Page 1

U posao posredstvom HGK Birotehna je već dobila posao vrijedan tri milijuna eura na gradnji 46 kilometara ceste u južnom dijelu Afganistana

Dani hrvatskog turizma Rovinjski susreti unijeli dah optimizma: bar u turizmu, Hrvatska je uspješna i konkurentna država

Privatni detektivi Poslodavci ih najčešće angažiraju za praćenje radnika na “sumnjivim” bolovanjima

AKTUALNO STR. 6

AKTUALNO STR. 14-15

TEMA TJEDNA STR. 5

3 6 4 9

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 25. listopada 2010. Godina LVII / Broj 3649. www.privredni.hr

privredni vjesnik

ČARTERAŠI NA RUBU ŽIVACA / NAJPOSLODAVAC TRAŽI RADNIKE / RAZDUŽIVANJE LJUBLJANSKE BANKE / SVIJET FINANCIJA

TEKSTILNA INDUSTRIJA SLAVONIJE - MALI, ALI ZNAKOVITI POMACI

TKO JE JOŠ PREŽIVIO OD LOHN POSLOVA? Tekstilna industrija Slavonije se slomila i - promijenila. Od bivših velikana ostale su uglavnom nekretnine i desetak tisuća otpuštenih. No, stvaraju se neke nove priče o uspjehu >>16-17

INTERVJU: ŠTEFAN FÜLE

ŠIBENSKA TVRTKA GRADI U MONTE CARLU

>> 12-13

>> 11

Povjerenik za proširenje Europske unije Hrvatima poručuje: Nadam se da ćete izabrati Europu!

Obnovu jedne od najluksuznijih marina na svijetu na javnom natječaju je osvojila hrvatsko-finska tvrtka Marinetek NCP


pr

11. KONFERENCIJA O ODNOSIMA S JAVNOŠĆU HUOJ-a

version 11.0

Predavanja // Change & Ethical Consumption in the Post-crisis Times: the Values Shift // Komuniciranje u gospodarstvu u doba krize // Today all PR is on line PR // Technology and Public Relations // Komuniciranje u tijelima državne uprave // Glazba kao terapija za uspješno komuniciranje Okrugli stolovi // Društvena odgovornost tvrtki i izazovi internog komuniciranja u doba recesije // Online revolucija u praksi Predstavljanje knjige // Mjerenje i evaluacija u odnosima s javnošću u izdanju HUOJ-a Grand PRix // Dodjela godišnje nagrade HUOJ-a PR party

Informacije i prijave: www.huoj.hr

Zlatni sponzori: Agrokor // Turistička zajednica Grada Zagreba Srebrni sponzori: PBZ CARD // Pliva // Splitska banka // T-HT // Vipnet // Zagrebačka županija // Erste & Steiermärkische Bank Sponzori: Nestlé // Karlovačka pivovara // Publicis Consultants // AION translations // 5/GROUP //


UVOD

www.privredni.hr Broj 3649, 25. listopada 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

JADRANKA KOSOR, PREDSJEDNICA VLADE:

Najlakše je rušiti, vrlo teško je graditi Najlakše je reći “narod na cestu i nećemo odgovarati za posljedice”. Bez odgovora na pitanja što će biti s njihovim plaćama, mirovinama, socijalnim davanjima, standardom građana, završetkom pregovora za ulazak u Europsku uniju, provedbom programa gospodarskog oporavka, hoće li se onda gospodarstvo oporaviti ili će se dodatno urušiti... Mislim da je ovo trenutak kada zaista treba razmišljati hladne glave i vrućega srca. Treba razmišljati o onome što je važno za ovaj, današnji trenutak, ali i za budućnost Hrvatske. Najlakše je rušiti, vrlo teško je graditi. Najlakše je sve negirati, vrlo teško je svakodnevno raditi posao koji znači korak dalje.

ĐURO POPIJAČ, MINISTAR GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA:

Ukidamo obveznu članarinu zadruga Novim zakonom o zadrugama pojednostavit ćemo njihovo osnivanje i povećati broj osnivača s tri na sedam. Jedna od ključnih promjena je ukidanje obveznog plaćanja članarine Hrvatskom savezu zadruga jer smo analizom financijskog poslovanja Saveza uvidjeli da obvezna članarina nije nužna. Mogućnost dobrovoljnog plaćanja članarine ostaje, a vjerujem da će Hrvatski savez zadruga svojim aktivnostima opravdati svoje postojanje i dati dodatnu uslugu svojim članovima. Inače, 60 posto svih zadruga čine poljoprivredne zadruge, a svaka četvrta zadruga je braniteljska.

HANS VESTBERG, PREDSJEDNIK I GLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR KORPORACIJE ERICSSON:

Pad prodaje multimedije Prodaja je u ovom tromjesečju porasla dva posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prodaja mreža porasla je šest posto, uz kontinuirani prelazak s glasovnog na podatkovno područje poslovanja. Globalne usluge veće su tri posto i predstavljaju oko 40 posto ukupne prodaje. U lokalnim valutama profesionalne usluge porasle su 10 posto. Prodaja multimedije pala je 31 posto. Glavni prioritet bio je ublažiti učinke nedostatka komponenti i uska grla u lancu nabave naše industrije. Situacija se postupno popravila tijekom tromjesečja, no zadovoljavanje zahtjeva za mobilnim širokopojasnim pristupom i dalje predstavlja izazov. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: DANIEL ŠIMIĆ, DIREKTOR ODJELA POSLOVNOG SAVJETOVANJA, IBM HRVATSKA

Ispred nas je dalek put Vrijeme je da pogledamo još jednom svoju strategiju i pripremimo projekte koji će učiniti našu javnu upravu pametnijom

B

rzina transformacije državne uprave danas je veća nego u bilo kojem drugom povijesnom trenutku. Hrvatska nije iznimka. Štoviše, s obzirom na poziciju u pretpristupnom procesu, svakako je još izraženija za naš javni sektor koji se pokušava nositi s tim promjenama. Ulaskom u EU promjene koje prolaze sektori poput poljoprivrede, energetike, poreza i carine, pravosuđa, socijalne skrbi i politike zapošljavanja toliko su duboke na razini samog poslovnog modela da mijenjaju samu svrhu postojanja nekih institucija u javnoj upravi. Gotovo da nema područja javne uprave koje se neće strukturalno mijenjati tijekom sljedećih nekoliko godina (ili već nije započelo taj put). U ovom aspektu državna uprava nije drukčija od gospodarskih sektora (financija, telekomunikacija, distribucije, industrije...) koji pod utjecajem globalizacije, recesije i novih konkurenata ulažu velika sredstva kako bi učinili svoje poslovanje “pametnijim” i time osigurali opstanak ili napredak na sve zahtjevnijem tržištu. Ako svaki dan u privatnom sektoru menadžeri i njihove uprave razgovaraju o mogućnostima pobolj-

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

šanja poslovanja otvarajući teme poput automatizacije poslovnih procesa, smanjenja troškova, integracije informacija u sustave upravljanja kako bi se donosile bolje odluke, unaprjeđenja odnosa s korisnicima kroz bolje poznavanje njihovih navika i izgradnju korporativnih procesa oko tih istih korisnika, oni to rade iz jasnog razloga koji će na kraju mjeseca isplatiti njihove plaće – prodaja i profit. Javni sektor ima drukčiju motivaciju da postane pametniji. Svaka strategija javne uprave (lokalne ili nacionalne) koju sam do sada imao prilike vidjeti imala je barem jednu sliku

Gotovo da nema područja javne uprave koje se neće strukturalno mijenjati tijekom sljedećih nekoliko godina

na kojoj je građanin nacrtan u središtu te strategije. Oko toga građanina ćemo zatim poslagati javne servise koje mu država pruža, od zdravstva, socijalnih usluga, raznih registara, sigurnosnih službi, do poreznih i obrazovnih usluga. I svi ti servisi

će transparentno ispunjavati svoje zadaće prema njemu te će međusobno moći izmjenjivati informacije kako ne bismo došli u situaciju da se klijent naše javne uprave mora samostalno boriti s procesima, potvrdama, dokazima u svakoj od tih ustanova koje su ga stavile u središte svoje strategije. Nažalost, još je dalek put ispred nas da bi se takva slika ostvarila. Informacijske tehnologije mogu uvelike pomoći u ostvarivanju ovakve vizije. U Hrvatskoj se na području javne uprave u posljednjih nekoliko godina

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

pojavio trend “e-nešto” javnih servisa i prisutnosti na internetu s općim informacijama javne uprave. To je korak naprijed, ali na žalost u najvećem broju slučajeva događa se samo kao informatizacija papirnatog procesa unutar jednog tijela državne uprave i ne donosi vrijednost povezivanja javne uprave u svrhu bolje cjelovite usluge građanima ili gospodarstvenicima. Također, veliki broj tih servisa razvijen je bez sukladnosti s nacionalnim standardima ili okvirom interoperabilnosti, te će ih u budućnosti biti teško ili nemoguće spojiti. Samim time ćemo izgubiti dio investicije koju smo napravili. Uz to, veći dio ozbiljnih projekata u javnoj upravi u proteklih pet godina u Hrvatskoj bio je rezultat pristupnih pregovora i reforme prema EU standardima. To je također pozitivan trend budući da su i djelatnici javnih servisa na taj način skupili iskustva u transformacijskim i informacijskim projektima. Danas kada smo gotovo završili projekte koji su osnova zadovoljavanja uvjeta ulaska u EU, vrijeme je da pogledamo još jednom svoju strategiju i sami pripremimo projekte u sljedećih nekoliko godina koji će učiniti našu javnu upravu pametnijom.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.


4

TEMA TJEDNA

*vijesti HŽ-Infrastruktura traži kupca za prenoćište Kako bi se povećao prihod HŽ-Infrastrukture, odlučeno je da se neke od nekretnina u vlasništvu toga društva prodaju, a neke daju u najam u skladu s novim uvjetima. Ove je godine prodano zemljište u Zaprudskom otoku pokraj Buzina te odmarališta na Malom Lošinju i u Kaštel Lukšiću, a za prenoćište u Rijeci traži se kupac. Prodajom nekretnina koje su višak jer nisu vezane za osnovnu djelatnost, ove godine ostvaren je prihod od 46 milijuna kuna, a davanjem raspoloživih nekretnina u najam do kraja godine planira se ostvariti ukupan prihod od 20 milijuna kuna. IRB ugovorio dva IPA projekta U prostorima Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU), ravnateljica Agencije Marija Tufekčić i ravnateljica Instituta Ruđer Bošković Danica Ramljak potpisale su ugovore vrijedne milijun eura za dva projekta. Oba se financiraju u sklopu pretpristupnog programa IPA komponenta III.-Fond za ulaganje u znanost i inovacije, čiji je nositelj Institut Ruđer Bošković. Rezultati tih projekata pridonijet će daljnjem razvoju inovacijske kulture, kao i podizanju svijesti o važnosti prijenosa znanja iz istraživačkih laboratorija u hrvatske tvrtke te podizanju konkurentnosti naše ekonomije na međunarodnom tržištu. Sajam OIE u Varaždinu

U Varaždinu se od 10. do 12. studenog održava Drugi sajam obnovljivih izvora energije Cro Eco Energy Expo 2010. Ove će godine na sajmu nastupiti 30 izlagača, a predstavit će se i eksponati kao što su vjetrenjače, elektromobili i elektrobicikli.

Privredni vjesnik Broj 3649, 25. listopada 2010.

( 1419 čarter tvrtki registrirano u Hrvatskoj

( 4078 plovila iznajmljuju čarter tvrtke

Čarteraši grcaju u problemima

Više gostiju, manja zarada Ove godine je isteklo petogodišnje prijelazno razdoblje u kojem su se brodice duže od 12 metara trebale preregistrirati u jahte. Cijena preregistracije je porasla sa 600 na čak 2000 kuna, što je povećanje od 350 posto Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Raste broj izdanih vinjeta

U

U prvih osam mjeseci ove godine lučke kapetanije i ispostave izdale su 55.053 vinjete za strane brodice i jahte, što je za 2,12 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U čarteru je u prvih osam mjeseci ove godine prijavljeno 247.579 osoba, što je također porast od oko 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najveći broj ukrcaja nautičara zabilježen je u Marini Kaštela (139.276), Marini Kornati/Biograd (112.014) i ACI Split (93.780).

ovom trenutku u Hrvatskoj je registrirano 1419 čarter tvrtki koje iznajmljuju 4078 plovila. “Od stupanja na snagu Pomorskog zakonika 2005. godine udvostručen je broj čarter tvrtki, a bilježi se i porast plovila za 30 posto. Dolazak čarter gostiju u posljednje je dvije godine usporen što je posljedica gospodarske krize”, istaknuo je na nedavno održanom Nautičkom forumu u sklopu Trećeg Adriatic Boat Showa Željko Jerat, predsjednik Udruge čarteraša pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Pojedini čarteraši, odnosno poduzetnici koji se bave pružanjem usluga iznajmljivanja plovila, ističu da je ove godine bilo više gostiju, ali je zarada bila manja. “Takvo stanje je posljedica višegodišnje nelojalne konkurencije i nepoštivanja dogovora unutar djelatnosti. Činjenica je da smo unatoč postignutim dogovorima o visini cijene usluga u ovoj djelatnosti svjedoci svakodnevnog rušenja cijena, i to u nekim slučajevima i do 50 posto. Takvo stanje imat će dugoročno negativne posljedice za cjelokupan nautički sektor, a ne samo za manje tvrtke koje cjenovno neće moći pratiti velike”, istaknuo je Joško Kuzmanić, direktor tvrtke Sat jahte iz Splita. Uz to Kuzmanić tvrdi da je realan broj tvrtki koje posluju manji nego što to pokazuje registar. “Neke tvrtke uopće ne po-

sluju, a nisu izbrisane iz registra zato što je vlasnicima gašenje tvrtki skupo.

Čarter tvrtke opterećuju i veliki troškovi poslovanja Trebalo bi ustanoviti koliko je čarter tvrtki blokirano pa da se može izvući neki zaključak i vidjeti u kakvoj je krizi ova djelatnost”, pojašnjava Kuzmanić. Pojednostaviti administraciju Čarteraši naglašavaju da im problem predstavlja komplicirana i dugotrajna procedura upisa jah-

ti u Upisnik i Očevidnik brodica, a tu bi proceduru skratio i čarter lišio preopširne administracije postupak u kojem bi se, primjerice, svi dokumenti predavali na jednom mjestu. Jedan je od primjera nepotrebno dugotrajne procedure izdavanje dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra na plovilima koju provodi Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije. Jerat je dodao kako već godinama traje i jedna “greška u koracima” - Pravilnik o minimalnim zahtjevima i uvjetima pružanja medicinske pomoći na brodovima zapravo je istovjetan direktivi za profesionalne

posade. “Unatoč našem upozorenju, Pravilnik se ne mijenja već 18 mjeseci”, napominje Jerat. Čarter tvrtke opterećuju i veliki troškovi poslovanja što ih dovodi u nekonkurentan položaj u odnosu na takve tvrtke u okruženju, pa i na rub profitabilnosti. Nekad je bilo potrebno poslovati dva tjedna da bi se mogao isplatiti godišnji vez u marini, a danas je u pojedinim marinama potrebno i sedam-osam tjedana poslovanja. Armano Zekan, direktor tvrtke Bav-Adria Yachting, ističe kako problem nije samo vez, nego su porasli i administrativni troškovi i naknade. “Ove godine je isteklo petogodišnje prijelazno razdoblje u kojem su se brodice duže od 12 metara trebale preregistrirati u jahte. Cijena preregistracije je porasla sa 600 na čak 2000 kuna, dakle više od 350 posto. Uz to je promijenjen i način naplate boravišne pristojbe, a od ove godine to rade čarter tvrtke umjesto države. Stoga smo morali zaposliti jednog radnika za taj posao, a novac koji on prikupi ide u cijelosti turističkoj za-

jednici. Uz to plaćamo i koncesije po krevetu”, pojašnjava Zekan. Usklađivanje propisa Problem predstavlja i to što Zakon o radu više ne priznaje ugovor o djelu po kojem se do sada moglo povremeno zapošljavati pomoćno osoblje. Pojedinim danima u tjednu čarterašima je potrebna dodatna radna snaga, te traže iznimku - mogućnost zapošljavanja spremačice brodova preko ugovora o djelu. Iako se posljednjih nekoliko godina dosta učinilo u tom smislu, naša država još uvijek ne priznaje ovlaštenja za upravljanje plovilima gostima koji dolaze iz Srbije, Ukrajine, Bugarske. I carinski propisi su neusklađeni, pojedine carinske i porezne ispostave postupaju na različite načine, a mnogi postojeći propisi nisu usklađeni s uvjetima poslovanja u čarterima. Čarteraši su na Forumu istaknuli potrebu definiranja izvoza rabljenih plovila. Država od svega toga ne profitira, a nama otežava egzistenciju - poručuju iz Udruge čarteraša.


5

www.privredni.hr Broj 3649, 25. listopada 2010.

(

između

15 i 20

*vijesti

detektivskih agencija djeluje u Hrvatskoj

Privatni detektivi

Radnik na bolovanju? Sumnjivo, Sherloče! Najveći problem privatnih detektiva je u prikupljanju podataka, jer iako im je Zakon dao nešto veća prava nego običnim građanima, u praksi to ne funkcionira zbog neusklađenosti s drugim zakonima Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

rivatne detektive većina ljudi zamišlja u liku Sherlocka Holmesa ili Herculea Poirota: kao pomalo ekscentrične osobe izoštrena uma, koje iz dosade ili hobija rješavaju misteriozne zločine umjesto diletantskih i ne osobito bistrih policajaca. Stvarnost je, naravno, drukčija, kod nas štoviše posve različita. U Hrvatskoj djeluje između 15 i 20 detektivskih agencija od kojih je većina učlanjena u Udrugu privatnih detektiva, čiji je predsjednik Siniša Patačko, vlasnik agencije PIA. Aktivnih detektiva ima koliko i agencija jer je riječ o tvrtkama koje u pravilu zapošljavaju samo jednu osobu. Stručni ispit za detektiva položilo je više od 60 osoba, no većina njih još su zaposleni u drugim organizacijama (uglavnom policiji) ili su u mirovini. Većina detektiva djeluje u Zagrebu, no jedna je agencija nedavno osnovana u Osijeku, jedna otprije radi u Puli, a dvije su u Splitu. S obzirom na veličinu Hrvatske, Patačko očekuje širenje djelatnosti budući da u susjednoj Sloveniji djeluje više od 50 detektivskih agencija. Posao privatnih detektiva prije je bio reguliran Zakonom o zaštiti osoba i imovine, što ih je stavljalo u isti koš sa zaštitarima, iako su to posve različiti poslovi. Početkom 2009. detektivi su se uspjeli iz-

boriti za poseban zakon, ali njegova je primjena već nakon godinu i pol pokazala da neke odredbe nisu najsretnije sročene. Začarani krug Najveći problem Patačko vidi u prikupljanju podataka, što je zapravo ključni dio posla privat-

Zakon ih obvezuje na dokazivanje pravnog interesa, što je katkad začarani krug nog detektiva. Zakon im je, istina, dao nešto veća prava u prikupljanju podataka od običnih građana (točnije, obvezao je ovlaštene osobe u tijelima javne vlasti da im daju podatke koje inače ima pravo tražiti stranka za koju rade), ali to u praksi ne funkcionira zbog neusklađenosti s drugim zakonima. Referentima je, naime, sigurnije odbiti dati podatke, nego da ih se optuži za postupanje suprotno nekom drugom zakonu, poput Zakona o

upravnom postupku. U praksi to znači da detektiv, primjerice, ne može dobiti podatke iz porezne prijave građanina ili o zdravstvenom osiguranju, pa čak ni podatke o prebivalištu ili vlasniku vozila po registraciji. Zakon ih obvezuje na dokazivanje pravnog interesa, što je katkad začarani krug, jer ako detektiv uoči neki automobil tijekom istrage, da bi znao je li mu to od interesa, morao bi znati tko je vlasnik, a da bi doznao tko je vlasnik, mora prethodno dokazati pravni interes. Stoga Patačko smatra da bi Zakon o privatnim detektivima trebalo doraditi i vjeruje da u MUP-u, kao resornom

ministarstvu, postoji dobra volja da se to i učini. Jedan od prijedloga je da se detektivima da prioritetni pristup podacima jer se eventualne zloporabe ionako mogu utvrditi naknadnom provjerom naloga. U dijelu javnosti, pa i među nekim zakonodavcima, kaže Patačko, postoji pomalo iracionalan strah od detektiva koji će tobože pratiti građane na sve strane, iako to nikome od njih nije u interesu niti imaju koristi od toga. Ne boje se stranaca Pratnja ipak jest u praksi vrlo često posao privatnih detektiva, posebno u slučajevima kada poslodavac želi utvrditi i doka-

Može li to svatko? Načelno, privatni detektiv može postati svatko, ali Zakon favorizira ljude s iskustvom u policiji, obavještajnim službama, vojsci i pravosuđu. Oni licenciju dobivaju bez stručnog ispita, ako imaju tri godine radnog iskustva. Ostali moraju dokazati zdravstvenu sposobnost, priložiti potvrdu da nisu kažnjavani (izuzetak je kazneno djelo izazivanja prometne nesreće iz nehaja), proći sigurnosnu provjeru, položiti ispit pred komisijom MUP-a, a potom još odraditi i 12 mjeseci vježbeničkog staža kod nekog privatnog detektiva.

zati zloporabu bolovanja. Dokazi koje tako pribave detektivi – kada, primjerice, fotografiraju radnika kako miješa beton, a uzeo je bolovanje zbog tegoba s kralješnicom – na sudovima mogu biti presudni u radnim sporovima. Detektivi se često bave i istragama prijevara u osiguranju, slučajevima kopiranja intelektualnog vlasništva i utvrđivanjem stvarnog mjesta stanovanja zaštićenih najmoprimaca u nacionaliziranim stanovima. Uz licencirane privatne detektive, ima i onih koji taj posao rade na crno, no Patačko smatra da im to nije ozbiljna konkurencija, jer onaj tko želi angažirati detektiva zbog nečega što mu treba na sudu, neće angažirati nekoga tko nije licenciran i čiji dokaz na sudu ne vrijedi. Stranih detektivskih agencija u Hrvatskoj, koliko Patačko zna, još nema, iako neke konzultantske tvrtke rade slične poslove. Ulaska konkurencije domaći se detektivi ne pribojavaju previše, jer je u njihovom poslu socijalni kapital stečen poznavanjem ljudi i lokalnih okolnosti neprocjenjiv. Cijenu usluga privatnog detektiva nije lako formirati, iako na razini njihove udruge postoji dogovor da se sat terenskog rada naplaćuje 200 kuna plus PDV. Ipak, složeniji poslovi ne mogu se svesti na satnicu, pa se cijene formiraju uglavnom ovisno o procijenjenoj vrijednosti prikupljenih podataka.

Prosječna neto plaća u kolovozu 5391 kuna Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za kolovoz ove godine iznosila je 5391 kunu, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku. Na mjesečnoj razini prosječna neto plaća za kolovoz bila je nominalno veća za 1,3 posto ili za 68 kuna, a na godišnjoj 2,3 posto ili za 124 kune. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za kolovoz ove godine iznosila je 7707 kuna. Stopa registrirane nezaposlenosti 16,9 posto Stopa registrirane nezaposlenosti za rujan u Hrvatskoj je iznosila 16,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku, što je za 0,5 postotnih bodova više nego u kolovozu. Potkraj rujna u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje evidentirane su 289.503 nezaposlene osobe, odnosno 6173 osobe ili 2,2 posto više nego

u kolovozu, a 30.310 osoba ili 11,7 posto više nego u rujnu 2009. godine. Trijumf hrvatskih inovatora u Londonu U Londonu su se na 10. britanskom sajmu inovacija hrvatski izlagači predstavili sa 12 inovacija i novih proizvoda te postigli dosad nezabilježen uspjeh, osvojivši 17 odličja, pet posebnih, osam zlatnih i četiri srebrna. Najuspješniji hrvatski izložak bila je aparatura za dualnu detekciju Vilka Žiljka, Klaudija Papa, Ivane StanimirovićŽiljak i Jane Žiljak-Vujić, koji je nagrađen najvećim priznanjem izložbe, dijamantnom nagradom i zlatnom medaljom. Hrvatskom izaslanstvu dodijeljena je i posebna nagrada Ambassador Award za 10 godina sudjelovanja na tom sajmu.


6

AKTUALNO

*vijesti Guardian: Hrvatska četvrto najatraktivnije europsko odredište Britanski The Guardian objavio je nagrade u kategoriji Travel Awards 2010 gdje je Hrvatska proglašena četvrtim najatraktivnijim europskim turističkim odredištem nakon Austrije, Švicarske i Švedske te joj je dodijeljena titula Best European Country. Britanski agenti, osim toga, Hrvatsku preporučuju kao jedno od najboljih odredišta za kraća, unutareuropska putovanja. Travel Awards jedina je turistička nagrada za koju isključivo nominiraju i glasaju turistički profesionalci Velike Britanije. Petrokemija iskupila komercijalne zapise Petrokemija je iskupila iz vlastitih sredstava 12. tranšu komercijalnih zapisa u iznosu od 875.000 eura, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Ti su zapisi kotirali na Službenom tržištu Zagrebačke burze i dio su Programa izdavanja komercijalnih zapisa iz 2009. godine, koje je Petrokemija izdala u suradnji s Privrednom bankom Zagreb kao dilerom i agentom izdanja. Spačva otpustila 34.900 dionica Exportdrva

Temeljem transakcije sklopljene na Zagrebačkoj burzi sredinom listopada Spačva je otpustila 34.900 dionica Exportdrva koje se vode na skrbničkom računu kod Hrvatske poštanske banke što predstavlja udio od 24,24 posto u temeljnom kapitalu izdavatelja. Nakon otpuštanja Spačva ostaje imatelj 14.615 dionica izdavatelja, što predstavlja 10,15 posto udjela u temeljnom kapitalu izdavatelja.

(

Privredni vjesnik Broj 3649, 25. listopada 2010.

( 460 mil €

3,5 mlrd $

teški projekti koje financira NATO

ulažu Kinezi u Afganistan

Hrvatsko-afganistanski poslovni forum

Predstavništvo HGK-a već donijelo prve poslove Birotehna, jedna od 11 hrvatskih tvrtki što su u srpnju bile u Kabulu, dobila je posao u cestogradnji vrijedan tri milijuna eura Igor Vukić vukic@privredni.hr

K

ad je Anto Lipovac, vlasnik Birotehne iz Slavonskog Broda, vidio u novinama da Hrvatska gospodarska komora otvara predstavništvo u Kabulu, nije gubio vrijeme. Odmah se javio ljudima iz HGK-a te u srpnju otputovao u Afganistan na otvaranje predstavništva s izaslanstvom koje je vodio predsjednik HGK-a Nadan Vidošević. Rezultat nije izostao: Birotehna je već dobila posao vrijedan tri milijuna eura na gradnji 46 kilometara ceste u južnom dijelu Afganistana. “Eto, takvi smo vam mi. Kad vidimo priliku za dobar posao, krećemo i ne bojimo se. Ovaj posao ima i te kako izazova, ali donosi dobre cijene i zaradu”, rekao nam je Lipovac na prošlotjednom Hrvatsko-afganistanskom poslovnom forumu, održanom u prostorijama HGK-a. Predsjednik HGK-a Nadan Vidošević i Mohammad Qurban Haqj, izvršni direktor afganistanske Trgovačko-industrijske komore potpisali su tom prilikom Memorandum o suradnji, koji bi još više trebao olakšati realizaciju poslova i približavanje poslovnih ljudi. Lipovčeva Birotehna raspolaže tehnologijom za gradnju cesta uz korištenje patentiranih ekoloških kompozitnih materijala. Tehnologiju je razvio njihov partner

PowerCem iz Nizozemske, a gradnja prometnica na taj je način brža, kvalitetnija, ali i jeftinija, jer se, uz ostalo, troši manje asfalta. U Afganistan će ići njihovi menadžeri koji će nadzirati primjenu teh-

U Afganistanu ima velikih prilika u mnogim sektorima, rekao je Stanislav Dunatov nologije. Tamo će morati pratiti stroge sigurnosne procedure prema savjetima domaćina. Birotehni su, nakon dogovora o cestogradnji, već stigle i ponude za neke nove poslove. Šanse i za robu široke potrošnje Forum u HGK-u, osim ljudi iz Birotehne, privukao je i dvadesetak predstavnika drugih hrvatskih poduzeća, poput Dalekovoda, Ghetaldusa, Podravke, Geofota, željezare CMC iz Siska, Jedinstva, Ventilatora i drugih. “U Afganistanu ima velikih prilika u mnogim

sektorima”, rekao je Stanislav Dunatov, direktor predstavništva HGK-a u Kabulu. U zadnje tri godine znatno je porastao životni standard stanovnika pa raste i prodaja različitih vrsta roba. U Kabulu je otvoreno pet velikih trgovačkih centara, a planiraju se i novi. Stoga uz mogućnosti za cestogradnju i građevinsku industriju, u zemlji koja ima 26 milijuna stanovnika, rastu i šanse za trgovce robom široke potrošnje. Poljoprivreda je sektor u kojem Afganistan ostvaruje gotovo 35 posto svog BDP-a. Proizvodi se kukuruz, riža, ječam, pšeni-

ca, voće i, dakako, mak, odnosno opijum. Mohammad Daood, savjetnik u afganistanskoj Komori, kaže kako im treba znanje u logistici, pakiranju i distribuciji prehrambenih proizvoda. Rudarstvo i geološka istraživanja još su jedno od obećavajućih područja. U Afganistanu je moguće pronaći 40 vrsta mramora, željezna rudača ima najveći postotak željeza na svijetu (62 posto), ima nafte i plina, a zalihe bakra već su privukle investitore iz Kine koji u istraživanje i eksploataciju ulažu 3,5 milijardi dolara. Novac za

Bez rizika nema ni profita Iz medija se često o Afganistanu dobija samo ružna slika. No kad dođete k nama, bolje nas upoznate, vidite da postoji i druga, ljepša slika. Istina, postoje sigurnosni izazovi, loša infrastruktura, korupcija, ali postoji i snažna volja da se to promijeni, da uvjeti poslovanja budu poticaj bržem razvoju. Iznimno cijenimo to što se Hrvatska među prvima iz ove regije pridružila zemljama koje nam pomažu. I mi smo kao i Hrvatska učinili mnogo u saniranju ratnih posljedica. Rizici i dalje postoje, ali bez rizika nema ni profita, rekao je Mohammad Qurban Haqj, izvršni direktor afganistanske Trgovačko-industrijske komore.

obnovu Afganistana daju međunarodni donatori, rekao je Zoran Milović, zamjenik direktora Asia Fonda, koji djeluje u Afganistanu. Najviše daje SAD, koji je 2008. najavio ulaganje od 10 milijardi dolara, što je gotovo 80 posto ukupne pomoći. Ta ulaganja već su u Afganistan dovela poduzeća iz SAD-a, Francuske, Nizozemske, Kanade, Njemačke... Potrebno samo malo strpljenja i napora Poslovne mogućnosti za hrvatske tvrtke postoje i u projektima koje financira NATO. U ovoj godini te su investicije teške 460 milijuna eura. U posljednje dvije godine bitno su se smanjili rizici poslovanja. Kontrola financiranja i plaćanja na visokoj su razini. Država potiče privatne investicije i razvija tržišnu ekonomiju, prema svojoj tradiciji dobrih trgovaca na raskrižju prometnih putova između Istoka i Zapada. Prije realizacije projekata obavlja se provjera sigurnosti područja na kojem se projekt realizira. Kabul, u kojem živi oko 5000 stranaca-civila vrlo je dobro prometno povezan i avionske linije iz Frankfurta, Dubaija i New Delhija su vrlo česte, četiri do pet puta dnevno. “Za hrvatske tvrtke ovo je tržište otvoreno i veliko. Uz malo strpljenja i napora, uz podršku diplomacije, možemo napraviti zaista mnogo”, zaključio je Stanislav Dunatov.


7

www.privredni.hr Broj 3649, 25. listopada 2010.

( 10 novih prodavaonica ( za 10% otvara dm ove godine

povećali broj kupaca

Poslovni rezultati DM-a

Unatoč krizi, povećani i prihodi i broj zaposlenih U odnosu na prošlu poslovnu godinu promet je veći za 2,11 posto i iznosi nešto više od 1,84 milijarde kuna. U ovoj poslovnoj godini planira se i zapošljavanje oko 100 novih radnika Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

M

aloprodajni lanac dmDrogerie Markt Hrvatska u protekloj je poslovnoj godini, koja za tu tvrtku završava u rujnu, ostvario promet veći od 1,84 milijarde kuna, što je za 2,11 posto više nego u prethodnoj godini. Kako je istaknuo direktor Mirko Mrakužić na konferenciji za novinare održanoj prošli tjedan, u 11 novih prodavaonica i novi distributivni centar uloženo je 63,8 milijuna kuna, što pokazuje da su i ulaganja bila gotovo devet posto veća nego u godini ranije. Time je broj kupaca povećan za oko 10 posto, a dm-ov tržišni udjel za više od tri posto, te sada iznosi 24,9 posto. Otvoreno je 80 novih radnih mjesta. U ovoj poslovnoj godini planira se otvaranje 10 novih prodavaonica i obnova 12 postojećih,

te zapošljavanje oko 100 novih radnika. “Namjeravamo zadržati poziciju lidera, a u planu je i proširenje asortimana proizvoda”, kazao je Mrakužić te dodao da bi neto dobit (konačni rezultati još nisu gotovi) trebala biti oko 95 milijuna kuna.

bruto plaće, a nakon povratka na posao mladim se roditeljima omogućuje skraćeno i “klizno” radno vrijeme. Zbog svega toga dnevno dobiju oko 30 molbi za posao, ali se, kaže Gordana Picek, za svako novootvoreno radno mjesto prvo razmatra može li se netko od već zaposlenih unaprijediti.

Svi žele raditi u dm-u Članica Uprave Gordana Picek, inače zadužena za ljudske resurse, podsjetila je da je prema istraživanju portala MojPosao.net posljednje tri

U dm dnevno stigne oko 30 molbi za posao godine dm najpoželjniji poslodavac, a ove godine je i najpoželjniji poslodavac za novo zapošljavanje. Istraživanje o najposlodavcu provodi se među zaposlenima, a ocjenjuje se, između ostalog, i mogućnost napredovanja

u tvrtki, mogućnost dodatnog obrazovanja, odnos prema osobama s posebnim potrebama, rodiljama... U dm-u je inače zaposlena 31 osoba s posebnim potrebama, a za razliku od mnogih tvrtki u kojima se majčinstvo

kažnjava (mnoge mlade majke dobivaju otkaz), u dm-u roditelji za svako novorođeno dijete dobivaju po 3000 kuna. Uz to, još dok su na rodiljnom dopustu, kao i svi drugi zaposleni dobivaju 13. i 14. plaću u visini

180 donacija Marinka Akrap, voditeljica nabave, marketinga i odnosa s javnošću, naglasila je kako je lani predano 180 donacija u šezdesetak hrvatskih gradova, a od Europskog parlamenta već su dva puta dobili priznanje za kampanju o ranom otkrivanju raka maternice. Do siječnja 2011. za donacije je planirano 1,8 milijuna kuna. Kupit će se, među ostalim, dijagnostički uređaj za KBC Rebro, kojim se kod novorođenih može otkriti i do 50 različitih bolesti.

Zapela prodaja Hotela Podgora i Hotela Živogošće

HFP traži savjetnike za privatizaciju hotela Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (UO HFP) odlučio je prošli tjedan angažirati savjetnike koji bi pomogli da se prodaju Hoteli Podgora i Hoteli Živogošće. Savjetnici bi trebali napraviti planove restrukturiranja i dokapitalizacije tih poduzeća, za koje u nekoli-

ko krugova prodaje nije bilo zainteresiranih kupaca. UO HFP-a odbacio je ponudu varaždinske tvrtke T7 Vis za kupnju turističkog poduzeća Modra Špilja. T7 je prihvatio traženu cijenu od 2,36 milijuna kuna, ali ponuda nije sadržavala ostale obvezne uvjete iz natječaja.

Raspisat će se novi natječaj za društvo IMK Sloga po cijeni od 3,6 milijuna kuna. Slijedi i prvi natječaj za 54 posto tvrtke Vranjica Belvedere s cijenom od 16,6 milijuna kuna i obvezama od 23 milijuna kuna. U drugom pokušaju prodavat će se tiskara Vjesnik za 33 milijuna kuna, dok

Bizovačke toplice ponudit će se za jednu kunu, u osmom pokušaju prodaje obveze iznose 104 milijuna kuna. Nakon sedam pokušaja prodaje ZRC-a Li-

pik odlučeno je da se pozovu potencijalni ulagači na razgovor i prezentaciju mogućnosti te tvrtke. Bizovačke toplice ponudit će se za jednu kunu, u osmom pokušaju prodaje. Tvrtka je u međuvremnu dobila koncesiju za termalnu vodu pa su i veće šanse za pronalazak kupca. (I.V.)

*vijesti 30 milijuna eura za bolju vodoopskrbu i odvodnju Potpisivanjem ugovora o sufinanciranju prošli tjedan je započela realizacija projekta Sustav vodoopskrbe i odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda Slavonskog Broda. Projekt će pridonijeti ostvarivanju ciljeva zadanih u Strategiji upravljanja vodama poput povećanja razine priključenosti stanovništva na javnu vodoopskrbu i odvodnju, te unaprjeđenja kakvoće vode. Projekt je vrijedan oko 29,65 milijuna eura, a sa 15,34 milijuna eura sufinancira ga Europska komisija u sklopu Ipa programa za regionalni razvoj. Preostala sredstva osigurat će se kroz državni proračun (12,3 milijuna eura) i sredstva Grada Slavonskog Broda (dva milijuna eura). Best Buy Award za Podravku Podravka je najbolja hrvatska kompanija po omjeru cijene i kvalitete svojih proizvoda, ocijenili su hrvatski potrošači dodijelivši joj Best Buy Award. Podravka je usto osvojila i certifikate za najbolju kupnju u osam kategorija. Ovo je prva dodjela takvog certifikata u Hrvatskoj, a o dobitnicima odlučuju potrošači. Certifikat dodjeljuje Best Buy Award Hrvatska u suradnji s tvrtkama Axios i PriceWaterhouseCoopers. Humanitarna akcija Croatia osiguranja Croatia osiguranje započela je humanitarnu akciju za pomoć obiteljima nastradalim u nedavnim poplavama na području Hrvatske. Za svaku sklopljenu policu osiguranja kućanstva i osiguranja od požara, kao i za svaku obnovu takvih polica, Croatia osiguranje donirat će 10 kuna Crvenom križu za pomoć nastradalim obiteljima. Humanitarna akcija trajat će do 31. prosinca. Stručnjaci Croatia osiguranja procjenjuju da će na taj način CO na račun Crvenog križa uplatiti oko 270.000 kuna pomoći.


8

aktualno

PREGLED NOVIH PROPISA DONESENIH OD 1. RUJNA DO 20. LISTOPADA 2010.

1. Ispravak Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 105/2010) 2. Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora (NN 115/2010) 3. Zakon o Državnom sudbenom vijeću (NN 116/2010) 4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (NN 116/2010) 5. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu (NN 116/2010) 6. Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (NN 116/2010) 7. Zakon o dopunama Stečajnog zakona (NN 116/2010) Propisi Vlade Republike Hrvatske 1. Uredba o javnim intervencijama i potpori privatnom skladištenju u sektoru goveđeg mesa (NN“ 108/2010) 2. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o izmjenama uvjeta kredita odobrenih od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (NN 108/2010) 3. Odluka o donošenju Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele (NN 112/2010) 4. Odluka o strateškim dokumentima i institucionalnom okviru za korištenje strukturnih instrumenata Europske unije u Rebublici Hrvatskoj (NN 116/2010) 5. Odluka o zaduženju Republike Hrvatske deviznim kreditom sindiciranim kod domaćih banaka, u iznosu od 750.000.000 eura (NN 116/2010) Propisi Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva 1. Pravilnik o izradi elektroničkog potpisa, uporabi sredstva za izradu elektroničkog potpisa, općim i posebnim uvjetima poslovanja za davatelje usluga izdavanja vremenskog žiga i certifikata (NN 107/2010) 2. Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 116/2010) Propisi Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 1. Pravilnik o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala povrća i presadnica povrća (NN 105/2010) 2. Pravilnik o provedbi mjera strukturne politike u ribarstvu kroz potporu razvoju akvakulture (NN 105/2010) 3. Pravilnik o dopuni Pravilnika o uvoznim i izvoznim dozvolama za poljoprivredne proizvode (NN 106/2010) 4. Naredba o popisu zemalja, njihovih područja ili dijelova iz kojih je dozvoljen uvoz i provoz određenih vrsta životinja (NN 106/2010) 5. Pravilnik o zahtjevima certificiranja pri uvozu proizvoda ribarstva, živih školjkaša, bodljikaša, plaštenjaka i morskih puževa namijenjenih prehrani ljudi (NN 107/2010) 6. Pravilnik o izmjenama Pravilnika o ulovu, uzgoju i prometu tune (Thunnus Thynnus) (NN 107/2010) 7. Pravilnik o uvjetima pod kojima se mogu unositi ili premještati određeni štetni organizmi, bilje, biljni proizvodi i drugi nadzirni predmeti namijenjeni za pokuse i znanstvene svrhe ili za potrebe sortne selekcije (NN 108/2010) 8. Pravilnik o popisu trećih zemalja, područja zona ili kompartmenta iz kojih je dozvoljen uvoz i provoz peradi i proizvoda od peradi te o zahtjevima veterinarskog certificiranja (NN 109/2010) 9. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o potpori kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi (NN 109/2010)

Privredni vjesnik Broj 3649, 25. listopada 2010.

( indeks od 0 do 20

imaju zemlje koje “ne pružaju gotovo nikakve ili nikakve informacije”

Institut za javne financije

O proračunu se malo zna Hrvatska je ostvarila indeks otvorenosti proračuna 57 na ljestvici do 100, što je lošije u odnosu na 2008. kada je bio 59. To znači da Vlada građanima ne daje dovoljno informacija o tome kako troši novac Vesna Antonić antonic@privredni.hr

Kako do indeksa?

I

IBP izračunava Indeks otvorenosti proračuna (Open Budget Index - OBI) na temelju opsežnog upitnika koji popunjavaju nezavisni stručnjaci u zemljama obuhvaćenim istraživanjem. Prvi je put izračunat 2006. za 59 zemalja, zatim 2008. za 85 zemalja i 2010. za 94 zemlje. Prema vrijednosti indeksa, zemlje se svrstavaju u pet skupina; od onih koje građanima pružaju “opsežne informacije” (indeks od 81 do 100), pa do onih koje “ne pružaju gotovo nikakve ili nikakve informacije” (indeks od 0 do 20). Upitnik prikuplja podatke o javnoj dostupnosti i opsežnosti nekoliko proračunskih dokumenata koji se pojavljuju u pojedinim fazama proračunskog procesa.

nternational Budget Partnership (IBP) iz Washingtona objavio je 19. listopada Indeks otvorenosti proračuna 2010., izračunat za 94 zemlje na temelju podataka za 2009. godinu. Hrvatska je ostvarila indeks 57 na ljestvici do 100, što je lošije u odnosu na 2008. kada je bio 59. To znači da Vlada još uvijek građanima ne daje dovoljno informacija o tome kako troši novac. Manjak transparentnosti hrvatskog proračuna otvara vrata zloporabama te neodgovarajućem i neučinkovitom korištenju državnog novca. Hrvatska bi Vlada brzo i uz mali trošak i napore mogla povećati transparentnost tako da u proračunske dokumente uključi dodatne informacije koje već posjeduje i da pozove javnost na veće sudjelovanje u proračunskom procesu, isti-

Vlada bi mogla povećati transparentnost tako da u proračunske dokumente uključi dodatne informacije koje posjeduje ču Marija Bađun i Ivica Urban, analitičari Instituta za javne financije. Do pogoršanja je došlo, pojašnjavaju oni, jer je prijedlog proračuna za 2009. sadržavao manje informacija nego onaj za 2007. Glavne zamjerke (koje su postojale i u prethodnim istraživanjima), odnose se na činjeni-

cu da nisu prikazani utjecaji mogućih promjena makroekonomskih pretpostavki na proračun (očekivani rast BDP-a, stopa inflacije, kamatne stope, stope nezaposlenosti...). Uključiti javnost Također nedostaju podaci o određenim fiskalnim aktivnostima koje mogu utjecati na Vladu da ostvari svoje fiskalne i političke ciljeve, kao što su pri-

mjerice, transferi javnim poduzećima, kašnjenje s plaćanjima, porezni rashodi..., bez čega javnost ne može znati u kakvom je točno Vlada fiskalnom položaju, a ne može je ni smatrati odgovornom. Dodatni se propusti odnose na nepostojanje proračuna za građane (jednostavna publikacija razumljiva građanima) te polugodišnjeg izvješća u kojem se raspravlja o izvršenju pro-

I drugi bi mogli bolje

Hrvatska nije jedina zemlja koja bi mogla povećati transparentnost proračuna. Rezultati indeksa pokazuju da 74 od 94 promatrane zemlje ne zadovoljavaju osnovne standarde proračunske transparentnosti. Samo sedam zemalja pruža opsežne informacije o proračunu, a 40 zemalja ne objavljuje nikakve suvisle informacije o proračunu. Kad su posrijedi nama susjedne zemlje, najbolji rezultat ima Slovenija - 70. Indeks za BiH je 44, a Srbiju 54.

računa, s ažuriranim procjenama plana za tekuću i najmanje dvije iduće fiskalne godine. Osim toga, u godišnjem obračunu proračuna ne postoji objašnjenje razlike između početnih makroekonomskih prognoza za fiskalnu godinu i ostvarenih rezultata. Važnu ulogu u povećanju transparentnosti proračunskog procesa imaju i Sabor i Državni ured za reviziju. Državni ured za reviziju prema rezultatima ovog istraživanja uspješno nadzire proračun, ali uloga Sabora mogla bi se poboljšati tako da zastupnici dobiju više vremena za razmatranje prijedloga proračuna, a javnost bude uključenija u rasprave saborskog Odbora za proračun.


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3649, 25. listopada 2010.

( 25.000

PREGLED NOVIH PROPISA DONESENIH OD 1. RUJNA DO 20. LISTOPADA 2010.

bespravnih građevina u Hrvatskoj

Sjednica Vlade

Uklonite prepreke, ali ne u mom dvorištu Paradoks je u tome da državna uprava po sistematizaciji zapravo ima oko 20 posto manjka zaposlenih. Drugim riječima, u nekim je tijelima uprave veliki višak zaposlenih, a u drugima još veći manjak

O

Vlada je identificirala pedesetak konkretnih prepreka ulaganjima i izradila akcijski plan njihova uklanjanja ski plan njihova uklanjanja. U tome su nam od najveće pomoći, priznao je ministar gospodarstva Đuro Popijač na prošlotjednoj sjednici Vlade, bila strana veleposlanstva te predstavništva stranih komora i tvrtki. Za većinu od pedesetak mjera koje je Vlada prihvatila rok izvršenja je idućih nekoliko mjeseci, a pokrivaju široko područje od registracije tvrtki, preko kupoprodaje i uknjižbe zemljišta, do poreza, carina i poticanja ulaganja. Među mjerama je i redefiniranje provedbenih urbanističkih planova, kako bi se olakšala ulaganja, ali i legalizirala bespravna gradnja. Resorna ministrica Marina Matulović Dropulić smatra da bi se velika većina od ukupno 25.000 bespravnih građevina mogla legalizirati, samo kad

10. Pravilnik o pregledu sirovog mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji (NN 110/2010) 11. Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje tuberkuloze goveda, (NN 110/2010) 12. Pravilnik o minimalnim uvjetima za zaštitu teladi (NN 110/2010) 13. Pravilnik o dopuni Pravilnika o provođenju obveznog označavanja i registracije ovaca i koza (NN 110/2010) 14. Pravilnik o sustavu proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka (NN 112/2010) 15. Pravilnik o registraciji gospodarstava na kojima se drže kokoši nesilice, (NN 113/2010) 16. Pravilnik o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima (NN 114/2010) 17. Pravilnik o provedbi mjera strukturne politike u ribarstvu kroz potporu ulaganjima u ribarske luke i iskrcajna mjesta u 2010. godini (NN 114/2010) Propisi Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva 1. Pravilnik o dopuni Pravilnika o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada (NN 111/2010)

Drago Živković zivkovic@privredni.hr uklanjanju prepreka za ulaganja svi govore, a kada ih se krene uklanjati, mnogi se tome protive ako se dirne u njihovo dvorište. Ipak, Vlada ne odustaje, pa je tako identificirala pedesetak konkretnih prepreka i izradila akcij-

9

Propisi Ministarstva financija 1. Pravilnik o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 105/2010) 2. Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN 114/2010) 3. Pravilnik o dopunama Pravilnika o osobnom identifikacijskom broju (NN 117/ 2010)

bi to investitori htjeli. Ako ne budu htjeli, zaprijetila je, inspekcija će nastaviti rušiti bespravne građevine, a dosad ih je srušila oko 4000, uglavnom vikendica. Svaki dvadeseti Kao pozitivan primjer ministrica je navela Općinu Marčana, na čijem je području 1400 bespravnih građevina. Tamo je Općina donijela propis kojim se legalizacija bespravnih građevina uvjetuje su-

namještenika u tijelima državne uprave i zadala sebi cilj smanjiti taj broj za pet posto ili 2630. Do kraja kolovoza broj je manji za 387, a daljnje smanjenje očekuje se nakon prihvaćanja kriterija smanjenja. Temeljno je načelo otprije poznato: “2 za 1”, što znači da će se umjesto svaka dva državna službenika koji odu smjeti zaposliti samo jedan novi. Uvjete za punu mirovinu ove godine stječe 736 službenika, a još 1554 mogla bi otići u

Štern se vraća u Inu Na zatvorenoj sjednici Vlada je utvrdila prijedloge novih članova nadzornih odbora 14 tvrtki u kojima je vlasnik ili suvlasnik. Prijedlozi su temeljeni na raspisanim javnim natječajima. Najvažnije su promjene u Ini: ministri Ivan Šuker, Božidar Pankretić i Tomislav Ivić odlaze, a njihov mjesta zauzimaju bivši predsjednik Uprave Ine Davor Štern, Gordana Sekulić iz Janafa i Damir Vanđelić iz Adris Grupe. U ostalih 13 tvrtki predloženo je ukupno 47 novih članova nadzornih odbora, među kojima je i nezanemariv broj niže rangiranih državnih i stranačkih dužnosnika. financiranjem donošenja urbanističkog plana, a to se sufinanciranje priznaje kao unaprijed plaćeni komunalni doprinos. Konkurentnost Hrvatske, rašireno je mišljenje, umanjuje glomazna državna uprava. Vlada je tako na dan 30. travnja prebrojala točno 52.656 službenika i

prijevremenu starosnu mirovinu. Budu li svi oni izabrali mirovinu, primjenom načela “2 za 1”, broj državnih službenika samo po toj osnovi mogao bi se smanjiti za oko 1150. Ima i viška i manjka Paradoks je, međutim, u tome da državna uprava

po sistematizaciji zapravo ima oko 20 posto manjka zaposlenih. Drugim riječima, u nekim je tijelima uprave veliki višak zaposlenih, a u drugima još veći manjak. Višegodišnja trakavica oko privatizacije brodogradilišta za pulski je Uljanik završena sporazumom o prijeboju dugova, kojim se država odriče oko milijardu kuna danih jamstava i potpora, a Uljanik se odriče potraživanja po osnovi pomorskog dobra. Sudbina Kraljevice još je neizvjesna, jer je Vlada odlučila raspisati novi natječaj, a Popijač vjeruje u dobar ishod s obzirom na to da se javilo šest potencijalnih investitora. Sljedećeg mjeseca Hrvatska će na međuvladinoj konferenciji zatvoriti pregovaračko poglavlje 34 (Institucije). Tada će biti objavljeno što se sve ispregovaralo, a premijerka Jadranka Kosor unaprijed je otkrila da ćemo u Europskom parlamentu imati 12 zastupnika, sedam glasova u sustavu kvalificirane većine, jednog povjerenika u Europskoj komisiji i jednog suca Europskog suda, a hrvatski će postati i jedan od službenih jezika EU-a.

Propisi Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi 1. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvozu i izvozu opasnih kemikalija, (NN 104/2010) 2. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija, (NN 113/2010) 3. Plan i program mjera za osiguranje, unaprjeđenje, promicanje i praćenje kvalitete zdravstvene zaštite, (NN 114/2010) 4. Pravilnik o dopuni Pravilnika o uvjetima, organizaciji i načinu obavljanja djelatnosti sanitetskog prijevoza (NN 117/2010) Propisi Ministarstva pravosuđa 1. Pravilnik o ustroju i djelovanju zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (NN 107/2010) 2. Pravilnik o načinu upisa u sudski registar (NN 114/2010) Propisi Ministarstva mora, prometa i infrastrukture 1. Pravilnik o pomorskom peljarenju (NN 116/2010) 2. Propisi Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga 3. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za obavljanje poslova članova uprave društva za upravljanje investicijskim fondovima (NN 115/2010) Propisi Državnog zavoda za statistiku 1. Indeks potrošačkih cijena u kolovozu 2010. godine u odnosu na srpanj 2010. godine iznosi 99,8 (NN 109/2010) 2. Stopa promjene proizvođačkih cijena industrijskih cijena u kolovozu 2010. u odnosu na srpanj 2010. iznosi 0,3 (NN 111/2010) 3. Propisi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu 4. Pravilnik o standardima i normativima prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu (NN 115/2010) Kolektivni ugovori 1. Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, (NN 115/2010)


10 PREDSTAVLJAMO

( 15 god

iskustva u organizaciji sajamskih nastupa

BELIMPEX, ZAGREB

Privredni vjesnik Broj 3649, 25. listopada 2010.

( 24 proizvođača nude svoje proizvode

Gifts, Koprivnica

Proizvodi za cijeli svijet Obrtnici, umjetnici, dizajneri i drugi mali poduzetnici koji nemaju vlastite web stranice mogu se javiti koprivničkom web shopu te dogovoriti plasman svojih proizvoda putem interneta

S Sve za sajam na jednom mjestu Posjetitelji Münchenskog i Klagenfurtskog sajma mogu preko te tvrtke kupiti ulaznice po povoljnijim cijenama što je ušteda i u vremenu i u novcu

G

eneralni zastupnik Münchenskog i Klagenfurtskog sajma za Hrvatsku - tvrtka Belimpex - bavi se, među ostalim, i organizacijom poslovnih putovanja te projektira i izrađuje štandove na sajamskim priredbama u nas i inozemstvu. Organizacija putovanja uključuje pronalazak odgovarajućeg smještaja, prijevoza te, među ostalim, i razgledavanje znamenitosti grada u kojem se održava sajam. Dakle, ova tvrtka u kojoj su zaposlene dvije osobe, ne nudi klasičan turistički aranžman, nego se u dogovoru s klijentom organizira plan putovanja. Oni pak koji nisu izlagači, a žele posjetiti neki od sajmova, mogu preko te tvrtke, koja je osnovana 1995. godine u Zagrebu, online kupiti ulaznice po povoljnijim cijenama, što predstavlja uštedu vremena i novca. Tonči Belan, direktor Belimpexa, kaže kako njihove usluge ko-

riste tvrtke iz svih djelatnosti koje izlažu na Münchenskom sajmu - sporta, građevinarstva, obrtništva, ekologije i otpadnih voda, elektronike, optike, transporta i logistike. “Kako je Münchenski sa-

U krizi su hrvatski izlagači prepoznali kako jedino pronalazak novih tržišta na sajmu znači i opstanak i proširenje poslovanja

jam jedan od najvećih na svijetu, kalendar sajmova je stvarno impresivan, pa naši izlagači tamo rado izlažu. U krizi su hrvatski izlagači prepoznali kako jedino pronalazak novih tržišta na sajmu znači i opstanak, ali i proširenje poslovanja. Međutim, moram priznati kako je na sajmovi-

ma ipak malo pao posjetiteljski dio, što je i logično jer se u krizi režu troškovi”, ističe on. Spužva ili atomska materija Uspješan nastup tvrtki, nastavlja, ponekad je popraćen i mnogim zanimljivostima. Tako je jedan njihov izlagač krenuo na Obrtnički sajam u München, a eksponati su mu bile spužve i sanitarni program Atomic. “Kako su njegovi eksponati bili zajedno s ostalima u kamionu koji je prevozio i štand, carinici su zaustavili vozilo i vidjeli naziv Atomic. To im se učinilo jako sumnjivo jer su smatrali da se radi o atomskoj materiji, pa nisu dozvolili da kamion prođe carinu. Kako obično kamioni putuju noću, zazvonio nam je telefon oko dva sata ujutro, pa smo morali cariniku objašnjavati da su to spužve i truleksice. Na kraju je ipak sve dobro završilo, carinik ih je pustio, a nastup tvrtke je na kraju bio uspješan”, prisjetio se Belan. (B.O.)

ciljem da pomogne u prodaji kvalitetnih proizvoda tradicionalnih obrtnika, umjetnika, dizajnera i drugih malih poduzetnika, u poduzetničkom centru i inkubatoru Grada Koprivnice Koprivnički poduzetnik (Centar), prije godinu dana pokrenuta je internet prodavaonica www.gifts.hr. “U odnosu na početak, proširili smo broj poduzetnika i obrtnika čiji se proizvodi nalaze u web shopu i na područje izvan naše županije. Sada imamo dobavljače i s otoka Visa, Makarske...”, kazala nam je voditeljica projekata u Centru Maja Balaško. Dodaje kako su svi oni koji sudjeluju u tom projektu dobili priliku predstaviti svoju ponudu na internetu. To je veoma značajno za sve male proizvođače jer mnogi nemaju ni web stranice, a ni pregled asortimana na postojećim web stranicama. Ovako su 24 sata, sedam dana u tjednu, dostupni cijelom svijetu jer se proizvodi

mogu filtrirati i prema nazivu proizvođača. Može i na karticu Na ovaj način mogu se kupiti prirodna kozmetika, modni dodaci, poklon-bonovi, pića i slastice, dječje igračke, umjetnine, suveniri, knjige iz antikvarijata, kao i još mnogo toga. Na početku je bilo 11 pro-

Oporavak gospodarstva utjecat će i na broj proizvođača koji nam se javljaju i na promet prodavaonice, kaže Maja Balaško izvođača, a sada ih je 24. “S obzirom na to da je riječ o proizvodima koji su uglavnom namijenjeni darivanju, a znamo da se zbog krize sada baš i ne troši na tu vrstu kupovine, sigurni smo da će oporavak gospodarstva utjecati i na broj proizvođača koji nam se javljaju, kao i na promet prodavaonice”,

naglasila je Maja Balaško. Novost jest i to da su uveli plaćanje putem kreditnih kartica. Oni koji su zainteresirani za takvu vrstu prodaje, mogu se javiti Koprivničkom poduzetniku putem telefona ili emaila, koji su dostupni na internetskoj stranici prodavaonice. Do sada su već imali narudžbe iz SAD-a i Poljske, što pokazuje da su i stranci zainteresirani za kupnju ovih proizvoda, unatoč tomu što je dostava u inozemstvo prilično skupa za naše pojmove. Proizvode može kupovati bilo tko tko ima pristup internetu te kreditnu karticu, a postupak naručivanja je vrlo jednostavan. Sve što je potrebno jest odabrati željeni proizvod i vrstu isporuke te ga platiti kreditnom karticom. U roku od nekoliko dana proizvod će biti dostavljen na kućnu adresu kupca. Ako se po dostavi primijeti oštećenje na proizvodu, kupac ima pravo na povrat ili zamjenu proizvoda u roku od 15 dana od dana primitka pošiljke. (J.F.)


PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3649, 25. listopada 2010.

( 1,3 mil €

( 55 tona

vrijedan posao

teški pontoni

Šibenska tvrtka Marinetek NCP gradi u Monte Carlu

Dobili posao iako nisu bili najjeftiniji Lučka uprava Monte Carla odlučila je dodijeliti posao na temelju profesionalnog pristupa i kvalitete ponuđenog tehničkog rješenja

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Z

a realizaciju prve faze obnove jedne od najprestižnijih marina na svijetu – Port Hercule u Monte Carlu, na javnom natječaju posao je dobila Marinetek Grupacija, odnosno Marinetek NCP - hrvatskofinska tvrtka sa sjedištem u Šibeniku. Port Hercule je glavna jahting destinacija u Monacu, a u svijetu je poznata po svom luksuzu i jet-setterskom stilu života. Budući da je smještena nasuprot Mo-

naco Grand Prix stazi, vezovi u Portu Herculeu su ujedno i najskuplja mjesta koja se nude ljubiteljima oktanskog sporta. Mnoge jahte s godišnjim vezom u ovoj marini iznajmljuju se samo za taj dan za goleme iznose. Profesionalni pristup “Ponosni smo na izbor Lučke uprave Monte Carla da u mondenom Port Herculeu instalira upravo Marinetek pontone. Od samog početka zajedno s kolegama iz Finske sudjelovali smo u pripremi ponude za veliki među-

U suradnji s Fincima Šibenska tvrtka Marinetek NCP ovlašteni je zastupnik za proizvodnju i prodaju cjelokupne opreme za marine finskog brenda Marinetek koji obuhvaća širok asortiman pontona, u rasponu od lakih drvenih pontona do teških valobrana, kao i bogat izbor standardne i sigurnosne opreme za pontone i marine. Osim u Šibeniku, pontoni Marinetek proizvode se u Latviji, Portugalu, SAD-u, Dubaiju i, naravno, u Finskoj gdje je i sjedište Grupe, no pontoni Marineteka NCP već 2008. godine prepoznati su kao najkvalitetniji u Grupi. Marinetek NCP posluje u sklopu NCP Grupe, vodeće nautičke tvrtke na Jadranu, a u pet godina svog postojanja ova tvrtka je izgradila i rekonstruirala više marina i privezišta u Hrvatskoj, Italiji, Turskoj, Bugarskoj, Crnoj Gori i Malti.

narodni natječaj, ali smo, naravno, sve detalje držali u strogoj tajnosti do konačnog izbora i potpisa ugovora. Ponuda Marineteka i nije bila financijski najpovoljnija, ali je klijent

Port Hercule je glavna jahting destinacija u Monacu, a u svijetu je poznata po luksuzu na temelju našeg profesionalnog pristupa i kvalitete ponuđenog tehničkog rješenja ipak odlučio da Port Hercule zaslužuje samo najbolje”, izjavio je Boris Miškić, direktor tvrtke Marinetek NCP. Za rekonstrukciju marine u proizvodnim pogonima Marinetek NCP bit će proizvedena te isporučena i instalirana tri gata sastavljena od tipskih pontonskih elemenata Superyacht i Concourse, a vrijednost cijelog projekta kreće se oko 1,3 milijuna eura. Posebnost je i grad-

nja Concours pontona, najvećih tipskih elemenata u ponudi ovog brenda, a slični pontoni do sada su postavljeni samo u marini Palm Jumeirah u Dubaiju. Za pontone široke šest metara i teške više od 55 tona priprema se posebna platforma za gradnju i spuštanje u more na prostoru sinkrolifta NCP Remontnog brodogradilišta u Šibeniku. Noviteti u gradnji Sama proizvodnja započet će vrlo brzo, većina pripremnih radova je obavljena, a materijali nabavljeni, te su u NCP-u sigurni da će ispoštovati kratke rokove koje je postavio naručitelj. “Naručitelj je zaista zahtjevan. Novitet u gradnji bit će velike servisne cijevi umjesto uobičajenih otvorenih kanala za postavljanje elektroenergetskih vodova te sustava napajanja vodom i odvodnje otpadnih voda. Za privez jahti duljih od 30 metara instalirat ćemo posebne bitve od nehrđajućeg čelika, dizajnirane upra-

vo za megajahte. U skladu s planom, prvi pontonski elementi bit će otpremljeni već u studenom kako bi se instalirali tijekom zime, a u potpunosti će projekt biti realiziran do travnja, prije početka utrke Formule 1. Kvaliteta izrade pontonskih elemenata, kao i pristup projektu nikad nisu bili upitni u tvornici pontona u Šibeniku, tako da smo sigurni kako će i ovaj put klijent biti više nego zadovoljan isporučenim proizvodima i našom uslugom”, naglašava Miškić. Zanimljiv pokazatelj je i podatak da će zbog ekoloških standarda i podizanja razine kvalitete cijelog projekta gatovi sastavljeni od pontonskih elemenata zamijeniti već izgrađene fiksne gatove. Dakle, ne samo da postoji načelna odluka da se prilikom gradnje novih luka i marina u budućnosti favoriziraju plutajući pontonski elementi gdje je to moguće, nego se i stari gatovi nastoje zamijeniti potpuno novom i ekološki prihvatljivijom tehnologijom.

*vijesti Gospodarske komore Mediterana u Hrvatskoj Generalna skupština Udruženja mediteranskih gospodarskih komora ASCAME (The Association of the Mediterranean Chambers of Commerce) prvi se put održava u Hrvatskoj. Više od 150 predstavnika gospodarskih udruženja iz više od 20 zemalja okupit će se 28. i 29. listopada u Opatiji pod sloganom Zemlje Mediterana zajedničkim nastojanjima protiv krize. Skup organizira Hrvatska gospodarska komora, a održava se pod pokroviteljstvom predsjednice Vlade Jadranke Kosor. Javna nabava može biti energetski učinkovita Ured za središnju javnu nabavu i projektna jedinica Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) - Projekt za poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj potpisali su prošli tjedan Sporazum o suradnji. Njime se usuglašava suradnja između programa Vlade i Ureda za središnju javnu nabavu prilikom izrade tehničkih specifikacija i obrazloženja primjene pojedinih kriterija energetski učinkovite i ekološki održive javne nabave. Manje građevinskih radova

Građevinski radovi u kolovozu u odnosu na isti mjesec prošle godine manji su za 11,7 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, građevinski radovi od početka siječnja do konca kolovoza manji su za 17,2 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Prema vrstama građevina, na zgradama je u kolovozu odrađeno 47 posto ukupnih sati rada, a na ostalim 53 posto. Prema vrstama gradnje, na novim je građevinama odrađeno 60 posto ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 40 posto.


Privredni vjesnik Broj 3649, 25. listopada 2010.

www.zsd.hr Jubilarna�20.�Meñunarodna�manifestacija vinogradara�i�vinara

( 9. studenoga

RA

I VINAR

A

LMACIJ DA

GRAD A

SPLIT

E

NO VI

2010.

UDRUGA 1907

Pod�visokim�pokroviteljstvom�predsjednika�RH prof.�dr.�sc.�Ive�Josipovića Zadružni�savez�Dalmacije i Udruga�vinogradara�i�vinara�Dalmacije organiziraju�jubilarnu�20.�Sabatinu,�koja će�se�održati�u�hotelu Lav u�razdoblju od�4.�do�7.�studenog�2010. Iz�bogatog četverodnevnog�programa�izdvajamo: Znanstveno-stručni�skup...Sabor�vinogradara�i�vinara... ...brojne�vinarske�radionice...burzu�vina... ...okrugli�stol�o�zadrugarstvu... ...izložbe�vina�i�proizvoda�od�grožña�i�vina... ...sajam�opreme,�alata�i�repromaterijala... ...svečano�uručivanje�priznanja�za�kvalitetu�proizvoda...

Do�31.�10.�2010.�osigurajte�svoje�mjesto�na - SAJMU opreme,�alata�i�repromaterijala - BURZI�VINA i�predstavite�svoje�proizvode (kontakt�telefoni:�021/348-365,�021/348-388)

objava nove analize napretka

Štefan Füle, povjerenik za proširenje

Nadam se da Postoji opća volja u svim članicama da Hrvatska u europskoj perspektivi zemalja zapadnog Balkana.

cesuira samo tri zemlje nakon što je uspješno za pola desetljeća obradio Sponzori Suorganizatori Visoki�pokrovitelj Pokrovitelji Medijski 12 država. pokrovitelji Predsjednik�RH tefan Füle je, za - U vašem ste pitanju prof.dr.sc.�Ivo�Josipović razliku od svog već ukazali na jednu od prethodnika, u glavnih naučenih lekcija. Supokrovitelji Ministarstvo�turizma povjerenički portfolio Kako bi se osigurale priMinistarstvo�mora,�prometa�i�infrastrukture osim čekaonice za Eumjerene pripreme zemlje TZ grada Imotskog Grad Imotski Ministarstvo�obitelji,�branitelja�i�meñugeneracijske�solidarnosti Zlatni�donatori Imota d.d. Vinarija Grabovac ropsku uniju, u međuvreza proces pristupanja, doVinarija Jerković Vinarija Matković Braniteljska�poljoprivredna�zadruga�Imoćanka menu pojačane Islandom bro je imati više smjernica Udruga�vinigradara i vinara Cvit razgovora - dobio i susjedstvo Unitijekom cijele faze pregoje. Nešto je i izgubio, Livora. Mjerila pomažu zesabonski je sporazum razmlji da se fokusira na najmjestio odnose snaga važnija pitanja. Činjenica između institucija EU-a da Hrvatska prolazi kroz 9.00-09.30 REGISTRACIJA SUDIONIKA na stranu Vijeća i pogotosve to omogućit će joj bovo 09.30 Europskog parlamenlju pripremu za članstvo u OTVORENJE SKUPA ta, te je Komisija sve više Pregovori s Europskoj uniji. Imat će 9.30-10.00 Srećko SERTIĆ, direktor Suvremene trgovine servis a Reinhard sve manje i bolje šanse izbjeći WESSEL,poslodirektor Zaklade Konrad Adenauer Hrvatskom bit će stoga riječ HUP-a (predstavnik) PROGRAM vodstvo.Pozdravna U slučaju prošineke od problema s kojiPozdravna riječ predstavnika MINGORP-a i otvaranje skupa (Ruđer Friganović) zaključeni kad ma su se suočavale zemlje renja i posebice hrvatskih, 9.00-09.30 REGISTRACIJA SUDIONIKA RADNI DIO Hrvatska ispuni prošlog kruga proširea sada već i islandskih, 09.30 OTVORENJE SKUPA 10.00-10.20 prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ Zašto Hrvatska treba strategiju industrijskog razvoja iskustava, politika poje- uvjete. Nadam Vrijeme potrošeno za se da nja. Stefan -Menzel, dopisnik za istočnu 10.20-10.50 Uloga trgovine u stvaranju BDP-a (njemačko iskustvo) dinih članica kolokvijalpregovore ovisi o napret9.30-10.00 Srećko SERTIĆ, direktor Suvremene trgovine će to biti uskoro Europu najvećeg njemačkog poslovnog Reinhard WESSEL, direktor Zaklade Konrad Adenauer no okrštena “bilateralom” ku koji je postigla kandidnevnika Handelsblatta Pozdravna riječ HUP-a (predstavnik) ozbiljno ugrožava komPozdravna riječ predstavnika MINGORP-a i otvaranje skupa (Ruđer Friganović) datska zemlja pripremaju10.50-11.10 Michael Oberweger, direktor Regio Plan Uloga trgovačkih centara u tržišnoj utakmici Dragi prijatelji i poslovni partneri! Consulting (Austrija) (iskustva iz EU pletan proces. Nedavno ći se za zahtjeve članstva. RADNI DIO Pozivamo Vas da radno proslavimo Vašu i našu 35. godišnjicu 11.10-11.30 prof.dr.sc. Zvonimir PAVLEK Stvaranje konkurentnosti - subjektivni utjecaj je povjerenik, zastupajući Kakva je razlika izme- trgovine Politika proširenja i pri10.00-10.20 prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆèasopisa Suvremena Zašto Hrvatska treba strategiju trgovina uz industrijskog razvoja pred članovima nizozemđu zadnjega kruga prostupni pregovori temelje11.30-11.50 STANKA 10.20-10.50 Stefan Menzel, dopisnik za istočnu Uloga trgovine u stvaranju BDP-a (njemačko iskustvo) skog parlamenta potre- širenja (u kojem ste ak- ni su na principima vlaSTRUÈNI SKUP S MEÐUNARODNIM SUDJELOVANJEM Europu najvećeg njemačkog poslovnog 11.50-12.10 dr.sc. Damir ANIĆ Očekivani učinci ulaska Hrvatske u Europsku uniju na dnevnika - Handelsblatta bu odmrzavanja srbijan- tivno sudjelovali hrvatsku trgovinukao na malo stitih dosega. Pregovori s trgovine u hrvatskom gospodarstvu 10.50-11.10Uloga Michael Oberweger, direktor Regio Plan Uloga trgovačkih centara u tržišnoj utakmici skog SSP-a bez Mladića visokorangirani češki Hrvatskom bit će zaklju12.10-13.40 PANEL DISKUSIJA Consulting (Austrija) (iskustva iz EU u procesu ukljuèivanja u EU iza haaških rešetaka, nadiplomat) i ovog sadaščeni kad Hrvatska ispuni cu 11.10-11.30 prof.dr.sc. Zvonimir PAVLEK Stvaranje konkurentnosti trgovine - subjektivni utjecaj Uvodničar Ljerka PULJIĆ Uloga trgovačkih lanaca u razvoju i globalizaciji veo računicu - 116 puta, njeg, koje su lekcije na- uvjete. I, nadam se da će hrvatskog gospodarstva Vrijeme održavanja: 4. studenog 11.30-11.50 STANKA 2010. u 9.30 sati od SSP-aU panel-diskusiji pa do ulaska učene i primijenjene? Je to biti uskoro... sudjeluju:u Ljerka PULJIĆ (Agrokor), Mjesto: Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, velika dvorana (kino) u EM Ivan KATAVIĆ (KTC), zajednicu, traži se jednoli novost u procesu po11.50-12.10 dr.sc. Damir ANIĆ Očekivani učinci ulaska Hrvatske u Europsku uniju na Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Martin EVAČIĆ (NTL), hrvatsku trgovinu na malo glasno izjašnjavanje 27 litika mjerila striktniOrganizator: Suvremena trgovina Možete Zdeslav ŠANTIĆ (analitičar Splitske banke),li objasniti kako vu Sanjanovim SMOLJAK KATIĆ Pokrovitelji: Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva, 12.10-13.40 PANEL DISKUSIJA članica EU-a kako bi pro- ja sa svakim ko- (HUP), rade mjerila? U prvoj Milica RAKUŠA MARTULAŠ (HGK), Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnièka ces napredovao do nove rakom dala rezultata i se fazi hrvatska strana Boris VUKELIĆ (HOK – Ceh trgovine), Uvodničar Ljerka PULJIĆ Uloga trgovačkih lanaca u razvoju i globalizaciji komora uz osobnu podršku Predsjednika Republike Dragica MIŠELJIĆ (STH) hrvatskog gospodarstva stepenice. Realno, tih je jeste li zadovoljni kako žalila na manjak flekOrganizacijski partner: Hrvatska udruga poslodavaca U panel-diskusiji sudjeluju: Ljerka PULJIĆ (Agrokor), prilika znatno više, gru- cijelaDOMIJENAK 13.40-14.30 procedura napre- sibilnosti, EK je očekiu suradnji sa zakladom Konrad Adenauer, Zagreb Ivan KATAVIĆ (KTC), ba računica približava ih duje? I zaštotrgovine je tako spo- vao samo pun paket svih Martin EVAČIĆ (NTL), 14.30-15.00 Podjela priznanja u povodu 35. godišnjice Suvremene Zdeslav ŠANTIĆ (analitičar Splitske banke), broju 400 – svaka odlu- ra? EK trenutačno pro- mjerila, potom se priSanja SMOLJAK KATIĆ (HUP), Moderator: Ante GAVRANOVIĆ ka o otvaranju i zatvaraMilica RAKUŠA MARTULAŠ (HGK), Boris VUKELIĆ (HOK – Ceh trgovine), nju poglavlja te pregovaAnaliza napretka bit će poštena i objektivna Dragica MIŠELJIĆ (STH) račkim stajalištima mora Ulaz slobodan! 13.40-14.30 DOMIJENAK ćemo znati što donosi (nadajmo se posljedproći radnu za brojaUskoro Zbogskupinu ograničenog mjesta u dvorani, lijepo molimo da svoj nja) analiza napretka. Možete li nam reći koja su najObilježavanje 35. godišnjice 14.30-15.00 Podjela priznanja u povodu 35. godišnjice Suvremene trgovine časopisa SUVREMENA TRGOVINA – STRUČNI SKUP proširenje, potom Vijedolazak potvrditebolje mailom na info@suvremena.hr SUVREMENA – STRUČNI SKUP ObilježavanjeTRGOVINA 35. godišnjice časopisa SUVREMENA TRGOVINA – STRUČNI SKUP pripremljena poglavlja, ona dobra ali i ona najće, ui EUsvaka od njih zahtiObilježavanje 35. godišnjice časopisa SUVREMENA TRGOVINA – STRUČNI SKUP gospodarstvu u procesu uključivanja Moderator: Ante GAVRANOVIĆ Tema: Uloga trgovine u hrvatskom kompliciranija? I zašto? u hrvatskom Tema: gospodarstvu u procesu uključivanja u EU Uloga trgovine u hrvatskom gospodarstvu u procesu uključivanja u EU www.suvremena.hr jeva konsenzus. Stoga se Vrijeme održavanja: 4. studenog 2010. - Analizu napretka objavit ćemo 9. studenoga. To će biti Tema: Uloga trgovine u hrvatskom gospodarstvu u procesu uključivanja u EU .Vrijeme održavanja: 4. studenog 2010. Mjesto: Zagreb, velika dvorana (kino) u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva i dogodilo da nemoćni prilika za isticanje napretka koji je Hrvatska učinila u uMjesto: Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Zagreb, velika dvorana (kino) u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Ulaz slobodan! Pokrovitelji: Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva i Hrvatska gospodarska komora prethodnik Štefana Fülea Vrijeme održavanja: 4. studenog 2010. aPokrovitelji: rada i poduzetništva i Hrvatska gospodarska Ministarstvo gospodarstva rada i komora poduzetništva i Hrvatska gospodarska komora Organizacijski partner: Hrvatska udruga poslodavaca određenim područjima. Ono što vam mogu sada kazaMjesto: Zagreb, velika dvorana (kino) u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva aOrganizacijski poslodavaca partner: Hrvatska udruga poslodavaca muca o “bilaterali” koja Zbog ograničenog broja mjesta u dvorani, lijepo molimo U suradnji zakladom: Konrad Adenauer, Zagreb da svoj Pokrovitelji: gospodarstva rada isapoduzetništva i Hrvatska gospodarska komora ti jest da će to biti poštena i objektivna procjena naglauer, Zagreb U suradnji sa zakladom: Konrad Adenauer,Ministarstvo Zagreb TRUČNI SKUP je, eto, prvo otela Hrvatdolazak potvrdite mailom na info@suvremena.hr Organizacijski partner: Hrvatska udruga poslodavaca PROGRAM šavajući i područja gdje je učinjen napredak, kao i ona U suradnji sa zakladom: Konrad Adenauer, Zagreb PROGRAM u procesu uključivanja u EU skoj godinu dana procegdje je još potreban finalni napor prije pristupanja. www.suvremena.hr 9.30 OTVORENJE SKUPA sa da bi potom podsjekla U9.30 OTVORENJE SKUPA PROGRAM 9,30-10,00

Lada Stipić – Niseteo niseteo.lada@skynet.be

Š

9,30-10,00 rada i poduzetništva Srećko SERTIĆ, direktor Suvremene trgovine ovine Srećko SERTIĆ, direktor trgovine SKUPA ska gospodarska komoraSuvremene 9.30 OTVORENJE Reinhard WESSEL, direktor Zaklade Konrad Adenauer nrad Adenauer Reinhard WESSEL, direktor Zaklade Konrad Adenauer Pozdravna riječ HUP-a (Bernard Jakelić) 9,30-10,00 )Pozdravna riječ HUP-a (Bernard Jakelić) Srećko SERTIĆ, direktor SuvremenePozdravna trgovine riječ predstavnika MINGORP-a i otvaranje skupa (Ruđer Friganović) P-a i otvaranje (Ruđer Friganović) Pozdravna riječskupa predstavnika MINGORP-a i otvaranje skupa (Ruđer Friganović)

Reinhard WESSEL, direktor Zaklade Konrad Adenauer RADNI DIO Pozdravna riječ HUP-a (Bernard Jakelić)

i islandske ambicije prije samoga početka. U pisanom intervjuu za Privredni vjesnik (jedinom vidu komunikacije s povjerenikom do kojega može doći tiskani medij jer je valjda takva komunikacijska strategija Europske komisije za zemlju s golemim postotkom euroskeptika) povjerenika sam podsjetila da je od početka pregovora Hrvatske i EU-a prošlo rekorPROGRAM dnih pet godina.


INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3649, 25. listopada 2010.

( 22 zatvorena

( 5 godina

pregovaračka poglavlja

traju pregovori Hrvatske i EU-a

a ćete izabrati Europu skoro postane dio Europske unije. Države članice redovno su isticale svoju privrženost Hrvatska je već mnogo učinila na promociji u državama članicama rima dogovoren sa svim stranama u procesu, dakle našim državama članicama i Hrvatskom, i to 2005. godine. Profesionalan pristup i rigorozno poštivanje mjerila razlog je zašto smo do sada uspjeli zatvoriti samo 22 poglavlja. Očekujemo da će se preostala zatvoriti u ne tako dalekoj budućnosti. U procesu mi, Europska komisija, dajemo preporuke, a države članice odlučuju. Ja na to gledam kao na timski rad koji također uključuje kandidatsku zemlju – a ona je ta koja treba poduzeti sve mjere nužne za napredak procesa.

stup malo promijenio. Je li to možda naučena lekcija? Ili nešto drugo? Iskreno rečeno, jesu li EK-u članice dozvoljavale ubrzavanje pregovora? Može li prego-

varački, dakle mahom tehnički proces bilo koje zemlje uključene u pregovore napredovati bez političke volje država članica? - Naš se pristup nije

promijenio. Očekujemo da mjerila budu u potpunosti zadovoljena prije otvaranja ili zatvaranja određenog poglavlja. Ovaj je pristup postavljen u pregovaračkim okvi-

Proširenje često opisuju kao uspješnicu cijelog EU-a, no je li to najnepopularnija uspješnica? Borite li se sa zamorom od proširenja, ako da – kako? Odvija li se bilo kakva vrsta promocije EU-a u kandidatskim zemljama? Imajući u vidu sve probleme iznikle za hrvatskih pregovora, postoji percepcija da je EK izgubio utjecaj na ritam procesa, pogotovo usporedivši ga s prošlim krugom proširenja. Borite li se za svoje stavove ili puštate članicama da preuzmu inicijativu? - Najbolji je način promocije proširenja to da je svako novo proširenje uspjeh. To će se dogoditi uspijete li dostići pravu ravnotežu između tehničkih priprema potrebnih prije pristupanja i političkog vodstva koje drži strane angažiranima dijeleći viziju. To se događa kada je proces istinski kvalitetan jer pri-

stupanje zemlje ne čini Uniju samo većom, nego i snažnijom. Postoji opća volja u svim članicama da Hrvatska uskoro postane novom članicom EU-a. Države članice su također redovno isticale svoju privrženost europskoj perspektivi zemalja zapadnog Balkana. Ovo je jasno vidljivo i iz zaključaka usvojenih na sastancima Vijeća i kod općih opaski u državama članicama. Kad je o Hrvatskoj riječ, ona je već mnogo učinila kako bi se promovirala u državama članicama. Sve je veći broj građana EU-a koji ljetuje u Hrvatskoj. Ljudi su i te kako svjesni predivne prirode, obale i otoka kojima se Hrvatska diči i divnih ljudi koji će uskoro postati njihovi europski sugrađani. Hrvatska se približava završetku pregovora suočavajući se s neiz-

Kada postane članicom, Hrvatska će aktivno sudjelovati u donošenju odluka EU-a

vjesnom bitkom za duše i naklonost njenih građana. Većina Hrvata danas, i to prema Eurostatu, veoma je skeptična. Što biste im kazali da vas upitaju po čemu je članstvo u EU-u dobro za Hrvatsku? - Nikada nije lako osvojiti srca ljudi. Dakako, ja nemam nikakvih sumnji u sve koristi koje

će pristupanje EU-u donijeti Hrvatskoj. Hrvatska, umjesto da je maleno tržište za sebe, postat će dijelom golemog ekonomskog bloka čija riječ ima svoju težinu u svim različitim kontekstima. To nadilazi pojedinačnu sposobnost djelovanja bilo koje zemlje na svjetskom tržištu, bilo u robnoj razmjeni, bilo u politici. Kada postane članicom, Hrvatska će aktivno sudjelovati u donošenju odluka Europske unije. Trenutačno Hrvatska osjeća sve posljedice odluka donesenih na razini EU-a, ali nema svoju riječ, glas u njima. Istaknuo bih također koliki je značaj reformi vezanih uz proces pristupanja. Pristupanje Europskoj uniji pretpostavlja reforme koje zemlja baš ni ne bi provodila u slučaju da ne namjerava ući u zajednicu. Primjerice, naši preduvjeti za unaprjeđivanje pravosuđa koristit će svakom građaninu Hrvatske. Nadalje, naši zahtjevi za više transparentnosti i tržišnog natjecanja poboljšat će troškove državne uprave, na primjer koristeći transparentne procedure javnih nabava. To će hrvatskim poreznim obveznicima uštedjeti novac, a da ni ne spominjem da će Hrvati moći živjeti, studirati ili raditi bilo gdje u EU-u. Naravno, sve te zamašne reforme koje zemlja treba poduzeti neće odmah, preko noći donijeti koristi, razlika će se postupno osjećati. Sve u svemu, nadam se da će Hrvatska, kao i ostalih 27 država članica, izabrati Europsku uniju.


14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3649, 25. listopada 2010.

( 86% dolazaka i 91% noćenja ostvaruju kod nas gosti iz inozemstva

DANI HRVATSKOG TURIZMA

Dobro pozicionirana turis

Hrvatska se dobro snalazi u uvjetima gospodarske krize, pa možemo biti zadovoljni ovogodišnji Sanja Plješa i Jozo Vrdoljak

V

iše od 40 posto svjetskih turističkih dolazaka realizira se u Europi, koja je ujedno i najpopularnija turistička destinacija u svijetu. I Hrvatska će se pri izradi nove strategije razvoja turizma usklađivati s europskom strategijom i biti s njom kompatibilna, rekao je ministar turizma Damir Bajs na Danima hrvatskog turizma u Rovinju. “Međutim, hrvatski turizam ima i svoje specifičnosti. Mi ove godine, za razliku od ostalih turističkih zemalja u Europi, imamo porast organiziranih turističkih dolazaka za 5,6 posto. Specifični smo i po malom udjelu domaćih gostiju. Kod nas gosti iz inozemstva ostvaruju 86 posto turističkih dolazaka ili čak 91 posto noćenja”, istaknuo je Bajs. Bajs napominje kako je svjetski turizam od polo-

vine 2008. u minusu. “Hrvatska se dobro snalazi u uvjetima krize, pa možemo biti zadovoljni, a predviđamo kako ćemo godinu završiti s pokazateljima koji bi mogli biti na razini ili čak bolji od 2008., dosad rekordne godine u hrvatskom turizmu. Bajs je napomenuo da se u Hrvatskoj sustavno radi na izradi novih strategija kako bi se turizam mogao prilagoditi zahtjevima ljudi i održivom razvitku, a najavio je i nove mjere za iduću sezonu. No, kako kaže, prerano je sad preciznije govoriti o njima. Poticaji turizmu uskoro u čitavoj Uniji “Ekonomska je kriza zahvatila mnoge zemlje, ali je unatoč tome Hrvatska posljednjih godina bila jedno od vodećih turističkih odredišta. Hrvatska se uspjela dobro pozicionirati, a napravila je i kvalitetne iskorake u turizmu. Za budućnost europskog, a samim time i hrvatskog turizma, ključ-

Odgovornost od sada preuzimaju svi Suradnja javnog i privatnog sektora potrebnija je više nego ikada do sada, a u tu suradnju trebaju se uključiti i ostali gospodarski subjekti kako bi se poradilo na uvođenju destinacijskog menadžmenta u turističkim odredištima, rečeno je na okruglom stolu Destinacijski menadžment - partnerstvom do uspjeha. Državni tajnik za turizam Ivo Mujo pritom je naglasio kako je novim zakonskim izmjenama definirano da je sustav turističkih zajednica resurs na kojem treba graditi destinacijski menadžment. U tijela turističkih zajednica ušli su i predstavnici lokalnih vlasti jer oni najbolje znaju što treba napraviti u nekom turističkom odredištu. Odgovornost će od sada preuzeti svi - od čelnih ljudi u lokalnim i turističkim zajednicama do privatnog sektora i turističkih agencija. Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Boris Žgomba je rekao kako DMC tvrtkom tj. destinacijskom menadžment kompanijom mogu postati samo one turističke agencije koje ispune određene uvjete. Pritom moraju napraviti kvalitetnu ponudu kako bi mogle biti konkurentne na inozemnom turističkom tržištu. ne će biti odluke koje će se za tu djelatnost donijeti u sljedeće dvije godine”, istaknula je Zoritsa Urošević, predstavnica Svjetske turističke organizacije. Trenutačno u europskom turizmu posluje 1,8 milijuna tvrtki koje zapošljavaju 9,7 milijuna djelatnika što je 5,2 posto

PLAVI CVIJET 2010. U kategoriji uređenosti turističkih mjesta primorske Hrvatske kao cjeline pobjednici Plavog cvijeta za 2010. godinu su:

ukupne radne snage u Europskoj uniji. “Turizam je treća po veličini gospodarska grana u Europskoj uniji. Najveći je generator rasta i zapošljavanja. Stoga će članice EU-a početi poticati rad u turizmu: od sljedeće godine započinju planiranje zajedničke strategije odr-

žavanja konkurentnosti, a turističke tvrtke dobit će i niz potpora”, rekla je Ilona Lelonek iz Europske komisije. Dva najvažnija pitanja s kojima se hrvatski turizam suočava su konkurentnost i održivost. Hrvatska je po konkurentnosti u turizmu zauzela 34. mje-

sto, dok je po općenitoj konkurentnosti gospodarstva na 77. mjestu u svijetu. “Turizam je najkonkurentniji dio hrvatskog gospodarstva. Vjerojatno bi bio i na boljem mjestu da se pri ocjenjivanju turističke konkurentnosti nisu uzimali neki parametri koji se odnose na općeni-

ZELENI CVIJET 2010. U kategoriji mjesta s više od 10.000 stanovnika: 1. Poreč 2. Opatija 3. Dubrovnik

U kategoriji uređenosti turističkih mjesta kontinentalne Hrvatske kao cjeline pobjednici Zelenog cvijeta za 2010. godinu su:

U kategoriji mjesta s više od 30.000 stanovnika: 1. Karlovac 2. Slavonski Brod 3. Osijek

U kategoriji mjesta od 3000 do 10.000 stanovnika: 1. Rab 2. Biograd 3. Vodice

U kategoriji mjesta od 10.000 do 30.000 stanovnika: 1. Čakovec 2. Đakovo 3. Bjelovar

U kategoriji mjesta do 3000 stanovnika: 1. Cavtat 2. Nin 3. Bol

U kategoriji mjesta do 10.000 stanovnika: 1. Labin 2. Fužine 3. Stubičke Toplice


15

www.privredni.hr Broj 3649, 25. listopada 2010.

( za 5,6% porastao

Prva “zemlja gost” na Danima hrvatskog turizma

broj organiziranih turističkih dolazaka ove godine

tička zemlja

im turističkim rezultatima, smatra ministar Bajs voreći o tome, direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić zatražio je jasna “pravila igre”.

Photo: Ivana Ivanovic/PIXSELL

U dvije protekle godine pretekli smo Mađarsku, Slovačku, Izrael i Tunis, naglasio je Bajs

tu gospodarsku konkurentnost. No, u dvije protekle godine pretekli smo Mađarsku, Slovačku, Izrael i Tunis”, naglasio je Bajs. Zbunjivanje investitora Na Danima hrvatskog turizma bilo je riječi i o investiranju u turizmu. Go-

Istaknuo je da kod nas nije definiran okvir za investitore i da se zakoni različito tumače što unosi zbrku i pomutnju kod ulagača. “Danas je u Hrvatskoj zaustavljeno više od 20 milijardi eura investicija. Stoga HUP traži da se ti problemi riješe kako bi investitorima odmah na početku bilo jasno može li se ili ne može investirati u turizam”, naglasio je Majetić. S njim se slaže i istarski župan Ivan Jakovčić koji smatra kako su kod nas nužne investicije u turizmu jer će u protivnom ta

grana za nekoliko godina postati nekonkurentna. Posebice je istaknuo probleme oko izgradnje golf igrališta izdvojivši slučaj bivšeg nogometaša Dražena Ladića koji već 11 godina čeka dozvole kako bi izgradio golf igralište. “Jedna Austrija, za koju nisam siguran da je manje ekološki osviještena od nas, ima 150 golf igrališta, a mi imamo tri, kao i Sjeverna Koreja. Isto tako, nejasno je zašto je zaustavljen projekt Brijuni rivijera. Naime, poznato je da država nema novca za tu investiciju, ali u tom slučaju postoji investitor koji čeka zeleno svjetlo”, rekao je Jakovčić. Govoreći o turizmu, i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević rekao je kako je to vrlo specifična grana gospodarstva. “Turizam je civilizacijski iskorak za hrvatsko gospodarstvo. To je grana koja uz sebe veže više od 20 drugih djelatnosti”, zaključio je Vidošević.

Slovenija pomaže svojim europskim iskustvom

K

ao jedna od vodećih emitivnih tržišta za Hrvatsku, Slovenija je ove godine izabrana za prvu “zemlju gosta” središnje hrvatske turističke manifestacije. Slovenci su drugi najbrojniji gosti u našoj zemlji, dok su istodobno hrvatski stanovnici jedni od najbrojnijih turista u slovenskim zimovalištima, rečeno je na Hrvatsko-slovenskom turističkom skupu održanom u sklopu DHT-a. Suradnja pri nastupu na dalekim tržištima, primjerice Kini,

već je započela ove godine, a kako je najavljeno, očekuje se i suradnja na području Indije, Izraela i Južne Amerike. Osim toga, Slovenija će pomoći Hrvatskoj svojim iskustvima u dobivanju novca iz EU fondova. Naime, ta je zemlja u protekle dvijetri godine iz EU fondova namaknula 200 milijuna eura koje je utrošila u izgradnju i obnovu turističke infrastrukture. Iako već postoji sporazum o turističkoj suradnji dviju zemalja, a Hrvatska i Slovenija već

surađuju i na promociji marketinga kongresnog turizma, hrvatski ministar turizma Damir Bajs i slovenska ministrica gospodarstva Darja Radić na Hrvatsko-slovenskom turističkom skupu potpisali su protokol (promemoriju) u području turizma. (S.P.)

U ozračju sigurnosti

U

svijetu se sve više pažnje posvećuje oporavku i razvoju turizma, pa je čak predložena inicijativa za formiranje T20 zemalja (po uzoru na G20) koje bi okupljale najjače turističke zemlje svijeta. EU se tek priprema za oporavak turizma kroz provedbu raznih mjera, a Hrvatska već provodi dio tih mjera, rekao je ministar turizma Damir Bajs na susretu turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade. Zadovoljstvo ovogodišnjom sezonom, posebice po pitanju sigurnosti, izrazio je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko. Naglasio je kako

tijekom sezone nije zabilježen niti jedan negativan događaj koji je mogao utjecati na opću sigurnost turista. Od 1. svibnja do 30. rujna u našoj je zemlji boravilo 8,2 milijuna stranih gostiju, a istodobno je broj kaznenih djela iznosio samo 0,02 posto što je zaista velika rijetkost u svjetskim turističkim zemljama, naglasio je Karamarko. Državni tajnik Ministarstva

financija i ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo rekao je kako su ove godine naplaćene dvostruko veće kazne na sivom tržištu nego lani. Zatvoreno je na stotine apartmana koji nelegalno rade, a to će se nastaviti i dalje, istaknuo je. Iako je Zakon o turističkom zemljištu prošao saborsku proceduru, što hitnije treba donijeti određene uredbe tog zakona kako bi se on mogao provoditi, složili su se Bajs i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković a pritom je posebno važno regulirati naknade za koncesiju na turističkom zemljištu. (S.P.)

TURISTIČKI CVIJET - KVALITETA ZA HRVATSKU 2010. TURISTIČKI PRVAK HRVATSKE 2010: Općina Bol, otok Brač

Kategorija: Najbolja turistička mjesta na Jadranu do 5000 ležaja: Grad Split; Kategorija:

Najbolja turistička mjesta na Jadranu od 5000 do 10.000 ležaja: Općina

Bol, otok Brač; Kategorija: Najbolja turistička mjesta na Jadranu s više od 10.000 ležaja: Grad Krk; Kategorija: Najbolja turistička mjesta kontinentalne Hrvatske: Grad Varaždin; Kategorija: Destinacije s toplicama: Toplice Sveti Martin, Sveti Martin na Muri; NAGRAĐENE MARINE Marina Punat, Punat, otok Krk;

NAGRAĐENI KAMPOVI - U kategoriji malih kampova (kapaciteta do 300 osoba), najbolji testirani kampovi su: Kamp Jasenovo, Žaborić - Brodarica; U kategoriji kampova srednje veličine (kapaciteta od 301 do 1500 osoba), najbolji testirani kampovi su: Kamp Politin, Krk; U kategoriji velikih kampova (kapaciteta više od 1501 osobe), najbolji testirani kampovi su: Kamp Zaton, Zaton; NAGRAĐENE PLAŽE - Resort plaža: Plaža Solaris Hotels Resort – Hotel

Jure, Šibenik; Urbana/Mjesna plaža: Bačvice, Split; Ruralna/ Udaljena plaža: Saharun, Dugi otok; NAGRAĐENI HOTELI - Kategorija: Najbolji mali hoteli Jadrana: Hotel San Rocco, Brtonigla; Kategorija: Najbolji mali hoteli u unutrašnjosti Hrvatske: Hotel Korana Srakovčić, Karlovac; Kategorija: Najbolji hoteli hrvatskog Jadrana sa 5*: Hotel Hilton Imperial Dubrovnik, Dubrovnik; Kategorija: Najbolji hoteli hrvatskog Jadrana sa 4*: Hotel Club Funimation Borik, Zadar; Kategorija: Najbolji hoteli

hrvatskog Jadrana sa 3*: Hotel Park, Rovinj; Kategorija: Najbolji hoteli hrvatske unutrašnjosti sa 5*: The Regent Esplanade, Zagreb; Kategorija: Najbolji hoteli hrvatske unutrašnjosti sa 4*: Hotel International, Zagreb; Kategorija: Najbolji hoteli hrvatske unutrašnjosti sa 3*: Hotel Terme Tuhelj, Tuheljske Toplice; NAGRAĐENI POJEDINCI - Posebno priznanje za načelnika godine: Stjepan Milas – načelnik Općine Lovas; Posebno priznanje za promicanje hrvatskog turizma u svijetu: atletičarka Blanka Vlašić


16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3649, 25. listopada 2010.

( oko 10.000 radnika

na istom prostoru ta industrija zapošljavala prije 20 godina

( 1790 radnika zaposleno danas u proizvodnji

Tekstilna industrija Slavonije - mali, ali znakoviti pomaci

Tko je još preživio

Tekstilna industrija Slavonije se slomila i - promijenila. Od bivših velikana ostale su uglavnom nekretnine i deseci tisuće otp Đakova, Davor pletenine iz Osijeka svjedoče da se uspješni tekstilci bave vlastitom proizvodnjom i brendiranjem svog proiz Svetozar Sarkanjac

P

rije 20 i više godina uz dominantnu prehrambenu te jaku kemijsku, drvnu i metaloprerađivačku industriju, simbol osječkog gospodarskog razvoja definitivno je bila i tekstilna industrija. Veliki proizvođački sustavi poput IMK Slavonije, Svilane, Lanene industrije (LIO), Mare, Tekosa i niza manjih tvornica u Osijeku i bližem osječko-baranjskom okruženju zapošljavali su desetak tisuća radnika. A prema posljednjim podacima kojima raspolažu u HGK-Županijskoj komori Osijek, polovinom ove godine u djelatnostima proizvodnje tekstila i odjeće na području čitave Osječkobaranjske županije bilo je zaposleno jedva 1790 radnika. U današnjem ekonomskom i tržišnom kontekstu više doista nema nikakvog smisla uspoređivati ta dva razdoblja. K tome, specifičnosti tekstilne industrije kao niskoakumulativne, radno intenzivne i dohodovno neatraktivne djelatnosti dodatni su kamen oko vrata. Prvi u recesiju Moglo bi se reći kako je tekstilna branša u hrvatskom gospodarstvu prva, još prije desetak godina, počela živjeti u recesijskom okružju. Aktualna kriza samo je dodatno bacila na koljena tu djelatnost koja je već davno posrnula. Više od bilo kakvih brojčanih pokazatelja, taj podatak najbolje ilustrira činjenica da se na prostorima nekadašnjih osječkih tekstilnih velikana danas u cijelosti ili djelomično nalaze – tr-

govački lanci. Dakle, umjesto proizvodnje i stvaranja novih vrijednosti, sada je na djelu prodaja nekih tuđih vrijednosti. Međutim, nije sve tako crno U međuvremenu je stvoreno nekoliko manjih, mahom obiteljskih tvrtki koje se u silno promjenjivim okolnostima lakše prilagođavaju hirovitim zahtjevima tržišta. Iako su u ovom kriznom razdoblju bitno promijenjeni kriteriji uspješnosti poslovanja, današnji osječki Tekstil-LIO, Hemco iz Đakova, Davor pletenine iz Osijeka i još neke, primjer su tekstilnih tvrtki koje uspijevaju prevladati ovu tešku gospodarsku situaciju, izjavila je za Privredni vjesnik Boja Stanković iz Hrvatske gopodarske komore-Županijske komore Osijek, dodajući kako oni rade, imaju uzlaznu putanju, zapošljavaju, uredno namiruju svoje obveze i prepoznati su

na tržištu. Pored toga, imaju još jedan zajednički nazivnik – ni jedna od tih tvrtki primarno se ne bavi tzv.

LIO je u regiji dokazan brend Kad je riječ o programu jastuka i posteljine tvrtke TekstilLIO, posljednjih godina oko 40 posto proizvodnje odlazi u izvoz, i to u prvom redu na tržište Srbije i Makedonije. Ali, ništa pa ni to nije slučajno, jer ovi su osječki tekstilci redoviti izlagači na tamošnjim sajmovima, a nekadašnji brend LIO još uvijek ima odgovarajuću težinu na susjednim tržištima. Nije riječ ni o kakvoj nostalgiji, nego o nespornoj kvaliteti proizvoda. Naime, u tvrtki LIO imaju vlastiti laboratorij koji izdaje deklaracije o sastavu i kvaliteti tkanine i finalnog proizvoda. Stoga unatoč navali jeftinijih, ali bitno nekvalitetnijih proizvoda, oni uspijevaju ostati konkuretni.

lohn poslovima. Dapače, i Hemco i LIO razvijaju svoje brendove kojima žele biti prepoznatljivi na tržištu. Hemco – specijalisti zaštitne odjeće Tvrtka Hemco iz Đakova osnovana je 1992. godine kao obiteljska tvrtka. Kao i većina počeli su skromno, proizvodnjom prsluka, doslovno u obiteljskom okruženju. Danas je to tekstilna tvrtka prepoznatljiva upravo po svojoj specijaliziranosti, a to je proizvodnja zaštitne odjeće i pripadajuće opreme. Konkretno, proizvodni program sastoji se od tri osnovne grupacije proizvoda. U grupu Protect spadaju klasična odjeća za rad, specijalizirana odjeća za vatrogasce, odjeća za zaštitare, odjeća visoke vidlji-

vosti, odjeća za šumare... U grupi Gaston nalazi se posebna odjeća za ugostitelje – kuhare, konobare, recepcionare, pomoćne radnike u kuhinji. Treća grupa Hemcovih proizvoda je Medica odjeća – odjeća namijenjena za medicinsko osoblje. “Od 1992. godine, kada

Radnici tvrtke Tekstil-LIO ljetos, zbog povećanog obujma posla, nisu išli na uobičajeni godišnji odmor smo počeli s proizvodnjom, stalno bilježimo rast u svim segmentima, ali i kod nas se ove godine osjećaju problemi i rast će vjerojatno biti

manji nego ranijih godina”, kaže Slobodan Mihalj, vlasnik i direktor Hemca, objašnjavajući kako se godišnji promet kreće oko 40 milijuna kuna. Hemco trenutačno zapošljava oko 120 radnika, a radi s gotovo 3000 poslovnih partnera iz Hrvatske, Slovenije i BiH. Iako je kriza na domaćem, ali i susjednim tržištima rezultirala manjim narudžbama, u Hemcu ne razmišljaju o lohn poslovima. “Tko je još preživio od takvih poslova? To može biti samo kratkotrajno rješenje s dugoročno lošim posljedicama, a takvi su aranžmani hrvatskoj tekstilnoj industriji nanijeli nesagledive štete”, rekao je Mihalj. Sličnog su razmišljanja i u osječkoj tvrtki Tekstil-LIO, svojevrsnoj sljed-


17

www.privredni.hr Broj 3649, 25. listopada 2010.

a tekstila i odjeće u Osječko-baranjskoj županiji

( čak 40% proizvodnje LIO Osijek izvozi, uglavnom u Srbiju i Makedoniju

od lohn poslova?

puštenih radnika, no nekoliko manjih, mahom obiteljskih tvrtki uspjelo se prilagoditi i opstati. Osječki Tekstil-LIO, Hemco iz zvoda, zaobilazeći lohn poslove

nici nekadašnjeg tekstilnog giganta utemeljenog 1901. godine. LIO – posteljina i geotekstil Zbog lokalnih osječkih postratnih pretvorbenih makinacija (o kojima pravosuđe tek treba izreći konačni sud), a nakon reorganizacije osnovano je današnje poduzeće Tekstil-LIO čijih četrdesetak zaposlenika pokušava održati tradiciju proizvođača posteljine i geotekstila. Unatoč kriznim vremenima, u tome su prilično dobri. Pažnju medija posebno je izazvala ljetošnja vijest kako radnici tvrtke Tekstil-LIO zbog povećanog obujma posla ovoga ljeta neće moći ići na uobičajeni kolektivni godišnji od-

mor. Iako su zbog svekolike krize i njihovi poslovni rezultati ispod planiranih, ovakve vijesti dodatno su pojačale već poslovični optimizam u toj tvrtki. Kako je tada izjavio Zlatko Kozina, direktor tvrtke, kvaliteta i rokovi isporuke naručene robe nikada nisu

u pitanju. Problem je jedino u sigurnosti oko naplate isporučene robe. “Upravo zbog toga pojačali smo isporuke jastuka i posteljine za male obiteljske hotele na Jadranu iz jednostavnog razloga – oni su se pokazali kao sigurniji platiše”, rekao je Kozina. Pored programa

posteljine, značajan udjel ima i program geotekstila. Riječ je o netkanom tekstilu proizvedenom suvremenom tehnologijom iglanja sječenih poliesterskih vlakana. To su materijali koji služe kao razdvajajući sloj u cestogradnji, izgradnji željezničkih pruga, vodoprivredi (izgradnja nasipa), ali i temeljnim radovima na visokogradnji. Kao i u programu posteljine gdje stalno ulažu u nove tehnološke cjeline, i u programu geotekstila u tvrtki LIO planiraju nove investicije. “Planiramo liniju za proizvodnju širine do 550 centimetara, tako da bismo posve zadovoljili dimenzije širine jednog kolnika autoceste. Do sada smo u proizvodnji toga stabilizacijskog i filtar materijala tehnološki bili ograničeni na 250 centimetara”, kaže Mila Omazić, komercijalna direktorica tvrtke Tekstil-LIO. Čežnja za stabilnim tržištem Sve to nisu nikakvi spektakularni rezultati koji bi nam dali za pravo tvrditi kako je započeo “procvat tekstil-

Uložili 10 milijuna kuna u novu opremu U Hemcu posebnu pažnju posvećuju stalnim ulaganjima u razvoj tehnologije, te su protekle godine investicijom vrijednom desetak milijuna kuna zaokružili gradnju novih proizvodnih i skladišnih prostora i nabavu najsuvremenije krojačke opreme. Sada rade u potpuno novim proizvodnim prostorima na specijalnim strojevima i u kompjutoriziranoj krojačnici. Uz odabir visokoobrazovanih kadrova - tekstilnih inženjera, ali i vlastitih modnih dizajnera - sve su to preduvjeti koji su omogućili bolju kvalitetu gotovih proizvoda, veću produktivnost i konkurentnost. Kvaliteta rada potvrđena je dobivanjem certifikata ISO 9001, kao i uvođenjem sustava upravljanja okolišem prema zahtjevima norme ISO 14001, što je ostvareno u svibnju ove godine. ne branše”. Tim više, kako kaže Boja Stanković, što se situacija izrazito brzo mijenja – za neke tvrtke može biti pogubna jedna ili dvije veće isporuke koje kupac ne plati; čitavo

Hemco zapošljava oko 120 radnika, a radi s gotovo 3000 poslovnih partnera iz Hrvatske, Slovenije i BiH poslovanje može doći u pitanje. Sličan je problem i s nabavom sirovina. Recimo, u kalkulaciju uzmete jednu cijenu, a dobavljač naknadno javi kako je cijena otišla 20, 30 ili čak 40 posto gore. I što onda? Situacija je, dakle, vrlo neizvjesna jer ne postoji stalno i stabilno tržište. Proizvođači drhte od isporuke do isporuke, od proizvodnje do proizvodnje. Posebno su se opekli brojni manji proizvođači koji

su se kooperantski vezali uz rijetke velike tvrtke koje borave na našem području radeći za njih lohn poslove. Naime, oni su prema zahtjevu naručitelja prilagodili tehnologiju uloživši u opremu, ali i kadrove za doradu tekstila. No, preko noći dolazi do promjene u poslovnoj orijentaciji i naručitelj otkazuje takve poslove zahtijevajući odjednom trikotažu. To nisu isti strojevi niti su isti kadrovi. Sve se može promijeniti gotovo preko noći, a ostaju jedino krediti i zaduženja u koje se ušlo kako bi se investiralo u proizvodnju koja zadovoljava naručitelja. Stoga primjeri poput navednih iz tvrtki Hemco i LIO pokazuju da ustrajavanje na kvaliteti vlastitih proizvoda uz primjenu suvremenih tehnologija, racionalnost u poslovanju i dobru produktivnost mogu biti jedino jamstvo za stabilnost poslovanja i opstojnost tekstilne industrije.


18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3649, 25. listopada 2010.

( 2,3 mlrd € stoji

Veliku Britaniju produljenje rodiljnog dopusta

( 2 tjedna

više dopusta dobile rodilje

BITKA OKO RODILJNOG DOPUSTA

DEMOGRAFIJA ILI EKONOMIJA? Europski parlament izglasao je 20-tjedni minimum potpuno plaćenog rodiljnog dopusta pojačanog s obvezna dva tjedna dopusta za oca, što je izazvalo pravu buru pro&contra stajališta je li uistinu riječ o ulaganju u budućnost Lada Stipić Niseteo niseteo.lada@skynet.be

dama. Naime, EK je sugerirao isplate kao za bolovanje, dok je EP bio za punu plaću, “to je pošteno jer obitelji ne smiju biti financijski kažnjene zato što imaju djecu”, uvjeravala je parlamentarna izvjestiteljica. Parlamentarna usklađena pozicija daje zeleno svjetlo dugoj raspravi među članicama i tijelima EU-a. Procedura se može razvlačiti godinama. Ono što je dragocjeno u odluci Parlamenta jest to da je pitanje rodiljnog dopusta dignuto s nacionalne na europsku razinu te da je time inicirana ozbiljna rasprava o tome kako se suočiti s demografijom sve starije

K

oji će pristup pobijediti, dugoročni ili kratkoročni? Europski parlament izglasao je 20-tjedni minimum potpuno plaćenog rodiljnog dopusta pojačanog s obvezna dva tjedna dopusta za oca. To je njegova službena pozicija u reviziji postojeće direktive iz 1992. godine. Velika većina u strasburškom polukrugu oglušila se na upozorenja iz tvrtki (“skup prijedlog, novo opterećenje, posebno za tvrtke, a koje će još pojačati kompleksnost zapošljavanja žena”, predsjednik Eurochambresa Philippe de Buck), nezadovoljstvo pojedinih europarlamentaraca konzervativnog bloka (“lažna dobra vijest koja će dodatno usporiti zapošljavanje žena”, Pascale Guny), lobista (“ironično je da u vremenima kada brojne vlade stežu remen EP izglasava potencijalno nove troškove u milijardama eura”, David Yeandle, predsjednik Europskog odbora Ceemet). Britanska je vlada bila najglasnija, nekoliko sati uoči izglasavanja rekordnog sniženja nacionalnog proračuna glasnogovornica vlade objasnila je kako produljenje minimalnog roka na pet mjeseci uz punu plaću zemlju stoji 2,3 milijarde eura. Uz obećanje kako će se “veoma truditi da se s ostalim članicama EU-a suprotstavimo uvođenju

preduvjeta potpuno plaćenog rodiljnog, znamo da brojne zemlje dijele našu zabrinutost”. Europa traži više djece Argumentacija ima svoju težinu na kratke staze, pogotovo u vremenima oporavka od gospodarske krize kada je još neizvjesno do koje će mjere napredovati gospodarstva i koliko će države članice moći kresati nacionalne proračune. Dugoročno, produljenje minimalnog rodiljnog dopusta na pet mjeseci uz punu plaću ulaganje je u budućnost. “Ovo je velik dan za sve mlade roditelje, ali i dobra vijest za ekonomsku budućnost Europe. Na rodiljni se dopust ne smije gledati kao na opterećenje sustava socijalne sigurno-

sti, on je zapravo ulaganje u našu budućnost. Europa traži više djece kako bi osigurala svoju ekonomsku budućnost. Umjesto da kažnjavamo žene jer rađaju djecu, mi ih moramo podržavati i pomoći im uravnotežiti obiteljski život s radom”, komentirala je portugalska socijalistica Edite Estrela. Ona je bila pokretačka snaga cijelog ovog parlamentarnog projekta te je uspjela uvjeriti parlamentarce da je predloženi dopust od 18 tjedana - što je predložila Europska komisija prije gotovo dvije godine - prekratak te se izborila za dodatna dva tjedna. Parlament je za podlogu rasprave uzeo različite scenarije – projekcije troškova. Dokument razmatra ekonomske i socijalne posljedice produlje-

nja rodiljnog dopusta, a parlamentarci su saslušali i cijeli niz eksperata koji su pak podijeljeni. Svi se slažu da su dugoročne posljedice i te kako dobrodošle starećoj Europi te da uravnotežen pristup – koji bi pomirio interese biznisa, potencijalnih roditelja, vlada i demografiju – nužan kako bi se došlo do koncepta koji bi stvarao uvjete za više beba ne ugrožavajući šanse žena za zapošljavanje. Marije Cornelissen (nizozemski Zeleni) primijetila je da strana koja se plaši udara na tvrtke i državne proračune ima “jako lijepe brojke”, koje su uzmanjkale zagovornicima dugoročnih koristi od produljenog rodiljnog dopusta. Eurozastupnici su također izmijenili prijedlog EK-a o rodiljnim nakna-

Svi se slažu da je uravnotežen pristup – koji bi pomirio interese biznisa, potencijalnih roditelja, vlada i demografiju – nužan Europe i činjenicom da u samo dvije od 27 država članica broj djece po ženi u reproduktivnoj dobi nadilazi 2,1 dijete, koliko je potrebno za zadržavanje postojećeg broja stanovnika. U potrazi za rješenjem Negdje je parlamentarni stav o minimumu izazvao malo zbunjenosti, “znači li to da žena mora odraditi svoj dopust od 20 tjeda-

na, odnosno minimum od šest tjedana nakon rođenja djeteta prije nego što se opet vrati na posao”, upitala se švedska ministrica za EU Birgitta Ohlsson. Švedski je limit 14 dana, “može li zakon spriječiti ženama na najvišim položajima brz povratak na posao”, pita Birgitta Ohlsson, koja je preuzela dužnost nedugo nakon što je prvi put postala majkom. Ovakvi su glasovi iznimka od pravila. Većina žena, preživi li odluka Parlamenta žrvanj nacionalne i međuinstitucionalne procedure, dočekat će ga objeručke. Prije dvije godine EK je u prijedlogu revizije direktive iz 1992. godine povećao obveznu duljinu rodiljnog dopusta na 18 tjedana, s time da se najmanje šest tjedana koristi po rođenju djeteta. Prijedloga se dohvatio EP kojem su trebale dvije godine međustranačkih borbi za finalnu poziciju. Nastavak priče seli se u Vijeće ministara, dakle u države članice. Komisija će potom tražiti rješenje prihvatljivo objema stranama, a kompromis neće biti ni lako niti brzo dohvatljivo rješenje. “Bit ćemo pošten posrednik”, obećala je povjerenica Viviane Reding. Moguće je da će sve ovo biti usuglašeno do vremena ulaska Hrvatske u EU; Hrvatska je isključena iz rasprave, ali će biti obvezana aplicirati revidiranu direktivu, što god se u njoj nalazilo.


K

CMY

CY

MY

CM

Y

M

C

Privredni vjesnik AD LNE 230x160.eps

1

10/18/10

10:10 AM


20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3649, 25. listopada 2010.

( rast od 12,7%

ostvario Volkswagen uz isporuku 5,37 mil vozila

( 60% lidera

autoindustrije sada očekuje oporavak

Globalni autobarometar konzultantske kuće A.T. Kearney

Kako najbolje iskoristiti oporavak automobilske industrije u svijetu Zadnje dvije godine dobavljači u autoindustriji su pratili trend usporavanja tržišta te reagirali na krizu oštrim rezanjem kapaciteta, zatvaranjem pogona i otpuštanjem radnika. No, sada se na nekim tržištima naziru znakovi oporavka Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Z

bog gospodarske krize prošla godina je za svjetsku autoindustriju bila jedna od najtežih u povijesti. Stoga su vlade zemalja u kojima proizvođači automobila i dijelova čine važan dio gospodarstva odlučile financijskim injekcijama teškim milijardama dolara ili, primjerice, poticajima za otkup starih i kupnju novih vozila, ublažiti negativne posljedice krize. Takvi potezi ublažili su loša gospodarska kretanja, smanjili su još veći pad prodaje vozila i dijelova za njih, kao i daljnje povećanje nezaposlenosti u autoindustriji. Ipak, u trenutačnoj situaciji koja je daleko od

Raste broj narudžbi, a dobavljači autoindustrije se pitaju trebaju li uložiti u povratak na stare kapacitete ili odbiti neke narudžbe blistave, naziru se znakovi oporavka na nekim tržištima. Tako je nedavno predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama izjavio kako tri najveća američka proizvođača automobila, General Motors, Chrysler i Ford, posluju s profitom. Dobre vijesti dolaze i iz Argentine u kojoj je autoindustrija jedan od nosite-

lja ekonomskog oporavka. U toj južnoameričkoj državi povećava se prodaja vozila te izvoz u Brazil. Zbog toga se očekuje kako će ova godina za argentinsku autoindustriju biti jedna od najboljih. Među najznačajnijim europskim proizvođačima pak valja istaknuti koncern Volkswagen koji je tijekom prva tri kvartala kupcima isporučio 5,37 milijuna vozila te ostvario rast od 12,7 posto. “Jako smo zadovoljni takvim razvojem. Za cjelokupnu godinu očekujemo nove rekordne isporuke koncerna. Iako se može očekivati pozitivan razvoj automobilske konjunkture, ostajemo i dalje oprezni”, objasnio je član Upravnog odbora koncerna zadužen za sektor prodaje Christian Klingler. Istraživanje budi optimizam Istraživanje A.T. Kearneyja i SupplierBusinessa Globalni autobarometar pokazuje kako autoindustrija i njihovi dobavljači počinju osjećati oporavak. Za razliku od samo 15 posto ispitanika koji su u prosincu prošle godine očekivali rast prodaje, ove godine porast prodaje očekuje oko 60 posto lidera automobilske industrije. Naime, od 220 najvećih predstavnika globalne automobilske industrije, koliko ih je sudjelovalo u istraživanju, njih 64 posto u Europi očekuje rast prodaje, što je daleko manje od američkog (92 posto) i azijskog (94 posto) očeki-

vanog porasta. Slično kao i u ostatku Europe, hrvatske tvrtke ne vide pozitivne pomake u povećanju narudžbi. “Iako je nejasno kada će Europa početi pratiti globalne trendove, Hrvatska mora iskoristiti ovaj oporavak i pokrenuti posustalu industriju automobilskih dijelova prema tržištima koja već izlaze iz gospodarske krize, od kojih su nam najbliže zemlje Zapadne Europe”, objašnjava Branko Žibret, partner i potpredsjednik konzultantske kuće A.T. Kearney. “Velika nepodudaranja na globalnoj razini s rastom u Americi i Aziji te mnogo skromnijim kretanjima u Europi postavljaju pitanje hrvatskim tvrtka-

ma koliko se trebaju pouzdati u oporavak Europe te koliko agresivno trebaju uložiti u rast, ponajprije u SAD-u te nekim azijskim zemljama gdje imaju konkurentsku prednost u tehnologiji, rješenjima, brzini reakcije i inovativnosti.” Zelene tehnologije su dodatna karta Istodobno dok raste broj narudžbi, dobavljači autoindustrije se pitaju trebaju li uložiti u povratak na stare kapacitete i zapošljavanje ili pričekati neko vrijeme te odbiti neke narudžbe. Rezultati istraživanja pokazuju da 77 posto svjetskih dobavljača neće dalje smanjivati postojeće poslova-

nje, dok će se njih više od pola proširiti na nova tržišta, bilo unutar bilo izvan automobilske industrije. “Zadnje dvije godine dobavljači u autoindustriji su pratili trend usporavanja tržišta te reagirali na krizu oštrim rezanjem kapaciteta, zatvaranjem pogona i otpuštanjem radnika. Danas, kada su se mnogi našli zatečeni velikom količinom narudžbi, moraju se odlučiti na ponovno otvaranje pogona ili čekanje konačne potvrde gospodarskog oporavka u idućim mjesecima. Alternativno rješenje je promjena poslovnog modela u mnogo fleksibilniji, korištenje zapošljavanja na određeno vrijeme preko posebnih agencija

za privremeno zapošljavanje, kao i povezivanje u još jače klastere radi balansiranja postojećih kapaciteta”, kaže Žibret. Dodatni segment su zelene tehnologije koje uz sve veću pojavu hibrida i električnih vozila postaju dodatna karta za uspješan oporavak automobilske industrije. Istraživanje pokazuje kako čak 90 posto ispitanika naglašava povećani utjecaj alternativnih pogona u budućnosti automobilskog tržišta. Njih čak polovina budućnost vidi u hibridno-električnim vozilima, a nešto manje u vozilima na prirodni plin (23 posto), električnim vozilima (17 posto) i hibridnim hidrauličkim vozilima (10 posto).


21

www.privredni.hr Broj 3649, 25. listopada 2010.

( 46,7 mil ljudi

POGLED U SVIJET

u Njemačkoj koristi internet

Analiza GfK Panel Services o korištenju interneta

Kokosi i zapošljavanje dr. Uroš Dujšin

D

anas se tržište rada smatra mehanizmom za spajanje ljudi s radnim mjestima, pri čemu do tog spajanja ne može doći odmah. Taj način razmišljanja potječe od istraživanja tržišta s problemima pribavljanja informacija koja su provela tri ovogodišnja dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju: Peter Diamond (MIT), Dale

trud i trošak, Stigler je tvrdio kako će ih ljudi nastojati pribavljati tako dugo dok misle da će dodatne koristi od njih biti veće od troškova njihovog pribavljanja. Mortensenova je zasluga što je tu postavku primijenio na tržište rada. Diamond je taj model primijenio u nizu značajnih radova iz 1979. i 1982. godine. Prema njemu sva radna mjesta nisu jednako pogodna za sve zaposlenike. Prva oso-

Nijemci vole igru i “muške” društvene mreže Najdulje se zadržavaju na eBayu, a potom na Facebooku. Po broju posjeta i vremenu zadržavanja na stranici, Google je u Njemačkoj tek na trećem mjestu

F

acebook, Google i eBay su predvodnici po količini vremena provedenog na internetu u Njemačkoj, pokazuje analiza GfK Panel Services. Korištenje interneta u toj je zemlji široko rasprostranjeno i dalje stalno raste (46,7 milijuna osoba ko-

Među stranicama društvenih mreža u Njemačkoj je najpopularnija platforma Gayromeo, namijenjena homoseksualcima risti internet), a korisnike su osvojile igre i društvene mreže. Portal eBay koji pruža online uslugu aukcijske kupnje i prodaje posjetilo je u srpnju ove godine oko 40 posto njemačkih surfera. Svaki od njih je za pregledavanje ili korištenje sadržaja prosječno potrošio malo više od dva sata, što odgovara ukupno

utrošenom vremenu od oko 38 milijuna sati! Na drugom je mjestu Facebook s ukupno “potrošenih” 33 milijuna sati (oni koji su išli na tu stranicu u srpnju su na njoj u prosjeku proveli malo manje od tri sata). Google je na trećem mjestu s ukupno 30 milijuna sati; oko tri četvrtine njemačkih surfera koristilo je Google servise, i to u prosjeku po jedan sat. Gayromeo u vodstvu Gayromeo platforma vodi među stranicama društvenih mreža, a mjesečno surfer na njoj boravi čak po 12 sati. Posjetitelji ovog online servisa namijenjenog gay zajednici su prvenstveno muškarci, akademski obrazovani, viših primanja. Ispred Facebooka su još Jappy (šest i pol sati mjesečno) i meinVZ (pet i pol sati). No, ako se promatra sveukupno korištenje društvenih mreža, Facebook je ipak lider u ukupnom vremenu. Svim korisnicima društvenih mreža zajedničko je to

da su pretežno samci i da žive u gradovima. Osim društvenih mreža, među otprilike 500 web stranica najšireg dosega u Njemačkoj posebno su posjećene i one s raznim igrama. Web stranice s najpopularnijim igrama (primjerice King platforma) oduzele su igračima oko sedam sati mjesečno. Zanimljivo je i da su žene srednje dobi bile posebice zainteresirani igrači. Podloga za analizu Inače, ova analiza zasniva se na nalazima iz GfK Media Efficency Panela koji obuhvaća 15.000 kućanstva u Njemačkoj, a bilježi online ponašanje, prati medije i online kupnju. GfK WebValue, koji je razvijen kako bi se mogle raditi standardne analize web stranica, pokazuje dosege za više od 20.000 internetskih domena. K tomu, omogućava i detaljne analize za oko 3000 internetskih domena na mjesečnoj, kvartalnoj i polugodišnjoj osnovi. (B.O.)

Mortensen (Northwestern University) i Christopher Pissarides (London School of Economics). Njihova je zasluga nagli obrat u pristupu problemu prema onome s početka 1970-ih, kada su standardni modeli tretirali radnu snagu kao robu čija je cijena – nadnica. Prema najjednostavnijim verzijama tog modela, nezaposlenosti ne može biti jer će zbog smanjenja ponude pasti nadnice i tako je ukloniti. Istini za volju, malo je ekonomista taj teorem uzimalo doslovce, dodajući mu niz uvjeta. Nije svaki posao za svakoga Svoj pristup ta nobelovska trojka temelji na ranijim istraživanjima Georgea Stiglera koji se bavio problemima pribavljanja tržišnih informacija, a za što je 1982. dobio Nobelovu nagradu. Ukazujući na činjenicu da pribavljanje informacija zahtijeva

ba kojoj je određeni posao ponuđen ne mora biti jednako sposobna za njega kao neka druga osoba. Ako, prema tome, svaka nezaposlena osoba primi prvu priliku za zapošljavanje koja mu se pruži, doći će do suboptimalnog rezultata. Pripomoć nezaposlenima bi, dakle, omogućavajući radnicima da u pogledu izbora zaposlenja budu selektivniji, mogla poboljšati efikasnost tržišta rada. U svom radu iz 1982. Diamond je pokazao kako u privredi u kojoj različiti subjekti trebaju pronaći jedan drugoga rezultat može biti više stanja ravnoteže uz nezaposlenost. To znači da nema jedinstvene “prirodne” stope nezaposlenosti. U načelu vlada bi mogla pokušati svojim mjerama postići onu stopu nezaposlenosti koja joj najviše odgovara. Ako je na jednom otoku jedina djelatnost prikupljanje i prodaja ko-

kosovih oraha, događa se to da svi ljudi ne mogu naći posla kao i da se svi kokosovi orasi ne mogu prodati. To je tzv. Diamondov model kokosovog oraha. Dijagnoza kokosovog oraha Najpoznatiji rad Mortensena i Pissaridesa iz 1994. bavi se motivacijom poslodavaca i zaposlenika. Njihov je model pokazao zašto će u recesiji nezaposlenost naglo porasti i znatno sporije opadati u vremenu oporavka. U vrijeme kada je u Americi stopa nezaposlenosti 9,6 posto čak 16 mjeseci nakon prestanka recesije, rezultati tog rada danas imaju osobitu važnost. Svoje će spoznaje Diamond moći uskoro primijeniti i u realnom životu: nominiran je za odbor američkog Federal Reserve Boarda. Bit će zanimljivo vidjeti što će

Tržište rada smatra se mehanizmom za spajanje ljudi s radnim mjestima, no do toga ne može doći odmah tu uspjeti napraviti. Prema Diamondovom modelu kokosovog oraha dijagnoza bi bila sljedeća: u oluji recesije stradat će urod kokosovih oraha, ali će u povoljnijim uvjetima palme opet roditi. No u tajfunu krize stradat će i mnogo palmi, pa tek treba posaditi nove i pričekati dok počnu davati ploda. Očito je da će za to vrijeme mnogo ljudi ostati bez posla jer neće biti palmi s kojih će moći brati orahe. Još ako u međuvremenu potražnja za kokosovim orasima padne, a poraste potražnja za bananama, ni dio kokosovih oraha neće se moći prodati. What now, Diamond?


22 HRVATSKA & REGIJA MMF-ova injekcija za BiH

Privredni vjesnik Broj 3649, 25. listopada 2010.

Beogradska konferencija o financijama i investicijama u regiji

Novih 50 milijuna za spas entitetskih proračuna

Sredstva od zajma koja je u petak Federaciji BiH odobrio Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda omogućit će da se ova godina završi pozitivno kada su u pitanju entitetski budžeti, izjavio je prošloga tjedna federalni premijer Mustafa Mujezinović. On je pojasnio kako je riječ o redovnim planiranim sredstvima četvrte tranše stand-by aranžmana, koja je uračunata u budžete entiteta. “U četvrtoj tranši bilo je planirano oko 50 milijuna za Federaciju BiH, a mislim i jedan dobar dio za RS”, pojasnio je Mujezinović u izjavi banjolučkoj Alternativnoj televizi-

ji. Izvršni odbor MMF-a odobrio je 187 milijuna američkih dolara zajma. Ta sredstva, koja BiH ne mora u cijelosti povući, odobrena su na osnovi povoljne ocjene dosadašnjih ekonomskih učinaka trogodišnjeg stand-by aranžmana. “Zadovoljavajuća provedba politike standby aranžmana odvija se u izazovnom ekonomskom i političkom okruženju. Napredovala je fiskalna disciplina i strukturne reforme u rješavanju velikih neravnoteža. Novoizabrana vlada treba provesti jake strukturne reforme kako bi se osigurala fiskalna i vanjska održivost i pružila osnova za snažan, održivi rast”, rekao je zamjenik izvršnog direktora MMF-a Murilo Portugal. Suzdržanost u rashodima i druge poduzete mjere jamče da će cilj za deficit opće države u 2010. godini biti ispunjen, navodi se u priopćenjiu MMF-a. (A.M.)

Nesuglasice u Sloveniji

Dopunska mirovinska osiguranja pred urušavanjem? Izvođači dopunskog mirovinskog sustava u Sloveniji nikako se ne mogu usuglasiti oko mogućeg odziva osiguranika i štediša na priliku koja im se pruža 2011. godine. Te godine završava 10-godišnje razdoblje štednje nakon kojeg se štediše mogu odlučiti za nastavak štednje ili za drugu zakonski dopuštenu mogućnost – za podizanje ukupno ušteđenog iznosa. Upravljači dopunskih osiguranja opravdano strahuju da bi osiguranici mogli podleći iskušenju te uzeti sav novac radi odlaska na egzotično putovanje ili zbog kupnje novog automobila. Peter Filipič, direktor Pokojninske družbe A, procjenjuje da bi u sljedeće tri godine iz sustava koji je dosad ušte-

dio 1,5 milijardi eura moglo otići 800 milijuna eura što bi uzrokovalo slom drugog stupa mirovinskog osiguranja. Osiguravatelji se sada propituju među pravnicima može li se progurati preko praga ustavnosti zakonsku zabranu “prijevremenog” podizanja ušteđevine. Panično se poziva i državu da paketom poreznih kazni i pogodnosti pokuša zaštititi drugi stup od “potrošačkog devastiranja”. (F.K.)

Banke“usidrile”krizu Šef Intese Sanpaolo za Središnju i Istočnu Europu György Surányi ocijenio je da su središnje banke u regiji napravile odličan posao u održavanju stabilnosti financijskog sustava Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

Z

ajednički problem središnjih banaka regije je cjenovna stabilnost, zauzdavanje inflacije i platnobilančnog deficita, a naujspješnija je, kako brojke pokazuju, u tome Hrvatska, može se zaključiti na temelju onoga što se čulo drugog dana na Konferenciji o financijama i investicijama u Jugoistočnoj Europi, održanoj 19. i 20. listopada u Beogradu u organizaciji časopisa Euromoney. Zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ustvrdio je kako su izazovi za monetarne vlasti u Hrvatskoj značajno smanjeni u odnosu na prethodne dvije godine, inflacija je niska i na razini od oko 1,1 posto, dok platnobilančni deficit iznosi 2,8 posto bruto domaćeg proizvoda i banke su stabilne. Guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić najavio je kako će potkraj ove godine inflacija u Srbiji biti nešto iznad gornje planirane granice od osam posto, te da je cilj NBS-a jednoznamenkasta inflacija u nizu godina kako bi se povećalo povjerenje u makroekonomsku stabilnost zemlje

te time pridonijelo privlačenju stranih investicija. Slični problemi u cijeloj regiji Predstavnici središnjih banaka Rumunjske, Bugarske, Albanije, Crne Gore i Hrvatske rekli su na Konferenciji kako su se suočavali sa sličnim problemima ograničavanja kreditnog booma prije krize i održanja stabilnosti fi-

Zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić ustvrdio je kako su izazovi za monetarne vlasti u Hrvatskoj značajno smanjeni nancijskog sustava te zaustavljanjem povlačenja depozita i kapitala u vrijeme krize. Guverner središnje banke Albanije Adrijan Furlani naveo je kako ta zemlja također ima fluktuirajući devizni tečaj te da je osnovna zadaća središnje monetarne institucije cjenovna stabilnost. Šef Intese Sanpaolo bankarske grupe za Središnju i Istočnu Europu György Surányi ocijenio je da su središnje banke u regiji napravile odličan

posao u održavanju stabilnosti financijskog sustava. Surányi, koji je u dva mandata bio guverner mađarske središnje banke, smatra i da su nekonvencionalne i oprezne mjere koje su banke u regiji primjenjivale prije krize spasile bankarske i financijske sustave od najgoreg udara svjetske krize. Na dvodnevnom skupu, koji je ove godine, umjesto u Cavtatu, organiziran u Beogradu i na kojem je sudjelovalo više od 300 bankara, gospodarstvenika i dužnosnika iz dvadesetak država, čulo se kako zemlje regije uglavnom muče slični problemi. Sada se svi nalaze pred izazovom fiskalne stabilizacije, u većini zemalja najviše novca troši se za mirovine, plaće i socijalna izdavanja, a sve na štetu javnih investicija. Nužne mirovinske reforme Prema ocjeni Zorana Stavreskog, makedonskog ministra financija, to je razlog zašto su u zemljama regije podjednako kao i investicije nužne mirovinske reforme. “Ako se to ne dogodi, pritisci za većom tekućom potrošnjom bit će izazov s kojim ćemo se suočiti. Zbog

starosne strukture stanovništva broj umirovljenika će se povećavati, ali će i broj siromašnih biti veći”, upozorio je Stavreski. Ako se po nečemu Srbija kao organizator ovogodišnje konferencije istaknula, onda je to optimizam državnih dužnosnika, na čelu s premijerom Mirkom Cvetkovićem. Za razliku od predstavnika iz regije u čijim se porukama još mogla iščitati zabrinutost i rezervirani optimizam, “jer kriza još traje”, dužnosnici srbijanske vlade isticali su kako Srbija ima nešto bolje rezultate u odnosu na susjede. “Potrebne su nam nove investicije koje će omogućiti da se u Srbiji počne proizvoditi roba namijenjena stranom tržištu”, kazao je srbijanski ministar ekonomije Mlađan Dinkić, ocjenjujući kako teorijski model poticanja izvoza u praksi neće značiti mnogo ako se ne poboljša okružje za ulaganje. Prema njegovim riječima, i Srbija i većina drugih zemalja u regiji imaju problem jer nemaju proizvode koje mogu izvoziti. Ključ je u tome da dođu strane tvrtke, poput Fiata, koje će robu proizvoditi ne za malo domaće tržište, već za izvoz.


23

www.privredni.hr Broj 3649, 25. listopada 2010.

( 400 mil €

*vijesti

tražilo poslovodstvo NLB-a za novu dokapitalizaciju

Razduživanje Ljubljanske banke

Tko pita štediše Znaju li se pravi razlozi zbog kojih Slovenija pokušava notorni privatno-pravni odnos zabašuriti u sukcesijske staniole Banke za međunarodna poravnanja snižavanjem troškova poslovanja.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

K

oja to Ljubljanska banka (LB) tako silno želi na hrvatsko tržište da je predsjednica Vlade Jadranka Kosor pristala detaširati problem neisplaćenih štednih uloga Banci za međunarodna poravnanja u Baselu, dobivši zauzvrat Pahorov supotpis na pregovaračko poglavlje o slobodnom kretanju kapitala? Pati li to za hrvatskim tržištem slovenska bankarska ljuštura, stara LB iz koje je 1994. ustavnom doskočicom izvučena aktiva, a ostavljena pasiva i to direktoru i trojici zaposlenika? Neće u Hrvatsku ni Nova ljubljanska banka. Nije moguće da u njenoj upravljačkoj strukturi nema toliko znanja i sposobnosti da se shvati kako je besmisleno siliti u kuću iz koje si jednom pokrao ušteđevinu. Trošak ulaganja u hrvatsko bankarsko tržište bio bi zaista besmislen. Ljudi, naime, najteže onome tko ih jednom pokrade. Vrijedi se i zapitati – je li NLB u takvoj financijskoj kondiciji da može spiskati milijune eura za to da bi praktički spoznao jesu li građani u Hrvatskoj zaboravni. NLB ima svojih problema i teško je povjerovati da se zaista zanosi mišlju o brzom instaliranju mreže poslovnica po Hrvatskoj. NLB bez sredstava Prošlog tjedna, naime, Nadzorni odbor prepravio je strategiju NLB Grupe za razdoblje od 2010.

Klizajuća dokapitalizacija Brojke su neumoljive: NLB je u prvom polugodištu ostvario 27 milijuna eura, a NLB Grupa 41 milijun eura gubitka prije oporezivanja. Snizio se i kapital NLB-a - lani na polugodištu iznosio je 1241 milijun, a ove godine 1139 milijuna eura. Sa 250 milijuna eura dokapitalizacije (Božo Jašovič, novi predsjednik uprave, zatražio je u srpnju u parlamentu 600 milijuna eura dokapitalizacije) u NLB-u planiraju uz pomoć drugih mjera podići kapitalsku adekvatnost na 11, a količnik temeljnog kapitala (tier 1) na devet posto. Stresni test u srpnju pokazao je da bi se količnik temeljnog kapitala, pojave li se neka nova neugodna stanja, mogao sniziti na 6,3 posto, tik do kritičnih šest posto. Banka Slovenije zatražila je od NLB-a da količnik temeljnog kapitala dokapitalizacijom podigne na osam posto. S kompletom mjera o kojima će svoj sud reći i vlada, ciljevi se postavljaju ambicioznije: do 2013. NLB treba popraviti odnos kapitala i depozita na razinu 108 posto, a pokazatelj prinosa - na 10 posto. Promijenit će se i dividendna politika - zadržavanjem dobiti stvorit će se kapital za organski rast. do 2015. Novi smjer razvoja temelji se na postupnom povlačenju s talijanskog i srbijanskog

Valja podsjetiti da je KBC nudio na pozajmicu iznos kojim bi NLB podmirio dug na osnovi stare devizne štednje. Slovenska politika je to odbila tržišta te na brzom napuštanju nestrateških tržišta (Austrija, Bugarska, Češka, Slovačka i Njemačka). NLB je najavio i prodaju 40,99 posto udjela u Banci Celje. Napustit će

leasing nekretnina i faktoring. Rasprodat će i cijeli niz kapitalskih investicija i udjela. Banka zapravo skuplja perje koje se razletjelo pod propuhom krize i posve promašene tajkunizacije u kojoj su bivše uprave spiskale toliko novca da se sada cijela Slovenija dala u potragu za mogućim izvorima iz kojih bi se iznova dokapitaliziralo banku koja je već dokapitalizirana. Belgijska banka, KBC, uz državu najvažniji suvlasnik NLB-a, već dugo ustraje na sažimanju poslovanja. Taj se zahtjev poklopio sa stajalištima onih ministara u slovenskoj vladi koji ne žele ni po koju cijenu izaći pred javnost sa zahtjevom da se izno-

va izdvaja za dokapitalizaciju 400 milijuna eura, kako je to donedavno tražila uprava banke. Opseg dokapitalizacije najnovijom odlukom nadzornog odbora srezan je na 250 milijuna eura. Porezni obveznici iskeširat će u tu svrhu najmanje 100 milijuna eura. Poslovodstvo banke mora razliku pokriti strateškim dezinvestiranjem te drastičnim

Spas u neznanju? Dvojbi nema: stanje NLBa nije bezizlazno, ali je itekako ozbiljno. Zna se kako je vodeća slovenska banka prošla stresnu ergometriju, te da je agencija Moody’s u međuvremenu snizila njen kreditni rejting. KBC bi se kao financijski ulagač najradije povukao iz NLB-a, ali je prinuđen čekati bolje tržišne okolnosti. Valja podsjetiti da je KBC nudio na pozajmicu iznos kojim bi NLB podmirio dug na osnovi stare devizne štednje. Slovenska politika takvu ponudu nije prihvatila, nadajući se da će u konačnici privatno-pravni odnos, kamo isključivo spada sve što se nalazi unutar korica štedne knjižice, zabašuriti u sukcesijske staniole što će ih ispod pulta izvući baselska Banka za međunarodna poravnanja. Štediše nisu nosile novac svom ministru financija da ga on ulaže u Ljubljansku banku niti su štedjeli preko poduzeća koja su u međuvremenu propustila podmiriti svoje obveze prema toj banci. Štediše nikako nisu masa za sukcesiju. To svi znaju. Znaju i u Sloveniji, ali igraju drukčije. Nadaju se spasu na neznanju druge strane.

Saldo strateškog dezinvestiranja Nakon strateškog povlačenja s tržišta sedam zemalja, u Skupini NLB-a pored matične banke ostaju samo dvije banke u BiH (Razvojna banka u Banjoj Luci i Tuzlanska banka) te po jedna banka na Kosovu (NLB Priština), u Makedoniji (Tutunska banka) i u Crnoj Gori (Montenegro banka). NLB banke iz Jugoistočne Europe imaju zajedno 2100 zaposlenih. Najveća je Tutunska banka - pokriva približno petinu makedonskog tržišta.

STC čekaju penali Najveće slovensko građevinsko poduzeće STC nije se proslavilo gradnjom obilaznice oko Sarajeva. Autocestu s pripadajućim tunelima trebalo je otvoriti za promet prošle subote. Na žalost, tuneli su gotovi otprilike 95 posto, međutim dovršenost cesta između tunela ne prelazi 65 posto. Problemi zbog kojih će naručitelj radova najvjerojatnije aktivirati ugovorne penale (28.000 eura po danu zakašnjenja) izazvani su likvidnosnim poteškoćama slovenskog građevinara koji nije imao čime nabaviti potrebne materijale za ugradnju. STC u pomanjkanju posla u Sloveniji i bližoj regiji izborio se za 300 milijuna eura vrijedan posao u Libiji. No, taj posao slovenske banke odbile su financirati, pa sada slovenska vlada užurbano priprema odgovarajuću jamstvenu shemu za pomoć u izlasku STC-a, ali i drugih slovenskih tvrtki na inozemna tržišta. Štrajk prestao – sindikati praznih ruku

Javne službe u Sloveniji obustavile su štrajk kojim su od vlade pokušale iznuditi 100 milijuna eura treće rate povećanja plaća (od listopada 2010.). Sukob s vladom bio je unaprijed osuđen na neuspjeh. Država s osjetno manje roba, usluga i dobara (BDP u Sloveniji pao je u 2009. za 8,6 posto!) ne može više dijeliti, barem ne prije no što se pokažu prvi znakovi sigurnog oporavka. Dio sindikata javnih službi izludio je stanovništvo, posebno zaposlenike u realnom sektoru koji ne stignu pitati za povećanje plaće – većini je važno zadržati posao. Sindikati su ostali praznih ruku i okrnjena ugleda. Doduše, vlada je također shvatila da ima što popraviti u komunikaciji sa socijalnim partnerima.


24 STIL *vijesti Natječaj za izradu strategije razvoja turizma Povjerenstvo, sastavljeno od predstavnika Ministarstva turizma i strukovnih udruga u turizmu, raspisalo je protekli tjedan natječaj za nabavu usluge izrade razvojno-istraživačkog projekta trategija razvoja turizma Hrvatske. Nakon njene izrade i nakon ulaska naše zemlje u EU, ta će se strategija uskladiti sa strategijom razvoja turizma EU-a. Turizam za razvoj zemlje Na talijanskoj nacionalnoj konferenciji Turizam razmjena strategija za razvoj sektora i rast zemlje, među ministrima i predstavnicima nacionalnih turističkih organizacija iz 15 zemalja, sudjelovali su i predstavnici hrvatskog ministarstva turizma. Državni tajnik za turizam Branko Grgić predstavio je mjere i programe koje provodi hrvatsko ministarstvo turizma, posebno se osvrnuvši na bilateralnu suradnju Hrvatske i Italije. Ulagati u obrazovanje Uz nove objekte i proizvode, hrvatskom turizmu trebaju i kvalitetni stručni kadrovi, među kojima se posebice ističu kuhari pa je stoga i ulaganje u obrazovanje tih kadrova ključno za razvoj domaćeg turizma, rekao je ministar turizma Damir Bajs uoči prošlotjednog Svjetskog dana kuhara. Istaknuvši kako je za obrazovanje i osposobljavanje kvalitetnog turističkog kadra potrebno više vremena nego za izgradnju kvalitetnog turističkog objekta, Bajs je naglasio kako će resorno ministarstvo uz javno privatno partnerstvo ustrajati na daljnjoj provedbi Programa poticanja obrazovanja i obuke kadrova u ugostiteljstvu i turizmu.

Privredni vjesnik Broj 3649, 25. listopada 2010.

( visokih 64%

( 5 dana

popunjenost Top Termi ove godine

prosječan boravak gosta

Topusko - kako povijest prilagoditi sadašnjosti?

Termalna voda i specifična gastronomija privlače turiste Prije osam godina Top Terme odvojene su od Lječilišta Topusko i od tada te toplice svoje usluge prodaju isključivo na slobodnom tržištu

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

T

opusko je jedno od rijetkih kontinentalnih odredišta koje ima toplice i lječilište, svojevrsne brendove toga grada. Top Terme i Lječilište Topusko sa svojom specifičnom zdravstvenom i rekreativnom te gastronomskom ponudom privlače sve više turista koji tamo dolaze na odmor ili liječenje. Topusko se nalazi na obroncima Petrove i Zrinske gore, pokraj rijeke Gline, a okruženo je šumama, parkovima i zelenilom. Mjesto nema industrije, pa je zrak čist, a klima vrlo ugodna. Top Terme Topusko specifične su po tome što su prije osam godina odvojene od Lječilišta Topusko, osnovana je nova tvrtka, ali je to lječilište i dalje ostalo njihov vlasnik. Od tada Top Terme svoje usluge prodaju isključivo na slobodnom tržištu. Vruća voda liječi Topusko je ponajviše poznato po termalnoj vodi temperature od 68 do 72 stupnjeva Celzijusa, pa se stoga voda mora ohladiti prije no što se njome napune bazeni. Termalna voda izbija na dubini od

1500 metara, a u proteklih 200 godina nije se promijenio njen sastav i kakvoća. Iz vrela izlazi više od 200 litara vode u sekundi. Termalna voda pogodna je za liječenje upalnih bolesti sustava za kretanje u fazi remisije, degenerativnih oboljenja sustava za kretanje, izvanzglobnog reumatizma, meta-

dana”, rekla je direktorica Top Termi Đurđa Kovačević. Za razliku od termi, Lječilište Topusko je zdravstvena ustanova koja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) ima ugovor o provođenju bolničkog liječenja te pružanja usluga fizikalne terapije i rehabilitacije, a u njegovom se sastavu nalazi hotel Petrova Gora. U Top Termama, među ostalim programima, odvija se i program za organizirane grupe, primjerice umirovljenike, ali i individualne goste. “U

osam do 10 dana boravka, gostima će na raspolaganju biti liječnički pregled, razne terapije, podvodna masaža, vježbe u bazenu i dvorani te korištenje bazena i fitnessa. Osim pro-

U Top Termama većinom borave domaći gosti, a stranaca je najviše iz BiH i Poljske boličkog reumatizma, rehabilitacije neuroloških bolesnika, sportskih ozljeda, rehabilitacije prije i nakon operacija na lokomotornom sustavu... Većina gostiju koji borave u Top Termama domaći su gosti, dok je stranaca ponajviše iz Bosne i Hercegovine te Poljske. Uglavnom je riječ o tranzitnim turistima koji zastaju u Topuskom na putu prema jadranskim odredištima. “Ove je godine popunjenost Top Termi iznosila 64 posto, što smatramo vrlo dobrim uspjehom za kontinentalni turizam. Prosječan boravak gosta iznosio je pet

grama za grupne i individualne goste, u Top Terme dolaze i sportaši na sportske pripreme te učenici na školske ekskurzije”, istaknula je Đurđa Kovačević. Brendiranje gastro ponude Kako bi gost dobio kompletnu ponudu, pobrinuli su se i vrijedni kuhari koji su napravili specifičnu gastronomsku ponudu temeljenu na autohtonim jelima, ali prilagođenu suvremenim turistima. Gastronomija 19. stoljeća kreirana je kao uspomena na vjernu gošću Topuskog - barunicu Sofiju, suprugu bana Josipa Jelačića. Tako su nastala jela, primjerice banski namaz od sira, Sofijini poljupci, novodvorska juha, lungić na način barunice Sofije ili pita grofice Anke. Iako ta jela još uvijek nisu brendirana, Đurđa Kovačević kaže kako će to vjerojatno vrlo skoro biti.

Jela cistercita prilagođena suvremenom nepcu Topusko ima burnu prošlost te bogato kulturno nasljeđe. Nažalost, zbog ratnih vremena, vrlo je malo tog nasljeđa ostalo u materijalnom obliku. Upravo je gastronomija jedan od načina putem kojih se gostima priča o mjestu u koje su došli te što se nekada događalo na tim prostorima. Jedna od važnih faza razvoja toga grada bila je u 13. stoljeću kada su u To-

pusko stigli cisterciti iz francuske pokrajine Citeux na poziv tadašnjeg kralja Andrije II. Izgradili su svoj samostan između 1205. i 1208. godine, a njihov je moto glasio - Ora et labora (Moli i radi). Na temelju kuhinje cistercita, danas je u Topuskom razvijena gastro ponuda u čijim se jelima, među ostalim, koriste med i začini.


HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3649, 25. listopada 2010.

( na 94 jezika ( 2,5 mil riječi lokaliziran Office 2010

sadrži hrvatska verzija

PAKET UREDSKIH APLIKACIJA

Office sve bolje govori hrvatski Jedna od opcija, Mobile 2010, korisnicima u pokretu omogućava da na mobitelu pregledavaju svoje dokumente i provjere podatke o poslovanju Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

ola godine nakon predstavljanja novog paketa uredskih aplikacija Microsoft Office 2010, od prošlog tjedna dostupna je i njegova inačica na hrvatskom jeziku. Sanja Grčić Plečko, voditeljica poslovne grupe proizvoda za produktivnost u Microsoftu Hrvatska, na predstavljanju je istaknula kako je Office 2010 lokaliziran na 94 svjetska jezika. “Od te brojke 37 je u potpunosti lokalizirano, uključujući i hrvatsku verziju, dok je u ostalim slučajevima lokalizirano sučelje”, kazala je. Koliko je lokalizacija složen posao, pokazuje i činjenica da je novo korisničko sučelje hrvatske inačice Officea dopunjeno s gotovo 600.000 riječi, a sustav pomoći s više od 805.000 riječi. Krajnji zbroj riječi koje su prevedene na hrvatski jezik u zadnjoj ver-

ziji ovog paketa aplikacija je 2,5 milijuna. Office 2010 rezultat je velikog Microsoftovog investicijskog ciklusa u sklopu kojeg je u razvoj novih tehnologija i proizvoda uloženo devet milijardi dolara. Velik korak učinjen je u suradnji s proizvođačima računala Acer, Asus, Dell, HP, Lenovo, Samsung i Sony, na čijih će 100 milijuna uređaja kupljenih širom svijeta iduće godine biti instaliran Office 2010. On će se moći aktivirati kupnjom bilo kojeg od tri raspoloživa pakiranja: Office Home and Student 2010, Office Home and Business 2010 ili Office Professional 2010.

Novo korisničko sučelje hrvatske inačice Officea dopunjeno je s gotovo 600.000 riječi

PowerPoint uz videoisječke U kreiranju novog Officea razvojnom timu uvelike su pomogle povratne informacije, prijedlozi i ideje korisnika. Tijekom tog opsežnog razvojnog ciklusa, nastavila je Sa-

nja Grčić Plečko, dorađene su stare te je dodano mnoštvo novih funkcija. Naime, u ovom paketu aplikacija su noviteti zahvaljujući kojima će privatni i poslovni korisnici biti učinkovitiji, brži, jednostavnije će obavljati za-

datke. Među novostima je i opcija Office Mobile 2010 koja korisnicima u pokretu, tj. izvan ureda ili doma, omogućava da na mobitelu pregledavaju dokumente i provjere podatke o poslovanju te tako s bilo kojeg mjesta rješavaju svoje poslovne, ali i privatne obveze. Dokumenti izgledaju jednako na svim računalima, telefonima i web preglednicima. Prezentacije PowerPoint 2010 mogu se upotpuniti videoisječcima, fotografijama i novim efektima.

Outlook 2010 s novim Outlook Social Connectorom omogućava poboljšanje društvenih i poslovnih veza. Uz OfficeWeb Apps korisnici ne moraju biti za svojim računalom da bi radili na dokumentima – mogu ih spremati izravno iz Office 2010 programa na Windows Live SkyDrive, zatim ih pregledavati i uređivati izravno iz web preglednika te dijeliti s drugima. Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, napomenuo je kako u svijetu ima 740 milijuna korisnika Officea. Zahvaljujući novoj verziji, očekuje kako će ta brojka još više rasti. Iz Microsofta su najavili i skoru dostupnost sustava Office 365, najnoviju generaciju cloud rješenja. Zahvaljujući njemu, korisnici će moći potpuno sigurno i jednostavno surađivati s ostalim sudionicima, unutar i izvan organizacije, s bilo kojeg mjesta i uređaja.

*vijesti MAXtv vodič na mobitelu Hrvatski Telekom razvio je prvu mobilnu aplikaciju za MAXtv uslugu, MAXtv vodič, koja korisnicima MAXtv-a omogućava pregled TV vodiča, snimanje, administriranje, pregled raspoloživosti prostora na snimalici te sadržaja MAXtv videoteke. Aplikacija je namijenjena za tri mobilne platforme (iOS, Android i Symbian), a korisnici je mogu besplatno preuzeti preko iTunes App Storea, Android Marketa i Aplicentra, a uskoro i preko Ovi Storea. Održan IDC BI Roadshow Evolucija Business Intelligencea (BI), skladištenje podataka, BI u financijskim institucijama, PowerPivot tehnologija i optimizacija poslovanja, teme su obrađene na prošlotjednom IDC Business Intelligence Roadshowu 2010. Konferencija, koja je održana deveti put, okupila je oko 200 stručnjaka i korisnika. Prema IDC-jevim istraživanjima, ukupni izdaci za licencije, održavanja i usluge vezani uz BI rješenja u Hrvatskoj su 2009. iznosili 19,8 milijuna dolara. U odnosu na prošlu godinu pali su za 2,6 posto. Međutim, izraženi u domaćoj valuti, eliminirajući aprecijaciju kune u odnosu na dolar, BI tržište je raslo 4,2 posto.

JEDNOSTAVNIJI PRISTUP SVJETSKOM TRŽIŠTU

Tržište aplikacija masovno raste Globalna zajednica veleprodajnih aplikacija (The Wholesale Application Community-WAC), udruženje vodećih svjetskih telekomunikacijskih operatora posvećena izgradnji otvorenih aplikacijskih platformi, nastavlja rasti. Najnoviji članovi ove inicijative su América Móvil, Bell Mobility, China Unicom i Orascom Telecom te ona sada ima 46 članova iz različitih sektora. Jedan od osnivača ove neprofitne organizacije

koja se financira od naknada od prodaje aplikacija je i Telekom Austria Group, u čijem sastavu je i VIPnet. U VIPnetu ističu kako će WAC omogućiti svim developerima vrlo jednostavno programiranje aplikacija koje će biti ponuđene trima milijardama

korisnika mobilnih uređaja. Trenutačno, tržište aplikacija masovno raste. U brojnim prodavaonicama za aplikacije već se preuzima veliki broj aplikacija, bez obzira jesu li besplatne ili ne. “Hrvatska ima vrlo velik broj developera koji su se do sada uspješno dokazali na području programiranja mobilnih apli-

kacija, i na domaćem i na međunarodnom tržištu, kreirajući aplikacije

U brojnim prodavaonicama već se preuzima veliki broj aplikacija, bez obzira jesu li besplatne ili ne za inozemne tvrtke. Vjerujemo kako će hrvatski developeri naći svoju nišu u kojoj bi mogli ostvariti svoje poslovne

ciljeve, a WAC kao neprofitna globalna udruga će im samo još više pomoći u jednostavnijem pristupu svjetskom tržištu”, ističu u VIPnetu. Od prošlog tjedna je dostupna i prva specifikacija za razvoj proizvoda WAC 1.0. Taj set tehničkih pravila i standarda postavlja temelje za programere diljem svijeta, osiguravajući jedinstvenu osnovu za stvaranje novih aplikacija za mobilne i pametne telefone. (B.O.)

Peti rođendan Tele2 Mobilni operator Tele2 prošli tjedan je obilježio pet godina poslovanja na hrvatskom tržištu. Uz predstavljanje glavnih značajki koje su obilježile prvih pet godina poslovanja, najavljena je nadogradnja UMTS mreže na 21 Mbps (megabita u sekundi) počevši od ovoga prosinca u svim većim hrvatskim gradovima. U pet godina Tele2 je uložio više od tri milijarde kuna u razvoj 3G mreže u Hrvatskoj, dok je više od milijardu kuna uložio u razvoj brenda i korisničke baze.


26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3649, 25. listopada 2010.

NOVE KNJIGE: Vođenje promjena

Osmica za uspjeh Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR MIRJANA DUGANDŽIJA NEKOLIKO DANA KOLOVOZA EPH Liber

Prvi roman novinarke Mirjane Dugandžije priča je o Kseniji, ženi srednjih godina koja na visokim potpeticama održava ravnotežu u životu i pisanju. Ljubavnički odnos, novinarska karijera, obiteljski background i prošlost, bivši traumatičan brak i odnos sa sinom, šoping histerija, neuroze i nesanice, pisanje romana - koordinate su u kojima se odvijaju boli i tuge, krikovi i bjesovi, i stalni osjećaj kako bi sve trebalo jednostavno poslati k vragu. Kad bi se za to imalo snage ili slabosti.

BEN MEZRICH SLUČAJNI MILIJARDERI Znanje

Osnivača Facebooka Marka Zuckerberga časopis Vanity Fair svrstao je na prvo mjesto ljestvice najmoćnijih ljudi. A kad Facebook obavi očekivanu javnu ponudu i uvrsti se na burzu, Zuckerberg će postati i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu. A tko je u stvari taj 26-godišnjak, kako je i zašto nastao najveći društveni fenomen posljednjih godina te je li osnovna ideja možda ukradena, pitanja su na koja želi odgovoriti ova romansirana povijest te društvene mreže.

IVAN PAVAO II. PISMA SVEĆENICIMA Verbum

Od početka svoga pontifikata papa Ivan Pavao II. svake je godine na Veliki četvrtak upućivao Pismo svećenicima. Pisma odišu ne samo teološkim i filozofskim mislima nego i konkretnim životnim i pastoralnim smjernicama, što ih čini nezaobilaznom duhovnom literaturom za svakog svećenika. Ona su također od iznimne važnosti i za sve koji žele bolje razumjeti ulogu i značenje svećeničkoga poziva i poslanja, crpeći na bogatstvu duhovne ostavštine Ivana Pavla II.

FRANJO A. ZLOVIĆ MORNAR MERĐAN V.B.Z.

Pronicljiv bosanski mladić hrvatskih korijena upušta se u avanturu zvanu život i u svojem kasnijem adolescentskom dobu odlazi daleko od doma u nešto posve nepoznato i drukčije, plutajući pozornicom stvarnosti, živeći i proživljavajući taj samo svoj, a opet širokoljudski život i sudbinu. Podneblje srednje Bosne i Dalmacija spojeni su u ovom djelu ne samo posredstvom glavnog lika, nego i uzajamno bogatom i razigranom duhovnošću obiju životnih sredina.

TVRTKO ŠAKOTA PREPORUKA CHEFA

Ističući provedbu promjena kao ključnu potrebu vodstva, knjiga pruža indirektno iskustvo i pozitivne uzore koje vođe mogu oponašati kako bi uspješno konkurirali na globalnom tržištu

D

inamika promjene neće se tako skoro usporiti. Štoviše, konkurencija u mnogim industrijskim granama vjerojatno će se u nekoliko sljedećih desetljeća još više povećati, kaže među ostalim u svojoj knjizi Vođenje promjena John P. Kotter (nakladnik Lider). Idućih će se desetljeća pojačati pritisci vezani uz organizacijske promjene. Ipak, metode kojima su se menadžeri koristili pokušavajući pretvoriti tvrtke u snažnije konkurente – potpuno upravljanje kvalitetom, reinženjering, smanjivanje broja zaposlenika, restrukturiranje, kulturološke promjene i zaokreti u poslovanju – redovito nisu ostvarivale uspjeh, ističe Kotter, jer nisu izazvale - promjenu ponašanja. Opet i ponovno ističući provedbu promjena kao ključnu potrebu vodstva Vođenje promjena pruža indirektno iskustvo i pozitivne uzore koje vođe mogu oponašati. Autor opisuje proces od osam koraka (stvoriti osjećaj hitnosti, stvoriti predvodničku koaliciju, razviti viziju i strategiju, prenijeti viziju o promjeni, osnažiti zaposlenike za široko djelovanje, ostvariti kratkoročne uspjehe, konsolidirati postignuto i ostvariti nove promjene, te ukorijeniti nove pristupe u kulturu) koji se mora provesti u svakoj tvrtki koja želi ostvariti svoj cilj te pokazuje gdje i kako ljudi, i to dobri ljudi, često skreću s pravoga puta.

Planetopija

Tvrtko Šakota je chef kultnog zagrebačkog restorana Nova koji je promijenio i popularizirao doživljaj veganske i makrobiotičke prehrane u Zagrebu. On za svoja jela bira organske, cjelovite i sezonske namirnice čime poštuje kriterije uravnotežene i ekološke prehrane. Načela po kojima kuha primjenjuje i u vlastitom životu, potičući nas time da jedemo ukusno i zdravo te na taj način brinemo o svom zdravlju i izgledu, što postaje uzbudljivo i “in” sve većem broju ljudi.

Dan s Kotterom Čitajući ovu iznimno osobnu knjigu čini vam se da provodite dan s Kotterom. Otkrivate što je on vidio, čuo, iskusio i zaključio tijekom mnogih godina rada s tvrtkama provodeći korjenitu i traj-

nu transformaciju. Najveći svjetski stručnjak u području poslovnog vodstva u ovom vizionarskom vodiču sažima 25 godina znanja i iskustva koje je prikupio iz naučenih lek-

Kotter je u ovom vizionarskom vodiču sažeo svojih 25 godina iskustva i znanja cija u mnogobrojnim organizacijama i poslovima. Rezultat toga svega jest vrlo osobna knjiga koja je

istodobno nadahnjujuća, jasna i ispunjena važnim implikacijama budućnosti. Ona je i praktično sredstvo za svakoga tko je zainteresiran za provedbu promjena u svojoj organizaciji. I na kraju, citirat ćemo Stanleya C. Gaulta, predsjednika uprave tvrtke The Goodyear Tire and Rubber Company: “Knjiga Vođenje promjena pruža dragocjene uvide koji će koristiti svakoj organizaciji koja razmišlja ili provodi velike promjene za vlastito pozicioniranje u svrhu uspješnog konkuriranja na globalnom tržištu u 21. stoljeću”. (V.A.)

O autoru John P. Kotter profesor je filozofije vodstva Konosukea Matsushitea i profesor emeritus na Harvard Business Schoolu. Diplomirao je na Massachusetts Institute of Technology i Harvardu. Na Harvard Business Schoolu počeo je raditi kao predavač 1972. godine, a 1980. sa samo 33 godine stekao je status redovnog profesora. Smatra ga se najvećim svjetskim autoritetom za vodstvo i promjene u najboljim organizacijama. Časopis Business Week 2002. godine proglasio ga je najboljim američkim”guruom” vodstva. Objavio je 16 knjiga, 12 bestselera s poslovnom tematikom, dok je šest knjiga dobilo nagrade ili priznanja. Njegove su knjige prevedene i objavljene na više od stotinu jezika te prodane u milijunskim nakladama.


27

www.privredni.hr Broj 3649, 25. listopada 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Građevinski gips i gipsane ploče

Prodaju se kuće, crpka, jarak, šuma... Kuća i dvorište, ukupne površine 788 četvornih metara, Jezero Klanječko, Veliko Trgovišće, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 453.971,66 kuna. Dražba se održava 26. listopada u 8 sati u sobi 19 na Općinskom sudu u Zaboku. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od četiri petine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, garaža i dvorište, ukupne površine 684 četvorna metra, Ulica Ive Andrića 27, Poreč, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 4.639.630,81 kuna. Dražba se održava 26. listopada u 13 sati u sobi 3 na Općinskom sudu u Poreču. Nekretnine se ne mogu prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina od 10 posto vrijednosti nekretnine uplaćuje se na račun Suda broj 23900011300002432, pozivom na broj 06-258-09 te ju je potrebno predočiti Sudu prije dražbe. Kuća, dvor, oranica, livada i jarak, ukupne površine 6114 četvornih metara, Budrovac Lukački, Lukač, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 331.579,50 kuna. Dražba se održava 27. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Masarykova 8, I. kat, soba 11A. Nekretnine se na ovoj dražbi ne mogu prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Stambena zgrada, ukupne površine 345 četvornih metara, Podgrađe 36, Sveti Martin pod Okićem, Samobor, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 428.334,87 kuna. Dražba se održava 27. listopada u 14.15 sati na Općinskom sudu u Samoboru, sudnica 12/II. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u visini od 10 posto utvrđene vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje na sudski depozit Općinskog suda u Samoboru 2390001-1300000074, pozivom na broj 04 1935509-93513, a kupac je potvrdu o uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi javnoj dražbi. Pašnjak, ukupne površine 1056 četvornih metara, Štinjan, Pula, Istarska županija, pro-

09, a potvrdu o tome potrebno je predočiti Sudu prije početka dražbe. Stan, ukupne površine 65 četvornih metara, Nova Mokošica, Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 843.100 kuna. Dražba se održava 28. listopada u 11 sati na Trgovačkom sudu u Dubrovniku. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje uplate jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina, koja se plaća na račun Trgovačkog suda u Dubrovniku broj 2390001-1300000525 kod Hrvatske poštanske banke do 26. listopada. Dodatne informacije moguće je dobiti na broj mobitela 098/244 286, od 9 do 13 sati, svaki radni dan. Šuma, ukupne površine 450 četvornih metara, Općina Preko, otok Ugljan, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 68.513,33 kune.

MMM Erba, Ankara, Turska, www.mmmerba.com.tr. Tvrtka je proizvođač strojeva, postrojenja i opreme za proizvodnju građevinskog gipsa i gipsanih ploča te nudi svoje proizvode. Kontakt: adnan@mmmerba.com.tr, +90 312 8151352. Staklenici

Bayram Akkan-Toroslar, Antalya, Turska, www.yurtser.com. Tvrtka proizvođač staklenika nudi staklenike od 100.000 četvornih metara i veće, kao turn-key projekte. Tvrtka nudi ISO i EU standarde za svoje projekte. Kontakt: bayramakkan@ msn.com, +90 242 3212082. Usluge istraživanja tržišta u Aziji

RNB Research, New Delhi, Indija, www. rnbresearch.com. Tvrtka pruža cjelovite usluge istraživanja tržišta, djeluje u Indiji, Kini i Sharjahu (UAE). Tvrtka posjeduje ISO 9001:2000 certifikat te je specijalizirana za terensko prikupljanje podataka na području Azije. Aktivnosti RNB Researcha uključuju i kvantitativne i kvalitativne metode istraživanja tržišta: CATI telefonske intervjue, PAPI, poštanske ankete, dubinske intervjue, fokus grupe, mystery shopping (tajni kupci), usluge transkripcije i prevođenja te sekundarna istraživanja. Kontakt: Pramod Kumar, info@rnbresearch.com, +91 11 25461415. Franšizna prodaja

Essentia, Čakovec, www.experience. com.hr. Tvrtka nudi franšiznu prodaju kozmetike i parfema. Kontakt: Tomislav Vrbanec, info@experience.com.hr, +385 40 396124, +385 91 6077003. Jabuke

Bilans komerc JTD Resen, Resen, Makedonija. Tvrtka izvozi visokokvalitetne jabuke iz prespanskog kraja, iz Općine Resen, koja je bila najveći proizvođač jabuka u ex-Yu. Ove godine nude 70.000 tona. Nude jabuke u mrežastom pakiranju na kojem može biti tiskan logo, sorta jabuke i težina prozvoda. Za sada pro-

daju sortu idared, a uskoro red delicious, mucua, granny smith te ostale sorte. Traže poslovne partnere. Kontakt: Nehru Sulejman, nehruresen@ yahoo.com, +389 78300730. Sportska i zaštitna oprema

Siwijas Sports, Saikot, Pakistan, www. siwijas.com. Tvrtka nudi sportsku opremu: rukometne lopte, nogometne lopte, ragbi lopte, lopte za odbojku, mini lopte, karate odore, zaštitne rukavice... Kontakt: Imran Rana, siwijas@siwijas. com, +92 52 3253616. Grafički dizajn i tisak

Adventor, Rijeka, www.adventor.hr. Tvrtka se bavi grafičkim dizajnom, uslugom digitalnog tiska i izradom raznih vrsta reklame za marketinšku promidžbu. Specijalnost im je mogućnost narudžbe tiska u boji, malih količina po povoljnim cijenama, fleksibilnost, brze isporuke. Kontakt: info.adventor@gmail.com, +385 51 498575, +385 91 5867786. Sanitarni proizvodi

B & K Ltd., Monor, Mađarska, www.bandk.hu. Tvrtka se bavi razvojem, proizvodnjom i nabavom sanitarnih proizvoda za industrijsku i institucionalnu upotrebu. Asortiman proizvoda uključuje: infrasenzorske slavine, tuševe, WC ispirače; vremenski kontrolirane slavine, tuševe i WC ispirače; termostatske i jednoručne slavine; tuš sisteme, sigurnosne tuševe i dodatke; fontane za piće; opremu za osobe s invaliditetom; dozatore za toaletni papir; dozatore za sapun i dezinfikatore; nužnike, pisoare i opremu od nehrđajućeg čelika; umivaonike od nehrđajućeg čelika. Kontakt: Csaba Bosz, export@bandk.hu, +36 303504195. Metalni i drveni proizvodi

Liteksa, UAB, Siauliai, Litva, www.liteksa.com. Tvrtka nudi ograde, zaštitne rešetke, kontejnere, rezervoare, kolica, namještaj, stepenice od metala i drva. Kontakt: Mindaugas Svambaris, info@liteksa.com, +370 616 17027.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Ulja i maziva

cijenjene vrijednosti 805.000 kuna. Dražba se održava 28. listopada u 12 sati u sobi 18 na Općinskom sudu u Puli. Ne može se prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina u iznosu od 10 posto vrijednosti uplaćuje se na žiro-račun Suda broj 2390001-1300002176, pozivom na broj 2-1915-

Dražba se održava 2. studenoga u 9 sati u sobi 117/I. na Općinskom sudu u Zadru. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od tri četvrtine utvrđene vrijednosti. Jamčevina u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine plaća se na žiro-račun ovog suda broj 23900011300000793, poziv na broj 1-83003.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja ulja i maziva za pogonske agregate. Rok dostave ponuda je 9. studenoga. Rashladni uređaji za prodaju mliječnih proizvoda i jaja

Zagrebački holding nabavlja rashladne uređaje za prodaju mliječnih proizvoda i jaja. Rok dostave ponuda je 15. studenoga. Informatička oprema i rezervni dijelovi

Hrvatske vode nabavljaju informatičku opremu i re-

zervne dijelove. Rok dostave ponuda je 3. studenoga. Regija Garderoba

Radiotelevizija Federacije BiH u Sarajevu nabavlja garderobu za voditelje informativnog programa. Rok dostave ponuda je 15. studenoga.

Kotačići za kontejnere

Gradska čistoća iz Beograda nabavlja 7500 kotačića za kontejnere. Rok dostave ponuda 26. studenoga. Plastenici

Fond za povratak BiH u Sarajevu nabavlja 21 plastenik. Rok dostave ponuda je 23. studenoga.

Sol za posipanje cesta

Direkcija cesta Federacije BiH u Sarajevu nabavlja 6000 tona soli i 630 tona NaCl te usluge transporta. Rok dostave ponuda je 29. studenoga.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr


28 SVIJET FINANCIJA

( 1 mlrd kn

dobit prije oporezivanja 28 poduzeća

Privredni vjesnik Broj 3649, 25. listopada 2010.

( 4,5 mlrd kn

gubitka iskazala 41 tvrtka

Izvješće o trgovačkim društvima od posebnog državnog interesa prvi put u Saboru

Restrukturirati, i to što prije Ni jedna vlada nije utvrdila okvir ili strategiju privatizacije i prodaje manjinskih udjela u društvima koja bi mogla bez upliva predstavnika države u upravljačkim tijelima postati atraktivna za ulagače Vesna Antonić antonic@privredni.hr

P

rvi put nakon stjecanja neovisnosti u Hrvatskom saboru raspravljat će se o financijskom poslovanju trgovačkih društava u kojima država ima udio od 20 do 100 posto. Izvješće što ga je Vlada uputila u proceduru sadrži analizu poslovanja 69 društava/grupa od posebnog državnog interesa, a država je većinski vlasnik u njih 21. Te su tvrtke lani zapošljavale 110.504 djelatnika, imale rashode od 76,8 milijardi kuna i prihode od 74,1 milijarde te su lani ostvarile neto gubitak od 3,5 milijardi kuna. Pritom je 28 poduzeća ostvarilo dobit prije oporezivanja od milijardu kuna, a 41 gubitak nakon oporezivanja u iznosu od 4,5 milijardi kuna, kaže Anto Bajo iz Instituta za javne financije, dodajući kako sadašnju vladu treba pohvaliti jer je prva koja je problematiku financiranja i financijske održivosti tih društava stavila na dnevni red Sabora. Šaroliko društvo Po značaju za hrvatsko gospodarstvo i njegov budući razvoj ovo je izvješće, uz državni proračun, vjerojatno drugo temeljno financijsko izvješće, dodaje on napominjući kako bi Izvješće trebalo pružiti okvir za dijalog u Saboru, ali i između parlamentarnih stranaka o budućoj strategiji privatizacije i povlačenja sudjelovanja države iz poduzeća koja nisu od primarnog državnog interesa.

U Izvješću se našlo šaroliko društvo poduzeća iz svih gospodarskih sektora, a posebice iz: energetike, poljoprivrede, turizma, brodogradnje i financijskog sekto-

Pregled društava ukazuje na to da se utjecaj države održao unatoč svim privatizacijama u zadnjih 20 godina ra (jedno osiguravateljsko društvo i dvije državne banke). Dio tih poduzeća nalazi se na Zagrebačkoj burzi pa je neobično da se nalaze i na popisu poduzeća od posebnog državnog interesa. Riječ je o društvima koja su ujedno i glavni korisnici državnih jamstava, pojašnjava Bajo. Sam pregled društava ukazuje na to da se utjecaj države (kroz vlasništvo pa i upravljanje) održao unatoč svim pri-

vatizacijama u zadnjih 20 godina. “Izvješće se može okarakterizirati kao preliminarna kreditna analiza koja ukazuje na to da značajan dio društava ima strukturne probleme. Zbog tih problema poslovne banke i međunarodne financijske institucije moraju dobro razmisliti ima li ih smisla kreditno pratiti ako ne obave restrukturiranje, i to u što je moguće kraćem roku. Rezultati Izvješća su zapravo i odlična prigoda Vladi da se jasno odredi o statusu većine društava u kojima država ima udio manji od 25 posto, ali i društava koja su neovisno o veličini udjela države teret državnom proračunu i poreznim obveznicima”, smatra analitičar IJF-a, podcrtavajući kako dio tvrtki već više godina ne pridonosi rastu BDP-a unatoč privilegiranoj poziciji “prirodnih” monopolista, a država dodatno jamči za njihove

kreditne obveze izdavanjem jamstava. Prema njegovu mišljenju, Izvješću nedostaju konkretni prijedlozi pa i zaključci o budućim koracima u restrukturiranju i privatizaciji društava. Naime, do danas ni jedna vlada nije utvrdila okvir ili strategiju privatizacije i prodaje manjinskih udjela u društvima koja bi mogla bez upliva predstavnika države u upravljačkim tijelima postati atraktivna za ulagače na tržištu kapitala. Povlačenje državnih udjela iz poduzeća koja primarno ne pružaju javna dobra i usluge bio bi odličan signal za veću aktivnost na tržištu kapitala. To bi jamačno pridonijelo stabilnosti, a investitorima i većinskim privatnim vlasnicima osiguralo i nove perspektive, ne samo za ulaganja nego i za daljnja restrukturiranja poduzeća, smatra Bajo. Izvješće bi, kaže, moglo poslužiti Vladi i Sa-

boru da jasno definiraju okvir za privatizaciju poduzeća u kojima država ima manjinske udjele te plan “povlačenja” predstavnika države iz nadzornih i upravljačkih struktura društava te definiraju kriterije za dobivanje statusa društva od posebnog državnog interesa (može se postaviti pitanje zašto su Vupik, Podravka i Končar od posebnog državnog interesa, a to nisu Konzum, Našicecemet, Magma, Siscia...). I nagrade i kazne Također, oni bi mogli ocijeniti troškove i koristi te očekivani financijski učinak potencijalne privatizacije dijela društava od posebnog državnog interesa, te utvrditi strategiju privatizacije uz utvrđivanje koraka za rješavanje strukturnih problema u financiranju i financijskoj održivosti postojećih društava. Mogli bi, nastavlja Bajo, uvesti nagrađivanje sa-

dašnjih i budućih članova upravnih odbora prema financijskim rezultatima društava. Uspjeh u ostvarenju veće dobiti - koja bi se trebala pored zadržavanja u društvima uplaćivati i u državni proračun - treba nagraditi, ali i suprotno: smanjenjem plaća, pa i otpuštanjem, kažnjavati one koji ne pridonose ostvarenju primarne misije društva. “Vjerujem da će se pozitivni učinak objave sustavne analize društava od posebnog državnog interesa odraziti i na predstavnike lokalnih jedinica, uglavnom gradova. Gradska poglavarstva i njihove skupštine također bi trebali, analizom trgovačkih društava u većinskom vlasništvu, odrediti prioritetna društva za pružanje javnih komunalnih usluga, a privatizirati društva u djelatnostima koje nisu u primarnom fokusu javnog, nego privatnog sektora”, zaključuje Bajo.


29

www.privredni.hr Broj 3649, 25. listopada 2010.

( 7,5 mlrd kn

Umjesto reformi, Vlada najavljuje investicije

Uskoro izlazimo iz recesije?

porasli dugovi pravnih osoba u godinu dana

Insolventnost

Nepodmireno 31,9 milijardi kuna

Pravne osobe u kolovozu dugovale su 26,1 milijardu kuna, a fizičke 5,8 milijardi kuna Vesna Antonić antonic@privredni.hr

N

elikvidnost i dalje galopira Hrvatskom, pa je tako i u kolovozu nastavljen trend rasta, prisutan već pune dvije godine, broja insolventnih pravnih osoba i nepodmirenih obveza. Naime, prema Fininim podacima, objavljenima u najnovijim Gospodarskim kretanjima, publikaciji Hrvatske gopodarske komore (HGK), potkraj kolovoza bilo je registrirano 31,9 milijardi kuna nepodmirenih obveza, što je na mjesečnoj razini povećanje od 613 milijuna. Te se obveze odnose na ukupno 70.617 gospodarskih subjekata koji zapošljavaju 65.097 radnika. Preciznije kazano, 30.764 insolventne pravne osobe u kojima su bila zaposlena 39.808 djelatnika dugovalo je na ime nepodmirenih obveza 26,1 milijardu kuna što je za 565 milijuna kuna više nego u

srpnju. Na mjesečnoj razini je broj insolventnih pravnih osoba povećan za 264 tvrtke, dok je broj zaposlenih u njima manji za 3101 osobu. Na godišnjoj razini, pak, iznos nepodmirenih obveza povećan je za 40,1 posto ili za 7,5 milijardi kuna, dok je broj insolventnih pravnih osoba veći za 29,3 posto. Također je veći i broj zaposlenih u njima i to za 1,8 posto.

Za neplaćene poreze i doprinose pravne osobe duguju 12,7 milijardi kuna Kad je riječ o fizičkim osobama, njih 39.853 koje zapošljavaju 25.289 radnika, tijekom kolovoza nije podmirilo 5,8 milijardi kuna duga što je u odnosu na srpanj povećanje od 48 milijuna kuna. Na godišnjoj razini su njihove nepodmirene obveze porasle za 1,16 milijardi kuna

ili za 24,9 posto. Na mjesečnoj razini pad broja zaposlenih je manji 2,2 posto, a na godišnjoj veći za 7,1 posto. Rast tekuće nelikvidnosti Nepodmirene obveze pravnih osoba rastu u svim razdobljima ročnosti, a najbrže u razdoblju do 60 dana što ukazuje na rast tekuće nelikvidnosti. U srpnju i kolovozu te su obveze rasle po prosječnoj stopi od 26 posto i veće su za oko 296 milijuna kuna, ističu analitičari Centra za makroekonomske analize HGK-a, dodajući kako se najveći rast insolventnih pravnih osoba i broja zaposlenih bilježi u razdoblju od 181 do 360 dana. Kod pravnih osoba nastavljen je sedmomjesečni trend rasta nepodmirenih obveza po osnovi poreza i doprinosa koje bilježe u kolovozu nešto sporiju dinamiku rasta u odnosu na ukupno nepodmirene obveze i veće su u odnosu na srpanj za 1,3

posto, a na godišnjoj razini za 37,8 posto te ukupno iznose 12,7 milijardi kuna. U prva tri razdoblja bilježi se pad obveza za poreze i doprinose na mjesečnoj razini, ali one rastu u razdoblju više od 360 dana (2,8 posto). Međutim, na godišnjoj razini te su obveze ipak manje i to u prva dva razdoblja, dok se na ostala dva razdoblja odnosi najveći dio nenaplaćenih poreza i doprinosa (92,7 posto ili oko 11,8 milijardi kuna) s time da je prisutan trend njihovog visokog rasta (53,5 posto i 42,3 posto). Od ukupno nepodmirenih obveza, više od 70 posto odnosi se na tri djelatnosti (trgovinu 34,3 posto, građevinarstvo 18,9 posto i prerađivačku industriju 17 posto). Pritom se na građevinarstvo, prvi puta, odnosi najveći dio nepodmirenih obveza u prva tri razdoblja (35,2, 25,9 i 26,9 posto), dok u razdoblju preko 360 dana i nadalje dominira trgovina (37,5 posto).

Nakon šest uzastopnih tromjesečja s negativnim stopama rasta, ljetna turistička sezona nagovještava završetak recesije gospodarstva. Godišnji su pokazatelji prodaje u trgovini na malo, nakon dvije godine neprekidnog pada, od srpnja ove godine ponovno pozitivni. Pokazatelji broja ostvarenih noćenja u srpnju i kolovozu također upućuju na porast u odnosu na prošlogodišnju sezonu. Ipak, početni znaci oporavka mogli bi okopniti uslijed nedovoljne odlučnosti Vlade u provođenju strukturnih reformi, navodi se u novom izdanju publikacije RBA analize. Ljetni rebalans proračuna središnje države nije poslao očekivanu reformsku poruku. Ustraje se na održavanju zatečene razine te strukture rashoda unatoč trajno smanjenim proračunskim prihodima nakon završetka introvertiranoga investicijskog ciklusa utemeljenog na izgradnji cestovne infrastrukture i nekretnina. Umjesto provođenja reformi, Vlada

najavljuje pokretanje novoga investicijskog ciklusa vrijednog više od 13 milijardi eura, namijenjenog pretežno za infrastrukturu, energetiku i turizam, što su redom investicije s dugim rokovima povrata. Financiranje najavljenih investicija očekuje se od privatnih ulagača, a s obzirom na ograničene izvore domaćega kapitala potencijalni ulazak inozemnih investitora povećao bi omjer inozemnog zaduženja prema BDP-u više od 100 posto. U predstojećoj godini očekuje se završetak pregovora o pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji. Sve je izglednije konačno pridruživanje u 2012. godini, što bi se trebalo odraziti i na povećanje inozemnih izravnih investicija. (B.O.)

*vijesti Gubitak TOZ Penkale 2,6 milijuna kuna

Nadzorni odbor TOZ Penkale, tvornice olovaka, školskog i uredskog pribora Zagreb, dobio je prošli tjedan prijedlog Uprave o pokriću gubitka ostvarenog u poslovnoj godini koja je završila 31. prosinca 2009. U njemu se utvrđuje da je TOZ Penkala u toj godini ostvarila gubitak u iznosu od 2.577.904 kune, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Gubitak se prenosi u sljedeće razdoblje i pokrit će se iz dobiti

sljedećih razdoblja. Nadzorni odbor suglasan je s takvim prijedlogom Uprave o pokriću gubitka i prihvaća da se prijedlog dostavi na usvajanje Glavnoj skupštini Društva. Auto Hrvatska smanjuje temeljni kapital Na Skupštini dioničkog društva Auto Hrvatska održanoj sredinom mjeseca odlučeno je da se smanji temeljni kapital povlačenjem vlastitih dionica. Temeljni kapital smanjit će se povlačenjem 161.745 vlastitih dionica nominalne vrijednosti 100 kuna, sa 66.174.500 kuna na iznos od 50 milijuna kuna, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Društvo se obvezuje dati osiguranje vjerovnicima ukoliko ga zatraže.


30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3649, 25. listopada 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Veliko zanimanje za aukciju trezorskih zapisa Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

I

znimno visoka likvidnost, obilna ponuda novca i vrlo povoljna kratkoročna kamatna stopa i dalje su glavna obilježja novčanog tržišta. Potražnja za novcem prošloga je tjedna bila nešto skromnija, a visina kamatne stope kretala se oko 0,5 posto koliko iznosi stopa na prekonoćne depozite koji se plasiraju u središnju banku. Sudionici su s velikim zanimanjem dočekali prošlotjednu aukciju trezorskih zapisa Ministarstva financija. Aukcija je raspisana na sve rokove dospijeća za zapise u ku-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

300

18.10.’10. - 22.10.’10.

11.10.’10. - 15.10.’10.

1,5

250 200

1,0

150 100

0,5

50 0

18.10.2010.

19.10.2010.

20.10.2010.

nama, a za trezorske zapise u eurima na rok dospijeća od 364 dana. Najveće zanimanje uobičajeno je pokazano za trezorske zapise s rokom dospijeća od 364 dana koji imaju i najbolji prinos. Planirani iznos izdanja kunskih

21.10.2010.

0

22.10.2010.

zapisa bio je 260 milijuna kuna, dok je ostvareni iznos emisije bio 372 milijuna kuna i to na rok od 91 dan upisano je 30 milijuna kuna, na rok od 182 dana upisano je 40 milijuna kuna i na rok od 364 dana upisano je 302 mili-

ponedjeljak

utorak

juna kuna. Visina kamatne stope na 91 dan porasla je sa 1,95 posto na dva posto, dok su kamatne stope po ostalim dospijećima blago pale, na 182 dana sa 3,5 posto na 3,4 posto i na rok od 364 dana kamatna stopa pala je sa 4,2 po-

srijeda

četvrtak

petak

sto na 4,16 posto. Planirani iznos izdanja trezorskih zapisa u eurima bio je 25 milijuna kuna, a ostvareni iznos emisije iznosi 26,5 milijuna kuna uz kamatnu stopu od 2,99 posto ili, izraženo u kunama, 194,146 milijuna kuna.

Ni u posljednjem tjednu mjeseca listopada ne očekujemo promjenu kretanja na novčanom tržištu. Dobra likvidnost dalje će podržavati dosadašnji odnos ponude i potražnje novca i iznimno nisku kamatnu stopu na kratkoročne pozajmice. Promjene pokazatelja uslijedit će tek značajnijim jačanjem potražnje za novcem koje u ovom tjednu nije realno očekivati.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna oslabila u odnosu na euro i dolar

Rast vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro oslabila za 0,2 posto,

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnula razinu od

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,168231

CAD

kanadski dolar

5,129948

JPY

japanski jen (100)

6,499872

CHF

švicarski franak

5,41808

GBP

britanska funta

8,284568

USD

američki dolar

5,275949

EUR

euro

7,340956

Izvor: HNB

nosu na švicarski franak u razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka ojačala za 1,04 posto.

dok je u usporedbi s američkim dolarom umanjena za blagih 0,01 posto. S druge pak strane, kuna je u odEUR

7.36

USD

5.30

CHF

5.50

7.35

5.28

5.48

7.34

5.26

5.46

7.33

5.24

5.44

7.32

5.22

5.42

7.31

5.20

5.40

18.10. 19.10. 20.10. 21.10. 22.10

18.10. 19.10. 20.10. 21.10. 22.10

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

Pola indeksa u plusu, pola u minusu Nakon početnog pada, dašak optimizma na svjetskim tržištima kapitala prošli tjedan ulili su dobri poslovni rezultati kompa6100 5900

FTSE 100

nija za treći ovogodišnji kvartal. Na azijskim burzama trgovalo se suzdržano jer je kinesko gospodarstvo raslo sporije od 11380 11160

Dow Jones

očekivanja. A kraj prošlog tjedna pola promatranih burzovnih indeksa završilo je u plusu, a pola u minusu. Tako je vrijednost američ2600 2500

5700

10940

2400

5500

10720

2300

5300

10500

2200

5100

10280 18.10. 19.10. 20.10. 21.10. 22.10.

5000 4500

CAC40

6600

DAX

18.10. 19.10. 20.10. 21.10. 22.10. 9860 9640

4000

6400

9420

3500

6200

9200

3000

6000

8980

2500

5800 18.10. 19.10. 20.10. 21.10. 22.10.

NASDAQ

2100 18.10. 19.10. 20.10. 21.10. 22.10.

6800

NIKKEI 225

8760 18.10. 19.10. 20.10. 21.10. 22.10.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

154

154

152

152

150

150

148

primjena od 23. listopada 2010. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10. 22.10

18.10. 19.10. 20.10. 21.10. 22.10.

kog Dow Jonesa od prošlog ponedjeljka do petka umanjena za 0,16 posto. Pad vrijednosti zabilježili su tehnološki indeks Nasdaq koji je na prošlotjednoj razini umanjen za 0,52 posto te indeks Tokijske burze Nikkei čija je vrijednost pala za 0,75 posto. S druge pak strane, rast vrijednosti zabilježili su frankfurtski DAX, koji je ojačao za 1,41 posto, kao i indeks Pariške burze CAC40 koji je uvećan za 1,07 posto. Također, vrijednost indeksa Londonske burze FTSE prošli tjedan je narasla za blagih 0,02 posto.

153,0960 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast na tjednoj razini od 0,15 posto.

148 22.9.

4.10.

13.10.

21.10.

18.10.

19.10.

29.10.

21.10.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 21. 10. 2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni miro. fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mir. fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

153,8665 156,9834 145,9787 154,3313 153,0960

162,1665 184,6151 118,8582 130,2580 130,1471 152,7056 171,4184 167,8035 179,9074 130,8192 103,9536 115,4312 152,0345 107,6779 116,8951 158,9169 140,3182 104,9531 125,8685 115,8524 117,3428

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


31

www.privredni.hr Broj 3649, 25. listopada 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 140,786 milijuna kuna

Pad redovnog dioničkog prometa Marko Repecki www.hrportfolio.com Protekloga tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 50,93 milijuna kuna što je pad od 48,66 posto u odnoTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Petrokemija d.d. Ina d.d. Atlantic Grupa d.d. Adris d.d.(povlaštena) Dalekovod d.d. AD Plastik d.d. Jadran Kapital d.d.(ZIF) Belje d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d.

su na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 1,72 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.872,90 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 990,49 bodova što je pad od 1,55 posto. Najviše se trgovalo dioni-

tjedna promjena -0,89% +6,64% -1,97% -1,23% -1,41% -3,53% +14,16% +8,70% -0,30% -0,83%

zadnja cijena 269,59 175,96 1.635,01 800,01 270,10 260,00 104,00 25,00 62,81 1.318,99

promet 11.788.950,17 3.319.920,51 3.249.747,80 3.245.170,56 3.124.597,37 3.112.988,34 2.380.092,26 2.344.936,25 1.758.595,37 1.515.906,65

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 50.930.847,81 kn

com Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvareno 11,788 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 269,59 kuna što je pad od 0,89 posto. Najveći porast među najtrgovanijim dionicama imala je dionica

AD Plastika koja je porasla za 14,16 posto te je trgovanje završila na 104 kune uz promet od 2,380 milijuna kuna. Dionica Dalekovoda pala je za 3,53 po-

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

Hotel Excelsior d.d. PIK-Vinkovci d.d. BC institut d.d. AD Plastik d.d. Hrvatski duhani d.d. Medika d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Jadran Kapital d.d.(ZIF) Agromeđimurje d.d. Petrokemija d.d.

+88,00% +36,11% +21,62% +14,16% +9,98% +9,50% +8,78% +8,70% +8,20% +6,64%

zadnja cijena 188,00 245,00 220,13 104,00 33,05 6.800,00 979,00 25,00 1.000,00 175,96

promet 1.880,00 245,00 6.916,10 2.380.092,26 10.613,35 6.800,00 4.898,00 2.344.936,25 78.399,73 3.319.920,51

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis

zadnja vrijednost 1.872,90 990,49 96,30

sto te je trgovanje završila na 260 kuna i time je najveći gubitnik među najtrgovanijim izdanjima. Svih 10 10 dionica s najvećim padom cijene Slobodna Dalmacija d.d. Slavonski ZIF d.d. Jadransko osiguranje d.d. Vukovarski poljop. ind. kombinat d.d. Belišće d.d. Zagrebačka banka d.d. Validus d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. Kraš d.d. Imunološki zavod d.d.

-16,95% -11,87% -11,67% -10,00% -8,33% -8,21% -7,54% -7,50% -6,77% -6,72%

tus JIE s porastom od 1,25 posto. Najveći gubitnik kod dioničkih fondova je fond Aureus US Equity kojem je vrijednost smanjena za 1,81 posto, a iza njega je OTP Europa Plus s padom od 1,45 posto. Kod mješovitih fondova najuspješniji je OTP uravnoteženi koji je ostvario porast vrijednosti

od 1,43 posto, a slijedi ga Ilirika JIE Balanced s porastom od 0,65 posto. Najveće padove u ovoj grupi zabilježili su Aureus Balanced (-0,69 posto) i Erste Balanced (-0,31 posto). Kod obvezničkih fondova najuspješniji su bili Capital One (0,19 posto) i OTP euro obveznički (0,19 posto), dok

Valuta

je najveći pad zabilježio ZB bond kojem je vrijednost smanjena za 0,35 posto, a iza njega je HPB Obveznički s padom od 0,07 posto. Novčani fondovi su po običaju svi završili tjedan u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju ICF Money Market (0,15 posto) i Raiffeisen Cash (0,08 posto). (M.R.) od 14. do 21. listopada 2010. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

13,5942 46,3419 8,2223 128,3400 12,4794 100,2100 103,2300 76,6742 163,2948 60,8600 79,7395 81,1888 83,7700 87,7064 99,7100 48,9137 58,0296 42,2258 28,2698 68,2300 60,4468 63,5570 68,1591 5519,6900 91,0734 12,9018 30,0200 49,1672 6,6297 55,5500 37,5171 81,2822 47,5136 450,9062 352,7897 85,3875 79,0200 294,9418 68,3200 114,7506 128,8167 10,7994 109,3133 114,5363 89,2097 9,7315 99,4800

0,05 0,12 0,11 0,71 0,62 0,98 1,05 -1,10 0,54 -0,03 0,54 0,38 -0,30 0,74 0,69 0,26 1,25 0,85 -1,06 -0,89 -0,17 -0,64 0,14 -1,26 0,61 0,01 0,64 0,08 1,37 -0,29 -0,66 1,04 0,78 -0,69 0,56 0,06 -0,99 0,50 -0,63 -1,81 1,20 -0,16 -1,45 -0,25 -0,47 -0,40 -0,30

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

zadnja cijena 33,22 28,73 2.650,00 76,50 440,01 218,00 10,18 1.850,01 450,00 125,00

promet 84.206,14 18.358,73 58.300,00 5.814,00 175.604,55 1.454.693,67 157.838,65 1.850,01 180.182,47 26.000,00

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a samo tri su zabilježile porast cijene.

tjedna promjena

Većina fondova u plusu Rezultati fondova protekloga tjedna kretali su se u rasponu od -1,81 posto pa do 1,43 posto, a 61 od ukupno 92 fonda ostvario je porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je fond KD Nova Europa kojem je vrijednost porasla za 1,37 posto, a slijedi ga Prospec-

tjedna promjena -1,72% -1,55% +0,19%

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

114,2800 142,3000 99,2902 9,8181 111,6724 152,2900 170,5963 63,3302 97,0753 109,5273 8,1861 146,1276 81,2510 5,4092 67,4881 10,8541 110,9599 107,9000

-0,31 -0,18 0,24 0,16 -0,22 -0,11 -0,10 0,38 0,28 1,43 0,27 0,65 -0,69 0,35 -0,25 -0,12 0,45 0,17

€ € € € € € kn € €

159,6000 139,9924 11,3204 174,4900 129,3613 130,7200 160,3400 124,3015 128,2736

-0,35 0,09 0,05 0,15 0,06 -0,04 0,19 -0,07 0,19

kn kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

132,0003 162,0529 139,4647 125,4324 140,8933 144,0200 137,7900 137,9760 134,5985 124,3690 131,5559 121,9021 116,4243 11,2795 107,9534 10,6241 102,0774 105,1300

0,04 0,06 0,04 0,04 0,15 0,08 0,06 0,06 0,07 0,01 0,05 0,04 0,07 0,06 0,06 0,06 0,06 0,05

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Nove premije u Croatia osiguranju Za 75 eura godišnje premije s putnim zdravstvenim osiguranjem Croatia osiguranja građani mogu biti sigurni na neograničenom broju putovanja u inozemstvu. Svako pojedinačno putovanje može trajati najviše do 21 dan. Dio je to novosti kojima je Croatia osiguranje prilagodila svoje police putnog zdravstvenog osiguranja i nadopunila ih potrebama i željama svakog putnika. Na navedenu osnovnu cijenu od 75 eura u kunskoj protuvrijednosti plaćaju se doplatci za rizične zemlje i bavljenje sportom. Posebna je novost osiguranje stranih državljana koji turistički borave u Hrvatskoj do 45 dana, kao i stranih državljana koji imaju regulirani boravak u Hrvatskoj. Rast operativnih prihoda Metroneta Metronet telekomunikacije zaključile su treći kvartal ove poslovne godine sa znatnim rastom i pozitivnim trendom financijskih pokazatelja. Operativni prihodi su narasli 15 posto u odnosu na isto razdoblje lani te iznose 182 milijuna kuna. Istodobno, dobit iz poslovanja prije kamata, amortizacije i poreza (EBI-

TDA) narasla je za 38 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine te iznosi 42,9 milijuna kuna. EBITDA marža je na razini od 24 posto, dok je u istom razdoblju lani iznosila 20 posto. Treći kvartal tvrtka zaključuje sa smanjenjem gubitka od čak 30 posto, odnosno za 16 milijuna kuna. Unatoč teškom gospodarskom razdoblju broj poslovnih korisnika narastao je za 11 posto u odnosu na isto razdoblje lani te je za isti postotak povećan i broj zaposlenih u Metronetu. Erste banka: rast kredita za školovanje Erste&Steiermärkische banka u prvih je devet mjeseci plasirala ukupno 141 kredit za školovanje u ukupnom iznosu od 5,2 milijuna kuna. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, kada je plasirano 90 kredita u ukupnom iznosu od 3,7 milijuna kuna, zabilježen je porast od 57 posto prema broju plasiranih kredita, odnosno 41 posto prema ukupnom iznosu plasmana. Riječ je o Erste Club kreditima za školarinu, Erste Club kreditima za troškove tijekom školovanja te Erste Club potrošačkim kreditima. Krediti su namijenjeni za podmirivanje specifičnih potreba, primjerice troškova školarine za dodiplomske i poslijediplomske studije u Hrvatskoj i inozemstvu, ali i za podmirivanje troškova smještaja, prehrane, studijskih putovanja, udžbenika ili nabavu opreme.


e-pv 3649  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you