6
INTERVJU
Privredni vjesnik Broj 3646, 4. listopada 2010.
13,5 mil € ( I nerazvijeni mogu Indeks uspješnosti gradova
vrijednost projekata DZS-a financiranih iz EU fondova
biti efikasni
Ivan Kovač, ravnatelj Državnog zavoda za s
Među najmanjim gradovima najefikasniji je Novigrad, u skupini gradova do 15.000 stanovnika najbolji je Rovinj, u skupini do 45.000 prvi je Dubrovnik, a među najvećim gradovima Zadar
Statistika mora
Drago Živković zivkovic@privedni.hr
Pratimo medijske objave u kojima se spominju podaci Zavoda, nekoliko slučajeva pogrešnog tumačenja podataka
B
ez razvoja gradova nema ni razvoja Hrvatske jer je u njima koncentrirano više od 90 posto gospodarstva. Gradovi se ne mogu razvijati izolirano, već u koncentracijama komplementarnih gradova što bi trebao biti temelj nove regionalne politike, smatraju autori projekta Indeks uspješnosti hrvatskih gradova, čiji su preliminarni rezultati predstavljeni prošli tjedan u
Drago Živković zivkovic@privredni.hr
P
Najveći su gubitnici u zadnjih 17 godina bili gradovi s jačom industrijskom i poljoprivrednom bazom
Vodnjan, Klanjec, Prelog i Bakar. U skupini gradova između 8000 i 15.000 stanovnika uvjerljivo je najbolji Rovinj, ispred Benkovca, Umaga, Labina i Malog Lošinja. U skupini do 45.000 stanovnika prvi je Dubrovnik, drugi Poreč, iza kojega su plasirani Sveta Nedelja, Našice i Zaprešić. Među najvećim gradovima, pomalo neočekivano, najefikasniji nije Zagreb, nego je ispred njega Zadar, treći je Karlovac, četvrta Rijeka, a peti Varaždin.
Zagrebu. Indeks je, kako je pojasnio jedan od voditelja istraživanja Mato Crkvenac, izračunat na temelju pet indikatora uspješnosti poslovanja. Ukupno 127 gradova podijeljeno je u pet geografskih regija i četiri skupine po broju stanovnika. Među najmanjim gradovima do 8000 stanovnika ekonomski je najefikasniji Novigrad (istarski) sa 27,4 posto većim indeksom od prosjeka. Slijede
Istočna Hrvatska zaostaje Kako se na top ljestvicama nalaze i neki gradovi koje inače ne smatramo posebno razvijenima, Crkvenac je pojasnio kako je zbog njihove metodologije sasvim moguće da grad koji ima veliki broj nezaposlenih i mali broj uspješnih tvrtki ispadne iznadprosječno efikasan. Indeks, naime, pokazuje efikasnost gospodarstva koje u tom gradu funkci-
onira, a ono što ne funkcionira, uopće ne ulazi u izračun. Dio rezultata istraživanja koji se poklapa s raširenim predodžbom jest razvijenost regija. Tako su autori izračunali da je istočna Hrvatska od 1990. do 2007. znatno osiromašila jer joj je BDP pao sa 85,4 posto prosjeka Hrvatske na samo 68,9 posto. Pad su, međutim, iako bitno manji, zabilježile i južna i zapadna Hrvatska (Istra i Kvarner), a samo su središnja i sjeverna Hrvatska napredovale u usporedbi s prosjekom cijele države. Između 1990. i 2007. bitno se promijenila i struktura privrede jer se udjel proizvodnih djelatnosti smanjio sa 54,75 na 43,23 posto. Iz toga izvire, prema Crkvencu, jedinstveni hrvatski paradoks: najveći su gubitnici u zadnjih 17 godina bili gradovi s jačom industrijskom i poljoprivrednom bazom, a izlaz iz sadašnje krize ovisi ponajprije o snazi tih sektora.
Najuspješniji gradovi po skupinama Napomena: rezultati ne pokazuju razinu razvijenosti Skupina/ Godina do 8000 stanovnika
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
Cres
Klanjec
Novigrad
Novigrad
Novigrad
Vodnjan
(133,3)
(128,9)
(129,4)
(135,4)
(132,0)
(137,4)
od 8001 do 15.000 stanovnika
Rovinj
Rovinj
Glina
Rovinj
Glina
(131,7)
(125,3)
(131,8)
(144,1)
(130,6)
(132,8)
od 15.001 do 45.000 stanovnika
Ogulin
Dubrovnik
Dubrovnik
Sveta Nedelja
Sveta Nedelja
Sveta Nedelja
(126,5)
(139,4)
(111,3)
(121,6)
(122,3)
(122,8)
iznad 45.000 stanovnika
Rovinj
Karlovac
Zadar
Zadar
Zadar
Slavonski Brod
Karlovac
(112,2)
(116,9)
(113,9)
(119,0)
(119,7)
(137,1)
Izvor: Razvojni forum Zagreb
odaci službene statistike često se koriste u javnoj komunikaciji, ne uvijek s potpunim razumijevanjem. Rijetki se, međutim, pitaju kako ti podaci nastaju i koliko ih zapravo ima. O tome smo razgovarali s ravnateljem Državnog zavoda za statistiku (DZS) Ivanom Kovačem. Koliko je DZS prilagođen EU-ovim standardima statistike, je li prilagodba završena ili postoje još neke zadaće u tom području? - Službena statistika Republike Hrvatske u velikoj je mjeri usklađena sa zakonskim aktima Europske unije. To je vidljivo i iz činjenice da je pregovaračko poglavlje 18, koje se bavi statistikom, privremeno zatvoreno u listopadu prošle godine. Državni zavod za statistiku unaprijedio je većinu postojećih i uveo brojna nova istraživanja. Istaknuo bih unaprjeđenje Statistike nacionalnih računa, kao izvora najvažnijih makroekonomskih pokazatelja te unaprjeđenje Statistike poljoprivrede, što je bio i preduvjet za privremeno zatvaranje poglavlja o statistici. Naravno, kontinuirano se razvijaju i sva ostala statistička područja. Iako je pregovaračko poglavlje privremeno zatvoreno, ne bih rekao da je prilagodba u potpunosti završena. Službene statistike, općenito govoreći, moraju pratiti promjene u društvu te se stoga kontinuirano razvijaju i mijenjaju. Zbog toga je vrlo
teško govoriti o potpunoj usklađenosti jer je ona zbog dinamičnosti Europskoga statističkog sustava izazov i za zemlje članice. Kako teče provedba strategije razvitka statistike? Koji su ciljevi iz nje postignuti, koji još ostaju? - Kad je riječ o Sektoru ekonomskih statistika, Zavod je početkom 2009. završio veliku statističku reviziju godišnjeg BDP-a 1995.-2005., prema novim i poboljšanim izvorima podataka. Revidirana je i serija tromjesečnog BDP-a. Početkom ožujka ove godine usklađeni su i podaci o BDP-u za prostorne jedinice za statistiku druge razine i županije od 2000. do 2006. s novim izvorima podataka i metodama obračuna. U području poslovnih sta-
Zavod je planirao do 2011. povećavati broj zaposlenih za 30 službenika na godinu, a očekujemo da će se dio od planiranoga u 2010. i realizirati tistika Zavod je prvi put u prvoj polovini ove godine proizveo i objavio strukturno-poslovne pokazatelje poduzeća za 2008. za nefinancijski sektor, a do kraja 2012. planirana je proizvodnja pokazatelja i za financijski sektor. Trenutačno Zavod proizvodi 23 usklađena kratkoročno-poslovna pokazatelja, dok nedostaje njih sedam, uglavnom onih koji se odnose na cijene, a njihova redovita proi-
zvodnja očekuje se najkasnije do ožujka 2011. U području Energetskih statistika obavljena je potpuna harmonizacija s konceptom Europske unije, a uključeni smo i u razvojne Eurostatove projekte pa ćemo zahvaljujući tome u 2011. pripremiti, a u 2012. prvi put provesti na cijelom području Hrvatske reprezentativnu anketu o potrošnji energije u kućanstvima, financiranu sredstvima Ipe 2009. U području statistike robne razmjene s inozemstvom intenzivno se radi na uvođenju novog istraživanja Intrastat, kojemu je cilj praćenje robne razmjene Hrvatske sa zemljama članicama EU-a. Kad je riječ o strateškim ciljevima vezanim za statističke registre, zahvaljujući sredstvima pretpristupnih