Issuu on Google+

Krediti za poduzetnike HBOR je u osam mjeseci ove godine izvoznicima odobrio 551 kredit u iznosu od 3,8 milijardi kuna

Prvih 150 godina HŽ-a U ceste je do 2007. uloženo 6,77 milijardi eura, a u pruge 818 milijuna eura, što je čak 72 posto manje od plana

Traže se ideje za rast izvoza Država izvoz potiče sa 62 milijuna kuna godišnje. Gospodarstvenici kažu: radije stvorite okružje za ulaganja

svijet financija

aktualno

aktualno

Str. 21

Str. 4

Str. 8

3 6 4 6

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 4. listopada 2010. Godina LVII / Broj 3646. www.privredni.hr

privredni vjesnik

predstavljanje tvrtki / gospodarstvo u regiji / stil / hrwwwatska / očevidnik nekretnina / svijet financija

Taksi usluge i dalje skupe i neujednačene kvalitete

nitko ne zna koliko zapravo ima taksista U Hrvatskoj račun izda tek svaki treći taksist, a i o iznosu koji će biti upisan može se pregovarati >>10-11

N EBAG S O P ILO PR info EEN

nosi rk Što do ope Netwo r Eu prise Enter

Intervju: Ivan Kovač

što možemo naučiti od slovenaca

>> 6-7

>> 15

Popis stanovništva provest će se sljedeće godine i angažirati više od 17.000 sudionika, kaže ravnatelj DZS-a

Šume su prva karika u zaštiti od rušilačkih voda; njihovom sječom vode se ubrzavaju, a bujice za sobom ostavljaju - sušu


ZAKON O RADU

s komentarima i tumačenjima

Međunarodna Konferencija Procesne Tehnologije International Conference of Process Technologies

1.

konferencija procesne tehnologije u Hrvatskoj i regiji

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

cijena

261,00 kn 290,00

kn

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

6 > 7 | 10 | 2010

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

Hotel Antunović | Zagreb | Croatia Info telefon 1 | +385 (0)99 812 4514 Info telefon 2 | +385 (0)99 812 4526 Info e-mail | info@processteq.com www.processteq.com

cijena

135,00 kn 150,00

kn

ČOVJEK I OKOLIŠ Organizator:

Pokrovitelji:

Medijski pokrovitelji:

BROJ 96 | 23 KUNE | 3,20 ¤

NAJITANIJI POSLOVNI MJESENIK

Processteq-Oglas-Privredni-Radne01.indd 1

N A J  I T A N I J I

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

jer vaš novac vrijedi više

P O S L O V N I

M J E S E  N I K

cijena

179,00 kn 199,00

17.9.2010. 11:10:57

KULTURA U IZLOGU

Izbor naslova iz PV prodaje N A J  I T A N I J I

P O S L O V N I

M J E S E  N I K

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

Knjige iz PV prodaje možete naručiti putem: e: pvmultimedija@privredni.hr

kn

t: 01/5600 020 f: 01/4846 656

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI

Broj: G-I-25/09 Zagreb, 23. travnja 2010.

Broj: P-I-43/09 Zagreb, 20. svibnja 2010.

cijena

90,00 kn

100,00

kn

PRESUDA

PRESUDA

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od Željka Oreškovića, kao predsjednika vijeća, te Marije Duljković i Sanje Grubač, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja RAPIDOGRAF iz Zagreba, Travanjska 22, protiv prijavljenog PLATFORMA d.o.o. Zagreb, Braće Seljana 23, zbog povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon održane glavne rasprave, dana 23. travnja 2010. godine u prisutnosti zastupnika prijavitelja Marije Astić Rutar, a u odsutnosti prijavljenog

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordana Zubaka, predsjednika vijeća, te Narcise Knežević i Marije Duljković, članova vijeća, povodom prijave prijavitelja VELJKA DESPOTA, Rovinj, Zdenac 5, protiv prijavljenog VIP net d.o.o., Zagreb, Vrtni put 1, zbog povrede pravila morala, nakon glavne rasprave održane 25. veljače 2010. godine u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, dana 20. svibnja 2010.,

presudio je Prijavljeni : “PLATFORMA” d.o.o. Zagreb, Braće Seljana 23 ODGOVORAN JE što je dana 16. listopada 2008. godine prodao prijavitelju žensku obuću GEOX s debelim gumenim potplatom za 949,00 kn, a nakon kraćeg vremena nije prihvatio reklamaciju prijavitelja jer su na obje cipele puknuli potplati po cijeloj širini cipele, te kad je u veljači 2009. godine prijavitelj to reklamirao onda mu je prijavljeni u travnju 2009. godine obećao da će mu poslati pisani odgovor, te je to i učinio tek 19. rujna 2009. godine, navodeći da je na cipelama došlo do mehaničkog oštećenja i odbio udovoljiti reklamaciji, čime je postupio protivno odredbama članka 12 Zakona o obveznim odnosima, a što se ujedno smatra povredom pravila morala u uobičajenom prometu, pa mu se temeljem čl. 36 stav. 1. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

presudio je Prijavljeni: “VIP net” d.o.o., Zagreb, Vrtni put 1 ODGOVORAN JE što od prijavitelja potražuje naplatu naknade za SMS poruke, povodom nagradne igre “60 dana 60 automobila”, koja je rješenjem Ministarstva financija zabranjena, čime je počinio povredu iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pa mu se na temelju čl. 36. st. 1. t. 2 Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, a nakon pravomoćnosti ove presude Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.


UVOD

www.privredni.hr Broj 3646, 4. listopada 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

Marko Škreb, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb:

G(h)ost komentator: Stéphane Vanderveken, direktor European Training Institutea

Nema dokaza da devalvacija pomaže izvozu

Cjeloživotno učenje najbolji alat za uspjeh

Ne postoji ni jedan ozbiljniji ekonomski rad u kojem se argumentirano dokazuje da bi devalvacija potaknula hrvatski izvoz. Dapače, mogu se pronaći tri ili četiri solidne ekonomske studije koje vrlo uvjerljivo objašnjavaju da slabljenje tečaja kune ne bi donijelo veći izvoz. To bi dovelo do daleko težih poremećaja na tržištu, koji bi ugrozili i poziciju izvoznika. Daleko važnije je jačati konkurentnost, stvarati nove proizvode, provoditi fiskalnu konsolidaciju, ustrojiti efikasnu administraciju i fleksibilnije tržište rada.

Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke:

Svi smo odgovorni za pesimistični scenarij Usvojimo li novi ekonomski model, konsolidiramo javni sektor i aktiviramo privatne investicije, možemo govoriti da nas čeka optimistični scenarij. U 2015. godini BDP bi tako mogao rasti za 35 milijardi kuna. Upadnemo li u pesimistični scenarij, 2015. će BDP biti manji za 40 milijardi kuna. Javni dug narast će tada iznad maastrichtskog kriterija, rast će kamatne stope i nezaposlenost. Svi moramo razmisliti o svojoj odgovornosti za izbjegavanje takvog ishoda.

Stjepan Car, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske:

Inovacije povećavaju konkurentnost gospodarstva Cilj 8. međunarodnog sajma inovacija, novih tehnologija i proizvoda (ARCA) bio je predstavljanje inovacija hrvatskom gospodarstvu i državnoj infrastrukturi kako bi se povećala konkurentnost proizvoda i usluga na domaćem i inozemnom tržištu. Tijekom te trodnevne manifestacije predstavljeno je 250 inovacija. One su rezultat industrijskog stvaralaštva inovatora i inženjera u proteklih godinu dana. Nažalost, hrvatski inovatori još su uvijek suočeni s brojnim problemima, primjerice nedovoljnim shvaćanjem važnosti inovacija te nedovoljnom povezanosti inovatora s akademskom zajednicom. Udruga inovatora Hrvatske stoga želi pridonijeti povezivanju znanosti i gospodarstva te poticati inovatorstvo kako bi se povećala konkurentnost i što brže razvilo malo i srednje poduzetništvo te gospodarstvo u cjelini. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

3

Hrvatsko gospodarstvo će se brzo naći u situaciji da ulaskom na EU pozornicu mora učiti na iskustvima drugih, kako bi moglo i u novom okruženju biti efikasno i uspješno

G

otovo cijeli svijet, a posebno zemlje EU-a, u dugotrajnoj su krizi. Pogrešno je govoriti o krizi samo u jednini, jer više povezanih kriza prati jedna drugu, a pogađaju čitavo društvo. Područja kao što su gospodarstvo, tržište rada, energetika, okoliš, financije, demografija, zdravstvo, već su osjetile posljedice krize i osjećat će ih i u dolazećim godinama. Danas smo svjesni da više ništa nije sigurno. Ova situacija zahtijeva od nas što brže mijenjanje stečenih navika i ponašanja; ako želimo opstati, nije dovoljno samo dobro raditi svoj posao, morat ćemo i dobro anticipirati buduće promjene u svom okruženju. Potreba za anticipacijom, predviđanjem promjena, predstavlja veliki izazov za naš tradicionalni način shvaćanja kad su u pitanju obrazovanje, učenje i stjecanje novih znanja. Sustav osnovnog i visokog školstva organiziran je tako da uglavnom uči o tome kako se radilo ranije; usvaja se i proučava kultura, znanje i učenje temeljeno na prošlim spoznajama pojedine gospodarske grane ili discipline. Samo na nekim,

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

prestižnim obrazovnim institucijama se, uz praćenje budućeg razvoja tehnologije, posvećuje dovoljna pažnja vještinama koje nas bolje pripremaju za ono što dolazi. Ako želite spoznati što se danas događa u vašem okruženju, kao i što će se dogoditi u bliskoj budućnosti, nemate velikog izbora kod odabira pravih alata za takvo što: cjeloživotno učenje je alat koji će u tome najbolje pomagati. Učenje je predugo bilo direktno vezano s preuzimanjem gotovih spoznaja. Učenjem smo dobivali potrebne informacije, no to danas vrijedi samo jednim dijelom, jer što ste više posvećeni cjeloživotnom učenju, sve više otkrivate prednosti u direktnom preuzimanju znanja, kao i potrebi dijeljenja istog, kroz postojeći i novi neworking. Za EU je posebno važno stjecati znanja, ali još važnije je kako i od koga ste ga preuzeli, te kako vas priprema za sljedeće razdoblje i nove izazove. Cjeloživotno učenje ima odgovore na potrebu promjena u društvu; ono daje jedinstvenu mogućnost za održavanje, razvoj i stvaranje potreb-

Stéphane Vanderveken, direktor European Training Institutea (ETI) iz Bruxellesa, ima 20 godina iskustva u obrazovanju na međunarodnoj razini. U suradnji s Ekonomskim fakultetom iz Zagreba i zagrebačkom tvrtkom CBBS, ETI organizira programe edukacije o EU-u pod nazivom “Brussels meets Zagreb” koji će se održavati u Zagrebu i Bruxellesu

nih veza u okruženju koje ima stalnu potrebu za prilagodbom. Hrvatska je pred ulaskom u EU i zajedno s izazovima koje taj ulazak nosi stvorit će se i mnoštvo poslovnih prilika. Ako se primjerice govori o EU fondovima, procjenjuje se da će Hrvatskoj na raspolaganju biti oko 3,5 milijardi eura u prve dvije godine nakon ulaska u EU, što znači da s pripremama EU projekata za ta sredstva treba započeti danas, a ne sutra.

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Ponovno se moramo složiti kako je ključ rješenja u dobrom predviđanju. Kad dolazite u glavni grad, jedna od prvih stvari koje ćete trebati je mapa grada, lista mjesta koje morate posjetiti, nekoliko korisnih brojeva i adresa prijatelja ili rodbine koja tamo živi. Na vrlo sličan način, hrvatsko gospodarstvo će se brzo naći u situaciji da ulaskom na EU pozornicu mora učiti na iskustvima drugih, kako bi moglo i u novom okruženju biti efikasno i uspješno. Nema sumnje da će najuspješniji u EU-u biti oni koji će se permanentno informirati o pet glavnih područja: tko donosi odluke (proces donošenja odluka u EU-u), tko ima utjecaj i na koga (način i tehnike lobiranja), kako se taj utjecaj komunicira u javnosti (komunikacija), koja EU sredstva će biti Hrvatskoj na raspolaganju i kako uspješno pregovarati u multikulturalnom okruženju. U svijetu koji se mijenja i ova područja vezana uz EU su podložna čestim promjenama, a najbolji način da budemo spremni za buduće promjene jest stalno učenje i sposobnost dobrog predviđanja.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.o.o.


4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3646, 4. listopada 2010.

150 godina željeznice

AZTN: Što su opomene bez sankcija

Valja nama Zbog dogova preko pruge U drugim europskim zemljama već su shvatili da je usmjeravanje novca dominantno u izgradnju cesta bilo velika pogreška Drago Živković zivkovic@privredni.hr

N

ema uspješnog gospodarstva bez efikasno organiziranog prijevoza, a u njemu željeznica igra ključnu ulogu. Spoznaja o tome napokon je došla do mozgova hrvatskih političara, barem sudeći po odluci da se među prioritetne infrastrukturne projekte uvrsti i gradnja nizinske pruge od Rijeke do mađarske granice. Bez takvih investicija Hrvatske željeznice nemaju budućnost u konkurenciji s cestovnim i zračnim prometom, poručio je Zoran Popovac, predsjednik Uprave HŽ Holdinga, koji ovih dana (ponovno) slavi 150 godina željeznice u Hrvatskoj. Već je, naime, održana svečanost 24. travnja, na dan kada je prije 150 godina prvi vlak na području današnje Hrvatske ušao u kolodvor Kotoriba. Svojevrsna repriza pak bit će 5. listopada, koji se slavi kao Dan HŽ-a, jer su na taj dan 1990. godine sve pruge u Hrvatskoj stavljene pod upravu HŽ-a. Da su tada željezničari znali kako će im ceh izgledati 20 godina kasnije, vjerojatno bi promijenili posao. Željeznica se u hrvatskoj državi, kaže i sam Popovac, osjeća diskriminirano jer je u izgradnju cesta od

Državne potpore poduzećima uvijek narušavaju u konačnici plaćaju porezni obveznici, rekao je Pa Europske unije u Hrvatskoj Igor Vukić vukic@privredni.hr

2001. do 2007. uloženo čak 6,77 milijardi eura, a u pruge samo 818 milijuna eura, što je čak 72 posto manje od plana. Ne piše nam se dobro Zato danas samo šest posto željezničke infrastrukture u Hrvatskoj zadovo-

Željeznica se u hrvatskoj državi, kaže i sam Popovac, osjeća diskriminirano ljava standarde EU-a, a na 100.000 stanovnika imamo pet puta manje pruga nego autocesta. Ne piše nam se dobro, ako nam željeznica u ovakvom stanju uđe na liberalizirano europsko tržište, upozorio je Popovac. U drugim europskim zemljama već su shvatili da je usmjeravanje novca dominantno u izgradnju cesta bilo velika pogreška, potvrdio je predsjednik Zajednice europskih že-

ljeznica Johannes Ludewig, koji podržava zahtjeve hrvatskih željezničara prema Vladi. Prema Ludewigovim riječima, HŽ zapravo i ne posluje tako loše u usporedbi s drugim europskim željeznicama jer mu se imovina povećava, dugovi smanjuju, a troškovi su stabilni. Ključni problem Ludewig vidi u odnosu države prema HŽ-u, odnosno neispunjavanju obveze Vlade da HŽ-u kompenzira razliku između troškova javnog prijevoza putnika i cijene putne karte, što je inače zakonska obveza svake države članice EU-a. Ludewig je snažno podržao najavljeno osnivanje zajedničke tvrtke Cargo 10 za prijevoz robe na koridoru X., izrazivši nadu kako će Vlada podržati taj projekt kroz ulaganja u infrastrukturu i vozila. Ako želite biti važni igrači na regionalnom tržištu željezničkih usluga za 10 godina, odluke morate donijeti sada, zaključio je Johannes Ludewig.

HŽ: promjene u dva desetljeća 1990.

2009.

Indeks

3429

915

28,40%

Neto tona po kilometru

6530

2871

44%

Komercijalna brzina, putnički (km/h)

50,82

47,6

93,70%

Komercijalna brzina, teretni (km/h)

32,52

23,9

73,50%

Putnika po kilometru (bez prigradskog)

Dužina pruga (km)

2429

2722

112,20%

Dozvoljena brzina pruga preko 120 km/h

8,90%

5,40%

60,70%

Broj zaposlenih

31.508

12.931

41%

Izvor: HŽ

ostaje se bez O

pomene bez sankcija ne znače mnogo. Stoga je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) ovlaštena da sama izriče kazne, što će sigurno biti vrlo efikasno sredstvo u borbi za suzbijanje kartelnih sporazuma, istaknuo je dr. Siniša Petrović s Pravnog fakulteta u Zagrebu, na prošlotjednoj konferenciji Cro Compete koju je organizirao AZTN. Upravo je prošlog tjedna na snagu stupio novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja koji Agen-

ciji daje bitno snažnije ovlasti. Kazne za kompaniju koja prekrši zakon mogu dosegnuti 10 posto godišnjeg prihoda, ali samo onog ostvarenog u sektoru u kojem su prekršena tržišna pravila, podsjetila je Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja. Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, rekao je da je Unija Hrvatskoj dosad dala oko sedam milijuna eura za projekte jačanja tržišnog natjecanja. “To je velik novac i mnogo je dobrog posla napravljeno, ali su potrebni i dodatni

napori u sektoru brodogradnje i proizvodnje čelika, te subvencija radioteleviziji”, istaknuo je. O borbi protiv kartela Državne potpore poduzećima uvijek narušavaju tr-

Unija je Hrvatskoj dosad dala oko sedam milijuna eura za projekte jačanja tržišnog natjecanja

žišnu utakmicu, a cijenu u konačnici plaćaju porezni obveznici, dodao je Vandoren. Pojasnio je da

Konferencija Dan velikih planova

U potrazi za nov Nova ulaganja i projekte najavile su tvrtke Pastor,

P

oduzeće Pastor u idućoj godini pokreće proizvodnju vatrogasnih vozila u Hrvatskoj, najavio je predsjednik Uprave Domagoj Ivan Milošević na konferenciji Dan velikih planova održanoj prošlog tjedna. Skup o prognozama tržišnih kretanja u idućoj godini organizirao je poslovni tjednik Lider. Osim pokretanja proizvodnje vozila s inozemnim suinvestitorom, Pastor planira prodaju sustava za protupožarnu za-

štitu i na novim tržištima, i to u Bugarskoj i Albaniji. Investicije od 500 milijuna kuna u 2011. godini planiraju i u Hrvatskoj pošti. Predsjednik Uprave HP-a Robert Jukić opisao je kako su u dvije godine napravili preduvjete za ulaganja. Broj radnika smanjili su za 14 posto te prebacili 2000 ljudi iz administracije na operativna radna mjesta. Operativna marža im je nakon toga s minusa od sedam posto u 2007. prešla u plus od devet posto u

2009. U prvom dijelu ove godine još se drže na dobrih sedam posto. Euroherc će također ulagati i to u splitsku podružnicu, najavio je Damir Zorić, predsjednik Uprave Euroherca. Prema njegovu mišljenju cijelo hrvatsko društvo trebalo bi se vratiti vrijednostima rada i to, kako je rekao, doslovno fizičkog rada. Kao ilustraciju naveo je da zaposleni u njegovoj tvrtki veoma rado dolaze i u subotu obaviti zaostale poslove. Iako


5

www.privredni.hr Broj 3646, 4. listopada 2010. Uskoro međunarodna konferencija Processteq

aranja cijena prihoda

Kako rentabilno iscijediti sok iz naranče

M

tržišnu utakmicu, a cijenu aul Vandoren, šef Delegacije subvencije općenito nisu zabranjene, ali ih svaka članica EU-a mora dodjeljivati u skladu s europskim pravilima. O iskustvima borbe protiv kartela govorili su gosti konferencije iz nekoliko europskih država. Hrvatska novim zakonom uvodi institut pokajnika kojima se ukida ili ublažava kazna ako otkriju zabranjeno kartelno sporazumijevanje. Taj model je u EU-u već iskušan, s različitim rezultatima. U “staroj Europi” tako je otkriveno nekoliko velikih slučajeva, dok je u Rumunjskoj, kako je ispričao Bogdan Marius Chiritoiu, šef rumunjskog an-

timonopolnog vijeća, u četiri godine samo jedan poduzetnik pristao svjedočiti protiv drugih članova kartela. Duhovi prošlosti “Možda razlog leži i u našoj komunističkoj prošlosti. Ljudi su morali potkazivati svoje prijatelje, partnere i članove obitelji, i sada oklijevaju bilo koga prijaviti”, rekao je Chiritoiu. Deevi Asbaum, bivša savjetnica u

tijelu za tržišno natjecanje Estonije, govorila je o neugodnim iskustvima iznenadnih ulazaka u poduzeća u potrazi za dokaznim materijalom. Novi hrvatski zakon također daje tu mogućnost. “U takvim je slučajevima od osobite važnosti priprema akcije i staloženost svih sudionika. Uz sigurnosnu podršku, morate ljude u poduzeću uvjeriti da samo radite svoj posao”, rekla je Deevi Asbaum.

eđunarodna konferencija Processteq okupit će u Zagrebu 6. i 7. listopada stručnjake iz područja inženjeringa, proizvodnje i nabave svih vrsta procesnih tehnologija i opreme. U organizaciji tvrtke Sinitech te uz potporu Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske gospodarske komore, u hotelu Antunović bit će održano 11 tematskih radionica, okrugli stol te međunarodni EXPO dio posvećen rješenjima u procesnoj industriji i s njom povezanim industrijama. Sudjelovat će niz uglednih domaćih i inozemnih predavača. Procesna tehnologija je posebna grana industrije u kojoj se različitim proizvodnim procesima tretiraju mediji i razne sirovine kako bi se dobio finalni proizvod. Procesnim tehnikama se, primjerice, od naranče radi sok koji s proce-

*vijesti HGK i HOK potpisali Sporazum o suradnji

cem za investicije HP, Euroherc je izbjegao odgovor plaća li prekovremene sate, naglasio je da su zaposle-

Investicije od 500 milijuna kuna u 2011. godini planiraju i u Hrvatskoj pošti ni u Eurohercu vrlo zadovoljni svojim primanjima u odnosu na posao koji obavljaju. U Hrvatskoj ima dosta kapitala za nove investici-

je, samo ga treba usmjeriti prema najboljim investitorima, ocijenio je Ivan Crnjac, izvršni potpredsjednik Agrokora za strategiju i tržišta kapitala. Pohvalio je kreditne modele A i B te najavu osnivanja fondova za gospodarsku suradnju. Agrokor željno očekuje i ulazak u EU iz čijih fondova je moguće dobiti novac koji njihovim konkurentima pokriva i do 35 posto investicije. Problem su slabo likvidne burze u ovoj regiji koje godišnje

okrenu 3,5 milijardi eura, dok se samo na Varšavskoj burzi godišnje trguje sa 90 milijardi eura. Crnjac smatra da u Hrvatskoj i u regiji ima još dosta mjesta za rast u trgovini: svaki stanovnik EU-a na hranu troši 2000 eura godišnje, u Hrvatskoj je to 1500 eura, u Srbiji i BiH po 800. Na svakih 1000 stanovnika Unije otpada 260 četvornih metara prodajne površine, a u Hrvatskoj 120 te Srbiji i BiH manje od 50 kvadrata.

U recesijskom razdoblju prihod Agrokora pao je 1,1 posto, ali mu je EBIDTA porasla 13 posto, više od europskih kompanija iz njegova sektora. “Zapošljavamo više od 4000 visokokvalificiranih ljudi, okrećemo se novim izazovima u turizmu, energetici i poljoprivredi. Kad bi Hrvatska imala još takvih Agrokora u tim sektorima ili u farmaceutici, s većim bi pouzdanjem gledala u budućnost”, zaključio je Crnjac. (I. V.)

snih linija kao gotov proizvod odlazi u distribuciju, objašnjavaju organizatori konferencije. Prema riječima Damira Ježeka, dekana Prehrambenobiotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i jednoga od predavača na konferenciji, procesna tehnika je sastavni dio prehrambene i fermentativne industrije koja u Hrvatskoj stvara najveću dodanu vrijednost. “Trend primjene znanja u ovoj industriji je sve prisutniji. Na konferenciji ću primjerice predstaviti novi postupak konzerviranja hrane tehnologijom visokog tlaka koja u potpunosti odbacuje dosadašnju praksu koja se zasnivala na termičkoj obradi”, kaže Ježek. Primjenom takvih tehnologija proizvođači samo na energentima potrebnim za termičku obradu mogu uštedjeti i do 20 posto sredstava. (I.V.)

S ciljem jačanja suradnje te nastavka i unaprjeđenja zajedničkog rada, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević i predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić potpisali su prošli tjedan Sporazum o međusobnoj dugogodišnjoj suradnji. “Zajedničko djelovanje HGK-a i HOK-a dobar je primjer institucionalne suradnje, što je uostalom prepoznala i hrvatska vlada ističući takvu potrebu u cijelome društvu ako želimo ne samo izaći iz krize već imati i stabilan, održiv napredak u godinama koje

dolaze”, rekao je tom prilikom Nadan Vidošević. Vetropack spaja Hrvatsku i Sloveniju Poduzeće Vetropack Straža iz Huma na Sutli mostom je spojilo svoje pogone na hrvatskoj strani, sa skladištem gotove robe koje se nalazi na slovenskoj strani rijeke Sutle. Time su riješili kronični problem manjka skladišnog prostora. Otvorenjem mosta, za koji su dobivene sve dozvole s obje strane granice, obilježena je 150. obljetnica postojanja ove kompanije.


6

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3646, 4. listopada 2010.

13,5 mil € ( I nerazvijeni mogu Indeks uspješnosti gradova

vrijednost projekata DZS-a financiranih iz EU fondova

biti efikasni

Ivan Kovač, ravnatelj Državnog zavoda za s

Među najmanjim gradovima najefikasniji je Novigrad, u skupini gradova do 15.000 stanovnika najbolji je Rovinj, u skupini do 45.000 prvi je Dubrovnik, a među najvećim gradovima Zadar

Statistika mora

Drago Živković zivkovic@privedni.hr

Pratimo medijske objave u kojima se spominju podaci Zavoda, nekoliko slučajeva pogrešnog tumačenja podataka

B

ez razvoja gradova nema ni razvoja Hrvatske jer je u njima koncentrirano više od 90 posto gospodarstva. Gradovi se ne mogu razvijati izolirano, već u koncentracijama komplementarnih gradova što bi trebao biti temelj nove regionalne politike, smatraju autori projekta Indeks uspješnosti hrvatskih gradova, čiji su preliminarni rezultati predstavljeni prošli tjedan u

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

Najveći su gubitnici u zadnjih 17 godina bili gradovi s jačom industrijskom i poljoprivrednom bazom

Vodnjan, Klanjec, Prelog i Bakar. U skupini gradova između 8000 i 15.000 stanovnika uvjerljivo je najbolji Rovinj, ispred Benkovca, Umaga, Labina i Malog Lošinja. U skupini do 45.000 stanovnika prvi je Dubrovnik, drugi Poreč, iza kojega su plasirani Sveta Nedelja, Našice i Zaprešić. Među najvećim gradovima, pomalo neočekivano, najefikasniji nije Zagreb, nego je ispred njega Zadar, treći je Karlovac, četvrta Rijeka, a peti Varaždin.

Zagrebu. Indeks je, kako je pojasnio jedan od voditelja istraživanja Mato Crkvenac, izračunat na temelju pet indikatora uspješnosti poslovanja. Ukupno 127 gradova podijeljeno je u pet geografskih regija i četiri skupine po broju stanovnika. Među najmanjim gradovima do 8000 stanovnika ekonomski je najefikasniji Novigrad (istarski) sa 27,4 posto većim indeksom od prosjeka. Slijede

Istočna Hrvatska zaostaje Kako se na top ljestvicama nalaze i neki gradovi koje inače ne smatramo posebno razvijenima, Crkvenac je pojasnio kako je zbog njihove metodologije sasvim moguće da grad koji ima veliki broj nezaposlenih i mali broj uspješnih tvrtki ispadne iznadprosječno efikasan. Indeks, naime, pokazuje efikasnost gospodarstva koje u tom gradu funkci-

onira, a ono što ne funkcionira, uopće ne ulazi u izračun. Dio rezultata istraživanja koji se poklapa s raširenim predodžbom jest razvijenost regija. Tako su autori izračunali da je istočna Hrvatska od 1990. do 2007. znatno osiromašila jer joj je BDP pao sa 85,4 posto prosjeka Hrvatske na samo 68,9 posto. Pad su, međutim, iako bitno manji, zabilježile i južna i zapadna Hrvatska (Istra i Kvarner), a samo su središnja i sjeverna Hrvatska napredovale u usporedbi s prosjekom cijele države. Između 1990. i 2007. bitno se promijenila i struktura privrede jer se udjel proizvodnih djelatnosti smanjio sa 54,75 na 43,23 posto. Iz toga izvire, prema Crkvencu, jedinstveni hrvatski paradoks: najveći su gubitnici u zadnjih 17 godina bili gradovi s jačom industrijskom i poljoprivrednom bazom, a izlaz iz sadašnje krize ovisi ponajprije o snazi tih sektora.

Najuspješniji gradovi po skupinama Napomena: rezultati ne pokazuju razinu razvijenosti Skupina/ Godina do 8000 stanovnika

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

Cres

Klanjec

Novigrad

Novigrad

Novigrad

Vodnjan

(133,3)

(128,9)

(129,4)

(135,4)

(132,0)

(137,4)

od 8001 do 15.000 stanovnika

Rovinj

Rovinj

Glina

Rovinj

Glina

(131,7)

(125,3)

(131,8)

(144,1)

(130,6)

(132,8)

od 15.001 do 45.000 stanovnika

Ogulin

Dubrovnik

Dubrovnik

Sveta Nedelja

Sveta Nedelja

Sveta Nedelja

(126,5)

(139,4)

(111,3)

(121,6)

(122,3)

(122,8)

iznad 45.000 stanovnika

Rovinj

Karlovac

Zadar

Zadar

Zadar

Slavonski Brod

Karlovac

(112,2)

(116,9)

(113,9)

(119,0)

(119,7)

(137,1)

Izvor: Razvojni forum Zagreb

odaci službene statistike često se koriste u javnoj komunikaciji, ne uvijek s potpunim razumijevanjem. Rijetki se, međutim, pitaju kako ti podaci nastaju i koliko ih zapravo ima. O tome smo razgovarali s ravnateljem Državnog zavoda za statistiku (DZS) Ivanom Kovačem. Koliko je DZS prilagođen EU-ovim standardima statistike, je li prilagodba završena ili postoje još neke zadaće u tom području? - Službena statistika Republike Hrvatske u velikoj je mjeri usklađena sa zakonskim aktima Europske unije. To je vidljivo i iz činjenice da je pregovaračko poglavlje 18, koje se bavi statistikom, privremeno zatvoreno u listopadu prošle godine. Državni zavod za statistiku unaprijedio je većinu postojećih i uveo brojna nova istraživanja. Istaknuo bih unaprjeđenje Statistike nacionalnih računa, kao izvora najvažnijih makroekonomskih pokazatelja te unaprjeđenje Statistike poljoprivrede, što je bio i preduvjet za privremeno zatvaranje poglavlja o statistici. Naravno, kontinuirano se razvijaju i sva ostala statistička područja. Iako je pregovaračko poglavlje privremeno zatvoreno, ne bih rekao da je prilagodba u potpunosti završena. Službene statistike, općenito govoreći, moraju pratiti promjene u društvu te se stoga kontinuirano razvijaju i mijenjaju. Zbog toga je vrlo

teško govoriti o potpunoj usklađenosti jer je ona zbog dinamičnosti Europskoga statističkog sustava izazov i za zemlje članice. Kako teče provedba strategije razvitka statistike? Koji su ciljevi iz nje postignuti, koji još ostaju? - Kad je riječ o Sektoru ekonomskih statistika, Zavod je početkom 2009. završio veliku statističku reviziju godišnjeg BDP-a 1995.-2005., prema novim i poboljšanim izvorima podataka. Revidirana je i serija tromjesečnog BDP-a. Početkom ožujka ove godine usklađeni su i podaci o BDP-u za prostorne jedinice za statistiku druge razine i županije od 2000. do 2006. s novim izvorima podataka i metodama obračuna. U području poslovnih sta-

Zavod je planirao do 2011. povećavati broj zaposlenih za 30 službenika na godinu, a očekujemo da će se dio od planiranoga u 2010. i realizirati tistika Zavod je prvi put u prvoj polovini ove godine proizveo i objavio strukturno-poslovne pokazatelje poduzeća za 2008. za nefinancijski sektor, a do kraja 2012. planirana je proizvodnja pokazatelja i za financijski sektor. Trenutačno Zavod proizvodi 23 usklađena kratkoročno-poslovna pokazatelja, dok nedostaje njih sedam, uglavnom onih koji se odnose na cijene, a njihova redovita proi-

zvodnja očekuje se najkasnije do ožujka 2011. U području Energetskih statistika obavljena je potpuna harmonizacija s konceptom Europske unije, a uključeni smo i u razvojne Eurostatove projekte pa ćemo zahvaljujući tome u 2011. pripremiti, a u 2012. prvi put provesti na cijelom području Hrvatske reprezentativnu anketu o potrošnji energije u kućanstvima, financiranu sredstvima Ipe 2009. U području statistike robne razmjene s inozemstvom intenzivno se radi na uvođenju novog istraživanja Intrastat, kojemu je cilj praćenje robne razmjene Hrvatske sa zemljama članicama EU-a. Kad je riječ o strateškim ciljevima vezanim za statističke registre, zahvaljujući sredstvima pretpristupnih


7

www.privredni.hr Broj 3646, 4. listopada 2010.

( 603 osobe zaposlene su u DSZ-u

( oko 127 mil kn financijski plan DZS-a za 2010.

tatistiku

pratiti promjene u društvu kako bismo izbjegli nesporazume, neobjektivnu prezentaciju, neosnovanu kritiku ili zloporabu podataka. Dosad je već bilo

fondova, većina aktivnosti dosad je već odrađena. Također, moram istaknuti da je postignuta i većina ciljeva iz strategije na području agromonetarnih statistika, statistike biljne proizvodnje, statistike stočarstva, statistike ribarstva i statistike šumarstva, a radi se i na unaprjeđenju rodne statistike. Kako je DZS prošao u posljednjim rebalansi-

ma proračuna? Imate li teškoća u financiranju? Jeste li morali odustati od nekih planova zbog manjka novca? - Želio bih istaknuti da Zavod nema problema s financiranjem. Zbog racionalnog korištenja dodijeljenih sredstava, ona nikad nisu bila prepreka u ostvarenju naših ciljeva. U tekućoj godini sredstva nisu smanjivana, već nam je odobrena preraspo-

djela kako bismo unutar financijskog plana osigurali sredstva za popis stanovništva. Dakle, ukupni iznos financijskog plana za 2010. ostao je na istoj razini, riječ je o iznosu nešto većem od 127 milijuna kuna. Kakvo je stanje sa stručnim kadrovima? Imate li dovoljno zaposlenih? - Ključni instrument EU-a za utvrđivanje realno potrebnog broja statističara u

nacionalnom statističkom sustavu jest koeficijent odnosa broja statističara na 100.000 stanovnika. Prosječan koeficijent država članica EU-a je 15 statističara na 100.000 stanovnika, a prosjek novih zemalja članica je 17 statističara na 100.000 stanovnika. Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Državnog zavoda za statistiku utvrđen je broj od 724 službenika, namještenika i dužnosnika, što na 4,4 milijuna stanovnika daje koeficijent od 16 statističara na 100.000 stanovnika. No s obzirom na to da su u Zavodu trenutačno zaposlene 603 osobe, taj je koeficijent nešto manji i iznosi 13. U Izvješću o ispunjavanju obveza iz poglavlja 18, koji je Vlada prihvatila, Zavod je planirao od 2009. do 2011. povećavati broj zaposlenih za 30 službenika na godinu, a očekujemo da će se dio od planiranoga u 2010. i realizirati. Jeste li zadovoljni odjekom svog rada u javnosti? Smatrate li da u javnosti ima i pogrešnih interpretacija vaših statističkih podataka? - Državni zavod za statistiku prikuplja podatke prema određenoj metodologiji te vodimo računa da u kratkim crtama tu meto-

dologiju objasnimo, istaknemo najvažnije stvari i stavimo ih unutar traženog konteksta. Isto tako, pri objašnjavanju se koristimo rječnikom koji je razumljiv svima, a ne samo statističarima. Što se tiče pogrešnih interpretacija podataka u javnosti, u kontinuitetu pratimo medijske objave u kojima se spominju podaci Zavoda, kako bismo izbjegli nesporazume, neobjektivnu prezentaciju, neosnovanu kritiku ili zlopo-

Intenzivno se radi na uvođenju novog istraživanja Intrastat, kojemu je cilj praćenje robne razmjene Hrvatske sa zemljama članicama EU-a rabu podataka. Ako bilo koji zaposlenik primijeti ili dobije informaciju da su objavljeni podaci pogrešno interpretirani, reagiramo. Dosad je već bilo nekoliko slučajeva pogrešnog tumačenja podataka te smo tražili ispravak netočno objavljenih informacija. Je li DZS uključen u neke projekte koji se financiraju iz EU-ovih

Svjetski dan statistike

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011.

Kako ćete obilježiti Svjetski dan statistike? - Ove se godine u svijetu prvi put obilježava Svjetski dan statistike koji je Statistički odjel Ujedinjenih naroda proglasio radi jačanja svijesti i povjerenja javnosti u službenu statistiku. Proslavi tog dana, 20. listopada, pridružit će se i Državni zavod za statistiku, izdavanjem prigodne publikacije Hrvatska u brojkama. Također, planiramo organizirati i Dane otvorenih vrata za sve predstavnike medija ne bismo li i tako približili statistiku našim korisnicima.

Iduće godine očekuje vas popis stanovništva... - Jedan od najvećih izazova za Državni zavod za statistiku u nadolazećem razdoblju svakako je Popis stanovništva, kućanstava i stanova koji će se provesti sljedeće godine od 1. do 28. travnja. S obzirom na to da je Popis najveće i najvažnije statističko istraživanje, planira se angažiranje više od 17.000 sudionika. Ovim putem želio bih potaknuti građane da sudjeluju u Popisu stanovništva i surađuju s popisivačima jer će nam prikupljeni podaci pružiti numerički profil nacije čija je sveobuhvatna slika esencijalna za provođenje razvojnih politika. Stoga je u interesu svakog od nas da obavi svoju građansku dužnost i dâ svoj doprinos u kreiranju budućnosti.

fondova? Koliko novca planirate povući iz tih izvora? - Državni zavod za statistiku i Eurostat još su 2000. uspostavili vrlo otvorenu i aktivnu suradnju, a prvi projekt u kojemu smo sudjelovali bio je iz programa Obnova, vezan za popis stanovništva 2001. Nakon toga smo sudjelovali i u drugim nacionalnim programima – Cards, Phare i Ipa – u kojima se pružala mogućnost financiranja razvojnih aktivnosti u tijelima državne uprave. Postoje i višekorisnički programi samo za područje statistike, čiji su korisnici nacionalni statistički uredi u nekoliko zemalja, a Zavod se od početka otvaranja tih programa za Hrvatsku aktivno uključio. Dosad smo, kroz potpuno ili djelomično financiranje iz fondova EU-a, uspješno zaključili 20 različitih razvojnih projekata. Oni su, uz isto takvo financiranje, bili popraćeni i s četiri nabave različite, uglavnom informatičke, opreme, a vrijednost svih dosad završenih projekata i provedenih nabava opreme iznosi oko 13,5 milijuna eura. Trenutačno je u tijeku još šest projekata, koji se vezuju uz dodatnih 30 statističkih područja, čija vrijednost iznosi oko 5,7 milijuna eura. Budući da je statistika područje u kojemu je razvoj neprekinut, posla na usklađivanju postojećih ili na uvođenju novih statistika ne manjka. Zbog toga je Zavod predložio za financiranje iz EU sredstava i pet novih projekata koji se odnose na dodatnih 18 statističkih područja, ukupne vrijednosti oko 3,6 milijuna eura.


8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3646, 4. listopada 2010.

( 13,4%

*vijesti Povoljno do reprograma kredita Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 9. rujna svim je poljoprivrednicima korisnicima kredita koje je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, omogućeno sklapanje nagodbe ili reprograma kredita po povoljnijim uvjetima. Ako korisnici prihvate otplatiti dug jednokratno, imaju pravo na otpis zatezne kamate u cijelosti, te 60 posto popusta na preostali dug, odnosno otpis zatezne kamate u cijelosti i 40 posto popusta na preostali dug ako korisnik kredita prihvati reprogram koji može biti do 10 godina uz mogućnost jedne godine počeka.

nom do 80 kilometara na sat i vući lakše vlakove. Vrijednost posla iznosila je 35 milijuna kuna.

Predstavljen certifikat Izvrsnost proizvoda Laboratorij hrane i pića predstavio je certifikat Izvrsnost proizvoda, prvu hrvatsku oznaku namijenjenu laboratorijski dokazano kvalitetnim proizvodima. Proizvodi s ovom oznakom proći će niz mikrobioloških, kemijskih i senzorskih analiza koji uz ocjenu podobnosti ambalaže čine jedinstvenu cjelinu proizvoda. U Hrvatskoj ne postoje slične oznake kvalitete iako postoje druge oznake kojima se vrednuju i prehrambeni proizvodi no samo na osnovi anketiranja potrošača. Predstavljajući projekt, dekan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Damir Ježek rekao je kako se njime želi potaknuti prehrambena industrija na kvalitetniju proizvodnju, te poručiti trgovcima da kvalitetnim proizvodima moraju osigurati mjesto na polici.

Ina i Lukoil dovršili kupoprodaju Crobenza Ina je objavila da je 30. rujna završena procedura prodaje tvrtke Crobenz kupcu, kompaniji Lukoil Croatia. Lukoil je dobio Crobenzovu veleprodaju i maloprodaju sa 14 benzinskih crpki. Agencija za tržišno natjecanje inicirala je i potom odobrila ovu transakciju.

Gredelj obnovio pet lokomotiva Tvornica željezničkih vozila Gredelj isporučila je Hrvatskim željeznicama pet obnovljenih dizel lokomotiva. Obnovom im je rok upotrebe produljen za još 25 godina. S novim motorima vozit će brzi-

Novi izvozni posao Ericsson NT-a Ericsson Nikola Tesla ugovorio je nove izvozne poslove vrijedne 40 milijuna kuna. Glavnina ugovora ostvarena je na tržištu Rusije i susjednih država. Radi se o modernizaciji i proširenju mobilnih i fiksnih mreža, kao i IP orijentiranim rješenjima za poslovne korisnike. Ugovori su sklopljeni s mobilnim i fiksnim operatorima te poslovnim korisnicima, dugogodišnjim kupcima i poslovnim partnerima Ericsson Nikole Tesle.

Dodijeljene računalne diplome

rast ukupnog izvoza u prvih osam mjeseci

Država će i dalje poticati izvoz sa 62 milijuna kuna godišnje

Ideje za poticanje izvoza teško je uvesti Samo 12 posto izvozno orijentiranih tvrtki u Hrvatskoj ostvaruje čak 65 posto ukupnih prihoda svih poduzetnika. O uspjehu domaćih izvoznika najviše odlučuje kretanje na stranim tržištima

Igor Vukić vukic@privredni.hr

N U uredu HGK-a u Kninu 15 nezaposlenih osoba dobilo je Europske računalne diplome (European Computer Driving Licence – ECDL) nakon uspješno završenog ECDL Start programa. Besplatna predavanja za nezaposlene osobe s kninskog područja započela su u rujnu prošle gdine. Do lipnja ove godine 40 nezaposlenih osoba odslušalo je ECDL Start program, a 15 ih je položilo sva četiri modula i steklo uvjet za dobivanje ECDL diplome.

ema jedinstvenog rješenja za poticanje izvoza, zaključili su prošli tjedan sudionici rasprava na Devetoj HBOR-ovoj konferenciji o poticanju izvoza. Dok su u Europi države spašavale banke i time osiguravale nastavak privredne aktivnosti, u Hrvatskoj su banke bile stabilne i pomagale su državi da zadovolji svoje funkcije. Borislav Škegro, menadžer Quaestus fonda, primijetio je da je u hrvatskom slučaju od svih poduzetih mjera važnije bilo kretanje na tržištima Italije i Njemačke, koje su u zadnjih stotinu godina glavno hrvatsko izvozno tržište. Kad je njima krenulo, porasli su i domaći izvozni rezultati. Tu je ocjenu potvrdila i premijerka Jadranka Kosor

novim statističkim podacima: u prvih osam mjeseci ukupni izvoz rastao je 13,4 posto, a pritom je izvoz u Europsku uniju rastao 14,8 posto. Subvencije izvoznicima Značaj izvoza pokazuju i podaci da 12 posto izvozno orijentiranih poduzeća ostvaruje čak 65 posto ukupnih prihoda svih poduzetnika. U prihod su uključene i robe i usluge, rekla je pre-

Od početka godine EIB je u Hrvatsku uložio rekordnih 484 milijuna eura mijerka Kosor. Stoga će država i dalje izvoz poticati subvencijama koje godišnje iznose 62 milijuna kuna. Dobrim podu-

zećima zapravo ne trebaju poticaji, nadovezao se Škegro, ali im je nužna poticajna ekonomska klima. Nasušno im treba svježi kapital, pogotovo za nove investicije, jer sve analize pokazuju da su i najuspješnije hrvatske kompanije znatno potkapitalizirane. “Bez kapitala ne možete imati ni kapitaliste”, rekao je Škegro i ocijenio da bi za snažniji razvoj Hrvatskoj trebalo barem 20 aktivnih fondova rizičnog kapitala. Sedam investicija u koje je uložio njegov fond ostvarile su ove godine 17 posto veći prihod nego prošle, što bi trebalo ohrabriti i druge ulagače. Na odluke investitora, međutim, često utječu neekonomski impulsi, dodao je Škegro. Teško će biti inozemne ulagače nagovoriti na pokretanje posla ako se kod svake malo veće

investicije susreću s gotovo profesionalnim demonstrantima “protiv kapitalista”. Banka kao partner Onima koji se ipak usude u takvoj atmosferi proizvoditi i izvoziti, Hrvatska banka za obnovu i razvoj bit će pouzdan partner, rekao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a. Širokom ponudom usluga, od kreditiranja do osiguranja izvoznih poslova HBOR zauzima posebno mjesto na bankarskom tržištu. Matthias KollatzAhnen, potpredsjednik Europske investicijske banke, potvrdio je da će njegova banka i dalje pratiti projekte HBOR-a, preko kojeg je već plasirala znatna povoljna kreditna sredstva. Od početka godine EIB je u Hrvatsku uložio rekordnih 484 milijuna eura.


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3646, 4. listopada 2010.

(

dodatnih 11,25 mil kn

koštat će porezne obveznike uspostava elektroničke razmjene podataka

Sjednica Vlade

OIB vas gleda – nasmiješite se

Poreznici bi trebali u roku od nekoliko sekundi dobivati podatke o poreznim obvezama, odnosno o imovini osobe. Drugim riječima, sve promjene u imovini morat će biti pokrivene zaradom ili kreditima Drago Živković zivkovic@privredni.hr

J

edan od najvećih zahvata u upravu u povijesti Hrvatske privodi se kraju. Osobni identifikacijski broj (OIB) od početka sljedeće godine pratit će nas na svakom koraku i razotkrivati, nadaju se u Vladi, sve vrste prijevara. Građanima bi trebao uštedjeti vrijeme i živce jer više nećemo morati obilaziti birokratska legla i skupljati dokument po dokument kako bismo ostvarili neko pravo, već će ih nadležni službenik sve moći povući iz jednog središnjeg registra. Da bi to tako moglo funkcionirati, prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Ivana Šukera, nužno je da sva državna tijela redovito ažuriraju podatke, jer ako u tome budu nemarni, vraćamo se na početak. Središnju evidenciju OIB-a vodit će Porezna uprava s kojom će sva ostala javnopravna tijela uspostaviti elektroničku razmjenu podataka, prema izmjenama Zakona o poreznoj upravi, koje je Vlada upu-

tila Saboru. Poreznici bi tako trebali u roku od nekoliko sekundi dobivati podatke o poreznim obvezama, odnosno imovini osobe. Drugim riječima, sve promjene u imovini morat će biti pokrivene zaradom ili kreditima, kaže Šuker, dok premijerka Jadranka Kosor vjeruje kako će uvođenjem OIB-a mnoge stvari isplivati na površinu. Racionalniji DORH Javnopravna tijela će s Poreznom upravom potpisati protokol o razmjeni podataka, kojim će se točno odrediti tko će imati pristup podacima budući da je OIB javan, ali podaci vezani za taj broj nisu. Uspostava elektroničke razmjene podataka porezne obveznike koštat će dodatnih 11,25 miliju-

Premijerka vjeruje kako će uvođenjem OIB-a mnoge stvari isplivati na površinu na kuna. Ništa nas dodatno ne bi trebao koštati nastavak provedbe pravosudne re-

forme, prema prijedlogu zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava. Županijska državna odvjetništva uglavnom dijele iste zgrade sa sudovima, pa će se njihovo okrupnjavanje na 15, s dosadašnjih 21, financirati iz iste proračunske stavke kao i racionalizacija sudova, provedena po istom modelu. Županijska državna odvjetništva tako će izgubiti Koprivnica i Virovitica (pripaja ih se Bjelovaru), potom Čakovec i Zlatar, koji potpadaju pod Varaždin, Požega koja se spaja sa Slavonskim Brodom te Gospić čije županijsko državno odvjetništvo postaje Karlovac. Pola za žmurje Koliko će nas točno koštati nedavne poplave, još je nepoznato, ali Vlada je izračunala što bi i koliko trebalo učiniti da se isto ne ponovi. U kratkoročne mjere treba uložiti 45 milijuna kuna i taj će novac biti povučen s računa Hrvatskih voda i utrošen u hitne radove na nasipima i pristupnim prometnicama oko Save u blizini Zagreba. Gotovo pola tog iznosa bit će uloženo u žmur-

je (učvršćivanje potpornja nasipa), a ostalo u zemljane radove. Srednjoročno, do 2015., u obranu od poplava između Zagreba i Siska treba uložiti oko 360 milijuna kuna. Od toga je najviše, 205 milijuna, planirano za zaštitne nasipe kod Samobora i Zaprešića, koji bi trebali biti izgrađeni do 2015. Postojeći nasipi od Drenka do Suše, u dužini od 22 kilometra, bit će sanirani u istom razdoblju uz planirani trošak od 113,6 milijuna kuna, dok je za završetak odteretnog kanala Sava-Odra do 2013. planirano 15 milijuna. Sve su to podaci iz izvješća Vladine radne skupine čiji je čelni čovjek Ivan Šuker priznao da je u obrani od poplave bilo propusta, ali je naglasio da su svi na terenu uložili velike napore da bi se naselja obranila od najvećeg vodnog vala na Savi u zadnjih 100 godina. Prema podacima iz izvješća, vodostaj Save je 19. i 20. rujna u samo 36 sati porastao za 6,64 metra i da nema odteretnog kanala Sava-Odra, Zagreb bi zadesila gora poplava od one zadnje katastrofalne 1964. godine.

9

PRILIKA - HALA U ODRI Prodaje se skladišni prostor od 1100 četvornih metara, kancelarijski prostor od 360 četvornih metara, zemljište od 3200 četvornih metara u Odri (Zagreb). Moguća i prodaja 10.000 četvornih metara u sklopu kompleksa ili prodaja 4200 četvornih metara građevinskog zemljišta. Upite dostaviti na redakcija@privredni.hr

*vijesti Hotelijeri: Trebamo turistički lobi Kako bi se na moralnim osnovama zaštitio i unaprijedio turizam, potrebno je stvoriti tzv. turistički lobi, rečeno je na prošlotjednom Kongresu hotelijera u zagrebačkom hotelu Sheraton. Taj je kongres organizirala Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) pod pokroviteljstvom predsjednice hrvatske vlade Jadranke Kosor. Program Kongresa bio je usmjeren na rast i razvoj turizma, a neki od njegovih zaključaka bili su: ishoditi od Vlade konačni stav o poziciji turizma u gospodarskom razvitku, uspostaviti jasnu i logičnu interesnu strukturu koja uključuje ukupan lanac vrijednosti hrvatskog turizma te uskladiti institucionalni okvir i makroekonomsko okruženje sukladno europskim standardima. Hotelijeri su zaključili i kako žele biti partner i potpora Vladi u stvaranju konkurentskog okruženja i poticanja investicija u turizmu. Tehnobeton otvorio tvornicu na Kosovu Građevinska tvrtka Zagorje–Tehnobeton otvorila je prošli tjedan tvornicu za proizvodnju armiranobetonskih centrifugiranih stupova u Mitrovici na Kosovu. Tvornica je otvorena u partnerstvu s kosovskom tvrtkom Burimi. Radovi na izgradnji tvornice započeli su u ljeto 2009. godine, a investicija je vrijedna 5,18 milijuna eura. Zaposleno je 35 radnika, a u planu je i proširenje kapaciteta. Badel izašao iz blokade Kompanije Badel1862 i Atlantic objavile su da su završile kupoprodajni proces tvrtke Kalničke vode bio natura. Atlantic preuzima tvrtku za ukupnu vrijednost od 82 milijuna

kuna. Badel je objavio i da je istodobno s prodajom Kalničkih voda pregovarao s poslovnim bankama o dugoročnom rješavanju svojih dugovanja. Prošli tjedan dogovor je postignut i račun Badela 1862 ponovno je aktivan. Održan sajam inovacija Arca, osmi međunarodni sajam inovacija, te Prva međunarodna konferencija pod nazivom Inovacijama do konkurentnosti održane su proteklog tjedna u Zagrebu. Tihana Kraljić, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, napomenula je tom prilikom da od 2004. godine MINGORP provodi projekt namijenjen poticanju inovatorstva. Do 2010. isplaćeno je 30 milijuna kuna za nastupe naših izlagača na inozemnim sajmovima inovacija, kao i za organiziranje raznih inovatorskih izložbi. Kolektivni ugovor u Cromarisu U Cromarisu, udruzi četiriju poduzeća u sastavu Adris Grupe, potpisan je prošlog tjedna prvi kolektivni ugovor. Kolektivni ugovor vrijedi godinu dana, a njime su izjednačena prava svih radnika iz četiri udružene tvrtke. Održan Sudnji dan Vanja Blumenštajn izabran je za kreativca godine na Sudnjem danu, prvom nezavisnom festivalu kreativnih komunikacija. Njegov tiskani oglas za Centar za žrtve seksualnog nasilja proglašen je najboljim u kategoriji tiskanih oglasa. TV spot Croatia osiguranja -125 godina s vama - autorice Ive Babaje pobijedio je u konkurenciji TV spotova. U konkurenciji su bila ukupno 433 rada u 24 kategorije.


10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3646, 4. listopada 2010.

( 20 kn za prvih 5 km a nakon toga 6 kn/km (Taxi Cammeo)

( 30 kn za prvih 5 km a nakon toga 7 kn/km (Taxi Rijeka)

Taksi usluge u Hrvatskoj i regiji i dalje skupe i neujednačene kvalitete

Nijedna institucija u Hr zna koliko zapravo ima U Hrvatskoj će račun samoinicijativno izdati tek svaki treći taksist, isto toliko taksista će ispisati račun ako ih lijepo zamolite, najpovoljniju uslugu, kako je poznato, nudi tvrtka Cammeo koja zasad posluje u Osijeku i Rijeci Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

T

aksisti nas voze prebrzo, upućuju previše privatnih pitanja, raspravljaju o našim ukusima, a jedna od omiljenih tema razgovara je Josip Broz Tito, pokazalo je istraživanje koje je nedavno provela Heraklea, a tijekom kojega su “tajni kupci” iskusili vožnje taksijima u regiji, točnije u šest zemalja bivše Jugoslavije. Posebna pozornost bila je posvećena ispravnosti, urednosti i čistoći automobila, izgledu vozača, ljubaznosti i uslužnosti te izdavanju računa i sustavu naplate.

Porezne uprave u regiji sigurno bi trebale biti zabrinute jer mnogi taksisti ne izdaju račune Hrvatski taksisti svojom su se razinom usluge uklopili negdje u sredinu. Cijena taksija od Dubrovačke zračne luke do grada je varijabilna i natprosječno velika, a usluga niska, pa se o tome šire glasine među turistima, tvrdi istraživanje. Korisnici duhovito upozoravaju kako je od Zračne luke Zagreb do Velike Gorice bolje ići pješice nego taksijem jer je cijena te vožnje dvostruka, a taksisti tamo nerado voze jer tako izgube isplativiji red za centar Zagreba.

U regiji su, posebice na istoku, poneki taksiji u jako lošem stanju - otpadaju im prozori, klimaju se vrata ili se gase čim stanu na semaforu. Klijenti su se tamo žalili i na neugodno ponašanje taksista, čak i na njihovu alkoholiziranost i odbijanje da ugase cigaretu dok u taksiju voze klijenta s bolesnim djetetom. Istraživanje je pokazalo da su iskustva u slovenskim taksijima najugodnija za kupce, dok su ona u Srbiji najmanje ugodna. Porezne uprave u regiji sigurno bi trebale biti zabrinute jer mnogi taksisti ne izdaju račune. U Srbiji je tajni kupac na svoj upit o izdavanju računa bio potjeran iz taksija, dok je u Bosni tajnom kupcu razrezana novčanica od 10 konvertibilnih maraka kad je komentirao kako je to preskupo za vožnju dvije ulice dalje. U Sloveniji čak 80 posto taksista samoinicijativno izdaje račun. U Hrvatskoj to čini tek svaki treći taksist, isto toliko će račune izdati ako ih lijepo zamolite, a i o iznosu koji će biti upisan može se pregovarati. Pošto vožnja? A kakve su redovne cijene po gradovima? Prema našem istraživanju, cjenovno najpovoljniju uslugu nudi tvrtka Cammeo koja posluje u Osijeku i Rijeci. Vožnja do pet kilometara plaća se 20 kuna, a nakon toga svaki kilometar šest kuna. Nji-

Mototaxi u sudaru s jednim člankom zakona Gubitak monopola zagrebačkih taksista otvorio je prostor i novim idejama. Osnivači mototaxi udruženja Nenad Žarković, vlasnik Autoškole Žarković, i Kristijan Frljužec, vlasnik tvrtke Frljužec za najam motora i mototure, početkom godine željeli su u Zagrebu početi pružati uslugu taksi prijevoza s četiri motocikla. Cijena prijevoza bila bi upola manja od automobila - četiri do pet kuna za prijeđeni kilometar, a za lijepog vremena vozilo bi se na chopperima i naked motociklilma te maksiskuterima. “Trenutačno ne postoji pravilnik o propisima za mototaksiste, i željeli smo preko Ministarstva mora, prometa i infrastrukture poslati svoj prijedlog”, ističe Žarković. “No iako su nam u Ministarstvu rekli kako je to moguće riješiti izmjenom jednog članka zakona, pročelnik za promet u Gradu Zagrebu to odbija i traži istraživanje o sigurnosti takvog vida prijevoza”, kaže Žarković. U resornom ministarstvu ističu kako članak 50 Zakona o prijevozu u cestovnom

prometu definira da potrebu i način obavljanja posebnog oblika prijevoza putnika cestovnim vlakom, zaprežnim vozilom ili nekim drugim cestovnim vozilom propisuje jedinica lokalne samouprave, tako da se to može organizirati, no nadležnost je isključivo na lokalnoj razini. Žarković vjeruje da bi se takva usluga bez problema mogla realizirati u manjim sredinama na obali. “Naše mototaksije vozili bi iskusni motoristi, a glavna naša prednost bila bi u brzini, posebice u gužvama. Klijenti bi bili ljudi između 20 i 40 godina koji trebaju brz i povoljan prijevoz, a standardna oprema taksija bile bi kacige sa slušalicom i jednokratnim higijenskim ulošcima”, zaključuje Žarković.

hova konkurencija u Rijeci - Taxi Rijeka, uslugu naplaćuje 30 kuna za prvih pet kilometara, a nakon toga sedam kuna kilometar. U Puli je sjedanje u vozilo 30 kuna, a kilometar 6,5 kuna. U Zagrebu se sedam kuna plaća svaki kilometar, a samim paljenjem taksimetra potrošili ste 19 kuna. U Splitu je start tek nešto skuplji - 20 kuna, dok se za svaki kilometar zaračunava 10 kuna. U Dubrovniku se po cjeniku vozi za start od 25 kuna plus za svaki kilometar još po osam kuna. No uz cije-


11

www.privredni.hr Broj 3646, 4. listopada 2010.

( 30 kn start plus 6,5 kn/km (u Puli)

( 19 kuna start plus 7 kn/km (u Zagrebu)

BITKA ZA TAKSI TRŽIŠTE U ZAGREBU

vatskoj ne taksista a i o iznosu koji će biti upisan može se pregovarati. Cjenovno evidenciju o broju taksi prijevoznika. “U skladu sa Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu autotaksi prijevoz se može obavljati na temelju licencije koju izdaju uredi državne uprave u županijama ili dozvole koju izdaju jedinice lokalne samouprave. U izradi je jedinstveni registar prijevoznika koji

U izradi je jedinstveni registar prijevoznika koji će biti izrađen do kraja 2011. i koji će voditi Ministarstvo prometa nu važno je i kakva su vozila jer nije isto voziti se u novom mercedesu s klima uređajem i velikim sjedalima ili u renaultu Clio Thalia koji je za tri klase manji, ali zahvaljujući nekim čudnim pravilnicima ulazi u istu klasu. Nije rijetkost sresti ni oldtimere starije od 30 godina, što ne bi bio problem da je riječ o vrhunski očuvanim vozilima, no uglavnom je riječ o vozilima sa 400.000 prijeđenih kilometara po gradskim prometnicama, bez puno ulaganja u održavanje. Točan broj taksista u Hrvatskoj za sada je nemoguće doznati. Kako kaže glasnogovornica Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Marina Halužan, za sada ova institucija nema

će biti izrađen do kraja 2011. godine i koji će voditi ovo ministarstvo”, kaže Marina Halužan. Jesmo li skupi Prema podacima upisanim u Obrtni registar Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, krajem rujna bilo je registrirano 2072 takstista od čega oko 1200 u Zagrebu. Kako kaže voditeljica Ureda za odnose s javnošću Hrvatske obrtničke komore Snježana Tomić, najveći broj licenciranih, osim u Zagrebu, nalazi se u Rijeci, Dubrovniku i Splitu, no ne postoje točni podaci o licencijama za sve gradove jer za njih licencije izdaju upravna tijela zadužena za promet u jedinicama lokalne uprave.

Londonom uglavnom voze tamošnji veliki crni taksiji i mnogi ih koriste umjesto gradskog prijevoza. Po danu milja prijevoza stoji oko pet funti (oko 40 kuna) što za četiri osobe koje stanu u taksi i podijele troškove doista nije previše. Noću su cijene desetak posto više, a napojnica je uobičajena. Još je jeftinija usluga takozvanih minicabs, a mnogo je i ilegalnih prijevoznika koji uz niže cijene daju i lošiju uslugu. U najvećem američkom gradu New Yorku ima čak 10.000 žutih taksi vozila koje je lako zaustaviti na ulici. Start vožnje je oko 2,5 dolara (oko 12 kuna), a vožnja je oko dvadeset centi po milji (1,20 kuna). U nedalekoj Ljubljani pet većih udruženja i nekoliko manjih prevoze po gradu naplaćujući euro po startu i euro po prijeđenom kilometru. Na istoku, u Beogradu čak 23 taksi udruženja voze različita vozila, ali imaju isti taksi znak na vozilima. Start stoji oko 14 kuna, a po kilometru se plaća 5,5 kuna. U Grazu se start plaća oko 28 kuna, a kilometar je sedam kuna, u Varšavi je jeftinije - start je oko 10 kuna, a kilometar vožnje osam kuna. U Budimpešti se plaća još manje - devet kuna za start, a za svaki kilometar 7,5 kuna. U Parizu ćete vožnju taksijem platiti - 16 kuna za start i oko 10 kuna po kilometru.

Strah od konkurencije? Najveća bitka na taksi tržištu vodi se već dulje vrijeme u Zagrebu. Nakon dugogodišnjeg monopola gradske vlasti donose uredbu kojom će se to tržište otvoriti i kojom će se povećati broj taksi prijevoznika. Prema novim kriterijima taksist će morati imati u vlasništvu ili leasingu vozilo koje ispunjava posebne propise o opremi i kapacitetu prtljažnika, a uz licenciju morat će položiti poseban ispit o poznavanju Zagreba. Uz to, tvrtke moraju imati sjedište na području Zagreba. Vozila će biti bijele boje s grbom Grada Zagreba, morat će imati ABS, klima uređaj, pet sjedala, ispravan protupožarni aparat, radiovezu, te GPS ili plan Zagreba. Bit će izdano 80-ak licencija više nego prije jer je kriterij za broj licencija spušten: prije je bio dopušten jedan taksi na 1000 stanovnika, a sad jedan na 700 stanovnika. Udruženje autotaksi prijevoznika Grada Za-

greba nije sretno s novom Odlukom o autotaksi prijevozu jer je, kažu, nedorečena i ostavlja prostor za interpretacije koje mogu pogodovati nelojalnoj konkurenciji, odnosno onoj koja poslovanje temelji na dampingu cijena, objašnjava voditelj Odjela za odnose s javnošću tog udruženja Mirsad

Hukić. “Tražit ćemo doradu Odluke jer je sporno to što se ne poštuje zatečeno stanje među taksi prijevoznicima”, dodaje. Zagrebački taksisti traže da se nove dozvole izdaju putem liste čekanja, da jedan vozač ima jedan taksi te da dozvole nemaju rok trajanja. Traže i određivanje jednake, a ne maksimalne cijene, te da se ispit za vozača autotaksi vozi-

la polaže pred komisijom sastavljenom od predstavnika Grada Zagreba, Turističke zajednice i Udruženja autotaksi prijevoznika. “U listopadu će više od 200 taksi prijevoznika sa 20 godina staža izgubiti pravo na rad, a vjerujemo da ćemo s institucijama pronaći najbolji prijedlog odluke koji će regulirati dobivanje dozvola. Neprihvatljivo je da obrtnici nakon više od 20 godina rada budu bačeni na ulicu”, ističe Hukić. “Ne bojimo se konkurencije jer iza nas stoji stogodišnja tradicija, kvaliteta i vrhunska logistika. Imamo 1000 automobila koji za dvije minute dolaze do bilo koje adrese u Zagrebu i to je potvrda da svaki konkurent mora dobro razmisliti prije ulaska na tržište. Pojedinci nude nerealnu cijenu koja izravno utječe na smanjenje kvalitete usluge. Postoje egzaktni podaci o tome kolika cijena mora biti da bi se održao minimum isplativosti”, zaključuje Hukić.

TAXI CAMMEO ŠIRI TRŽIŠTE

Do Božića jeftiniji taksi u Zagrebu Tvrtka Taxi Cammeo će sa svojih više od stotinu vozila ovog Božića po jeftinijim tarifama voziti Zagrepčane, najavio je Vladimir Minovski, direktor tvrtke. “Iako odluke o povećanju broja taksista u Zagrebu ne idu nikome na ruku, nove 83 licencije bit će dovoljne da naša tvrtka uđe na zagrebačko tržište. Jer, oko 30 posto dosadašnjih taksista neće udovoljiti novim kriterijima o izgledu i opremi vozila, pa će uz njihovih tristotinjak koncesija biti otvoreno još i 200 onih

kojima koncesija redovno istječe”, kaže Minovski. Direktor Taxi Cammea očekuje da će odluka biti donesena do 26. listopada, a njegova tvrtka dolazi s voznim parkom koji će činiti 100 do 200 novih citroëna C5 i citroëna C4 Grand Picasso. “Trenutačno smo u pregovorima za

poslovni prostor od 3000 četvornih metara koji će osim upravne zgrade i garaže imati i svoju benzinsku crpku i praonicu vozila. U samom startu otvorit ćemo između 370 i 400 novih radnih mjesta, a u konačnici, kada povećamo broj vozila na dvjestotinjak, ukupno 600 radnih mjesta”, ističe Minovski. On očekuje da će građani biti zadovoljni novom uslugom koja će po cijeni i kvaliteti biti jednaka onoj kakvu Taxi Cammeo već nudi u Osijeku i Rijeci. “Naš cilj je pružati kvalitetnu i pristupačnu uslugu te imati zadovoljne klijente”, zaključuje Minovski.


12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3646, 4. listopada 2010.

( više od 110

( 2500 sudionika

panelista i predavača

okupio Weekend Media Festival

Weekend Media Festival 2010

Potrošači se obezobrazili: traže nešto za nešto Marketingaši se žale da je recesija promijenila odnos s klijentima - oni sada od agencija traže sve više za isto ili manje novca. “Dosad je to bio brak, a sada postaje grupnjak, jer se traži i partnerstvo s medijima”, kaže Ivan Stanković Drago Živković zivkovic@privredni.hr

I

z mnoštva konferencija na kojima se godinama okupljaju uglavnom ista lica s medijske scene, iz marketinga i komunikacija, Weekend Media Festival izdvojio se brzim uzletom prema vrhu po broju sudionika. Snažno potpomognut sponzorstvom Adris Grupe koja mu je dala na raspolaganje prostrane pogone stare Tvornice duhana Rovinj u središtu tog pitoresknog istarskog gradića, Weekend je u tri godine uspio doći do 2500 sudionika, od čega 400 novinara i više od 110 panelista i predavača. Ostaje za vidjeti je li ovogodišnjim izdanjem dostigao svoj maksimum i jesu li se novosti koje je donio potrošile. Recesiji unatoč, u konferencijskom dijelu

Festivala nije se čulo previše žalopojki. Marketingaši iz regije su se, istina, požalili da je recesija promijenila odnos s klijentima koji sada od agencija traže sve više za isto ili manje novca. Potrošači su se, kako reče Ivan Stanković iz beogradske agencija Communis, obezobrazili, pa sada tra-

Kao poslovni model Web 2.0 je posve neodrživ, a dokaz tome je i YouTube že nešto za nešto. Dosad je to bio brak, a sada postaje grupnjak, jer se traži i partnerstvo s medijima, slikovito je odnos s klijentima opisao Stanković. Agencije tako prolaze kroz bolno razdoblje, a i njihovi klijenti prisiljeni su boriti se za svakog potrošača, istodobno štedeći na svemu. Velike igrače

na komunikacijskom tržištu, poput T-Coma, kaže direktorica marketinga Nataša Rapaić, sada spašavaju nove usluge, poput ADSL-a i IPTV-a, jer ljudi sve više ostaju kod kuće štedeći na izlascima. Očuvati lojalnost Slično je stanje i u Makedoniji, prema riječima direktora marketinga tamošnjeg T-groupa Dimitra Kovačevskog. Najstrašnije bi bilo, pribojava se on, kad bi se u vrijeme recesije konkuriralo cijenama jer bi to u konačnici srušilo cijelo tržište. U naftnoj industriji, kazala je Žana Goić iz Ine, recesija se nije osjetila u prodaji osnovnih proizvoda jer su razlike u cijenama vrlo male, ali jest u prodaji dodatne ponude na benzinskim crpkama. Konkurentnost se zato postiže promocijama, a marketinški budže-

ti su srezani, što povećava zahtjeve prema agencijama s kojima Ina radi. Na tržištu osnovnih prehrambenih proizvoda prodaja se nije bitno smanjila, ali je uočljivo da potrošači prelaze sa skupljih brendova na jeftinije privatne marke, rekla je Nataša Pucar iz bosanskohercegovačkog Studen Groupa. Zato u kriznim vremenima postaje još važnije očuvati brend i lojalnost potrošača, a u Tikvešu, najvećoj makedonskoj vinariji, to su, prema riječima Ive Laurenčića iz IDEA Plus agencije, uspjeli prepakiranjem brendiranih vina u novu, lakšu i jeftiniju ambalažu te uvođenjem vina za mlade, kao sasvim nove potrošačke kategorije. Ni internet nije što je nekad bio U krizi je i internet u sadašnjem obliku eko-

nomski neodrživ, tvrdi američki poduzetnik Andrew Keen, autor knjige Kult amatera. On sam za sebe kaže da je već nekoliko puta propao kao internetski poduzetnik, ali mu to u Kaliforniji, gdje živi, nitko ne zamjera, čak ga smatraju zvijezdom. Prvu fazu u razvoju interneta Keen naziva Web 1.0 - tada je internet bio samo kanal distribucije digitalnog sadržaja. S obzirom na to da nije imao središta, doveo je u pitanje postojeće autoritete i to ga čini, prema Keenu, ideologijom a ne samo tehnologijom, jer tvorci interneta nisu samo htjeli zaraditi novac nego i promijeniti svijet. U svojoj drugoj fazi, nazvanoj Web 2.0, internet je pothranjivao rastuću kulturu narcisoidnosti, stvarajući opću kakofoniju sadržaja, anonimnu oligarhiju i kulturu me-

diokriteta. Kao poslovni model Web 2.0 je posve neodrživ, a dokaz tome Keen nalazi i u primjeru YouTubea, koji i s golemim brojem posjeta još uvijek gubi novac. Web 2.0 je zato mrtav, a na njegovim razvalinama izrasle su društvene mreže koje Keen vidi kao uglavnom pozitivne, ali upozorava na opasnost ugrožavanja privatnosti i nacionalnih identiteta kroz globalizaciju. Što ostaje od stvarnog života ako je sve na mreži, pita se Keen i predviđa da društvene mreže neće odumrijeti kao Web 2.0. Međutim, njihov je rast do te mjere promijenio internet da ta riječ više nema isto značenje, pa Keen predlaže da smislimo neku novu. Eto ideje za nagradnu igru, možda već na sljedećem Weekend Media Festivalu.


PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3646, 4. listopada 2010.

( samo 2% odraslih

u Hrvatskoj obuhvaćeno nekim programom edukacije

EXERCITIUM SAVJETOVANJE, ZAGREB

( oko 220

posjeta na web stranicu dnevno

vinskaprica.com, Zagreb

Vježba čini majstora Na treninzima ove tvrtke polaznici usvajaju koncepte novih znanja i razvijaju vještine njihove konkretne primjene

Vino je golemi biznis Web stranica je pokrenuta s namjerom da vinari, vinogradari i svi zaljubljenici u vino i gastronomiju na jednom mjestu nađu neovisne informacije o stanju na tržištu i kvaliteti vina

U

razvijanju ključnih kompetencija zaposlenika hrvatskim gospodarstvenicima odnedavno pomaže i tvrtka Exercitium savjetovanje iz Zagreba. Ta edukacijska kuća u svom se radu vodi poznatom izrekom da “vježba čini majstora”. Zato na njihovim treninzima za razvoj kompetencija polaznici uistinu vježbaju: usvajaju koncepte novih znanja (teorijski okvir), razvijaju vještine konkretne primjene stečenih znanja i izgrađuju pozitivne stavove o naučenome. Zvjezdan Čorbić, direktor Exercitium savjetovanja, ističe kako je na području osmišljenih procesa učenja, odnosno stjecanja kompetencija, u Hrvatskoj stanje prilično loše. “Prema zadnjim podacima, samo oko dva posto odrasle populacije u Hrvatskoj obuhvaćeno je nekim od programa edukacije (u EU-u devet posto). S takvom smo statistikom jako daleko od željene ‘zemlje znanja’, ali s druge strane to može prestavljati i

golemi potencijal za napredovanje. Posebna je priča tržište savjetodavnih i konzultantskih usluga i edukacije – ne postoje jasni kriteriji tko može raditi taj posao, koji se minimalni uvjeti moraju zadovoljiti (osim u slučajevima formalnog stjecanja nekog stupnja obrazovanja). Tržište je preplavljeno stotinama jednodnevnih otvorenih ‘seminara’ sumnjive kvalitete. U praksi je, čini se, važnije koga znaš nego što znaš, i zato vjerojatno velikoj većini i nije u interesu da se taj važan segment edukacije odraslih uredi. Sve je ostavljeno slobodnom tržištu pa je i korisnicima jako teško u takvoj poplavi ponude prepoznati one uistinu vrijedne, iza kojih stoji praksa, iskustvo i znanost”, objašnjava Čorbić. Okosnica je DISC Tvrtka Exercitium savjetovanje jedina je u Hrvatskoj ovlaštena za certifikaciju trenera po DISC modelu osobnosti, njemačke kompanije Persolog. DISC je jedan od najprihvaćenijih konce-

pata primjenjive poslovne psihologije u svijetu jer kompleksnost ljudskog ponašanja i osobnosti predstavlja na jednostavan način. Četiri temeljne skupine osobnosti

Tvrtka Exercitium savjetovanje jedina je u Hrvatskoj ovlaštena za certifikaciju trenera po DISC modelu - Dominant (dominantan), Influencing (utjecajan), Steady (siguran, stalan) i Cautious (oprezan) ili skraćeno DISC, olakšavaju njegovo pamćenje i motiviraju korisnike na brzu primjenu u svakodnevnoj praksi. Do danas ga je koristilo više od 40 milijuna osoba u cijelom svijetu. Inače, koncept DISC je okosnica većine treninga Exercitiuma. Poslovna praksa potvrđuje kako je to izvrstan alat za razvoj kompetencija osoba na voditeljskim pozicijama, u prodaji i odjelima ljudskih resursa. (B.O.)

Z

a one kojima je vino više od pića i Ne radimo vino, nemamo vinograde, ali kreiramo vinsku scenu, dva su slogana na web stranici pod nazivom vinskaprica.com. Taj su web site 1. kolovoza ove godine pokrenula trojica entuzijasta i zaljubljenika u vino i sve što je vezano uz njega - Željko Bročilović Carlos, Darko Baretić i Zoran Vodopija. Namjera im je bila da vinari, vinogradari i svi oni koji vole vino i gastronomiju na jednom mjestu nađu neovisne informacije o stanju na tržištu i kvaliteti vina. Iako je izvornu ideju i inicijativu za stvaranje te web stranice dao sommelier, selektor za vina i vrhunski poznavatelj te božanske kapljice Željko Bročilović Carlos, ideju je zajednički nadograđivao sa svojom dvojicom kolega. U prvom mjesecu postojanja zabilježeno je 6324 posjeta web stranici što je oko 220 posjeta dnevno. “Sada ti brojevi rastu, a vrh posjećenosti od 850 dnevnih posjeta bio je 11. rujna kada je

objavljen članak naslova Kompletni rezultati ocjenjivanja hrvatskih vina objavljen na eRobert Parker.com. To je čitateljima bilo očito zanimljivo i zbog činjenice da su hrvatska vina na toj web stranici bila odlično ocijenjena”, rekao je Željko Bročilović Carlos. Inače, vinskaprica.com na samom je početku rada, a unatoč tome njeni su osnivači zadovoljni posjetom toj web

Što se intenzivnije priča o vinu, podiže se i vinska kultura stranici. Zanimljivo je da ta stranica bilježi i dosta posjeta iz inozemstva, pa je upravo zbog toga na vinskojprici.com uključena opcija automatskog prevođenja tekstova. Sve kvalitetnija domaća vina Vino je u svjetskim razmjerima golemi biznis u koji je uključeno niz gospodarskih grana. Što se intenzivnije o njemu pri-

ča, podiže se i vinska kultura, a time i interes ljudi za stvaranje vinskih cesta, ističe Bročilović Carlos napominjući kako se vinska scena u Hrvatskoj mijenja, a drastičnije promjene nastupit će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. “Hrvatska su vina sve kvalitetnija, ali uvozna konkuriraju cijenom. Potrošačima, vinarima i ostalima koji se bave gastronomijom i vinima često nedostaju kvalitetne informacije zbog vrlo diskutabilnih stavova pojedinih kritičara. Stoga mi pokušavamo nadomjestiti dio tih informacija”, istaknuo je Carlos. Osim web stranice vinskaprica.com, Carlos trenutačno priprema četvrti Zagreb Wine Gourmet Festival koji će se održati 25. i 26. veljače 2011. u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. U planu je i svojevrsno unapređenje sadržaja web stranice. No, o tome će se, kako je naglasio Carlos, ozbiljnije pozabaviti nakon šestomjesečnog rada vinskeprice. com, dakle nakon 1. ožujka 2011. godine. (S.P.)


14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Vjetroelektrane na Duvanjskom polju

Privredni vjesnik Broj 3646, 4. listopada 2010.

( više od 410 mil KM

uložit će Elektroprivreda BiH u svoju modernizaciju

BiH: Energetski investicijski boom

Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne proteklog tjedna počela je s gradnjom prvog parka vjetroelektrana Mesihovina na jugozapadnom obodu Duvanjskog polja u Općini Tomislavgrad. Studijom razvoja EP HZ HB-a planirana je gradnja 22 vjetroturbine snage od 44 do 66 megavata. Vrijednost investicije je 78 milijuna eura, a planira se da će prvi kilovat sati biti isporučeni 2013. godine. Sredstva za investiciju osigurana su kreditom od 72 milijuna eura Njemačke razvojne banke KfW, a preostali iznos osigurat će iz vlastitih sredstava EP HZ HB. Perutnina Ptuj: milijun eura u Srbac Grupacija Perutnina Ptuj realizirala je milijun eura vrijednu investiciju u Klaonici PP Srbac koja osigurava efikasnu i kvalitetnu distribuciju hrane od mesa peradi. Perutnina Ptuj je Klaonicu PP u Srbcu preuzela 1. kolovoza 2006. i u istom mjesecu uspostavila proizvodnju za domaće tržište. I prije uvođenja vlastite infrastrukture, još od 2004., imala je u Republici Srpskoj kooperacijsku proizvodnju. Lani je broj kooperanata povećan za 55 posto, a Klaonica je realizirala 22 milijuna eura prometa. U proizvodnju je dosad investirano više od pet milijuna eura, a ukupno u BiH više od 30 milijuna eura, izjavio je prvi čovjek Perutnine Roman Glaser. Nuklearka u remontu do 31. listopada U mjesec dana koliko će trajati remont Nuklearke u Krškom, 1500 radnika iz 30 domaćih i 10 inozemnih tvrtki, obavit će, uz zahvate povezane s održavanjem, i 30 tehnoloških poboljšanja, a sve u svrhu produljenja vijeka trajanja elektrane do 2043. godine. U 18 mjeseci od posljednjeg remonta Nuklearka je proizvela 8,453 teravat sata električne energije, uz konkurentnu cijenu za vlasnike (slovenski GEN i hrvatski HEP) koja se kreće između 28 i 30 eura za megavat sat energije. Remont treba završiti do 31. listopada ove godine. Predsjednik uprave NEK-a Stane Rožman potvrdio je da posljednje poplave nisu djelovale na rad elektrane. Nekretninsko upozorenje iz Portoroža Kriza u slovenskom građevinarstvu još nije dosegla dno, posebno u dijelu koji se bavi stanogradnjom. Lani se opseg poslova u Sloveniji smanjio 15,5 posto, ove godine slijedi novi pad od vjerojatno 11 posto, a sljedeće godine bit će dobro uspori li se nazadovanje na samo tri posto minusa. Sudionici Šeste slovenske konferencije o nekretninama, održane u Portorožu, okrivili su banke za presporo prilagođavanje građevinarstva novim okolnostima. Kreditnom izdašnošću građevinarstvo se samo gura još dublje u zaduženost sa svim razornim posljedicama za ekonomičnost i zaposlenost. Kratkovidna kreditna politika, naime, usporava nužne prilagodbe. Kriza zasad djeluje samo na pad broja transakcija, ne i na pad cijena nekretnina.

EP HZ Herceg-Bosne revitalizira hidroelektrane Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne odlučila je produljiti radni vijek najstarijoj hidroelektrani Jajce II., revitalizirati elektrane Rama i Čapljina te graditi HE Vrilo u Tomislavgradu i vjetropark Mesihovine Zdravko Latal latal@privredni.hr

U

z kreditnu podršku europskih banaka i inozemnih partnera, u Bosni i Hercegovini došlo je, i to u najtežem kriznom razdoblju, do pravog investicijskog booma u energetski sektor. U tijeku su poslovi na obnovi postojećih i izgradnji novih elektrana te modernizaciji distributivne mreže, vrijedni više od 1,5 milijardi eura. Početkom rujna Elektroprivreda RS-a dala je koncesiju kompaniji EFT, u vlasništvu srbijanskog trgovca strujom Vuka Hamovića, za izgradnju i gospodarenje hidroelektranom Ulog na gornjem toku Neretve. Riječ je o elektrani snage 35 megavata (MW), investiciji vrijednoj 65 milijuna eura. EFT je prije više od godinu dana u procesu privatizacije kupio Rudnik ugljena Stanari, a zatim dobio od vlade RS-a koncesiju za gradnju i gospodarenje termoelektranom Stanari. Vlasti u Banjoj Luci nedavno su objavile natječaj za izgradnju četiriju hidroelek-

trana na Drini - Buk Bijela, Foča, Sutjeska i Paunci - ukupne vrijednosti 435,1 milijun eura. Elektroprivreda i sedam rudnika Nakon što je prošle godine u svoje okrilje preuzela sedam rudnika ugljena, Elektroprivreda BiH u njihovu je modernizaciju, zajedno s moder-

Elektroprivreda RS-a gradi HE Ulog na Neretvi te je raspisala natječaj za četiri HE na Drini nizacijom distributivne mreže i termoelektrana u Kaknju i Tuzli, investirala 350 milijuna konvertibilnih maraka (KM), a do kraja godine taj će se iznos popeti na 410 milijuna KM. Naime, ove jeseni očekuje se i početak gradnje HE Vranduk, prve hidroelektrane na rijeci Bosni. Investicijskom dinamikom predviđeno je produljenje radnog vijeka i povećanje proizvodnje u blokovima VI. u Kaknju kao i u bloku VI. u Tuzli. U tijeku su

poslovi vrijedni 220 milijuna KM. Nakon obavljenih razgovora, iz Elektroprivrede BiH upućen je poziv švicarskoj kompaniji Alpiq da dostavi dokumentaciju kojom bi potvrdila učešće i uvjete za izgradnju novog bloka TE Tuzla, snage 450 megavata. Riječ je o najvećem termobloku koji bi se gradio u BiH, investiciji procijenjenoj na 766 milijuna eura, a za koju je Alpiq u prethodno obavljenom pretkvalifikacijskom postupku jedini u danom roku iskazao interes. Nova tvornica struje u Tuzli trebala bi biti puštena u rad 2017. godine. Novo lice stare ljepotice U investicijski ciklus uključila se i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne koja je donijela odluku o produljenju radnog vijeka jedne od najstarijih hidroelektrana u BiH, HE Jajce II., snage 30 MW, izgrađene 1954. godine. Projektom je predviđena nadogradnja brane i izgradnja male centrale na optočnom dijelu tunela, čime će se dodatno povećati proi-

zvodnja električne energije. Projektnu dokumentaciju radi konzorcij kojeg čine nositelj posla Institut za elektroprivredu i energetiku Zagreb, zatim IBE iz Ljubljane, Institut građevinarstva Hrvatske, Marting, Brodarski institut Zagreb i Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci. U izradu dokumentacije dosad je uloženo 1,4 milijuna KM. U sklopu investicijskog ciklusa revitalizacije i izgradnje 11 proizvodnih objekata EP HZ Herceg-Bosne - kao što su gradnja rudnika i TE Kongora, HE Vrilo u Tomislavgradu i vjetroparka Masihovine - pristupilo se i revitaliziranju elektrana Rama i Čapljina s ciljem povećanja pouzdanosti proizvodnje struje. Kako se za izgradnju nekih od novih tvornica struje ne nailazi na odobravanje lokalne zajednice, napose kad je riječ o izgradnji rudnika i TE Kongora, u Elektroprivredi HZ HB-a odlučili su tim poslovima pristupiti maksimalno transparentno u skladu sa zakonskim propisima i standardima, te u suradnji s lokalnom zajednicom.


15

www.privredni.hr Broj 3646, 4. listopada 2010.

( poplavljeno 150 od 200 slovenskih općina

( više od 230 mil eura štete od zadnje poplave

Slovenija uči na ranijim pogreškama

Vratiti rijekama ono što je njihovo

Dvije stoljetne poplave u samo tri godine razotkrile su slovenske zablude u koje je zaglibila cijela zaštitna doktrina namjerno – zbog pohlepe, te više nema dvojbi o tome kako treba mijenjati cijelu zaštitnu paradigmu. Tereni koji su nekada pripadali vodotocima, područja gdje su se izlijevale suvišne vode, pretežno su pretvoreni u građe-

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

N

ekoliko kilometara visok stup vode nanesen s Atlantika izlio se na Sloveniju, dva dana prije nego što će zaplivati i prisavska naselja uz Veliku Goricu, u tako silovitom prolomu da se poplavljenici ovaj put nisu zamarali pitanjem: je li država učinila sve da bi bar donekle ublažila razornu moć stihije. Dakako, zaštitna infrastruktura u Sloveniji još nije kompletirana, a ono što je izgrađeno ne održava se kako treba. No, uz toliko vode Slovenija bi svejedno plivala. Od 200 općina poplavljeno ih je 150. Voda je dosegnula do natpisnih ploča na ulazu u mnoga sela i gradove. Sve žešće poplave, jasno je Slovencima, posljedica su negiranja brojnih zabluda. Rijeke i vodotoci jednostavno provaljuju na područja koja su im oduzeta nedovoljno promišljenim zahvatima. Štete što ih je pretrpjelo stanovništvo i velik dio gospodarstva još nisu popisane, ali su dovoljno goleme da se u saniranje posljedica uključe i fondovi Europske unije. Propisani udjel štete u bruto domaćem proizvodu, prevedeno u slovenske veličine, iznosi oko 230 milijuna eura. Štete su veće od toga, a bit će još veće kad im se pribroji i ceh višetjednih prekida rada cijelih tvornica i pogona zbog sušenja i zamje-

Rijeke i vodotoci jednostavno provaljuju na područja koja su im oduzeta nepromišljenim zahvatima

Zaposlenici branili svoja poduzeća Poplavno jutro u subotu, 18. rujna, dugo će pamtiti zaposlenici poduzeća Štore Steel koji su pokušali uz pomoć 200 vatrogasaca obraniti čeličanu i valjaonicu. Valjaonica je obranjena, ali je voda ipak zalila elektromotore i hidrauličke agregate. Štete u čeličani ima za dva do četiri milijuna eura. Pogon vrijedan 22 milijuna eura tek je prije dva mjeseca pušten u pokusni rad. Čeličana inače zapošljava 500 ljudi. U Thermani Laško nabujale vode Savinje i vode iz zaleđa zalile su strojarnice u kojima će popravak trajati bar mjesec dana. U svim prodavaonicama Mercatora radnici su dežurali i sklanjali robu na štićena mjesta. Žitu je poplavila pekara u Ljubljani pa je proizvodnja premještena u Vrhniku, Maribor i Kranj. Na Biotehničkom fakultetu vatrogasci su dva dana crpili nadiruću vodu. U vodi se našlo cijelo laboratorijsko polje. Poplava u laškoj Thermani imat će i svoj politički rasplet. Mnogi su uvjereni da bivši ministar za okoliš Janez Podobnik nije smio dopustiti proširenje termi gotovo do u samo korito hirovite Savinje.

ne uništenih instalacija i postrojenja. SVEA, drvno prerađivačka tvornica u Zagorju, još za poplavnog pustošenja pozvala je talijanske i njemačke servisere da im pomognu osposobiti pogon. Pokazalo se kako im je potrebno nekoliko tjedana za vraćanje poplavnih ruševina u život. Slično je i u brojnim drugim slovenskim poduzećima. Mnogo pogrešaka Stoljetne vode 2007. i sada 2010. godine izbacile su na površinu toliko dokazne građe da se u prošlosti radilo pogrešno i to iz neznanja, ali i

vinska zemljišta. Općine dopuštaju gradnju na takvim područjima uz obećanje da će urediti svu potrebnu zaštitu. Na obećanja se poslije zaboravi, a kada poplava počne dizati ormare po kućama, viče se na vladu. Roko Žarnić, odnedavni ministar za okoliš i prostor, ne želi više slušati takve prigovore. Najavio je da će zahtijevati dopunu zakonske regulative tako da se razgraniče nadležnosti te općine učini odgovornijima za stanje na svom području. Znajući da garniture na vlasti u općinama nerijetko pogoduju mešetarskim lobijima tako što im daju ono što inače pripada rijekama, ministar Žarnić zatražit će i radikalne promjene u provedbi zemljišne politike. Da bi ohladio pomamu koja riječne terene pretvara u građevinske parcele, zamislio je radikalnu eksproprijaciju rente:

kada prodaju zemlju, vlasnicima bi dopustio isplatiti cijenu za poljoprivredno zemljište, a razliku do cijene kad to zemljište postane građevinsko on bi skrenuo u fond za uređenje i vodozaštitu. Žarnić je uzeo na nišan i divlja odlagališta: koga se uhvati da tamo odlaže smeće, bit će obvezan počistiti sve tamo nabacano. Glupost je sjeći šumu Najnovija grmljavina na zaštitnom obzorju nagovijestila je i brojne druge promjene u Sloveniji. Poruka je vrlo upečatljiva – treba se spašavati od vlastitih gluposti! A glupost je sjeći šumu koja je prva karika u zaštiti od rušilačkih voda. Sječom šume vode se ubrzavaju. Brze, pak, vode želi se brzo provesti do utoka, pa se vijugave rijeke opločava u pravolinijske kanale. U takvim transportnim kanalima voda još više ubrzava. Hidrolozi su dokučili da takva ubrzanja izvlače vodu iz podzemlja, pa se tako rađaju sušne posljedice koje se potom ide liječiti – navodnjavanjem. Sve greška do greške koje okoliš kakav je danas vode u bankrot. Roko Žarnić, koji je mladost proveo u Zagrebu, udario je šakom o stol: treba mijenjati cijelu zaštitnu filozofiju. “Hoćete li promjene, idemo ih provesti – ne želite, ja se vraćam studentima u predavaonicu”, čvrsta je odluka ministra ustoličenog u proljeće ove godine.


16 STIL *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3646, 4. listopada 2010.

( 120 izlagača ( 4 premijere na Nautici

na Sajmu

U RIJECI ODRŽAN 26. MEĐUNARODNI SAJAM NAUTIKE Hrvatski proizvodi u Japanu U sklopu nastupa Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice na najvećem japanskom turističkom sajmu JATA World Travel Fair u Tokiju, održan je Hrvatski sat na kojem je japanska glumica i pjevačica Izumi Yamaguchi otpjevala dalmatinsku šansonu Četiri stađuna. U sklopu Hrvatskog sata održana je i modna revija etno kreacija dizajnerice Mine Petre. Na štandu HGK-a predstavljena je i izložba Be CROative s kvalitetnim hrvatskim proizvodima. Očuvanje bioraznolikosti nužno za razvoj turizma Hrvatska je dio svjetskog turizma čiji se razvoj treba temeljiti na održivosti i očuvanju bioraznolikosti. Stoga je naša dužnost za budućnost zaštititi sve što imamo, poručio je ministar turizma Damir Bajs u Parku prirode Žumberak povodom obilježavanja Svjetskog dana turizma na temu Turizam i bioraznolikost. Pritom je istaknuo kako hrvatski nacionalni parkovi kao i parkovi prirode rade na komercijalnoj osnovi, pa na taj način turizam pomaže u zaštiti prirode. Bajs je naglasio kako Hrvatska “neće pasti u zamku brzog profita, pa time neće dozvoliti ni uništenje svojih prirodnih ljepota”. Ninu dodijeljena nagrada EDEN Na prošlotjednoj svečanosti u Bruxellesu potpredsjednik Europske komisije Antonio Tajani uručio je nagrade za europsku destinaciju izvrsnosti (EDEN) europskim nacionalnim dobitnicima među kojima je i hrvatski grad Nin. Prema odluci Hrvatske turističke zajednice, Nin je ovogodišnji hrvatski pobjednik u natjecanju za nagradu EDEN na temu Turizam uz vode.

Domaća nautička proizvodnja u prvom planu Važno je održati tradiciju i biti prisutan na tržištu jer je to jedini način opstanka, pogotovo malih proizvođača, rekao je riječki gradonačelnik Barbara Marjanović

R

ijeka je od 22. do 26. rujna ove godine bila domaćin 26. međunarodnog sajma nautike, najstarije sajamske priredbe takve vrste u Hrvatskoj, na kojoj je 120 izlagača iz zemlje i inozemstva predstavilo isto toliko plovila na moru i na kopnu. Posjetitelji su imali prigodu vidjeti sve vrste plovila - motorne brodove, gumenjake, jedrilice, jedrenjake, katamarane, drvene brodice, kao i brodske i izvanbrodske motore, te ostalu ponudu programa nautičke i prateće industrije. Ovogodišnja Nautica ponudila je i četiri premijere: Rab 830 patrol i radni (Pičuljan), Murterino 28 Fishing i Murterino Luxury Open (ABC Plovila), Arba 500 ribarska verzija (Arba Nautika) i Naval 19 (Gata Port). Predstavljeni su i noviteti kao što su Bura Diving Mares (Hermes Nautica), Šibenik 800 radna verzija (Dunkić), Gull 740GR (Galeb i Ja), Barracuda 470 Diving (Barracuda brodovi), Fisher 20 (Intergrupa), M Sport 500 s kabinom i bez (Mlaka šport) i Murterino 17 (ABC plovila). Promjena politike trošarina “Sajam je po naravi mjesto susreta prodavača i kupaca, no riječka Nautica uvijek je bila nešto više od toga jer je tradicionalno prate druga događanja koja nadopunjuju smisao sajma. Svjestan sam da u

ova nimalo laka vremena, kada je prodaja plovila u padu, nije jednostavno organizirati ovakav sajam ni nastupiti na njemu. No važno je održati tradiciju i biti prisutan na tržištu jer

Ovoj sajamskoj priredbi nikad nije bio cilj predstavljati megajahte, nego brodice domaćih proizvođača je to jedini način opstanka, pogotovo malih proizvođača, od kojih se i inače, s obzirom na to da smo zemlja okrenuta turizmu i pomorstvu, najviše i očekuje”, rekao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel otvarajući sajam. “Upravo zato nam je ovaj sajam potreban”, kazao je Obersnel naglasivši kako je dobro da su po-

ruke o nužnosti promjene politike trošarina koja je gušila malu brodograđevnu industriju, upućene i s ovog sajma, stigle do onih koji su ih trebali čuti. Inače, 26. riječki nautički sajam održan je pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. I ove godine u akvatoriju luke predstavljen je niz plovila domaće i svjetske proizvodnje, a za ekskluzivne kupce visokih prohtjeva zastupnici inozemnih proizvođača pripremili su i katalošku ponudu. No u ovoj recesijskoj godini, brodovi su se više gledali nego kupovali. Primarna zadaća Nautice oduvijek je bila motivacija domaće proizvodnje i ponude čime ovaj sajam daje značajan doprinos razvoju domaće

nautičke proizvodnje. Sajam je imao i bogatu ponudu opreme svega onoga što neizbježno ide uz plovila i navigaciju, kao i bogatu ponudu stručne literature i kartografije. I brodice u službi gospodarstva “Ove godine izloženi su prototipovi brodica domaćih proizvođača, ali ne samo oni za sport i razonodu nego i oni s gospodarskom funkcijom, odnosno namjenom za transport ili ribolov”, naglasio je jedan od organizatora Ivan Vanja Frančišković dodavši da ovoj sajamskoj priredbi nikad nije bio cilj predstavljati megajahte, nego brodice domaćih proizvođača. Dugogodišnja sastavnica nautičkog sajma su izložbe edukativnog karaktera Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja i Prirodoslov-

nog muzeja Rijeka, kao i izložba inovacija u pomorstvu i nautičkom turizmu. Ove godine bili su izloženi modeli brodova izgrađeni u Brodogradilištu Kraljevica te postav starih brodskih motora Unimar Oldtimer Cluba. Posebnu atrakciju ovogodišnjeg sajma predstavljali su tradicijski brodovi primorskog kraja - batane, pasare, leuti te lovranski i kvarnerski guc, koji su isplovili i na promotivno jedrenje, nakon čega je održana regata tradicijskih brodova. Na 15. izložbi inovacija u pomorstvu i nautičkom turizmu nastupilo je 39 inovatora sa 45 inovacija, a najuspjelije su nagrađene Zlatnim jedrom. Na sajmu su se predstavili inovatori iz Istarske, Karlovačke, Primorskogoranske, Splitsko-dalmatinske i Zagrebačke županije.


HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3646, 4. listopada 2010.

( oko 6 mjeseci

Zaštita potrošača korisnika komunikacijskih usluga

do pune implementacije druge generacije kartica

Beskontaktne parking karte na radiovalovima ultravisoke frekvencije

Papirnata kartica postaje pametna Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K

ako broj pametnih kartica, dakle onih koje imaju ugrađen računalni čip, u svijetu kontinuirano raste, tako se širi i područje njihove primjene. Svoje su mjesto našle u telefoniji te financijskoj industriji, a njihova uporaba veći zamah dobiva razvojem mobitela i širenjem mreže bankomata. Danas se pametne kartice, čija je jedna od temeljnih karakteristika sigurnost (zbog čega je za njihovo korištenje potreban osobni identifikacijski broj), primjenjuju među ostalim i u zdravstvu, školstvu te prometu. Kontrola izdaleka Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) već neko vrijeme razvija projekt UHF (Ultra High Frequency) RFID (Radio Frequency Identificati-

Poleđina kartice može se iskoristiti u reklamne svrhe, pa se u AKD-u nadaju da će za takvu uslugu zainteresirati razne tvrtke on) beskontaktne parking karte jer zbog sve većeg broja vozila na gradskim prometnicama kvalitetna evidencija i naplata parkiranja postaje problem. Riječ je, naime, o beskontaktnoj tehnologiji koja se temelji na radiovalovima ultravisoke frekvencije između 865 i 950 megaherca (Mhz) koja omogućuje čitanje s još veće udaljenosti.

AKD-ove UHF RFID beskontaktne kartice druge generacije omogućuju lakšu kontrolu otvorenih parkinga, automatizaciju javnih garaža, uvođenje prepaid i postpaid plaćanja parkinga te povezivanje s platnim bankarskim karticama Udaljenost čitanja kartice ili naljepnice s UHF RFID čipom koja se nalazi s unutarnje strane vjetrobranskog stakla vozila može iznositi i nekoliko metara. Tako ovlaštena osoba koja ima ručni beskontaktni čitač može provjeriti s udaljenosti od tri metra ima li vozilo plaćenu parkirališnu kartu te ne treba, kao sada, obilaziti automobil i ručno upisivati broj registracije kako bi provjerila je li propisno parkirano. Zahvaljujući fiksnom antenskom čitaču koji se, primjerice, može nalaziti u podzemnoj garaži, moguće je učitati beskontaktnu parking kartu na vozilu s udaljenosti do sedam metara te automatski podignuti rampu. Ova tehnologija nije veliki potrošač električne energije te stoga anteni i čipu nije potreban baterijski izvor napajanja, već je dovoljna struja dobivena iz radiovalova čitača koji dolaze u područje antene. Krešimir Pišćak, stručni suradnik za razvoj tehnologija zaštite u AKD-u, ističe kako je

pilot-projekt UHF RFID beskontaktnih plastičnih kartica druge generacije, na kojem je surađivao i Zagrebparking, trajao šest mjeseci. “Do pune implementacije potrebno je otprilike još toliko. Prilikom razvoja nismo nailazili na veće projektno-tehnološke probleme s obzirom na to da smo već implementirali neka napredna beskontaktna rješenja poput e-indexa”, kaže on. UHF RFID tehnologija, prema spoznajama AKD-a, nije primijenjena u kontroli i naplati parkinga u svijetu, tako da je ova agencija, inače specijalizirana za proizvodnju svih vrsta zaštićenih tiskovina i izradu sigurnosno zaštićenih dokumenata u Hrvatskoj, u tom segmentu pionir - prva je prepoznala prednosti tehnologije i primijenila je kao nadogradnju na postojeću infrastrukturu kontrole i naplate parkinga. Podloga za reklame Inače, među osnovnim prednostima korištenja takvih kartica su lakša i

brža kontrola otvorenih parkinga, mogućnost automatizacije zatvorenih parkinga poput javnih garaža, implementacija prepaid i postpaid načina plaćanja parkinga te višefunkcionalnost kroz povezivanje s platnim bankarskim karticama. K tomu, uporabljivost ovakvih pametnih kartica moguće je proširiti i na ostale sustave s beskontaktnom kontrolom ulaza, kakve imaju neki turistički ili sportski objekti. A budući da se beskontaktna parking karta nalazi na vjetrobranu, njena unutarnja strana može biti odlična marketinška podloga jer je okrenuta vozaču i putnicima. “S marketinškog, odnosno oglašivačkog aspekta, poleđina kartice pruža mogućnost tiska reklamnih poruka zainteresiranih tvrtki. S obzirom na to da je ovaj projekt još u pilot-fazi, reklamnu površinu smo rezervirali za promidžbu AKD-a, ali se nadamo da će u implementaciji i ostale tvrtke prepoznati ovaj oblik promidžbe”, zaključuje Pišćak.

Čitati i mala slova

O

peratori elektroničkih komunikacija kontinuirano upoznavaju korisnike s informacijama dostupnima na njihovim prodajnim mjestima te internetskim stranicama. Imaju i korisničku službu koja je dostupna 24 sata dnevno, svakoga dana u godini. Međutim, prije potpisivanja ugovora korisnici komunikacijskih usluga trebali bi pažljivije nego do sada pročitati već poslovično mala slova na papiru. Ivančica Urh, načelnica Odjela za elektroničke komunikacije u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, stoga ističe kako bi korisnici komunikacijskih usluga trebali s razumijevanjem čitati ugovore koje potpisuju s operatorima i ne potpisivati ih nakon izlaska iz trgovine. Jer, to nije slučaj ni kod potpisivanja ugovora za, primjerice, otkup električne energije ili plina, pa tako ne bi trebalo biti ni s pružateljima telekomunikacijskih usluga. Prema ocjeni Ministarstva, operatori su ti-

jekom nekoliko zadnjih godina značajno napredovali, što je omogućio Zakon o elektroničkim komunikacijama, a koji, među ostalim, precizno određuje sklapanje i raskidanje pretplatničkih ugovora te opće uvjete poslovanja davatelja javnih komunikacijskih usluga. No, do kraja svibnja 2011. postojeći zakonodavni okvir bit će obogaćen novim uredbama iz pravne stečevine Europske unije. Petar Čavlović, predsjednik Udruženja za telekomunikacije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, naglasio je kako u izradi izmjena zakona valja jače uključiti predstavnike industrije i potrošače. (B.O.)

*vijesti Cisco jača inovativnost ICT sektora Cisco je prošli tjedan objavio proširenje ponude proizvoda i usluga arhitekture podatkovnih centara s ciljem jačanja inovativnosti u ICT sektoru, povećanja poslovnih vrijednosti te potpore novim modelima poslovanja. Pod imenom Unified Network Services Cisco je objedinio usluge dizajnirane da omoguće dostupnost svih mrežnih usluga svim korisnicima bez obzira koriste li fizičku ili virtualnu infrastrukturu. Putovanje prema privatnom oblaku Partneri i predstavnici korporacije EMC predstavili su niz rješenja za virtualizaciju sustava za skladištenje podataka, zaštitu korisničkih iden-

titeta i sigurno kopiranje podataka, te su prikazali njihovu praktičnu primjenu na konkretnim primjerima iz prakse. Poseban naglasak stavljen je na sustave za pohranu i pristupanje podacima putem cloud computing infrastruktura. SAP rješenja za stabilniju sutrašnjicu U organizaciji tvrtke SAP u Zagrebu je prošli tjedan održana radionica Softver za IT i poslovnu izvrsnost. Sudionici su se upoznali s činjenicama da unatoč maksimalnoj iskoristivosti postojećih implementiranih SAP rješenja, postoje potencijali za donošenje kvalitetnih poslovnih odluka kojima bi se osigurala realizacija manje rizičnih poslovnih projekata i stabilnija sutrašnjica.


18 PST!

Privredni vjesnik Broj 3646, 4. listopada 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Mini linije - HR proizvod

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR MICHAEL BROOKS 13 STVARI KOJE NEMAJU SMISLA Naklada Ljevak

Gdje je 96 posto svemira? Jesu li Nasini znanstvenici već našli dokaze za život na Marsu? Ako nijedno istraživanje nikad nije uspjelo nepobitno pokazati da placebo-efekt djeluje, zašto je taj efekt danas jedan od glavnih oslonaca medicine? Je li moguća hladna fuzija? Je li signal iz svemira 1977. bio poruka izvanzemaljske civilizacije? Dodirujući područja od kemije do kozmologije, od psihologije do fizike, fizičar Michael Brooks dočarava uzbuđenje i kontroverziju nepoznanica u znanosti.

NICHOLAS A. CHRISTAKIS, JAMES H. FOWLER POVEZANI Algoritam

Mislite o sebi kao o pojedincu koji sam kreira svoju budućnost neovisno o drugima? Nakon čitanja ove knjige uvjerit ćete se kako je svatko od nas puka stanica u živčanom sustavu puno veće zvijeri. Pet osnovnih pravila opisuje odnose između pojedinaca i njihovih mreža, uključujući međusobne prilagodbe, utjecaj prijatelja i prijateljevih prijatelja, što dovodi do toga da mreža ima svoj vlastiti život. No, rezultat ovog istraživanja mogao bi vas iznenaditi...

ANCHEE MIN CRVENA AZALEJA Mozaik knjiga

Roman je upečatljivo i napeto svjedočanstvo o odrastanju i intimnoj agoniji pojedinca u razdoblju Kulturne revolucije Mao Ce Tunga. Istodobno iskreni i dirljivi, ovi memoari Anchee Min opisuju njezinu izdvojenost i protuzakonitu ljubav na pozornici kineske Kulturne revolucije. Od njezina stasanja u Crvenoj gardi do novačenja u snažnu industriju propagandnih filmova gospođe Mao, Crvena azaleja iskreno i vješto istražuje tajnu čulnost u represivnom društvu.

LAUREN KATE PALI ANĐEO Znanje

Luce Price u zlokobnoj popravnoj ustanovi Mač i križ upoznaje tajanstvenog Daniela Grigorija, koji je odmah neodoljivo privuče, kao da se radi o velikoj ljubavi iz nekog prošlog života. Iako joj Daniel jasno daje do znanja kako s njom ne želi imati ništa, Luce shvati da on skriva sudbonosnu tajnu, koju mora doznati, čak i po cijenu života. Inače, ovaj se roman izravno uvrstio među pet najprodavanijih knjiga na prestižnoj ljestvici bestselera New York Timesa.

ADRIAN KEZELE LJUBAV - VIŠE NIJE PREVIŠE Dvostruka duga

Ova knjiga ukazuje na činjenicu da većina ljudi u javnosti održava sliku jednoljublja, dok su po prirodi zapravo višeljubni. Mnogi od njih u tajnosti - najčešće varajući svoje najdraže - ljube više od jedne osobe istodobno, bilo da se radi o osjećajima ili o seksualnosti. I dok upravo emocionalni problemi postaju uzrokom mnogih bolesti danas, mi i dalje živimo u odnosima koji su prepuni laži, patnje, licemjerja. Nije li došlo vrijeme za istinu o ljubavi?

MEMO d.o.o, Zagreb, www.memo.hr. Tvrtka nudi mini linije i opremu za punjenje mirnih tekućina kao: voda, sokovi, vino, maslinovo ulje, jabučni ocat, kečap, šamponi, tekući sapuni i deterdženti, kreme, gelovi i masti u plastične i staklene boce, teglice i posudice. Kontakt: Edhem Bajraktarević, info@ memo.hr +385 1 2321 688, 098 232 355.

Suradnja

Agro Matadex, Varšava, Poljska. Tvrtka na tržište Istočne Europe dostavlja odljeve od željeza i aluminija, odljevke, čelične konstrukcije i elemente, opruge i plastične proizvode. Uz standardnu ponudu, tvrtka nudi mogućnost izrade prema klijentovoj želji. Zainteresirani su za suradnju s hrvatskim distributerima navedenih materijala. Kontakt: agromat@2a.pl, +48 22 6292451.

Sportska oprema

Spokey, Katowice, Poljska, www.spokey.pl. Tvrtka je dobavljač sportske opreme u Poljskoj i baltičkim zemljama. U njihovoj ponudi se nalaze proizvodi linija: 1. FIT LINE (oprema za fitness: bicikli, steperi, orbitrekovi, sjedeće mašine za veslanje, trake za trčanje) 2. RAPID LINE (oprema za stolni tenis, badminton i tenis) 3. AQUA LINE (oprema za plivanje: maske, plivačke kape, plivačke naočale, peraje) 4. TEAM LINE (lopte i oprema za društvene sportove: nogomet, rukomet, košarka i odbojka) 5. ADVENTURE LINE (štapovi nordic walking, ruksaci, šatori, madraci...) 6. FIGHT ADVENTURE (odjeća i oprema za boks, judo, karate...) 7. FREE LINE (klizaljke, skateboardovi, role, kacige, štitnici...). Kontakt: Piotr Parchanski, piotr. parchanski@spokey.pl, +48 32 3172000. Hotelske usluge

Hotel DeSilva Inn Katowice Airport, Pyrzowice, Poljska, www.desilva.pl. Hotel DeSilva Inn nalazi se u blizini zračne luke Katowice, a smješten je u okruženju šume. Hotel raspolaže sa 77 klimatiziranih soba. Sve sobe su s kupaonicom sa sušilom za kosu, sefom, TV-om, internet priključkom, frižiderom, a također je priređen i set za pripremu kave i čaja. Na svakom katu nalazi se ledomat. Hotel također raspolaže s pet konferencijskih dvorana i besplatnim parkingom. Kontakt: Pawel Stiller, katowice@desilva.pl, +48 32 3938888.

Ziptrak proizvodi

Zebra d.o.o. Stara Gradiška, www. zebrazip.hr, proizvodi vertikalne Ziptrak zastore od PVC folije i solarne tkanine. Tvrtka zastupa i distribuira Ziptrak proizvode, te prodaje SOLTIS, EKO-KOŽU, KAMIONSKE I PVC CERADE, REKLAMNE FOLIJE, PVC PLATNO ZA ŠATORE i dr. marke Ferrari - Švicarska. Kontakt: Antun Bubić, zebra@sb.t-com.hr, 00385-35 374199 Računovodstvene usluge

Mari, Varaždin, www.mari.hr. Tvrtka ima djelatnost pružanja kompletnog paketa usluga s područja računovodstva, poslovno savjetovanje, podršku potrebnu za uspješno i nesmetano vođenje poduzetničke djelatnosti te najam poslovnog prostora za novoregistrirane poslovne subjekte. Kontakt: Nikola Božić, nikola@mari.hr, + 385 42 314400. Lopte

Bromely Sports, Saikot, Pakistan, www. bromelysports.com, Tvrtka je proizvođač svih vrsta sportskih lopti uključujući nogometne, rukometne, košarkaške, američke, lopte za ragbi, dvoranske, lopte za odbojku, lopte za “footbag”... Sve lopte su 100 posto šivane rukom i vrhunske su kvalitete. Kontakt: Qasim Malik, info@bromelysports.com, +92 52 4581368, +92 300 7101345.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Balistički štitovi

MUP Zagreb nabavlja 29 balističkih štitova. Rok dostave ponuda je 19. listopada. Strojevi za sortiranje novca

Hrvatska narodna banka nabavlja tri stroja za sortiranje novca. Rok dostave ponuda je 3. studenoga. Toneri, trake i catridge

Hrvatska pošta nabavlja tonere, trake i catridge za kopirne strojeve, telefaks uređaje i pisače. Rok dostave ponuda je 10. studenoga. Digitalni prijemnici

MORH u Zagrebu nabavlja 600 digitalnih prijemni-

ka. Rok dostave ponuda je 11. listopada. Muzejske izložbene vitrine

Dubrovački muzeji nabavljaju šest muzejskih izložbenih vitrina. Rok dostave ponuda je 11. listopada. Regija Policijske značke

Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a u Banjoj Luci nabavlja usluge izrade policijskih značaka. Rok dostave ponuda je 25. listopada. Sustav za besprekidno napajanje i akumulatorske baterije

Hrvatske telekomunikacije u Mostaru nabavljaju 40

sustava za besprekidno napajanje i 80 akumulatorskih baterija. Rok dostave ponuda je 26. listopada. Postavljanje umjetne trave

ZOI 84 Olimpijski centar Sarajevo nabavlja usluge postavljanja umjetne trave. Rok dostave ponuda je 25. listopada.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr


19

www.privredni.hr Broj 3646, 4. listopada 2010.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Na prodaju jahte, automobili, oranice i ekonomske zgrade Ekonomsko dvorište procijenjeno na 3,8 milijuna kuna prodaje se u Drenovcima, u Vukovarsko-srijemskoj županiji. U dvorištu postoje i zgrade, a nekretnina je ukupne površine od 50.816 četvornih metara. Dražba će se održati 7. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Županji, u sobi broj 3. Nekretnina se prodaje za najmanje dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevinu od 10 posto utvrđene vrijednosti prije dražbe treba uplatiti na žiro-račun 2390001-1300001421, s pozivom na broj odobrenja 07 80/101. Stan u Zagrebu od 97 četvornih metara prodaje Trgovački sud u Dubrovniku, Ante Starčevića 23. Stan se nalazi na adresi Zagrebačka cesta 156d, a procijenjen je na 1,025 milijuna kuna. Rok za davanje ponuda je 8. listopada, a javno otvaranje ponuda zakazano je za 11. listopada u 10 sati, u sudnici broj 2. Jamčevina iznosi 100.000 kuna i uplaćuje se u korist žiro-računa stečajnog dužnika broj 2390001 1100369944 kod HPB d.d., uz opis plaćanja “Jamčevina St. 1/10”, te uz upis OIB-a u pozivu na broj odobrenja. Zadnji pravovaljani dan uplate jamčevine je 8. listopada 2010. Kuća u naselju Lopar na Rabu bit će na dražbi 12. listopada. Kuća je površine 332 četvorna metra, procijenjena je na 2,1 milijun kuna. Ne može se prodati ispod jedne trećine te cijene, odnosno ispod 717.791 kune. Dražba će se održati u Općinskom sudu u Rabu,

Bobotine 1, u sobi broj 5, u 8.30 sati. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Na Rabu će istog dana, 12. listopada, biti održana još jedna dražba za kuću izgrađenu u naselju Palit. Kuća s dvorištem ima 433 četvorna metra, a procijenjena je na dva milijuna kuna. Ne može se prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti, tj. ispod 670.772 kune. Mjesto dražbe je također Općinski sud u Rabu, Bobotine 1, soba broj 5. Jamčevina je 10 posto. Zgrada i oranica u Žeževici, u Općini Šestanovac, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prodavat će se na dražbi 14. listopada u 8.30 sati. Riječ je o nekretnini ukupne površine od 906 četvornih metara (u naravi je to zgrada od 306 kvadrata i oranica od 600 kvadrata). Procijenjena je na 3,2 milijuna kuna, a ne može se prodati za cijenu nižu od polovine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti i treba je uplatiti na račun Suda broj 2390001-1300000195, model 05, šifra 88, poziv na broj 201-1910/10, uplatiti i dostaviti na uvid uređujućem sucu do početka održavanja ročišta. Jahta s motornim pogonom i jedrima vrijedna 650.000 kuna bit će na dražbi 12. listopada u 10 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, u sobi 115/1. Jahta je sagrađena 2005. u Njemačkoj, upisana je u Upisnik jahti Lučke kapetanije Šibenik. Sada se nalazi u Sutomišćici kod

Zadra. Ne može se prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti, tj. ispod iznosa od 436.666 kuna. Jamčevina od 10 posto vrijednosti nekretnine plaća se na žiro-račun Suda 23900011300000793, poziv na broj 1-2192-09. Oprema, alati i vozila zagrebačkog poduzeća Inas-lag u stečaju prodavat će se na dražbi 6. listopada. Roba za prodaju ukupno je vrijedna 8,6 milijuna kuna. Uz ostalo, prodaju se automobili VW Transporter iz 1996. za 14.000 kuna te Opel Zafira iz 2001. za 40.000 kuna. Ponude se dostavljaju stečajnom upravitelju Inas-lag d.o.o. u stečaju, na adresu Ulica Kneza Posavskog 37, 10 000 Zagreb, na broj ST- 344/09, s naznakom “ponuda”. Razgledavanje predmeta prodaje zainteresirane osobe mogu dogovoriti svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka, u vremenu od 9 do 12 sati, u uredu stečajnog upravitelja u Zagrebu, Ljudevita Posavskog 37, ili na telefon 01/4647 218 ili 01/4647 219. Oranica u naselju Komorica, u Općini Pleternica, površine 21.907 četvornih metara. Procijenjena je na 5,8 milijuna kuna. Dražba će se održati 12. listopada u 9.45 sati na Općinskom sudu u Požegi, Sv. Florijana 2, u sobi broj 9. Oranica se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina od 10 posto utvrđene vrijednosti uplaćuje se na žiro-račun Suda 23900011300001376, s pozivom na broj 02 214309.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Šume za budućnost dr. Uroš Dujšin

U

posljednjih desetak tisuća godina, nakon što je završilo ledeno doba i šume počele pokrivati zemlju, ljudi su ih uporno uništavali. U srednjovjekovnoj Europi eksplozija stanovništva zajedno s marljivim redovnicima iskrčila je oko polovine šuma umjerenog pojasa – najvećim dijelom radi širenja obradivih površina. U 19. stoljeću je oko 100 milijuna hektara američkih šuma na sličan način “potamanjeno” u uvjerenju kako se time zemljište privodi kulturi. To uvjerenje je prisutno i danas – ističe Economist, jer nije slučajno da se i George Bush mlađi, jedan od naj-

pobožnijih predsjednika rekreira krčenjem šikara. Ipak, nešto se mijenja. Ponovno pošumljavanje Krčenje šuma u Brazilu, koje najviše zabrinjava ekologe, naglo je smanjeno. U 2004. je iskrčeno oko 2,8 milijuna hektara amazonskih prašuma, dok je ove godine to učinjeno na tek 750.000 hektara. Brazilski slučaj nije usamljen: prema podacima UN-a, u svijetu je ponovno pošumljeno oko osam milijuna hektara, uglavnom u Americi i Europi gdje se smanjuje ruralno stanovništvo. Čak su i u Kini započeli veliki pro-

jekti pošumljavanja kako bi se spriječile nepovoljne posljedice ogoljivanja zemljišta. To dokazuje da čovječanstvo nije odlučilo ogoliti planet Zemlju. No pretvorba iz drvosječa u uzgajivače drveća ne odvija se dovoljno brzo. Kako proizlazi iz opširnog priloga u Economistu, u proteklom desetljeću je svake godine oko 13 milijuna hektara, što je površina jedne Engleske, prenamjenjivano u druge svrhe. Ako svijet želi održati zaštitni pokrov koji mu pomaže disati, navodnjava njegove usjeve, održava ga svježim i hrani njegovu biološku raznolikost, morat će se požuriti. Dok je u većini bogatih zemalja pritisak na krčenje šuma oslabio,

u mnogim tropskim zemljama na koje otpada otprilike polovina preostalih šuma potražnja za zemljom raste zbog rasta stanovništva. U Kongu, koji nakon Brazila ima najviše šuma, šumu krče brojni seljaci. Tome pridonosi i povećana potražnja za hranom i biogorivom, a uništavanju šuma pridonose i klimatske promjene – poput razornih požara u Australiji. Šume sadrže dvaput više ugljika od atmosfere, i kada bi bile iskrčene, njegov veći dio bi završio u zraku. Kada bi izgorjele amazonske prašume, što je također zamislivo – u zraku bi se našlo više ugljičnog

dioksida nego u 10 godina sadašnjih emisija. Zaštititi šume Zaštita šuma od tolike je važnosti da zahtijeva međunarodnu akciju. Najvažnija inicijativa na tom području je organizacija REDD, koja plaća ljudima u siromašnijim zemljama da čuvaju šume. K tome sve su češći slučajevi da vlade, pa i poduzeća, plaćaju za dobrobiti koje im pružaju šume i zaštita okoliša. Jedini značajniji rezultat kopenha-

Zaštita šuma od tolike je važnosti da zahtijeva međunarodnu akciju genskog skupa o promjenama klime jest to da je nekoliko bogatih zemalja, poput Norveške, SAD-a i Velike Britanije, obećalo 4,5 milijardi dolara u tu svrhu. No teškoće su velike: takvi projekti izvedivi su samo u zemljama u kojima vlada kako-tako djeluje, no najvažnije tropske zemlje spadaju u najlošije upravljana područja. Uostalom, čak i u zemljama u kojima država funkcionira dio novca će biti ukraden. No s efikasnom kontrolom i nastojanjem da novac doista dođe u ruke ljudi koji mogu zaštititi šume, REDD bi mogao zaživjeti. To će stajati daleko više no što je prikupljeno; no u sadašnjim prilikama izgledi za to nisu veliki. Ipak, treba uložiti dodatne napore da taj projekt zaživi – zaključuje Economist. Bez ozbiljnih napora da se problem devastacije šuma riješi rizik od klimatskih promjena bit će daleko veći i planet Zemlja će izgubiti jedno od svojih najdragocjenijih blaga; a to bi za buduće generacije bilo doista tragično.


20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3646, 4. listopada 2010.

Cijene stanova

Najskuplje u Dubrovniku, najjeftinije u Osijeku Sve manji interes za kupnju nekretnina izazvan lošijim financijskim stanjem građana, kao i same države, dovodi do pada cijena nekretnina u odnosu na prethodne godine

P

očetkom rujna cijene stambenih kvadrata u svim hrvatskim gradovima ostale su gotovo na kolovoškoj razini, a ni jedan grad nije zabilježio promjenu u cijeni veću od jedan posto. Uspješna turistička sezona učinila je

0,4 posto (13 eura), pa je prosječna cijena kvadrata u tom gradu 3345 eura. Najjeftiniji grad u Hrvatskoj je Osijek gdje je cijena četvornog metra 963 eura što je za 0,1 posto ili jedan euro manje nego u kolovozu.

Stručnjaci portala Crozilla.com ne očekuju da će cijene stanova do kraja godine porasti pomak i na području nekretnina, pa su prema podacima portala Crozilla. com neki gradovi na Jadranu zabilježili tek prividan porast cijena. Tako je u Rijeci razlika u cijeni 0,08 posto ili jedan euro viša nego u kolovozu, pa

je prosječna rujanska cijena četvornog metra stana u tom gradu iznosila 1708 eura. U Zadru su pak cijene porasle za 0,2 ili tri eura, što znači da je kvadrat stajao 1645 eura. Cijene nekretnina u Puli porasle su za jedan posto (14

eura) što znači da se u rujnu za stambeni kvadrat tražilo 1400 eura. U Zagrebu su cijene stanova pale za 0,6 posto ili za 11 eura, tako da je tijekom rujna za četvorni metar stana u hrvatskoj metropoli trebalo izdvo-

jiti 1837 eura. Prema podacima portala Crozilla. com, u Splitu su kvadrati stanova u rujnu u odnosu na kolovoz jeftiniji za jedan posto (22 eura) te su stajali 2138 eura. I u Dubrovniku su stanovi pojeftinili i to za simboličnih

Velik broj neprodanih stanova Stručnjaci Crozilla.coma ne očekuju da će cijene stanova do kraja godine porasti, za što postoji niz razloga. Sve manji interes za kupnju nekretnina izazvan lošijim financijskim stanjem građana, kao i same države, dovodi do pada cijena nekretnina u odnosu na prethodne godine. U odnosu na prvih devet lanjskih mjeseci prošle godine, tražene cijene nekretnina pale su za čak šest posto, a u uspored-

bi sa 2008. godinom one su manje za čak 10 posto, pokazuju podaci portala Crozilla.com. Uz to, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju sve manji obujam građevinskih radova, što upućuje na sve manju potrebu za gradnjom novih stanova. Razlog tomu krije se i u prevelikom broju neprodanih stanova. Sve to dovodi do zaključka kako cijene nekretnina do kraja godine neće značajno rasti. Planirano uvođenje poreza na nekretnine moglo bi dodatno pridonijeti padu cijena nekretnina budući da će većina vlasnika zasigurno što prije odlučiti prodati nekretnine koje su prazne kako bi izbjegli plaćanje poreza za nekretnine koje se zapravo ne koriste, smatraju stručnjaci portala Crozilla.com. (V.A.)

Hrvatska narodna banka

Ukupni javni dug dosegao 122,6 milijardi kuna

Bruto ino dug 43,6 milijardi eura

I dalje raste

Prema posljednjim podacima središnje banke, ukupan bruto inozemni dug je potkraj lipnja iznosio 44,9 milijardi eura što je povećanje od 8,9 posto na godišnjoj razini. Isključivši vrijednost kružnih izravnih ulaganja koja su značajno utjecala na povećanje duga, ukupan iznos bruto inozemnog duga potkraj lipnja iznosio je 43,6 milijardi eura. Usporedi li se vrijednost inozemnog duga na kraju drugog kvartala s krajem 2009., vidljivo je kako se u proteklih šest mjeseci inozemni

dug povećao za 508 milijuna eura ili za 1,2 posto, čemu je ponajprije pridonio porast obveza bankarskog sektora prema inozemstvu za 421 milijun kuna ili 3,9 posto. Ostali domaći sektori koji uključuju trgovačka društva i nebankarske financijske institucije te HBOR također su povećali iznos inozemnog duga za dodatnih 186 milijuna kuna ili 0,9 posto. Na pad ukupnog inozemnog duga utjecalo je smanjenje vanjskog zaduženja države te pad izravnih ulaganja. U prvih šest mjeseci inozemni dug dr-

žave je smanjen za 143 milijuna eura (2,8 posto), a izravna ulaganja za 166 milijuna eura (2,2 posto). Struktura ino duga (koji isključuje kružna izravna ulaganja) potkraj lipnja, u odnosu na kraj prosinca prošle godine blago se promijenila. Udio bankarskog sektora ponovno je premašio 25 posto, ponajprije zahvaljujući padu udjela države sa 17,1 na 16,6 posto te izravnih ulaganja sa 12 na 11,5 posto. Ostali domaći sektori su zabilježili tek blagi pad udjela u ukupnom dugu sa 49,6 na 49,4 posto. (V.A.)

Prema podacima Ministarstva financija, ukupan dug konsolidirane opće države (uključuje dug središnje države, proračunskih fondova te lokalne države) potkraj prvog polugodišta iznosio je 122,6 milijardi kuna. Uz nastavak relativno snažnog godišnjeg rasta ukupnog duga opće države (u lipnju je bio 12,4 posto), nastavljen je i porast njegova udjela u procijenjenom bruto domaćem proizvodu. Tako je udio ukupnog javnog duga potkraj prvog polugodišta porastao na 37 posto procijenjenog BDP-a.

Ukupni javni dug uz dug HBOR-a iznosio je 177,2 milijarde kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 14 posto te je obuhvaćao 53,5 posto procijenjenog BDP-a. Na relativno snažan rast ukupnog javnog duga najviše je utjecao rast duga središnje države koji u ukupnom javnom dugu ima udio od 65 posto potkraj lipnja je dosegao iznos od 115,2 milijarde kuna što je 13,6 posto više nego prije godinu dana. Rastu ukupnog javnog duga dodatno su pridonijeli ukupna državna jamstva te dug HBOR-a.

U godinu dana ukupna su državna jamstva porasla 18,9 posto ili na 41,4 milijarde kuna. Ukupan dug HBOR-a je pak povećan za 13,2 posto, na 13,2 milijarde kuna. “Nastavak nepovoljnih trendova u realnom sektoru gospodarstva, te posljedično slabiji priljev prihoda u državni proračun uz istodobni rast proračunskih rashoda doveo je do većih potreba države za dodatnim zaduživanjem. U idućim mjesecima očekujemo rast ukupnog zaduženja države”, prognoziraju analitičari RBA. (V.A.)


21

www.privredni.hr Broj 3646, 4. listopada 2010.

U osam mjeseci odobren 551 kredit

*vijesti

HBOR kreditirao izvoznike sa 3,8 milijardi kuna

Osiguranjem u prvih osam mjeseci pokriveni su izvozni poslovi vrijedni više od 1,7 milijardi kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

H

rvatska banka za obnovu i razvitak u prvih je osam mjeseci ove godine izvoznicima odobrila 551 kredit u iznosu od 3,8 milijardi kuna. Izvozni poslovi predstavljaju 70 posto ukupne kreditne aktivnosti banke, koja je u tom razdoblju iznosila 5,4 milijarde kuna. Zajedno s izvoznim poslovima, poduzetnicima je dodijeljeno 1230 kredita. “Kao razvojna i izvozna banka te izvozna agencija Republike Hrvatske, HBOR je od osnutka svojim djelovanjem podupirao hrvatske poduzetnike u nastojanjima da ojačaju svoj položaj na međunarodnom tržištu”, rekao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a. U prvih osam mjeseci ove godine osigurano je izvoznih poslova u vrijednosti većoj od 1,7 milijardi kuna što je pove-

ćanje od devet posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Primjerice, u 2009. godini ukupno je osigurano 2,5 milijardi kuna izvoza. U osam mjeseci ove godine isplaćene su četiri odštete u iznosu od 511.000 kuna (za poslove u Češkoj, Bosni i Hercegovini, Francuskoj i Poljskoj), a tijekom 2009. isplaćeno je 10 odšteta u iznosu od 2,7 milijuna kuna. Osiguranje izvoznih poslova “Kako izvozni poslovi zahtijevaju veliko znanje iz raznih područja, a posebno iz područja financija, HBOR-ovi stručnjaci stalno prate najnovija svjetska kretanja kako bi hrvatskim izvoznicima pružili cjelovitu uslugu i najpovoljnija rješenja”, dodaje Kovačev i kao primjer stalnog unaprjeđivanja ponude navodi osnivanje Hrvatskog kreditnog osiguranja radi što kvalitetnijeg osiguranja izvoznih poslova od političkih i gospo-

darskih rizika. Hrvatsko kreditno osiguranje, osnovano s austrijskim partnerima, ponajprije će se baviti osiguranjem izvoznih potraživanja, a u budućnosti i osiguranjem domaćih potraživanja. Time će ono biti prvo društvo specijalizirano za osiguranje takvih vrsta rizika u Hrvatskoj. HKO će se uključiti na tržište osigu-

Izvozni poslovi čine 70 posto ukupne kreditne aktivnosti HBOR-a, koja je u osam mjeseci iznosila 5,4 milijarde kuna ranja izvoznih kredita prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju budući da se ulaskom u EU osiguranje kratkoročnih izvoznih potraživanja mora prepustiti tržištu. Osiguranje izvoznih potraživanja do sada je obavljao HBOR u ime i za račun Republike Hrvat-

ske, i to od 1998. godine, ali ih je zbog usklađivanja poslovanja s pravnom stečevinom EU-a potrebno izdvojiti u posebno društvo. “Mnogi hrvatski izvoznici su prepoznali i iskoristili sve prednosti koje im HBOR pruža u poslovanju, a pozivamo i sve ostale da dođu i iskoriste naše usluge koje smo osmislili upravo za njih”, kaže Kovačev. Programi za poduzetnike Hrvatska banka za obnovu i razvitak je od 1997. godine izgradila sustav potpore u okviru kojeg ima pet kreditnih programa namijenjenih isključivo izvoznicima. To su Priprema proizvodnje, Kredit kupcu/kupčevoj banci, Kredit dobavljača, Kredit ino bankama i Izvoz IBRD. Za potrebe izvoznika izdaju se i izvozne bankarske garancije (ponudbene bankarske garancije, garancije za dobro obavljanje posla, garancije za

povrat avansa i bankarske garancije za otklanjanje manjkavosti u garantnom roku). Za potrebe osiguranja izvoznih poslova provodi se kratkoročno osiguranje, osiguranje kredita dobavljača, osiguranje kredita za pripremu izvoza i osiguranje ulaganja u inozemstva. Kod financiranja izvoza iznos kredita nije ograničen, već ovisi o proračunu potrebnih obrtnih sredstava, kreditnoj sposobnosti krajnjeg korisnika kredita, vrsti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja te raspoloživim sredstvima HBOR-a. Naknade za obradu kreću se od 0,25 do jedan posto iznosa kredita, ovisno o njegovoj ročnosti. Na ovaj način HBOR je dosad osigurao izvozne poslove u više od 50 zemalja u svijetu, uključujući i kapitalne izvozne projekte na tržištima Filipina, Irana, Bjelorusije, Indonezije i Indije.

EIB odobrio 200 milijuna eura Europska investicijska banka (EIB) Hrvatskoj je osigurala zajam od 200 milijuna eura za sufinanciranje njenih pretpristupnih aktivnosti zajedno s Europskom komisijom. Sredstva EIB-a će pomoći provedbi investicija u ukupnom iznosu od oko 800 milijuna eura kojima će se rješavati dugoročne potrebe hrvatskoga gospodarstva i od kojih se očekuje pomoć u zadovoljavanju standarda EU-a u nizu ključnih sektora. Programom su obuhvaćena prioritetna ulaganja u poboljšavanje vodoopskrbe, zbrinjavanje krutog otpada (odlagalište Bikarac), željezničku infrastrukturu (pruga Vinkovci-Tovarnik-granica), regionalnu konkurentnost i razvoj ljudskog kapitala. Kreditna akcija Hypo banke Hypo Alpe-Adria Bank uvela je akciju nižih kamatnih stopa i naknade na stambene kredite te štednu akciju Mudro uokvirena štednja. Štedišama je osigurana fiksna kamatna stopa od pet posto za depozite iznad 25.000 eura i 4,5 posto za niže iznose depozita s rokom oročenja iznad šest mjeseci. Akcija traje od 29. rujna do 31. prosinca 2010. godine. Za nove stambene kredite s valutnom klauzulom u eurima kamatna stopa odobrava se od šest posto za klijente banke i sa 50 posto nižim naknadama za obradu kredita od redovnih. Za kredite koji su namijenjeni za adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju ili završetak gradnje nekretnine, u iznosu od 5000 do 75.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, Hypo nudi kamatnu stopu od 6,90 posto do 8,10 posto. Akcija će trajati do 31. prosinca.


22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3646, 4. listopada 2010.

Tržište novca Zagreb

U rujnu najmanja kamatna stopa u zadnjih 10 godina Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

U

zadnjem tjednu rujna, kao i tijekom cijele godine, na novčanom tržištu je prevladavala iznimno visoka likvidnost sudionika i vrlo niska kamatna stopa. U takvim je okolnostima i aktivnost sudionika smanjena što se očituje u opsegu trgovanja. Prosječna kamatna stopa za mjesec rujan ove godine najmanja je stopa zabilježena u zadnjih 10 godina i iznosi 0,73 posto. Prosječna tjedna kamatna stopa u zadnjem tjednu mjeseca rujna bila je 0,5 posto. Iako sudionici svakodnevno prijavljuju potražnju za

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

250

27.9.’10. - 1.10.’10.

20.9.’10. - 24.9.’10.

1,5

200 1,0

150 100

0,5

50 0

27.9.2010.

28.9.2010.

29.9.2010.

novcem, u ovako neuobičajenom trendu kamatne stope smanjen je poticaj za trgovanje sudionika s viškovima likvidnosti. Kamatna stopa na pojedine prekonoćne kredite nerijetko je ispod 0,5 posto. Stoga značajni iznosi dnevnih

30.9.2010.

0

1.10.2010.

viškova najčešće završavaju u središnjoj banci kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,5 posto. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija ovaj tjedan nije održana, te sudionici s viškovima likvidnosti nisu

ponedjeljak

utorak

imali mogućnost dio sredstava usmjeriti u zapise. Pauza s izdavanjem trezorskih zapisa neće trajati dugo budući da je iduća aukcija trezorskih zapisa najavljena za sljedeći utorak u iznosu od 260 milijuna kuna i 35 milijuna eura.

srijeda

četvrtak

petak

U idućem razdoblju očekuje se promjena odnosa ponude i potražnje, odnosno barem blagi porast potražnje zbog nekoliko činjenica. Prvo, ulazimo u prvu dekadu listopada u kojoj slijedi redovita mjesečna isplata mirovina

kada potražnja za novcem privremeno jača. Pored toga, razdoblje održavanja obvezne pričuve ulazi u posljednju dekadu te će depozitne institucije koje nisu održale potreban prosjek na računu to svakako učiniti u ovome razdoblju. Konačno, ovaj tjedan je predblagdanski te je vjerojatno očekivati pojačano putovanje koje uobičajeno potiče potrošnju. Sve zajedno moglo bi dati impuls i novčanom tržištu idućih dana. Unatoč očekivanju vezanom uz porast potražnje, teško je očekivati da će i kamatna stopa jačati - ona će se, zbog visoke ponude, zadržati na niskoj razini.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Tečaj eura nadomak 7,3 kune

Mirex drži vrijednost

Vrijednost eura smjestila se u proteklom tjednu tik ispod 7,3 kune. Prema srednjem tečaju Hrvaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,163909

CAD

kanadski dolar

5,169761

JPY

japanski jen (100)

6,381523

CHF

švicarski franak

5,426904

GBP

britanska funta

8,416958

USD

američki dolar

5,311589

EUR

euro

7,299186

Izvor: HNB

tjedna ojačala prema dolaru za 2,5 posto. Na kraju tjedna narasla je prema švicarskom franku za oko

vatske narodne banke za jedan euro trebalo je dati točno 7,299186 kuna. Hrvatska valuta je tijekom EUR

7.31

USD

5.50

7.30

primjena od 2. listopada 2010. 27.9.

28.9.

29.9.

30.9.

dva posto. Dolar je na kraju proteklog tjedna vrijedio 5,31 kunu, a švicarski franak 5,43 kune. CHF

5.55

5.45

5.52

7.29

5.40

5.49

7.28

5.35

5.46

7.27

5.30

5.43

7.26

5.25

5.40

1.10

27.9.

28.9.

29.9.

30.9.

1.10

27.9.

28.9.

29.9.

30.9.

1.10

Međunarodno tržište kapitala

Posrtanje irskog ekonomskog čuda Loše vijesti i prošli su tjedan u Europskoj uniji zamagljivale horizont izlaska iz dugotrajne krize. Objavljeno je, primjerice, 5900 5700

da bi irski proračunski deficit mogao dosegnuti 34 milijarde eura, odnosno 32 posto BDP-a. Riječ je o manjku 10 puta 11160

FTSE 100

10940

većem nego što propisuju europska pravila. Španjolska je istodobno izgubila jedan stupanj kreditnog rejtinga (s AAA na Aa1), 2600

Dow Jones

2500

5500

10720

2400

5300

10500

2300

5100

10280

2200

4900

10060

2100

27. 9. 5000 4500

28. 9.

29. 9.

30. 9.

1. 10.

27. 9. 6600

CAC40

6400

28. 9.

29. 9.

30. 9.

1. 10.

27. 9. 9860

DAX

9640

4000

6200

9420

3500

6000

9200

3000

5800

8980

2500

5600 27. 9.

28. 9.

29. 9.

30. 9.

1. 10.

NASDAQ

28. 9.

29. 9.

30. 9.

1. 10.

NIKKEI 225

8760 27. 9.

28. 9.

29. 9.

30. 9.

1. 10.

27. 9.

28. 9.

29. 9.

30. 9.

1. 10.

što će joj poskupjeti inozemno zaduživanje. Nije mnogo bolje ni preko oceana ili na Dalekom istoku. Povjerenje potrošača u SAD-u je nisko kao i najave privrednog rasta od samo 1,7 posto. U Japanu izvoz slabi već šesti mjesec za redom. Svi i dalje gledaju u Kinu gdje će rast biti 10,5 posto i ojačati njenu poziciju na svjetskom tržištu. Rusija je stoga s Kinom sklopila novi sporazum o energetskoj suradnji, što cijenu nafte održava u rasponu od 74 do 83 dolara.

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, spustila se potkraj tjedna na 152,1241 bod, dok je na početku tjedna bila 152,4769. No prošlotjedne vrijednosti bile su ukupno više nego u tjednu prije toga. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

156

156

154

154

152

152

150

150 1.9.

9.9.

21.9.

30.9.

27.9.

28.9.

29.9.

30.9.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 30. 9. 2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

152,8995 155,1078 145,0863 153,7059 152,1241

161,0511 182,8219 128,3660 129,0672 151,7960 169,7495 166,1557 178,0642 129,4605 114,2568 151,3992 158,2393 139,6522 125,3040 115,3379 116,9466

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


23

www.privredni.hr Broj 3646, 4. listopada 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 328,650 milijuna kuna

Dalekovod najlikvidniji Marko Repecki www.hrportfolio.com

P

rotekloga tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 110,515 milijuna kuna što je porast od 81,91 po-

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 110.515.866,90 kn

sto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,85 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.921,53 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 1013,41 bodu što je porast od 1,09 posto. Najviše se trgovalo dioni-

Top 10 po prometu

tjedna promjena

Dalekovod d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantic Grupa d.d. Adris d.d.(povlaštena) ZIF Jadran Kapital d.d. Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Ina d.d. Atlantska plovidba d.d. Petrokemija d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d.

+1,29% +1,11% +3,32% +1,85% +11,11% -2,13% +2,50% -1,46% +0,83% +1,63%

zadnja cijena 273,48 274,00 810,00 275,00 20,00 9,20 1.672,00 811,00 158,26 1.340,00

promet 37.776.178,29 23.531.979,77 9.513.175,82 6.604.654,05 3.971.537,00 2.504.249,20 2.414.882,90 2.083.052,70 1.974.608,01 1.877.320,57

index Crobex Crobex10 Crobis

com Dalekovoda kojom je ostvareno 37,776 milijuna kuna prometa, a trgovanje je završila na 273,48 kuna što je porast od 1,29 posto. Najveći porast među najtrgovanijim dionicama imala je dionica Jadran

kapitala koja je porasla za 11,11 posto te je trgovanje završila na 20 kuna uz promet od 3,971 milijun kuna. Dionica Vikto-

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

RIZ-odašiljači d.d. Dioki d.d. Dukat mliječna industrija d.d. Turisthotel d.d. ZIF Jadran Kapital d.d. Medika d.d. Euroherc osiguranje d.d. Pounje trikotaža d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Laguna Novigrad d.d.

+42,99% +20,21% +13,99% +13,33% +11,11% +9,68% +7,01% +6,67% +5,67% +5,43%

zadnja cijena 142,99 98,87 400,12 850,00 20,00 6.800,00 4.899,99 0,80 950,00 9,51

promet 35.744,95 89.853,74 179.151,48 1.700,00 3.971.537,00 20.400,00 19.599,96 2.396,55 16.618,00 11.311,73

INVESTICIJSKI FONDOVI

rastom od 3,31 posto. Najveći gubitnik kod dioničkih fondova je fond HPB Dionički kojem je vrijednost smanjena za 1,33 posto, a iza njega je C-Zenit s padom od 1,03 posto. Kod mješovitih fondova najuspješniji je ST Balanced koji je ostvario porast vrijednosti od 4,08 posto, a slijedi ga ST

Aggresive s porastom od 3,20 posto. Najveće padove u ovoj grupi zabilježili su Raiffeisen Balanced (-0,50 posto) i C-Premium (-0,38 posto). Kod obvezničkih fondova na vrhu pozitivne ljestvice nalaze se Erste Bond (+0,12 posto) i ZB bond (+0,04 posto), dok je najveći pad zabilježio HI-

conservative kojem je vrijednost smanjena za 0,20 posto, a iza njega je HPB obveznički s padom od 0,15 posto. Novčani fondovi su po običaju svi završili tjedan u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju Raiffeisen Cash i Erste Euro-Money kojima je vrijednost porasla za 0,08 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 23. do 30. rujna 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa AC G Dynamic EM OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+

ra Lenca pala je za 2,13 posto te je trgovanje završila na 9,20 kuna i time je najveći gubitnik među najtrgovanijim izdanji10 dionica s najvećim padom cijene Mediteranska plovidba d.d. Slobodna Dalmacija d.d. BC institut d.d. Koka peradarsko d.d. Transadria d.d. Đakovština d.d. Validus d.d. Genera d.d. HUP - Zagreb d.d. Hoteli Rabac d. d.

tjedna promjena +0,85% +1,09% -0,24%

ma. Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna. a osam ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -69,23% -26,07% -19,62% -19,20% -11,11% -10,81% -8,86% -8,67% -8,62% -7,94%

zadnja cijena 100,00 25,13 185,00 202,00 2.400,00 8,00 11,52 61,00 1.430,00 92,00

promet 100,00 36.044,85 12.593,17 2.828,00 24.159,32 26.275,10 111.063,32 30.786,57 77.205,40 35.405,00

*vijesti

ST Global dohvatio 4,11 posto Rezultati fondova protekloga tjedna kretali su se u rasponu od -1,33 posto pa do +4,11 posto, 65 od ukupno 92 fonda ostvarilo je porast vrijednosti. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je fond ST Global Equity kojem je vrijednost porasla za 4,11 posto, a slijedi ga MP Bric HR s po-

zadnja vrijednost 1.921,53 1.013,41 96,16

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn €

115,9200 142,2200 99,6000 9,7951 116,1255 152,6100 171,5655 63,4914 98,9449 109,0715 8,0488 143,5121 82,2201 5,3638 68,3879 10,8593 109,9896 107,3300

-0,21 -0,19 0,29 0,15 0,49 -0,50 4,08 3,20 0,89 0,43 0,24 0,71 0,44 -0,38 0,51 -0,17 -0,15 -0,21

€ € € € € € kn € €

159,7000 139,5636 11,3260 174,0000 129,3400 130,5300 159,5700 125,4341 126,3256

0,04 0,04 -0,20 -0,06 -0,05 0,12 0,01 -0,15 0,03

kn kn € € kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn €

131,8200 161,7897 139,3002 125,2500 140,4352 143,6900 137,5400 137,7617 134,3057 124,3100 131,3074 121,7532 116,1923 11,2599 107,7523 10,6052 101,9015 104,9700

0,05 0,05 0,04 0,04 0,07 0,08 0,06 0,05 0,07 0,02 0,07 0,03 0,07 0,06 0,06 0,06 0,05 0,08

Valuta

Velebit povećao temeljni kapital Velebit osiguranje povećao je temeljni kapital na 77 milijuna kuna. Kapital je podijeljen u 770.000 redovnih dionica koje glase na ime, a svaka dionica je nominalne vrijednosti od 100 kuna. Povećanje temeljnog kapitala, provedeno prema odlukama nadležnih tijela društva i odredbama statuta Velebit osiguranja, upisano je prošli tjedan u sudski registar.

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn €

13,5340 46,6154 8,1618 126,5500 12,0821 98,4200 101,1500 77,9528 159,2830 60,8000 79,3400 82,1145 85,4300 90,9490 98,2500 49,6896 56,4663 41,6304 28,1077 68,5100 60,5544 62,5200 67,4376 5630,7600 88,2186 68,8333 30,2300 48,4861 6,3059 55,7300 38,2480 79,5225 46,4197 452,2726 343,9501 84,1705 80,8400 290,5897 69,4100 115,1636 122,6064 10,8107 107,3973 114,3254 91,1124 9,5343 97,4000

-0,35 4,11 0,36 -0,26 0,13 -0,22 0,13 -0,07 0,85 -0,26 -0,29 -1,33 -0,22 0,17 0,50 -0,38 0,44 -0,31 0,38 0,07 0,55 1,00 -0,49 0,39 0,21 0,46 -0,69 0,58 0,90 0,32 1,00 -0,56 -1,03 -0,35 3,31 0,86 0,11 1,61 0,92 0,91 1,27 -0,22 0,26 1,64 1,25 0,93 0,35

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced C-Premium Agram Trust AC G Balanced EM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Erste preporučuje Inu Analitičari Erste banke procijenili su da će dionica Ine u godini dana narasti na 2200 kuna pa su preporučili njenu kupnju. U Erste banci se ocjenjuje da je Ina u proteklih 12 mjeseci zaostajala za srodnim tvrtkama iz naftnog i plinskog segmenta uslijed niske likvidnosti i slabog makrooporavka u balkanskoj regiji. Međutim, Ina ima vrlo ohrabrujuće financijske i poslovne izglede. Modernizacija rafinerija, povećanje proizvodnje ugljikovodika i mjere za rezanje troškova trebali bi biti glavni čimbenici povećanja profitabilnosti. Udjel ‘švicaraca’ u kreditima 24 posto Udjel kredita u švicarskim francima u ukupnim kreditima stanovništvu sredinom godine iznosio je 24 posto, podaci su HNB-a. Udjel ra-

ste zbog jačanja švicarske valute u odnosu na kunu. Krajem prošle godine krediti vezani uz CHF u ukupnim kreditima stanovništvu iznosili su 23,1 posto. Bruto krediti stanovništvu krajem lipnja iznosili su 126,3 milijarde kuna, a krediti vezani uz švicarski franak 30,1 milijardu kuna. Od 1. siječnja do 1. rujna ove godine švicarski franak je u odnosu na kunu ojačao 14,43 posto. ZB invest kupio dionice NIS-a

Investicijski fond ZB Invest kupio je za 25 milijuna dinara (oko 1,7 milijuna kuna) dionice Naftne industrije Srbije, javlja portal Seebiz.eu. Iako vrijednost dionica Naftne industrije Srbije ovih dana pada, zahvaljujući ugovornim obvezama Gazproma, negativan trend odlična je prilika za zaradu. Naime, svi koji su ovog tjedna kupili dionica za 1000 eura najkasnije do veljače mogu računati na prinos od 115 eura. Većinski vlasnik NIS-a Gazpromnjeft ima ugovornu obvezu do veljače iduće godine ponuditi manjinskim dioničarima otkup dionica po cijeni ne nižoj od 4,8 eura.


Posjetite najljepšu manifestaciju na sajmišnoj sceni baština ■ gospodarstvo ■ turizam ■ gastronomija zabava i rekreacija ■ ocjenjivanja i nagrade humanitarna akcija ■ sveËano finale

Medijski pokrovitelji:

soundset

www.logitur.net Logistika za turizam i ugostiteljstvo

pr

11. KONFERENCIJA O ODNOSIMA S JAVNOŠĆU HUOJ-a

version 11.0

Predavanja // Change & Ethical Consumption in the Post-crisis Times: the Values Shift // Komuniciranje u gospodarstvu u doba krize // Today all PR is on line PR // Technology and Public Relations // Komuniciranje u tijelima državne uprave // Glazba kao terapija za uspješno komuniciranje Okrugli stolovi // Društvena odgovornost tvrtki i izazovi internog komuniciranja u doba recesije // Online revolucija u praksi Predstavljanje knjige // Mjerenje i evaluacija u odnosima s javnošću u izdanju HUOJ-a Grand PRix // Dodjela godišnje nagrade HUOJ-a PR party

Informacije i prijave: www.huoj.hr

Sponzori Agrokor // Turistička zajednica Grada Zagreba // Erste & Steiermärkische Bank // Pliva Splitska banka // T-HT // Vipnet // Županija Zagrebačka // Publicis Consultants

privredni vjesnik

Tjednik partner hrvatskog gospodarstva www.privredni.hr


enterprise europe

info

Broj 24, 4. listopada 2010.

FINANCIRANJE TEHNOLOGIJA

EEN regionalna konferencija U makedonskom gradu Ohridu prošloga je tjedna održana regionalna konferencija Europske poduzetničke mreže s temom Prema kvalitetnijim uslugama EEN-a: umrežavanje, znanje i razmjena prakse. Na skupu je sudjelovalo šezdesetak djelatnika mreže iz regije koja pokriva područje Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije te Bosne i Hercegovine. Na skupu se raspravljalo o ekoinovacijama, održivom razvoju, tehnologijskim auditima, pomoći u razvoju tehnološke politike te suradnji akademske zajednice i poslovnog sektora. Održan je i regionalni konzorcijski panel pod nazivom 2011.-2012. EEN programi u regiji Balkana: nacionalni naglasci i regionalna suradnja.

Jednostavnije i sigurnije plaćanje Vladina agencija za tehnološke potpore BICRO financira gotovo polovinu vrijednosti projekta zamjene računa na papiru elektroničkim verzijama računa Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO, Vladina agencija za provedbu Vladinih programa potpore tehnologijskom razvoju, potpisao je ugovor u okviru programa poticanja istraživanja i razvoja IRCRO, kojim se financijski pomaže malim i srednjim poduzećima koja žele investirati u istraživanje i razvoj kroz poslovnu suradnju sa znanstvenim ustanovama. Poduzeću Računi.hr za istraživačkorazvojne aktivnosti odobreno je financiranje u iznosu od 900.000 kuna što je gotovo polovina (47 posto) ukupnih troškova projekta kojemu je cilj izgradnja sustava jednostavnijeg plaćanja, pri čemu bi se plaćanje papirnatih računa zamijenilo elektroničkim verzijama računa. Poduzeće je pokrenuo nekadašnji vlasnik Iskona Damir Sabol, a projektu će pomoći Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina. Razvoj interneta i internetskog bankarstva te njihova sve veća prihvaće-

nost u društvu stvorili su preduvjete za zamjenu papira kao sredstva komunikacije njegovim elektroničkim ekvivalentom. Moderna tehnologija svim će sudionicima u lancu (poduzećima izdavateljima računa, bankama i građanima - krajnjim korisnicima usluge) znatno olakšati život

smanjivanjem nepotrebnih administrativnih aktivnosti uz značajne uštede. Projekt bi trebao polučiti dugoročne pozitivne učinke za buduće sudionike kojima donosi značajne uštede vremena i novca uz povećanje efikasnosti poslovanja. Zamjena skupog i sporog procesa fizičke distribucije i dostave papirnatih računa korisnicima pozitivno utječe na okoliš, a državnoj se upravi omogućava bolja kontrola tijeka novca i provjera urednog obračunavanja i plaćanja poreza. Jedino elektronički alati primijenjeni nad elektronički arhiviranim e-računima omogućuju efikasnu kontrolu pravilnog obračunavanja poreza i obveznih davanja. Hrvatska vlada je kroz program Poticanje poduzetništva utemeljenog na inovacijama i novim tehnologijama od 2007. godine do danas uložila više od 175 milijuna kuna u poduzetništvo utemeljeno na inovacijama i novim tehnologijama.


enterprise europe Maslinarstvo

Prilagođavanje EU potporama Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja nastavlja reforme kroz donošenje novog zakona o državnoj potpori poljoprivredi kojim se pripremamo za članstvo u Europskoj uniji Jozo Vrdoljak

sjek postojeće razine i distribucije izravnih plaćanja u Hrvatskoj te doprinos sektora financijskoj omotnici, ali i dodatni kriteriji kao što su broj korisnika izravnih plaćanja, distribucija potpore unutar sektora, postojeća razina izravnih plaćanja i vezana plaćanja u Europskoj uniji od 2012. ”Prema tim propisima odnosno prema praksi u zemljama EU-a, najvažniju ulogu u cjelokupnom procesu proizvodnje maslinovog ulja imaju organizacije proizvođača i njihove udruge, koje su ovlaštene za primanje sredstava potpore i za njihovu raspodjelu između svojih članova. Nadalje, te organizacije proizvođača isto tako imaju ulogu planiranja proizvodnje, prerade, praćenja i nadzora tržišta maslinovog ulja”, ističe Milat.

Zadnjih se godina podiže više od tisuću hektara maslinika godišnje, što je oko 500.000 stabala novih maslina. ”Tim tempom moramo nastaviti. Jadranska regija u kojoj živi 1,4 milijuna stanovnika mora biti određena kao trajna poljoprivredno-turistička destinacija. Maslina kao kultura prednjači jer traži najmanji angažman radne snage, idealna je kultura u dopuni turizmu te je stvorena za dodatne izvore prihoda. I ne samo da je maslina prva po brojnosti trajna voćka jer zauzima

Maslina je idealna kultura u dopuni turizmu te je stvorena za dodatne izvore prihoda, tvrdi Vinko Milat oko 20.000 hektara, ona je bitna i zato što određuje granice Mediterana. Uz dugu tradiciju uzgoja masline i povoljne prirodne uvjete, mi imamo i velike zemljišne potencijale, prostore gdje su nekada bili zasađeni maslinici, a danas raste šuma ili makija”, istaknuo je Vinko Milat, savjetnik ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na 12. Noćnjaku koji se održao u Biogradu. Milat je napomenuo da do ulaska u EU moramo napraviti značajne zahvate počevši od sređivanja maslinarskog katastra i Upisnika proizvođača i prerađivača, preko organizacije proizvođača maslina, prerađivača ali i potrošača, te posebno podizanja novih maslinika i usklađivanja potpora s potporama u EU-u, pa sve do problematike stvaranja i brendiranja maslinova ulja te osiguranja tržišta za naraslu proizvodnju ulja. Prilagodba sustava državnih potpora Novi sustav hrvatske državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju stupio je na snagu u drugoj polovini 2009. godine. Najveće promjene odnose se na

sustav izravnih plaćanja. Novim se modelom hrvatska potpora postupno približava modelu koji se primjenjuje u Europskoj uniji. Prema Zakonu o državnoj potpori, poljoprivredi i ruralnom razvoju, osnovna plaćanja u biljnoj proizvodnji ostvaruju se po jedinici površine. Tako je i za masline. Planirano je da će se 2010. godine isplatiti 2250 kuna po hektaru, dok za ekološku proizvodnju poticaj iznosi 2750 kuna. Ostala plaćanja odnose se na preradu ploda maslina, i to 0,63 kune po kilogramu, te za prodaju ekstra djevičanskog ulja, i to šest kuna po litri ako posjeduju minimalno 30 stabala maslina. ”Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u ovoj godini nastavlja lani započetu reformu. Prvi korak će biti donošenje novog zakona o državnoj potpori poljoprivredi s kojim ćemo pripremiti naš sektor za članstvo u Uniji, te tako ispuniti jedan od najvažnijih uvjeta za završetak pregovora u poljoprivrednom poglavlju”, naglasio je Milat.

Najvažniji element EU politike potpora jest odvajanje potpora od proizvodnje, odnosno nevezana plaćanja, prema kojima se odobrava ista visina potpora bez obzira na vrstu proizvodnje, dok bi se u osjetljivim sektorima dodatne potpore nastavile isplaćivati i nakon ulaska u EU. Kriteriji potpora Kod odabira i rangiranja osjetljivih sektora za vezana plaćanja u 2011. godini, kao kriteriji će se uzimati trogodišnji pro-

Hrvatska tek započinje s procesom organiziranja tržišta maslinovog ulja prema EU načelima. Stoga je nužno povezivanje predstavnika proizvodnje, trgovine i prerade maslinovog ulja. Jedino se u poziciji organizatora na tržištu može imati ulogu u nadzoru i praćenju tržišta, te upravljanju sektorom maslinovog ulja. ”Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju proizvođača, tržišnom pristupu proizvodnji, stvaranju prepoznatljivih i kvalitetnih brendova maslinova ulja i, iznad svega, konkurenciji proizvodnje, kako bismo mogli smanjiti uvoz i povećati izvoz maslinova ulja. Moramo raditi na zaštiti izvornosti i zemljopisnog podrijetla ulja”, smatra Milat.

Milijarde čekaju ulazak u EU Pretpostavlja se da će nakon ulaska u EU Hrvatska raspolagati sredstvima za razdoblje od 2012. do 2013. iz I. stupa, u iznosu od 5,62 milijarde kuna, te iz II. stupa - ruralni razvoj, sa 4,52 milijarde kuna. Izravna plaćanja planiraju se u iznosu od 2,69 milijardi kuna te tržišna potpora od 114,8 milijuna kuna. Radi se o izravnim plaćanjima temeljem ARKOD-a i LPIS-a za površine prema Upisniku proizvođača i prerađivača te za dodatna plaćanja za osjetljive sek-

tore, u što spada i maslina. U prijedlogu reforme za 2010. i sustava poljoprivredne potpore predviđa se potpora za maslinovo ulje u iznosu većem negoli je danas, a to bi osiguralo trajni razvoj maslinarstva i proizvodnju maslinova ulja u Hrvatskoj.


www.een.hr

4. listopada 2010.

2 3

Proračunska disciplina u Europskoj uniji

Treniranje strogoće Europska komisija odlučila je nametnuti financijsku disciplinu članicama EU-a kroz šest novih zakona koji uključuju i novčane kazne Lada Stipić-Niseteo Na papiru sve izgleda dobro i uistinu je riječ o potencijalno najvećoj revoluciji u monetarnim poslovima Europske unije nakon uvođenja eura: u dekoru glasnih, masovnih sindikalnih prosvjeda u i oko europske četvrti Bruxellesa zbog mjera stiskanja remena, Europska je komisija objavila prijedloge pet uredbi i jedne upute namijenjenih doslovnom nametanju financijske discipline. Kazne za neposlušne države - 0,2 posto BDP-a Kada su se grčke nacionalne financije otrgnule kontroli dovodeći u opasnost sam opstanak eurozone, a potom slični problemi iznikli u nekoliko članica EU-a, sve je to prisililo administracije 27 zemalja na iskreno razmatranje vlastitog ponašanja. Nekoliko je tjedana izgledalo kao da će se eurozona urušiti pod pritiskom problema jedne jedine, i to manje članice. Kriza je potvrdila da je vrijeme jačanju Pakta o stabilnosti i rastu, sporazuma članica prema kojem se nedozvoljenim brojkama smatraju proračunski deficit viši od tri posto i javni dug iznad 60 posto bruto domaćeg proizvoda.

Od šest prijedloga novih zakona četiri pokrivaju fiskalne teme, ojačavajući Pakt o stabilnosti i rastu obvezom praćenja proračuna i praksom da se tijekom dobrih godina države pripremaju za one manje dobre. U slučaju da se država članica ne pokaže dovoljno razboritom u krojenju svojih financija, Europska komisija može, ako se naravno radi o dramatičnom iskakanju iz tračnica grčkoga tipa, otvoriti pitanje odgovornosti članice. Sva se zaduženja prate pažljivije i tješnje, dakle sve će države koje preskoče prag javnog duga od 60 posto BDP-a morati u određenom vremenu vratiti dug u dozvoljene okvire, obvezno je postupno kresanje previsokog zaduženja ritmom do pet posto godišnje. Slijedi prijedlog koji će slovu Pakta o stabilnosti i rastu dati nešto korisne muskulature: država koja prekrši sve limite i ne konsolidira na vrijeme vlastite financije suočava se s kaznom do 0,2 posto iznosa BDP-a u toj godini. Sankcija je automatska, a zanimljiva je i korisna izmjena da se kazna poništava tek kvalificiranom većinom u Vijeću, dakle povlačenje kaznene mjere zahtijeva dosta natezanja, uvjeravanja, pregovaranja i sklapanja različitih aranžmana ukoliko je članici u prekršaju in-

teres izvući se nekažnjeno i na duge staze. Prijedlog ide na ruku manjim članicama razblažujući prenaglašen utjecaj velikih. Ili, neće biti kako Francuska hoće, nego kako odluči većina. Predstavljena je i uredba koja određuje minimum elemenata u svakom nacionalnom proračunu, na državama članicama je naravno što će sve unijeti u domaće financije, ali ispod dogovorenog

Mjere su kontroverzne i nude masivne promjene te su dočekane s oprečnim reakcijama - neki ih hvale, neki se zgražaju minimuma ne smiju ići. Europska komisija predložila je novi element u nadzoru gospodarstva; u slučaju teških poremećaja u gospodarstvu jedne ili više članica, Europska komisija može otvoriti proceduru provjere stanja te skupa sa zemljom u problemima isplanirati oporavak. Ako zemlja nastavi po svome (istodobno unoseći nestabilnost u ostatak monetarne unije, kao što je bio slučaj s Grčkom), suočava se s go-

dišnjom kaznom u iznosu od 0,1 posto BDP-a. Kazna se izbjegava samo ako je poništi kvalificirana većina. Stiskanje kočnice prije nizbrdice Mjere su kombinacija prevencije i sankcija, “pokušat ćemo kočiti prije nego što se automobil nađe na nizbrdici”, objašnjavao je predsjednik Europske komisije. Mjere su dovoljno kontroverzne i nude masivne promjene te su kao takve razumljivo dočekane s oprečnim reakcijama - neki ih hvale, neki se zgražaju tvrdeći da neće postići ništa. Naravno, predstoji uobičajena procedura pretresanja doslovno svakog slova predloženih uputa i uredbe na razini Vijeća i Europskog parlamenta. Europska komisija se nada da će sustav biti kompletiran do idućeg ljeta – i nitko pojma nema kako će on na kraju izgledati. Ni prijestolnice nisu presretne, neke su već počele gunđati zbog zadiranja u suverenitet i naravi mjera koje će ionako nepopularne mjere štednje učiniti još oštrijima. I za to postoji odgovor, “jednoga smo svjesni, vlade nisu uvijek u pravu, da su bile uvijek u pravu ne bismo danas imali ovu situaciju”, lupio je kritičare po prstima Jose Manuel Barroso.


enterprise europe INCOTERMS 2010

Revidirana pravila za upotrebu u MEĐUNARODNOJ TRGOVINI Novo izdanje međunarodno prepoznatljivih trgovačkih termina pomoći će razvoju međunarodne trgovine i spriječiti zablude u utvrđivanju troškova, rizika i odgovornosti u isporuci robe Međunarodna trgovačka komora je 16. rujna objavila novo izdanje međunarodno prepoznatljivih trgovačkih termina Incoterms 2010. Pravila su u širokoj primjeni u međunarodnoj trgovačkoj praksi i nezaobilazan su faktor kod sklapanja ugovora o prodaji gdje dogovor stranaka o korištenju određenih Incoterms termina utječe na obveze prodavatelja i kupca. Naziv Incoterms predstavlja skraćenicu za međunarodne trgovačke termine (International Commercial Terms), a pravila je Međunarodna trgovačka komora prvi put izradila još 1936. godine kako bi pomogla trgovcima u izbjegavanju mogućih zabluda pri utvrđivanju troškova, rizika te odgovornosti kupca i prodavatelja u postupku isporuke robe. Nova revidirana Incoterms 2010 pravila uključila su neke nove trendove u globalnoj trgovini od njihove zadnje

revizije 2000. godine. To su promjene u sigurnosti tereta, što je za mnoge zemlje postalo ključno pitanje nakon terorističkog napada na Sjedinjene Američke Države u rujnu 2001., te povećana upotreba elektronske komunikacije u svakodnevnom poslovanju. U odnosu na prošlo izdanje, broj pravila u Incotermsu 2010 smanjen je sa 13 na 11 te su uključena i dodatna dva pravila – DAT (Delivered at Terminal) i DAP (Delivered at Place). Nova verzija također uključuje smjernice na početku svakog pravila, kojima je cilj jasno usmjeriti korisnika na upotrebu ispravnog Incoterms 2010 pravila. U organizaciji ICC-a Hrvatska u tijeku je izrada dvojezične englesko-hrvatske verzije Incotermsa 2010 koja će biti tiskana u studenome, a najavljujemo i seminar o revidiranim Incoterms 2010 pravilima u prosincu ove godine. Objavljena revidirana pravila stupaju na snagu u siječnju iduće godine.

Razmjena tehnologija Open Hotel: New Software System (10 IT 55Y2 3I4C) Talijanski istraživački tim traži partnera u turizmu s kojim bi razvio i testirao novi open source softverski sustav koji su oni realizirali za promociju lokalne turističke industrije. Tehnologija za digitalizaciju papirnate dokumentacije (10 PL 62AP 3H68) Poljska tvrtka specijalizirana za instalaciju i slaganje strukturnih mreža traži tehnologiju koja će joj omogućiti digitalizaciju i vjernu reprodukciju svih oblika originalnih crteža, dijagrama, planova... Moguća je komercijalna suradnja s tehnološkom pomoći. Praćenje električne potrošnje u komercijalnim zgradama (10 US 87GA 3III) Američka tvrtka traži učinkovitu tehnologiju za praćenje električne potrošnje i prosljeđivanja tih informacija putem bežičnih komunikacijskih standarda. Moguće je licenciranje, kupnja prava, daljnje istraživanje s mogućnošću proizvodnje i zajedničkog razvoja za 5000 jedinica godišnje.

Inovativni softver za turističke aplikacije (09 IT 52T5 3FS3) Talijanska IT tvrtka traži partnera za daljnji razvoj softverskog sustava povezivanja fiksnih sustava (TV) i mobilnih uređaja. Moguća je tehnološka suradnja i komercijalno partnerstvo. Sustav transfera podataka za praćenje lijekova (10 TR 99PD 3GF1) Turska tvrtka traži mali, prenosivi i integrirani sustav za praćenje podataka o spremišnim uvjetima lijekova u istraživačkom centru. Podaci poput vremena, uvjeta spremišta i lokacija trebali bi biti transferirani putem sustava iz prenosivog spremnika do baze podataka. Moguća je suradnja s tvrtkama koje imaju iskustva u praćenju lijekova. Inovativna tehnologija zaštite od uljeza (09 GB 42O1 3FOV) Međunarodna logistička tvrtka traži novu tehnologiju za sprječavanje uljeza

putem brzostvarajuće pjene. Tehnologija će se koristiti u zatvorenim prostorima, a traže se specijalisti za pjenaste materijale koji mogu prilagoditi postojeću tehnologiju ili imaju stručnost za razvijanje nove. Partner može biti akademija, istraživački institut ili komercijalna organizacija. Novi salon virtualne stvarnosti – Duboki oceani (09 ES 23D2 3EDV) Španjolska tvrtka razvija originalni virtualni salon o bogatstvima svjetskih oceana (podmorja) s prikazima morskog života. Traži se partner koji bi finalizirao salon, s financijskim resursima i znanjem o virtualnoj stvarnosti i paleontologiji radi zajedničkog ulaganja ili tehnološke suradnje. Alternativna rješenja za pranje/ izbjeljivanje povrća bez korištenja sumpornog dioksida (10 ES 29h4 3GXJ) Španjolski proizvođač konzerviranog povrća traži novu tehnologiju. Tvrtka tra-

ži tehničku suradnju i preferira istraživačke centre ili akademske institucije s realnim znanjem kemijskih procesa i zaštite hrane. Moderna tehnologija regeneracije zagađenog hidrauličnog ulja (10 PL 64BH 3G7J) Poljska tvrtka traži dobavljača tehnologije pročišćavanja hidrauličkog ulja od mehaničkih zagađivača poput gume, metalnih komada... Tehnologija može biti na nekom stupnju razvoja ili potpuno razvijena. Kooperacija može biti u obliku komercijalne suradnje s tehničkom pomoći. Teški metali i kontrola emisije u velikim postrojenjima (09 PT 65BN 3EFM) Portugalska tvrtka traži tehnologiju za kontrolu emisije teških metala i PM10 u postrojenjima s izgaranjem nafte. Više informacija o ovim ponudama i potražnjama een@bicro.hr


www.een.hr

4. listopada 2010.

4 5

INOVATORI U POSLOVNOM TURIZMU

NOVE PRILIKE

u turističkoj industriji

Najbolji je program Idemo u Srijem

CBTour je inovativni multidisciplinarni program koji potiče suvremene i inovativne mehanizme za razvoj hrvatskog turizma s posebnim naglaskom na zaštiti okoliša i biološke raznovrsnosti te primjeni načela održivog razvoja postati tradicionalna te vrijedan prilog razvitku hrvatskog turizma. “Svi smo složni oko projekta razvoja održivog turizma, a dodjela nagrada za najinovativnije turističke programe stvara nove prilike u turističkoj industriji”, istaknula je Ondina Šegvić.

U povodu obilježavanja Svjetskog dana turizma proteklog su tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) dodijeljene prve godišnje nagrade CBTour - Inovacije u poslovnom turizmu za najkreativnije i najinovativnije turističke programe. Ti su programi usmjereni prema razvoju poslovnog, znanstvenog i kongresnog turizma u Hrvatskoj, a organizator manifestacije bilo je Društvo inovatora Sigma u suradnji sa Svjetskom organizacijom kulturnog turizma, HGK-om, Europskom poduzet-

ničkom mrežom Hrvatske, bankom Banco Popolare Croatia te tvrtkama Coca-Cola HBC Hrvatska, IluminataAD i Promovis. CBTour je inovativni multidisciplinarni program koji potiče suvremene i inovativne mehanizme za razvoj hrvatskog turizma s posebnim naglaskom na zaštiti okoliša i biološke raznovrsnosti te primjeni načela održivog razvoja. Prilikom dodjele nagrada, direktorica Sektora za turizam HGK-a Ondina Šegvić izrazila je nadu kako će dodjela tih nagrada

Turizam je pogled na život S njom se složio i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić koji je naglasio kako su još prije 18 godina postavljena tri strateška razvojna cilja turizma. To su obnova, zaštita i potpunije vrjednovanje turističkih potencijala, uspostava hrvatskog turističkog identiteta i pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodećih turističkih zemalja na Mediteranu te razvitak kvalitetnog turizma u skladu s održivim razvitkom. Govoreći o strateškom marketinškom planu u razdoblju od 2010. do 2014. godine, Bulić je istaknuo kako je u tom planu posebno naglašeno očuvanje kulturne i prirodne baštine. “Turizam je pogled na život, a upravo kroz tu gospodarsku granu Hrvatska može biti uključena u međunarodna događanja”, zaključio je Bulić. (S.P.)

Iz Kataloga investicija Županijski centar za zbrinjavanje otpada Biljane Donje Traži se strateški partner za izgradnju centra za zbrinjavanje otpada za Zadarsku županiju koji će osigurati investiranje 50 milijuna eura. Centar za zbrinjavanje trebao bi imati tvornicu za obradu smeća, privremeno spremište, odlagalište otpada, zonu za skupljanje i obradu biogoriva te zonu za skupljanje otpadne vode i njen tretman. Tehnologija kao i broj i dizajn pojedinih dijelova centra za zbrinjavanje otpada bit će određeni nakon dovršenja studije

izvedivosti. Kapacitet centra trebao bi iznositi 70.000 tona godišnje. Termoelektrana/toplana Osijek Traži se investitor u kongeneracijsku termoelektranu/toplanu snage 110 megavata toplinske i 100 megavata električne energije u Osijeku. Lokacija za elektranu/toplanu je nedaleko od postojeće toplane/elektrane kilometar od rijeke Drave u istočnom dijelu Osijeka. Ukupna vrijednost investicije iznosi 120 milijuna eura.

Posebnu CBTour-ovu nagradu za istaknuti nacionalni doprinos zaštiti vodnih potencijala i biološke raznolikosti u ovoj godini dobila je Općina Nijemci za program Idemo u Srijem. Za najbolji ukupni program hrvatskog poslovnog turizma nagrađen je zagrebački Hotel Palace, a u kategoriji najboljeg programa odgovornog hrvatskog poslovnog turizma nagrađena je Turistička zajednica Grada Malog Lošinja za program Lošinj - otok vitalnosti. U kategoriji najbolje usluge hrvatskog poslovnog turizma nagrađen je Hotel Korana Srakovčić, dok je u kategoriji najbolji proizvod nagrađena tvrtka Priroda liječi za program Nikel - autentična hrvatska kozmetika s potpisom. Muzeji Hrvatskog zagorja - Muzej krapinskih neandertalaca dobili su nagradu za najbolji program multimedijalni DVD-ROM, a tvrtka Kompas Zagreb nagrađena je za najboljeg menadžera hrvatskog poslovnog turizma.


enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje usluga i obavljanje radova u okviru EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj i ostalim zemljama korisnicama EU programa. Detaljnije informacije o natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr. Oprema za igralište za hokej Boris Trajkovski Dooel, Skopje, Makedonija, traži nabavu opreme za igralište za hokej. Natječaj je otvoren do 16. studenog, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Boris Trajkovski Dooel nn 8 September Blvd Contact: Boris Trajkovski Dooel Skopje Attn: Roberta Teova 1000 Skopje FRY Macedonia, tel. +389 23089600, e-mail: roberta.teova@scboristrajkovski. gov.mk. Više o ovom nadmetanju na istoj adresi. Građevinski radovi Eingetragener Verein für Heilpädagogische Hilfe in Liechtenstein, Schaan, Lihtenštajn, traži izvođača radova na izgradnji, uvođenju sustava zaštite od požara, električnog sustava i dovršenju objekta. Natječaj je otvoren do 15. listopada, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Eingetragener Verein für Heilpädagogische Hilfe in Liechtenstein Bildgass 1 Attn: Cesare De-

Sanctis 9494 Schaan Liechtenstein, tel. +423 2655200, e-mail:desanctis@bau-data.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Električni materijal Flughafen Berlin-Schönefeld GmbH, Berlin, Njemačka, traži nabavu električne opreme i materijala. Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Flughafen Berlin Schönefeld, Einkauf/ Einkauf für Liefer und Dienstleistungen, Gebäude B027 - Raum 50, Flughafen Berlin -Schönefeld 12521 Berlin, Deutschland, e-mail: einkauf@berlin-airport.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Obnova i izgradnja vodovoda i sustava za otpadne vode TVS&V, Aktau, Kazahstan, raspisuje natječaj za obnovu i izgradnju vodovoda i sustava za otpadne vode. Projekt vrijedan 5,8 milijuna eura financira Europska banka za obnovu i razvitak. Natječaj je otvoren do 26. veljače 2011. godine. Više podataka o projektu može se dobiti na Projects Management and Coordination Center on Housing and Communal Sector in Mangystau Region (PM&CC), Ms Zhanat Samat, Republic of Kazakhstan, 130000, 13th Microdistrict, Building No.33, 3rd floor, Aktau, Mangystau Region, e-mail: szhanat@ yahoo.com. Medicinska oprema Ministarstvo obrazovanja i znanosti Republike Makedonije traži nabavu medicinske opreme, lijekova i ma-

terijala za osobnu higijenu. Natječaj je otvoren do 10. listopada, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Ministry of Education and Science, Mito Hadzi Vasilev Jasmin NN, attn: Borco Aleksov, 1000 Skopje FYRO Makedonija, tel. +389 76446100, e-mail: Borco.Aleksov @mon.gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Radovi na obnovi infrastrukture EBRD raspisuje natječaj za usluge izvođenja radova na obnovi infrastrukture u Lipetsku u Ruskoj Federaciji. Natječaj je otvoren do 12. listopada, a više informacija moguće je dobiti na adresi Lipetsk Municipal Energy Company, OJSC, 4a Ploschad Petra Velikogo, Lipetsk, 398001, Russian Federation. Mr. Andrey Merenov, Director for Strategic Development. Tel: +7 4742 23 62 88, e-mail: Merenov_aa@lgek.ru Bondarenko_aa@lgek.ru. Motorna ulja Armasuisse Einkauf und Kooperationen CC WTO; Bern, Švicarska, traži nabavu motornih ulja. Natječaj je otvoren do 21. listopada, a prijave na njemačkom ili francuskom predaju se na: Armasuisse Einkauf und Kooperationen CC WTO Wankdorfstrasse 2 Attn: project Schmierstoffe 3003 Berne Switzerland, +41 313232323, e-mail:wto@armasuisse.ch. Više podataka o natječaju na istoj adresi. Ovi i drugi natječaji mogu se naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted.europa.eu

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUEDE IZ EU-a

Na našoj internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre ponude za koju ste zainteresirani, te poslati upit.

20100624007 Aluminijski proizvodi Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju aluminijskih proizvoda traži partnera u području prešanja, savijanja, zavarivanja i za komercijalnu suradnju sa zemljama Balkana. Tvrtka nudi recipročnu proizvodnju i nudi se kao podugovaratelj.

20100914011 Sapuni, kozmetika Talijanska tvrtka, proizvođač sapuna i kozmetike, traži trgovačke posrednike.

20100525041 Prodaja alata Austrijska tvrtka za veleprodaju, specijalizirana za alate i srodne proizvode, traži distributere.

20100621012 Metal Slovenska tvrtka specijalizirana za rad s metalom (proizvodnja metalnih proizvoda i završavanje građevinskih radova) s potencijalnim bi partnerima željela surađivati kao vanjski suradnik (podugovaratelj), a traži i trgovačke posrednike za svoje proizvode.

20100520050 Klima uređaji, pročišćivači zraka Talijanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju klima uređaja i klima sustava za pročišćavanje zraka traži trgovačke posrednike u cijeloj Europi.

20100816003 Građevina Turska tvrtka koja djeluje u građevinskom sektoru traži partnere za zajedničko ulaganje ili partnerstvo u obliku međusobnog podugovaranja za građevinske projekte. 20100607022 Obnovljiva energija Portugalska tvrtka aktivna u sektoru obnovljive energije traži trgovačke posrednike kao što su distributeri, prodavači i agenti.

20100604036 Prodaja uredskog i školskog materijala Srbijanska tvrtka koja se bavi trgovinom na veliko i malo uredskog i školskog materijala nudi svoje usluge kao distributer u Srbiji.

20100506036 Rješenje za tretiranje kišnice Francuska tvrtka koja nudi globalna rešenja u tretiranju kišnice traži partnere (agente), distributere u cijeloj Europi. 20100504050 Ušteda energije Slovenska tvrtka specijalizirana za uštedu energije u područjima kao što su hlađenje, klima uređaji, grijanje, ventilacija i toplinske pumpe traži trgovačke posrednike i partnere za zajedničko ulaganje.

20100419039 Distributer dječje posteljine i proizvoda Britanski distributer traži nove proizvode - odjeću za spavanje i posteljinu za djecu od europskih dobavljača. Tvrtka je zainteresirana za distribuciju i predstavljanje tih proizvoda na tržištu Velike Britanije putem svojih distribucijskih kanala. 20100415058 Inovativni implantati za spinalnu patologiju Francuska tvrtka uključena u dizajn, proizvodnju i marketing inovativnih implantata za spinalnu patologiju traži trgovačke posrednike u svim europskim zemljama. 20100415050 Konzultantska tvrtka za zdravstvo Irska konzultantska tvrtka specijalizirana za medicinske uređaje i zdravstvo nudi svoje usluge kao vanjski suradnik za europske tvrtke. Također traži agente za promicanje svojih usluga u Europi. 20100507020 Poboljšivači tla, biljna hranjiva Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i distribuciju poboljšivača tla i biljnih hranjiva traži trgovačke posrednike ili partnere za recipročnu proizvodnju, a također je u potrazi za franšiznim partnerstvom za razvoj svoje djelatnosti u području mikrobioloških proizvoda.


www.een.hr

4. listopada 2010.

Poziv za sufinanciranje znanstvenopoduzetničkih projekata Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO raspisao je natječaj za prijave za sufinanciranje inicijalne faze inovativnih znanstveno-poduzetničkih projekata kroz Program provjere inovativnog koncepta. Zainteresirane pravne i fizičke osobe koje udovoljavaju uvjetima javnog poziva trebaju prijaviti svoje projekte u jedan od prepoznatih centara za provedbu Programa provjere inovativnog koncepta:

• Tehnološko-inovacijski centar Međimurje, Regionalna razvojna agencija Međimurje – Redea, Bana Josipa Jelačića 22, 40 000 Čakovec, mr. sc. Matija Derk, 040/395 561, matija.derk@redea.hr, www.redea.hr, • Tera Tehnopolis, Trg Ljudevita Gaja 6, 31 000 Osijek, dr. sc. Ivan Štefanić, 031/251 000, ured@tera.hr, www.tera.hr.

• Sveučilište u Zagrebu, Ured za transfer tehnologije, Trg maršala Tita 14, 10 000 Zagreb, dr. sc. Vlatka Petrović, 01/4698 164, vlatka.petrovic@unizg.hr, technology. unizg.hr, • Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci, Slavka Krautzeka 83a, 51 000 Rijeka, dr. sc. Ivica Orlić, 051/406 592, step-ri@uniri.hr, www. step.uniri.hr, • Tehnološki park Varaždin, Zagrebačka 94, 42 000 Varaždin, mr. sc. Andrija Petrović, 042/500 050, info@tp-vz. hr, www.tp-vz.hr,

Rok za izradu i predaju potpunih prijava je 15. listopada 2010. Više informacija i dokumentacija dostupni su na internet stranicama www. bicro.hr.

Poslovni susreti na Vienna-Tecu

6 7

Kalendar događanja u suorganizaciji EEN-a Hrvatska i europskih EEN konzorcija 11. listopada - New Alpe Adria Chambers Network - multilateralni poslovni razgovori tvrtki iz Austrije, Hrvatske, Italije i Slovenije - Udine (Italija) 12. listopada poslovni susreti u okviru sajma ViennaTec, Beč (Austrija) 12. listopada - Info dan FP7 Energija - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zagreb 22. listopada - gospodarski susreti u okviru sajma SASO, Split

INFO DAN FP7 ENERGIJA U velikoj dvorani Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 12. listopada održat će se FP7 informativni dan za područje energije na kojem će, osim primjera uspješnih projekata s hrvatskim partnerima, biti predstavljeni Radni program za 2011. kao i trenutačno otvoreni natječaji iz ovog područja koji su objavljeni 20. srpnja 2010. na CORDIS-u.

IPARD - produljen rok prijave na natječaj

U okviru sajma za industrijsku tehniku ViennaTec 2010 u Beču 12. listopada organizirat će se poslovni susreti namijenjeni tvrtkama iz cijele Europe koje traže kooperacijske partnere na području industrijske proizvodne tehnike. Sudjelovanje na ovom događanju je besplatno. Prednosti sudjelovanja za hrvatske tvrtke: • susret s potencijalnim kooperacijskim partnerima iz cijele Europe u samo jednom danu i pristup obuhvatnoj tehnološkoj ekspertizi i novim poslovnim kanalima • mogućnost prezentiranja vlastitih inovativnih projektnih ideja/tehnologije/know-howa potencijalnim kooperacijskim partnerima iz cijele Europe • ušteda vremena i novca pri traženju partnera. Više o ovom događaju pronađite na web stranici http://www.advantageaustria.org/hr/news/local/ MatchmakingViennatec.hr.jsp?newLanguage=hr, odnosno na službenoj web stranici eventa http:// www.b2match.com/vienna-tec/

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je ispravak javnog natječaja o produljenju roka za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz IPARD programa za Mjeru 101 i Mjeru 103. Rok za prijave pomiče se sa 30. rujna 2010. na 5. listopada 2010. Navedena izmjena natječaja objavljena je u Narodnim novinama - NN 107/10.

Izbor inovacija Osoba za kontakt: Marina Penić Levada, nacionalna osoba za kontakt za FP7 podučje energije, okoliša i ideja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb marina.peniclevada@mzos.hr; tel. 01/4594 347

Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu Primorsko-goranske županije otvorio je natječaj za izbor inovacija s područja Županije, čiji razvoj će se sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima u 2010. godini. Prijave na natječaj moraju se predati na propisanom obrascu s propisanom dokumentacijom do 15. listopada do kada je natječaj otvoren. Posebno će se nagraditi tri najuspješnije inovacije mladih inovatora (do 30 godina).


enterprise europe

4. listopada 2010.

8

EEN FINSKA

Iskoristiti SVE mogućnosti Devet članica konzorcija EEN-a u Finskoj pomaže tamošnjim tvrtkama u pronalaženju novih tehnologija, partnera u inozemstvu i pristupu na svjetska tržišta Europska poduzetnička mreža u Finskoj ima devet partnera koji su raspoređeni u većim gradovima. U Espoou se nalazi sjedište Finskog udruženja znanstvenih parkova i Technopolis Ventures Oy koji se bavi davanjem usluga tvrtkama - od prostora, tehnoloških usluga do savjetovanja, organizacije poslovnih sastanaka i pronalaženja investitora. U Helsinkiju se nalaze Trgovinska komora regije Helsinki, Ministarstvo zapošljavanja i ekonomije te tvrtka Licentia koja se bavi zdravstvenom tehnologijom i transferom znanja, procjenom, licenciranjem i komercijalizacijom intelektualnog vlasništva. U Kuopiou je drugo sjedište Technopolis Ventures Oy, a u Turkuu se na-

Tvrtke preko Mreže traže međunarodne partnere, apliciraju za finaciranje iz fondova EU-a i pronalaze investitore laze Tehnološki park Turku i ELY centar za jugozapadnu Finsku koji se bavi gospodarskim razvojem, prometom i okolišem.

Kao i druge članice konzorcija u Europi, finske članice mreže pomažu malim kompanijama da iskoriste sve mogućnosti koje nudi tržište Europske unije, kao i ono izvan nje. Finske tvrtke preko Mreže traže međunarodne partnere, apliciraju za financiranje iz fondova Europske unije i pronalaze investitore za svoje poslovanje. Isto tako osiguravaju si pristup novim tehnologijama i traže vlasnike novih tehnologija. Kroz Europsku poduzetnič-

ku mrežu povezani su s kolegama u 45 država, kao i sa 570 organizacija članica. U potrazi za projektima istraživanja koji se u Europi financiraju, Mreža tvrtkama pomaže da iskoriste vlastite potencijale i povežu se s pravim partnerima koji će dovesti do uspješnog ostvarivanja poslovnih i znanstvenih projekata. Mreža tvrtkama procjenjuje tehnološki potencijal pojedinih proizvoda i pomaže im u formuliranju projektnih ideja, stjecanju

Članice konzorcija

Ponude za suradnju

Finnish Science Park Association Innopoli 1, Tekniikantie 12 ´02150 Espoo, Finland kyosti.jaaskelainen@tekel.fi marjo.uotila@tekel.fi www.tekel.fi

20100115021 Finska tvrtka za provedbu zakona i pružanje sigurnosnih konzultantskih usluga traži trgovačke posrednike.

Helsinki Region Chamber of Commerce Kalevankatu 12 ´00100 Helsinki, Finland een@helsinki.chamber.fi www.helsinki.chamber.fi Ministry of Employment and the Economy P.O.Box 32, Aleksanterinkatu 4 ´00023 Helsinki, Finland hanna.heikkinen@tem.fi www.tem.fi

Technopolis Ventures Oy Tekniikantie 21 02150 Espoo, Finland riikka.torpo@technopolis.fi www.technopolis.fi Technopolis Ventures Oy Microkatu 1 70210 Kuopio, Finland anu.finne@technopolis.fi www.technopolis.fi

Hermia Business Develoment Ltd Hermiankatu 1 33720 Tampere, Finland arttu.kotilainen@hermia.fi www.hermiayrityskehitys.fi

ELY Centre for Southwestern Finland Ratapihankatu 36 20100 Turku, Finland kari.sutinen@ely-keskus.fi www.ely-keskus.fi

Licentia Ltd Tukholmankatu 8 A ´00290 Helsinki, Finland jyrki.ingman@licentia.fi www.licentia.fi

Turku Science Park Ltd Itäinen Pitkäkatu 4 B 20520 Turku, Finland timo.huttunen@turkusciencepark.com www.turkusciencepark.com

20100329001 Finska tvrtka aktivna u proizvodnji kozmetičkih proizvoda, pakiranju i prepakiranju, prodaji strojeva za pakiranje, strojeva za čišćenje, proizvodnji kuhinjske opreme te njenom servisiranju i održavanju, traži proizvođače i dobavljače industrijske kuhinjske opreme te strojeva i opreme za pakiranje s ciljem da bude ovlašteni zastupnik i ponudi održavanje i servisiranje tih proizvoda. Tvrtka je također u potrazi za partnerima za koje bi mogla djelovati kao podugovaratelj u proizvodnji kozmetičkih proizvoda i pakiranju.

vještina u pisanju zahtjeva za financiranje te u upravljanju projektima. Korisnici usluga EEN-a u Finskoj Mrežu koriste i za pronalazak kompetentnih i provjerenih partnera u drugim europskim državama kroz korištenje baza podataka u kojima se nalaze tisuće kompanijskih profila. Na taj način moguće je pronaći idealnog partnera i na drugom kraju svijeta.

20100325031 Finska tvrtka usmjerena na proizvodnju zdravih slastica traži proizvođače podugovaratelje za svoj proizvod - bombon na bazi bobičastog voća - u kojem će dio šećera biti zamijenjen ksilitolom i polidekstrozom. Tvrtka će proizvoditi light bombon, ne kao tradicionalni gumeni bombon. Struktura njihovih bombona će biti lakša, malo pjenasta, ali ne previše. Paketi/vrećice bombona bit će 100-gramski.


e-pv 3646