19
www.privredni.hr Broj 3646, 4. listopada 2010.
Pogled u svijet
STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE
Na prodaju jahte, automobili, oranice i ekonomske zgrade Ekonomsko dvorište procijenjeno na 3,8 milijuna kuna prodaje se u Drenovcima, u Vukovarsko-srijemskoj županiji. U dvorištu postoje i zgrade, a nekretnina je ukupne površine od 50.816 četvornih metara. Dražba će se održati 7. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Županji, u sobi broj 3. Nekretnina se prodaje za najmanje dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevinu od 10 posto utvrđene vrijednosti prije dražbe treba uplatiti na žiro-račun 2390001-1300001421, s pozivom na broj odobrenja 07 80/101. Stan u Zagrebu od 97 četvornih metara prodaje Trgovački sud u Dubrovniku, Ante Starčevića 23. Stan se nalazi na adresi Zagrebačka cesta 156d, a procijenjen je na 1,025 milijuna kuna. Rok za davanje ponuda je 8. listopada, a javno otvaranje ponuda zakazano je za 11. listopada u 10 sati, u sudnici broj 2. Jamčevina iznosi 100.000 kuna i uplaćuje se u korist žiro-računa stečajnog dužnika broj 2390001 1100369944 kod HPB d.d., uz opis plaćanja “Jamčevina St. 1/10”, te uz upis OIB-a u pozivu na broj odobrenja. Zadnji pravovaljani dan uplate jamčevine je 8. listopada 2010. Kuća u naselju Lopar na Rabu bit će na dražbi 12. listopada. Kuća je površine 332 četvorna metra, procijenjena je na 2,1 milijun kuna. Ne može se prodati ispod jedne trećine te cijene, odnosno ispod 717.791 kune. Dražba će se održati u Općinskom sudu u Rabu,
Bobotine 1, u sobi broj 5, u 8.30 sati. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Na Rabu će istog dana, 12. listopada, biti održana još jedna dražba za kuću izgrađenu u naselju Palit. Kuća s dvorištem ima 433 četvorna metra, a procijenjena je na dva milijuna kuna. Ne može se prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti, tj. ispod 670.772 kune. Mjesto dražbe je također Općinski sud u Rabu, Bobotine 1, soba broj 5. Jamčevina je 10 posto. Zgrada i oranica u Žeževici, u Općini Šestanovac, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prodavat će se na dražbi 14. listopada u 8.30 sati. Riječ je o nekretnini ukupne površine od 906 četvornih metara (u naravi je to zgrada od 306 kvadrata i oranica od 600 kvadrata). Procijenjena je na 3,2 milijuna kuna, a ne može se prodati za cijenu nižu od polovine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti i treba je uplatiti na račun Suda broj 2390001-1300000195, model 05, šifra 88, poziv na broj 201-1910/10, uplatiti i dostaviti na uvid uređujućem sucu do početka održavanja ročišta. Jahta s motornim pogonom i jedrima vrijedna 650.000 kuna bit će na dražbi 12. listopada u 10 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, u sobi 115/1. Jahta je sagrađena 2005. u Njemačkoj, upisana je u Upisnik jahti Lučke kapetanije Šibenik. Sada se nalazi u Sutomišćici kod
Zadra. Ne može se prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti, tj. ispod iznosa od 436.666 kuna. Jamčevina od 10 posto vrijednosti nekretnine plaća se na žiro-račun Suda 23900011300000793, poziv na broj 1-2192-09. Oprema, alati i vozila zagrebačkog poduzeća Inas-lag u stečaju prodavat će se na dražbi 6. listopada. Roba za prodaju ukupno je vrijedna 8,6 milijuna kuna. Uz ostalo, prodaju se automobili VW Transporter iz 1996. za 14.000 kuna te Opel Zafira iz 2001. za 40.000 kuna. Ponude se dostavljaju stečajnom upravitelju Inas-lag d.o.o. u stečaju, na adresu Ulica Kneza Posavskog 37, 10 000 Zagreb, na broj ST- 344/09, s naznakom “ponuda”. Razgledavanje predmeta prodaje zainteresirane osobe mogu dogovoriti svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka, u vremenu od 9 do 12 sati, u uredu stečajnog upravitelja u Zagrebu, Ljudevita Posavskog 37, ili na telefon 01/4647 218 ili 01/4647 219. Oranica u naselju Komorica, u Općini Pleternica, površine 21.907 četvornih metara. Procijenjena je na 5,8 milijuna kuna. Dražba će se održati 12. listopada u 9.45 sati na Općinskom sudu u Požegi, Sv. Florijana 2, u sobi broj 9. Oranica se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina od 10 posto utvrđene vrijednosti uplaćuje se na žiro-račun Suda 23900011300001376, s pozivom na broj 02 214309.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)
Šume za budućnost dr. Uroš Dujšin
U
posljednjih desetak tisuća godina, nakon što je završilo ledeno doba i šume počele pokrivati zemlju, ljudi su ih uporno uništavali. U srednjovjekovnoj Europi eksplozija stanovništva zajedno s marljivim redovnicima iskrčila je oko polovine šuma umjerenog pojasa – najvećim dijelom radi širenja obradivih površina. U 19. stoljeću je oko 100 milijuna hektara američkih šuma na sličan način “potamanjeno” u uvjerenju kako se time zemljište privodi kulturi. To uvjerenje je prisutno i danas – ističe Economist, jer nije slučajno da se i George Bush mlađi, jedan od naj-
pobožnijih predsjednika rekreira krčenjem šikara. Ipak, nešto se mijenja. Ponovno pošumljavanje Krčenje šuma u Brazilu, koje najviše zabrinjava ekologe, naglo je smanjeno. U 2004. je iskrčeno oko 2,8 milijuna hektara amazonskih prašuma, dok je ove godine to učinjeno na tek 750.000 hektara. Brazilski slučaj nije usamljen: prema podacima UN-a, u svijetu je ponovno pošumljeno oko osam milijuna hektara, uglavnom u Americi i Europi gdje se smanjuje ruralno stanovništvo. Čak su i u Kini započeli veliki pro-
jekti pošumljavanja kako bi se spriječile nepovoljne posljedice ogoljivanja zemljišta. To dokazuje da čovječanstvo nije odlučilo ogoliti planet Zemlju. No pretvorba iz drvosječa u uzgajivače drveća ne odvija se dovoljno brzo. Kako proizlazi iz opširnog priloga u Economistu, u proteklom desetljeću je svake godine oko 13 milijuna hektara, što je površina jedne Engleske, prenamjenjivano u druge svrhe. Ako svijet želi održati zaštitni pokrov koji mu pomaže disati, navodnjava njegove usjeve, održava ga svježim i hrani njegovu biološku raznolikost, morat će se požuriti. Dok je u većini bogatih zemalja pritisak na krčenje šuma oslabio,
u mnogim tropskim zemljama na koje otpada otprilike polovina preostalih šuma potražnja za zemljom raste zbog rasta stanovništva. U Kongu, koji nakon Brazila ima najviše šuma, šumu krče brojni seljaci. Tome pridonosi i povećana potražnja za hranom i biogorivom, a uništavanju šuma pridonose i klimatske promjene – poput razornih požara u Australiji. Šume sadrže dvaput više ugljika od atmosfere, i kada bi bile iskrčene, njegov veći dio bi završio u zraku. Kada bi izgorjele amazonske prašume, što je također zamislivo – u zraku bi se našlo više ugljičnog
dioksida nego u 10 godina sadašnjih emisija. Zaštititi šume Zaštita šuma od tolike je važnosti da zahtijeva međunarodnu akciju. Najvažnija inicijativa na tom području je organizacija REDD, koja plaća ljudima u siromašnijim zemljama da čuvaju šume. K tome sve su češći slučajevi da vlade, pa i poduzeća, plaćaju za dobrobiti koje im pružaju šume i zaštita okoliša. Jedini značajniji rezultat kopenha-
Zaštita šuma od tolike je važnosti da zahtijeva međunarodnu akciju genskog skupa o promjenama klime jest to da je nekoliko bogatih zemalja, poput Norveške, SAD-a i Velike Britanije, obećalo 4,5 milijardi dolara u tu svrhu. No teškoće su velike: takvi projekti izvedivi su samo u zemljama u kojima vlada kako-tako djeluje, no najvažnije tropske zemlje spadaju u najlošije upravljana područja. Uostalom, čak i u zemljama u kojima država funkcionira dio novca će biti ukraden. No s efikasnom kontrolom i nastojanjem da novac doista dođe u ruke ljudi koji mogu zaštititi šume, REDD bi mogao zaživjeti. To će stajati daleko više no što je prikupljeno; no u sadašnjim prilikama izgledi za to nisu veliki. Ipak, treba uložiti dodatne napore da taj projekt zaživi – zaključuje Economist. Bez ozbiljnih napora da se problem devastacije šuma riješi rizik od klimatskih promjena bit će daleko veći i planet Zemlja će izgubiti jedno od svojih najdragocjenijih blaga; a to bi za buduće generacije bilo doista tragično.