28 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3611, 25. siječnja 2010.
Institut za javne financije upozorava:
Oprezno s proračunskim deficitom u 2010. Vlada mora biti jako oprezna sa svim mjerama uključujući i mjere za gospodarski oporavak. Treba se fokusirati i na smanjenje državne potrošnje, posebice na reformu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te državne uprave
O
pća uprava Europske komisije za ekonomska i financijska pitanja objavila je 6. siječnja tromjesečno izvješće za zemlje kandidatkinje (Hrvatska, Makedonija, Turska) i potencijalne kandidatkinje za ulazak u Europsku uniju (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Kosovo). U njemu se prate posljednji dostupni podaci za svaku pojedinu zemlju vezani uz proizvodnju i potražnju, tržište rada, ekonomske odnose s inozemstvom, cijene, monetarne i financijske indikatore i financije opće države. U svojem osvrtu na to izvješće Mihaela Bronić, analitičarka Instituta za javne financije (IJF), fokusirala se na kretanje bruto domaćeg proizvoda (BDP), kao osnovnu mjeru ukupne ekonomske ak-
tivnosti u zemlji, te na deficit i dug opće države. Najvažniji je zaključak Izvješća kako međunarodna financijska kriza i dalje utječe na ekonomije promatranih zemalja, ali se prema posljednjim podacima pojavljuju neke naznake početaka izlaska iz krize. Tako je u Turskoj, Hrvatskoj i Srbiji u trećem tromjesečju protekle godine zabilježeno
Preveliki rast proračunskog deficita u vremenima krize posebice je opasan jer je upitno kako i po kojim uvjetima će se on financirati usporavanje stope pada BDP-a. No, u Izvješću
se napominje kako bi to poboljšanje moglo kratko trajati jer je ono djelomično posljedica povećane državne potrošnje koja je u 2009. rezultirala prevelikim rastom proračunskih deficita, kaže Mihaela Bronić pojašnjavajući kako postoje dva načina na koja se zemlje Srednje i Istočne Europe suočavaju s krizom: povećavanjem proračunskog
deficita i/ili zaduživanjem kod MMF-a i/ili Europske komisije (primjerice Srbija). Proračunski se deficiti moraju smanjiti Ona upozorava kako je preveliki rast proračunskog deficita u vremenima krize posebice opasan jer je upitno kako i po kojim uvjetima će se taj deficit financirati. Osim
toga porast proračunskog deficita utječe i na daljnje povećanje javnog duga. Stoga se i u Izvješću zaključuje da se deficiti opće države u 2010. moraju smanjiti u odnosu na 2009. godinu. Vlade većine promatranih zemalja u svojim su prijedlozima proračuna za 2010. i planirale smanjenje proračunskih deficita, samo je pitanje hoće li to moći i učiniti, napominje ona. “Hrvatska se vlada u 2010. treba truditi očuvati planiranu razinu proračunskog deficita. Stoga Vlada mora biti jako oprezna sa svim mjerama koje bude poduzimala uključujući i mjere za gospodarski oporavak i razvitak, predložene na sjednici Vlade 14. siječnja. Prva je mjera kreditiranje tvrtki kroz suradnju HNB-a, HBOR-a, Vlade i poslovnih banaka, a dru-
ga izravan ulazak otvorenih investicijskih fondova u vlasničku strukturu tvrtki. Detalji mjera još nisu objavljeni, ali zasigurno će HBOR preuzeti dio rizika vezan uz novoizdane kredite. Važno je da kriteriji dodjele novca budu kvalitetni kako ne bi došlo do aktiviranja jamstva jer bi to negativno utjecalo na dugoročnu održivost javnih financija, posebno zbog već jako visokoga javnog duga u našoj zemlji. Nadalje, budući da je upitno hoće li se ostvariti planirana razina državnih prihoda, Vlada bi se trebala fokusirati na smanjenje državne potrošnje, posebice na reformu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te državne uprave jer ti rashodi najviše opterećuju državni proračun”, smatra analitičarka IJF-a. (V. A.)
Fondovi u 2009. godini
Imovina premašila 11,4 milijarde kuna Novčani su fondovi dobrim prinosima privukli pažnju ulagača, pa im je imovina lani porasla za čak 54,70 posto premašivši šest milijardi kuna Marko Repecki www.hrportfolio.com
U
protekloj je godini zaustavljen pad imovine otvorenih investicijskih fondova koji je trajao od početka 2008. tako da su fondovi 2009. završili s ukupnom imovinom od 11,406 milijardi kuna. Dno je dotaknuto lanjske veljače kada je imovina pala na 8,136 milijardi kuna, ali od ožujka traje gotovo neprekinut rast. Zbog situacije na novčanim tržištima i povećanih kamata novčani su
fondovi svojim dobrim prinosima privukli pažnju ulagača te znatno uvećali imovinu koja je potkraj 2008. godine iznosila 3,907 milijardi kuna da bi lani porasla za čak 54,70 posto premašivši šest milijardi kuna. Da su konzervativniji oblici fondova postali popularniji u ovako nestabilnom razdoblju pokazuje i podatak o porastu imovine obvezničkih fondova koja je tijekom 2009. uvećana za 10,84 posto, te je 10 obvezničkih fondova, koliko ih je trenutačno aktivno na tržištu, godinu zavr-
šilo sa 554,761 milijunom kuna pod upravljanjem. Mješoviti fondovi jedini u padu Jedina grupa fondova koja je zabilježila pad imovine su oni mješoviti. U odnosu na 2008., koju su završili s imovinom od 2,150 milijardi kuna, lani je njihova imovina pala za 10,28 posto te su godinu završili sa 1,929 milijardi kuna. Dionički fondovi ostvarili su porast imovine od 4,12 posto te su godinu završili sa 2,878 milijardi kuna. To se dogodilo zahvaljujući opo-
ravku ponajprije domaćeg tržišta, a djelomično su pažnju privukli i fondovi orijentirani na globalna brzorastuća tržišta po-
Najveći tržišni udio i dalje uvjerljivo drži ZB Invest koji pod upravljanjem ima 4,249 milijardi kuna put Brazila, Rusije, Indije i Kine koja su ostvarila vrlo visoke prinose, čak i više od 60 posto što je,
barem djelomično, vratilo optimizam ulagača. Kad je riječ o društvima za upravljanje, najveći tržišni udio i dalje uvjerljivo drži ZB Invest koji pod upravljanjem ima 4,249 milijardi kuna što je za 0,69 posto više nego potkraj 2008. godine. Na drugom je mjestu PBZ Invest sa 2,027 milijardi kuna kojima upravljaju kroz otvorene fondove s javnom ponudom. Najveći dobitnik je Raiffeisen Invest koji je porastao za 4,90 posto, na 1,617 milijardi te time s trećeg mjesta istisnuo Erste Invest.