Issuu on Google+

Gospodarstvenici o fondu Domaće proizvodne tvrtke teško će do novca budu li ovisile samo o poslovnim bankama

Razgovor: Jonas Ridderstrale Tržište je samo stroj koji razvrstava učinkovito od neučinkovitog

Brođani i insolventnost Broj gubitaša se popeo na 522 tvrtke, s dugom koji premašuje 400 milijuna kuna

Aktualno Str. 6-7

MERIDIJANI Str. 20-21

Aktualno Str. 14

3 6 1 1 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 25. siječnja 2010. Godina LVII / Broj 3611. www.privredni.hr

privredni vjesnik

Gospodarska kretanja / Cipele za izvoz / Klaster Slavonka / Pad BDP-a / EU i pouke krize / Svijet financija

PV ANALIZA: domaći drvoprerađivači i konkurentnost

drvna industrija na udaru jefTinog uvoza s istoka Izvoz je pao na razinu iz 2006. godine, izgubljeno je 7000 radnih mjesta, a mnogi poduzetnici ne očekuju stabilizaciju ni tijekom ove godine >>16-17

Intervju: Krešimir Rožman

Pomorsko dobro

>> 12-13

>> 8

Buduća mirovinska rješenja trebala bi u prvom redu vezati visinu mirovina uz uplaćen doprinos, kaže državni tajnik za rad

U pripremi je novi zakon o pomorskom dobru, po kojem će granice pomorskog dobra određivati Državna geodetska uprava


Novi naslovi u PV prodaji! NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA cijena

EKONOMIJA I POLITIKA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE cijena

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK

NIKOLA TESLA

uvod u osobni rast i razvoj

genij elektrotehnike

drugo izdanje

cijena

185,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 274 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

KRIZA SE PRODUBLJUJE

JEZIK TIJELA

POGLED U ZVJEZDANO NEBO

kn

DOBA PROMJENA U ENERGETICI cijena

269,00 kn

cijena

170,00 kn

189,00

166,00 kn

NLP

299,00

kn

kn

134,00 kn

149,00

cijena

cijena

aketa

162,00 kn

180,00

kn

cijena

170,00 kn

189,00

134,00 kn

149,00

149,00

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 302 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

nakladnik: KIGEN format: 147 x 210 mm opseg: 192 str.

kn

cijena p

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

161,00 kn

179,00

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

kn

kn

kn

134,00 kn

nakladnik: KIGEN format: 210 x 210 mm opseg: 28 str.

kn

Mato Karačić

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

privredni vjesnik

1138 st

r.

593,00 kn

Knjige možete naručiti putem: tel.: 01/5600 020, faks: 01/4846 656 e-mail: pvmultimedija@privredni.hr

659,00

kn

PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI ENGLESKO-NJEMAČKO-HRVATSKI NJEMAČKO-ENGLESKO-HRVATSKI

Hrvatska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža objavljuju poziv na sudjelovanje i prijavu radova za

EBFRES2010 EUROPSKI POSLOVNI FORUM O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE EUROPEAN BUSINESS FORUM ON RENEWABLE ENERGY SOURCES (EBFRES) Hotel “DONAT-FALKENSTEINER”, Zadar - Hrvatska 19. - 20. ožujak 2010.

Organizator:

EBFRES

Detaljne informacije o konferenciji:

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF ECONOMY

EUROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA ENTERPRISE EUROPE NETWORK

www.hgk.hr/ebfres

www.een.hr

web e-mail tel.

www.hgk.hr/ebfres kstih@hgk.hr 01/4606-758, 01/4606-701 www.constructafair.com


UVOD

www.privredni.hr Broj 3611, 25. siječnja 2010.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

Marijan Kostrenčić, pročelnik Odjela za gospodarstvo Matice hrvatske:

G(h)ost komentator: Mario Grassl, predsjednik Uprave Holcima Hrvatska

Sami smo stvorili imidž korumpirane zemlje

Nedisciplina države stvara začarani krug

Čini mi se da ponekad pretjerujemo s publicitetom oko slučajeva korupcije. Treba se koncentrirati na nekoliko političara i objektivne krivce, ali s previše otvorenih slučajeva šaljemo poruku u inozemstvo da je kod nas svuda korupcija. To počinje odbijati inozemne poslovne ljude. U Švicarskoj je u posljednjih 50 godina propalo sedamdesetak banaka, a kad ste čuli za neki takav slučaj? Oni se naprosto u tišini dogovore da se to popravi i da se očuva imidž stabilnog bankarskog sustava.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke:

Sedam posto je sada realna kamata U drugoj polovini godine doći će do rasta referentnih kamatnih stopa u eurozoni, pa je dobro što će kod nas država za poduzeća preko najavljenih mjera omogućiti nešto nižu kamatu od tržišne. Razumijem poduzetnike koji kažu da je sedam posto više nego što su sada kamate u Europi, ali ne treba zaboraviti na još uvijek prisutni rizik poslovanja u ovoj regiji. Pogledajmo, primjerice, po kojoj se cijeni u inozemstvu zadužio Agrokor kao najveća hrvatska tvrtka ili po kojoj se cijeni zadužuje država. Sedam posto je referentna stopa i zbog kamata koje banke daju na depozite koji su i glavni izvor kreditnih sredstava.

Vladimir Ferdelji, direktor Elektro-kontakta:

Korist od restrukturiranja Mi smo jedna od rijetkih tvrtki koja ima razloga za zadovoljstvo. Grupacija EGO odlučila je proizvodnju sklopki iz Švicarske preseliti u Hrvatsku. S novom ćemo proizvodnjom povećati prihode za pet milijuna eura. Taj će nam pogon proizvodnju povećati osam, a izvoz 10 posto. U pogonu će raditi stotinjak ljudi. Imali smo koristi od restrukturiranja: od 23 trvtke u grupaciji, pokazali smo najbolju konkurentnost. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

Potrebno je i restrukturiranje gospodarstva, što uključuje i neke teške odluke, kako bi se stvorio temelj za produktivne kompanije, sposobne stvarati nova radna mjesta i proizvoditi za domaće i za strano tržište

K

orporativna društvena odgovornost je koncept u kojem organizacije u svim aspektima svog djelovanja prihvaćaju obvezu uzeti u obzir interese kupaca, zaposlenih, dioničara i cijele zajednice, ali i skrbiti o okolišu. Koncept je usko povezan s načelima održivog razvoja, a to znači da poduzetnici trebaju svoje odluke temeljiti ne samo na financijskim faktorima, poput dobiti ili dividende, nego i na neposrednim i dugoročnim društvenim i okolišnim posljedicama svojih aktivnosti. Mjerenje održivosti kroz redovita izvješća o održivom razvoju u kompanijama postao je standard prije nekoliko godina. Holcim je svoje redovito godišnje izvješće predstavio u listopadu prošle godine. Uz podatke o zaštiti okoliša, takva izvješća sadrže i informacije o mjerama osiguravanja zdravog i sigurnog radnog okruženja, svođenja negativnog utjecaja na okoliš na najmanju mjeru, kao i o doprinosu u novcu i drugim sredstvima zadovoljavanja potreba zajednice u kojoj kompanija djeluje.

Tajnica redakcije: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Adriano Milovan, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Krešimir Sočković, Drago Živković

3

Oblikovanje: Mladen Grubišić

Cjelokupno djelovanje pritom mora biti uravnoteženo s prihodima jer kompanija mora biti održivo profitabilna da bi opravdala svoje postojanje na tržištu. Kompanije moraju ispunjavati potrebe kupaca, postizati pošten povrat uloženog kapitala, održavati i povećavati razinu zaposlenosti te promicati inovativnost. Kako ispuniti sve te ciljeve u vremenima krize? Proteklih godina Hrvatska je profitirala u prevladavajućem okruženju ekonomskog rasta, iako je glavnina tog rasta bila temeljena na krediti-

Ova je kriza pogodila sve one koji su poslovali po konceptu financiranja projekata visokim zaduženjem. Taj koncept nikada nije bio održiv ma, kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Investitori su preuzimali sve veći rizik, računajući na budući rast, te su uzimali kredite za financiranje novih projekata. Ova je kriza pogodila

sve one koji su poslovali po konceptu financiranja projekata visokim zaduženjem. Taj koncept nikada nije bio održiv jer se gospodarstvo stalno razvija u ciklusima rasta i pada. Cijela Europa sada je u krizi. Ključno je pitanje tko će na ovu krizu najbolje odgovoriti kako bi se što povoljnije pozicionirao za budući uspon koji će sigurno doći. Za prevladavanje ove krize potrebna je promjena kulture poslovanja. Prije mnogo godina, u “stara dobra vremena”, ljudi su govorili: “vlast se pravi da nam daje plaću, a mi se pravimo da radimo’’. Produktivnost je dugo bila samo puka fraza. U Hrvatskoj postoji problem nedostatka discipline plaćanja države

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

Fotografija: Christian - David Gadler PV grafika: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

kao investitora, što dovodi do kašnjenja u plaćanju ili čak neplaćanja u državnim projektima, a to onda u cijelom gospodarstvu stvara začarani krug stalnog povećanja udjela de facto nenovčane (barter) ekonomije. Da bi se vratilo povjerenje, odluke moraju biti transparentne i javno predočene jer živimo u dobu interneta. Prikupljanje i distribucija javnog novca moraju za sve zainteresirane skupine biti transparentni i sljedivi kako bi se izbjegle moguće zloporabe. Potrebno je i restrukturiranje gospodarstva, što uključuje i neke teške odluke, kako bi se stvorio temelj za produktivne, efikasne kompanije, sposobne stvarati nova radna mjesta i proizvoditi za domaće i za strano tržište. Hoće li sve to pomoći ublažavanju krize? Vjerujem da hoće. Mali poduzetnici moći će uspješno poslovati, otvorit će se prilike za povratak ekonomskih emigranata u domovinu, a i strani ulagači investirat će svoj novac u gospodarstvo koje je pravno sigurno i ima visok potencijal rasta. Unaprijed se veselim prosperitetnoj budućnosti za sve nas!

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, ZG


4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3611, 25. siječnja 2010.

( 6,2% manja

*vijesti Ericsson pomaže Haitiju, ENT Hrvatskoj

gospodarska aktivnost u prvih 10 mjeseci 2009.

Kretanja u hrvatskom gospodarstvu

Još se ne može pro izlaska iz krize Ericsson će pomoći teško pogođenom Haitiju putem svoje telekomunikacijske opreme i (zasad četvero) stručnjaka koji volontiraju na terenu. Istodobno, Ericsson Nikola Tesla, hrvatska kompanija u sastavu Ericssona, pomoći će u saniranju posljedica poplava na području sliva Neretve i Like. Rekordne međunarodne rezerve HNB-a Bruto međunarodne rezerve Hrvatske narodne banke (HNB) iznosile su krajem studenog 10,1 milijardu eura i bile za 4,8 posto veće u odnosu na isti mjesec 2008., objavio je HNB. To je do sada najviši iznos međunarodnih rezervi HNB-a. Na povećanje bruto rezervi utjecao je i devizni depozit Ministarstva financija od 1,5 milijardi dolara nakon izdanja dolarskih državnih obveznica. Od tog je depozita krajem studenog preostalo 800 milijuna dolara, koliko je Ministarstvo financija ostavilo za plaćanja obveza u prosincu i početkom ove godine. U neto iznosu međunarodne rezerve su krajem studenog premašile 8,9 milijardi eura, a u razdoblju od godinu dana porasle su za 7,8 posto. Tijekom prosinca HNB je otkupio još 271,3 milijuna eura od banaka. Zel-Cos uvodi One Stop Shop Zel-Cos, tvrtka specijalizirana za izgradnju i održavanje IT sustava, uvela je One Stop Shop. Tom uslugom Zel-Cos tvrtkama štedi vrijeme, smanjuje troškove te jamči usklađen i pouzdan rad svih komponenti sustava.

Pozitivniji trendovi u gospodarstvu ovise o mnogo čimbenika, ali primarno o potezima nositelja vlasti u dinamici završetka poduzetih reformi i restrukturiranja gospodarstva, ističe Jasna Belošević Matić, direk Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

N

ezavidna situacija u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo početkom 2010. godine posljedica je ponajprije loše makroekonomske politike vođene u zadnja dva i više desetljeća, a aktualna globalna kriza tu je situaciju još dodatno pogoršala. Hrvatska nije imala dugoročnu viziju razvoja, a mnoge strategije i smjernice gospodarskog rasta i razvoja temeljile su se na tzv. neoliberalnoj ekonomskoj doktrini koja podrazumijeva da razvoj određuju samo zakoni tržišta. Tako smo prije desetak godina postali otvorena ekonomija s brzorastućim uvozom i sporim rastom izvoza, a proces deindustrijalizacije započet prije više od tri desetljeća nismo uspjeli zaustaviti ni u razdoblju dobre konjunkture koja je trajala od 2000. do 2008. Dakle, makroekonomska politika nije bila proaktiv-

na odnosno anticiklična, što potvrđuju i zadnja događanja na globalnom financijskom tržištu, kazala je direktorica Centra za

Koje će djelatnosti, grane ili tvrtke u na međunarodnom tržištu biti uspješne ovisit će i o menadžmentu pojedinih tvrtki makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore Jasna Belošević Matić. Podsjetila je kako je globalna financijska kriza započela u glavnim financijskim središtima još u kolovozu 2007., a ekspandirala početkom jeseni 2008. te se prelila i na realni sektor, zbog čega je došlo do globalne ekonomske krize. Najrazvijenije zemlje koje, između ostalog, koriste kategoriju fiskalne i ine domaće štednje, promptno su reagirale te poduzele mjere

za spašavanje svojih proizvodnih kapaciteta. Nisu se obazirale ni na granice deficita određene u Maastrichtu! Zakašnjela reakcija Hrvatske Ona ističe kako je Hrvatska, iako je već nekoliko godina visokozadužena zemlja - a zaduživala se na račun inozemne, a ne domaće štednje - trošila daleko više i neefikasnije no što je to bilo objektivno moguće. Hrvatska nije pravodobno reagirala ne samo na jasne naznake krize prije dvije godine, nego ni na vidljivo zaoštravanje odnosa na globalnom financijskom tržištu potkraj 2008. godine. Štoviše, u to vrijeme tvrdilo se da nismo u krizi. Unatoč tomu što su već tada bile vidljive naznake slabljenja likvidnosti fiskalnog sektora, donesen je nerealan proračun za 2009. i to pod pretpostavkom gospodarskog rasta od dva posto. Fiskalna politika, naime,

tada nije našla odgovarajuće rješenje, ni ekonomsko ni političko, za smanjivanje javne potrošnje, a niti Vladine antirecesijske mjere donesene u pro-

ljeće 2009. nisu bile dovoljno implementirane pa ni učinkovite. Istodobno je monetarna politika uspjela brzo stabilizirati poljuljani bankarski sek-

Povoljni uvjeti zaduživanja neće se brzo ponoviti

Najniža razina zaposlenosti unatrag tri godine

Iznimno povoljni uvjeti zaduživanja kakvi su bili na svjetskom financijskom tržištu do 2008. godine neće se tako brzo ponoviti. “Ipak, ne očekujemo znatnu ni brzu promjenu trenda kretanja, poglavito ne u segmentu vanjskotrgovinske robne razmjene. To će, naravno, uz zaoštravanje uvjeta vanjskog financiranja i nedovoljne domaće štednje, povećati problem inozemnog duga koji već doseže oko 94 posto BDP-a. No, zasad uspijevamo redovno podmirivati svoje obveze. Deficit tekućeg računa platne bilance bit će u 2009. godine u odnosu na BDP nešto manji (oko šest posto) primarno zbog smanjenog deficita vanjskotrgovinske razmjene (uvoz pada brže od izvoza), dok će proračunski deficit iznositi oko 3,5 posto BDP-a. Te unutarnje i vanjske neravnoteže u postojećim uvjetima na međunarodnom financijskom tržištu neće biti lako financirati, zaključuje Jasna Belošević Matić.

Svu dubinu ekonomske krize pokazuje stanje na tržištu rada. Negativne tendencije kretanja broja zaposlenih i nezaposlenih tijekom 2009. godine rezultirale su u studenom najnižom razinom zaposlenosti (1,472 milijuna) unatrag tri godine. Pritom je najbrža dinamika pada zaposlenih zabilježena u prerađivačkoj industriji, gdje je u zadnjih godinu i pol broj zaposlenih smanjen za gotovo 30.000. Samo u prvih 11 mjeseci otpušteno je 63.700 osoba, što sugerira da će broj nezaposlenih potkraj 2009. dosegnuti razinu od 300.000, a takav će se trend vjerojatno nastaviti i u prvom kvartalu ove godine. Tako je na međugodišnjoj razini u studenom 2009. stopa nezaposlenosti bila viša za tri postotna boda u odnosu na isti mjesec prethodne godine i iznosila je 16,1 posto (to je najviša stopa nezaposlenosti unatrag tri godine).


5

www.privredni.hr Broj 3611, 25. siječnja 2010.

( 3,5 mlrd kn

manji plasmani stanovništvu u studenom 2009.

( 1,472 mil osoba bilo zaposleno lanjskog studenoga

*vijesti

gnozirati vrijeme

smislu jedne nove ekonomske politike, o brzini prilagodbe globalnim trendovima, ktorica Centra za makroekonomske analize HGK-a dine potražnja države na domaćem financijskom tržištu nije povećavala, kreditna aktivnost banaka bila je, unatoč dobroj likvidnosti, izrazito suzdržana prema privatnom sektoru te su u studenom plasmani stanovništvu bili 3,5 milijardi kuna manji, a korporativnom sektoru samo dvije milijarde viši u odnosu na kraj 2008. godine”, ističe Jasna Belošević Matić. Dodala je kako je zbog izostanka efikasnosti antirecesijskih mjera, te uz nedostupnost i visoku cijenu kredita, sva težina ukupne situacije pala na proizvodni sektor gospodarstva koji bilježi sve brži trend rasta nelikvidnosti. U takvim okolnostima, ističe ona, dinamika rasta ukupne gospodarske aktivnosti počinje slabjeti tor, imala je pod kontrolom stabilnost cijena i tečaja, čime je pridonijela makroekonomskoj stabilnosti zemlje. “Kako je početkom 2009. nemogućnost financiranja na stranom tržištu bivala sve veća, država je do svibnja rastući proračunski manjak i refinanciranje inozemnog duga podmirivala uglavnom kreditima kod domaćih banaka. Iako je središnja banka u tu svrhu oslobodila dodatna sredstva poslovnim bankama kako bi se izbjegao efekt istiskivanja privatnog sektora, on se ipak dogodio i pogoršao likvidnost realnog sektora gospodarstva. Premda se do kraja go-

Do sredine 2009. nije se ozbiljnije prišlo rješavanju ekonomske krize, nego je to napravljeno tek trećim rebalansom proračuna potkraj srpnja već od drugog tromjesečja 2008. godine. Negativan trend BDP-a nakon 10 godina No, od 2009. počinje se, prvi put nakon 10 godina, bilježiti negativan trend kretanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je

bio najizraženiji u prvom kvartalu, dok je u drugom i trećem bio tek nešto blaži. Tako je u prvih 10 mjeseci ukupna gospodarska aktivnost bila 6,2 posto manja. Rezultat je to pada svih kategorija domaće potražnje, tj. osobne potrošnje (usporeni rast plaća, rast nezaposlenosti, kontrakcija bankovnih kredita, pad prinosa na tržištu kapitala) koja čini oko 60 posto BDP-a. Pale su i sve ostale kategorije potrošnje, s iznimkom državne koja je unatoč padu u trećem kvartalu još uvijek na kumulativnoj razini bila viša za 1,5 posto. Na proizvodnoj strani zabilježen je pad bruto dodane vrijednosti od četiri posto, s time da se pozitivan trend bilježi samo u tri skupine djelatnosti, dok sve ostale bilježe pad koji je bio najizraženiji u trgovini (14,6 posto), industriji (devet posto) te u građevinarstvu (3,9 posto). Direktorica Centra za makroekonomske analize HGK-a ocijenila je kako se do sredine 2009. godine nije ozbiljnije prišlo rješavanju tada već ozbiljne ekonomske krize, nego je to napravljeno tek trećim rebalansom proračuna potkraj srpnja. “Iako su i tada poduzete mjere ponajprije bile okrenute stabiliziranju javnih financija a ne olakšavanju situacije gospodarskih subjekata, te iako su bile pomalo zakašnjele, ipak je stvoren određeni vremenski predah za kreiranje i operacionalizaciju djelo-

tvornijih mjera usmjerenih na smanjenje javne potrošnje, olakšanje položaja gospodarskih subjekata i spašavanje perspektivnijih proizvodnji”, smatra Jasna Belošević

oporavka, još se ne može govoriti o završetku krize. Naime, pozitivna kretanja su uvelike posljedica državnih intervencija u gospodarstvima velikog broja zemalja koje su dovele do rasta proračunskih deficita i vanjskog duga, ali i potencijalnog efekta istiskivanja privatnih investicija, pa se ističe nužnost oporavka privatne potrošnje kao osnove za stabilan rast BDP-a. Nužno je potaknuti potrošnju

Jasna Belošević Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore

Matić ističući kako s obzirom na to da implementacija sustava pomoći gospodarstvu nije bila razrađena do kraja 2009., doneseni proračun za ovu godinu svojom strukturom i veličinom još uvijek ne sadrži sve potrebne elemente važne za omogućavanje preživljavanja i izlaska iz krize. Razrada modaliteta pomoći gospodarstvu naznačena je početkom ove godine donošenjem Vladinih odluka o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak te o namjeri sudjelovanja u osnivanju fondova za gospodarsku suradnju koje, iako još nisu detaljnije razrađene, ipak nose određeni optimizam gospodarskim subjektima, dodaje ona. Premda na globalnoj razini postoje znakovi

Ona zaključuje kako je zbog svih problema koji su u hrvatskom gospodarstvu prisutni godinama teško pretpostaviti kada će se kod nas zaustaviti negativni trendovi i započeti oporavak. To, dodaje, ovisi o mnogo čimbenika, ali primarno o potezima nositelja vlasti u smislu jedne nove ekonomske politike, o brzini prilagodbe globalnim trendovima, dinamici završetka poduzetih reformi i restrukturiranja gospodarstva... Sigurno da to umnogome ovisi i o oporavku međunarodnog tržišta jer se mnogo nade u Hrvatskoj polaže u rast izvoza roba i usluga. “Koje će to djelatnosti, grane ili tvrtke u novonastalim okolnostima na međunarodnom tržištu biti ubuduće uspješne ili ne, ovisit će dobrim dijelom i o znanju, sposobnostima i kompetenciji menadžmenta pojedinih tvrtki”, zaključuje direktorica Centra za makroekonomske analize HGK-a Jasna Belošević Matić.

Vrlo niska kupovna moć građana Prema istraživanju Gfk-a, provedenom u 41 europskoj zemlji, kupovna moć hrvatskih građana vrlo je niska. Naime, prosjek kupovne moći za Europu je 11.699 eura i pokazuje pad u odnosu na prošlu godinu kada je iznosio 12.500 eura. Hrvatska je na 27. mjestu s iznosom od 4800 eura, što je nešto ispod 40 posto europskog prosjeka. Najbolje se živi u Lihtenštajnu čiji građani godišnje mogu potrošiti više od 50.000 eura, a najgore u Moldaviji gdje je prosjek kupovne moći 1222 eura. “Kupovna moć koristan je indikator za kalkulaciju prodajnog potencijala za neku zemlju u cjelini, ali i za mnogo uža područja – sve do regija koje su manje i od općina. Taj podatak znatno olakšava i ciljano planiranje promotivnih kampanja ili planiranje i odabir lokacija poslovnica banaka, osiguravatelja, maloprodajnih objekata i drugog”, navodi se u priopćenju Gfk-a. Metro Cash&Carry provodi reorganizaciju Metro Cash&Carry Hrvatska najavio je nastavak reorganizacije poslovnih procesa i organizacijske strukture, započet u svibnju 2008. godine. Kako je priopćeno, ovom će fazom biti obuhvaćeno 70 od ukupno 1200 zaposlenika u šest veleprodajnih centara u Hrvatskoj i u Upravi kompanije u Zagrebu. Cilj reorganizacije je pojačanje strateškog fokusa na profesionalne kupce, jačanje organizacijske učinkovitosti i daljnje približavanje zaposlenika kupcima. Reorganizacija će osigurati i dodatnu usklađenost s Metroovom globalnom poslovnom strategijom i kroz međunarodni trogodišnji program Shape 2012 koji je usmjeren na poboljšanje učinkovitosti i vrijednosti.


6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3611, 25. siječnja 2010.

( 100.000 pari obuće ( 38.000 radnih mjesta moglo bi se godišnje prodavati u Rusiji

Iz stečaja u veliku izvoznu narudžbu

Čvrsta cipela za dobar posao u Rusiji Koprivnička tvornica obuće Sloga počinje s proizvodnjom svojih cipela za ruskog kupca koji bi mogao otkupljivati trećinu njenog ukupnog proizvodnog kapaciteta

u tvrtkama Udruženja proizvođača strojeva

Fondovi za spas gospodarstva

Bez asistira do kredita p Igor Vukić vukic@privredni.hr

Proizvodne tvrtke mnogo očekuju od najavlj uspješnim poduzećima, poljuljanima udarci

N Igor Vukić vukic@privredni.hr

T

vornica obuće Sloga iz Koprivnice započinje s izvozom svojih cipela na rusko tržište. Taj bi posao mogao dovesti do prodaje 100.000 pari obuće na godinu, što je čak trećina ukupnih Sloginih proizvodnih kapaciteta. Na rusko tržište izlaze u suradnji s moskovskom

Sloga je lani otišla u stečaj, a posao s Rusijom mogao bi joj pomoći da opet postane stabilna tvrtka kompanijom Klimini, koja ima svoje trgovine, a bavi se i veleprodajom. Cipele iz Sloge na ruskom tržištu nudit će gotovo 400 njihovih veleprodajnih predstavnika. ”Za nas je ovo veliki posao, ne samo po potencijalnoj količini obuće koju će Klimini preuzeti. Bitno je i to što ćemo prodavati svoje gotove proizvode, a nije riječ o još jednom do-

radnom, lohn poslu”, kaže Darko Šket, predsjednik Slogine Uprave. Koprivnička je tvornica inače otišla prošle godine u stečaj, a posao s Rusijom mogao bi joj pomoći da ponovno postane stabilna tvrtka. I sada se glavnina proizvedene obuće izvozi, no uglavnom u doradnim poslovima. San-Sat otvorio rusko tržište Šket kaže da ne želi poticati nerealna očekivanja i euforiju. Mnogo će toga ovisiti o odzivu krajnjih kupaca i prodajnim rezultatima. No predstavnici Kliminija dosad su izražavali vrlo snažno uvjerenje da će cipele iz Koprivnice imati prođu u Rusiji. Oni su već obišli tvornicu radi potpisivanja ugovora, pregleda postojeće proizvodnje i odabira kolekcije koja bi bila najprikladnija za ruske kupce. Uskoro u Koprivnicu dolazi i predstavnica dizajnerskog odjela kako bi se utvrdili detalji proizvodne serije. Budući da bi ta prva serija u prodavaonice trebala doći u sezoni jesen-zima 2010./11., radit će se mo-

deli debljih đonova i s više krzna, koji moraju zadovoljiti i klimatske uvjete, ali  i sve zahtjevniji ukus ruskih kupaca. Nakon što se u veljači kolekcija definira i u razgovoru s veletrgovinskim predstavnicima, proizvodnja može početi. Priliku za izlaz na rusko tržište Slogi je pružila zagrebačka tvrtka San-Sat koja je posredovala u pronalaženju partnera u Rusiji. San-Sat je predstavnik Moskovske trgovačke komore za Hrvatsku, a njegova direktorica Nadežda Baranovski prošle je godine u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom održala seriju predavanja po cijeloj Hrvatskoj o mogućnostima i pravilima izlaska na rusko tržište. Prema njezinim riječima, razdoblje krize potaknulo je interes hrvatskih tvrtki za dosad pomalo zanemareno rusko tržište. Kako je ondje u međuvremenu ojačala konkurencija, a osjeti se i utjecaj krize, pronalazak partnera preko institucija kao što je Trgovačka komora olakšava procedure i štedi novac. Rezultat Sloge u tom bi smislu mogao biti pravi ogledni primjer.

ama proizvođačima sada je najvažnije skupiti dovoljno obrtnih sredstava te  nekako preživjeti ovu sušu koja traje već više od godinu dana, rekao je Vladimir Wagner, predsjednik Nadzornog odbora Dalit corpa, daruvarskog proizvođača strojeva i opreme. “Važno je premostiti razdoblje do kraja godine, a tu je uloga Vlade vrlo bitna. Domaće proizvodne tvrtke teško će doći do novca budu li ovisile samo o poslovnim bankama”, kaže Wagner komentirajući najavu Vladinih mjera pomoći gospodarstvu. Od tih mjera mnoge tvrtke, pogotovu proizvodne, mnogo očekuju.  Proizvođači strojeva i autodije-

U inozemstvu su krediti mnogo jeftiniji nego kod nas. Kako da onda budemo konkurentni, pitaju gospodarstvenici lova većinom su izvoznici pa su snažno pogođeni padom narudžbi koji je, primjerice, samo na njemačkom tržištu premašio 40 posto. Dok čekaju da se kupci oporave, brine ih i dostupnost kredita, ali i njihova cijena. “U inozemstvu su krediti mnogo jeftiniji nego kod nas.

Kako da budemo konkurentni poduzećima iz Slovenije koja imaju kamatu od tri do četiri posto, dok će kod nas, prema najavama, biti sedam posto. A s naknadama i osam ili devet posto”, rekao je Wagner. U Vladi su, čini se, odlučili reagirati na tu kritiku koja se odmah čula uz najavu novih mjera. Borislav Škegro, savjetnik premijerke Jadranke Kosor, u prošlotjednom je Globusu izjavio kako ima prostora da kapital za pomoć gospodarstvu bude još jeftiniji te da će kamata biti niža od sedam posto. Novi fondovi Udruženje proizvođača strojeva i uređaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kojem je Wagner predsjednik, organizira-

lo je prošloga tjedna sastanak s predstavnicima Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) kako bi se informirali o novim fondovima. Aleksandra Arbanas iz HBOR-a objasnila im je da će poduzeća prije svega moći koristiti kredite u kojima će HBOR sudjelovati sa 30 posto, a poslovne banke sa 70 posto udjela. “Na taj će način HBOR i poslovne banke sudjelovati u podjeli rizika”, rekla je Aleksandra Arbanas, ocijenivši kako proizvodni sektor ima veliki potencijal za sudjelovanje u tom kreditnom programu. Osnovat će se  i jamstveni fond za pokriće rizika plasmana banaka u novim razvojnim projektima. Jamstva će se dodjeljivati na povremenim aukcijama na kojima će sudjelova-


7

www.privredni.hr Broj 3611, 25. siječnja 2010.

( 3,5 puta povećan izvoz njihova sektora prije krize

( preko 40%

pad narudžbi na njemačkom tržištu

nja Vlade teško oslovnih banaka enih mjera za pomoć potencijalno ma krize

ti poslovne banke s projektima koje namjeravaju pratiti. Treći kanal pomoći gospodarstvu bit će fond za gospodarsku suradnju koji će na isti način kao i fondovi rizičnog kapitala ulagati u pojedina poduzeća. Kad ih ojača, izlazit će iz vlasništva. Novac će se plasirati prema kriterijima tržišne uspješnosti i potencijalu, kaže Škegro objašnjavajući da se novac neće olako dijeliti, a svi će se ulozi morati vratiti. U pojedinim slučajevima razvlašćivat će se postojeći vlasnici. Škegro smatra da jamstva za kredite neće ugroziti stabilnost državnih financija, jer bi šteta od urušavanja gospodarstva bila puno veća. “Zasad je riječ o najavi dobrih namjera, a za

pravu ocjenu treba pričekati sve tehničke elemente provedbe”, ocjenjuje i vlasnik Munje Ivan Miloloža. Njegova je kompanija suradnjom s HBOR-om sanirala štetu nastalu  prošlogodišnjom plinskom krizom  i drugim tržišnim poremećajima. Kada budu poznati svi elementi novih mjera, Munja bi za njih mogla prijaviti nekoliko puta odgađani projekt preseljenja tvornice na novu, jeftiniju lokaciju te projekt zbrinjavanja otpadnih akumulatora. Pomoć HBOR-a Iako podržavaju financijski oslonac koji pruža HBOR, poduzetnici često prigovaraju rokovima na koje se daju ti premosni krediti. Rok korištenja najčešće je šest mjese-

ci. “U našem poslu je vrlo teško ugovoriti posao, isporučiti robu i naplatiti je u tom roku”, ističe Jozo Dropulić iz MPD-a, poduzeća koje proizvodi pumpe i druge uređaje te dijelove za potrebe naftne, kemijske i prehrambene industrije. Milan Kovač iz Kopacka, tvrtke koja proizvodi strojeve za pakiranje i proizvodne linije za prehrambenu i konditorsku industriju, kaže kako je vrlo zahvalan HBOR-u za dosadašnje mogućnosti kreditiranja. “S njihovim sam kreditom izgradio novu proizvodnu halu. Ali što mi to vrijedi, kad mi hala zbog krize stoji prazna. U isto se vrijeme uvoze strojevi i proizvodne linije identične našima. To čine i javna poduzeća koja ne bi trebala zaobilaziti doma-

će proizvođače”, naglasio  je Kovač. Predložio je stoga da se pri odobravanju kriznih kredita daje bonus ulagačima koji u svojim

Uvoze se strojevi i proizvodne linije identične našima. To čine i javna poduzeća koja ne bi trebala zaobilaziti domaće proizvođače, kaže Kovač investicijama i projektima koriste domaću opremu, strojeve i druge proizvode. No iz iskustva posljednjih godina poduzetnici već znaju da će teško isposlovati formalne poluge kojima će se u takvim

natječajima ili preko tečajne politike favorizirati domaća proizvodnja. Preostaje im samo učiniti ono što mogu sami. Primjerice, bolje se povezati, makar radi razmjene informacija jer i tako mogu uštedjeti prilično novca. Željko Lisičak, direktor tvrtke Metalelektro iz Donje Zeline, kaže kako poneki inozemni kupci preuzmu robu koju ne plate, a potom se pojave kod konkurentskih proizvođača i ponove istu shemu. Da je bilo više umrežavanja, takvi bi slučajevi bili rjeđi. Ili bi, prema mišljenju Zdenka Pongraca, proizvođača CNC strojeva, drugi poduzetnici brže doznali da i kod nas ima proizvođača vrhunskih strojeva, koji su zbog vlastita razvoja upola jeftiniji nego uvozni.

Krediti po kriterijima kakve već traži HBOR

Nemojte nas zanemariti

Dok se uskoro dodatno ne preciziraju kriteriji za provedbu novih mjera, Aleksandra Arbanas iz HBOR-a poduzetnike upućuje neka kontaktiraju banku i prouče pravila koja već vrijede za odobravanje dosadašnjih HBOR-ovih kreditnih linija za obrtna sredstva, odnosno za premošćivanje poslovnih teškoća i financiranje izvoza. Primjerice, za program Poduzetnik u teškoćama mogu konkurirati poduzetnici koji su poslovali pozitivno do 1. srpnja 2008. godine, do datuma kojim EU označava početak eskalacije krize. Za taj HBOR-ov program, za kojim postoji velika potražnja, može se kvalificirati tvrtka kojoj je više od četvrtine temeljnog kapitala izgubljeno u prethodnih 12 mjeseci, a gubitak ne može namiriti vlastitim sredstvima, odnosno novcem dioničara. Stanje u tvrtki mjeri se podacima o rastu gubitaka, smanjenju ukupnog prihoda, rastu zaliha, višku kapaciteta, smanjenju novčanih tokova, porastu troškova kamata i drugim elementima. Tvrtke koje su gomilale gubitke prije tog datuma neće moći konkurirati za novac i pomoć iz novih jamstvenih shema i kreditnih fondova.

Kriza je tako natjerala i članove Udruženja proizvođača strojeva da više kontaktiraju i zajednički pokušaju svoje probleme i rješenja dostaviti nadležnima. Vladimir Wagner kaže da je u dobrim vremenima, od 2002. do 2008. godine, izvoz njihova sektora povećan 3,5 puta, dok je uvoz rastao malo manje od dva puta. “Naši izvozni rezultati pridonose platnoj bilanci, a nadamo se da će se i pri odlučivanju o radu novih fondova i dodjeli kredita i obrtnih sredstava voditi računa i o očuvanju 38.000 radnih mjesta u tvrtkama koje okupljamo”, istaknuo je Wagner.

*vijesti Hotelijeri protiv zakona o turističkom zemljištu 

Članovi Hrvatske udruge poslodavaca u hotelijerstvu/Hrvatske udruge hotelijera i restoratera zatražili su odgodu saborske rasprave o zakonu o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije. Uređenje pravnih i ekonomskih odnosa vezanih uz tzv. turističko zemljište nužno je i strateški važno za razvoj hrvatskog turizma, ali ne isključivo formalno, kako se sadašnjim nacrtom zakona pokušava nametnuti, nego i sadržajno, smatraju u HUPH/ HUH-u. Pitanje turističkog zemljišta ne može se riješiti jednostranim zakonskim aktom, nego treba uspostaviti cjelovit zakonski i upravljački proces u trajanju od najmanje nekoliko godina kojim će se utvrditi tko je vlasnik čega te osigurati dugoročno poslovanje na takvim zemljištima, kažu u HUPH/HUH-u. Petrokemija najavila loše poslovne rezultate Petrokemija je i u zadnjem tromjesečju 2009. poslovala s gubitkom, a nerevidirane rezultate za tu godinu u petak će razmotriti Uprava i Nadzorni odbor. Tada će se doznati koliki je ukupni prošlogodišnji gubitak Petrokemije koji je, kako objašnjavaju, posljedica krize u poljoprivredi na domaćem i inozemnom tržištu te narušenih cjenovnih odnosa sirovina i mineralnih gnojiva. Devetomjesečni gubitak Petrokemije, podsjećamo, iznosio je 152,46 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju 2008. ostvareno 113,7 milijuna kuna dobiti. U prvih devet mjeseci 2009. Petrokemija je ostvarila 1,42 milijarde kuna ukupnoga prihoda, što je 867 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju prethodne godine.


8

AKTUALNO

( prije 6 godina

Privredni vjesnik Broj 3611, 25. siječnja 2010.

zadnji pokušaj uređivanja tog područja

( 2 kozmetičke izmjene u međuvremenu uvedene u Zakon

Pomorsko dobro

Opće dobro u sveopćem kaosu Pomorsko dobro definirano je kao opće dobro, nekretnina izvan pravnog prometa, što znači da se ne može ni prodati niti izvlastiti, a to povlači iznimno zamršene posljedice Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

omorsko dobro jedno je od najsloženijih pravnih područja, ponajviše zato što su ga razni društveni sustavi različito tretirali, pa je ostalo neuređeno. U Hrvatskoj je prvi pokušaj uređivanja učinjen prije šest godina donošenjem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je od tada doživio dvije uglavnom kozmetičke izmje-

Državno odvjetništvo smatra da je istekom roka koncesije pravo na pomorsko dobro konzumirano, a ulaganja amortizirana ne. U idućoj godini dobit ćemo i posve obnovljeni tekst, koji bi trebao biti usklađen i sa Zakonom o koncesijama. Pomorsko dobro definirano je kao opće dobro, nekretnina izvan pravnog prometa, što znači da se ne može ni prodati niti izvlastiti, a to povlači iznimno zamršene posljedice za nekretnine uz morsku obalu koje se već desetljećima ili stoljećima koriste za razne namjene.

Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama prošao je već dvije javne rasprave. Najvažnije izmjene koje donosi su u načinu određivanja granice pomorskog dobra, što bi trebalo prijeći u nadležnost Državne geodetske uprave, umjesto dosadašnjih županijskih povjerenstava. Ukida se mogućnost produljenja koncesije na pomorskom dobru, kao i koncesijska odobrenja, umjesto kojih se uvode dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru. Morskim lukama daje se pravo naplate naknade za prihvat i zbrinjavanje otpada u dva dijela: fiksni dio dužni su plaćati svi brodovi koji uplovljavaju u luke, a promjenljivi će ovisiti o iskrcaju otpada. Nema obeštećenja Važnu ulogu u izradi prijedloga Zakona imalo je Državno odvjetništvo, koje je predložilo rješenje možda i najosjetljivijeg pitanja: prava trgovačkih društava nastalih pretvorbom na pomorsko dobro koje su koristili. Riječ je uglavnom o turističkim tvrtkama (hotelima, kampovima...) koje su pretvorbom dobile pomorsko dobro u koncesiju. Kada ta koncesija istekne, a Zakon zabranjuje njeno produljenje, one smatraju da bi im država

ja ima oko 100 milijuna kuna ulaganja na pomorskom dobru i ako ne dobije nikakvo obeštećenje nakon isteka koncesije, sigurno će propasti, tvrdi Ražnjević. Stoga se zalaže za neku vrstu naknadnog upravnog postupka u kojem će se moći procijeniti vrijednost ulaganja trgovačkog društva na području pomorskog dobra. Ugrožena mala brodogradilišta

trebala nadoknaditi ulaganja. No, zamjenica glavnog državnog odvjetnika Snježana Frković zastupa drugo tumačenje: istekom roka koncesije pravo na pomorsko dobro je konzumirano, ulaganja su amortizirana i koncesionar nema pravo na bilo kakvo obeštećenje. Isto bi načelo vrijedilo i za komunalna poduzeća, dok bi pravo na naknadu

za pomorsko dobro imali oni koji su upisali vlasništvo sukladno aktu javne uprave izdanom prije 1961. godine. Na taj bi se način, vjeruje Snježana Frković, uklonio sveopći pravni kaos oko pomorskog dobra jer sudovi sada donose različite presude u istim pitanjima. Stajalište Državnog odvjetništva nailazi na burnu reakciju predstavnika

tvrtki koje koriste pomorsko dobro. Predsjednik Uprave biogradske Ilirije Goran Ražnjević takvo zakonsko rješenje izjednačava s konfiskacijom ili nacionalizacijom, te navodi primjer svog hotela. Hotel Ilirija već je ostao bez bazena u koji je uloženo pet milijuna eura, a u 10 godina koncesije na njemu je zaradio desetak puta manje. Iliri-

Otočići pomorsko dobro Kad je riječ o definiciji pomorskog dobra, zanimljivo je da prijedlog uključuje uvrštenje i svih otoka površine do 4000 četvornih metara, čime se, prema riječima pomoćnika ministra Marija Babića, želi spriječiti rasprodaja naših otoka. Iz pomorskog dobra izuzele bi se zgrade izgrađene prije 1939. godine (alternativni prijedlog je prije 1968. godine), u starim jezgrama gradova, ali samo one koje služe za stanovanje. Prijedlog je i da koncesije na dulje od 10 godina, koje ne uključuju gradnju, ubuduće ne dodjeljuju županije, već gradovi i općine, a na dulje od 20 godina veliki gradovi. Novost ovoga prijedloga su i detaljnije odredbe o zalogu na koncesiju, pri čemu vjerovnik (najčešće banke) više ne bi mogao koncesiju prenijeti na sebe, već samo na treću osobu. Suglasnost za preuzimanje založene koncesije i dalje bi davalo resorno Ministarstvo, ali samo u granicama ispunjavanja uvjeta koncesije. Založena koncesija mogla bi se prenijeti na novog koncesionara, naravno zajedno sa zalogom.

Takav prijedlog Zakona mogao bi zatvoriti i niz malih remontnih brodogradilišta uz obalu, koja sada rade bez koncesije na pomorskom dobru, upozorio je šibenski dogradonačelnik Petar Baranović. Zato je predložio prijelazno razdoblje kako bi se takva brodogradilišta mogla prilagoditi novom zakonu. Kao primjer je uzeo Marinu Vinici na Murteru, čiji vlasnik Marko Bašić apelira na državu da mu dopusti nastavak rada na pomorskom dobru jer je dosad uredno ispunjavao obveze prema državi i obučio desetke novih brodograditelja. No, Bašićev je problem, tvrdi Snježana Frković, to što je nasipanjem mora ispred svog brodogradilišta bez ikakvih dozvola prekršio barem pet-šest zakona, zbog čega bi mu u drugim zemljama inspekcije već davno zatvorile brodogradilište.


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3611, 25. siječnja 2010.

Sjednica hrvatske vlade

9

*vijesti Varteksov plan restrukturiranja S ciljem opstanka i daljnjeg razvoja, Varteks je izradio plan poslovnog i financijskog restrukturiranja koji prezentira poslovnim bankama, ali i drugim interesnim skupinama poput radničkih vijeća i ministarstava. Kako je priopćeno, plan uključuje i prodaju nekretnina (City Centar Rijeka i Quatris) s osnovnim ciljem smanjenja kreditne izloženosti prema bankama. Planiraju ugasiti neprofitabilne dijelove kompanije, a paralelno s tim dalje jačati i razvijati profitabilne dijelove sustava. U planu je i provedba četvrte razine kriznih mjera koja obuhvaća dodatno smanjenje operativnih troškova te smanjenje administrativnog broja zaposlenih. “Što će se sa zaposlenošću u tekstilnoj industriji, ali i u Varteksu u budućnosti događati, uvelike ovisi o daljnjem razvoju tržišnih okolnosti, ali i o primjeni antirecesijskih mjera, kao i onih za očuvanje zaposlenosti i potporu posrnulom realnom sektoru, koje se najavljuju, ali još nisu zaživjele u praksi”, navodi se u priopćenju varaždinske tvrtke.

Državna imovina za novi investicijski ciklus Među zadaćama agencije bit će i upis vlasništva oko 100 milijuna četvornih metara zemljišta u državnom vlasništvu. Projekt osnivanja trebao bi biti okončan u dva mjeseca Drago živković zivkovic@privredni.hr

P

retpristupni ekonomski program (PEP), koji je Vlada prihvatila na svojoj prošlotjednoj sjednici, posljednji je takav program jer bi do njegova završetka Hrvatska napokon trebala postati članica Europske unije. Program ne uključuje paket financijskih potpora EU-a, koji bi u 2012. mogao biti vrijedan 1,6 milijardi eura, jer taj novac, upozorio je potpredsjednik Vlade i  ministar financija Ivan Šuker, ne dobivamo automatizmom, nego ga moramo povući kvalitetnim projektima. Na tim projektima već se naveliko radi, tvrdi Šuker, i u taj kontekst stavlja i nedavni zajam Svjetske banke od 200 milijuna eura. Na taj zajam, prema Šukerovu tumačenju,  ne treba gledati samo kao na novo zaduženje, iako ono to jest, nego kao na dio priprema za povlačenje mnogo većih iznosa iz proračuna EU-a. Vlada je

prihvatila i Odluku o projektu osnivanja agencije za upravljanje državnom imovinom, koji će voditi predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedran Duvnjak. Agencija bi trebala na jednom mjestu objediniti sve što država posjeduje, te uspostaviti jedinstveni i efikasni model upravljanja. Među zadaćama agencije bit će i upis vlasništva nad oko 100 milijuna četvornih metara zemljišta koje je bilo u društvenom vlasništvu. Projekt osnivanja trebao bi biti okončan u dva mjeseca, do kada Duvnjak mora Vladi dostaviti nacrt prijedloga zakona o upravljanju državnom imovinom. Iz kogeneracije 420 MW Osnivanje agencije otvorit će prostor za nova ulaganja, tvrdi premijerka Jadranka Kosor, dok je potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić uvjeren da će taj novi investicijski ciklus ubrzati izlazak iz ove krize. Ministar

poljoprivrede i predsjednik Upravnog odbora HFP-a Petar Čobanković istaknuo je kako je Fond već obavio značajan dio pripremnih poslova, zbog čega su i postavljeni kratki rokovi za izradu zakona i osnivanje agencije. U paketu dokumenata koji su dio prilagodbe pravnoj stečevini EU-a Vlada je donijela Nacionalni potencijal kogeneracije, plan implementacije Vinogradarskog registra

Agencija za upravljanje državnom imovinom trebala bi omogućiti nova ulaganja (što bi trebalo biti završeno do kraja ove godine) i Uredbu o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti, kojom se osigurava zaštita tajnih podataka. Razvojni potencijali proizvodnje električne energije iz kogeneracije do 2020. godine procjenjuju se na 420 megavata, a glavnom preprekom

ostvarenju tog cilja smatraju se visoki investicijski rizici. Koliko je 430.000 kuna? Prihvaćen je i zakon o agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, kojim se dvije srodne agencije spajaju u jednu. Spajanjem će se uštedjeti 430.000 kuna, što je ministar obrazovanja Radovan Fuchs ocijenio nevelikom, ali kakvom-takvom uštedom. Premijerka je, međutim, 430.000 kuna nazvala golemom uštedom, ističući da je svaka kuna poreznog obveznika od velike važnosti. Ministri su prihvatili i tarifu za besplatnu pravnu pomoć, prema kojoj je vrijednost boda tri kune, a pružatelji pomoći od države će za većinu besplatnih pravnih usluga moći naplatiti između 20 i 75 bodova. Od početka primjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći u ožujku 2009. podneseno je više od 3000 zahtjeva, a odobrena su 2604.

Gospodarsku krizu osjeća 82 posto tvrtki Prema istraživanju koje je proveo MojPosao.net i business.hr, kriza se osjeća u 82 posto tvrtki, a većina ispitanika (u istraživanju ih je sudjelovalo 1500) očekuje završetak krize do 2012. godine. Tvrtke se protiv krize bore raznim sredstvima, a najčešće su metode zamrzavanje novog zapošljavanja, smanjenje plaća i rezanje troškova edukacije te smanjivanje budžeta pojedinih odjela. Gotovo svi ispitanici (94 posto) izjavili su da kriza utječe i na njihove osobne živote, a najgore je onima starije životne dobi. Mlađi su, unatoč tomu što češće dobivaju otkaze, i dalje optimističniji. “Oni imaju jasniju viziju budućnosti i skloniji su promjenama u odnosu na starije ispitanike”, navodi se u istraživanju. Nove narudžbe u industriji manje za 15,4 posto Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupan promet u industriji u studenome 2009. manji je za 9,5 posto u usporedbi sa studenim 2008., a u usporedbi s prosječnim mjesečnim prometom u 2008. manji je za 9,1 posto. Nove narudžbe u industriji na godišnjoj su razini smanjene za 15,4 posto. U studenome je ukupan promet kapitalnih proizvoda manji za 23,5 posto, energije za 16,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 15 posto, a intermedijarnih proizvoda za 7,3 posto. Ukupan promet netrajnih proizvoda za široku potrošnju veći je za 7,3 posto. Elektro-kontakt proizvodnju iz Švicarske doveo u Hrvatsku

Vlasnici Elektro-kontakta, švicarska grupa EGO, preselit će proizvodnju električnih sklopova iz Švicarske u zagrebački Elektro-kontakt. Kako je priopćeno, ovih se dana završava uređenje tvornice koja će prihvatiti nove strojeve za izradu električnih sklopki, što će Elektrokontaktu povećati prihode za pet milijuna eura. Tim će se potezom povećati izvoz te tvrtke za oko 10 posto te osigurati puna zaposlenost u sljedećih nekoliko godina. Kao razlog za preseljenje navodi se ista razina automatizacije kao u Švicarskoj, niži troškovi radne snage te lakši pronalazak visokoobrazovanih kadrova.


10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3611, 25. siječnja 2010.

( više od 50% ( 20 osoba

može se smjestiti u kući

smanjeni prihodi

IVICA I MARICA, KARANAC

Prolight, Zagreb

Bajka na baranjski način

Svjetlo je (ipak) na kraju tunela Unatoč padu prihoda, u tvrtki nisu otpuštali zaposlene, nego su radije privremeno odustali od novih ulaganja u opremu

Š

tednja je svakako dobra, ali može imati i loše posljedice. Najbolje to znaju sve one tvrtke kojima su od uvođenja mjera štednje u državnim ustanovama i tvrtkama, a potom i

Oporavak usporava i oštra konkurencija jer se samo u Zagrebu poslovima kakve radi Prolight bavi barem desetak tvrtki mnogim privatnima, značajno smanjeni prihodi. Među njima je i zagrebačka tvrtka Prolight koja nudi usluge najma, projektiranja i programiranja specijalnih svjetlosnih efekata. Kako nam je rekao direktor Hrvoje Šimić, od kraja 2008. godine, kada je tadašnji premijer Ivo Sanader naredio opću štednju, a njegovu politiku u tom dijelu nastavila pa i pooštrila sadašnja premijerka Jadranka

Kosor, prihodi Prolighta smanjeni su za više od 50 posto. Kako nisu radili nedavno završenu predsjedničku kampanju, nisu osjetili ni taj izvanredni rast prihoda. Unatoč padu prihoda, Šimić ističe da nisu otpuštali zaposlene, kojih sada imaju četvero i svi su tehničke struke. Radije su privremeno odustali od novih ulaganja u opremu, iako su im ta ulaganja bila nužna za razvoj. Srećom, Prolight već raspolaže s vrhunskom profesionalnom opremom, poput scannera i rotirajućih glava, uređaja s elektroničkim miksanjem boja, kao i strojeva za stvaranje raznih svjetlosnih efekata, magle i dima, te laserskog light showa. Nelikvidnost - najveći problem Kao i većini poduzetnika, osobito malih i srednjih, tako je i Prolightu najveći problem rastuća nelikvidnost, potvrđuje Šimić. Rokovi plaćanja su, kaže, od tri mjese-

ca na više, do onih koji uopće na plaćaju. Prolight je pokušao svoje dugove naplatiti i faktoringom, ali rezultata nije bilo. Ne pomažu, svjedoči Šimić, ni ovrhe, jer kad ovrha prođe kod javnog bilježnika, dovoljno je da ovršenik uloži žalbu po bilo kojoj osnovi i cijeli postupak opet ide na sud. A prvo ročište po ovrsi, kaže Šimić, čekaju već godinu dana. Nešto dugova uspijevaju naplatiti kompenzacijama, ali tu se redovito izgubi dio vrijednosti. Iako se s vrhova državne vlasti šalju poruke da ćemo ove godine dočekati gospodarski oporavak, Šimić u to ne vjeruje. Skeptičan je do te mjere da očekuje još i goru 2010. nego što je bila 2009., a početak oporavka tek u 2011. godini. Oporavak usporava i oštra konkurencija jer se samo u Zagrebu poslovima kakve radi Prolight bavi barem desetak tvrtki, a i inače malo tržište u recesiji se drastično smanjilo. (D.Ž)

Piljićevi svoj san rado dijele i s putnicima namjernicima pružajući im gostoprimstvo na imanju koje odiše starim vremenima

U

žurbani gradski život Nada i Marko Piljić iz Osijeka zamijenili su seoskom idilom u Karancu. U pitoresknom baranjskom selu podigli su seosko gospodarstvo Ivica i Marica u kojem su ostvarili svoj san, objedinili želju za mirnom oazom i ljubav prema prirodi i životinjama. Svoj san rado dijele i s putnicima namjernicima pružajući im gostoprimstvo na imanju koje odiše starim vremenima, ali i nudi komfor koji zahtijeva suvremeni gost. “U želji da naš sin odrasta u što zdravijem okružju, u Baranji smo nakon duljeg traganja uspjeli pronaći ono što smo htjeli. Zaljubili smo se u Karanac na prvi pogled i sada se budimo uz pjev pijetla i zvona seoske crkve, slušamo cvrkut ptica, psi nam trče oko nogu i uživamo u pogledu na naše konje u koralu. Sve u svemu, sretno živimo svoje dane u Ivici i Marici”, priča Nada Piljić, ističući kako se trude slušati i ispunjavati želje gostiju

i učiniti im nezaboravnim posjet Baranji, koja se tek pozicionira na turističkoj karti Hrvatske. A na njoj posebno mjesto zauzima etno selo Karanac, specifično po povećem broju očuvanih i naseljenih

Seosko gospodarstvo dobit će i repliku kuće od slatkiša iz bajke o Ivici i Marici tradicionalnih panonskih kuća s okućnicama urešenim etno elementima iz davnih vremena - plugovima, koritima, kolima... Gostima približiti tradiciju  Piljićevi na svojem seoskom gospodarstvu prije svega žele gostima približiti tradiciju toga kraja nesvakidašnjim smještajem i domaćom hranom. Kuću u koju mogu smjestiti 20 osoba opremili su ručno izrađenim namještajem od pjeskarene hrastovine i tako postigli dojam starinskog u kombinaciji sa

suvremenom opremom i pojedinostima. Raspolažu i s dvije dvorane za 20 i 50 osoba gdje se održavaju razne proslave i poslovne prezentacije. ”Svi koji se bave turizmom u Baranji trebaju se povezati. Naše goste koji dolaze iz raznih krajeva Hrvatske i inozemstva tako šaljemo u posjete Kopačkom ritu, Tikvešu, baranjskim vinarima, ili u neko od brojnih obližnjih seoskih gospodarstava. Preporučujemo im i lokalne restorane, vožnju kanuima i terenskim vozilima...”, rekla nam je Nada Piljić, dodavši kako svoje životinjsko carstvo u kojem je trenutačno pet konja lipicanaca, hrvatski ovčari, kokoši i guske, planiraju bitno povećati. Namjeravaju izgraditi i štalu u kojoj će biti primjerci svih domaćih životinja, ponajprije zbog djece. Istodobno planiraju i gradnju replike kuće od slatkiša iz bajke o Ivici i Marici u koju može stati čitav razred, te suvenirnicu i terene za sportske aktivnosti. (E.D.)


PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3611, 25. siječnja 2010.

( 280.000 kn

investirano u gradnju elektrane

(12.000 kW godišnja proizvodnja struje

Elka otvorila novi pogon

Investicija za očuvanje radnih mjesta

Obnovljivi izvori energije

Z

U lovu na sunčeve zrake U riječku elektranu je ugrađena tehnologija njemačkog proizvođača solarnih panela, dok je postupak ugradnje i elektropriključenja trajao sedam dana Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

z stručne udruge i organizacije, svijest o važnosti energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, posebice vjetra i sunca, zadnjih dvadesetak godina snažnije nastoje podići i vlade većine država svijeta. Jedan od boljih primjera kojima se želi povećati iskorištavanje sunčeve energije dolazi iz Kalifornije. Guverner te američke savezne države i poznati glumac Arnold Schwarzenegger potpisao je propis kojim se u Kaliforniji uvode feed-in tarife za otkup električne energije iz malih fotonaponskih sustava. Također, ruski premijer Vladimir Putin, unatoč činjenici da je ta zemlja jedna od vodećih u svjetskom naftnom i plinskom biznisu, u zadnje vrijeme naglašava važnost razvoja “zelenih” tehnologija pa tako i onih koje se koriste za dobivanje tople vode ili električne energije od Sunca. Od primjera u Europi valja istaknuti Njemačku u kojoj se 2008., u odnosu na prethodnu godinu, broj novougrađenih sun-

čevih toplinskih sustava gotovo udvostručio. Još je mnoštvo primjera sustava, na Starom kontinentu i drugim razvijenijim dijelovima svijeta, kojima se nastoji uhvatiti što više sunčevih zraka što svakodnevno besplatno putuju prema zemlji, dok u Hrvatskoj pak pozitivan primjer dolazi iz Rijeke. Naime, u tom je gradu, točnije na terasi upravne zgrade Grada Rijeke, sredinom 2009. godine u rad puštena prva sunčeva elektrana za po-

Tijekom iduće tri godine, kaže Duško Radulović, cilj je sunčeve elektrane postaviti na barem 10 posto javnih zgrada u vlasništvu Grada Rijeke trebe javnog sektora u Hrvatskoj. Duško Radulović, direktor marketinga tvrtke Energo koja je započela projekt ugradnje te elektrane, kaže kako ona ima instaliranu snagu 9,9 kilovata te kako godišnje proizvede oko 12.000 kilovatsati električne energije. “Time se stvara godišnja ušteda od

2,7 tona ugljičnog dioksida u okolišu. A u otprilike 25-godišnjem radnom vijeku te elektrane uštedjet će se oko 60 tona CO2”, ističe. Rijeka - članica Energie Citiesa U tu je elektranu, nastavlja, ugrađena tehnologija njemačkog proizvođača solarnih panela čije proizvode zastupa i ugrađuje tvrtka Elektrokovina Rijeka. Sam postupak ugradnje panela i elektropriključenja trajao je sedam dana, a investicija je iznosila oko 280.000 kuna. “Trenutačno se cjelokupna električna energija proizvedena u toj solarnoj elektrani koristi za potrebe objekta, a u trenutku stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije struja će se distribuirati dalje u mrežu”, pojašnjava Radulović. Ideja o sunčevoj elektrani, ističe on, donesena je sukladno energetskoj strategiji Rijeke koja potiče primjenu obnovljivih izvora energije. “Strategija energetske održivosti Rijeke uz energetsku učinkovitost zgrada, javne rasvjete i energetskih postrojenja naglašava važnost obnovljivih izvora

energije od kojih Rijeka najveću prednost ostvaruje uporabom solarne energije. Tijekom iduće tri godine cilj je sunčeve elektrane postaviti na barem 10 posto javnih zgrada u vlasništvu Grada Rijeke”, dodaje. Inače, Rijeka aktivno sudjeluje u europskim projektima urbane energije te je prva hrvatska članica europskog udruženja gradova Energie Cities. Također, potpisnica je inicijative Europske komisije Covenant of Mayors (sporazum gradonačelnika) kojim je preuzeta obveza daljnjeg lokalnog upravljanja održivom energijom. Iskustvo za ostale hrvatske gradove Suradnja po pitanju energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije s gradovima u Europskoj uniji tako se već ostvaruje; Rijeka već aktivno surađuje s Udinama u Italiji i Stavangerom u Norveškoj. A kroz suradnju putem Udruge gradova i UNDP-a (United Nations Development Programme - Program Ujedinjenih naroda za razvoj), riječka iskustva prenose se i na ostale hrvatske gradove, zaključuje Radulović.

agrebačka tvrtka Elka kabeli otvorila je novi pogon za proizvodnju energetskih kabela srednjeg i visokog napona. Vrijednost investicije je 50 milijuna kuna, a izvori su vlastita sredstva i kreditni program HBOR-a iz fondova Europske investicijske banke. Elka se s novim automatiziranim pogonom - u kojem nisu otvorena nova radna mjesta nego su preraspoređeni sadašnji radnici tvrtke - svrstala u red malobrojnih svjetskih proizvođača kabela sposobnih proizvesti energetske kabele iznad 36 kilovolti.

 Nova linija za proizvodnju kabela do 110 kilovolti smještena je u hali površine 1830 četvornih metara, a montirana oprema je podrijetlom iz Europske unije. Direktor Elka kabela Darko Belić istaknuo je da je to prva značajna investicija tvrtke u zadnje 22 godine, te da će im omogućiti očuvanje radnih mjesta nakon teške 2009. godine. Elka proizvodi oko 25.000 tona raznih vrsta kabela godišnje, a izvozi oko 50 posto proizvodnje u vrijednosti od oko 25 milijuna eura. Novi pogon u rad je pustila premijerka Jadranka Kosor. (D.Ž.)

Obrtnici

Traže se povoljniji krediti

T

rend zatvaranja obrta i smanjenja broja zaposlenih u obrtništvu može se očekivati i u ovoj godini ako hrvatska vlada ne prihvati barem trećinu prijedloga antirecesijskih i razvojnih mjera Hrvatske obrtničke komore, kazao je protekloga  tjedna Mato Topić, predsjednik HOK-a na tradicionalnom druženju s novinarima.  Tom je prigodom podsjetio kako se lani, uslijed recesije, broj obrta smanjio za više od 7000, a broj zaposlenih za oko 14.000. Topić smatra kako se daljnje gašenje obrta, među ostalim, može zaustaviti smanjenjem parafiskalnih nameta i povoljnim kreditiranjem. HOK predlaže i da se novootvoreni obrti u prve tri godi-

ne rada oslobode plaćanja poreza na dohodak. Predsjednik HOK-a je ocijenio kako kriza u obrtništvu nije samo posljedica recesije budući da trend zatvaranja obrta traje još od 2004. godine. Zato će im Ekonomski institut Zagreb izraditi analizu stanja u obrtništvu od 2004. do 2009. godine što će poslužiti kao smjernica za strategiju razvoja i oporavka obrtništva. U Hrvatskoj obrtničkoj komori smatraju kako bi država iz fonda za spas gospodarstva obrtnicima trebala namijeniti barem 100 milijuna kuna. Taj bi se novac, smatraju,  trebao usmjeriti na Obrtničku štednu banku kako bi obrtnici mogli lakše i po povoljnijim uvjetima dobivati kredite. (E.D.)


12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3611, 25. siječnja 2010.

Trebali bismo nastaviti pratiti “trebalo riješiti, te se dogovoriti o

IZBOR IZ NOVIH PROPISA DONESENIH OD 1. PROSINCA 2009. DO 18. SIJEČNJA 2010. ZAKONI • Zakon o radu (NN 149/09) • Zakon o poljoprivredi (NN 149/09) • Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda (NN 149/09) • Zakon o dopunama Zakona o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu (NN 149/09) • Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga (NN 149/09) • Državni proračun RH za 2010. i projekcije za 2011. i 2012. godinu (NN 151/09) • Zakon o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2010. (NN 151/09) • Zakon o elektroničkim medijima (NN 153/09) • Zakon o vodama (NN 153/09) • Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN 153/09) • Zakon o regionalnom razvoju RH (NN 153/09) • Zakon o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu (NN 153/09) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (NN 153/09) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (NN 153/09) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu (NN 153/09) • Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 153/09) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 153/09) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita (NN 153/09) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (NN 153/09) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama (NN 153/09) • Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 153/09) • Zakon o izmjenama Zakona o obrani (NN 153/09) PROPISI VLADE RH • Uredba o Carinskoj tarifi za 2010. (NN 145/09) • Odluka o određivanju roba i usluga (nabavnih kategorija) središnje javne nabave (NN 146/09) • Odluka o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2010. (NN 150/09) • Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Nacionalnog vijeća za zašitu potrošača (NN 150/09) • Uredba o izmjeni i dopunama Uredbe o viznom sustavu (NN 153/09) • Uredba o izmjenama i dopunama uredbe o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom (NN 153/09) • Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine (NN 153/09) • Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju (NN 153/09) • Odluka o cijeni za dobavu plina dobavljaču plina za opskrbljivače tarifnih kupaca (NN 153/09) • Uredba o izmjeni Uredbe o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije

• • •

iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 155/09) Odluka o preraspodjeli sredstava planiranih u državnom proračunu RH za 2009. (NN 156/09) Uredba o visini trošarine za UNP - ukapljeni naftni plin (NN 4/2010) Odluka o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak (NN 8/2010) Odluka o namjeri sudjelovanja u osnivanju fondova za gospodarsku suradnju (NN 87/2010)

PROPISI MINISTARSTVA RADA, GOSPODARSTVA I PODUZETNIŠTVA • Pravilnik o izmjenama Pravilnika o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i objektima za prodaju robe izvan prodavaonica (NN 8/2010) PROPISI MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA • Pravilnik o izmjenama Pravilnika o izravnim plaćanjima u poljoprivredi (NN 146/09) • Pravilnik o izmjeni Pravilnika o stručnom nadzoru u ekološkoj proizvodnji (NN 146/09) • Pravilnik o pobližim uvjetima za dodjelu financijskog doprinosa Zajednice za provedbu fitosanitarnih mjera (NN 147/09) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obveznom označavanju i registraciji svinja (NN 148/09) • Naredba o mjerama za sprječavanje pojave, rano otkrivanje i kontrolu novog virusa influence A podtip H1N1 ( 2009) u uzgojima svinja (NN 150/09) • Pravilnik o izmjeni Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru (NN 152/09) • Pravilnik o područjima s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi (NN 154/09) • Pravilnik o kriterijima za dostavljanje podataka u skladu s Pravilnikom o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (NN 154/09) • Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o načinu obavljanja veterinarskih pregleda i kontrola živih životinja u prometu preko granice RH (NN 154/09) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o povlastici za uzgoj ribe i drugih morskih organizama i registru o izdanim povlasticama (NN 156/09) • Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o izravnim plaćanjima u poljoprivredi (NN 156/09) • Pravilnik o dopuni Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja sredstava naknade koja se plaća zbog promjene namjene poljoprivrednog zemljišta (NN 2/2010) • Pravilnik o proizvođačkim organizacijama u sektoru voća i povrća (NN 4/2010) • Pravilnik o izmjenama Pravilnika o ulovu, uzgoju i prometu tune (NN 9/2010)

KREŠIMIR ROŽMAN, DRŽAVNI TAJNIK ZA RAD

Svjetska bank drugi mirovins Dobivanje zajma za daljnju reformu mirovinskog sustava troškova u drugom i trećem mirovinskom stupu. Osim tih Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

N

akon što je državna tajnica za rad Vera Babić početkom prosinca prošle godine podnijela ostavku na tu dužnost, novi ministar gospodarstva Đuro Popijač za novog je tajnika izabrao pravnika Matice hrvatskih sindikata i urednika časopisa Radno pravo Krešimira Rožmana. On je, slažu se i u drugim sindikalnim središnjicama i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, vrstan stručnjak za radno pravo i premda se pojedini sindikati ne slažu sa svim njegovim stavovima, smatraju da je njegov izbor za državnog tajnika više nego pozitivan. Nova dužnost, jednako kao i promjene koje Hrvatska može očekivati u području socijalne politike i zapošljavanja, bili su nam povod za razgovor s novim državnim tajnikom za rad. Za reformu mirovinskog sustava trebali smo dobiti zajam Svjetske banke, no ona je postavila određene uvjete. Koji su to uvjeti? - Svjetska je banka u ugovoru o zajmu, koji još treba proći i saborsku proceduru, zatražila teže uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, povećanje dobne granice za žene, smanjenje povlaštenih mirovina i postupnu konvergenciju na opći mi-

rovinski sustav, te povećanje stope izdvajanja u drugi mirovinski stup i smanjenje administrativnih troškova drugog i trećeg stupa u fazi akumulacije doprinosa i isplate mirovina. Bilo je dosta prijepora zbog novog zakona o radu, koji se opet mora mijenjati. Smatrate li da su ponovne izmjene uistinu nužne i u kojem bi smjeru trebale ići? - Postoji zaključak Vlade iz listopada prošle godine, prema kojem se u dogovoru sa socijalnim partnerima ide u daljnje izmjene Zakona. Promjene koje su unesene u novi zakon o radu učinjene su radi usklađivanja tog zakona s

Najveći je problem dugotrajnost sudskih sporova, čime nastaju veliki problemi i za radnike i za poslodavce europskom pravnom stečevinom, dakle s direktivama Europske unije, ali i radi tzv. horizontalnog usklađivanja s nekim ranije donesenim zakonima koji su djelomično regulirali materiju tog zakona. Sada bi se trebalo ići na šire promjene, naravno uz sudjelovanje socijalnih partnera koji bi davali svoje interesne prijedloge. U tom smo pravcu za

idući tjedan sazvali prvi sastanak socijalnih partnera. Prema mojem mišljenju, prvo bismo trebali napraviti dvije stvari: pratiti primjenu postojećeg zakona kako bismo vidjeli gdje postoje eventualni problemi i nejasnoće koje bi trebalo riješiti, te drugo, što je najvažnije, dogovoriti se o ciljevima koji se promjenama žele postići. Bez toga nema previše smisla ići u izmjene onoga što sada imamo. Ako se već bude išlo u izmjene, kakav je Vaš stav, odnosno što bi eventualno trebalo mijenjati? - Dosadašnja je praksa pokazala da ima nekih manjih pravnih nejasnoća, dakle da bi se


INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3611, 25. siječnja 2010.

primjenu ZOR-a kako bismo vidjeli gdje postoje eventualni problemi i nejasnoće koje bi ciljevima koji se promjenama žele postići. Bez toga nema baš smisla ići u izmjene.

a traži veća izdvajanja za ki stup Svjetska banka uvjetuje i pooštravanjem uvjeta za starosnu mirovinu te smanjenjem administrativnih reformi Hrvatsku očekuje još jedna promjena ZOR-a te Zakona o zaštiti na radu

neke odredbe trebalo preciznije formulirati odnosno izmijeniti. Mislim da s tim neće biti većih problema te da će se u tome svi složiti. No, to svakako neće biti glavni razlog izmjena. Naime, moramo se dogovoriti o ključnim ciljevima, primjerice je li to fleksigurnost, tj. uspostavljanje ravnoteže između potreba poslodavaca za fleksibilnijim radnim odnosima i nužne sigurnosti radnika, ili nešto drugo... Nakon sastanka sa socijalnim partnerima vidjet ćemo što će se postaviti kao zajednički cilj. Naravno, mora se imati na umu i trenutak u kojem bi se Zakon mijenjao, točnije gospodarske okolnosti, socijal-

ne prilike i drugo, dakle imati svijest o tome je li i koliko Zakon prilagođen tim okolnostima i koliko može na njih utjecati. Poslodavci godinama tvrde da su radnici prezaštićeni, da im je teško dati otkaz te da je postojeći ZOR velika prepreka bržem zapošljavanju.  Stoji li ta tvrdnja?  - Činjenica jest da je postupak otkazivanja ugovora o radu dosta složen te da nije jednostavno otpustiti radnika ako se poštuje Zakon. Druga je stvar ako se on krši, pa se ne poštuje ni procedura niti otkazni razlozi, što su, posebno nekad ranije, nerijetko radili pojedini poslodavci. Naravno,

takvi sporovi bi se gubili, ali isto tako nerijetko zbog propasti, odnosno prestanka postojanja takvih tvrtki, radnici se ne bi imali od koga namiriti.

a s druge strane ako poslodavac izgubi spor nakon dvije, tri ili više godina, trošak takvog spora predstavlja mu golem financijski teret.

Ima li tu i neznanja poslodavaca? - Naravno, ima i toga. No, istina je i da ima priličan broj odredbi koje otežavaju otkaz. Tako imamo zabranu otkaza, otkaz uz obveznu suglasnost, obvezu savjetovanja kod svakog otkaza, prethodno upozorenje te omogućavanje obrane što se iznimno ne mora učiniti, mogućnost poslovno i osobno uvjetovanog otkaza samo ako se radnika ne može zaposliti na drugim poslovima, vođenje računa o socijalnim kriterijima, uvjetnu obvezu osposobljavanja za druge poslove, nemogućnost zapošljavanja šest mjeseci na istim poslovima, posebni postupak kod kolektivnog otkazivanja... Osim toga, unatoč već uhodanoj sudskoj praksi koja je prilično izdiferencirala sadržaj otkaznih razloga pa su oni većinom jasni, ipak postoji stanovita nesigurnost i za poslodavca i radnika kako će kod otkaza sudski spor završiti jer slične situacije neki suci mogu različito ocijeniti. Međutim, najveći problem je, smatram, trajanje sudskih sporova, čime nastaju veliki problemi i za radnike i za poslodavce. Naime, ako spor dugo traje, radniku je ugrožena egzistencija,

Je li rješenje u osnivanju posebnih sudova za radne sporove? - Teško je to reći. Nisam siguran da bi samo ta organizacijska promjena automatski dovela do bržeg rješavanja radnih sporova. U svakom slučaju, ti bi se postupci trebali znatno ubrzati jer ovako imaju problem i poslodavci i radnici. Potplaćenost je, pak, generalno gledajući, uvijek odraz stvarnog stanja u gospodarstvu, što se naravno reflektira i na javne službe. Pravi je problem, za koji svi znamo, to da se u dijelu privatnog sektora, ponajprije kod manjih poslodavaca, jedan dio plaće često isplaćuje “na ruke”. Taj se problem mora efikasnije rješavati jer zbog njega gube i radnici i država.

Hoće li se i neki drugi zakoni morati mijenjati? - Da. Do kraja ove godine moramo napraviti izmjene Zakona o zaštiti na radu. Ne mogu u ovom trenutku reći do kojih će sve promjena doći, no znam da se misli kako bi izmjene trebale ići u

Činjenica je da je postupak otkazivanja ugovora o radu dosta složen te da nije jednostavno otpustiti radnika ako se poštuje Zakon o radu pravcu maksimalne zaštite radnika, a uz smanjenje troškova poslodavcima koji nisu nužni. Mijenjat će se i Zakon o reprezentativnosti sindikata? -Tu se često pojavljuje pitanje reprezen-

tativnosti sindikalnih središnjica u Gospodarsko-socijalnom vijeću, ali još više pitanje reprezentativnosti pri sklapanju kolektivnih ugovora. Odredba u ZOR-u o tom pitanju ima određene nedostatke, pa je za očekivati da će doći do stanovite promjene te odredbe. O tome smo zatražili i mišljenje Međunarodne organizacije rada i očekujemo njihov odgovor. Godinama se spominje i problem podjele sindikalne imovine. Hoćete li po tom pitanju nešto napraviti? - Kada je donesen Zakon o udrugama, još 1997., sindikati su imali rok od šest mjeseci da se dogovore o podjeli, ali nisu to učinili. Prije više od dvije godine tadašnji predsjednik vlade obećao je sindikatima povrat imovine, pod uvjetom da se dogovore o podjeli, ali oni to do danas nisu učinili.

Socijalnu politiku treba izdvojiti iz mirovinskog sustava Kakvi su Vaši planovi, odnosno što smatrate da je nužno napraviti u mirovinskoj i socijalnoj politici? -Treba očekivati postupno ujednačavanje uvjeta za starosnu mirovinu žena i muškaraca, a na koje nas obvezuje i presuda Ustavnog suda, potom eventualno drukčiji odnos prijevremene i starosne mirovine, s ciljem da što veći broj radno sposobnog stanovništva zadržimo u svijetu rada, te preispitivanje visine povlaštenih mirovina. Buduća rješenja trebala bi u prvom redu vezati visinu mirovina uz uplaćen doprinos. Trebalo bi u većoj mjeri stimulirati one koji ostaju dulje u svijetu rada, i preko 40 godina. Stoga se razmišlja da se korisnicima starosne i obiteljske mirovine omogući rad po ugovoru o radu uz korištenje mirovine. Kad je riječ o socijalnoj politici koja se odnosi na ovo ministarstvo, potrebno ju je promatrati i provoditi izdvojeno u odnosu na mirovinski sustav, budući da je do sada bilo dosta rješenja koja su išla za time da se socijalni problemi rješavaju putem mirovinskog sustava.


14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3611, 25. siječnja 2010.

( 45%

Investicija vrijedna 45 milijuna eura

Počela gradnja varaždinskog Luminija U varaždinskoj poduzetničkoj zoni Kneginec protekli je tjedan počela gradnja trgovačkog i zabavnog centra Lumini, najvećeg na sjeveru Hrvatske. Investicija norveške financijske grupacije Verdispar vrijedna je 45 milijuna eura, a otvorenje najavljuju za proljeće 2011. godine. Lumini će imati 33.000 četvornih metara prodajne površine s mogućnošću proširenja, budući da je otkupljeno čak 102.000 četvornih metara zemljišta. Uz pola milijuna hrvatskih građana koji gravitiraju toj destinaciji, investitori računaju i na kupce iz Slovenije i Mađarske. U prvom regionalnom centru treće generacije čekat će ih više od 80 prodajnih lokala, Cinestar multipleks kino sa šest dvorana i hipermarket na oko 5000 četvornih metara, restorani, kafići, igraonica za djecu te drugi zabavni sadržaji i čak 1360 parkirališnih mjesta. Verdispar International, osnovan 2007. godine u Zagrebu, danas je među 10 najvećih investitora na hrvatskom tržištu nekretnina. (E.D.)

*vijesti Suradnja Slavonskog Broda i Celja Predstavnici Grada Slavonskog Broda na čelu s gradonačelnikom Mirkom Dusparom posjetili su gradonačelnika Celja Bojana Šrota. Za vrijeme posjeta izaslanstvo je razgovaralo o gospodarskoj i investitorskoj suradnji s naglaskom na povezivanju s Celjem zbog stjecanja praktičnih znanja i iskustava na projektima pretpristupnih fondova EU-a. Celje je vodeći grad u Sloveniji po broju prijavljenih i dobivenih nepovratnih sredstava Europske unije iz vremena kada Slovenija još nije bila članica EU-a. Rajić ulaže 200 milijuna kuna u RALU logistiku Za predsjednika Uprave tvrtke RALU logistika, u vlasništvu Luke Rajića, od 1. siječnja ove godine imenovan je Renato Radačić, dosadašnji direktor Logistike za Jugoistočnu Europu u Dukatu. RALU logistika veliki je investicijski projekt Luke Rajića u koji planira uložiti oko 200 milijuna kuna. Tvrtka trenutačno zapošljava 20 ljudi sa 10 vozila, a već do kraja prvog tromjesečja ove godine planira se zapošljavanje još 30 ljudi, dok će vozni park porasti na 30 vozila. Ciklus

zapošljavanja planira se zaključiti potkraj ove i početkom 2011. godine, kada bi u tvrtki trebalo raditi 170 ljudi s voznim parkom od 100 vozila. Izbor za menadžera godine Portal posao.hr već drugu godinu za redom organizira izbor HR menadžera godine. Nominacijsko razdoblje trajat će do 15. veljače, a dobitnik nagrade Prometej bit će proglašen 28. svibnja 2010. u Splitu, u sklopu trećeg regionalnog HR summita. Glavni kriteriji pri odabiru najboljeg menadžera bit će pozicioniranje funkcije upravljanja ljudskim potencijalima kao strateškog partnera menadžmenta i razvoj sustava ili modela na području ljudskih resursa. Među ključnim kriterijima je i promoviranje funkcije upravljanja ljudskim potencijalima te kontinuirano jačanje kompetentnosti. Glavni konkurent ove tvrtke, portal MojPosao. net, pokrenuo je sličan projekt - uz istraživanje o najboljim poslodavcima koje provodi već četiri godine, pokreće i izbor najboljih HR praksi. Zainteresirane tvrtke za istraživanje mogu se prijaviti putem obrasca na portalu MojPosao zaključno sa 1. travnja.

veći broj gubitaških tvrtki

( 50%

narasle njihove nepodmirene obveze

RECESIJA POSAVINE

Brođani pogođeni insolventnošću Broj gubitaša lanjskog se rujna popeo na 522 pravne osobe sa 1204 zaposlena i dugom većim od 400 milijuna kuna Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

O

slabljeno gospodarstvo Brodsko-posavske županije u ovu je godinu prenijelo poveći pritisak insolventnosti koja je i na tom području pokazala zabrinjavajuć rast. Već lanjskoga rujna insolventne su bile 522 pravne osobe sa 1204 zaposlena. Porast je to gubitaških tvrtki za 45 posto u odnosu na isto razdoblje 2008. godine, a čak 50 posto narasle su i njihove prijavljene nepodmirene obveze premašivši 400 milijuna kuna. Podaci Županijske komore Brodsko-posavske županije pokazuju i to da je među njima 351 pravna osoba u blokadi minimalno godinu dana, a takvih je više za 30 posto. Uz to, u prošloj je godini gotovo udvostručen broj zaposlenih kod insolventnih pravnih osoba. Sve u opadanju Prema zadnjim izvješćima trgovačkih društava za devet prošlogodišnjih mjeseci, dobit im je smanjena, a ukupni prihodi koji su iznosili blizu 5,7 milijardi kuna pali za osam posto. Za 28 posto pala je vrijednost ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu, a robni izvoz za 31 posto. “Ova županija ima najveće potencijale u metaloprerađivačkoj i drvnoj industriji, poljoprivredi i građevinarstvu, kojoj bi itekako pomoglo da poduzeća, poput HEP-a, HŽ-a i Ine, pri novim investicijama i modernizaciji kori-

ste ponajprije proizvode i usluge domaćih kompanija. No, i sami bi se poduzetnici trebali više potruditi, primjerice, okrenuti izvozu, iskoristiti državne poticaje, pronaći strane

Ovoj županiji bi itekako pomoglo da poduzeća poput HEP-a, HŽ-a i Ine koriste ponajprije proizvode i usluge domaćih kompanija, smatra predsjednik Komore Slavonski Brod strateške partnere”, kaže Vlatko Blekić, predsjednik Županijske komore Slavonski Brod, dodajući kako tamošnji gospodarstvenici očekuju težu godinu od prethodne. Negativni gospodarski trend dobio je i dozu optimizma zbog oporavka zemalja u koje se plasira najveći dio ukupnog županijskog izvoza, poput Njemačke, Francuske, Nizozemske i Austrije. No,

mnogi ne računaju s tim da bi i to moglo donijeti značajnije pozitivne pomake u gospodarstvu Županije u 2010. godini, posebice u djelatnostima i tvrtkama oslonjenim na državne investicije. Ipak, znakovito je da je izvoz Brodsko-posavske županije porastao za 16 posto upravo u studenom prošle godine u odnosu na listopad, dok podaci za 11 mjeseci protekle godine govore o srozavanju izvoza za 26 posto (što je otprilike i državni prosjek) u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Vrijednost izvoza dosegnula je gotovo 171 milijun američkih dolara, dok je uvoz premašio 150 milijuna američkih dolara.  Većina tvrtki podisporučitelji Metaloprerađivačka i drvna industrija nositelji su županijskog izvoza koji najvećim dijelom odlazi u zemlje EU-a. Prednjači izvoz izrađenih metalnih proizvoda, parnih kotlova, motornih vozila i prikolica, strojeva, uređaja...

Nezaposlenost je, pak, u 11 mjeseci porasla za 21 posto te su u studenom su na burzi rada bila registrirana 15.254 nezaposlena. “Problematično je to što se u Županiji na prste jedne ruke mogu nabrojati tvrtke koje imaju svoj osnovni proizvod i s njime samostalno izlaze na tržište. Idealno bi bilo da ga sami proizvode u cijelosti - od ideje i projekta do plasmana, odnosno s kompletno zaokruženom vrijednošću. Većina proizvođača posluje tek kao podisporučitelji u sklopu velikih sustava. Problem je i to što se u velikim sustavima s državnim udjelom funkcionira inertno i sa stavom kako će sve netko drugi riješiti. No, budućnosti nema dok se tvrtka ne osloni u prvom redu na svoje potencijale i izbori za poziciju na tržištu”, kaže Ivica Marić, direktor Đuro Đaković Kompenzatora iz Slavonskog Broda, dodajući kako oni, pak, računaju na 15 do 20 posto bolju poslovnu godinu od prethodne.


15

www.privredni.hr Broj 3611, 25. siječnja 2010.

( 88.231 kućanstvo ( još 500.000 sadnica posjeduje 1.464.814 stabala šljive

planira se novim projektom

KLASTER SLAVONKA

Stara šljivovica - nova izvozna prilika Brendirana Slavonka i uzgoj autohtonih sorti šljiva mogli bi pridonijeti razvoju malog i lokalnog gospodarstva, smatraju u klasteru koji danas okuplja gotovo 400 proizvođača Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

K

laster proizvođača i prerađivača šljive Slavonka održava tradiciju proizvodnje prirodne stare slavonske šljivovice, koja se na tim prostorima očuvala više od tri stoljeća. Sjedište im je u Osijeku, a okupljaju proizvođače i pomažu u tržišnom plasmanu, popularizaciji i ujednačavanju kvalitete šljivovice Slavonke. Od 2001. godine i osnutka istoimene udruge u baranjskom šljiviku, prerasli su prije tri godine i u klaster - krovnu organizaciju za danas gotovo 400 proizvođača. Najviše ih je iz Slavonije i Baranje, ali i drugih krajeva Hrvatske, poput kutinskog kraja i Like, a u klasteru im

besplatno testiraju i ocjenjuju šljivovicu. Istodobno educiraju proizvođače, organiziraju tečajeve za voćara-šljivara, destilatera i ocjenjivača, organiziraju izložbe i natjecanja u kvaliteti. Uz to potiču i proizvodnju prehrambenih proizvoda, napitaka i fitoterapeutskih proizvoda od šljiva. “Stara slavonska šljivovica Slavonka proizvod je izvornog zemljopisnog podrijetla ograničenog na Slavoniju gdje se proizvodi prema tradicijskom tehnološkom postupku od domaćih sorti ili populacija. Dugotrajan je proces proizvodnje, minimalno 1,5 godina, i u tome je njena velika vrijednost. Važna je i sirovina - autohtona šljiva - jer osim plavih stavljaju se i obojene, žute slavonske bjelice

status izvornog zemljopisnog podrijetla stare slavonske šljvovice koja nakon dvogodišnjeg procesa postiže ekstra kvalitetu, a litra joj na tržištu doseže cijenu od tek 110 kuna. Poticanje eko nasada

Nakon podizanja novih nasada, u klasteru Slavonka planiraju proizvodnju milijun litara rakije godišnje sa šećerom i do 25 posto, koliko ne daje ni grožđe u najboljoj godini. Odličnu šljivovicu proizvode i u Lici, ali nemaju autoh-

tonih slavonskih bijelih šljiva. Autohtone sorte su važne jer nove imaju masu, ali ne i strukturu za pretvaranje u šećer, zato ih i nastojimo očuvati. Važno je i to što rakija leži u bačvama od slavonske hrastovine pa sve što vrijedi ostaje unutra”, objašnjava Stjepan Galović, predsjednik Vijeća Klastera Slavonka, napominjući kako su zaštitili

U Klasteru smatraju kako bi Slavonka i uzgoj autohtonih sorti mogli pridonijeti razvoju maloga gospodarstva, ali i ukupnoga gospodarstva na području lokalne i regionalne samouprave. Potiču tako podizanje suvremenih nasada na temeljima eko proizvodnje i očuvanje autohtonih/zavičajnih sorti, koje su i temelj za izvrsnost šljivovice. Izračunali su kako 88.231 poljoprivredno kućanstvo na prostoru Slavonije, Baranje i Srijema, na oko 3000 hektara po-

sjeduje 1.464.814 stabala šljive visoke kvalitete i ekološke čistoće. Prepoznavši u tome potencijal, još su 2005. godine izradili studiju kojom ukazuju na Slavonku kao izvoznu hrvatsku priliku, ekološki čist proizvod zaštićenog izvornog zemljopisnog podrijetla. Predviđa se podizanje nasada 500.000 sadnica autohtonih/zavičajnih sorti šljiva, nabava suvremenih uređaja za destilaciju, ujednačena kvaliteta na visokoj razini, proizvodnja milijun litara prirodne Slavonke. U međuvremenu, istražuju i identificiraju autohtone zavičajne sorte šljiva u Slavoniji i Baranji, Moslavini, Baniji, Kordunu i Lici. Galović kaže kako u tome nisu dobili podršku Ministarstva poljoprivrede.

POSAVINA POVRĆE

Klasterom u razvoj povrtlarstva Članovi godišnje proizvedu po 100 tona paprike i krumpira, 200 tona kupusa, ali i “grincajg”, rajčicu i salatu koje sve teže plasiraju na tržnicama, pa priliku vide u partnerstvu s trgovačkim lancem Eleonora Dukovac dukovac@privredni.hr

P

oslovnu perspektivu je 35 proizvođača i prerađivača povrća Brodsko-posavske županije prepoznalo u klasterizaciji. Povezali su se u isti lanac radi unaprjeđenja proizvodnje i prerade povrća, osiguranja plasmana ukupne količine ubranih plodova, ali i razvoja ruralnoga prostora. Ipak, i nakon tri godine od osnutka Klastera Posavina povrće nisu još zajednički uspjeli proda-

ti ni šleper kupusa, kaže Željko Burazović, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Brodsko-posavske županije. Zato su ove godine u intenzivnoj potrazi za strateškim partnerom kako bi ugovorili proizvodnju s unaprijed poznatom cijenom. Nadaju se ugovoru s većim trgovačkim lancem, zainteresiranim za kvalitetu njihova proizvodnoga asortimana u kojem prevladavaju paprika, kupus, krumpir, rajčica, krastavci, luk, patlidžan, mrkva, peršin, cvjetača, salata...

U strukturi proizvodnje zastupljenija je vanjska proizvodnja u odnosu na plasteničku te konvencionalan u odnosu na eko uzgoj koji ipak bilježi trend rasta. Burazović kaže kako je danas u Klasteru više od 20 članova, s godišnjom proizvodnjom od 100 tona paprike kao i krumpira, te 200 tona kupusa. Tržnicama je ‘odzvonilo’ “Roba se uglavnom prodaje na tržnicama u Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški. No, sve je teže

jer tržnicama je ‘odzvonilo’ dolaskom velikih trgovačkih lanaca. Spasili bi se kad bi se povrće moglo plasirati, primjerice, i u Zagrebu”, veli Burazović ističući kako je rad Klastera dosad bio uspješniji u apliciranju na natječaje ministarstava, pretpristupnih fondova i Svjetske banke. Prošle su godine, putem natječaja dobili 400.000 kuna, a sredstva su utrošili za izradu projektne dokumentacije za dva veća projekta Orubica i Velika Kopanica. Iz SAPARD-a su, pak, povukli 200.000 kuna, ku-

pili poljoprivrednu mehanizaciju i podijelili članovima koji je međusobno razmjenjuju. Kako kane stvoriti takozvani strojni prsten, planiraju prikupiti od proizvođača depozit od 25 posto, aplicirati na razne natječaje radi kupnje nove mehanizacije. Na sličan način planiraju doći i do sredstava za realizaciju ostalih projekata. “Orubicu ćemo pretvoriti u povrtlarsku zonu gdje će se povrtlarske kulture prihvaćati, konfekcionirati, skladištiti i hladiti. Paralelno s tim u planu je i izgradnja sustava na-

vodnjavanja za 400 hektara površina. Projekt Velike Kopanice, odnosno Rasadnik znanja, obuhvaćat će dva plastenika na 500 četvornih metara, a za uzgoj povrća i cvijeća ondje će se educirati ponajprije mladi i nezaposleni. Namjera je poboljšati uvjete života ruralnog stanovništa na području istočnog dijela Brodsko-posavske županije, općinama posebne državne skrbi”, napominje Burazović i dodaje kako je klaster otvoren za zainteresirane i izvan granica Županije.


16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3611, 25. siječnja 2010.

( oko 30% pad izvoza

( 72 mil $

u 11 lanjskih mjeseci (u odnosu na 2008.)

izvozni suficit u 2008. godini

Drvna industrija

Nastavak krize zbog cijena s istoka Euro

Pad proizvodnje u drvnoj industriji u 2009. iznosi tridesetak posto. Kriza u sektoru mogla bi se produljiti zb Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

K

riza je dobro udarila po hrvatskoj drvnoj industriji. Prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, pad izvoza i uvoza u toj branši u 11 prošlogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2008. godine kreće se i  do  tridese-

Drvna industrija je u protekloj godini izgubila oko 7000 radnih mjesta tak posto. Izvoz je lani  pao na razinu iz 2006. godine, a mnogi poduzetnici ne očekuju stabilizaciju ni tijekom ove godine. Proizvođači drva u graditeljstvu kažu kako je pad proizvodnje i izvoza njima bio ipak nešto lakši - njihovi su rezultati slabiji za samo desetak posto. Međutim, njihova je proizvodnja izravno vezana na građevinsku industriju koja je znatno usporila tek prošle godine pa

tek u ovoj godini očekuju pravi udar krize. Prerada drva i proizvodnja namještaja izrazito je izvozno orijentirana grana jer se 60 posto prihoda ostvaruje u inozemstvu. Drvari ostvaruju i gotovo osam posto ukupnog hrvatskog izvoza, a više od 70 posto te robe koja odlazi na strana tržišta finalni su proizvodi. Više od 90 posto sirovine za hrvatsku drvnu industriju dolazi iz domaćih obnovljivih izvora. Hrvatski parketi, vrata i namještaj od hrastovine globalno su traženi pa je od 2003. do 2008. godine izvoz udvostručen te je premašio milijardu američkih dolara. Zadnjih godina uložena su i znatna sredstva u nove tehnologije prema procjenama samih poduzetnika oko 700 milijuna kuna. Konkurencija iz Europe  U 2008. godini ukupno je u branši prihodovano gotovo osam milijardi kuna, dok je sirovinska baza vrijedila oko 1,4 milijarde, što govo-

Uvoz i izvoz drva, proizvoda od drva i namještaja 1000 800

Broj zaposlenih u pravnim osobama u sektoru drva

milijuna USD

Drvo (uključujući lamele, daščice za parket)

12.000

500

11.000

400

10.000

300

9000

200

8000

100 2005.

2006.

2007.

2008.

2008. (I-XI.)

2009. (I-XI.)

pacije Drvo u graditeljstvu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže kako bi u sljedećim godinama moglo biti problema s konkurencijom iz Europe. “Kina nam nije problem, no s Rumunjskom i Poljskom koje su u veli-

Ostali proizvodi od drva

13.000

600

smatraju kako to ipak nije dovoljno za osiguravanje sigurnog rasta te branše. Zdravko Požgaj, predsjednik Uprave Požgaj Grupe, jednog od najvećih proizvođača parketa u Hrvatskoj i predsjednik gru-

Struktura izvoza u 2008. godini

14.000

700

0

Kroz operativni plan razvoja drvnog sektora proteklih godina drvari su za svoj rad dobivali potpore od države. U 2009. godini one su iznosile 62 milijuna kuna, a ove godine one će iznositi malo više. No gospodarstvenici

15.000

Izvoz Uvoz

900

ri kako je ostvaren i visok stupanj dodane vrijednosti. Drvna industrija ujedno je i jedna od malobrojnih industrija u Hrvatskoj u kojoj se stalno ostvaruje izvozni suficit, a on je u 2008. godini iznosio 72 milijuna dolara.

Ploče vlaknatice od drva Ploče iverice Građevinska stolarija 2005.

Šumarstvo, sječa drva i usluge Proizvodnja namještaja

2006.

2007.

2008.

Drvo obrađeno po dužini

Prerada drva i proizvodnja osim namještaja Izvor: HGK


17

www.privredni.hr Broj 3611, 25. siječnja 2010.

( čak 50%

hannover je prošlog tjedna bio centar svijeta za parketare

Domotex - najveći sajam podnih obloga

pad narudžbi u ovoj godini

g niskih ope

bog pritiska niskih cijena iz Rumunjske i Poljske dalje preskupa. Kao veliki izvoznici očekujemo znatniju podršku države, status velikih kupaca kod Hrvatske elektroprivrede, veće i dostupnije izravne potpore te umjesto 63, koliko smo dobili lani, bar 250 milijuna kuna u 2010. godini”, kaže Požgaj. Drvari su u prosincu zatražili 30-postotni rabat koji bi Hrvatske šume dale  proizvođačima finalnih proizvoda, podršku za izgradnju hrvatskog lanca namještaja, veću dostupnost kapitala i veće potpore za međunarodne aktivnosti. Isto tako očekuju od države jasnije naputke u javnim nabavama kako jedini kriterij prilikom nabava ne bi bila samo cijena nego i nastojanje da u hrvatskim školama, vrtićima, državnim koj mjeri devalvirale svoje valute, pa su im sirovine i cijene sve kvalitetnijih proizvoda i do 15 posto niže, na europskom se tržištu ne možemo mjeriti. Prostora za sniženje cijena jednostavno nemamo i jedino što nas može spasiti jest količina za koju moramo imati tržište. No neće nam biti lako jer su nam narudžbe za 2010. pale i 50 posto”, kaže Požgaj. U krizi je najvažniji kriterij cijena, a tu hrvatski drvoprerađivači ne mogu konkurirati, kaže Požgaj. “Hrvatske su šume drvoprerađivačima iznimno pomogle da prebrode prvi udar krize. No sirovina je i

gije. No nisam siguran da je drvna industrija prioritet države. O tome najviše govori znatno smanjivanje proračuna za akciju Drvo je prvo”, kaže Požgaj. “Da je Vlada dosad  53 milijarde kuna uložila u drvnu industriju, umjesto u brodogradnju, sada bi u Hrvatskoj bilo čak 200.000 više radnih mjesta. Dok su se svi angažirali oko Peveca, drvna industrija je u protekloj godini izgubila oko 7000 radnih mjesta, a nitko nije ni trepnuo”, dodaje on. I statistike dobrim dijelom podržavaju tu  branšu. U prošlogodišnjoj proizvodnji drvne industrije  od 7,8 milijardi  državne potpore sudjelovale su s manje od jedan posto, dok je brodogradnja ostvarila 6,5 milijardi kuna uz potpore koje

Prerada drva i proizvodnja namještaja izrazito je izvozno orijentirana grana jer se 60 posto prihoda ostvaruje u inozemstvu objektima i hotelima bude više kvalitetnih domaćih proizvoda. Najvažnije -  zadržati zaposlenost “U ovome trenutku nama je najvažnije zadržavanje zaposlenosti. Nitko u ovoj godini neće ulaziti u nove investicije i tehnolo-

su iznosile 2,5 posto tog novca. ”Domaće tvrtke pune proračun, a ne Ikea zbog koje se sele i naplatne kućice na autocesti. U svim školama na podu mora biti slavonski hrast. To rade Nijemci i Francuzi za svoje proizvode, to moramo raditi i mi”, zaključuje Požgaj.

Unatoč krizi, na Domotexu, najvećem svjetskom sajmu podnih obloga, koji se prošli tjedan održao u Hannoveru na izložbenoj površini od čak 500 četvornih metara, nastupilo je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i uz suradnju Ministarstva regionalog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva 10 hrvatskih tvrtki. Svoje samostalne izložbene prostore imali su Pan Parket, Parketi Požgaj i Eksportdrvo, dok su se na zajedničkom prostoru predstavili Arkada, Drvoproizvod, Lipa, PPS Galeković, Solidum Žužić, Spačva i Evolen. Hrvatski proizvođači na taj sajam dolaze već desetu godinu za redom i predstavljaju uglavnom različite vrste podnih obloga od drva. Na Sajmu je i ove godine izlagalo više od 1400 tvrtki iz 60 zemalja, a predstavlje-

ni su aktualni trendovi u podnim oblogama. Kako je rekao glasnogovornik Domotexa Onuora Ogbukagu, taj sajam je mjesto na kojem se mora biti te su mnogi proizvođači koji su nastupili štedjeli marketinška sredstva na drugim poslovima kako bi bili na Sajmu. “Ove godine na Sajmu su predstavljeni proizvođači ručno rađenih sagova, a znatno veći dio izložbenog prostora nego prethodnih godina bio je namijenjen dizajnerima i arhitektima i njihovoj suradnji s proizvođačima. Time smo željeli privući nove posjetitelje, ne samo one iz Njemačke, Francuske i Velike Britanije koji su do sada činili glavninu stručnih posjetitelja sajma”, rekao je Ogbukagu. Domotex je i ove godine posjetilo više od 40.000 uglavnom poslovnih posjetitelja, a najveći broj njih su kupci za vodeće grupacije diljem svijeta.

ministarstvo osiguralo nepovratna sredstva za drvnu industriju

Potpore u ovoj godini 63 milijuna kuna U 2010. godini Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva iz državnog je proračuna osiguralo za potpore drvnoj industriji 63 milijuna kuna nepovratnih sredstava. Potpore se dodjeljuju kroz Operativni program čiji četverogodišnji ciklus završava ove godine, no za njihovu dodjelu nužno je pripremiti projekte i prijaviti ih na natječaj koji će biti raspisan u veljači. Sredstva će drvarima biti dodijeljena nakon zaključenja natječaja u travnju. “S obzirom na situaciju u državi i nedostatak novca vjerojatno neće doći do povećanja sredstava, no i 63 milijuna kuna bolje je nego ništa”, ističe Stipo Velić, ravnatelj Uprave za drvnu industriju Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. “Nakon dovršetka ovog ići ćemo u izradu novog operativnog programa ili akcijskog plana, kako nalaže Europska unija. Sigurno je da ćemo ići u osiguravanje većih sredstava - hrvatska drvna industrija to zaslužuje jer je riječ o uglavnom izvoznoj

grani, velikom udjelu u tom izvozu i domaćoj sirovini”, dodaje Velić. Dosadašnji projekti kontinuirano se prate kroz izvješća i do sada je samo u nekoliko slučajeva bilo neopravdanog korištenja sredstava. Protiv tvrtki koje zloporabe potpore bit će podignute optužnice. “Kriza koja je u sektoru dovela do gubitka između 5000 i 6000 radnih mjesta vjerojatno će se nastaviti do sredine ove godine. No sada je osnovan krizni fond od 10 milijardi kuna koji će biti isključivo namijenjen proizvođačima. Kada se definira način kako će se taj novac moći koristiti, vjerujem da će upravo drvna industrija imati velike koristi od toga, posebice ako grace period za povrat tih sredstava bude negdje oko dvije godine”, naglašava Velić. “Vjerujem da ćemo na taj način riješiti dijelom i problem neplaćanja koji muči cijelo gospodarstvo, dodao je. “Dio tvrtki u ovoj krizi sigurno neće opstati, no nakon raščišćavanja te situacije lakše će biti svima i bit ćemo spremni za konkurenciju na tržištu Europske unije”, zaključuje Velić.


18 EUROGLAS

( čak 40% u 3 godine

*vijesti Rumunjska gasi 100.000 radnih mjesta u javnom sektoru Rumunjski ministar financija Sebastian Vladescu rekao je kako će 100.000 radnih mjesta u javnom sektoru biti ugašeno u okviru smanjenja proračunskih troškova. Vladescu je priopćenje objavio dok je parlament raspravljao o ovogodišnjem državnom proračunu koji je ključan za odmrzavanje tranše od 1,5 milijardi eura zajma Međunarodnog monetarnog fonda, objavila je Banka. Analitičari kažu kako to ne znači da će 100.000 ljudi izgubiti posao, nego da se upražnjena mjesta neće popunjavati, a oni koji odlaze u mirovinu neće biti zamijenjeni. Bugarska želi privući kineske i korejske ulagače Bugarska će pokušati privući kineske i korejske investitore kako bi osigurala prijeko potreban strani kapital i pomogla gospodarstvu u razvoju da izađe iz duboke recesije, priopćila je bugarska vlada. Procjenjuje se, objavila je Banka, da su izravne strane investicije u Bugarsku prošle godine pale za više od 50 posto, na oko tri milijarde eura, i da će u 2010. porasti za oko 10 posto na temelju oporavka zapadnoeuropskih gospodarstava koja su joj glavno izvozno tržište, izjavio je za Reuters čelnik bugarske državne agencije za strana ulaganja (FDI) Stoyan Stalev. Niža razina deficita poljske platne bilance Deficit poljske platne bilance lanjskog studenog zabilježio je neočekivano nižu razinu od 1,3 milijarde eura, dok su analitičari prognozirali da će manjak platne bilance premašiti 1,5 milijardi eura, prenosi Warsaw Business Journal. Najpesimističnije prognoze dosezale su iznos deficita od 2,5 milijardi eura zbog isplate rekordnih dividendi osiguravateljske kompanije PZU, objavila je Banka. Ekonomisti pak naglašavaju kako su trendovi u bilanci plaćanja izvrsni.

Privredni vjesnik Broj 3611, 25. siječnja 2010.

revidiran rast BDP-a u Latviji

Pouke krize

U Uniji se ipak lak

Kriza je potvrdila u kojoj je mjeri eurozona zaštita i amortizer od potresa na tržiš Mađarske: čak i uz priznato “frizirane” rezultate, Grčka je unatoč većem javno m deficitu daleko lakše isplivala iz krize Lada Stipić-Nisiteo niseteo.lada@skynet.be

K

riza je žestoko pogodila zemlje Srednje i Istočne Europe, dvostruko snažnije negoli njeno ishodište, SAD. Amerikanci su doživjeli pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 7,4 posto, društvo starih članica Europske unije (statistički poznato kao EU15) svjedočilo je prosječnom sažimanju BDP-a od 8,8 posto, dok su nove članice EU-a najteže pogođene padom koji je uglavnom nadilazio pad BDP-a “stare” Europe. Bruegel, briselski think tank specijaliziran za gospodarske teme, na originalan je način ukazao na prave razmjere krize usporedivši prognoze rasta BDP-a iz 2007. godine i danas. U ovome je najgore prošla Latvija koja se od kandidata za eurozonu u relativno kratkom rasponu od tri godine srozala do zemlje s najizrazitije revidiranim rastom BDPa - 40 posto! Prema ovome, baltički tercet poletnih ekonomija od trenutka izbijanja krize do danas prisiljen je dramatično smanjiti očekivanja. Sve tri zemlje razliku prognoza za 2007. i 2010. godinu mjere postocima iznad tridesetice. Slijede ih Armenija, Ukrajina i Gruzija. Rumunjska i Bugarska su nakon Baltika iduće na ljestvici najviše smanjenih očekivanja s padom od 17 posto. Hrvatska je sa 15 posto pada očekivanja za tri godine smje-

štena između Slovačke i Mađarske, neznatno ispod Slovenije, Crne Gore i BiH te prosjeka pada očekivanja za 30 zemalja Srednje i Istočne Europe od Rusije i Armenije do Turske, Moldavije i novih članica EU-a. Albanija je revidirala očekivanja rasta u istom po-

stotku kao i SAD. Jedina zemlja s popisa koja je u 2007. očekivala manje nego što planira za 2010. godinu jest Uzbekistan. Jača strana ulaganja Uspješna tranzicija novih članica temelji se na institucionalnoj i političkoj integraciji, na finan-

Novi investicijski okvir Lansirajući na samom koncu prošle godine investicijski okvir za zapadni Balkan, EU je ustvrdio da će koordinacijom poboljšati utjecaj ulaganja u napredak regije. “Ovo je efikasno sredstvo za objedinjavanje svih financijskih izvora kako bi zemlje lakše došle do razvojnih sredstava”, izjavio je potpredsjednik EBRD-a Varel Freeman. Okvir za financiranje pojednostavnio je proceduru odobravanja kredita na način da se objedinjenim sredstvima pristupa s jedne ulazne točke te da se prihvaćaju programi koji podržavaju prioritete iz pristupne strategije EU-a.

cijskom uključivanju u EU koje je olakšalo i in-

Ispostavilo se da strano vlasništvo nad domaćim bankama u “novoj” Europi i nije tako loša stvar budući da su banke čak i na vrhuncu krize zadržale likvidnost tenziviralo direktna strana ulaganja, a banke sa zapada Europe preselilo na teren novih članica, potom na integriranju robne razmjene te na otvaranju tržišta rada. Krizu su olakšali elementi razvojne politi-

ke EU-a pri čemu je EU intervenirao u poljuljane novčarske sustave nekih članica (Mađarske i Rumunjske). Razvojna banka EU-a više se i aktivnije uključila u oporavak s dodatnih 15 milijardi eura ili 30 posto višim investiranjem EIB-ovog novca u razvoj novih članica. Istodobno je ekspanziju doživjela Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) - s krizom je pojačala djelovanje u 30 zemalja sa 5,1 na sedam milijardi eura godišnje. EBRD, EIB i Svjetska banka početkom protekle godine inaugurirali su zajednički plan potpore poduzetništvu kroz kredite vrijedne 24,5 milijardi eura u dvije godine. Mađarska, La-


19

www.privredni.hr Broj 3611, 25. siječnja 2010.

( 8,8% u EU15

prosječno sažimanje BDP-a tijekom 2009.

( 95% tvrtki u Hrvatskoj ima pristup internetu

Internet u tvrtkama

kše diše

tima. Najbolju potvrdu daje usporedba Grčke i m dugu od Mađarske i sličnom proračunskom le i zemlje izvan zajednice. Nakon što je u veljači prošle godine preporučila plan oporavka zapadnog Balkana kao pandan planovima za revitalizaciju gospodarstva u EU-u, Europska je komisija mogla zaključiti godinu sa 120 milijuna eura iz Ipe (pretpristupne pomoći) namijenjenih ekonomskoj i socijalnoj konsolidaciji. Srbija je, primjerice, lani kreditirana iznosima u visini od 9,2 posto njenog

Hrvatska je sa 15 posto pada očekivanja u tri godine smještena između Slovačke i Mađarske, neznatno ispod Slovenije, Crne Gore i BiH tvija i Rumunjska su tijekom godine dana dobile pojaseve za spašavanje svojih poljuljanih ekonomija s ukupno 47,5 milijardi eura ili 18 posto njihovog BDP-a. Krediti spasa u Latviji su dostigli iznos od gotovo trećine BDP-a. Nadalje, ispostavilo se da strano vlasništvo nad domaćim bankama u “novoj” Europi i nije tako loša stvar budući da su banke čak i na vrhuncu krize zadržale likvidnost, o čemu ne bi bilo ni govora da su ostale izvan sustava banaka Zapadne Europe. U ovome je posebno došla do izražaja aktivnost skandinavskih susjeda, Švedske i Danske. EU je obećao i obećanje ispunio – pomoć su dobi-

BDP-a, i to kombinacijom potpore iz EU-a (200 milijuna eura) i aranžmana s MMF-om koji se do lanjskog svibnja popeo na 2,54 milijarde eura. Najprije vlastiti spas S druge strane, neke su mjere i politike dodatno produbile krizu. Bruegelov analitičar bankama prigovora da su u najgorim tjednima radije i prije radile na likvidnosti domaćeg tržišta nego spašavale onu u zemljama Srednje i Istočne Europe, njihovom poslovnom prostoru. Većina zemalja nije brzo osjetila mjere spašavanja likvidnosti, a primijećeno je da Središnja europska banka nije intervenirala ni za jednu novu

članicu EU-a kao što je to radila za Dansku ili Švedsku – za razliku od američkih Federalnih rezervi gdje se smatralo primjerenim pripomoći Meksiku, Singapuru ili Brazilu. Jedan od elemenata koji je pogoršao krizu leži u činjenici da nisu izmijenjeni kriteriji ulaska u eurozonu (za razliku od postroženih kriterija za ulazak u EU!) iako su rađeni prije zaživljavanja Monetarne unije i u drukčijim vremenima. Europsko vijeće ima moć izmijeniti ih bez zadiranja u sadržaj Sporazuma. Time je zanijekana stabilnost, ali i kredibilitet nekim članicama EU-a izvan eurozone. Među naučenim lekcijama najvažnija je ta da je koordinacija kreditnih aranžmana dala kvalitetne rezultate spriječivši daljnje urušavanje sustava. Značajnu, po nekima ključnu ulogu odigrale su banke iz zapadnog dijela EU-a angažirane u Srednjoj i Istočnoj Europi. Kritike ostaju za ECB koji je za vrijeme krize izvan eurozone podržao samo Švedsku i Dansku. Neodgovoreno je pitanje o korisnosti osnivanja “megafonda” za krizne situacije. Kriza je potvrdila u kojoj je mjeri eurozona zaštita i amortizer od potresa na tržištima. Najbolju potvrdu daje usporedba Grčke i Mađarske: čak i uz priznato “frizirane” rezultate, Grčka je unatoč većem javnom dugu od Mađarske i sličnom proračunskom deficitu daleko lakše isplivala iz krize od posve uzdrmane Mađarske.

Bez njega se više ne može Dvostruko više tvrtki kupuje koristeći internet nego što prodaje, a na elektronske kupnje, za sada, otpada oko jedan posto svih nabava

P

rije godinu dana 95 posto tvrtki u Hrvatskoj imalo je pristup internetu – iznad prosjeka EU27 (93 posto), jednako kao u Češkoj ili Španjolskoj, postotak manje od Slovenije, Švedske ili Nizozemske i dosta više negoli u Velikoj Britaniji (91 posto), objavio je Eurostat. Prema njegovim podacima, europski rekorder je Finska - jedina zemlja u kojoj su sve tvrtke, bez obzira na veličinu, na internetu. Valja napomenuti da je Statistički ured Europske unije uračunao članice zajednice te Norvešku kao dio europskog ekonomskog prostora, dakle članicu unutarnjeg tržišta EU-a te kandidatsku Hrvatsku. Takve specijalizirane analize u koje je ubačena i Hrvatska ukazuju na sve višu razinu uključenosti Hrvatske u poslove EU-a; statistika i njena prilagodba praksi u Uniji potvrda je, ali i svojevrstan indikator (nevezan s političkom stranom procesa), prilagodbe zemlje zahtjevima sve bližeg članstva. Najviše zarade Irci Visoka umreženost ne znači automatski i poslovni uspjeh - statistika tvrdi da od zarade putem interneta najviše koristi

izvlače u Irskoj gdje promet ostvaren putem Mreže uzima 25 posto svekupnog prometa. Irskim tvrtkama očito ne smeta statistička, relativno niska, priključenost od 91 posto što je, opet, samo postotak više od Poljske. Irsku, po udjelu prometa ostvarenog internetom, slijedi Norveška sa 20 posto. Hrvatske su tvrtke u gornjem europskom domu jer je Hrvatska deveta. Bolje od nje su, osim vodećeg dvojca, još Švedska, Finska, Češka,

Glavninu zarade dijele rezervacije smještaja, putne agencije, turoperatori te informacije i komunikacije Velika Britanija (također država s ispodprosječnom umreženošću tvrtki koja, isto kao i Irska, izvlači visoke profite od aktivnosti putem interneta, primarno bankovne) te Njemačka i Mađarska. Iza Hrvatske s njenih 13,5 posto prometa tvrtki realiziranog korištenjem interneta je Francuska, a slijedi Slovenija koja je na prosjeku EU27.

Računa se da tvrtke koje posluju isključivo putem interneta ostvaruju jedan posto sveukupnog prometa Mrežom. Glavninu kolača zarade dijele rezervacije smještaja, putne agencije, turoperatori te informacije i komunikacije. Manje tvrtke uzimaju veći dio trgovanja putem interneta. Više kupnje nego prodaje Dvostruko više tvrtki kupuje koristeći internet nego što prodaje, a na elektronske kupnje, za sada, otpada oko jedan posto svih nabava. U poslovnom prostoru vlastite zemlje tvrtke u velikoj mjeri naručuju elektronski - prosjek EU27 je neznatno ispod 90 posto, no hrvatske tvrtke nisu još ušle u pun zamah jer se domaći prosjek kreće tek oko 60 posto iako će se komunikacija intenzivirati, pa i čak nadmašiti prosjek EU-a kada se šalju narudžbe izvan granica zemlje. Tehnološki noviteti i sofisticiraniji sustavi prevladavaju kod srednjih i pogotovo velikih tvrtki, pa primjerice RFID identifikaciju učestalo koriste najveća poduzeća poput naplate cestarine, komunalnih usluga, nadzora i praćenja industrijske proizvodnje kao i za identifikaciju proizvoda. (L.S.N.)


20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3611, 25. siječnja 2010.

Intervju: Jonas Ridderstrale, koautor kultne knjige “Funky Business”

Tržište je samo stroj ko učinkovito od neučinkovi U najmanju ruku, podcijenili smo snagu sila koje transformiraju svijet - promjene u tehnologiji, institucijama i vrijednostima. kreditnu krizu i Osamu, kaže Ridderstrale Goran Šikić

N

akon nevjerojatne pozornosti koju je u Hrvatskoj svojedobno izazvala knjiga Funky Business, slavna poslovna filozofija dvojice švedskih akademika - Kjella A. Nordstroma i Jonasa Ridderstralea - 10 godina kasnije ponovno je među nama, u obliku knjige Funky Business zauvijek, u izdanju nakladničke kuće D!ffero. O funky

Što je veći hendikep, postaješ privlačniji - pod uvjetom da si živ. Postaješ uspješan ne unatoč, nego zahvaljujući hendikepu businessu i novoj, “revidiranoj” varijanti njihove poslovne uspješnice razgovarali smo s koautorom Jonasom Ridderstraleom. Što vas je nagnalo da iznova razmotrite ideju Funky Businessa? Što se promijenilo od 1999.? - U najmanju ruku, podcijenili smo snagu sila koje transformiraju svijet - promjene u tehnologiji, institucijama i vrijednostima. Nedavni događaji otvorili su put za Google i Obamu, ali i za kreditnu krizu i Osamu. Osobno, u svojoj zadnjoj knjizi Re-energizing the Corporation, tvrdim da je definicija talenta koju smo koristili bila previše uska. Danas je talent = intelektualni kapital + psihološki kapital + društveni kapital. Većina znanja koja su nam sada dostupna ta-

kođer su dostupna i našim prijateljima u Pekingu i Bangaloreu, te u tom slučaju konkurentnost postaje pitanje dizanja volje i budnosti ljudi. Vještine su nužne, ali imaju ograničenu stratešku vrijednost ako vi i vaš tim niste istodobno i pouzdani i hrabri. Govorite o funky businessu (riječ funky na engleskom znači prestrašen, a u slengu i “otkačen”), ali za većinu ljudi promjene su, u ovo doba krize, više zastrašujuće nego otkačene. Ne stavljate li sjajnu glazuru na nešto što sadrži mnogo negativnog? - Ukratko - ne. Funky je istodobno nešto gadno i nešto cool. Većina alata koji su nam na raspolaganju može se koristiti u obje svrhe. Tehnologija nije sama po sebi dobra ili loša. Tržišta nisu dobra ili loša. Kao što je rekao superinvestitor Warren Buffet – kapitalizam bez propasti je kao kršćanstvo bez pakla. Globalno tržišno gospodarstvo je samo veliki laboratorij. Trenutačno eksperimentiramo s više stvari i na više mjesta nego ikad ranije. Eksperimenti su rizični. S vremena na vrijeme ćemo promašiti. Ali to ne znači da treba prestati pokušavati. Tržište je samo stroj koji razvrstava, odvaja učinkovito od neučinkovitog. Učinkovitost je u principu jedina stvar koju tržište shvaća. No, možda u tom stroju postoji dublji problem. Što ako koristimo pogrešan mehanizam za razvrstavanje? Moramo biti otvoreni za činjenicu da sustav koji je toliko jednostrano usredotočen na učinkovitost možda neće proizvesti re-

zultate koji će na duge staze zadovoljiti kriterij održivosti. Ili, što je još gore, sadašnji režim možda proizvodi bogatstvo na račun zdravlja - financijskog, okolišnog... To su problemi koje moramo raspraviti. Također, treba imati na umu da svijet slobode može biti dobar ili loš, ali svijet bez slobode može biti samo loš. Pišete kako emocionalna ekonomija prodaje ideje, simbole, brendove, pa čak i seks, te tvrdite da je Marx bio u pravu. Kako da pronađemo svoj vlastiti monopol i kako da upravljamo njime? Kako bi se kompanije trebale međusobno razlikovati? - Dobrodošli u doba jeftinoće! Val jeftinoga u svim industrijama osim sirovih materijala lomi se preko naših gospodarstava. Stoga, što možete učiniti kada je vaše tržište preplavljeno jeftinom robom iz uvoza? Kratak odgovor: idite drugim putem. Trik je u mijenjanju perspektive iz one orijentirane na preživljavanje u pogled na uspjeh zasnovan

na udvaranju. Mnogo možemo naučiti iz biologije. Pogledajte paunov rep! Zbog svoje veličine on doista predstavlja određeni hendikep za pauna. Ne može trčati. Ne može letjeti. Pa zašto je onda završio u tako čudnovatom kostimu? Kako bismo shvatili njegov izgled, moramo uzeti u obzir paunicu, jer u prirodi - kao i u poslu - uvijek je “kupac” taj koji donosi konačnu odluku: prolazi ne prolazi. Kad paunica ugleda pauna pokreće se proces u tri koraka. Evo sažetka: Prvi korak: Vau, kakav tip (on je hodajući plakat)!

Drugi korak: Je li on uopće živ, jer ne bi trebao biti (ne s tim ludim kostimom)? Treći korak: Ako možeš opstati s tako razmetljivom odjećom, moraš imati viška energije i biti pametan; moraš imati doista dobre... gene!

Svojim repom paun poručuje ženki da je on u toliko dobroj formi da si može dopustiti da nosi uokolo svoj čudnovati ures, a da i dalje vodi dobar život. Trebalo je 125 godina istraživanja da se to shvati. Sedamdesetih godina izraelski istraživač Amotz Zahavi ponudio je nešto što je on nazvao “teorija posjedovanja vjerodostojnog hendikepa”. Što imaš veći hendikep, postaješ privlačniji - pod uvjetom da si živ. Postaješ uspješan ne unatoč, već zahvaljujući hendikepu. U poslu, vjerodostojni hendikepi većinom spadaju u dvije kategorije: etiku i estetiku.

SAD je jedna velika, kosmata, drska ideja U uvodu pišete kako je SAD svjetski gospodarski generator. Kako komentirate nedavni financijski kolaps i njegov utjecaj na svjetsko gospodarstvo? - Stvari se mijenjaju - naviknite se na to. Ne zanima me igranje igre “tko je kriv”. Individualne greške rijetko uzrokuju krizu sustava, za razliku od kolektivnih grešaka. Oni koji su bez grijeha, neka prvi bace kamen. Ja neću. Razmotrite ovo: zašto je SAD bio tako uspješan - s gospodarskog stajališta? Barem djelomično stoga što nije nacija ili zemlja u tradicionalnom smislu. Umjesto toga, Sjedinjene Države su jedna velika, kosmata, drska ideja, upravo kao što je Izrael ideja koja se naziva cionizmom. Ili, pogledajte komunistički SSSR - to je velika, kosmata, drska, loša ideja, ali i dalje ideja. Činjenica da je SAD ideja zanimljiva je jer znači da svatko od nas, tko to već nije, može postati Amerikanac. Nekima se to ne sviđa, ali je tako. SAD je pokret, klub kojem se možete pridružiti. Možemo izabrati da

budemo Amerikanci. Što mislite, koliko je potrebno da postanete Šveđanin? Oko 243 godine, ako ste rođeni u Danskoj. No, Amerikancima možemo postati svi. Ako ste rođeni u austrijskom Thalu, kada navršite 21 godinu možete se preseliti u SAD, postati Mr. Olympia, zatim glumac D kategorije, pa glumac C kategorije, B kategorije, te na koncu guverner Kalifornije. Dok neki ljudi mogu voljeti ideju zvanu SAD, drugi je, dakako, mogu mrziti. Prirodni zakon velikih ideja: možete biti za ili protiv njih - to je stanje ljubavi ili mržnje. Velike ideje privlače i odbijaju, ali nas ne ostavljaju ravnodušnima. Želite li reći DA određenoj skupini talenata ili kupaca, tada morate u svojoj viziji biti dovoljno jasni da to istodobno implicira snažan NE drugima. Budući uspjeh SAD-a ovisi o tome koliko će dobro provesti tu ideju. Problem Europe je to što mi nemamo nikakvu ideju. Stoga, umjesto da održavamo Euroviziju kao natjecanje pjesama, pokrenimo radije razvoj eurovizije - europske vizije.


21

www.privredni.hr Broj 3611, 25. siječnja 2010.

Pogled u svijet

Kalvarija razduživanja

ji odvaja tog

Dr. Uroš Dujšin

Nedavni događaji otvorili su put za Google i Obamu, ali i za Ako odbijate podmićivati i varati, postajete hendikepirani. Korporativna društvena odgovornost košta = hendikep. I korporacije koje troše mnogo novca na to da bi bile obzirne prema okolišu stvaraju sebi hendikep manjak novca. Je li taj hendikep vjerodostojan? Sve više jest, vjerujem, nakon izvješća UN-a o klimi i dokumentarnog filma Ala Gorea Neugodna istina. No, etika nije za sve i svugdje. Hendikepi su subjektivni, i njihove tečajne liste variraju ovisno o vremenu i mjestu. Kad je riječ o estetskim hendikepima, pogledajte BMW. Prema onome što su mi rekli, ta kompanija zapošljava gotovo 30 veoma stručnih inženjera koji rade isključivo na zvuku vrata, i još desetak njih koji se fokusiraju na miris automobila. Pogledajte troškovnu strukturu te kompanije. BMW ne bi trebao egzistirati - ne u jednoj od najkompetitivnijih industrija u svijetu. No, ipak postoji. U potpuno racionalnom svijetu svi bismo vozili Toyote Corolle. Ali ne vozimo. BMW je veoma uspješan - ne unatoč hendikepu nego zahvaljujući njemu. Kompanija zna kako profitirati od principa pauna. Govorite i o plemenima unutar organizacija. Nije li tanka crta između organizacijskih plemena i ispiranja mozga? - Da, ako zaposlite ljude zbog njihove vještine, a tada im pokušate uvježbati stav. Ne, ako ih zaposlite zbog stava i tada im uvježbavate vještinu. Uspješne kompanije imaju snove koje ljudi mogu kupovati. Vrijednosti i

snovi idu ruku pod ruku. Snovi su inspirativni i podižu nas tamo gdje nam je

Loše je ako zaposlite ljude zbog njihove vještine, a tada im pokušate uvježbati stav. Nije loše ako ih zaposlite zbog stava i tada ih uvježbavate za vještinu mjesto. Snovi su važni jer izazivaju fuziju koja omogućava stvaranje energije. Različitost ljudi i ideja, što je od kritične važnosti da se dogodi strateška inovacija i korporativno obnavljanje, tvori potencijal ili za bure baruta ili za lonac za kondenziranje. Ako imamo zajednički san, povećavamo mogućnost da će konačni rezultat biti povezivanje, a ne velika eksplozija. Zbog tehnologije koja nam je na raspolaganju postoji osjećaj da su rezultati neosobni i robotski. Kako to nadići? - Postoji li takav osjećaj? Pitajte više od 300 milijuna korisnika Facebooka. Mislim da se oni ne bi složili. Polako ali sigurno dolazimo cilju. Internet je nekad bio rješenje koje je tražilo probleme. Sad ga sve bolje punimo pravim vrstama izazova. Što će se dogoditi onima koji ne prihvaćaju prednosti tehnologije? - Oni koji se ne prilagode uglavnom umru. Pitajte dinosaure i pticu dodo! Ipak, iako vam informacijska tehnologija neće pružiti održivu kompetitivnu prednost, ona je

nužna. Baš kao i toalet u uredu. Pokušajte uspješno raditi bez toga. Preporučujete zapošljavanje ljudi koji već imaju prave vrednote, ali kako to ostvariti? - Za početak, pitajte ih o tome. Većina tvrtki to ne čini. Zatim, kako biste izbjegli puko ulagivanje, morate ih vidjeti na djelu. Napravite audiciju. Koristite glumce, ili ih odvedite da igraju nogomet ili golf. Intervjuirajte njihove prijatelje ili roditelje. Učinite nešto! Što bi zemlje u tranziciji, kao što je Hrvatska, trebale učiniti da postanu konkurentne? - Obrazovanje, obrazovanje, obrazovanje, plus pokušajte izgraditi poziciju zasnovanu na vašim jačim stranama. U prošlosti, pažnju smo posvećivali slabostima. Čitavo naše društvo, uključujući većinu korporacija, bilo je opsjednuto pretvaranjem minusa u nule - supernule, ali i dalje nule. Zbog usmjerenosti na slabosti zapostavili smo sposobnost da razvijamo svoje jače strane. Danas svi znamo da vrhunska izvedba mora biti zasnovana na plusevima - individualno, korporativno ili regionalno. Ako ste rođeni bez sluha, ni 350 godina vježbanja neće vas pretvoriti u drugog Pavarottija. Pozitivno iznenađenje ne proizvode supernule već superheroji - oni koji uče kako ojačati svoje pluseve i osloniti se na svoje snage. Nova paradigma vodstva za 21. stoljeće u politici, poslu i sportu mora stoga biti proaktivna, a ne reaktivna.

R

azduživanje (deleveraging) je ružna riječ za jedan bolan proces. No svjetskoj je privredi malo stvari važnije od toga hoće li i koliko brzo smanjiti zaduženost bogatog dijela svijeta, opominje Economist. Povijesno iskustvo pokazuje da nakon oštrih financijskih kriza slijede duga razdoblja razduživanja u kojima se zaduženost smanjuje u odnosu prema veličini privredne aktivnosti. Taj je proces i sada u tijeku. Banke se intenzivno razdužuju. Kreditiranja potrošača u Americi se smanjuju već 10 mjeseci zaredom, što je najdulje razdoblje koje znamo. Zato je opravdano pitanje – koliko će još trajati ova kalvarija? Nedavno objavljeno izvješće instituta agencije McKinsey uspoređuje najnovije kretanje razine  zaduženosti u 10 bogatih i četiri polurazvijene zemlje. Odnos između ukupne zaduženosti i BDP-a varira, od oko 300 posto u Americi do znatno više stope u drugim zemljama. Uz iznimku Njemačke i Japana u bogatim zemljama, ta je stopa naglo porasla u zadnjem desetljeću, osobito u Britaniji i Španjolskoj gdje danas stope zaduženosti iznose 465 i 365 posto. Pri tome se u raznim zemljama zaduženje gomilalo na raznim mjestima. Uz iznimku Japana, suočenog s posljedicama tek prevladanog pada vrijednosti aktive, zaduženje države je uglavnom stagniralo ili padalo. Ni poduzeća u bogatim zemljama nisu, uz iznimku zaduživanja radi preuzimanja, srljala u zaduživanje. Zaduženost poduzeća, mjerena visinom duga prema njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti, stagnira-

la je ili se smanjivala sve do krize. No zato je udio zaduženosti financijskog sektora u BDP-u, osobito investicijskih banaka, po-

Zemlje koje su proglasile moratorij ili se razdužile inflacijom na kraju su imale veću stopu rasta proizvodnje od zemalja koje su krjeposno stezale remen rastao u svim zemljama, naročito u Britaniji i Španjolskoj. No osim u Njemačkoj i Japanu najveći je porast duga, mjerenog odnosom duga i raspoloživog dohotka, zabilježen u zaduženosti kućanstava, i to za više od 40 posto. Krivi su kreditni ekscesi Uzrok tome je, po McKinseyu, više u “kreditnim ekscesima” nego općem jurišu u dug – pa će se zato i proces razduživanja razlikovati po sektorima i zemljama. Sam proces tek je počeo: u Americi, Britaniji i Južnoj

Koreji stope zaduženosti su nakon lipnja 2009. tek neznatno manje. No zato se naglo promijenila struktura duga: naglo je porastao dug javnog sektora, dok je on u privatnom sektoru smanjen. Već prema tome koliko se zaduženost pojedinog sektora u nekoj zemlji razlikovala od ostalih, u izvješću se procjenjuju šanse razduživanja u pojedinim zemljama. Polovina bogatih zemalja ima jedan ili više sektora koji su “veoma ranjivi”. To su ponajprije kućanstva u Americi, Britaniji i Španjolskoj i u manjoj mjeri u Kanadi i Južnoj Koreji, kao i sektor poduzeća u Americi, Britaniji i Španjolskoj. Uz visoku zaduženost i poduzeća i financijskog sektora, Španjolska je u najnepovoljnijoj situaciji. No ni u jednoj zemlji u sljedećih nekoliko godina nema šansi za smanjenje duga javnog sektora. Moratorij, inflacija ili... A ekonomske posljedice? Izvješće spominje 32 slučaja razduživanja nakon financijskih kriza, u kojima je u sljedeće tri godine udio duga u BDP-u pao za najmanje 10 posto. U nekim slučajevima to je načinjeno moratorijem, u drugim je dug obezvrijeđen inflacijom – no u oko polovine tih slučajeva razduženje je provedeno kroz razdoblje stezanja remena uz sporiji rast kreditnog volumena od proizvodnje i to u prosjeku tijekom sedam godina. Pri tome je cvrčak prošao bolje od mrava: zemlje koje su proglasile moratorij ili se razdužile inflacijom zapale su doduše na početku u teže krize, ali su na kraju imale veću stopu rasta proizvodnje od zemalja koje su krjeposno stezale remen.


22 HRVATSKA & REGIJA Tko nudi više za Kempinski Palace

Istrabenz uskoro prodaje i opatijski Grand Hotel Adriatic Istrabenzov Turizam objavio je ovih dana da do 9. veljače prikuplja ponude za zakup poslovnih prostora u ukupnoj površini 1000 četvornih metara na atraktivnom prostoru između portoroške plaže i obnovljene portoroške promenade. Najavljena transakcija izazvala je burna negodovanja tamošnje javnosti koja se protivi rasprodaji obiteljske srebrnine. Iz turističke divizije posrnulog koparskog diva ne stižu nikakve smirujuće izjave. Štoviše, potvrđena su nagađanja o još većem i dalekosežnijem dezinvestiranju. Banke, a ima ih čak 18, s kojima je Igor Bavčar svojedobno satkao mrežu megapreuzimanja, pristale su na program kojim Istrabenz izbjegava stečaj, ali pod krajnje neugodnim uvjetima. Ugovorom o reprogramiranju dugova, primjerice, Istrabenz Turizam obvezao se da će do kraja lipnja – zbog likvidnosnih problema – staviti na prodaju tri važna stupa turističkog biznisa. Tako se prodaje hotel Kempinski Palace, čijih je 85 milijuna eura kreditnih obveza preteški uteg za turizam. Također prodat će se i Kras turizam Postojna. Likvidnosne poteškoće Istrabenza dovest će novog vlasnika i u Grand Hotel Adriatic Opatija. Prodaja znanog opatijskog hotela znak je da su banke stjerale Istrabenz doslovno do zida.

*vijesti Pet milijardi eura za nove tvornice struje Vlada Federacije BiH donijela je odluku o izgradnji šest termoelektrana, 14 hidroelektrana, šest vjetroelektrana i 25 mini hidroelektrana do 2018. godine. Ukupna vrijednost investicijskog pothvata bit će oko 10 milijardi konvertibilnih maraka ili oko pet milijardi eura. Domaći koncern čiju će okosnicu činiti Elektroprivreda BiH, Energoinvest i Hidrogradnja gradit će hidroelektrane, dok će se stranim partnerima uputiti poziv za investiranje u izgradnju termoelektrana. Ne pristupi li realizaciji tog pohvata, Federacija BiH mogla bi se suočiti s ekonomskim kolapsom. Prioritet će biti izgradnja objekata čija je priprema gotovo okončana, kao što je slučaj s HE Vranduk, zatim HE Ustikolina te obnova velikih blokova u TE Kakanj i TE Tuzla. Osim tih objekata Elektroprivreda BiH zatražila je koncesije za izgradnju dviju hidroelektrana na Drini, HE Kozluk i HE Tegare, koje će se graditi zajedno s Elektroprivre-

dom Srbije. Vrijednost investicije iznosi oko 405 milijuna eura, a sredstva bi, prema načelu pola-pola, osigurale dvije elektroprivrede. Minimalna plaća u Sloveniji ipak 562 eura neto Borut Pahor politički je riskirao kada je prošli tjedan pristao na povećanje minimalne plaće koja će u Sloveniji od 1. siječnja iznositi 721 euro bruto, odnosno 562 eura neto. Time je povećao nekonkurentnost slovenskog gospodarstva, ali je zauzvrat dobio obećanje suprotstavljene sindikalne strane da se sada može pregovarati i o promjeni radnog zakonodavstva. Poslodavci nastoje ograničiti pravo na otpremninu i njenu visinu, uvesti niže naknade za bolovanje (70 posto osnovne plaće), te ukinuti dodatak na radni staž. Ne postigne li se dogovor o tome, slovenska će vlada do travnja sama pripremiti katalog nužnih promjena za postizanje veće fleksibilnosti rada. Minimalnu plaću (460 eura) primilo je u listopadu 16.812 radnika.

Privredni vjesnik Broj 3611, 25. siječnja 2010.

( 30 vrsta sokova i nektara

poslano na analizu jer se sumnja u njihovu ispravnost

Bosna i Hercegovina: proizvodni standardi pod povećalom

Jeste li za voćni sok bez voća? Zbog znatnog spuštanja uvoznih carina bosanskohercegovački proizvođači suočit će se s još većom konkurencijom bogatijih europskih kolega Zdravko Latal latal@privredni.hr

S

obzirom na činjenicu da se od 1. siječnja u Bosni i Hercegovini primjenjuju umanjene carine za proizvode koji se uvoze iz država članica Europske unije (EU), a u Hrvatskoj je počela primjena Zakona o uređenju tržišta po-

Već polovinom siječnja neke mljekare prestale su s proizvodnjom polutvrdih sireva jer su uvozni jeftiniji ljoprivrednih proizvoda, udruženja prehrambene industrije i poljoprivrednih proizvođača u BiH najavila su nove probleme u ovoj godini za koju se ionako zna da će biti teška. Dodatne poteškoće izazvale su katastrofalne poplave koje su nanijele velike štete upravo poljoprivrednicima i vlasnicima ribogojilišta. Štete još nisu procijenjene jer

se voda sporo povlači s poplavljenih područja, ali bez svake sumnje bit će goleme, a državna sredstva za njihovo saniranje nisu dostatna.  Prema informacijama iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, carine za polusirovine iz EU-a su smanjene i do 75 posto, tako da će se proizvođači koji su i do sada bili pogođeni prekomjernim uvozom suočiti s još većom konkurencijom bogatijih europskih kolega koji, osim toga,  imaju i znatno veće državne poticaje. Tvrdi se da su već polovinom siječnja neke mljekare prestale s proizvodnjom polutvrdih sireva jer su uvozni jeftiniji. Usklađivanje sa svjetskim standardima Reagirajući na apele proizvođača, Vijeće ministara BiH usvojilo je izmjene i dopune Odluke o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza. Kako je obrazloženo, tim izmjenama usklađena

je bosanskohercegovačka legislativa s pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Time su također ispunjene i obveze preuzete Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju EU-u te Sporazumom o pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini. Novim propisima utvrđeni su uvjeti i postupci za uvođenje vanjskotrgovinskih mjera zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, ako se utvrdi da se roba uvozi u znatno većim količinama u odnosu na domaću proizvodnju, stoji u priopćenju Vijeća ministara BiH. Koliko je to “znatno”, nije precizirano. Tu su odluku posebno pozdravile pivovare, mljekarska industrija i proizvođači voćnih sokova, mineralnih i prirodnih voda koji već godinama traže zaštitu države tvrdeći da se na tržištu BiH ti proizvodi prekomjerno uvoze te da ne odgovaraju utvrđenim standardima. U zadnje vrijeme mediji su posebno aktualizirali pitanje ispravno-

sti voćnih sokova koji se uvoze iz Srbije, ali i ostatka regije. Mediji prenose upozorenje iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije prema kojem je među 55 analiziranih sokova pet mikrobiološki neispravno zbog prisustva plijesni i kvasca, 11 ne zadovoljava standarde, a u osam slučajeva količina kalija prema voćnom sadržaju nije bila u skladu s pravilnikom o kvaliteti voćnih sokova. Šećerna vodica Ta je udruga ustvrdila da su proizvođači građanima prodavali zapravo šećernu vodicu. Mediji su objavili i vijest da je Sanitarna inspekcija Kosova zabranila prodaju sokova više proizvođača iz Srbije. Federalna uprava za inspekcijske poslove poslala je 30 vrsta sokova na analizu u Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH. Ako se utvrdi da na tržištu ima sokova čiji sadržaj ne odgovara deklaraciji ili bilo koja druga neispravnost, proizvodi će biti povučeni s tržišta, najavili su inspektori.


23

www.privredni.hr Broj 3611, 25. siječnja 2010.

SLOVENSKE ŽELJEZNIČKE FINANCIJSKE DUBIOZE

*vijesti

Pahorov vlak u snijegu Slovenske željeznice poslale su na čekanje 1075 zaposlenika, a uskoro će još toliko. Je li to čišćenje željezničkih Augijevih štala prije “čvršće poslovne suradnje” s Deutsche Bahnom? uputnicu za šestomjesečno čekanje na posao. Na čekanje, uz 85 posto pripadajuće plaće, moglo bi biti upućeno još 1000 ljudi. Za 10.000 sada zaposlenih u SŽ-u jednostavno nema posla. Mnogi, stoga, strahuju da će nakon šest mjeseci čekanja završiti na burzi rada. Šok i nevjerica u kolektivu – dio zaposlenika koji su završili na čekanju i dalje uporno dolazi na posao gdje nemaju što raditi i gdje ih poslovođe pokušavaju nagovoriti da se vrate kući.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

V

lakovi Slovenskih željeznica (SŽ) još se ne zalijeću u granične odbojnike na peronima, još ne proklizavaju na uljnom filmu pogibeljnih herbicida, ne lome kotače, pragove i šine po kojima putnike voze “v daljave”. Sve to što je za Hrvatsku uobičajeno, u Sloveniji još nije na djelu. Na žalost, i Slovenske željeznice klize u slično siromaštvo u kojem je moguće, čak i neizbježno, dobiti promet u kojem se svaki pokušaj putovanja vlakom doživljava kao svojevrsna avantura. Slovenski željezničari napravili su prošle godine gubitak od 43 milijuna eura. Međuresorska radna skupina koja je dobila zadaću da spasi SŽ od stečaja pristala je prošloga tjedna na to da se željeznici doplati razlika između “plaćenih i naručenih usluga”, no račun smije glasiti samo na 38 milijuna eura. Naime, drža-

Slovenski željezničari napravili su lani gubitak od 43 milijuna eura, dok je za sanaciju predviđeno 38 milijuna eura va ne pristaje pokriti pet milijuna eura koliko je u SŽ-u od 2004. potrošeno za – božićnice. Tko posluje s gubicima, ne isplaćuje božićnice, odbrusili su predstečajni sanatori. Željeznice na brisanom prostoru SŽ je došao na svojevrsni brisani prostor gdje suočavanje s općom krizom briše sve stare običaje i političke prakse. Slično kao u Hrvatskoj, i u Slo-

Perje leti na sve strane

SŽ će voziti u sprezi s DB-om? Sindikati u SŽ-u podigli su veliku graju zbog slanja radnika na čekanje, prigovarajući da na tu listu nisu došli neradnici i nesposobni, nego da među poluotpuštenima ima i podosta onih koji su bili nezgodni za upravu jer su upozoravali na slabosti i loš rad. Mnogi otvoreno špekuliraju da vlada tim mjerama samo čisti SŽ od prekobrojno zaposlenih pred moguće povezivanje s njemačkim željeznicama. Zamisao o povezivanju s Deutsche Bahnom (DB), koji je lani ostvario milijardu eura dobiti, bila je zanimljiva i za vladu Janeza Janše. Zagovornici čvršćeg poslovnog povezivanja slovenskih i njemačkih željeznica naglo su prigušili svoj aktivizam nakon što su procijenili da neki zahtjevi jače strane znače da DB zapravo baca oko na Luku Koper, odnosno da bi SŽ uzeo samo kao privagu znatno atraktivnijoj meti “poslovnog povezivanja”. Što se u međuvremenu dogodilo da se iznova raspiruje vatra međuželjezničkog povezivanja? SŽ-u i ove godine prijeti gubitak u poslovanju možda i veći od 80 milijuna eura. Istodobno na naplatu dolaze i kreditne obveze veće od 300 milijuna eura. Kako god okrenuli kompoziciju, neće ići bez sprege s partnerom koji ima “jače lokomotive”. veniji su pokušali  – naivno – disciplinirati poslovnu politiku u SŽ-u učestalim smjenama generalnih direktora. Bile su to leteće izmjene, gotovo kao u hokeju. U pet godina SŽ je vodilo osam generalnih direktora. Svaki je dolazio sa svojom vizijom, i svaka se pretvarala u – iluziju. Učestale smjene, na žalost, nisu pomakle stvari na bolje. Slovenija se, jednako kao i Hrvatska, u proteklom razdoblju previše zaigrala – autocestama. Zbog toga su se željeznice našle na sporednom financijskom kolosijeku. Istodobno, Austrija ulaže u svoje željeznice po dvije milijarde eura svake godine. U Sloveniji, stoga, nije bilo teško uočiti opasnost da bi teret

iz gornjeg Jadrana mogao (s)krenuti do Srednje i Istočne Europe, Italijom preko Pontebbe i Austrijom (tunel kroz Koralpe). Visi li u zraku slovenski V. koridor? Ne, glasi slovenski odgovor – ako se pravodobno izgradi drugi kolosijek pruge do Kopra. Pruga imeđu Kopra i Divače zapravo jedini je živi projekt koji može konkurirati i na novac iz EU fondova, a njegova bi gradnja trebala započeti ove godine. Restrukturiranje SŽ-a i općenito slovenske željezničke politike zbog gubitaka, ali i zbog novih okolnosti u relevantnom prometnom okruženju, postaje prioritet za vladu Boruta Pahora. Da bi to i pokazao javnosti, Pahor je najavio da će osobno, sva-

ki prvi ponedjeljak u mjesecu, zajedno s prometnim ministrom Patrickom Vlačičem, dolaziti u SŽ na sastanak s upravom. Taj termin Pahor dosad nije propustio – sa željezničarima se u Kolodvorskoj ulici našao već dvaput. Da se nešto konačno počelo događati u tom srazu vlade i uprave SŽ-a može se zaključiti i po talasanju unutar željezničkog kolektiva. Osim što je vlada pristala pokriti gubitke iz lanjskog  poslovanja, obvezala se ove i sljedeće godine uložiti u modernizaciju željezničke infrastrukture 589 milijuna eura. Ali samo uz čiste račune i uz neizbježne rezove u bolesne dijelove prometnog tkiva. Ovih dana čak 1075 zaposlenih u SŽ-u dobilo je

U SŽ-u leti perje i u internim fakturnim odajama. Prometno ministarstvo reklo je da neće prekapati po prošlosti, ali da od sada želi čiste i pregledne račune koji kolaju unutar sustava. Znakovito je da unutar SŽ-a pozitivno posluju Vuča vlakova i Tehničko-prijevoznička djelatnost. Obje službe, naime, zaračunavaju svoje usluge putničkom i teretnom prometu tako da najprije pogledaju koliko imaju zaposlenih i koliko im vozi vlakova, te na osnovi toga pišu račune. Vuči i Tehničkoj službi plaća se koliko one trebaju i koliko same zaračunavaju, a ne koliko stvarno vrijedi njihova usluga. Sanacijski program, utemeljen na državnom pokriću 38 milijuna eura prošlogodišnjeg gubitka, provodit će poseban tripartitni odbor sastavljen od predstavnika sindikata, vlade i čelništva SŽ-a. Takvim vođenjem sanacije država pokušava postići suglasnost svih socijalnih partnera na nužnim promjenama, uz što manje zaoštravanja odnosa. Promjene su nužne i neizbježne. Premijer se osobno zauzeo da ih učini i mogućima.

Nejednaki tretman dugova za (tajkunska) preuzimanja Dravske elektrane, čiji je direktor Damjan Koletnik (u međuvremenu smijenjen) posudio 2007. godine Zvon Ena Holdingu 21 milijun eura, neće više odgađati povrat duga što ga je preostalo još za devet milijuna eura uvećano za kamate. Aktivirat će izvršni prijedlog protiv Holdinga koji je poznat po tome da je u vlasništvu – Mariborske nadbiskupije. Holding s velikim vlasničkim portfeljem zapao je u kriznim okolnostima u velike financijske poteškoće. U sličnim okolnostima slovenske banke bez pardona plijene imovinu prezaduženih tajkuna. Dravske elektrane su, međutim, imale u tom pogledu znatno više uviđavnosti prema crkvenom Holdingu. Očito je razlika u postupanju bila prevelika, pa su elektraši konačno obznanili da im je dužni novac potreban za vlastite investicijske planove. Neizvjesno je koliko će Dravske elektrane uspjeti naplatiti duga jer je pozajmica crkvenom Holdingu bila pokrivena problematičnim osiguranjima, između ostalog i jednim spornim građevinskim zemljištem na otoku Braču. Konzorcij ViaduktHering dobio posao na koridoru V.c. Unatoč žestokom protivljenju domaće građevinske operative zbog navodno damping cijena, konzorcij koji čine Viadukt i Hering iz Širokog Brijega dobio je suglasnost Europske investicijske banke da kao najpovoljniji ponuđač radova izgradi 9,5 kilometara autoceste na koridoru V.c., kao i istu kilometražu regionalne paralelne ceste u ukupnoj vrijednosti 43,2 milijuna eura. Sredstva kredita još nisu operativna dok Dom naroda parlamenta FBiH ne ratificira kreditno zaduženje.


24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3611, 25. siječnja 2010.

( od 1968. godine u Senju

*vijesti Oporavak turizma u ovoj godini U Svjetskoj turističkoj organizaciji (UNWTO) smatraju kako bi se turistička industrija u ovoj godini trebala oporaviti nakon što je lani preživjela jednu od najtežih godina u svojoj povijesti zbog globalne gospodarske krize i pandemije svinjske gripe. Iako je svjetski turizam lani zabilježio pad turističkih dolazaka za četiri posto u odnosu na 2008., u UNWTO-u kažu kako se ove godine očekuje oporavak tih rezultata za tri do četiri posto. Nove šetnice u kanjonu Cetine Uskoro će turisti moći u cijelosti istraživati cijeli kanjon Cetine i s onih strana s kojih se do sada to nije moglo. Naime, tim kanjonom prolazi uređena tematska staza, a uskoro će se urediti nove turističke staze, kažu u Turističkoj zajednici Splitskodalmatinske županije. U planu je uređenje niza novih šetnica s vidikovcima te biciklističkih staza. Svaka će staza imati info ploče koje će turiste upućivati i na ostale cetinske lokalitete.

HGK predstavio hrvatski turizam u Ljubljani U Ljubljani je održan sajam Turizem in prosti čas na kojem je Hrvatska gospodarska komora predstavila Hrvatsku kao turističko odredište wellness, pustolovnog i zdravstvenog te nautičkog turizma. Na izložbenom prostoru HGK-a predstavljena je glavna brošura Wellness Croatia i promo materijali članica Grupacije wellness turizma, potom zajednica pustolovnog te zdravstvenog turizma kao i Katalog nautičkog turizma Hrvatske.

se održava i ljetni karneval

Počinju karnevali

Maškare - peto godišnje doba Mesopust, karneval, maškare... posebice se njeguju na Kvarneru i u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, ponajviše u Samoboru. No, jedan od najstarijih karnevala održava se u Senju Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

B

rojnim karnevalima održava se i razvija stoljetna hrvatska tradicija. Danas su to osuvremenjene manifestacije koje čuvaju kulturno nasljeđe, a istodobno kao turističke atrakcije privlače turiste. Karnevali se posebice njeguju na Kvarneru, ali i u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, ponajviše u Samoboru gdje se ta najstarija pokladna svečanost ove godine održava 184. put. Grad Samobor 26. siječnja postat će Slobodna Fašnička Republika koja će trajati do pokladnog utorka 16. veljače kada će se na središnjem trgu suditi Princu Fašniku za sve nevolje koje je učinio u protekloj godini. U Rijeci, karnevalskoj metropoli, ali i u Opatiji, već je započela “smjena vlasti” jer su ključ Grada od gradonačelnika preuzele maškare. Upravo je

razdoblje maškara peto godišnje doba na Kvarneru jer se ljudi vesele i zabavljaju više nego ikada u godini. U Opatiji se karnevalske svečanosti održavaju od 1964. godine, a

Brojnim karnevalima održava se i razvija stoljetna hrvatska tradicija. Danas su to osuvremenjene manifestacije koje kao turističke atrakcije privlače sve više turista danas one uglavnom imaju turistički naglasak jer privlače brojne domaće i strane turiste. Zlatna broskva najboljoj maski Lokalno stanovništvo na Kvarneru generacijama prenosi tradiciju maškaranih svečanosti. Tako su u starom gradu Kastvu,

na dan svetog Antuna Pustinjaka 17. siječnja započele maškarane priredbe pod nazivom Pust va Kastve. “Pusno (karnevalsko) veselje još je jedna kastavska višestoljetna manifestacija koja svojom autentičnošću opčinjava one koji cijene nekomercijalna događanja takve vrste. Do Pepelni-

Zvončari tjeraju zimu U čitavoj je Kastavštini, ali i na gotovo cijelom sjevernojadranskom prostoru, sačuvana tradicija zvončara. To su primjerice Halubajski zvončari i Grobnički dondolaši koji se razlikuju po tome jesu li potpuno ili djelomično maskirani te prema boji i obliku maske. Korijeni tog običaja sežu još u pretkršćansko doba kada su ljudi bukom zvona i zastrašujućim maskama s rogovima obilazili naselja tjerajući zimu, zle duhove i zazivali proljeće. Zvončari su vezani za stočarske krajeve, a danas su turistička atrakcija i jedni od najboljih čuvara folklornih tradicija. Valja napomenuti kako su zvončari nedavno ušli na UNESCOov popis svjetske nematerijalne kulturne baštine.

ce kada se sudi Pustu održava se niz priredaba, primjerice dječja reduta, balinjerada, nastupi Halubajskih, Frlanskih i Mučićevih zvončara te razni pusni tanci - maskirane plesne večeri u Šporovoj jami”, rekla je direktorica Turističke zajednice Kastva Dolores Kukurin. Pritom je istaknula kako Grad Kastav jedini ima Pusni statut po kojem se na dan početka pusta dodjeljuje Zlatna broskva (kelj), specijalna diploma najboljoj maski u prošloj godini. No, jedan od najstarijih karnevala u Hrvatskoj održava se u Senju. Ove se godine održava 352. senjski mesopust koji tradicionalno počinje svake prve subote nakon blagdana Sveta tri kralja. “Održavaju se tematske karnevalske zabave na kojima mogu

sudjelovati samo potpuno zakrabuljene maske, a najljepšima se dodjeljuju nagrade. Samo potpuno maskirani mogu ući u izbor za nagrade. Tako su ljudi mnogo opušteniji, pa su i zabave bolje i veselije”, rekla je direktorica Turističkog ureda Senja Marijana Biondić. Taj karneval od 1875. godine prati i humorističnosatiričan list Metla i škavacera. To je jedan od najstarijih listova takve tematike u Hrvatskoj, a uređuju ga sami Senjani, pišući jedni o drugima razne šale, pošalice i duhovite nepodopštine. U Senju se održava i ljetni karneval koji je nastao 1967., a od 1988. godine ima međunarodni karakter. No, upravo je ljetni karneval najjači turistički adut Senja jer privlači veliki broj domaćih i stranih turista.


HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3611, 25. siječnja 2010.

( 7000

stručnjaka u istraživanju

( 135.075 iskorištenih kupona

Deloitte: Trendovi u telekomunikacijama u 2010. godini

Potraži me... na smartphoneu U odnosu na Zapadnu Europu gdje su se ulaganja u nove tehnologije smanjila, telekom operatori u našoj užoj regiji i dalje dosta investiraju u plasman novih tehnologija na tržište Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatski telekomunikacijski sektor ove će, ali i nekoliko idućih godina, prema predviđanju konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte, obilježiti rast broja smartphone uređaja, korištenja aplikacija za njih te razvoj širokopojasnog interneta i IPTV (Internet Protocol Television) usluga. Tržište mobilnih komunikacija, pak, će stagnirati, a u fiksnoj telefoniji možemo očekivati pad. Ukidanje lani usvojene naknade od šest posto na ukupni prihod pokretnih elektroničkih komu-

nikacijskih mreža, koje operatori mobilne telefonije ostvaruju od kratkih tekstualnih poruka (SMS), usluga prijenosa slika, govora i zvu-

da mogla biti ukinuta ove godine. U odnosu na Zapadnu Europu gdje su se ulaganja u nove tehnologije smanjila, telekom operatori u našoj užoj regiji i dalje dosta investiraju u plasman novih tehnologija na tržište.

Najveća penetracija širokopojasnih mreža u regiji, od 11,8 posto, zabilježena je u Hrvatskoj

Bitka za mobilno pretraživanje Dobar primjer je segment širokopojasnih mreža koji u nekim zemljama regije još uvijek ostavlja dovoljno prostora za rast, dok je najveća penetracija širokopojasnih mreža, od 11,8 posto, zabilježena u Hrvatskoj, ističe se, među ostalim, u najnovijem Deloitteovom istraživanju Trendovi u tele-

ka porukom (MMS) kao i na razgovore mobitelom, pridonijelo bi razvoju tog sektora, a Dejan Ljuština, viši menadžer u Odjelu za poslovno savjetovanje u Deloitteu, nada se kako bi ta nakna-

komunikacijama u koje je bilo uključeno 7000 stručnjaka diljem svijeta. Govoreći o globalnim trendovima, Ljuština je tijekom prošlotjednog predstavljanja rezultata tog istraživanja naglasio sve veću važnost mobilnog pretraživanja te povećanja udjela pametnih telefona na tržištu mobilnih uređaja. Naime, kazao je, vjerojatno je da će mobilno pretraživanje krajem ove godine postati jedna od pet najkorištenijih opcija smartphone uređaja zaključivši kako će, prema predviđanjima, iduće godine prodaja pametnih telefona premašiti ukupnu prodaju svih osobnih računala u svijetu.

Gašenje analogne televizije

Digitalizirani Istrani, Primorci i Gorani Do kraja prošle godine u Hrvatskoj je pokrivenost stanovništva digitalnim signalom iznosila 90,8 posto

O

dašiljači nacionalnog televizijskog signala na području Istarske i Primorsko-goranske županije 26. siječnja u potpunosti prelaze na digitalni način rada. Uporedo s tom promjenom prestat će emitiranje televizijskih programa HRT1, HRT2, Nova TV i RTL u dosadašnjoj analognoj tehnologiji. Potpuno gašenje analogne televizije u Hrvatskoj, pak, predviđeno je do kraja godine. Programi lokalnih i regi-

onalnih TV postaja još će se neko vrijeme nastaviti emitirati analognim signalom, ali i eksperimentalno digitalno, kako bi i oni tijekom godine prešli na isključivo digitalno emitiranje, priopćila je Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM). Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, izjavio je prošli tjedan kako je za otprilike 1,2 milijuna vaučera, odnosno kupona kojima Vlada

djelomično subvencionira kupnju digitalnih prijamnika iznosom od 75

viđeno je i 1,88 milijuna kuna koji će se utrošiti za informativno-edukacijsku

Potpuno gašenje analogne televizije u Hrvatskoj predviđeno je prije kraja godine kuna, predviđeno 61 milijun kuna. To su sredstva koje je osigurao HAKOM i Središnji državni ured za e-Hrvatsku. K tome, pred-

kampanju o prelasku na digitalnu televiziju. Inače, do kraja prošle godine, u Hrvatskoj je pokrivenost stanov-

ništva digitalnim signalom iznosila 90,8 posto te je iskorišteno i isplaćeno 135.075 kupona. Prema istraživanju Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku i agencije IPSOS Plus, do konca 2009. godine 27 posto kućanstava u nas je TV signal primalo putem zemaljskog digitalnog prijamnika. Od toga, 18 posto signal je “hvatalo” putem samostojećeg, a devet posto putem digitalnog prijamnika ugrađenog u televizor. (B.O.)

*vijesti Koalicija protiv netransparentne naplate autorskih prava Mreža Telemah, Multimedijalni institut MaMa, Udruga kabelskih koncesionara i Udruga za zaštitu potrošača Kontrolori na prošlotjednoj konferenciji za novinare su istaknuli neke primjere netransparentne i paušalne naplate glazbenih autorskih prava. Jagoda Radojčić, potpredsjednica Mreže Telemah, naglasila je kako na adresu te neprofitne nevladine udruge redovito pristižu pritužbe poslovnih subjekata i građana koji se žale na netransparentno poslovanje HDS ZAMP-a (Hrvatsko društvo skladatelja-Zaštita autorskih muzičkih prava). Nitko nema namjeru kršiti odredbe ZAMP-a te nemamo ništa protiv autorskih prava, ali postojeći kriteriji naplate su upitni, naglasila je ona. Na konferenciji je, među ostalim, kazano kako postojeći sustav zaštite muzičkih autorskih prava šteti svima – korisnicima, građanima, državi, ali i samim glazbenicima.

Porast tržišnog udjela Vipneta Vipnet je povećao bazu korisnika za 4,7 posto, na 2,6 milijuna korisnika, a broj postpaid korisnika je potkraj 2009. bio veći za 13,2 posto u odnosu na kraj 2008. godine. Lani je, u odnosu na 2008., broj korisnika Vip bežičnog broadbanda porastao za 77 posto na više od 137.000 korisnika. Tržišni udjel Vipneta porastao je na 42,6 posto prema broju SIM kartica. Mobilna penetracija u Hrvatskoj lani je iznosila 138,4 posto, dok je godinu prije bila 133,6 posto. S jedinstvenim uslugama na tržištu poput Vip music cluba, Vip Ideal tarife i mobilnog Facebooka, Vipnet nastavlja svoju strategiju inovativnog lidera na telekom tržištu.


26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3611, 25. siječnja 2010.

REFORMA EUROPSKE UNIJE: Lisabonski ugovor

Pripremila: Vesna Antonić

KNJIGOMETAR Milana Vuković Runjić Demoni i novinari Vuković&Runjić

Malo nakon sredine svoga životnog puta, M., junakinja ove knjige, nađe se u sredini koja je uvelike podsjeti na neki priručnik iz demonologije: samo što ovoga puta s tajanstvenim se i zlokobnim bićima ne susrećemo po skrivenim mjestima u tami, nego u redakciji dnevnog lista. Susret s njima nezaboravan je i koban i rijetki su oni koji napuste zdrava uma taj kovitlac. Iskrivljenu stvarnost i ne može se drukčije zrcaliti nego u cirkuskom ogledalu.

IVO ŽANIĆ KAKO BI TREBALI GOVORITI HRVATSKI MAGARCI? Algoritam

Prva knjiga u Hrvatskoj koja obrađuje temu sinkronizacije animiranih filmova na dijalekte i slengove. Žanić objašnjava kako to da američka vjeverica škotskog podrijetla govori dubrovačkim govorom, a dobroćudni zeleni div rabi i kaj i lipo, kako Zagreb i Split vide sebe, jedan drugog i ostale, a kako ostali njih, zašto u sinkronizacijama nema slavonskih i istarskih govora.... I pitanje svih pitanja: Zašto jedan veseli magarac govori kao osel umjesto kao tovar i je li na djelu urota ili slučajnost?

DOUGLAS THOMPSON Clint Eastwood - Čovjek od milijun dolara V.B.Z.

Već više od 40 godina Clint Eastwood dominira Hollywoodom, a njegovi su mu uspjesi, kako ispred tako i iza kamera, zajamčili mjesto u holivudskom panteonu - uz Marlona Branda, Johna Waynea i Roberta De Nira. Ova knjiga otkriva što se krije iza mita o najvećoj filmskoj zvijezdi svih vremena, a jedinstvena je po tome što je to jedina knjiga o Clintu Eastwoodu pisana uz suradnju samoga glumca koji u dobi od 79 godina i dalje snima filmove.

ZLATKO GALL Kako Iggyju reći pop, a Dylanu bob Profil

Za razliku od stare političarske poklapalice kojom se najavljivao konačni obračun “s njima”, a od čega nikad nije bilo ništa, Gallova parafraza u naslovu knjige uistinu je obračun s najljepšim godinama rock mladosti i svega onoga što se podvodi pod modernu pop kulturu. Gallovi ogledi nisu povijesni prašnjavi libar, on svoju poetiku “popovanja i bobovanja” proteže i na današnjicu: od seciranja turbo folka do zloporaba rocka u perverzijama nacionalističke i masovne kulture.

CLAIRE MESSUD Careva djeca Fraktura

Radnja romana odvija se u New Yorku 2001., u mjesecima prije i nakon 11. rujna, u kojem troje prijatelja s prestižnog sveučilišta pokušava ostvariti svoje životne ciljeve zadane visokim ambicijama, no naposljetku se moraju suočiti sa surovom stvarnošću i vlastitim iluzijama. Claire Messud u ovoj duhovitoj i inteligentnoj knjizi o sazrijevanju vodi čitatelja kroz labirint odnosa i moralno dvojbenih motiva svojih junaka, ironično propitujući bajku o američkom snu.

Jačanje europskog tržišta i dalje na prvom mjestu Rast ekonomije treba biti uravnotežen, uz stabilne cijene, stoji u temeljnom aktu Europske unije

T

reće poglavlje Lisabonskog ugovora kao da je pisao guverner HNB-a Željko Rohatinski. Tržišni razvoj Europe treba se temeljiti na uravnoteženom gospodarskom rastu i stabilnosti cijena, piše u novom temeljnom aktu Europske unije. Postavljeni su tu i drugi izazovni ciljevi, poput visokokompetitivnog socijalno-tržišnog gospodarstva, u kojem se teži punom zapošljavanju i društvenome napretku, uz očuvanje okoliša. Lisabonski ugovor, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009., zamišljen je kao pravni tekst koji treba olakšati funkcioniranje EU-a te uvesti nove institucije i pravila suradnje među zemljama članicama. Iako on na ponešto drukčiji način definira odnose između tijela Unije i nacionalnih institucija, te ponegdje povećava ovlasti EU-a dok drugdje daje veću snagu državama, na području regulacije ekonomskog života nema velikih promjena. Ugovor je mnoge ekonomske poluge ostavio među isključivim ovlastima EU-a. Među njima su carinska unija, prihvaćanje pravila tržišne utakmice i monetarna politika za države čija je moneta euro. EU je također isključivo nadležan i za zajedničku trgovinsku politiku te očuvanje morskih bioloških resursa u okviru zajedničke politike ribarstva. Podijeljene ovlasti Ovlasti koje su podijeljene između Unije i država članica odnose se na socijalnu politiku te ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju. Tu su i poljoprivreda i ribar-

stvo, osim spomenutog očuvanja morskih resursa. Ovlasti su podijeljene i u području zaštite okoliša i potrošača, transportu i energiji. Kako objašnjavaju Siniša Rodin i Iris Goldner Lang u knjizi Reforma Europske unije: Lisabonski ugovor (Narodne novine), kada u području podijeljenih ovlasti Unija odluči harmonizirati određeno područje, države članice gube regulatornu nadležnost u tom području, osim u mjeri u kojoj ih harmonizirajući propis, obično uredba, ovlasti donositi određene propise. Države mogu uređivati to područje, ali moraju paziti da ne krše norme i načela prava Unije. Europski sud razvio je praksu prema kojoj države moraju poštivati pravo EU-a čak i u područjima koja su u njihovoj isključivoj nadležnosti, poput

pravnog uređenja građanskog statusa ili slobode kretanja usluga. U tom su se smjeru kretale i reforme hrvatskog pravnog sustava u pregovaračkom procesu vezanom za kandidaturu za punopravno članstvo.

Lisabonski ugovor nije uveo velike promjene na području regulacije ekonomskog života Lisabonski ugovor, uz ostalo, prvi put u zasebnom poglavlju govori i o energetici. Uz razvoj energetskog tržišta i povezanost mreža, potiče se i energetska sigurnost Unije te štednja i razvoj obnovljivih izvora. Kao novost, Ugovor je u politiku Unije stavio i borbu protiv klimatskih promjena. Na ekonomskom planu on nastavlja ideje pokretača europskog ujedinjenja koji su zagovarali zajedničko, slobodno tržište, koje kolanjem kapitala, poduzetnika i investicija povećava opću razinu bogatstva. Ideja koja i u europskoj praksi još mora proći preko mnogo zapreka. (I. V.)

Jačanje financijskog sustava Unije Provođenje Lisabonskog ugovora na vrhu je prioriteta španjolskog predsjedanja Europskom unijom, rekao je prošli tjedan u Zagrebu veleposlanik Španjolske Manuel Salazar. Njegova zemlja će u idućih šest mjeseci blisko surađivati s novim institucijama EU-a te koordinirati ekonomske i socijalne politike za prevladavanje posljedica krize i bolje funkcioniranje europskog financijskog sustava. Podupirat će se i jedinstvena vanjska politika. Salazar je istaknuo da je priključenje Hrvatske EU-u također među prioritetima španjolskog predsjedništva te je dao visoke ocjene rezultatima hrvatskog pregovaračkog procesa.


27

www.privredni.hr Broj 3611, 25. siječnja 2010.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Električni alati

Jeftine oranice i voćnjaci u Slavoniji Oranica-šljivik u Podgoraču, Osječko-baranjska županija, površine 6948 četvornih metara, prodaje se po cijeni od 1600 kuna. Ročište će se održati 26. siječnja s početkom u 8.30 sati na Općinskom sudu u Našicama, soba 30/II. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti, a razgledati se može dan prije ročišta za prodaju. Jamčevina je 10 posto od početne vrijednosti nekretnine. U istom tom naselju prodaje se i oranica Brezik te oranica, voćnjak, dvorište i stambeno-gospodarska zgrada u Ulici Matije Gupca, površine 5261 četvornog metra, po cijeni od 50.000 kuna. Ročište će se, kao i u prethodnom slučaju, održati na Sudu u Našicama, 26. siječnja s početkom u 8.30 sati. Oranica, kuća, dvorno mjesto i voćnjak u Svetoj Heleni kod Križevaca, površine 7139 četvornih metara, prodaje se po cijeni od 8003,50 kuna. Ročište će se održati 26. siječnja na Općinskom sudu u Križevcima, soba 9/I., s početkom u 8.30 sati. Razgledavanje se može obaviti 25. siječnja od 8 do 10 sati, u K.O. Sveta Helena. Jamčevina je 10 posto. Trosobni stan s nusprostorijama u potkrovlju i suterenu te dvorištem, ukupne površine 1564 četvorna metra, u Zagrebu, Svetog Roka 14 i 16, prodaje se po cijeni od 616.723,24 kune. Ročište će se održati 26. siječnja na Općinskom sudu u Zagrebu, Ulica Grada Vukovara 84, soba 328/III.

Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, tj. za cijenu nižu od 411.148,24 kune, a može se razgledati 22. siječnja u 14.30 sati uz sudskog ovršitelja Nevena Petkovića. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine, a ono se uplaćuje na račun Suda broj:

2390001-1300003265, poziv na broj 05-1162951-09. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati dužan predočiti Sudu prije no što sudac pristupi dražbi. Kuća površine 111 četvornih metara s pomoćnim objektom i dvorištem ukupne površine 495 četvornih metara, u Kućanu Ludbreškom, Općina Ludbreg, prodaje se po cijeni od 282.602 kune. Ročište će se održati 26. siječnja na Sudu u Varaždinu, soba 145/I., s početkom u 9 sati. Nekretnina se može razgledati 25. siječnja od 13 do 15 sati. Jamčevina je 10 posto, a uplaćuje se na žiro-račun Suda broj: 23900011300000154 poziv na broj 05 19-02-8809. Kuća, dvorište i oranica u Općini Cerna, Vukovarsko-srijemska županija, površine 1030 četvornih metara, prodaje se

na ročištu koje će se održati 26. siječnja na Općinskom sudu Županja (soba 3), po cijeni od 422.680 kuna. Jamčevina je 10 posto, a o njenoj uplati treba se raspitati na Sudu, jer detalji nisu objavljeni. Šuma površine 148 četvornih metara, 350 metara udaljena od Kavrana, Općina Marčana, Istarska županija, prodaje se na ročištu koje će se održati 26. siječnja na Općinskom sudu u Puli (soba 22), s početkom u 9.30 sati, po cijeni od 42.624 kune. Jamčevina je 10 posto, a uplaćuje se na žiro-račun broj 23900011300002176, pozivom na broj 2-2833-09. Kuća, dvorište i oranica u Slobodnoj Vlasti, Općina Levanjska Varoš, Županija osječko-baranjska, površine 5715 četvornih metara, prodaje se po cijeni od 445.773,59 kuna. Ročište će se održati 27. siječnja na Općinskom sudu Đakovo, s početkom u 8.10 sati. Jamčevina iznosi 10 posto od ukupne vrijednosti nekretnine, tj. 44.578 kuna. Uplaćuje se na žiro-račun tog suda broj 23900011300001341, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati dužan priložiti sucu prije početka dražbe. Pašnjak u Čunskom, Općina Mali Lošinj, površine 9051 četvornog metra, prodaje se po cijeni od 217.224 kune. Ročište će se održati 27. siječnja na Općinskom sudu Mali Lošinj (soba 3/II.), s početkom u 9 sati. Deset posto vrijednosti nekretnine treba uplatiti na račun Suda br. 23900011300001405, poziv na broj 3-181-07.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Sparky Trading, Sofija, Bugarska, www.sparkygroup.com. Tvrtka je europski proizvođač i distributer visokokvalitetnih profesionalnih električnih alata pod brandom Sparky. Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Kiril Dimitrov, kiril.dimitrov@ sparkygroup.com.

poslovnim organizacijama, provjera pouzdanosti ukrajinskih tvrtki, stvaranje virtualnog ureda, ukrajinska adresa, telefon, faks i tajničke usluge, zastupanje tvrtkinih interesa u Ukrajini, kontrola izvozno-uvoznih aktivnosti, pravne i logističke usluge. Kontakt: Sergy Marusenko, tdukrimpex@ukr.net +380 44 5376893.

Poslovne usluge u Ukrajini

Ukrimpex Holding, Kijev, Ukrajina, www.businessvacations.com.ua. Tvrtka pruža komplet raznih usluga poslovnim ljudi-

ma koji dolaze u Ukrajinu: od dočeka u zračnoj luci, rezerviranja hotela, prijevoza, usluga prevođenja, dogovaranja i pripremanja sastanaka i pregovora na različitim razinama. Osim toga, na zahtjev klijenata, tvrtka priprema i poseban program vezan uz njihov boravak u Ukrajini. Trade House Ukrimpex Holding nudi i sljedeće usluge: monitoring tržišta i tvrtki u Ukrajini, preliminarna prezentacija inozemne tvrtke potencijalnim ukrajinskim partnerima (prije samog posjeta delegacije), dogovaranje sastanaka s državnim vlastima i

Građevinske usluge suradnja

Nivogradnja, Zagreb, w w w. n i v o g r a d n j a . h r. Tvrtka koja se bavi građevinarstvom, arhitekturom, dizajniranjem i izgradnjom građevinskih objekata nudi usluge svojih zaposlenika na području građevinarstva, u Hrvatskoj ili u Njemačkoj. Radi suradnje, tvrtka traži građevinsku tvrtku u Njemačkoj sa sličnim karakteristikama. Tvrtka posjeduje ISO 9001:2000. Kontakt: Rene Mikelić, rene@nivogradnja. hr,  +385 1 4666335,  +385 98 348707.

nje usavršili na području poslovne komunikologije. Kontakt: Andrej Bregović, multicomb@multicomb.hr, +385 42 783293, +385 91 1394304. Izrada web stranica

PC com, Zagreb, www. pccom.hr. Tvrtka se bavi profesionalnom izradom statičnih i dinamičkih web stranica, web marketingom, web trgovinom i web hostingom. Kontakt:  Nevesin Kovačić, pccom@email.tcom.hr, +385 1 2347531,  +385 99 7920780. Poslovni softver

Prezentacije i materijali

Tvrtka Multicomb ima veliki broj suradnika iz područja raznih tehnologija koji mogu provesti svaku poslovnu ideju u stvarnost. Kvalitetna prezentacija i popratni materijali povećavaju vjerojatnost da ćete upravo Vi ostvariti poslovni uspjeh. Izradu kvalitetnih prezentacija i tiskanog materijala prepustite stručnoj ekipi visokoobrazovanih stručnjaka koji su svoje zna-

Multimodus, Zagreb, w w w. m u l t i m o d u s . h r. Tvrtka je razvila brend Šefov prijatelj. Njime su obuhvaćeni učinkoviti i lako uporabljivi računalni sustavi, namijenjeni osobama koje upravljaju radnim procesima. Riječ je o izvornim programima koji se mogu prilagoditi pojedinom korisniku. Uključuju i mjerač uredske produktivnosti, uređaj koji kontrolira i poboljšava učinkovitost rada u uredskom okruženju, automatski bilježi i kategorizira aktivnosti djelatnika za računalima, sadrži jedinstven algoritam umjetne inteligencije koji sam kategorizira rad kao produktivan ili neproduktivan, može poslužiti i kao alat protiv zlouporabe internih korporativnih informacija. Kontakt: Sven Sambunjak, biz@multimodus.hr, +385 1 6143677, +385 91 2334550.

Poboljšivač indeksa viskoznosti

Regija Zaštitna oprema

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Osobna vozila

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Zagreb nabavlja 147 osobnih vozila za HRVI iz Domovinskog rata. Rok dostave ponuda je 3. ožujka.

Maziva Zagreb nabavljaju 69.000 kg poboljšivača indeksa viskoznosti, olefinkopolimera. Rok dostave ponuda je 28. siječnja.

Registrofoni Sadnice

Vođenje katastra vodova

Grad Split treba uslugu vođenja katastra vodova. Rok dostave ponuda je 8. veljače.

Rudnik i TE Ugljevik nabavljaju zaštitnu odjeću i obuću. Rok dostave ponuda je 17. veljače.

Grad Sinj nabavlja 2103 sadnice voćki, 514 sadnica masline, 1170 sadnica vinove loze. Rok dostave ponuda je 2. veljače.

Elektroprivreda BiH Sarajevo nabavlja registrofone. Rok za dostavu ponuda je 17. veljače.

Autogume

Komunalno Jastrebarsko nabavlja 120 autoguma za laka i teretna vozila. Rok za ponude je 1. veljače.

tel.: 01/5501-511 faks: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing.hr


28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3611, 25. siječnja 2010.

Institut za javne financije upozorava:

Oprezno s proračunskim deficitom u 2010. Vlada mora biti jako oprezna sa svim mjerama uključujući i mjere za gospodarski oporavak. Treba se fokusirati i na smanjenje državne potrošnje, posebice na reformu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te državne uprave

O

pća uprava Europske komisije za ekonomska i financijska pitanja objavila je 6. siječnja tromjesečno izvješće za zemlje kandidatkinje (Hrvatska, Makedonija, Turska) i potencijalne kandidatkinje za ulazak u Europsku uniju (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Kosovo). U njemu se prate posljednji dostupni podaci za svaku pojedinu zemlju vezani uz proizvodnju i potražnju, tržište rada, ekonomske odnose s inozemstvom, cijene, monetarne i financijske indikatore i financije opće države. U svojem osvrtu na to izvješće Mihaela Bronić, analitičarka Instituta za javne financije (IJF), fokusirala se na kretanje bruto domaćeg proizvoda (BDP), kao osnovnu mjeru ukupne ekonomske ak-

tivnosti u zemlji, te na deficit i dug opće države. Najvažniji je zaključak Izvješća kako međunarodna financijska kriza i dalje utječe na ekonomije promatranih zemalja, ali se prema posljednjim podacima pojavljuju neke naznake početaka izlaska iz krize. Tako je u Turskoj, Hrvatskoj i Srbiji u trećem tromjesečju protekle godine zabilježeno

Preveliki rast proračunskog deficita u vremenima krize posebice je opasan jer je upitno kako i po kojim uvjetima će se on financirati usporavanje stope pada BDP-a. No, u Izvješću

se napominje kako bi to poboljšanje moglo kratko trajati jer je ono djelomično posljedica povećane državne potrošnje koja je u 2009. rezultirala prevelikim rastom proračunskih deficita, kaže Mihaela Bronić pojašnjavajući kako postoje dva načina na koja se zemlje Srednje i Istočne Europe suočavaju s krizom: povećavanjem proračunskog

deficita i/ili zaduživanjem kod MMF-a i/ili Europske komisije (primjerice Srbija). Proračunski se deficiti moraju smanjiti Ona upozorava kako je preveliki rast proračunskog deficita u vremenima krize posebice opasan jer je upitno kako i po kojim uvjetima će se taj deficit financirati. Osim

toga porast proračunskog deficita utječe i na daljnje povećanje javnog duga. Stoga se i u Izvješću zaključuje da se deficiti opće države u 2010. moraju smanjiti u odnosu na 2009. godinu. Vlade većine promatranih zemalja u svojim su prijedlozima proračuna za 2010. i planirale smanjenje proračunskih deficita, samo je pitanje hoće li to moći i učiniti, napominje ona. “Hrvatska se vlada u 2010. treba truditi očuvati planiranu razinu proračunskog deficita. Stoga Vlada mora biti jako oprezna sa svim mjerama koje bude poduzimala uključujući i mjere za gospodarski oporavak i razvitak, predložene na sjednici Vlade 14. siječnja. Prva je mjera kreditiranje tvrtki kroz suradnju HNB-a, HBOR-a, Vlade i poslovnih banaka, a dru-

ga izravan ulazak otvorenih investicijskih fondova u vlasničku strukturu tvrtki. Detalji mjera još nisu objavljeni, ali zasigurno će HBOR preuzeti dio rizika vezan uz novoizdane kredite. Važno je da kriteriji dodjele novca budu kvalitetni kako ne bi došlo do aktiviranja jamstva jer bi to negativno utjecalo na dugoročnu održivost javnih financija, posebno zbog već jako visokoga javnog duga u našoj zemlji. Nadalje, budući da je upitno hoće li se ostvariti planirana razina državnih prihoda, Vlada bi se trebala fokusirati na smanjenje državne potrošnje, posebice na reformu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te državne uprave jer ti rashodi najviše opterećuju državni proračun”, smatra analitičarka IJF-a. (V. A.)

Fondovi u 2009. godini

Imovina premašila 11,4 milijarde kuna Novčani su fondovi dobrim prinosima privukli pažnju ulagača, pa im je imovina lani porasla za čak 54,70 posto premašivši šest milijardi kuna Marko Repecki www.hrportfolio.com

U

protekloj je godini zaustavljen pad imovine otvorenih investicijskih fondova koji je trajao od početka 2008. tako da su fondovi 2009. završili s ukupnom imovinom od 11,406 milijardi kuna. Dno je dotaknuto lanjske veljače kada je imovina pala na 8,136 milijardi kuna, ali od ožujka traje gotovo neprekinut rast. Zbog situacije na novčanim tržištima i povećanih kamata novčani su

fondovi svojim dobrim prinosima privukli pažnju ulagača te znatno uvećali imovinu koja je potkraj 2008. godine iznosila 3,907 milijardi kuna da bi lani porasla za čak 54,70 posto premašivši šest milijardi kuna. Da su konzervativniji oblici fondova postali popularniji u ovako nestabilnom razdoblju pokazuje i podatak o porastu imovine obvezničkih fondova koja je tijekom 2009. uvećana za 10,84 posto, te je 10 obvezničkih fondova, koliko ih je trenutačno aktivno na tržištu, godinu zavr-

šilo sa 554,761 milijunom kuna pod upravljanjem. Mješoviti fondovi jedini u padu Jedina grupa fondova koja je zabilježila pad imovine su oni mješoviti. U odnosu na 2008., koju su završili s imovinom od 2,150 milijardi kuna, lani je njihova imovina pala za 10,28 posto te su godinu završili sa 1,929 milijardi kuna. Dionički fondovi ostvarili su porast imovine od 4,12 posto te su godinu završili sa 2,878 milijardi kuna. To se dogodilo zahvaljujući opo-

ravku ponajprije domaćeg tržišta, a djelomično su pažnju privukli i fondovi orijentirani na globalna brzorastuća tržišta po-

Najveći tržišni udio i dalje uvjerljivo drži ZB Invest koji pod upravljanjem ima 4,249 milijardi kuna put Brazila, Rusije, Indije i Kine koja su ostvarila vrlo visoke prinose, čak i više od 60 posto što je,

barem djelomično, vratilo optimizam ulagača. Kad je riječ o društvima za upravljanje, najveći tržišni udio i dalje uvjerljivo drži ZB Invest koji pod upravljanjem ima 4,249 milijardi kuna što je za 0,69 posto više nego potkraj 2008. godine. Na drugom je mjestu PBZ Invest sa 2,027 milijardi kuna kojima upravljaju kroz otvorene fondove s javnom ponudom. Najveći dobitnik je Raiffeisen Invest koji je porastao za 4,90 posto, na 1,617 milijardi te time s trećeg mjesta istisnuo Erste Invest.


29

www.privredni.hr Broj 3611, 25. siječnja 2010.

( 6,9% pad

*vijesti

Članovima RDMF-a uplaćena državna poticajna sredstva

osobne potrošnje u 3. kvartalu 2009.

ANALIZE PBZ-a

Pad BDP-a u 2009. godini - šest posto U trećem tromjesečju protekle godine bruto domaći proizvod je na godišnjoj razini zabilježio realno smanjenje od 5,7 posto

P

rema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju protekle godine zabilježio je realno smanjenje od 5,7 posto u usporedbi s istim razdobljem 2008. U usporedbi s prethodna dva kvartala u kojima je pad iznosio 6,7 i 6,3 posto usporavanje pada u trećem tromjesečju bilo je očekivano, uglavnom zbog niske statističke baze trećeg kvartala 2008. godine. Na to usporavanje ponajviše je utjecalo bitno usporavanje smanjenja najznačajnije komponente BDP-a - osobne potrošnje. Naime, nakon što je u prvoj polovini godine osobna potrošnja potonula za gotovo 10 posto, treći kvartal donio je pad od 6,9 posto. Dio tog smanjenja krije se u niskoj bazi istog kvartala 2008. godine kada je zabilježen rast osobne potrošnje od samo 0,4 posto, ali i nešto većoj potrošnji stanovništva tijekom ljeta i rane jeseni uslijed turističke sezone, odnosno priprema za novu školsku godinu, ističe Ivana Jović, analitičarka PBZ-a. Istodobno, dodaje, prvi put nakon 22 uzastopna tromjesečja rasta, državna potrošnja zabilježila je pad od 0,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Pad državne potrošnje posljedica je zakašnjele  prilagodbe rashoda snažnoj kontrakciji proračunskih prihoda. Kratkoročno će fiskalna prilagodba (iako

S&P: Hrvatskoj potvrđen kreditni rejting BBB i A-3

Bruto domaći proizvod, stalne cijene (2000. referentna godina) 8,0 6,0

4,2%

4,7%

4,2%

5,5%

4,0

2,4%

2,0 0,0 -2,0 -4,0

q/q-4

-6,0 -8,0

Godišnja stopa rasta -6,2

2000.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

Izvor: DZS

još nedovoljna i neodrživa s obzirom na strukturu proračunskih rashoda) negativno utjecati na gospodarski rast, dok će se pozitivan utjecaj kroz gospodarstvo osjetiti u duljem roku. No valja imati na umu da je fiskalna prilagodba temelj svih reformi koje Hrvatska mora provesti. Neočekivano usporavanje pada na -10,5 po-

Prvi put nakon 22 tromjesečja rasta, državna je potrošnja u trećem lanjskom kvartalu zabilježila pad od 0,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2008. sto u trećem kvartalu zabilježile su investicije u fiksni kapital. Neočekivano? Da, pojašnjava analitičarka PBZ-a, jer mjesečni podaci o kretanju

građevinskih radova nisu ukazivali na takvo kretanje, pa možemo zaključiti da je to usporavanje prije posljedica niske baze trećeg kvartala 2008. godine nego stvarnih kretanja u dijelu investicijske aktivnosti. Uvoz dobara i usluga pao 23,5 posto Pozitivan doprinos kretanju BDP-a i dalje dolazi od neto inozemne potražnje, iako u ne tako izdašnom obliku kao u prethodna dva tromjesečja. Izvoz roba i usluga zabilježio je pad od 17,6 posto na godišnjoj razini (slično kao i u prvoj polovini godine), No, s obzirom na to da izvoz roba i usluga (zbog turističke sezone odnosno snažnog pada turističkog prihoda) ima daleko veći značaj u trećem tromjesečju nego što je to slučaj u ostalima, negativan efekt na ukupni BDP bio je i daleko više izražen, pojašnjava ona, napominjući kako je istodobno

Na račune članova Raiffeisen dobrovoljnih mirovinskih fondova Ministarstvo financija je 19. siječnja 2010. uplatilo nešto više od 93 posto ukupnog iznosa državnih poticajnih sredstava za 2008. godinu, a ostatak uplate očekuje se uskoro. Uplaćena je 17.305.135,81 kuna, čime je imovina Fonda, koji broji više od 40.000 članova, premašila 476 milijuna kuna. Na račune šest Raiffeisen zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova uplaćena je 1.569.578,51 kuna. U RDMF-u ocjenjuju da je iza njih iznimno uspješna godina; prinosi su u kontinuiranom porastu kao i broj članova te njihovih uplata doprinosa.

uvoz dobara i usluga zabilježio pad od 23,5 posto što je nešto manje nego u ranija tri mjeseca. “S obzirom na to da visokofrekventni pokazatelji poput kretanja u trgovini na malo, industrijskoj proizvodnji ili građevinskim radovima i od listopada do studenog nisu značajnije odstupali od kretanja zabilježenih u prethodna tri tromjesečja, ne očekujemo značajniji oporavak domaće potražnje ni značajnije promjene u neto inozemnoj potražnji koja bi trebala dati nešto veći pozitivni doprinos ukupnom BDP-u nego što je to bio slučaj u trećem kvartalu. Uglavnom, u četvrtom tromjesečju 2009. sve te komponente BDP-a trebale bi zabilježiti daljnje usporavanje pada, većinom zbog niske statističke baze istog kvartala 2008. Naša je ocjena da će ukupni pad BDP-a u 2009. biti oko šest posto”, zaključuje Ivana Jović. (V.A.)

Protekli je tjedan rejting agencija Standard&Poor’s Hrvatskoj potvrdila dugoročni BBB i kratkoročni A-3 kreditni rejting. Kako se navodi u priopćenju agencije, procjena se temelji na razmjerno visokom bruto društvenom proizvodu (BDP) po glavi stanovnika, stabilizacijskoj politici hrvatskih monetarnih vlasti i reformama povezanim s pristupanjem EU-u. Kao slabosti navode se velika zaduženost privatnog sektora, spore strukturne reforme za povećanje konkurentnosti i fiskalnog sustava kao i značajna ovisnost gospodarstva o turističkom sektoru. “Unatoč nekim pritiscima, Hrvatska narodna banka učinkovito je odgovorila kako bi očuvala tečaj kune prema euru, čemu su pomogle i značajne devizne rezerve, ali financijski sustav i ukupno gospodarstvo ostaju ranjivi”, stoji u priopćenju. Agencija je ocijenila da će se trend negativnog BDP-a zadržati i u ovoj godini.

Raste stopa registrirane nezaposlenosti

Stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu od 16,7 posto gotovo je dosegla onu s početka 2007., objavio je Državni zavod za statistiku. Tada je, naime, iznosila 17 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti na mjesečnoj razini raste od kolovoza prošle godine, a za prosinac je bila 0,6 postotnih bodova viša nego u studenom. Na godišnjoj je razini porasla za 21,2 posto. U prosincu je, u odnosu na isti mjesec 2008., u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje registrirano 51.090 osoba više.

Prosječna neto plaća 5385 kuna

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plaća u studenom prošle godine bila je 5385 kuna, što je u odnosu na mjesec ranije – više za dva posto. No, na godišnjoj razini plaće su pale za 0,2 posto. Budući da u obračune prosječnih plaća ulaze i božićnice te druge naknade, pretpostavka je da je do porasta plaća u studenom došlo upravo zbog isplata božićnica.

Hrvatsku čeka 2,2 milijarde eura

Ako Hrvatska uđe u Europsku uniju 2012. godine, dobit će pravo na investicijski poticaj iz kohezijske politike u iznosu do 2,2 milijarde eura za 2012. i 2013. godinu - što je 20 puta više od razine potpore koju sada prima kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (Ipa), priopćeno je iz Europske komisije. U priopćenju se navodi i da će se povjerenik Komisije za regionalnu politiku Pawel Samecki ovoga tjedna, u ponedjeljak i utorak, u Zagrebu sastati s dužnosnicima Vlade i Sabora kako bi razgovarao o pripremi Hrvatske za korištenje kohezijskih sredstava iz europskih fondova.


30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3611, 25. siječnja 2010.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Vladine mjere potaknut će živost na novčanom tržištu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

S

udeći prema pokazateljima o organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb, proteklog tjedna nije bilo bitnih promjena. Potražnja za novcem je umjerena zbog razdoblja održavanja obvezne pričuve koje je započelo prije desetak dana. Uobičajeno je potražnja u prvom dijelu razdoblja održavanja znatno viša, ali zbog iznimno dobre likvidnosti bankarskog sektora ona je zadnjih mjeseci tijekom cijeloga razdoblja znatno umjerenija. Stoga veliki dio dnevnih viškova likvidnosti i na počet-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

500

1

400

0,8

300

0,6

200

0,4

100

0,2

0

18.01.2010.

19.01.2010.

20.01.2010.

ku razdoblja održavanja ostaje slobodan. U nedostatku potražnje na novčanom tržištu, dnevni viškovi depozitnih institucija usmjeravaju se u središnju banku kao prekonoćni depozit uz kamatnu stopu od 0,5 posto. Zbog obilne ponude kamatne stope

21.01.2010.

0,0

22.01.2010.

na Tržištu novca Zagreb također su na vrlo niskoj razini i kreću se oko 0,5 posto, dok su kamatne stope na dulje rokove nešto više. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 0,61 posto. Ni prošloga utorka Ministarstvo financija nije

18.01.’10. - 21.01.’09.

11.01.’10. - 15.01.’09.

ponedjeljak

utorak

održalo aukciju trezorskih zapisa, zbog čega sudionici nisu imali mogućnost dio kratkoročnih viškova usmjeriti u ove kratkoročne vrijednosnice. S druge strane, nije održana ni redovita repo aukcija središnje banke. Kako je likvidnost sustava i da-

srijeda

četvrtak

petak

lje iznimno dobra, središnja banka nema potrebu puštati u sustav dodatna sredstva. Neobjavljivanje aukcije nije utjecalo na kretanja na novčanom tržištu. Izgledan je nastavak takvog odnosa ponude i potražnje novca i

kroz sljedeće razdoblje. Neke veće promjene mogle bi nastupiti provođenjem mjera hrvatske vlade za gospodarski oporavak i razvitak, kada bi se ona trebala zajedno sa središnjom bankom i bankama uključiti u kreditiranje gospodarstva. Realno je očekivati da bi provođenje tih mjera moglo unijeti više živosti na novčanom tržištu zbog očekivanog ravnomjernijeg rasporeda likvidnosti među potencijalnim korisnicima. U svakom slučaju, izrazita neravnoteža novčanog tržišta zbog preobilne ponude barem će djelomično biti ublažena.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Nastavlja se pad vrijednosti kune

Nastavljen trend rasta

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je protekli tjedan dodatno oslabjela prema važvaluta AUD CAD

Srednji tečaj za devize australski dolar kanadski dolar

EUR

7.31

4,673018

USD

prošlog tjedna vrijedio 7,288039 kuna, američki dolar 5,150558, a franak 4,957850 kuna. 5.20

CHF

4.97

7.30

5.16

4.96

7.29

5.12

4.95

7.28

5.08

4.94

7.27

5.04

4.93

7.26

5.00

4.92

4,917705

JPY

japanski jen (100)

5,702691

CHF

švicarski franak

4,957850

GBP

britanska funta

8,368399

USD

američki dolar

5,150558

EUR

euro

7,288039

Izvor: HNB

a švicarskog franka za 0,4 posto. Vrlo sličan pad kune zabilježen je i tjedan ranije. Euro je potkraj

nijim valutama. Naime, vrijednost eura je u odnosu na kunu porasla za 0,2 posto, dolara za 1,63,

20.1.

21.1.

22.1.

23.1

19.1.

20.1.

21.1.

22.1.

23.1

19.1.

20.1.

21.1.

22.1.

23.1

Međunarodno tržište kapitala

Najavom novog zakona Obama srušio burze

5800 5640

FTSE 100

drugim vrijednosnim papirima za svoj račun, u četvrtak su pale cijene dionica financijskog sektora, a onda i svih ostalih. Više od pet posto pale su 11200 11000

Dow Jones

cijene dionica banaka kojima bi novi zakon najviše smanjio zarade, kao što su Bank of America, Citigroup i JPMorgan Chase. 2500 2400

5480

10800

2300

5320

10600

2200

5160

10400

2100

5000

10200 18.01. 19.01. 20.01. 21.01. 22.01.

5000 4500

CAC40

6200

DAX

18.01. 19.01. 20.01. 21.01. 22.01. 11400 11100

6000

3500

5800

10500

3000

5600

10200

5400 18.01. 19.01. 20.01. 21.01. 22.01.

NIKKEI 225

10800

4000

2500

NASDAQ

2000 18.01. 19.01. 20.01. 21.01. 22.01.

6400

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

146

148

144

146

142

144

140

primjena od 23. siječnja 2010. 19.1.

Zbog prijedloga američkog predsjednika Baracka Obame da se bankama ograniči mogućnost rizičnog trgovanja dionicama, obveznicama i

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex prošlog je petka dosegnula razinu od 146,5703 boda, što je u odnosu na tjedan ranije porast od 0,44 posto. Time je nastavljen trend rasta koji je započeo prije nešto više od mjesec dana.

9900 18.01. 19.01. 20.01. 21.01. 22.01.

18.01. 19.01. 20.01. 21.01. 22.01.

O Obaminom prijedlogu raspravljat će se u Kongresu, a koliko je on uzdrmao ulagače pokazuje i veliki, 19-postotni skok VIX indeksa Čikaške burze opcija, poznatog i kao “indeks straha”. Gubici na Wall Streetu utjecali su i na europske te azijske burze, koje su u četvrtak također zabilježile pad između 1,5 i 2,5 posto. Optimizam ulagača nije vraćen ni dan kasnije, pa su svi indeksi svjetskih burzi u petak poslijepodne po našem vremenu bili u crvenom, i to u rasponu od 0,31 (Dow Jones) do 2,56 posto (Nikkei).

142 23.12.

31.12.

14.1.

21.1.

18.1.

19.1.

20.1.

21.1.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 21.1.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni MF AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindik. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar

146,7789 150,5804 139,6288 148,3614 146,5703

149,9066 175,8065 114,6936 127,8060 121,9827 146,6985 162,1018 159,5603 170,9566 123,7394 100,2432 107,3999 142,2955 103,5440 111,7186 148,3758 132,9436 101,2878 116,7841 106,6274 108,6145

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


31

www.privredni.hr Broj 3611, 25. siječnja 2010. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET:185,938 milijuna kuna

Najviše porasla dionica Ine iznosio 81,963 milijuna kuna. Indeks Crobex pao je za 0,12 posto, na 2.155,53 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.132,68 bodo-

Marko Repecki www.hrportfolio.hr Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi proteklog je tjedna Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Podravka d.d. Atlantska plovidba d.d. Ingra d.d. Ina d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Dalekovod d.d. Ericsson Nikola Tesla d..d Končar-elektroindustrija d.d. Institut građevinarstva Hrvatske d.d.

-0,25% 2,01% -1,90% -3,11% 2,25% 0,37% -2,98% 0,45% 1,94% -3,53%

zadnja cijena 294,76 355,00 1.030,00 42,05 1.820,00 272,00 342,00 1.435,41 478,79 2.730,00

promet 18.510.192,73 7.190.061,19 6.754.705,86 5.846.532,39 3.902.124,47 3.801.018,09 3.354.464,01 3.326.472,10 3.153.775,01 2.578.672,60

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 81.963.983,99 kn

va, što je pad od 0,24 posto. Pet od 10 najtrgovanijih dionica imalo je porast vrijednosti. Najviše se trgovalo dionicom HT-a kojom je 10 dionica s najvećim rastom cijene

ostvareno 18,510 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala za 0,25 posto te je trgovanje završila na 294,76 kuna. Najveći je dobitnik bila dioni-

tjedna promjena

Istraturist d.d. Lavčević d.d. Čakovečki mlinovi d.d. Žitnjak d.d. Centar banka d.d.(redovna) Finvest Corp d.d. Croatia osiguranje d.d. (povlaštena) Croatia osiguranje d.d. (redovna) Tanker d.d. Dioki d.d.

24,99% 20,61% 18,62% 15,21% 14,51% 10,94% 9,09% 8,16% 7,72% 7,13%

zadnja cijena 399,97 269,00 3.240,00 139,98 277,00 142,00 6.000,00 5.948,87 140,00 143,99

promet 517.734,69 4.035,00 2.029.193,49 10.406,78 76.841,94 994,00 11.500,00 68.543,22 2.800,00 237.160,19

INVESTICIJSKI FONDOVI

a iza njega je Ilirika BRIC s padom od 2,88 posto. Najuspješniji posebni fond bio je OTP indeksni s porastom od 1,87 posto, dok je HPB Titan pao 2,77 posto. Najuspješniji mješoviti fond bio je Erste Balanced

koji je porastao 0,45 posto, a potom Raiffeisen Balanced s porastom od 0,35 posto. Najveći pad u ovoj grupi imao je fond ST Aggressive (2,48 posto). Devet obvezničkih fondova je poraslo, dok kod nov-

čanih ni jedan od 20 trenutačno aktivnih fondova nije zabilježio pad. Od zanimljivosti možemo izdvojiti da se za fond Ilirika Bric od 25. siječnja do 5. veljače neće naplaćivati ulazna naknada. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 11. do 21. siječnja 2010. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity Select Europe HI-growth ZB trend Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen C. Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity Aureus Equity FIMA West ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija FIMA Maximum NFD BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Poba Ico Equity HPB WAV DJE Platinum JIE Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging M. Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP meridian 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen HR dionice Aureus US Equity NFD Nova Europa OTP Europa Plus Ilirika BRIC

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn kn

121.7200 138.6300 102.7300 9.8458 132.6149 152.4300 192.6285 69.9993 107.2174 115.5603 8.2434 147.0697 80.8293 52.9655 59.7200 6.0210 71.9973 105.2993

0,45 -1,13 0,27 -1,20 -0,09 0,35 0,23 -2,48 -0,07 -1,91 -0,38 -0,47 -0,45 -1,42 -0,48 -0,23 0,20 -0,02

€ € € € € € € kn € €

153.1100 12.9374 134.5537 10.8053 163.1000 121.0900 121.4000 149.2400 120.0469 123.4838

0,05 -0,09 0,08 0,09 0,10 0,33 0,44 0,46 0,18 0,08

kn kn € € kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn € kn €

129.1900 159.4401 136.7552 121.6800 136.7649 140.0300 135.2443 134.1400 135.3700 130.9089 121.7000 128.1115 119.4297 116.7300 113.6038 10.9753 105.1742 10.3473 101.1245 101.7500

0,09 0,08 0,07 0,08 0,04 0,16 0,04 0,09 0,04 0,08 0,07 0,18 0,08 0,05 0,07 0,08 0,08 0,07 0,13 0,09

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS kn kn € € € € € kn € € kn kn € kn € kn kn € kn € kn € kn kn € kn € kn kn € € kn kn kn € kn kn kn kn kn € €

15.6092 53.0410 10.6207 8.4310 122.5500 97.4100 101.2200 88.8607 169.8001 67.8000 86.2600 91.4855 96.8700 95.7742 13.3069 96.2500 64.9847 42.6095 23.4520 26.3550 70.9800 53.5779 61.1800 6019.2800 83.1975 70.3113 34.2700 51.5128 6.4633 56.3600 78.1376 57.5025 399.0455 332.6125 90.5086 88.5900 284.1159 74.3500 111.6148 124.7917 105.9090 97.2835

-0,14 -1,12 0,22 -1,77 -0,96 -1,58 -2,21 -2,45 -0,63 -0,26 0,47 -0,33 0,47 -1,52 0,10 -1,65 -1,08 0,04 -2,29 -2,82 -1,58 -1,04 -1,69 1,19 -1,41 -1,58 -1,92 0,19 -0,51 -1,45 -1,55 -1,79 1,65 -1,93 -0,82 0,60 -1,36 1,13 -1,59 0,28 -3,07 -2,88

kn € kn € € kn

11.65 68.77 42.43 10.5 10.49 100.28

0,27 -2,77 1,87 1,1 1,2 N/A

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS KD Prvi izbor HPB Titan OTP indeksni AC G Balanced EM AC G Dynamic EM VB CROBEX10

zadnja vrijednost 2.155,53 1.132,68 97,04

ca Ine koja je porasla za 2,25 posto te je njena cijena u zadnjem trgovanju bila 1820 kuna. Najveći 10 dionica s najvećim padom cijene Đakovština d.d. Tep d.d. Imunološki zavod d.d. Jadransko osiguranje d.d. Banka Splitsko-Dalmatinska d.d. Hoteli Makarska d.d. Uljanik d.d. VABA d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. HTP Korčula d.d.

tjedna promjena -0,12% -0,24% +0,14%

pad imala je dionica IGH koja je pala za 3,53 posto te je trgovanje završila na 2730 kuna.

tjedna promjena -63,21% -29,33% -17,57% -16,64% -16,20% -14,30% -14,29% -11,64% -11,60% -11,42%

zadnja cijena 12,51 32,50 206,00 2.500,00 150,00 94,10 150,00 64,50 1.600,01 124,00

promet 136.678,51 81.140,15 53.024,60 34.400,00 31.200,00 68.675,54 7.950,00 5.725,20 40.247,57 33.269,53

*vijesti

Najuspješniji novčani fondovi Proteklog je tjedna 49 od ukupno 97 fondova ostvarilo pozitivan rezultat. Poraslo je 11 dioničkih fondova, a najuspješniji je bio fond MP Mena HR (1,65 posto). Najveći pad zabilježio je fond OTP Europa Plus (3,07 posto),

index Crobex Crobex10 Crobis

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ST Aggressive HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Ilirika JIE Balanced Aureus Balanced HPB Dynamic InterInvest Balanced C-Premium Agram Trust Allianz Portfolio

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond Select Eurobond ICF Fixed Income HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ICF Money Market Raiffeisen Cash Select Novčani Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond InterInvest Cash VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money

Viaduktova dobit u devet mjeseci 31,7 milijuna kuna Građevinska tvrtka Viadukt ostvarila je u prvih devet mjeseci prošle godine prihod od 943 milijuna kuna i dobit od 31,7 milijuna, objavljeno je u izvješću dostavljenom Zagrebačkoj burzi. Iako je prihod bio nešto manji nego u 2008. kada je iznosio 1,045 milijardi kuna, godinu poslije smanjeni su i rashodi sa 1,03 milijarde na 903 milijuna kuna. Tvrtka je 30. rujna imala potraživanja od kupaca vrijedna 430,3 milijuna kuna, čija naplata, izvještava se, ide vrlo otežano. Ukupne kratkoročne obveze na taj dan iznosile su 640,8 milijuna kuna. Od toga se 343,3 milijuna odnosi na obveze prema dobavljačima, a 284,6 milijuna kuna na predujmove. Vlastiti izvori sredstava, iskazani u iznosu od 220,8 milijuna kuna, povećani su za 33,9 milijuna, uglavnom kroz ostvarenu dobit. OTP banka: krediti za mlade OTP banka najavila je posebnu ponudu kredita za mlađe od 35 godina. Kako je priopćeno, ta posebna ponuda mladima nudi povoljne uvjete stambenih i gotovinskih kredita, a posebna pogodnost je to što se status klijenta može steći naknadno. Nova kreditna kampanja pokrenuta je uz slogan Početak ne mora biti težak. Gotovinski krediti za mlade mogu se ugovoriti uz kamatnu stopu od 8,99 posto (EKS 9,88 posto), a maksimalni iznos

kredita je 5000 eura, uz rok otplate do 10 godina. U toj se kreditnoj kampanji nude krediti bez jamaca i bez police osiguranja s povećanim iznosom u protuvrijednosti do 8000 eura. Stambeni krediti za mlade ugovaraju se uz kamatnu stopu od 6,75 posto (EKS 7,28 posto) uz najpovoljniji omjer hipoteke od 1:1. Erste banka: porast broja korisnika internet bankarstva

Zaključno sa 31. prosincem 2009. godine, Erste& Steiermärkische Bank zabilježila je više od 65.205 fizičkih osoba korisnika Erste NetBanking usluge internetskog bankarstva, što je u odnosu na kraj 2008. povećanje od gotovo 28 posto. U istom je razdoblju evidentirano 2.214.940 transakcija fizičkih osoba putem Erste NetBankinga, što je porast od 33 posto. Porast broja korisnika zabilježen je i kod ostalih alternativnih kanala distribucije: broj korisnika Erste mBanking usluge mobilnog bankarstva porastao je više od 20 posto, Erste Fona više od 32 posto, a Erste SMS uslugu koristi sedam posto više korisnika. Lani je zabilježen i porast broja trajnih naloga za gotovo 38 posto, a broj izvršenih trajnih naloga povećan je za više od 25 posto.



e-pv 3611