18 EUROGLAS
( čak 40% u 3 godine
*vijesti Rumunjska gasi 100.000 radnih mjesta u javnom sektoru Rumunjski ministar financija Sebastian Vladescu rekao je kako će 100.000 radnih mjesta u javnom sektoru biti ugašeno u okviru smanjenja proračunskih troškova. Vladescu je priopćenje objavio dok je parlament raspravljao o ovogodišnjem državnom proračunu koji je ključan za odmrzavanje tranše od 1,5 milijardi eura zajma Međunarodnog monetarnog fonda, objavila je Banka. Analitičari kažu kako to ne znači da će 100.000 ljudi izgubiti posao, nego da se upražnjena mjesta neće popunjavati, a oni koji odlaze u mirovinu neće biti zamijenjeni. Bugarska želi privući kineske i korejske ulagače Bugarska će pokušati privući kineske i korejske investitore kako bi osigurala prijeko potreban strani kapital i pomogla gospodarstvu u razvoju da izađe iz duboke recesije, priopćila je bugarska vlada. Procjenjuje se, objavila je Banka, da su izravne strane investicije u Bugarsku prošle godine pale za više od 50 posto, na oko tri milijarde eura, i da će u 2010. porasti za oko 10 posto na temelju oporavka zapadnoeuropskih gospodarstava koja su joj glavno izvozno tržište, izjavio je za Reuters čelnik bugarske državne agencije za strana ulaganja (FDI) Stoyan Stalev. Niža razina deficita poljske platne bilance Deficit poljske platne bilance lanjskog studenog zabilježio je neočekivano nižu razinu od 1,3 milijarde eura, dok su analitičari prognozirali da će manjak platne bilance premašiti 1,5 milijardi eura, prenosi Warsaw Business Journal. Najpesimističnije prognoze dosezale su iznos deficita od 2,5 milijardi eura zbog isplate rekordnih dividendi osiguravateljske kompanije PZU, objavila je Banka. Ekonomisti pak naglašavaju kako su trendovi u bilanci plaćanja izvrsni.
Privredni vjesnik Broj 3611, 25. siječnja 2010.
revidiran rast BDP-a u Latviji
Pouke krize
U Uniji se ipak lak
Kriza je potvrdila u kojoj je mjeri eurozona zaštita i amortizer od potresa na tržiš Mađarske: čak i uz priznato “frizirane” rezultate, Grčka je unatoč većem javno m deficitu daleko lakše isplivala iz krize Lada Stipić-Nisiteo niseteo.lada@skynet.be
K
riza je žestoko pogodila zemlje Srednje i Istočne Europe, dvostruko snažnije negoli njeno ishodište, SAD. Amerikanci su doživjeli pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 7,4 posto, društvo starih članica Europske unije (statistički poznato kao EU15) svjedočilo je prosječnom sažimanju BDP-a od 8,8 posto, dok su nove članice EU-a najteže pogođene padom koji je uglavnom nadilazio pad BDP-a “stare” Europe. Bruegel, briselski think tank specijaliziran za gospodarske teme, na originalan je način ukazao na prave razmjere krize usporedivši prognoze rasta BDP-a iz 2007. godine i danas. U ovome je najgore prošla Latvija koja se od kandidata za eurozonu u relativno kratkom rasponu od tri godine srozala do zemlje s najizrazitije revidiranim rastom BDPa - 40 posto! Prema ovome, baltički tercet poletnih ekonomija od trenutka izbijanja krize do danas prisiljen je dramatično smanjiti očekivanja. Sve tri zemlje razliku prognoza za 2007. i 2010. godinu mjere postocima iznad tridesetice. Slijede ih Armenija, Ukrajina i Gruzija. Rumunjska i Bugarska su nakon Baltika iduće na ljestvici najviše smanjenih očekivanja s padom od 17 posto. Hrvatska je sa 15 posto pada očekivanja za tri godine smje-
štena između Slovačke i Mađarske, neznatno ispod Slovenije, Crne Gore i BiH te prosjeka pada očekivanja za 30 zemalja Srednje i Istočne Europe od Rusije i Armenije do Turske, Moldavije i novih članica EU-a. Albanija je revidirala očekivanja rasta u istom po-
stotku kao i SAD. Jedina zemlja s popisa koja je u 2007. očekivala manje nego što planira za 2010. godinu jest Uzbekistan. Jača strana ulaganja Uspješna tranzicija novih članica temelji se na institucionalnoj i političkoj integraciji, na finan-
Novi investicijski okvir Lansirajući na samom koncu prošle godine investicijski okvir za zapadni Balkan, EU je ustvrdio da će koordinacijom poboljšati utjecaj ulaganja u napredak regije. “Ovo je efikasno sredstvo za objedinjavanje svih financijskih izvora kako bi zemlje lakše došle do razvojnih sredstava”, izjavio je potpredsjednik EBRD-a Varel Freeman. Okvir za financiranje pojednostavnio je proceduru odobravanja kredita na način da se objedinjenim sredstvima pristupa s jedne ulazne točke te da se prihvaćaju programi koji podržavaju prioritete iz pristupne strategije EU-a.
cijskom uključivanju u EU koje je olakšalo i in-
Ispostavilo se da strano vlasništvo nad domaćim bankama u “novoj” Europi i nije tako loša stvar budući da su banke čak i na vrhuncu krize zadržale likvidnost tenziviralo direktna strana ulaganja, a banke sa zapada Europe preselilo na teren novih članica, potom na integriranju robne razmjene te na otvaranju tržišta rada. Krizu su olakšali elementi razvojne politi-
ke EU-a pri čemu je EU intervenirao u poljuljane novčarske sustave nekih članica (Mađarske i Rumunjske). Razvojna banka EU-a više se i aktivnije uključila u oporavak s dodatnih 15 milijardi eura ili 30 posto višim investiranjem EIB-ovog novca u razvoj novih članica. Istodobno je ekspanziju doživjela Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) - s krizom je pojačala djelovanje u 30 zemalja sa 5,1 na sedam milijardi eura godišnje. EBRD, EIB i Svjetska banka početkom protekle godine inaugurirali su zajednički plan potpore poduzetništvu kroz kredite vrijedne 24,5 milijardi eura u dvije godine. Mađarska, La-