Drvo je prvo

papir na kojem je tiskan ovaj prilog ima FSC certifikat

posebno izdanje Privrednog vjesnika o drvnoj industriji u Hrvatskoj

16-17 :: ANALIZA STANJA U DRVNOM SEKTORU

Malim koracima naprijed 18 :: BIOMASA

Gorivo za sigurniju budućnost 22 :: OBLIKOVANJE PROIZVODA

Dizajn nije samo dobra ideja 24 :: KREDITIRANJE

HBOR odobrio drvnoj industriji 1,6 milijardi kuna

13. listopada 2008.

www.finvestcorp.hr

drvo=1. 3

13. listopada 2008.

DAMIR POLANČEC, POTPREDSJEDNIK VLADE

MARIJAN KAVRAN, POMOĆNIK DIREKTORICE SEKTORA POLJOPRIVEDE, PREHRAMBENE INDUSTRIJE I ŠUMARSTVA HGK-a

Drvo je prvo – to je dobar projekt Čini mi se da se radi o zanimljivom i korisnom promotivnom projektu koji već vidim u sklopu aktivnosti Hrvatske izvozne ofenzive te u tom smislu uskoro očekujem da se uz postojeća tri logotipa partnera na projektu priključi i logo Ministarstva gospodarstva. Ovaj primjer sektorskog marketinga može biti koristan i poučan i u drugim industrijama.

NADAN VIDOŠEVIĆ, PREDSJEDNIK HGK-a

Osnova svega je proizvodnja Niti jedna država svoj opstanak ne temelji na uslužnoj djelatnosti, pa to ne može ni Hrvatska. Svaka čast turizmu u čijoj se prijestolnici sada nalazimo, ali osnova svega je ipak – proizvodnja. Šumarstvo je jedan od rijetkih sektora u kojem se kroz drvnu industriju može graditi budućnost Hrvatske. Hrvatska gospodarska komora ostvaruje odličnu suradnju s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, no država je ta koja kroji politiku, po kojoj, umjesto obrane vlastitih interesa, postaje prokurator tuđih. Uostalom, pitajte se na čijoj stolici sjedite sada, ovdje, u svom uredu, u svom domu..?

IVAN SLAMIĆ, DIREKTOR TVIN-a

Možemo biti okosnica razvoja Razgovori sa švedskim partnerom Ikeom o podizanju nove tvornice pločastog namještaja u Virovitici s najsuvremenijom tehnologijom, u vrijednosti 25 milijuna eura, a u kojoj bi se zaposlilo 250 radnika, u stanju su mirovanja jer u ovakvim uvjetima poslovanja ne možemo ostvariti postupno sniženje cijena u sljedećih pet godina od puštanja tvornice u rad. Drvna industrija, zajedno sa šumarstvom, može biti okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva, ali s jačim potporama države i odgovornostima svih onih koji rade u drvnoj industriji. Trebalo bi pronaći jače izvore subvencioniranja jer ako euro padne ispod sedam kuna, teško ćemo se moći uklopiti u cijene na stranim tržištima.

IMPRESUM GLAVNI UREDNIK: Darko Buković UREDNIK IZDANJA: Marijan Kavran IZVRŠNI UREDNIK: Krešimir Sočković

Izvoz je i dalje, unatoč svemu, jedini imperativ!

D

rvni i šumarski sektor predstavljaju stari, tradicionalni dio hrvatskog gospodarstva, budući da već više od dva stoljeća daju aktivan doprinos razvoju prvenstveno ruralnih područja, zapošljavaju lokalno stanovništvo, a u velikoj mjeri proizvode za izvoz. Upravo je izvoz jedna od najvećih konstanti drvne industrije jer su bačvarske hrastove dužice, drveni sanduci i prvi komadi stolaca i namještaja kretali preko Atlantika i onda kada je u Europi sve stajalo. Izvozilo se još potkraj 19. stoljeća, a tijekom poznate krize u tridesetima izvoz se održao iako se gotovo prepolovio. Nakon Drugog svjetskog rata politika je naredila pojačane sječe šuma, pa se drvom direktno poticala obnova i podizalo gospodarstvo. U sedamdestim i osamdesetim, na početku naftne krize, prerada drva je ponovno pokazala veliku žilavost otvaranjem naših tvornica u SAD-u u kojima su se montirale kolonijal stolice, čime smo zauzeli dobar dio tržišta.

Stoga je razumljivo da narod dobro percipira preradu drva budući da je, povijesno gledajući, odigrala važnu ulogu u krizama.

Sada su prilike vrlo slične ozbiljna kriza je na vratima. No, zapitajmo se, ima li ovako strukturirana drvna industrija snage prebroditi globalna i domaća ograničenja, prije svega u monetarnoj i tečajnoj sferi čije refleksije kao veliki izvoznik amortizira zadnjih godina? Uvjeti poslovanja danas su znatno teži, odnosi na tržištu ne pogoduju malim ekonomijama i sitnim izvoznicima, a konkurencija s agresivnim azijskim proizvodima koji se kapilarno šire u sve trgovine svijeta jača je no ikada. Istodobno, domaći proizvođači svakim danom sve više gube pozicije na hrvatskom tržištu, a prema provedenim istraživanjima strani trgovački lanci glavna su mjesta gdje se kupuje sve skuplji namještaj.

Ulaskom u EU sektor će biti obvezan uskladiti, certificirati i uvesti CE oznake, što će biti dodatni na-

TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić OBLIKOVANJE: Stanislav Bohaček

Domaći proizvođači svakim danom sve više gube pozicije na hrvatskom tržištu. Kriza je pred vratima i moramo se pitati možemo li je prebroditi por uz onaj osnovni - kako preživjeti na velikom tržištu za koje očito nismo još potpuno spremni. Nažalost, za pet tvrtki više nema spasa; ove su godine potonule u stečajevima. Gaj, ITC, Vrbovsko, Lepa, Magor, redom su bili finalisti koji su pritisnuti prije svega globalnom kri-

Trebalo bi izvoziti sofisticirane i konkurentne proizvode, a put do njih uopće nije lak niti jednostavan, a najmanje brz. Sama sirovina više nije dovoljna zom, a prodavali su u SAD-u i Engleskoj, zadnjih godina gomilali gubitke i sada su uslijed zaoštravanja na domaćem tržištu morali kapitulirati. U Hrvatskoj preko 50.000 radnika dobiva posao na bazi šume i drva i vjerujemo da gubici gotovo 2000 radnih mjesta neće imati katastrofalne posljedice za budućnost sektora, nego da se samo radi o ozbiljnoj opomeni.

Izvoz i dalje raste i za prvih osam mjeseci iznosio je 700 miliju-

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA: VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027 E-mail: pretplata@privredni.hr

FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

na američkih dolara, 13 posto više nego lani. Posustajemo, jer lani je rast bio oko 30 posto, a sve je teže prodavati u inozemstvu, čak i sirovinu i piljenu građu, budući da su cijene uslijed krize znatno pale i gomilaju se svjetske zalihe. Trebalo bi izvoziti sofisticirane i konkurentne proizvode, a put do njih uopće nije lak niti jednostavan, a najmanje brz. Sama sirovina više nije dovoljna. Ovo je branša s velikom perspektivom, temeljena gotovo potpuno na domaćoj sirovini, a većina još uvijek smatra da bi trebali proizvoditi više namještaja, finalizirati... Postojeća struktura nije loša, nego je loše i bremenito okruženje. Ponovno sve leži na tvrtkama jer same trebaju uložiti goleme napore kao bi se održale i pronašle nove unutarnje resurse za nova tržišta, a institucije i Vlada trebaju nastaviti započeti dijalog koji je uistinu obećavajući, no za tvrtke još uvijek nedovoljan.

Nadajmo se da će uvodna priča za neku novu globalnu krizu početi na sličan način i da ćemo navoditi kako se davne 2008. drvna industrija spasila i održala na tržištu, te kako je drvni resurs, kao mnogo puta do tada, pomogao hrvatskom gospodarstvu.

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 DIREKTOR: Nikola Baučić POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, ZG

4 drvo=1.

posebno izdanje Privrednog vjesnika o drvnoj industriji u Hrvatskoj

PETAR ČOBANKOVIĆ, MINISTAR REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

Uspjeli smo preokr ˇ S

umarstvo je promjenama nadležnosti ministarstava i osnivanjem novih postalo dio Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

No ministar koji se bavi šumama ostao je isti kao i za prethodnog mandata i u tom poslu je već pet godina. O onome što je učinjeno, kao i o planovima u ovom sektoru razgovarali smo s ministrom Petrom Čobankovićem.

Drvna industrija i šumarstvo osuđeni su na međusobnu suradnju, a vi ste im nadređeni jer su u vašem resoru obje grane. Je li u tom kontekstu uopće moguće argumentirano pregovarati ili je sve unaprijed osuđeno na kompromise? Šumarstvo i drvna industrija dvije su vrlo važne gospodarske grane, interesno i tradicijski vrlo

Promjene su u tijeku u zadnjih pet godina i polučit će održive dugoročne rezultate. Vlada čini znatne napore u provođenju korjenitih promjena u preradi drva i proizvodnji namještaja. Za uspješno poslovanje zaslužni su dobri menadžeri, stručna radna snaga, investiranje i tehnološki razvoj, visoka produktivnost i konkurentnost usko povezane. Tako možemo primijetiti da su pogoni drvne industrije građeni najčešće uz rubove šuma ili u neposrednoj blizini, s razlogom osiguravanja blizine sirovine i skraćenja vremena prijevoza. Te dvije grane ovise jedna o drugoj i uvijek su usko surađivale i stvarale partnerske odnose kakvi vladaju i danas.

Možemo reći da smo zadovoljni suradnjom tih dviju grana, no svaka suradnja može biti još bolja, na čemu ustrajemo, a baš zbog njihove uzajamne povezanosti smatram da je dobro da su obje grane u istom resoru jer je na

taj način moguće svakodnevno komunicirati i pravovremeno djelovati.

D r v o p re r a đ i v a č i m a , zbog tradicionalne izvozne orijentiranosti, veliki problem predstavlja tečaj. Ističu da su im gubici u 2007. iznosili 400 milijuna kuna. Koje se promjene mogu očekivati kod ublažavanja tog stanja?

Promjene su u tijeku u zadnjih pet godina i polučit će dugoročni gospodarski razvoj i održive dugoročne rezultate. Vlada čini znatne napore u provođenju korjenitih promjena u preradi drva i pro-

145

razvojnih projekata subvencionirano u 2007.

izvodnji namještaja, što je razvidno iz službenih statističkih pokazatelja.

Prvi korak bio je donošenje Strategije industrijske prerade drva i papira, a 2006. godine predložila je preporuke i mjere za povećanje konkurentno-

sti u obliku petogodišnjeg Operativnog programa razvoja industrijske prerade drva Republike Hrvatske 2006-2010. Međutim, analiza ulaganja poslovnih subjekata pokazala je da najveći udjel ima proširenje prostornog kapaciteta te nove tehnologije prerade drva i proizvodnje namještaja, ali ne inovativne i sofisticirane, a samo se jedan posto projekata odnosi na navedena područja konkurentnosti. Vlada nije samo učinila prvi korak, nego je poduzela i poduzima sve potrebne mjere za stvaranje preduvjeta zdrave i ravnopravne tržišne kon-

kurencije. Politika deviznog tečaja dio je monetarne politike, koja je dio nacionalne makroekonomske strategije, a sve zajedno pitanje na koje se ne može i ne smije “paušalno” odgovarati. Netko će, možda, spomenuti izvozne subvencije.

Mogu samo reći da strateška trgovinska politika smatra izvozne subvencije jednim oblikom dampinga te da su po svom učinku negativna izvozna carina. S druge strane, ne smijemo zanemariti niti proizvođače koji posluju na domaćem tržištu i imaju dugove vezane za stranu valutu. Suvremeni uvjeti poslovanja nameću poslovnim subjektima imperativ neprestanog prilagođavanja promjenama u okruženju i prihvaćanje metoda ugovaranja posla s manje rizika promjene tečaja kod terminskih transakcija, primjerice, futures i forward ugovori, a implementacija novih trendova isključivo je “u rukama” menadžera koji vode posao.

Vaše ministarstvo je lani krenulo s bespovratnim potporama tvrtkama.

No u drvnu industriju nije uloženo ni približno toliko bespovratnih sredstava koliko u druge sektore. Ako je prerada drva strateška grana, kako to da se ne mogu osigurati veće potpore prema modelu “potpore samo uspješnima”?

Ministarstvo, temeljem Operativnog programa razvoja industrijske prerade drva Republike Hrvatske 2006.-2010., drugu godinu za redom dodjeljuje nepovratna namjenska

drvo=1. 5

13. listopada 2008.

enuti trendove

sredstva kapitalne pomoći poslovnim subjektima za razvojne projekte u okviru uvođenja novih tehnologija prerade drva i proizvodnje namještaja, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, marketinga, obrazovanja... U 2007. godini, u ukupnom iznosu od 41,1 milijuna kuna, od 240 zaprimljenih, subvencionirano je 145 razvojnih projekata, a 2008. godine sa 53 milijuna kuna bit će subvencioniran 181 projekt od ukupno zaprimljenih 206.

Dodjela sredstava pomaže poslovnim subjektima realizirati investiciju koja je u tijeku, ali isto tako ih potiče na nove investicije.

Navedeno je rezultiralo

povećanjem tehničko-tehnoloških i proizvodnoprostornih potencijala, što je jednim dijelom utjecalo i na poslovne pokazatelje koje ste naveli. Treba spomenuti, primjerice, državnu potporu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, te je, u cijelosti, razina državne financijske pomoći preradi drva i proizvodnji namještaja, uspoređujući to s novim članicama EU-a, zadovoljavajuća i kao takva predstavlja dobru pregovaračku podlogu za Hrvatsku. Gledajući državnu potporu općenito, u Hrvatskoj njena razina iznosi 2,1 posto, dakle, vrlo je visoka u odnosu na razinu država EU-a. Od-

govor na pitanje “potpore samo uspješnima” nalazi se u obvezi koju je RH preuzela sklapanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica te Privremenog sporazuma o trgovinskim odnosima. Naime, pravo tržišnog natjecanja jedno je od temelja tržišnog gospodarstva i svrha mu je osigurati ravnopravan položaj poduzetnika na tržištu, bez obzira na veličinu, tržišnu snagu i druga obilježja. Ulazak u EU zahtijeva smanjenje udjela državnih potpora u BDP-u i preusmjeravanje sa sektorskih na horizontalne potpore, što će dugoročno imati značajne pozitivne ekonomske učinke. Pristup državnim potporama je složen proces, a kategorizacija poslovnog subjekta kao uspješnog ili neuspješnog otvoreno je pitanje i potrebne su analitičke sposobnosti za utvrđivanje toga.

ve. Vodeći aktivnu energetsku politiku, Vlada je donijela Tarifni sustav, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2007. godine, a kojim je određena poticajna cijena za proizvodnju električne energije iz biomase u iznosu od 0,83 do 1,20 kuna za kilovat sat, zavisno od vrste biomase i instalirane snage postrojenja. Uz donošenje poticajnog tarifnog sustava, koji je među najvišima u Europi, Vlada RH je putem resornih ministarstava i državnih institucija osigurala i dodatna sredstva za sufinanciranje izgradnje kogeneracijskih postrojenja. Kao jedno od resornih ministarstava, naše ministarstvo temeljem Operativnog programa dodjeljuje nepovratna sredstva kapitalne pomoći za ovu namjenu, a sufinanciranje dijela troškova moguće je isto tako iz projekata koje provode Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Energija je top pitanje u EU-u, a u Hrvatskoj se sve više počelo problematizirati obnovljive izvore. Sve više drvoprerađivačkih tvrtki planira instalirati koge-

Nedavno je čak šest drvoprerađivačkih tvrtki završilo u stečaju, redom finalisti. Imate li kakav plan za krizna stanja u sektoru? U SAD-u država kupuje “posrnule”

1381

tvrtka u preradi drva održivo posluje neracijska postrojenja i linije za proizvodnju energije iz drvnog ostatka. Mogu li oni računati na dodatne potpore?

Kogeneracijska postrojenja su najučinkovitija i ekološki prihvaćena rješenja za proizvodnju električne i toplinske energije, ali investicija iziskuje značajna financijska sredstva koja u konačnici rezultiraju visokom cijenom proizvedene energije, a čija proizvodnja nije rentabilna bez pomoći drža-

tvrtke, a što se može učiniti kod nas da se ublaži kriza i izbjegne krah većih razmjera?

Prvo se moram osvrnuti na dio podržavljenja “posrnulih tvrtki u SAD-u”.

Pitanjem nije ukazano na kupnju poslovnih subjekata prerade drva i proizvodnje namještaja. Činjenica jest da je američka vlada predstavila plan preuzimanja “posrnulih tvrtki”, točnije hipotekarnih agencija čiji su golemi gubici na tržištu hipo-

tekarnih kredita zadnjih mjeseci destabilizirali cjelokupni svjetski financijski sektor, ali to je pitanje međunarodne ekonomije za makroekonomske analitičare. Mišljenja sam da riječi poput “krizno stanje”, “posrnule tvrtke” i “krah većih razmjera” nisu adekvatne i objektivne za stanje hrvatske prerade drva i proizvodnje namještaja. Nadalje, izrazito je teško, ako ne i nemoguće, da sami, na nacionalnoj razini, rješavamo snažnu krizu na globalnom tržištu.

Pitanje stečaja povlači mnoga protupitanja: zašto državu smatrati odgovornom za stečaj i njegovo rješenje?

Kakav je odnos tržišne ekonomije i kvalitetne gospodarske politike prema stečaju?

Vlada RH je, kako sam već rekao, izgradila i provodi aktivnu politiku postizanja harmoničnog, ujednačenog i održivog razvoja tih industrijskih grana. Sama država ne može biti rješenje pro-

blema stečaja, ali tome pristupa odgovorno i racionalno te suosjeća sa zaposlenicima. Primjerice, pružila je pomoć radnicima DI Vrbovsko u stečaju pozajmicom od 500.000 kuna. Također sudjeluje u rješavanju problema Inpo grupe i Gaja. U konačnici, moramo uzeti u obzir refleksiju neefikasnog i nerentabilnog na “zdravo” poduzeće, a koja nije pozitivna. Osim toga, potrebno je naglasiti da čak 1381 poslovni subjekt prerade drva i proizvodnje namještaja najvećim dijelom, ipak, imaju održivo poslovanje.

Nemojmo zanemariti činjenicu da se uspješno poslovanje, posebno danas kada su izražajni utjecaji globalizacije, temelji na kvalitetnom menadžerskom kadru, stručnoj radnoj snazi, investiranju i tehnološkom razvoju, visokoproduktivnoj proizvodnji, konkurentskoj sposobnosti…

Ako je politika poslovnog subjekta loša, treba pristupiti radikalnim promjenama. (K.S)

6 drvo=1.

posebno izdanje Privrednog vjesnika o drvnoj industriji u Hrvatskoj

DARKO VULETIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE HRVATSKIH ŠUMA

ZA SADA NEMA H

rvatske šume su, prema podacima o vrijednosti imovine, među najvrjednijim hrvatskim tvrtkama, a o njihovu radu i suradnji s njima ovisi gotovo cijela hrvatska drvna industrija. Stoga o planovima restrukturiranja te državne tvrtke i budućem poslovanju razgovaramo s predsjednikom Uprave HŠ-a Darkom Vuletićem.

Restrukturiranje postaje pitanje svih pitanja za tvrtku u državnom vlasništvu sa 10.000 zaposlenih.

I prethodne uprave isticale su restrukturiranje kao prioritet, no čini se da nema većih pomaka. Što ćete konkretno poduzeti kako bi otpočeo taj proces?

Ova uprava Hrvatskih šuma restrukturiranje shvaća kao svoj povijesni zadatak. Istina je da se o tome prijašnjih godina mnogo govorilo, ali sada su se konačno stekli svi preduvjeti za provođenje u djelo. Svjesni smo da je riječ o vrlo velikom, ali i osjetljivom projektu u kojem nema mjesta greškama. Već neko vrijeme Uprava radi na pripremnim radnjama potrebnim za stvaranje kvalitetnih temelja za provedbu restrukturiranja. U ovom trenutku mogu reći da nam je cilj ostvariti efikasnije poslovanje sukladno standardima Europske unije.

Ali ključno je naglasiti kako nam je u svakom trenutku na prvom mjestu

briga za svakog od naših 10.000 zaposlenih. Siguran sam da smo dorasli tom zadatku i da ćemo ga uspješno obaviti.

Razmišlja li se o tome da se dio viška radnika, a prema nekim studijama riječ je o gotovo 3000 radnika, preusmje-

ri u preradu drva koja teško pronalazi novu radnu snagu?

Zanimljivo razmišljanje, ali u ovom je trenutku

prerano govoriti o konkretnim brojkama. Kao što sam već rekao, izrađujemo okvir, a cilj nam je da on bude kvalitetan,

kako nitko od naših radnika ne bi ostao zakinut. Ništa još nije odlučeno, ali svakako postoje razmišljanja o zbrinjava-

drvo=1. 7

13. listopada 2008.

PRODAJE ŠUMA Restrukturiranje Hrvatskih šuma jedan je od prioriteta Uprave te državne tvrtke. Do ljetošnjeg povećanja cijena drva iz naših šuma moralo je doći zbog povećanja troškova nju viška radnika. Moguće je da će neki od njih, prema vlastitim željama i preferencijama, svoju buduću karijeru ostvariti i u drvoprerađivačkom sektoru.

HŠ gospodare državnim šumama, enormnim državnim bogatstvom vrijednim 45 milijardi eura. Već smo čuli najave da će se ulaskom u EU potencirati pitanje prodaje dijela državnih šuma jer EU preporuča da odnos državnog i privatnog bude oko 50:50, a sada je 75:35 u korist državnog. Imamo li argumente za zadržavanje postojećeg stanja, pregovara li se o tome već sada s EU-om?

U ovom trenutku nema pregovora o prodaji dijela državnih šuma. Preporuke postoje, ali mora se voditi računa i o specifičnostima pojedine zemlje. Tako i Hrvatska, odnosno njeno šumarstvo, ima svoje posebnosti u odnosu na sve ostale zemlje. Nama šumarima povjerena je zadaća brinuti o tom neizmjernom blagu, a uvjeravam vas da će tako biti i u budućnosti. Ulaskom u EU otvara se i problem distribucije sirovine. Hoće li i kada nastupiti promjene u modelu raspodjele trupaca, budući da se sada većina sirovi-

ne plasira domaćim drvoprerađivačima putem ugovora.

Ima li država pravo drvo tretirati poput svoje strateške sirovine i prodavati ga mimo strogih regula WTO-a i drugih mehanizama?

Točno je da se sirovina drvoprerađivačima plasira putem ugovora, taj sustav je kvalitetan i dobro funkcionira, ali, naravno, istodobno radimo i na njegovu poboljšanju.

Drvoprerađivački sektor jedna je od naših rijetkih gospodarskih grana koje ostvaruju izvozni suficit. U tom je sektoru svoj kruh našlo 26.000 naših građana, a mnogi se pogoni nalaze u manjim sredinama. Mislim da se iz rečenoga može shvatiti važnost drvoprerađivačkog sektora za gospodarstvo Hrvatske. Jasno je stoga da je u tom lancu velika odgovornost i uloga Hrvatskih šuma koje osiguravaju sirovinu. Istodobno znate da se dio sirovine koji se ne proda u Hrvatskoj nudi na međunarodnim licitacijama. O promjenama u modelu raspodjele trupaca još je prerano govoriti, ali svakako se za njih pripremamo.

Povećanje cijena sirovine ovoga ljeta bilo je neočekivano i naglo za ve-

ćinu drvoprerađivača.

Mislite li da su cijene trupaca tržišne ili država kroz vašu tvrtku daje dodatnu potporu drvoprerađivačima?

Ne bih se složio s tvrdnjom kako je riječ o povećanju cijena jer se tako implicira da smo tim potezom nekoga zakinuli.

Rekao bih da je riječ o korekciji. Naime, cijena nije bila potpuno tržišna. Ali porast troškova i sve što se ljetos događalo na globalnom financijskom tržištu pogodilo je i Hrvatske šume. Cijene se do ljetos dugo nisu mijenjale, troškovi su rasli i logično je da je moralo doći do korekcije. Svakako da država i kroz poslovanje Hrvatskih

šuma, ali i kroz druge različite mehanizme potpora i poticaja daje dodatnu potporu drvoprerađivačima. Pa riječ je, kao što sam već i rekao, o jednoj od naših najjačih izvoznih grana i naravno da država na sve moguće načine pruža potporu.

Hoće li i u kojem roku HŠ povećati sječivi etat?

Jesmo li mi zapravo bogati s obzirom na činjenicu da je 48 posto teritorija zemlje pod šumom?

Naravno da taj podatak govori o neizmjernom bogatstvu, ali moram naglasiti da se šumama gospodari prema Šumskogospodarskoj osnovi

područja, dakle detaljnim planovima gospodarenja. Povećanje sječivog etata ne znači devastaciju šuma. Treba imati povjerenja u nas šumare i znati da radimo prema strogim pravilima struke, stoga, ako se bude išlo na povećanaje sječivog etata, to ne znači ništa loše za šume.

Većina građana šumare i HŠ još uvijek doživljava kao one koji isključivo sijeku šume. Planirate li promijeniti imidž tvrtke i javnosti približiti aktivnosti šumarske struke, jedne od najstarijih u Hrvatskoj?

Odlično pitanje, smatram da je pogrešna percepcija

uzrok nerazumijevanju.

Istina je uvijek negdje u sredini, pa moram reći da odgovornost za stvaranje takve percepcije leži i na šumarima. Kao i u svemu u životu, potrebno je međusobno razumijevanje i otvorenost, bez unaprijed stvorenih mišljenja. Hrvatske šume i šumari nemaju što skrivati. Nama je glavna svakodnevna zadaća briga o šumama i mi smo spremni bilo kome u svakom trenutku i u svakom kutku naše domovine to i pokazati.

Kako više ne bi dolazilo do nerazumijevanja, Hrvatske šume pripremaju mnogo toga, u što ćete se uskoro i sami moći uvjeriti. (K.S.)

8 drvo=1.

posebno izdanje Privrednog vjesnika o drvnoj industriji u Hrvatskoj

BOŽICA MARKOVIĆ, DIREKTORICA SEKTORA ZA POLJOPRIVRE

UDRUŽIV OSTVARI S obzirom na rezultate i aktivnosti koji su zajedno pokrenuti i pripremane sektorske strategije, operativni programi, a str

I

izvan drvnog sektora hrvatske su tvrtke u međunarodnim okvirima male i slabe.

Suradnja je jedini način kako one mogu utjecati na stanje na domaćem tržištu i izići na sve zasićenije svjetsko tržište.

Udruživanje tvrtki radi ostvarivanja zajedničkog interesa upravo je i razlogom postojanja Hrvatske gospodarske komore, a njeno udruženje drvne industrije jedno je od najaktivnijih. O sadašnjem radu sektora zaduženog za drvnu industriju i njegovoj budućnosti razgovaramo s direktoricom Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Božicom Marković.

HGK je zadnjih godina ponudio prepoznatljive aktivnosti za drvoprerađivačke tvrtke. Sajmovi u raznim dijelovima svijeta, pokretanje izrade Strategije, iniciranje raznih razvojnih pitanja. Koliko je tu riječ o sustavnom pristupu institucije, a koliko o posebnom poticanju jedne od malobrojnih grana gospodarstva koja se temelji na domaćoj sirovini?

- Radi se isključivo o sustavnom pristupu. Činjenica je da smo upravo iz HGK-a inicirali i sudjelovali u izradi niza sektorskih strategija, operativnih programa, a i stručnim radom zajedno s tvrtkama pridonosimo kreiranju novih propisa.

Drvna industrija svoju

50-90% učešće potpora za izalazak na sajmove proizvodnju temelji na domaćoj obnovljivoj sirovini i izrazito je izvozno orijetirana. Upravo je to glavna prednost i specifičnost u odnosu na druge industrijske grane koje veći dio sirovina podmiruju iz uvoza.

- HGK preko sektora ili županijskih komora organizira dvjestotinjak sajmova i izložbi godišnje. U Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo u ovoj smo godini odradi-

li 10 međunarodnih sajmova (Grüne Woche – Berlin, Prowein – Düsseldorf, Međunarodni sajam morske hrane ESE - Bruxelles, Kmetijsko-živilski sajam Gornja Radgona, Međunarodni sajam podnih obloga Domotex - Hannover, Međunarodni sajam namještaja – Köln, Domotex Middle East - Dubai...).

Do kraja godine organiziramo zajednički nastup naših proizvođača na Ambienti na 3000 četvornih metara, sajmu namještaja u Beogradu na 800 četvornih metara te na SIAL-u - međunarodnom sajmu prehrambene industrije u Parizu na 150 četvornih metara. Sve sektorske sajmove radimo uz potporu i suradnju s resornim ministarstvima i takav vid daje dobre učinke. Naime, potpora tvrtkama udruživa-

drvo=1. 9

13. listopada 2008.

DU, PREHRAMBENU INDUSTRIJU I ŠUMARSTVO

ANJEM DO VANJA CILJEVA i postignuti, teško je očekivati da će se tvrtke odreći djelovanja preko sektorskog udruženja. Iz HGK-a su inicirane učnim radom zajedno s tvrtkama pridonosi se kreiranju novih propisa njem naših sredstava, komorskih i državnih, iznosi od 50 do 90 posto.

Kolika je uloga tvrtki i njihovih inicijativa u tom procesu?

- Njihova je uloga velika. U svakodnevnom smo kontaktu s velikim brojem tvrtki. Otvoreni smo za svaku inicijativu. Ponekad rješenja ne ovise samo o nama, pa to može potrajati nešto dulje. No, zajedničkim institucionalnim djelovanjem preko udruženja ili grupacija postižemo zadovoljavajuće rezultate. Dobar su primjer i aktivnosti koje postižemo učlanjivanjem u europska proizvođačka udruženja jer je to veoma važan način i put da na razini Europske institucija već sada sudjelujemo u odlukama koje će se primjenjivati na pojedine gospodarske grane.

Znaju li tvrtke što im treba i koliko su odlučne u postizanju promjena?

- Naravno da znaju, no proces promjena ovisi o nizu faktora. Očuvanje konkurentnosti, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu, zahtijeva stalnu prilagodbu novim uvjetima u pogledu racionalizacije troškova, ulaganja u tehnologiju i razvoj, nove proizvode, ispunjavanja tehničkih i drugih standarda. Drvoprerađivačke tvrtke u izvozu bilježe rast: 70 posto strukture izvoza čine finalni proizvodi - namještaj, parketi, vrata... te od 2004. godine ostvaruju suficit. Da nisu

spremne na promjene, rezultat na zahtjevnim izvoznim tržištima sigurno bi bio drukčiji.

70%

udio finalnih proizvoda u izvozu drva

Procjenujem da će u ovoj godini izvoz iznositi preko milijardu američkih dolara, što iznosi devet posto u ukupnom izvozu Hrvatske. To je dobar pokazatelj, kao i pokrivenost uvoza izvozom, koja je u ovom sektoru 115 posto.

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatske šume zapravo su “sveto trojstvo” za drvnu industriju. Kako ocjenjujete tu suradnju i mogu li tvrtke očekivati još više podrške u boljem pozicioniranju i jačanju konkurentnosti u trenutku kada su i kod kuće i u inozemstvu izložene velikim pritiscima?

- Našu suradnju s Hrvatskim šumama i resornim ministarstvom nikad ne bih nazvala “svetim trojstvom”, jer mislim da je to prirodan i poslovan vid suradnje u cilju rješavanja i postizanja bolje učinkovitosti ovog važnog gospodarskog sektora i zajedničkog rada na stvaranju što

veće dodane vrijednosti u ovoj djelatnosti. Hrvatske šume su državna tvrka koja gospodari i upravlja našim nacionalnim resursom i normalno je da je drvna industrija naslonjena na nju budući da sirovinu nabavlja od te tvrtke.

U odnosu drvne industrije i Hrvatskih šuma napravljeni su veliki pomaci, ne samo po pitanju godišnjeg ugovoranja sirovine, nego i niza drugih područja. Činjenica je da je ranijom reorganizacijom državne uprave, odnosno stavljanjem drvne industrije u isti resor sa šumarstvom i doprinosom ministra Čobankovića napravljeno dosta u samo nekoliko godina. Izrađeni su strateški

razvojni dokumenti - Strategija razvoja industrijske prerade drva i papira te Operativni program razvoja industrijske prerade drva Republike Hrvatske 2006.-2010. Na temelju njih tvrtke već drugu godinu dobivaju potpore, koje će ove godine iznositi 52 milijuna kuna i usklađene su s europskim principima dodjele potpora.

HGK, odnosno vaš Sektor pokrenuo je kampanju Drvo je prvo. Jeste li zadovoljni tijekom kampanje i dosadašnjim rezultatima?

- Kampanju Drvo je prvo pripremali smo više od godinu dana prije nego što smo je na prošlogodišnjoj Ambienti prezentirali zajedno s našim partnerima - resornim ministarstvom i Hrvatskim šumama. Učili smo od drugih zemalja koje provode slične aktivnosti, a sve u cilju povećanja uporabe drveta. S

obzirom na to da imamo domaću visokovrijednu sirovinu s kojom se održivo i odgovorno gospodari, svjetski poznati brend - slavonski hrast, dugu tradiciju u drvnoj industriji te izvozno orijentiranu djelatnost, započeli smo s kampanjom kako bismo sve te činjenice ali i proizvode približili hrvatskim potrošačima.

U ovoj godini, u suradnji sa županijskim komorama, s izložbenim prostorom bili smo prisutni na gotovo svim regionalnim sajmovima i izložbama te polučili velik interes kod posjetitelja, medija, obrazovnih i drugih ustanova. Naše ankete nam potvrđuju da smo već do sada uspjeli približiti domaće proizvode hrvatskim potrošačima. Često se čuje da koristimo premalo sredstava iz pristupnih fondova EU-a. Kako možemo povećati uključenost domaće drvne industrije u eu-

ropske projekte te znaju li uopće naše tvrtke što se događa na razini sektorske politike EU-a?

- Okvir za drvnu industriju je industrijska politika.

U Hrvatskoj je prošle godine Vlada usvojila Industrijsku politiku koja je usklađena s europskom, te su i pregovori u tom poglavlju već završeni. Strategija i Operativni program uklopili su se u taj okvir, a sa svim tim naše su tvrtke upoznate. Kad je riječ o korištenju sredstava pretpristupnih fondova, za ovaj sektor ne postoji poseban program kao što je SAPARD za poljoprivredni sektor, tako da je usmjeren na druge izvore, poput Ipe. Mi smo na razini sektora već kandidirali nekoliko projekata za drvnu industriju, prije svega iz područja Inteligentne energije. Za pojedine projekte na razini HGK-a organizirali smo edukaciju u obliku radionica. (K.S.)

Moramo se prilagođavati zahtjevima tvrtki Kako ocjenjujete sve češće zahtjeve s tržišta za ukidanjem obveznog članstva?

- Razumijem te zahtjeve ako se uspoređujemo s organizacijom komorskog sustava u BiH, Makedoniji, Sloveniji i Mađarskoj. No, ne razumijem ih ako se uspoređujemo s Austrijom, Njemačkom, Francuskom i drugim europskim zemljama gdje je članstvo obvezno kao i kod nas. Isto tako razumijem i kada se tvrtke pitaju, posebice male, što dobivaju za članarinu. U tom smislu i mi se moramo prilagođavati svim tim zahtjevima kako bismo opravdali svoju zadaću.

Prema nekim informacijama, 80 posto velikih tvrtki u Sloveniji vratilo se u komorski sustav nakon ukidanja obveznog članstva, što isto nešto govori.

Kakvo je vaše predviđanje moguće reakcije tvrtki prerade drva i proizvodnje namještaja? Očekujete li da će HGK, odnosno udruženje drvne industrije, biti i dalje glavna matica okupljanja drvoprerađivača?

- Naravno da očekujem, iako ne mogu govoriti u njihovo pojedinačno ime. S obzirom na rezultate i aktivnosti koje smo zajedno pokrenuli i postigli, teško je očekivati da će se tvrtke odreći djelovanja preko sektorskog udruženja. Mi i danas u okviru Sektora imamo grupacije koje pored komorskog doprinosa uplaćuju i dodatna sredstva za svoje specifične aktivnosti po pitanju europskih udruženja, marketinga...

10 drvo=1.

posebno izdanje Privrednog vjesnika o drvnoj industriji u Hrvatskoj

ZDRAVKO JELČIĆ, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA DRVNO-PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE HGK-a

Rezultati sektora su dobri, no nerealno je očekivati visoke stope rasta. Za jačanje pozicije na tržištima potrebno je pratiti trendove

O

rezultatima u poslovanju sektora i udruživanju u branši razgovaramo s direktorom tvrtke Spin Valis Zdravkom Jelčićem, koji je od svibnja i predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK-a.

Jeste li zadovoljni ostvarenim rezultatima proteklih godina, a posebno ove, u kojoj ste izabrani na čelnu funkciju u Udruženju?

U nas je drvna industrija tradicionalno izvozno orijentirana te je zbog toga sve izloženija konkurenciji na globalnom tržištu, što je vidljivo u zadnjih nekoliko godina. Pojavila se snažna konkurencija s Dalekog istoka i istoka Europe, a nastupio je i nagli razvoj proizvodnje namještaja, parketa i drvnih proizvoda u donedavno industrijski nerazvijenim zemljama. Izmjene trendova na tržištu sve su brže te suvremeni dizajn postaje uvjet opstanka. U takvim uvjetima poslovanja nije realno očekivati visoke stope rasta. Trajno je prisutan i problem tečaja. On se dodatno dramatizirao u ovoj godini u kojoj bilježimo snažni monetarni gubitak zbog aprecijacije kune, što u konačnosti može rezultirati gubitkom konkurentnosti na globalnom tržištu.

U situaciji kada je cijela Europa suočena s recesijom, a hrvatska drvna industrija nije izolirani otok, ne mogu biti zadovoljan ostvarenim rezultatima, ali me vesele neki pozitivni trendovi: rast izvoza drvne industrije iz godine u godinu (prema zadnjim podacima, ona participira u ukupnom izvozu s devet posto), zatim povećanje

Trendovi diktir broja zaposlenih u drvnoj industriji, te prepoznavanje i pojačani angažman resornog ministarstva oko sređivanja i strateškog pozicioniranja lidera i nositelja razvoja unutar drvne industrije.

Angažiraju li se tvrtke dovoljno u radu Udruženja? Obično se na razini top menadžera raspravlja o važnim temama, no imaju li tvrtke kadar koji bi se trebao baviti cijelom lepezom razvojnih pitanja, od novih tehnologija do brendiranja i dizajna proizvoda?

Angažman tvrtki u Udruženju treba pojačati jer je to za dobro svih drvoprerađivača. U idućem perio-

du očekujem snažniji angažman malih i srednjih tvrtki, koje u dosadašnjem radu nisu bile baš aktivne. Slažem se s va-

26.000 djelatnika zaposleno je u drvoprerađivačkoj industriji šom tvrdnjom da golema većina tvrtki ima manjak stručnog kadra koji bi se trebao baviti prije svega pitanjima brenda, dizajna te novih tehnologija. To

postaje sve veći problem koji je sve više izražen i u drugim nišama. No, postavlja se i pitanje kako privući vrhunske menadžere i stručnjake u nišu koja je niskoakumulativna i koja ima ispodprosječna primanja. Hrvatska drvna industrija ima prednosti: nadaleko čuveni i prepoznatljivi slavonski hrast kao svjetski raritet - dakle sirovinska osnova, zatim tradicija (najstarija tvornica u branši u Jugoistočnoj Europi je DI Đurđenovac) i prenošenje znanja, te blizina europskog tržišta. Najpotrebnije nam je ulaganje u razvoj, nova poduzetnička klima te monetarne politike koje će poticati izvoz.

U inozemstvu su sektorska udruženja iznimno snažne lobističke poluge. U Bruxellesu su tajnici strukovnih udruženja u stalnoj vezi s komesarima EK-a i tako vrlo aktivno utječu na kreiranje politike. Mislite li da je danas Vaše udruženje jedan od glavnih faktora kad je riječ o budućnosti branše u Hrvatskoj?

U potpunosti se slažem, a to mišljenje dijele i tvrtke iz niše s kojima sam u svakodnevnom kontaktu - problemi hrvatske drvne industrije ne mogu se rješavati svađom nego isključivo dijalogom uz odgovornost svih, pa i Vlade RH, za održivi ra-

zvoj i opstanak. I ovdje nedostaju ljudi koji će lobirati za naše interese u Bruxellesu. No, na tome trebamo više poraditi te stvarati lobističke poluge kakve imaju sektorska udruženja u inozemstvu.

Mnogo je tehnoloških standarda koje će hrvatske tvrtke morati usvojiti ako žele biti konkurentne europskim kolegama nakon ulaska Hrvatske u EU. CE oznaka za parket ubrzo će postati obvezna. Mislite li da je moguće da se većina drvoprerađivača uskladi do ulaska u EU? Primjena tehnoloških standarda već sada je obveza, odgovornost i trošak

drvo=1. 11

13. listopada 2008.

pitanje kadrova sa Šumarskog fakulteta. Što ćete učiniti u rješavanju tog problema?

Ističem prije svega problem deficita stručne radne snage - danas je gotovo nemoguće na tržištu naći diplomiranog inženjera drvne industrije. Poseban problem nam stvaraju i tvrtke, prije svega sa zagrebačkog područja, koje se bave trgovinom repromaterijala (ljepilo, boje i lakovi, medijapan, iverica, šperploča...). One kao svoje komercijaliste zapošljavaju diplomirane inženjere drvne industrije te im u startu daju bolje materijalne uvjete za rad nego što bi dobili u proizvodnji negdje u provinciji, u manje razvijenim regijama gdje su uglavnom tvrtke koje se bave drvoprerađivačkom djelatnošću.

Jeste li zadovoljni odnosom Hrvatskih šuma prema tvrtkama i samom Udruženju?

Hrvatska drvna industrija je jedna od rijetkih domaćih industrija s vlastitim sirovinskim resursom. Već prošle godine su Hrvatske šume pokrenule određene pozitivne procese, prije

aju tržište za mnoge drvoprerađivače, tim više što se najveći dio proizvodnje distribuira u EU. U onome što je za nas postavljeno kao standard nema mogućnosti izbora, samo je pitanje brzine usvajanja. Tu nas čeka još mnogo izazova.

U ovom trenutku ističem da još nisu donesene sve harmonizirane norme za označavanje CE oznakom za namještaj jer Tehnički odbor CENT/TC, kao ni jedan pododbor, još nije izdao sve harmonizirane norme za proizvode koji spadaju u namještaj.

Ako želi ostati konkurentna, drvna industrija mora težiti što većem stupnju automatizaci-

je, što zapravo znači sve manji broj zaposlenih.

U kojoj mjeri to predstavlja problem i kako će se on riješiti?

U drvoprerađivačkoj industriji zaposleno je preko 26.000 djelatnika, a oko polovine tog broja zaposleno je u proizvodnji namještaja. Drvoprerađivačka djelatnost je izrazito radno aktivna djelatnost, osobito kod proizvođača namještaja iz masiva. Investiranje u automatizaciju proizvodnje je nužno radi održavanja konkurentnosti na globalnom tržištu, ali tu ističem da se zadnjih godina uglavnom ulagalo u pilansku preradu pa kapaciteti pilanske pre-

rade premašuju raspoloživu drvnu masu Hrvatskih šuma. Očekujemo veće potpore i stimulacije Vlade i nadležnih Ministarstava za ulaganja u novu tehnologiju namijenjenu finalnoj proizvodnji. Smatram da uvođenje automatizacije u sve faze proizvodnje ipak neće značajnije smanjiti broj zaposlenih u branši, ali će doći do promjene u strukturi - povećavat će se broj visokoobrazovanih djelatnika.

Tvrtke su nezadovoljne kadrom koji dolazi sa Sveučilišta, a upravo visokoobrazovani kadar mora ponuditi vizije razvoja. Tu se aktualizira

svega omogućavanjem potpisivanja petogodišnjih ugovora o nabavi pilanskih trupaca putem javnog natječaja objavljenog u Narodnim novinama.

Smatramo kako postoje potrebe da se vodećim tvrtkama koje se bave proizvodnjom finalnih proizvoda omogući potpisivanje ugovora na dulji rok-minimalno na 12 godina.

Cijene konjunkturnih pilanskih trupaca nedavno su povećane za preko šest posto, a većina drvoprerađivača više ne može povećavati cijene svojih proizvoda. Smatramo da bi Vlada, kao i ministarstva, taj porast cijena mogla eliminira-

ti odobravanjem rabata od 10 posto koji bi dobili proizvođači finalnih proizvoda i izvoznici što uredno i na vrijeme izvršavaju svoje obveze prema Hrvatskim šumama i

500 mil $. vrijednost uvezenog namještaja u 2007. godini državi, te koji su prepoznati kao lideri i nositelji razvoja u branši.

Na kojim segmentima odnosa još treba raditi i što ćete poduzeti da se dugoročno osigura sirovina za finalnu proizvodnju?

Potpisivanjem dugogodišnjeg ugovora s Hrvatskim šumama otvorio bi se prostor za hrabriji ulazak u investicije, ulaganja u nove tehnologije i nove proizvode te proizvodnju toplinske i električne energije. To je kontrast skladišno-trgovačkom konceptu i napuhanom balonu javne potrošnje koji ne kreira nikakvu dodanu vrijednost.

Domaćih proizvođača namještaja gotovo da i nema u prodajnoj mreži u Hrvatskoj.

Kada se mogu očekivati prve aktivnosti vezane za pokretanje projekta Cro-shop, odnosno izgradnje distribucijskog centra za hrvatske proizvode od drva? Činjenica je da domaće drvoprerađivačke

tvrtke ostvaruju solidne rezultate na inozemnim tržištima, a na hrvatskom gube svoje pozicije zbog sve veće konkurencije i skromnijih ulaganja u brend, dizajn, marketing i promociju. Tako jačaju strani prodajni lanci, pa je u 2007. godini uvezeno namještaja za preko 500 milijuna američkih dolara, što je mogući prostor za domaće proizvođače.

Zbog izgubljene poveznice s domaćom distribucijom došlo je do ideje o Cro-shopu. S tim u vezi očekujemo aktivnu pomoć Vlade kroz participiranje u zemljištu, infrastrukturi ili davanjem gotovog objekta u dugoročni najam.

Dobar primjer je susjedna Slovenija gdje Vlada aktivno potpomaže njihov vodeći prodajni lanac u kojem je i vlasnički involvirana, gdje je jasno postavljena strategija izlaska na strana tržišta i njihovog osvajanja te promoviranja vlastite drvne industrije.

Kuća hrvatskog namještaja i podnih obloga uklapa se u sve politike: ekonomsku, gospodarsku, socijalnu i nacionalnu, te snažno zagovaram što bržu mobilizaciju svih na tom projektu.

(K.S.)

o

Čačinci, Glavna 140 Tel: +385 (0)33 400 982 Fax: +385 (0)33 400 981 E-mail: info@pan-parket.hr Web: www.pan-parket.hr

drvo=1. 13

13. listopada 2008.

ZDRAVKO POŽGAJ, DIREKTOR PARKETA POŽGAJ

Mnogi u Europi zatvaraju tvrtke - recesija čeka i nas J

edan od glavnih, a možda i najveći problem hrvatske drvne industrije jest orijentiranost na izvoz - on je u svim zemljama svijeta gospodarska okosnica, no ta činjenica u Hrvatskoj stvara iznimne probleme. Naime, domaća je valuta precijenjena, što znači da svakim danom dobivamo sve manje kuna u odnosu na euro, dolar, funtu... Istodobno, cijene na vanjskim tržištima padaju zbog prevelikog uvoza nekvalitetne robe iz dalekoistočnih zemalja, konkretno iz Kine.

Prisutan je i trend uvoza parketa od bambusa koji se kupcima prezentira kao najtvrđe drvo, a zapravo je bambus brzorastuća trava s drvenastom stabljikom. Da ne govorimo o tome da je bambusov parket položen u europskom podneblju jedan od najnestabilnijih materijala. Uz takvu neiskrenu prezentaciju, ali i cijenu gotovog proizvoda, bambusov je parket velika konkurencija našima u Europi i Hrvatskoj.

S druge strane, drvna je industrija ovisna o vlastitim resursima, pa je tako 90 posto ugrađenih komponenata u proizvod od domaće sirovine, što osjetno poskupljuje proizvod jer cijene na domaćem tržištu neprestano rastu. Ozbiljan su problem javni natječaji gdje se unaprijed inzistira na kvaliteti (navođenjem referentnih imena stranih tvrtki), a potom se u izvedbi projekta dobivenog na natječaju ugrađuje nešto sasvim drugo od traženog.

Još jedan problem je i nemogućnost adekvatnog ulaganja u tehnologiju i pomanjkanje kvalitetnog kadra. Naime, plaće zaposlenika u tvtkama drvne branše zbog svega navedenog veoma su niske te mladi, školovani i sposobni ljudi odlaze u uvozno orijentirane tvrtke gdje je situacija, a posebice

U domaći je proizvod ugrađena domaća sirovina, domaća radna snaga, plaćaju se porezi i doprinosi državi. To potvrđuje da se ta roba mora izgrađivati domaćim investicijama

Plaće zaposlenika u tvtkama drvne branše su niske te mladi, školovani i sposobni ljudi odlaze u uvozno orijentirane tvrtke perspektiva, puno bolja.

Unatoč svim tim problemima drvna industrija jedna je od rijetkih grana koja ima suficit u izvozu.

Međutim, to neće dugo potrajati. Svjedoci smo svakodnevnog propadanja tvrtki iz naše branše.

U Sloveniji su tako četi-

ri velike i poznate tvrtke otišle u stečaj – Novoles Novo Mesto, Lipa Ajdovčina, KLI Logatec, i LIP Slovenj Gradec; u Švedskoj je zatvoren Tarkett, dok je Kährs, još jedan švedski veliki proizvođač, otpustio 480 ljudi te će do kraja godine progla-

siti stečaj. Primjera ima mnogo diljem Europe, da ne nabrajamo tvrtke u Italiji koje propadaju iz dana u dan. Svi spomenuti događaji najavljuju veliku recesiju u ovoj grani industrije, a ona definitivno neće zaobići ni Hrvatsku. Treba napomenuti da će se, osim drvne industrije i njenih 40.000 zaposlenih, na udaru naći i Hrvatske šume sa svojih 1o.000 zaposlenika koji izravno ovise o domaćoj, ali i stranoj drvnoj industriji. Država bi stoga nužno morala uvesti model prema kojem će se kod opremanja hotela, sportskih dvorana, škola, u stanogradnji i gradnji drugih objekata koji se financiraju iz državnog proračuna ili lokalnih samouprava ugrađivati domaći proizvod. Naime, u domaći je proizvod ugrađena domaća sirovina, domaća radna snaga, plaćaju se porezi i doprinosi državi, te niz ostalih segmenata. Kod takvih investicija trebalo bi unaprijed naglasiti i

dati prioritet ugradnji stolarije, podova, namještaja od slavonskog hrasta, jasena i drugih domaćih i u svijetu cijenjenih vrsta drva. Primjerice, Slovenija je na primjeru Lesnine pokazala kako država omogućava širenje domaće proizvodnje na domaćem tržištu. Investirala je 100 milijuna eura u Lesninu, i to za gradnju trgovačkih centara u kojima se prezentiraju isključivo sa svojim proizvodima. Takvim širenjem hrvatskih tvrtki i njihovih trgovačih centara, odnosno prezentiranjem isključivo njihovih proizvoda smanjio bi

se uvoz namještaja i ostalih proizvoda, koji je prošle godine iznosio 500 milijuna dolara. Na skoroj Ambienti Zagrebačkog velesajma, u paviljonu 1, prezentirat će se isključivo domaći proizvođači podnih obloga i stolarije.

Svjesni smo da su problemi veliki i da ih nije lako riješiti. Pomoć pristiže i preko operativnih programa za drvnu industriju, za što moramo zahvaliti prijašnjem i sadašnjem ministru Petru Čobankoviću, državnom tajniku Hermanu Sušniku, kao i bivšem predsjedniku Uprave Hrvatskih šuma Darku Beuku. Sve to nije dovoljno jer se iz godine u godinu gubici povećavaju. Samo prošle godine u drvnoj su se branši kroz izvoz i povećanje troškova gubici kretali oko 430 milijuna kuna. Tečajna bi politika države preko određenih subvencija prvenstveno trebala nadoknaditi gubitke izvoznicima u tečajnoj razlici i poskupljenju domaće sirovine. Kada bi se u toj domeni barem donekle riješili problemi, sve navedeno također bi se rješavalo lakše. Podaci o broju zaposlenih u branši, kvalitetno drvo kao sirovina, nagrađivani mladi dizajneri... sve su to komponente koje govore o perspektivi drvne industrije u Hrvatskoj, ali ponajprije o nužnosti rješavanja postojećih problema u toj grani industrije.

14 drvo=1.

posebno izdanje Privrednog vjesnika o drvnoj industriji u Hrvatskoj

CIJENE NAMJEŠTAJA

2,5% potrošnje kućanstava utroši se na kupnju

60%

prodanog namještaja u Hrvatskoj dolazi iz uvoza

NAJSKUPLJI NA ISTOKU EUROPE Broj velikih trgovina namještajem zadnjih je godina snažno porastao, no cijene u njima nisu značajnije pale. Hrvatski kupci uglavnom žele povoljno, brendove i robu iz uvoza

I

ako se zadnjih godina povećao broj trgovačkih centara koji u dijelu asortimana ili na cijelom svom prostoru prodaju namještaj, prosječna cijena namještaja prati prosjek visokih cijena gotovo svih proizvoda na tržištu.

Od svih tranzicijskih zemalja u Hrvatskoj je, prema istraživanjima Eurostata, namještaj najskuplji i prosječno je jeftiniji od onog u zemljama Europske unije samo 18 posto. Prema tom istraživa-

nju čak i Slovenci imaju povoljniji namještaj šest posto jeftiniji od hrvatskog prosjeka. Najniže cijene namještaja su u Rumunjskoj gdje iznose samo 47 posto prosjeka Europske unije. Cijene niže od 70 posto prosjeka Unije imaju i Latvijci, Bugari, Makedonci, Litvanci i Poljaci. Cijene namještaja u Turskoj, Estoniji, Mađarskoj, Slovačkoj i Sloveniji su na razini od 70 do 80 posto prosjeka.

Najviše cijene namještaja su na Islandu, čak 35 posto iznad prosjeka Europske unije.

U Italiji, Velikoj Britaniji i Irskoj cijene su 15 posto iznad prosjeka, dok se 10 posto višim cijenama namještaja od prosjeka može pohvaliti i Malta.

Nadalje, 2,5 posto potrošnje kućanstava u 33 zemlje koje su se našle u istraživanju utroši se na kupnju namještaja. Taj broj od zemlje do zemlje varira do jedan do pet posto. Istra-

živanjem je bilo pokriveno oko 140 proizvoda koji su se mogli usporediti i koji se prodaju u svim zemljama, a u njih su uključeni proizvodi tipični za pojedine države i navike njihovih građana. Proizvodi poput kuhinje, spavaće sobe, dnevne sobe, blagovaone te drugog namještaja u istraživanju su klasificirani u kategorije specifičnih brendova, dobro poznatih brendova i nebrendiranih proizvoda kako bi se dobila prosječna cijena proizvoda.

Istraživanje je pokazalo kako je cijena sličnog proizvoda u Velikoj Britaniji gotovo dva i pol puta (144 posto) skuplja nego u Rumunjskoj.

Cijene svih proizvoda visoke Prema istraživanju Agencije GfK, Hrvati i dalje preferiraju strane brendove namještaja, a isto se potvrđuje i statističkim rezultatima prodaje jer je gotovo 60 posto namještaja iz uvoza.

S druge strane, ispitanici potvrđuju da im je najvažnija kvaliteta i funkcionalnost, ali imaju i vrlo pozitivne asocijacije na riječ “drvo”, odnosno suglasni su da to znači nešto kvalitetno, a riječ “hrast” doživljavaju kao sinonim hrvatskog namještaja.

Ispitanici smatraju da bi domaći proizvođači trebali poboljšati dizajn i učiniti namještaj modernijim i atraktivnijim, a sugerira se i agilniji marketing.

Josip Bilandžija, predsjednik Uprave Brestovca

Nemamo domaći brend

Prodavači namještaja u Hrvatskoj nisu u dovoljnoj mjeri okrenuti prema hrvatskim proizvodima nego se tu zbog različitih pristupa u politici cijena preferiraju većinom proizvodi iz uvoza. Brestovac konkretno upravo radi na širenju svoje domaće prodajne mreže preko sestrinskih tvrtki iz naše vlasničke grupe. Ideja izgradnje središnje kuće-salona domaćeg namještaja nije loša i na tom projektu bismo mogli udružiti različite interese, i pokazati domaćim kupcima naše proizvodne mogućnosti. Naš namještaj na stranim tržištima spada u kategoriju kvalitetnijih proizvoda, no nismo preskupi. Čak često dolazimo u priliku da nakon mnogo godina suradnje i mukotrpnog rada na uspostavi odnosa s ozbiljnijim ino kupcima sada moramo otkazivati daljnje narudžbe jer nas učestalo “pritišću” s nižim cijenama konkurencije iz istočnih azijskih zemalja. Međutim, maloprodajne cijene naših proizvoda u Europi ponekad su od tri do četiri puta više nego naše proizvođačke, iz čega se vidi da je prodaja namještaja u Europi još uvijek dobar posao. Stoga nije jasno zašto je u Hrvatskoj najskuplji namještaj u regiji jer, sudeći prema prosječnoj kvaliteti, uvozni namještaj uopće ne bi trebao biti o skup.

Usporedni podaci o cijenama namještaja u europskim zemljama nisu iznenađujući jer Hrvatska je i u ostalim sektorima skuplja od mnogih tranzicijskih zemalja. Hrvatsko potrošačko okruženje slijedi trendove sa Zapada, a struktura proizvoda pokazuje da se uvozi jeftin namještaj iz Kine ili Poljske, ali istodobno i skupi iz Italije, Švicarske i Njemačke.

Upravo taj skupi namještaj daje opravdanje prodavačima da slobodnije formiraju cijene.

Hrvatski kupci, prema istraživanjima tržišta, najradije kupuju inozemne marke poput Scavolinija, Natuzzija, Marlesa, Mebla i Ikee. Hrvatske robne marke ili nisu uopće prepoznate ili su tek na drugom mjestu odabira, iza inozemnih robnih marki.

Zbog toga su hrvatskim proizvođačima potrebne kampanje kako bi se stvorila svijest o kvalitetnim domaćim proizvodima.

Nema razloga da Spačvini parketi ili Tvinov uredski namještaj ne bude vrhunski brend.

drvo=1. 15

13. listopada 2008.

STJEPAN MARKEŠIĆ, ČLAN UPRAVE EXPORTDRVA

Svjetska kriza uskoro i kod nas U vremenu krize proizvodi poput odjeće, obuće i namještaja ne kupuju se nego popravljaju

D

olazak kapitalističke ekonomije, odnosno tržišnog liberalizma okrenuo je hrvatske tvrtke od brige za zajednicu prema brizi za profit. Tvrtkama je prestalo biti važno koliki je stupanj obrade sirovine i kolika je dodana vrijednost proizvodu, a važni su postali samo brojevi u financijskom izvješću.

Većina hrvatskih tvrtki u branši ima pilane i prodaja primarnih proizvoda nužna im je za pozitivne brojke na kraju godine.

Isto tako nije nelogično ni američkim niti francuskim tvrtkama izvoziti piljenu građu. Talijanske

tvrtke logično su okrenule drugu stranu medalje i ulažu u finalizaciju jer same nemaju svoju sirovinu. No i tamo se zadnjih godina, kao i drugdje u svijetu, događa kriza koja je dovela do zatvaranja mnogih tvornica. Seljenje proizvodnje u Aziju snizilo je troškove poslovanja, no u isto vrijeme radnici u sektoru ostajali su bez posla. Donedavno smo i mi mislili kako je roba s Istoka kratkog vijeka jer je bila znatno lošije kvalitete od naše, ali i tu se situacija mijenja, jer Kinezi rade sve kvalitetnije uz tek neznatni porast troškova.

Smanjenju hrvatske kon-

Najznačajniji izvoznici drva i drvnih proizvoda iz Hrvatske u 2007. godini EXPORTDRVO d.d.

IVERICA d.o.o.

BUJE - EXPORT d. d. ŠERIF EXPORT-IMPORT d.o.o.

SPAČVA d.d. Vinkovci STRIZIVOJNA HRAST d.o.o.

CEDAR d.o.o.

DECOSPAN MATO FURNIR d.o.o.

DRVODJELAC d.o.o.

MIJO VENEERS proizvodnja furnira d. o. o. Oprisavci SOLIDUM-ŽUŽIĆ d.o.o.

HAAS DOM d.o.o.

VIŠEVICA-KOMP d.o.o.

MMM-VUKELIĆ d.o.o.

H Š d.o.o.

PARKETI POŽGAJ d.o.o.

MOPAR d.o.o.

HRAST-EXPORT-PUKLAVEC d.o.o.

SLAVONIJA DI d.o.o.

PANON d.o.o.

CIPRIJANOVIĆ d.o.o.

DIP d.d.

Zagreb Bjelovar Buje Zagreb-Susedgrad Vinkovci Strizivojna Kastav Oprisavci Ivanec Oprisavci Zagreb Đurđevac Zagreb Novska Zagreb Mali Bukovec Križevci Donji Martijanec Slavonski Brod Zagreb Orahovica Karlovac

Najznačajniji izvoznici namještaja iz Hrvatske u 2007. godini BOXMARK LEATHER d.o.o.

TVIN d.o.o.

PREVENT ZLATAR d.o.o.

DI KLANA d.d.

Jedinstvo, d.d.

EXPORTDRVO d.d.

RIBNIK KONTEJNER d.d.

HOLDING CROATIA d.o.o.

CALLIGARIS d.o.o.

SPIN VALIS d. d. Požega A-G DINAS d. o. o.

ITC d.d.

HESPO d.o.o.

EUROHOUSE d. o. o.

ORIOLIK d. d. Oriovac INTRA TEP d.o.o.

DI Geli d.o.o.

Emerson Network Power d.o.o.

VERNIFER d. o. o.

TEHNIX d.o.o.

CONCEPT S d.o.o.

BOR d. d.

kurentnosti zadnjih godina dodatan impuls dao je i tečaj. Kuna je poskupjela, osobito prema dolaru i funti, što povećava proizvodnu cijenu i stoga nije čudo da se ponovno nekoliko naših tvornica nalazi pred zatvaranjem proizvodnje.

No ne smijemo zaboraviti na naše komparativne prednosti. Godišnji etat od 1,8 milijuna kubičnih metara moramo moći iskoristiti. Pri

tome stupanj finalizacije neće ovisiti samo o željama proizvođača, nego i o stvaranju preduvjeta da bi se to moglo ostvariti.

Proračunska pomoć države dobro je došla, no pitanje je kamo ona ide i kolika je njena vrijednost.

U nas najveći potencijal za ulaganja i održivost upravo imaju poljoprivreda i šumarstvo. Fokus države treba ići upravo u tom smjeru jer samo izvoz drvne industrije čini

8,5 posto ukupnog izvoza. Stanje hrvatskog gospodarstva je kompleksno i nema čarobnog štapića koji će riješiti sve probleme, a zahvati bi se morali napraviti u makroekonomici. Posljedice svjetske krize sigurno će se odraziti i na proizvodnju u drvnoj industriji. U vremenu krize proizvodi poput odjeće, obuće i namještaja ne kupuju se nego popravljaju. Ideje o seljenju proizvodnje na Istok nisu dobre jer bi to dovelo do zatvaranja proizvodnje. No naša proizvodnja mora biti realna i moramo znati što i za koga proizvodimo.

Najznačajniji uvoznici drva i drvnih proizvoda u Hrvatskoj u 2007. godini J.u.A. Frischeis d.o.o.

PEVEC ZAGREB d.o.o.

ELGRAD d.o.o.

CONTY PLUS d.o.o.

MEGAKOP d.o.o.

GRAĐA d.d.

DRVO TRGOVINA d.o.o.

MERKUR-HRVATSKA d.o.o.

BAUMAX Zagreb d.o.o.

FURNIR d.d.

BAUHAUS-ZAGREB k.d.

DENIT-B d.o.o.

IVERICA d.o.o.

MIJO VENEERS PROIZVODNJA, d.o.o.-u stečaju PARKETI POŽGAJ d.o.o.

MOPAR d.o.o.

IVERPAN d.o.o.

DOKA Zagreb oplatna tehnika d.o.o.

BRODOMERKUR d.d.

MD PROFIL d.o.o.

GRAMAT d.d.

DECOSPAN MATO FURNIR d.o.o.

Velika Gorica Zagreb Zagreb Lučko Zagreb Solin Karlovac Sesvete Zagreb-Susedgrad Zagreb Zagreb Samobor Bjelovar Oprisavci Mali Bukovec Križevci Donja Zelina Zagreb Split Đakovo Zagreb Oprisavci

Najznačajniji uvoznici namještaja u Hrvatskoj u 2007. godini Trnovec Bartolovečki Virovitica Zlatar Klana Krapina Zagreb Ribnik Prelog Ravna Gora Požega Đurđenovac Varaždin Prelog Labin Oriovac Čazma Đakovo Zagreb Podpićan Donji Kraljevec Zagreb Novi Marof

LESNINA, d.o.o.

Kika namještaj d.o.o.

PEVEC ZAGREB d.o.o.

PRIMA COMMERCE d.o.o.

FLIBA d.o.o.

GORENJE ZAGREB d.o.o.

INTERMOD d.o.o.

KENDA d.o.o.

MEBLO TRADE d.o.o.

MAGMA d.d.

DALMADOM d.o.o.

CONCORDIA NAMJEŠTAJ d.o.o.

NAMJEŠTAJ MIMA d. o. o.

LATERAN d.o.o.

METRO Cash & Carry d.o.o.

SUNČANI HVAR d.d.

PRIMA NAMJEŠTAJ d.o.o.

ART INTERIJERI - KUHINJE 2000 d.o.o.

PANON TRADE d.o.o.

SEMBOL građevinarstvo, Glavna podružnica Dubrovnik PHOENIX CAPITIS d.o.o.

PADOVAN d. o. o.

Ivanja Reka Zagreb Zagreb Bjelovar Gornji Stupnik Zagreb Zadar Zaprešić Zagreb Zagreb Dicmo Zagreb Pula Vinkovci Zagreb Hvar Zagreb Split Rakitje Dubrovnik Sesvete Mali Lošinj

16 drvo=1.

posebno izdanje Privrednog vjesnika o drvnoj industriji u Hrvatskoj

HRVATSKA DRVOPRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

MALIM KORACI

Hrvatska drvna industrija već niz godina ostvaruje lagan ali stalan rast proizvo Idiličnu sliku narušava veliki deficit u uvozu namještaja

U

zadnjih desetak godina hrvatska drvna industrija promijenila je trendove.

Sve se više izvozi, izvozna bilanca je iz negativne prešla u pozitivnu i ove će godine izvoz premašiti milijardu američkih dolara. No na domaćem tržištu namještaja vlada veliki debalans.

Većina je namještaja u našim trgovinama i domovima je uvezena, a ne čini se da će se situacija uskoro bitno promijeniti.

Hrvatske tvrtke od drva kao sirovine proizvode piljenu građu svih vrsta i dimenzija, furnire i furnirske ploče te otpreske, ploče od usitnjenog drva, parkete, podne i zidne obloge, građevne elemente od drva i druge proizvode od drva, pluta i pletarske materijale, impregnirano drvo za razne potrebe (željeznički pragovi, stupovi za elektrovodove...), brojne galanterijske proizvode (glazbala, sportski rekviziti, četke, kistovi...), drvenu ambalažu te brikete i pelete.

Namještaj od drva ima dugogodišnju proizvodnu tradiciju, a u novije se vrijeme drvo više kombinira s drugim modernim materijalima kako bi se poboljšala i naglasila njegova jedinstvena svojstva. Glavne

Sedam najvećih tvrtki prerade drva (DD 20) 2007.

Sedam najvećih tvrtki proizvodnje namještaja (DN 361) 2007.

Redni broj

Naziv tvrtke

e-mail

web

Redni broj

Naziv tvrtke

e-mail

web

1.

SPAČVA d.d., Vinkovci

spacva@spacva.hr

www.spacva.hr

1.

TVIN d.o.o., Virovitica

tvin1@vt.t-com.hr

www.tvin.hr

2.

IVERICA d.o.o., Bjelovar

iverica@iverica.hr

www.iverica.hr

2.

PRIMA COMERCE d.o.o., Bjelovar

prima.fin@prima.t-com.hr

www.prima.commerce.hr

3.

DIP d.d., Karlovac

dip@ka.htnet.hr

www.dip-karlovac.com

3.

FINVEST-CORP d.d., Čabar

info@finvest.hr

www.finvestcorp.hr

4.

SLAVONIJA DI d.o.o., Slavonski Brod

slavonija-di@slavonija-di.hr

www.slavonija-di.hr

4.

LPT d.o.o., Prelog

info@lpt.hr

www.lpt.hr

5.

ITC d.d., Varaždin

itc-vz@vz.t-com.hr

www.itc.hr

5.

DI KLANA d.d., Klana

diklana@vip.hr

www.klana.com

www.drvodjelac.hr

6.

SPIN VALIS d.d., Požega

spinvalis@spinvalis.hr

www.spinvalis.hr

7.

ORIOLIK d.o.o., Oriovac

oriolik@oriolik.hr

www.oriolik.hr

6.

DRVODJELAC d.o.o., Ivanec

drvodjelac@drvodjelac.hr

7.

STRIZIVOJNA HRAST d.o.o., Strizivojna

strizivojna-hrast@os.t-com.hr

Izvor: FINA ; prema ukupnom prihodu

Izvor: FINA ; prema ukupnom prihodu

drvo=1. 17

13. listopada 2008.

MA NAPRIJED

odnje i jedna je od malobrojnih grana koja ostvaruje suficit robne razmjene.

50.000 radnika zaposleno je u industriji baziranoj na šumi vrste drva koje se prerađuju u Hrvatskoj su hrast, bukva, jela-smreka, jasen, grab, joha, javor, a od drugih vrsta drva radi se pretežito o listačama.

Kao pomorska zemlja s dobrim trgovačkim vezama još iz doba srednjeg vijeka, Hrvatska je bila poznati izvor kvalitetnih drvnih proizvoda. Proizvodi od slavonskog hrasta i naših drugih vrsta drva tradicionalno se izvoze na glavna svjetska tržišta. Prerada drva i proizvodnja namještaja u hrvatskom izvozu sudjeluje s oko 8,5 posto udjela, a s obzirom na kvalitetu sirovine, tradiciju u preradi drva te porast uporabe drva kao ekološkog i obnovljivog materijala, očekuje se daljnje povećanje proizvodnje i ukupnih prihoda.

Od gotovih proizvoda na svjetskom se tržištu najviše traže parketi, prozori i vrata, a masivni namještaj tražen je na nekim tradicionalnim tržištima. Uporedo s porastom interesa za obnovljive izvore energije,

raste i interes za drveni briket i pelete.

Pozitivna trgovinska bilanca u zadnjih nekoliko godina temelji se na drvnim proizvodima, dok je uvoz namještaja veći od izvoza. Najviše se izvozi u Njemačku, Italiju i Sloveniju u koje se izvozi 60 posto vrijednosti proizvoda. Istodobno, najviše se uvozi namještaj iz Italije (27 posto), Slovenije (17 posto) i Poljske (osam posto).

U preradi drva i proizvodnji namještaja zaposleno je oko 26.000 radnika i trend je zadnje vrijeme u porastu. Ako se tome dodaju zaposleni u obrtu, proizvodnji papira i šumarstvu, u industriji baziranoj na šumi zaposleno je više od 50.000 radnika.

Struktura izvoza namještaja u 2007.

6% 1%

Ostalo pokućstvo Sjedala Nosači madraca, oprema za krevete i sl.

Robna razmjena drva, drvnih proizvoda i namještaja Hrvatske mil. USD IZVOZ

UVOZ

BILANCA

2003.

464,3

478,9

-15

2004.

560,5

543,4

17

2005.

608,9

572,4

36

2006.

720,8

688,5

32

2007.

932,6

836,3

96

Izvor: DZS RH

Izvoz i uvoz drva, proizvoda od drva i namještaja 900 mil. USD 800 IZVOZ 700 600 500 400 300 200 100 0 -100 2003.

UVOZ

BILANCA

2004.

2005.

2006.

2007.

Broj zaposlenih u pravnim osobama po NKD-u (godišnji prosjek) DJELATNOST

2004.

2005.

2006.

2007.

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

Udjeli 2007.

Indeksi 07./06.

27.522

26.623

26.149

9.738

9.587

9.283

26.376

2,2

100,9

9.102

0,8

246.524

243.402

98,1

248.397

257.495

21,2

103,7

Prerada drva, proiz. od drva, osim namještaja

11.927

Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija

11.335

11.650

12.014

12.842

1,1

106,9

11.308

11.609

12.390

1,0

Ukupno prerada drva i proizvodnja namještaja

106,7

23.262

22.958

23.623

25.232

2,1

106,8

1.103.092

1.113.208

1.160.321

1.212.221

100,0

104,2

- šumarstvo, sječa drva i usluge povezane s njima Prerađivačka industrija

UKUPNO HRVATSKA Izvor: Statistički ljetopis, DZS

Struktura uvoza namještaja u 2007.

6% 3%

Pokućstvo namijenjeno uporabi u medicini i sl.

31%

62%

Najveći porast zaposlenih zabilježen je u proizvodnji drvnih proizvoda za graditeljstvo (proizvodnja parketa, prozora, vrata i drvenih obloga te konstrukcija).

Hrvatske tvrtke ulažu veliki trud i u zadržavanje i unaprjeđivanje standarda kvalitete. Većina tvrtki uvela je ili je u postupku uvođenja certifikata kvalitete ISO 9001/2000, a rastom ekološke svijesti sve je više zahtjeva za certifikatom ISO 14000.

Posebnost ove branše je i certifikat FSC koji podrazumijeva gospodarenje šumama prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Dva milijuna hektara šumskih površina u Hrvatskoj, kojima gospodare Hrvatske šume, još je 2002. godine dobilo certifikat FSC, a nakon toga je i više od 60 drvoprerađivačkih tvrtki pribavilo certifikat FSC kao dokaz kvalitete svojih proizvoda.

Struktura izvoza drva u 2007.

Pokućstvo namijenjeno uporabi u medicini i sl.

Ostalo pokućstvo

29%

7%

7%

Ostali proizvodi od drva Drvo obrađeno po dužini piljenjem ili glodanjem

14%

Listovi furnira Drvo (uključujući lamele i daščice za parket) Neobrađeno drvo sa skinutom korom ili bjelikom ili bez nje

9%

Sjedala

62%

Nosači madraca, oprema za krevete i sl.

10% 42% 11%

Ploče iverice i sl. ploče (ploče s usmjernim vlakom) Građevinska stolarija i ostali drvni proizvodi za građevinarstvo

18 drvo=1.

posebno izdanje Privrednog vjesnika o drvnoj industriji u Hrvatskoj

BIOMASA

Gorivo za sigurniju budućnost Dva kilograma peleta energetski su ekvivalent litri loživog ulja. Godišnje hrvatska drvna industrija proizvede oko 700.000 tona drvnog ostatka. Upravo to bi moglo značajno poboljšati energetsku sliku Hrvatske

B

iomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture... No ono što je u suvremenom svijetu još važnije - biomasa je obnovljivi izvor energije.

Biomasa može biti drvna, nedrvna i životinjski otpad. U biomasu se ubra-

jaju i ostaci iz šumarstva, otpadno drvo, brzorastuće drveće, brzorastuće alge i ostaci trave te otpaci iz poljoprivrede, životinjski otpad i životinjski ostaci.

Zbog načela održivog razvoja, u proizvodnji energije sve se više potiče primjena biomase. Najčešće se koristi drvna masa koja je nastala kao spore-

Zahtjevi Kyoto protokola Potreba za promjenom trendova dovela je do usavršavanja alternativnih načina grijanja. Iskorištavanje fosilnih goriva ima svoju cijenu, vrlo visoku razinu zagađenja s redovitim promjenama koje se odražavaju na klimu. Kyoto protokol obvezuje industrijalizirane zemlje, što su odgovorne za preko 70 posto globalnih stakleničkih plinova, na smanjenje emisije štetnih plinova za 5,2 posto do 2012. godine. Protokol predlaže jedan od načina ispunjenja tih pravila: proizvodnju obnovljivih izvora energije, od kojih je u Europi drvo među najzastupljenijima. Drvo je interesantno jer se sagorijevanjem drva oslobađa energija proizvedena fotosintezom.

Drvo se obnavlja, za razliku od fosilnih goriva (ugljena, petroleja, plina), i ne povećava emisiju ugljičnog dioksida.

Energetska vrijednost 2 kg peleta 1 m3 peleta težina peleta 1 m3 ostatak sagorijevanja

4,9 kW/kg = 1 l ulja za loženje = 320 l ulja za loženje = cca. 640 kg 1% pepela

dni proizvod ili otpad te ostaci u drvnoj industriji koji se ne mogu više iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije ili se prerađuje u plinovita i tekuća goriva za primjenu u vozilima i kućanstvima.

Prema gotovo svim procjenama potencijala i uloge biomase u globalnoj energetskoj politici u budućnosti, predviđa se njen značajan porast i mnogo važnija uloga. Hrvatske šume godišnje isporučuju drvnoj industriji oko 1,5 milijuna kubika trupaca godišnje, što je više od milijun tona materijala.

Od toga je oko jedne petine finalni proizvod, a četiri petine ostatak, što znači da godišnje postoji energetski potencijal od 600.000 do 800.000 tona drvnog ostatka. U šumama ostaje još oko 1,5 milijuna tona ne-

1kg

peleta može proizvesti oko 5 kWh toplinske energije iskorištenog materijala, čemu treba pridodati ostatak od radova Hrvatskih cesta i Hrvatske vodoprivrede te gotovo 1,5 milijuna tona neiskorištenog poljoprivrednog otpada.

Tehnologijama poput peletiranja taj bi se veliki neiskorišteni energetski potencijal mogao upotri-

jebiti. Tomu u prilog ide i činjenica da Hrvatska ima obveze iz Kyoto protokola koje ograničavanju emisije ugljičnog dioksida iz fosilnog goriva, a energija iz biomase ne povećava emisiju ugljičnog dioksida. Jedan od najpoznatijih bioenergenata je pelet - proizvod koji nastaje prešanjem pod velikim tlakom piljevine i strugotina suhog visokokaloričnog drveta bez dodavanja bilo kakvih vezivnih sredstava. Proizvodi se od hrasta, bukve, jasena, graba, topole, lipe...

Cilindričnog je oblika, a riječ je o kvalitetnom i vrlo kaloričnom gorivu čijim sagorijevanjem nastaje samo jedan po-

sto pepela. Zbog oblika i veličine lako se transportira, a ložišta peći jednostavno se pune. Pelet, kao i svako biogorovo, u potpunosti zadovoljava visoke ekološke standarde, to jest ne ugrožava okoliš i prirodu. Kilogram peleta može proizvesti oko pet kilovat sati toplinske energije. Količina energije koju dobivamo izgaranjem dvaju kilograma peleta jednak je litri loživog ulja. Osim energetske uštede, peleti su i ekološki podobna sirovina. Izgaranjem peleta stvara se ista količina ugljičnog dioksida koliku je drvo koristilo prilikom svog rasta. Zbog toga je pelet neutralni nosač CO2 energije.

Zdravko Žuža, direktor Viševice Kompa Drvna industrija već godinama radi na zbrinjavanju drvnog ostatka i to je dio naše drvoprerađivačke kulture i logike, no u zadnje se vrijeme pojavljuju apsurdne situacije jer se jefitnom strujom želi proizvesti skupa subvencionirana struja. Točnije neki subjekti ulaze u kogeneracijska postrojenja samo zbog velikih poticaja koji su na snazi, pogotovo u EU. U Austriji proizvođači moraju raspolagati s minimalno 50 posto vlastite drvne biomase, da bi uopće mogli otpočeti s projektom, a zanimljive su i austrijske potpore za prelazak s fosilnih na obnovljiva goriva, i to do 3000 eura za fizičke osobe. U susjednoj Sloveniji potpora je jednokratna i iznosi 2100 eura. Unatoč važnosti teme i političkom značaju obnovljivih izvora energije koji svakim danom sve više raste, samo tržište će pokazati radi li se o isplativom poslu.

drvo=1. 19

13. listopada 2008.

MARIN FILIPOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE FINVEST CORPA DARIO PULJIZ, PREDSJEDNIK UPRAVE SPAČVE

Potrebno Monetarna je regulirati politika je prvi primarnu preradu problem Gotovo 700 registriranih primarnih kapaciteta je previše. Najveći broj njih ne zadovoljava minimalne tehničke uvjete zaštite na radu

D

anas se drvna industrija Hrvatske nalazi u specifičnoj situaciji. S jedne strane, kulminiraju problemi u šest velikih poduzeća, gdje je došlo do stečajeva, a s druge strane, profilira se veliki broj tvrtki koje su zauzele vodeća mjesta u svojim segmentima i uspješne su ne samo na domaćem, nego i na inozemnom tržištu.

Evidentno je da je veliki napredak postignut u segmentu podnih obloga, no s

njih ne zadovoljava minimalne tehničke uvjete zaštite na radu. Posebno je loša situacija u gospodarenju ostacima prerade i zaštite okoliša.

Najveći problemi drvne industrije su povećanje troškova financiranja investicija i energenata, manjak nove, obučene i mlade radne snage, niska neto plaća te tečajna politika. Iz podatka da domaća sirovina sudjeluje sa 56 posto, plaće sa 23 posto, a energenti sa sedam posto evidentno je da su povećanje kamata poslovanja i tečajna razlika gotovo “pojeli”

druge strane, u segmentu najmještaja zabrinjava pad broja zaposlenih. Segment primarne prerade zahtijeva najnužniju regulaciju jer je 700 registriranih primarnih kapaciteta previše, a osim toga najveći broj

svu dobit drvne industrije.

No, najveći problem predstavlja činjenica da kriza na vanjskim tržištima te veliki troškovi proizvodnje onemogućuju investiranje koje je drvnoj industriji itekako potrebno

za ulazak u Europsku uniju, posebice kada se uzmu u obzir veliki projekti poput izvora obnovljive energije, za što je drvna industrija zainteresirana i ima znanje, ali nažalost, i nedefinirane okvire poslovanja.

Jedno od mogućih rješenja, koje funkcionira i u pogledu kojeg je već mnogo učinjeno, su potpore Ministarstva koje su dodijeljene već drugu godinu za redom. No najvažnije je to, a što je podloga svega, da Ministarstvo, Hrvatske šume i drvna industrija uz potporu Hrvatske gospodarske komore još kvalitetnije i operativnije potaknu daljnje i što žurnije donošenje zakonskih okvira za reguliranje rada kapaciteta primarne prerade i korištenje drva hrvatskog podrijetla u građevinarstvu. Važno je da što prije donesemo smjernice za veću uporabu izvora obnovljive energije u domaćinstvima, posebno javnim ustanovama te kogeneracijskim postrojenjima, za što smo, vjerujem, kao zajednica veoma zainteresirani.

Za 15 godina izvozna privreda izgubila milijarde kuna zbog tečajne politike

J

edan od najvećih problema koji muče drvnu industriju je katastrofalna monetarna politika koja je dovela sve izvoznike u iznimno tešku situaciju: pri tome prvenstveno mislim na tečaj koji podržava sve koji se bave uvozom, a proizvođače, a naročito izvoznike doveo je u vrlo tešku situaciju. Napravite analize za ovih 15 godina od fiksiranja kune za tečaj marke (4,444) do danas i vidjet ćete da je izvozna privreda izgubila milijarde kuna zbog tečajne politike. Rješenje za ovaj problem je jasno - potrebno je preraspodijeliti dobit koju ostvare uvoznici na osnovi fiksiranog tečaja (primjerice, 7,8 kuna za euro) i raspodijeliti tako dobivenu svotu izvoznicima.

Nema posljedica na punjenje proračuna, nema opasnosti od inflacije, a na taj način Vlada bi dokazala da podržava proizvodnju i izvoz.

Naš sektor muči i neizvjesna situacija sa sirovinom te povećanje njene cijene budući da je cijeli svijet ušao u recesiju, a posebice naša najveća izvozna tržišta – Italija,

Francuska, Njemačka… Bilo bi dobro kada bi nositelji razvoja drvne industrije dobili višegodišnje ugovore po pojedinim regijama koji bi vrijedili 12 godina, a veliki kupci trebali bi dobiti značajne rabate – desetak i više posto.

Nismo zadovoljni ni s politikom nabave državnih i paradržavnih institucija.

U najvećem broju slučajeva kada su u pitanju vrata, prozori, podovi ili namještaj, na natječajima prolaze inozemni dobavljači, najviše Slovenci i Talijani. Čak se na nekim natječajima izričito navodi zahtjev za Haro parket. Taj problem relativno je lako riješiti – svim državnim i paradržavnim institucijama mogu dati izričite upute da se ugrađuju i koriste proizvodi hrvatskih proizvođača.

Istodobno je apsolutno neprihvatljivo da veliki neto izvoznik, kakva je drvna industrija sa 25.000 zaposlenih, dobije 40 milijuna kuna potpora, a brodogradnja s dvostruko manje zaposlenih i najvećim dijelom uvoznom sirovinom dobiva milijarde kuna potpora. Napominjem da se uvozom namještaja ne bavi drvna industrija nego razni veletrgovci. Mora se pronaći način da se potpore dodjeljuju ravnomjernije nego do sada. To bi se moglo kroz učešće domaće sirovine, rada, odnos uvoza i izvoza pojedinog poduzeća…

Temeljni je problem i to što ne postoji nacionalni trgovački lanac za proizvode od drveta. Pri njegovu osnivanju nužna je pomoć države.

drvo=1. 21

13. listopada 2008.

DARKO MOTIK, IZVANREDNI PROFESOR, ŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Previše uvozimo namještaj Zadnjih je godina drvna industrija učinila velike korake, no udio domaćeg namještaja pao je s dvije trećine na samo trećinu. Hrvatskoj industriji namještaja potrebni su prodajni centri hrvatskog namještaja

P

rerada drva i proizvodnja namještaja u Republici Hrvatskoj zadnjih se nekoliko godina nedvojbeno razvijaju. To znači da su vidljivi određeni pomaci u pojedinim segmentima, ali još je mnogo radikalnih zahvata potrebno učiniti kako bi ta grana industrije bila što konkurentnija na stranom i domaćem tržištu.

Pozitivni pomaci vidljivi su, primjerice, u izradi strategije industrijske prerade drva i papira, čime je ta grana industrije dobila na važnosti kod određenih institucija. Također je pozitivan pomak prijedlog zakona o uporabi drva, koji je podloga za daljnje akcije u unaprjeđenju struke. Od događaja koji su proteklih nekoliko godina obilježili razvoj struke valja pohvaliti pokretanje akcije Drvo je prvo, kojom se nastoji hrvatskoj javnosti skrenuti pozornost na prednosti povećanog korištenja drvne sirovine pri kupnji namještaja, ugradnji građevne stolarije te podnih i zidnih obloga. Primje-

tan je i partnerski odnos tvrtki koje se bave proizvodnjom konkurentskih proizvoda jer se napokon počelo shvaćati da na tržištu ima mjesta za sve i da svi imaju koristi od suradnje. Najzapaženiji oblik suradnje je zajedničko izlaganje na međunarodnim sajmovima pojedinih grupacija proizvođača.

Sve su to akcije koje su više ili manje pridonijele razvoju struke u proteklom razdoblju, međutim glavni iskoraci tek predstoje.

Kako bi industrija namještaja i industrija prerade drva bile konkurentne, potrebno je posebnu pažnju posvetiti ne samo izvozu namještaja i ostalih drvnih proizvoda nego prvenstveno prodaji tih proizvoda na hrvatskom tržištu. Izvoz primarnih i sekundarnih drvnih proizvoda porastao je sa 192 milijuna eura prije 10 godina na 403 milijuna eura protekle godine, dakle više nego dvostruko. U istom je razdoblju uvoz tih proizvoda porastao sa 106 na 260 milijuna eura.

Kad je riječ o namještaju, izvoz je porastao sa 95 milijuna eura 1998. godine na 280 milijuna eura 2007. godine. Istodobno

60%

udio namještaja hrvatskih proizvođača na hrvatskom tržištu 1997. je uvoz porastao sa 133 na 352 milijuna eura. Potrebno je istaknuti da je udio namještaja hrvatskih proizvođača na hrvatskom tržištu pao sa 60 posto prije 10 godina na samo 36 posto 2007. godine.

U protekloj godini potrošnja namještaja u Republici Hrvatskoj iznosila je preko 550 milijuna eura, a prosječna godišnja stopa rasta potrošnje na hrvatskom tržištu namještaja je 11 posto i u tom su prostoru velike mogućnosti koje bi trebalo iskoristiti. Na

žalost, umjesto domaćih proizvođača tu činjenicu najvećim dijelom koriste uvoznici stranog namještaja. Postojeći izračuni

36%

udio namještaja hrvatskih proizvođača na hrvatskom tržištu 2007. prikazuju da je financijski gubitak zbog pada udjela prodaje domaćeg namještaja 120 milijuna eura na godišnjoj razini.

Na temelju svih istraživanja i analize kupaca namještaja u zadnjih nekoliko godina može se zaključiti da je osnovni razlog smanjene potražnje kupaca za domaćim namještajem prvenstveno u tome što kupac namještaja često želi kupiti domaći namještaj, ali ne zna gdje i kako tu kupnju ostvariti. Naime, postoji veliki broj (prvenstve-

no malih) prodajnih mjesta koja u ponudi nemaju potrebnu dubinu i dužinu asortimana proizvoda te sve popratne usluge

352 milijuna € uvezeno namještaja u 2007. koje kvalitetna maloprodajna mjesta trebaju imati. Stoga prosječan kupac namještaja odlazi u velike trgovačke centre gdje više ne pita za proizvođača, nego nastoji ostvariti što povoljniju kupnju uz prikladan dizajn proizvoda.

Unatoč problemima, hrvatska industrija namještaja ima što ponuditi, no zbog svega navedenog teško nalazi put do kupca. Stoga bi bilo potrebno krenuti u realizaciju otvaranja trgovačkih centara gdje bi bilo mo-

guće kupiti isključivo ili pretežno hrvatski namještaj i na jednom mjestu ponuditi sve što je kupcu potrebno za opremanje doma. Otvaranje takvih prodajnih mjesta ima više prednosti; primjerice, otvaraju se mogućnosti razvoja proizvoda (čime bi se povećala konkurentnost na domaćem i stranom tržištu), a to uključuje poboljšanje proizvoda u smislu kvalitete, dizajna, smanjenja cijene... Tu je i mogućnost zajedničkih promotivnih aktivnosti proizvođača namještaja i ostalih drvnih proizvoda, zatim mogućnost nastupa na sajmovima, zajedničko istraživanje tržišta... Nedvojbeno, suradnja između hrvatskih proizvođača mora se intenzivirati.

To je jedan od najznačajnijih iskoraka na kojem bi ova struka trebala poraditi. Zasigurno je vrlo važan čimbenik i ljudski potencijal odnosno edukacija. Stoga je sprega između struke, znanosti i državnih institucija osnovni pokretač razvoja u budućnosti.

22 drvo=1.

posebno izdanje Privrednog vjesnika o drvnoj industriji u Hrvatskoj

OBLIKOVANJE PROIZVODA

DIZAJN IZAJN NIJE SA DOBRA IDEJA Hrvatski proizvođači još uvijek ne razumiju što je posao dizajnera.

Potrebno je probuditi uspavane kreativne potencijale, a u tome treba pomoći i država

Neven Kovačić, Redesign

J

NEXT - dizajn serije uredskih stolica u suradnji s tvrtkama Tapo (HR) i Mael (I) 2008.

Projekt će biti predstavljen na ovogodišnjem sajmu Orgatec u Kölnu

edan od problema s kojim se susreću produkt dizajneri u Hrvatskoj je to što se dizajn još percipira prvenstveno kao estetska komponenta proizvoda, a ne kao sveobuhvatan interdisciplinaran proces. Problem često predstavlja i nejasno definiranje strategije nekog projekta ili projektnog zadatka (design brief). Design brief kod većih tvrtki obično sastavlja tim stručnjaka iz uprave, marketinga, prodaje... te on odražava

strategiju tvrtke u smislu odabira tipologije, tehnolgije, materijala, kvalitete i cjenovnog razreda. Ako je dobro definiran, brief omogućuje dizajneru bolji fokus na projekt i ima veću šansu rezultirati tržišnim uspjehom novog proizvoda. Poželjno je da dizajner bude uključen u fazu sastavljanja briefa jer može svojim iskustvom i savjetima pridonijeti odabiru prave strategije.

Budući da većina domaćih proizvođača namještaja ne gradi jasno profiliran identitet kroz dizajn, primorana je slijediti svjetske trendove ili biti servis za proizvodnju u

službi stranih kompanija.

Domaći kupci iz godine u godinu su sve osvješteniji kad je riječ o dizajnu namještaja. Oni prepoznaju i spremni su izdovojiti novac za kvalitetno dizajniran namještaj, pa su i zahtjevi pred proizvođačima za dizajnerskim profiliranjem sve naglašeniji, a u godinama koje slijede vjerojatno će postati i presudni za uspjeh na tržištu. Mislim da je jasno definirana imidž strategija pojedine tvrtke nužna za dobro planiranje razvoja novih proizvoda.

Hrvatska je iznimno bogata kvalitetnim drvom, a proizvođači imaju viskoobrazovane kadrove i svu potrebnu tehnologiju. Mislim da bi se, a osobito se to odnosi na proizvođače namještaja iz masiva, morali intenzivnije povezivati s dizajnerima, iskoristiti dostupne potpore ministarstva za razvoj novih proizvoda i aktivno promišljati svoju poziciju na sve zahtjevnijem domaćem i stranom tržištu. Uspješne strane tvrtke koje su lideri kvalitetnog dizajna namještaja na vodećim pozicijama imaju ljude koji su vizionari, osviješteni i educirani u pogledu dizajna i godinama grade svo-

drvo=1. 23

13. listopada 2008.

DRVO U GRADITELJSTVU

MO

ju priču. Možda je najlakše povući paralelu s autoindustrijom – svaki od proizvođača dugoročno gradi svoju tržišnu poziciju kroz specifičan pristup i filozofiju koja se odražava u dizajnu.

Veliki proizvođači, osim odjela marketinga, imaju i kreativnog direktora (art director) koji se brine za dosljedno provođenje koncepta strategije kroz suradnju s vanjskim suradnicima – dizajnerima. Kod uspješnih malih tvrtki obično je ista osoba vlasnik/direktor i kreativni direktor. Dobar primjer za to je Inkea – manja tvrtka iz Zagreba,

“Stvari se kod nas bude i ljudi su sve osvješteniji u pogledu dizajna.”

proizvođač pločastog namještaja koji bilježi primjetan rast na domaćem tržištu upravo zato što direktor (inače arhitekt) posjeduje adekvatan senzibilitet i razumije ulogu

dizajna u izgradnji imidža tvrtke. Ključno je, dakle, da se na dizajn više ne gleda izolirano, samo kao na dobru ideju, nego da se tvrtke njime bave u širem kontekstu vlastite priče.

Kada se krene u proces dizajniranja i razvoja novog proizvoda treba biti svjestan da je to proces koji zahtijeva više mjeseci, ponekad i godina kontinuiranog rada. Ne treba biti obeshrabren ako se ponekad završi u slijepoj ulici, to je sastavni dio kreativnog napora.

Imam osjećaj da se kod nas stvari bude i da su ljudi sve osvješteniji u pogledu dizajna. Kad je riječ o pojmu “hrvatski dizajn”, mislim da smo još nedefinirani. Talijanske proizvode ocjenjujemo kao visoko estetizirane, njemačke kao kvalitetne, japanske kao minimalističke, skandinavske kao humanističke, dok za hrvatske sinonim ne postoji. Pred industrijom i dizajnerima je proces istraživanja, eksperimentiranja i razvoja.

Treba pokrenuti uspavane kreativne potencijale, a bilo bi poželjno da se država još više uključi i da kroz ciljane subvencije za dizajn i razvoj proizvoda tvrtkama olakša odluku da se upuste u cijeli proces.

GRADNJA S DUŠOM Donedavno se drvo vezalo samo za gradnju tradicionalnih objekata. Sada je ponovno “in” kao moderni i inovativni materijal

K

ada se našim građevinarima spomene drvo za gradnju, većina ih pomisli na pomoćna sredstva - “fosne”, daske i oplate - koja su prva pomoć građevinarima u gradnji betonskih dijelova građevine. Druga asocijacija su grede i letve na koje se polaže crijep kojim su najčešće prekriveni krovovi naših kuća.

No drvo je važan građevni materijal koji ima najveći potencijal razvoja i iznimne mogućnosti u kreiranju ugodnijeg života.

Donedavno, drvo se vezalo samo za gradnju tradicionalnih objekata, no danas je situacija potpuno drukčija. Drvo je postalo moderni i inovativni građevni materijal, proizvod visoke tehnologije.

Kao zemlja bogata kvalitetnim ali i obnovljivim izvorom drva, Hrvatska bi na taj način mogla

osigurati pozitivan utjecaj na okoliš, energetsku potrošnju, ali i na gospodarski rast.

Lakše i toplije Drvo, kao zdrav i jeftin građevni materijal, ima mnoge prednosti u odnosu

po prostornom metru, što ovisi o vrsti drveta, pet je puta lakša od betona, te je i njen transport mnogo jednostavniji i jeftiniji.

Drvo je mnogo lakše i za obradu, kao i montiranje.

Vrijeme gradnje objekata od drva je znatno kraće, a

6 puta je drvo bolji izolator od cigle

na druge materijale. Najbolji je prirodni izolator šest je puta bolji izolator od cigle, a čak 15 puta od betona. Drveni zid debljine tri centimetra toplinski izolira kao 45 centimetara betona ili 18 centimetara široka opeka. Drvna građa sa svojom gustoćom od 400 do 800 kilograma

lako se kombinira i s drugim materijalima. Zbog svoje topline i osjećaja ugode koje pruža, mnogima je omiljeni građevni materijal.

Dugovječan materijal Iako se mnogi pribojavaju visokog stupnja zapaljivosti drva, u slučaju poža-

ra drvo toplinu isijavanja prenosi 10 puta slabije od betona, a čak 250 puta slabije od čelika. Istodobno sadrži određenu količinu vlage, pa je manje zapaljivo od nekih drugih materijala. Prednost drva jest i to što ne emitira radioaktivno zračenje, štetne plinove, alergijsku prašinu i statički elektricitet.

U slabosti se mogu ubrojiti stalna potreba za obnovom i zaštitom od požara, atmosferskih prilika, vlage, gljivica i insekata, a problem može biti i skladištenje jer je drvo osjetljivo na sušenje.

No, ako ga pravilno održavamo, drvo će to vratiti svojom stoljetnom dugovječnošću.

U gotovo svim krajevima Hrvatske mnogobrojne su stare drvene kuće koje ljudi žele preurediti i preseliti na drugu lokaciju. No za sada su, čini se, jedini problem majstori s iskustvom.

24 drvo=1.

posebno izdanje Privrednog vjesnika o drvnoj industriji u Hrvatskoj

HBOR ODOBRIO 1,6 MILIJARDI KUNA KREDITA ZA DRVNU INDUSTRIJU HBOR je do sredine ove godine drvnoj industriji kroz 251 kreditni aranžman osigurao 1,6 milijardi kuna kredita. Novac je iskorišten za nove proizvode i kapacitete, financiranje izvoza i restrukturiranje

H

rvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) razvoj drvoprerađivačke industrije potiče kroz svoje kreditne aktivnosti i aktivnosti osiguranja naplate potraživanja kod izvoznih poslova. Cijeli je niz kreditnih programa putem kojih se provodi kreditiranje drvoprerađivača, a HBOR ih ostvaruje kroz programe kreditiranja - Gospodarstvo, Malo i srednje poduzetništvo, Priprema izvoza, Restrukturiranje i Zaštita okoliša.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak u razdoblju od 2005. godine do 31. srpnja 2008. godine drvoprerađivačima je odobrila više od 1,6 milijardi kuna kredita kroz 251 kreditni aranžman.

Sredstva su iskorištena za ulaganja u nove kapacitete, proširenje proizvodnje uvođenjem novih proizvoda, za financiranje proizvodnje namijenjene prodaji na inozemnom tržištu, ali i za restrukturiranje društava koje je rezultiralo manjim financijskim opterećenjem u njihovom poslovanju te primjerenijim rokovima otplate kreditnih zaduženja.

HBOR se uključio i u financiranje projekata kojima su određena drvoprerađivačka društva osigurala vlastite potrebe za energentima (para, toplina, električna energija) korištenjem otpadne drvne biomase, kao i financiranje prvih projekata proizvodnje goriva (briketi,

peleti) iz otpadne drvne biomase.

Iako je riječ o području i investicijama novijeg datuma, navedeni projekti ukazuju na to da drvoprerađivačka industrija prepoznaje potrebu i ulaže u snižavanje troškova proizvodnje, a time i jačanje svoje konkurentnosti (nova oprema, tehnologija, energetska učinkovitost), a ujedno stvara i nove izvozne proizvode (među ostalim i pelete).

Banka podupire i razvoj manje razvijenih područja u Republici Hrvatskoj, a posebice područja posebne državne skrbi.

U tom smislu i drvoprerađivačka industrija ima posebno poticajne uvjete - niže kamatne stope, jednostavnije instrumente osiguranja...

Za ulaganja na ta područja odobrena su 53 kredita drvoprerađivačima u razdoblju od 2005. godine do 31. srpnja 2008. godine, odnosno oko 21 posto od ukupnog broja odobrenih kredita. Po iznosima odobrenih kredita za područja posebne državne skrbi, riječ je o oko 18 posto ukupno odobrenog iznosa kredita drvoprerađivačima u navedenom razdoblju.

Kroz program osiguranja izvoza HBOR potiče izvoz hrvatskih roba i usluga, a time i izvoz drvnih proizvoda, odnosno razvoj hrvatske drvne industrije.

U skladu s potrebama HBOR-ovih osiguranika iz drvne industrije, u dosadašnjem poslova-

nju osiguravao se izvoz namještaja, furnira, iverice, piljene građe, parketa, ambalaže od drva, drvenjača, peleta te ostalih proizvoda od drva.

Osiguranje naplate potraživanja pri izvozu proizvoda od drva pretežno se odnosi na zemlje Europske unije te na zemlje s područja bivše Jugoslavije.

U 2007. godini ostvaren je značajan porast osiguranog izvoznog prometa drvne industrije u odnosu na 2006., čime se ujedno povećao i udio osiguranog prometa drvne industrije u ukupnom osiguranom kratkoročnom izvoznom prometu.

Od uvođenja Programa osiguranja do danas HBOR je isplatio ukupno 1,17 milijuna kuna odštete izvoznicima drvnih proizvoda, koje su isplaćene zbog nastanka komercijalnog rizika, odnosno produljenog neplaćanja od strane inozemnog kupca ili neplaćanja uslijed stečaja inozemnog kupca.

Kako najavljuju u HBOR-u, i dalje će se nastaviti s aktivnostima podupiranja razvoja drvoprerađivačkog sektora putem postojećih programa kreditiranja i osiguranja uz poticajne uvjete za investicijska ulaganja koja će rezultirati jačanjem konkurentnosti, proizvodnjom finalnih proizvoda što nalaze svoje mjesto na zahtjevnom inozemnom tržištu, uz očuvanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta.

Udio drvne industrije u ukupnom osiguranom kratkoročnom izvoznom prometu u razdoblju od 01.01.2005. do 31.07.2008.

Razdoblje

Osigurani izvozni promet za drvnu industriju

Udio drvne industrije u ukupnom osiguranom kratkoročnom izvoznom prometu

2005.

46,20 mil. kn

5,84%

2006.

87,97 mil. kn

7,89%

2007.

209,56 mil. kn

13,78%

I. - VII. 2008.

150,72 mil. kn

14,99%

drvo=1. 25

13. listopada 2008.

TOMISLAV KOVAČEVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE HAMAG-a

PRVA POMOĆ ZA JAMSTVAI POTPORE

HAMAG osim jamstava daje i bespovratne potpore i savjetuje. Uskoro kreće i priprema pa provedba projekata Europske unije iz pretpristupnih i strukturnih fondova. Do sada je drvnoj industriji izdano samo 15 jamstava vrijednih 18 milijuna kuna

H

rvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG), najveća razvojna agencija Vlade RH, među poduzetnicima više nije poznata samo kao garancijska agencija - svoje je djelovanje proširila na izdavanje bespovratnih potpora, razvoj mreže poslovnih savjetnika te razvoj poduzetničke infrastrukture. Ove godine formirala je i Odjel za pripremu i provedbu programa i projekata EU-a te se tako aktivno priprema za provođenje pretpristupnih i strukturnih fondova.

Malo i srednje gospodarstvo svake je godine sve zastupljenije u stvaranju ukupnog BDP-a, zapošljavanju i izvozu.

Prošle godine velike su kompanije smanjile svoj udio u ukupnoj dobiti, dok su male i srednje tvrtke taj udio povećale.

Ovi nam pokazatelji govore da je uloga HAMAG-a u razvoju, ne samo malog poduzetništva, itekako važna. Šireći paletu svojih usluga, HAMAG je sve zastupljeniji u razvoju poduzetništva. Da je tomu tako govore i rezultati poslovanja za 2007. godinu, navedeni u izvješću o kojem se ovih dana raspravljalo i koje je pohvaljeno na odborima hrvatskog Sabora.

Banke poduzetnicima izdaju jamstva za kredite.

Jamstvo HAMAG-a omogućava poduzetnicima koji nemaju dovoljno vlastitih sredstava osiguranja da realiziraju kredit za svoj poduzetnički projekt.

U postupku izdavanja jamstva poduzetnik prvo u svojoj matičnoj banci u kojoj namjerava realizirati kredit zatraži Zahtjev za jamstvo. Nakon što banka procijeni isplativost projekta, predmet šalje u

550 jamstava

u zadnje tri godine za 1,5 milijardi kuna investicija HAMAG zajedno s ovjerenim Zahtjevom za jamstvo.

Nakon što HAMAG zaprimi cjelovitu dokumentaciju iz banke, za nekoliko dana napravi se procjena rizika i donese odluka o izdavanju jamstva.

U zadnje tri godine izdano je 550 jamstava čime je omogućeno približno 1,5 milijardi kuna investicija. Bez HAMAG-ovog jamstva te investicije ne bi bile realizirane budući da je riječ o poduzetnici-

ma koji nisu imali dovoljno sredstava vlastitog osiguranja za kredit.

Najčešći problemi kod izdavanja jamstava javljaju se zbog nerealnog planiranja investicije.

Događa se da poduzetnik pri izradi plana investicije ne poštuje pravila struke koja zahtijevaju zatvaranje financijske konstrukcije, ispravno planiranje obrtnih sredstava i realno planiranje budućih prihoda. Ako te tri stvari nisu objektivne i nisu u korelaciji, ocjena investicijskog

programa bit će problematična.

Kako bi se izbjegli ovi problemi, potrebno je pozvati neovisnog stručnjaka, kao što je certificirani konzultant HAMAG-a, koji će sukladno zahtjevima struke izraditi investicijski elaborat i pripremiti projekt za financiranje.

Tvrtke iz drvnog sektora u programima HAMAG-a nisu dovoljno zastupljene. HAMAG je do sada izdao samo 15 jamstava za kredite tvrtki iz drvne branše u iznosu od 18 milijuna kuna, ali je tako omogućio investicije u drvnu branšu u iznosu od 50 milijuna kuna.

Tvrtke iz drvne industrije uglavnom ulažu u novu tehnologiju i izgradnju novih proizvodnih objekata. Kod velike većine primjetna je potreba za znatnim obrtnim sredstvima.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva ove je godine provođenje projekata potpora iz Operativnog plana poticanja poduzetništva prenijelo na HAMAG, čime

smo dobili ulogu najveće provedbene agencije za programe poticanja poduzetništva. Programi bespovratnih financijskih potpora koje provodimo su: jačanje konkurentnosti, poduzetništvo žena i ciljnih skupina, poduzetničke potporne institucije, razvoj obrtništva - tradicijski, umjetnički obrti i očuvanje obrtničke tradicije.

18

milijuna kuna investicija sa 15 jamstava za drvnu industriju Zadružno poduzetništvo Već nekoliko godina provodimo edukaciju i certificiranje konzultanata za malo gospodarstvo i trenutačno ih imamo 85 s različitim specijalnostima. Njihova je uloga da

poduzetnicima na terenu budu stručna pomoć pri realizaciji poduzetničkih projekata, a usluge naših konzultanata HAMAG sufinancira 50-postotnim iznosom.

Ove godine formirali smo odjel koji će se baviti pretpristupnim, a kasnije i strukturnim fondovima EU-a. Potkraj iduće godine planiramo taj odjel akreditirati. Često kod malih poduzetnika nailazimo na problem nedovoljnog poznavanja osnova poslovanja tvrtke, osnova financija, marketinga i istraživanja tržišta. Primjećujemo također nedovoljnu informiranost. Poduzetnikov radni dan traje gotovo 24 sata i u toj neprestanoj borbi za napredak često se pitanja presudna za poslovanje donose na brzinu, što dovodi do stvaranja lažne slike o samome sebi i poziciji vlastite tvrtke na tržištu.

Stoga je nužno stalno ulaganje u edukaciju jer samo tako možemo razvijati zdravo, etično i konkurentno poduzetništvo.

Po탑gaj d.o.o. | HR-42231 Veliki Bukovec | Dravska 24 | t: +385 42 406 618 | f: +385 42 406 620 | www.pozgaj.com

drvo=1. 27

13. listopada 2008.

ZLATKO KORAČEVIĆ, PREDSJEDNIK SABORSKOG ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ I ŠUMARSTVO

BEZ INDUSTRIJSKE STRATEGIJE TEŠKO NAPRIJED Zakoni u sektoru su dobri, no bez cjelokupne industrijske strategije teško ćemo se fokusirati na ono što je važno

H

rvatska ima zakonodavni okvir bolji nego ikada, imamo strategiju koja je donesena još 2004. godine, a u Saboru je prvo čitanje prošao i zakon o industrijskoj preradi drva.

Upravo u tome možemo biti primjer mnogima.

No, kad je riječ o primjeni, nismo u dobroj situaciji. Tomu je tako prije svega zato što država nema svoju industrijsku

strategiju u kojoj bi svaka grana našla svoje mjesto i u kojoj bi se znalo kakvi su potencijali pojedine grane te kako se fokusirati ne bi li gospodarski razultati bili što bolji.

Zakonodavna podrška drvnoj industriji je tu, no u stvarnosti odnosno njenoj provedbi štošta nedostaje. Temelj za razvoj drvne industrije u Hrvatskoj su šume i njihov potencijal.

Domaće šume osnovna

su sirovina i možemo reći da su one naše nacionalno obiteljsko srebro. Imamo sreću što imamo slavonski hrast koji je svjetski brend, i to već dugi niz godina. Pred nama je otvoreno pitanje - koliko ćemo dodane vrijednosti ugraditi u to naše bogatstvo.

Trebamo odabrati želimo li to učiniti ili ne.

Potvrdu da imamo instrumente s kojima je to moguće dala je naša dr-

vna industrija koja na najjača i najkonkurentnija tržišta izvozi 70 posto svoje proizvodnje. Upravo tim tvrtkama treba omogućiti da svoje pozicije na stranim tržištima ojačaju te u isto vrijeme u proizvode dodaju što veću vrijednost. Od trupca do finalnog proizvoda moguće je usedmerostručiti vrijednost proizvoda, no mi to još ne radimo. Važan element u priči o drvnoj in-

dustriji jest i činjenica da se tvrtke iz te branše naj-

50 mil. kn iz proračuna namijenjenih drvnoj industriji 2008. još nije podijeljeno češće nalaze u najmanje razvijenim hrvatskim regijama. Upravo je drvna industrija pokretač razvoja ekonomski slabije razvijenih područja, gdje se jedino u pilanama i tvornicama namještaja mogao naći posao. U tim područjima postoji kvalitetna šumska masa, ali i iskusni radnici i tradicija rada u branši. Hrvatska je oduvijek imala vrlo razvijenu drvnu industriju, no mnogim su tvrtkama u tranziciji bile doslovno vezane ruke u poslovanju pa su mnoge propale. Treba promijeniti takvo stanje tvrtke ne bi smjele svoje izvozne rezultate pojačavati izvozom rezane građe nego finalnih proizvoda visoke dodane vrijedno-

ROBNA RAZMJENA HRVATSKE S INOZEMSTVOM Ukupna robna razmjena Hrvatske IZVOZ

UVOZ

BILANCA

POKRIVENOST uvoza izvozom (%)

sti. Sada je situacija takva da tvrtke u branši koje nemaju svoje pilane posluju sa znatno većim opterećenjem.

Zabrinjava i činjenica da 50 milijuna proračunskih kuna namijenjenih drvnoj industriji u ovoj godini još nije podijeljeno. No mora se reći kako je tih 50 milijuna kap u moru u odnosu na potrebe. U isto vrijeme mnoge stvari bez potencijala za povrat ulaganja, poput pelješkog mosta ili dvorana za svjetsko rukometno prvenstvo, dobivaju velika sredstva, a drvnoj se industriji daje na kapaljku.

O tim će temama uskoro biti riječi na tematskim sjednicama koje priprema saborski Odbor za regionalni razvoj i šumarstvo.

Do kraja godine govorit će se o stanju i potencijalima drvne industrije te o šumskoj i drvnoj biomasi kao izvoru energije kojim se znatno može utjecati na poboljšanje energetske situacije u Hrvatskoj.

Ne smijemo zaboraviti da šumskom biomasom možemo osigurati godišnji ekvivalent ravan 600.000 tona nafte. Upravo to izravno može pomoći razvoju drvne industrije.

Udjeli robne razmjene drva, drvnih proizvoda i namještaja u ukupnoj robnoj razmjeni s inozemstvom IZVOZ %

UVOZ%

2003.

6,164

14,199

-8,035

43.41

2003.

7.53

3.37

2004.

8,024

15,589

-7,565

51.47

2004.

6.99

3.49

2005.

8,773

18,560

-9,788

47.26

2005.

6.94

3.08

2006.

10,376

21,502

-11,126

48.26

2006.

6.95

3.20

2007.

12,360

25,829

-13,469

47.85

2007.

7.54

3.24

Izvor: DZS

Izvor: DZS

drvo=1. 29

13. listopada 2008.

FSC CERTIFIKAT

Dokaz o razmišljanju za budućnost Certifikat FSC sve češće možemo vidjeti na proizvodima koji za svoju osnovnu sirovinu imaju drvo. Hrvatske šume također posjeduju taj certifikat koji jamči da se godišnje manje drveća posiječe nego što se posadi i naraste

S

ve više proizvoda napravljenih od drva, pa tako i papir na kojem je otisnuto posebno izdanje Privrednog vjesnika koje upravo čitate, ima FSC certifikat.

Za običnog građanina, kupca drvnih proizvoda, zaštićeni FSC logotip na proizvodu znači da zbog proizvoda koji kupuje nisu žrtvovane šume, te da on svojim potrošačkim postupkom nije pridonio nemi-

losrdnoj eksploataciji šumskih resursa. Bogatstvom šuma i pripadajućom zemljom treba upravljati tako da se poštuju sociološke, ekonomske, ekološke, kulturne i duhovne potrebe sadašnjih i budućih generacija. Povećana društvena svijest o uništavanju i degradaciji šuma potiče potrošače na traženje jamstva da kupnjom drva

Što je to FSC? Vijeće za nadzor šuma (The Forest Stewardship Council - FSC) međunarodno je tijelo koje pojedinim organizacijama daje dozvolu za izdavanje certifikata i time jamči za autentičnost njihovih nalaza. Cilj je programa da se promovira ekološki odgovorno, društveno korisno i ekonomski održivo gospodarenje u šumama u svijetu tako da se ustanovi općepoznati standard koji će se priznati i poštivati putem Principa odgovornog šumarstva.

FSC je osnovan 1993. uz potporu glavnih ekoloških nevladinih udruga kao što su World Wildlife Fund, Friends of the Earth i Greenpeace. To je nevladina udruga sa sjedištem u Oaxaci u Meksiku, a certifikate izdaje putem ovlaštenih tvrtki i do sada je izdano oko 450 certifikata u 56 zemalja svijeta. U slučaju Hrvatskih šuma taj je certifikat izdala tvrtka Woodmark, Soil Association iz Velike Britanije.

Hrvatske šume s FSC certifikatom od 2002. godine Prema definiciji, FSC akreditirana certifikacija znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. FSC certifikat predstavlja veliku čast kojom se međunarodno priznaje da je način gospodarenja šumama Hrvatskih šuma u skladu sa strogim kriterijima. To je priznanje hrvatskoj šumarskoj struci koja već generacijama na odgovoran način gospodari tim iznimno važnim nacionalnim resursom. Time hrvatsko šumarstvo ulazi u sam vrh svjetskih trendova budući da je po FSC sustavu certificirana cjelokupna površina državnih šuma. To u svjetskim razmjerima predstavlja izniman rezultat.

i drugih proizvoda šume neće pridonijeti uništavanju, nego pomoći očuvanju šumskog bogatstva za budućnost.

Kao odgovor na te zahtjeve potrošača međunarodne su organizacije izradile standarde koje je potrebno zadovoljiti kako bi se steklo pravo na zaštićenu markicu, koja diferencira proizvode nastale odgovornim

gospodarenjem šumama u odnosu na one koji to nisu. Razrađenim procedurama ispituje se poštuju li upravitelji šuma (pravne ili fizičke osobe zadužene za gospodarenje određenim šumskim površinama) odredbe međunarodno priznatog standarda za certifikaciju.

Certifikat može izdati samo organizacija koju

je ovlastila FSC centrala, koja obavlja inspekciju te uvidom u dokumentaciju i stanje na terenu utvrđuje stupanj usklađenosti sa standardom. FSC certifikat izdaje se na pet godina, a podložan je godišnjim monitoring posjetima. Moraju se zadovoljiti odredbe koje se odnose na očuvanje i poboljšanje biološke raznolikosti, zaštitu prirode,

Poduzeća koja su implementirala certifikat FSC 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

ADRIADRVO ASTRA INTERNATIONAL BEL-DREN BELIŠĆE BICE BILOKALNIK BRANITELJSKA ZADRUGA Sjeme - Panj - Umjetnost - Život BUJE EXPORT CALLIGARIS CIPRIJANOVIĆ CORNUS DAMIR VUKOVIĆ DECOPSAN MATO FURNIR DI STJEPAN SEKULIĆ DI GELI DI SPAČVA DIP d.d. KARLOVAC DIR - DI RUBINIĆ DRVENJAČA Pilana Mrkopalj DRVO DRVODJELAC DRVOPRODUKT DRVOPROIZVOD

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

ĐAKOVO PILANA EKOSTIL ELDA DRVO ETNO EXPORTDRVO FINVEST CORP, Čabar GARSTIL DI HAAS DOM HRAST- EXPORT - PUKLAVEC HRVATSKE ŠUME INPO grupa INTERCOMMERCE INTERIJERI DRVOPANELI IVERICA KATALINIĆ GRUPA KIRČEK KLANA LIPA LOKVE M.D.I. MIJO VENEERS MMM-VUKELIĆ OGRIJEVNO DRVO OSATINA

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

Igor Josip Leščić, predsjednik Uprave Drvoproizvoda Certificiranje za našu branšu postaje imperativ, no ne toliko zbog toga što to traže svi kupci, jer tek tri do pet posto kupaca za sada traži FSC. Većina kupaca iz Skandinavije i Velike Britanije uvjetuje kupnju certificirane robe i nama je ta niša dugoročno važna, iako takvih kupaca ima na svim tržištima. Zapravo smo mi sami po-

korištenje pesticida i ekološki utjecaj gospodarenja.

Odredbe uključuju socijalnu komponentu, pa treba voditi računa o interesima lokalne zajednice, pravima radnika i zaštiti na radu.

Nije zanemarena ni ekonomska komponenta koja se odnosi na planiranje u šumarstvu, prihvatljive šumskouzgojne tehnike i opću potrajnost gospodarenja.

krenuli inicijativu za uvođenje FSC-a u tvrtku, dakako s ciljem da povećamo konkurentnost i podignemo imidž tvrtke kao društveno odgovorne. Većina naših kupaca u inozemstvu nije u tom sustavu, odnosno u lancu FSC-a pa im naša izjava na fakturi o održivosti naše sirovine još uvijek ne znači previše, no to se stalno mijenja.

Veći je problem za nas CE znak koji od 1. ožujka 2009. postaje obvezan i on će prouzročiti velike troškove prilagodbe. Ako mi moramo imati CE znak za EU, onda bi trebalo postići da se uvede obveza posjedovanja certificiranih oznaka i za plasman u Hrvatskoj, jer nam inače dolaze bambusovi parketi za koje se marketinški tvrdi

da su tvrđi od hrasta, što je apsurd.

OTK PANA PANON PILANA RADAŠIĆ PLATEX POSAVSKI HRAST PPS-GALEKOVIĆ QUERCUS RAVNA REFLEKS-SISTEM SABINA d.o.o Pilana Kapš SHERIF EXPORT-IMPORT SILVA Export-Import SLAVONIJA DI SPIN VALIS STOLARIJA - PILANA Pečenec STRIZIVOJNA HRAST ŠIŠKA TEHNODRVO TILIA TILIA EXPORT TRI D DRVO TVIN VIŠEVICA-KOMP

30 drvo=1.

posebno izdanje Privrednog vjesnika o drvnoj industriji u Hrvatskoj

AIDA KOPLJAR, NAČELNICA SEKTORA U UPRAVI ZA DRVNU INDUSTRIJU U MRRŠVG-u

NEISKORIŠTENI POT Hrvatske šume godišnje narastu za 350 milijuna prostornih metara. Kako se posiječe samo 80 posto tog prirasta, stanovnika koristi godišnje 10 puta manje drva nego Finska ili Austrija

U

Hrvatskoj se na godinu po stanovniku uporabi tek 0,1 prostorni metar drva, što je na iznimno niskoj razini u odnosu na stanovnike pojedinih europskih zemalja. U našoj se zemlji godišnje koristi gotovo 10 puta manje drva nego u Finskoj ili Austriji koje su, u svjetskim razmjerima, predvodnice trenda povećanja uporabe drva. To nas po potrošnji stavlja na dno europske ljestvice i to se želi promijeniti.

Posljedica je to mnogih faktora, između ostalog, i jake propagande “zelenih” akcija, koje posežu za iskrivljenom argumentacijom u nastojanju da se očuva priroda, ali i same pasivnosti drvnog sektora u prezentaciji svojih prednosti. Čak 48 posto teritorija Hrvatske nalazi se pod šumom. Više od dva milijuna hektara šuma u Hrvatskoj osigurava drvnu zalihu od preko 350 milijuna prostornih metara, a kako se posiječe oko 80 posto ukupnog prirasta, drvne se zalihe za-

pravo stalno povećavaju.

Drvna industrija jedini je segment proizvodnje koji ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu. Drvna industrija zapošljava lju-

0,1 m

3

godišnja potrošnja drva po glavi stanovnika de tamo gdje nema drugih mogućnosti, a koristi domaću sirovinu koja je obnovljiva, kvalitetna i certificirana. To je branša u kojoj se investira jer samo resorno ministarstvo je prošle godine dodijelilo bespovratnih sredstava iz Operativnog programa razvoja industrijske prerade drva u iznosu od 41,1 milijuna kuna, a ove godine planira se dodijeliti još 53,4 milijuna kuna.

Sve to unosi optimističan stav da se može bolje i više. Stoga je pokrenuta

edukacijsko-promotivna kampanja Drvo je prvo, kojom se želi udvostručiti uporaba drva u graditeljstvu, kućanstvima i javnoj nabavi s ciljem promjene

350 mil. m3 godišnji prirast hrvatskih šuma navika hrvatskih potrošača i promoviranja socijalno odgovorne nabave, u kojoj će se pri opremanju koristiti domaći ekološki usmjereni proizvodi koji podrazumijevaju prirodne sirovine i odgovoran pristup zaštiti okoliša.

Kampanjom će se nastojati promijeniti percepcija hrvatske javnosti o drvu, odnosno šumama, te jačati konkurentnost hrvatskih drvoprerađivača i tako pripomoći profitabilnom pridruživanju globalizacijskim procesi-

ma koji sve jače zahvaćaju hrvatsko gospodarstvo. Isto tako, akcijom se želi ojačati svijest o uporabi drva i održivom gospodarenju šumama, te potaknuti razvoj temeljen na domaćoj pameti i proizvodima iz vlastite sirovinske osnove.

Akcija će trajati do 2010. i strateški je podijeljena u tri cjeline: - prva godina posvećena je edukativnom segmentu kampanje o prednostima drva kao materijala te, što je još značajnije, upoznavanju javnosti s racionalnim i održivim modelom upravljanja šumama koji se provodi u Hrvatskoj, - druga emotivnom segmentu koji bi trebao senzibilizirati širu javnost za emotivnu vrijednost drva te joj omogućiti emotivnu vezu s drvom, vezu koja predmetima od drva daje dodatnu vrijednost, koja je neporeciva iako ju je gotovo nemoguće kvantificirati, - treća imidž kampanji koja će biti usmjerena na dodatnu percepciju prednosti drva kao ma-

terijala i time posredno utjecati na učestalost odabira proizvoda od drva.

Sinergično i sustavno djelovanje svih segmenata kampanje dugoročno će rezultirati jačanjem tržišta drvnih proizvoda, razvojem drvnog sektora i šumarstva, povećanjem zaposlenosti u drvnoj industriji i odgovornijim pristupom okolišu, šumi, drvu i proizvodima iz obnovljivih izvora.

No, to je moguće samo ako se podigne svijest o ekološkoj i ekonomskoj važnosti njegove uporabe. Konačan cilj kampanje Drvo je prvo je povećanje uporabe drva u svim segmentima života.

Kako bi postigli cilj, nužno je dodatno izgraditi imidž drva kao materijala koji označava višu razinu kvalitete življenja, a sve na planu jačanja hrvatske drvne industrije u kojoj će nositelji kampanje - Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatske šume - pridonijeti tom cilju.

drvo=1. 31

13. listopada 2008.

DEKLARACIJA O VEĆOJ UPORABI DRVA

1.

2.

3.

Drvo je jedan od najprirodnijih i obnovljivih materijala današnjice.

Šume u Hrvatskoj predstavljaju 48% teritorija i njima se više od dva stoljeća gospodari odgovorno i znanstveno utemeljeno.

Klimatske promjene uvjetovane ljudskom aktivnošću jedan su od najvećih izazova vremena u kojem živimo, a drvo i šume pridonose smanjenju globalnog zatopljenja i onečišćenja.

4.

5.

Primjenom nove energetske politike kojom se favoriziraju obnovljivi izvori energije, drvo dobiva sve više na važnosti.

Većim korištenjem drva umjesto energetski intenzivnih materijala poput čelika, betona ili plastike, društvo može značajno smanjiti svoje oslanjanje na fosilna goriva i posljedice pojave stakleničkih plinova te tako dugoročno smanjiti zagađenje Zemlje.

ENCIJAL šume su svake godine sve veće. Hrvatska po glavi

6.

7.

Zbog odličnih izolacijskih karakteristika drvo se svrstava u kategoriju najprihvatljivijih graditeljskih materijala s velikim stupnjem postignutih ušteda.

Drvo, kao prirodno obnovljiv materijal, posjeduje izvanredne oblikovne karakteristike.

Deklaraciju su 10. listopada 2008. u Zagrebu potpisali čelni ljudi MRRŠVG-a, Hrvatskih šuma i HGK.

DANIEL SMILJANIĆ, DIREKTOR PAN PARKETA

Glavni problem je nabava sirovine D

rvna industrija Republike Hrvatske uglavnom je orijentirana na izvoz svojih proizvoda, pri čemu su zahtjevi u kvaliteti, točnosti isporuke te poslovnoj etici uobičajena praksa. Međutim, problemi nastaju u domeni nabave, kako po pitanju sirovine, tako i repromaterijala. Prvenstveno moramo spomenuti Hrvatske šume kao najvećeg dobavljača sirovine. Procedura oko sklapanja ugovora s Hrvatskim šumama te osiguranja plaćanja (bankovno jamstvo) samo povećava troškove poslovanja. Smatramo da je ta procedura nepotrebna jer bonitet tvrtke, prihode te

ostale pokazatelje banke uvijek imaju na raspolaganju. Slična je situacija i s HEP-om. U oba slučaja nismo u mogućnosti graditi partnerske odnose.

Prema našem mišljenju, potrebno je pojednostaviti proceduru sklapanja ugovora s Hrvatskim šumama. Za osiguranje plaćanja treba izbjeći troškove bankovnog jamstva te ugovore sklapati potkraj godine za sljedeću poslovnu godinu. Ako je, primjerice, riječ o vrijednosti tri milijuna kuna, prema sklopljenom ugovoru treba omogućiti plaćanje u 12 mjesečnih anuiteta kako bi se izbjegli financijski udari u razdoblju sječe.

Drvo pripada redu rijetkih hrvatskih sirovinskih resursa. Šumovitost od 48%, odnosno površina pod šumom preko 2 milijuna hektara osigurava drvnu zalihu od preko 350 milijuna metara kubičnih. Svake godine posiječe se oko 80% od ukupnog prirasta pa se drvne zalihe stalno povećavaju. Tako održivo i trajno gospodarenje šumama svrstava hrvatsko šumarstvo u red zapaženijih u Europi. Godišnji sječivi etat iznosi 5 milijuna kubika, od čega 2 milijuna čine pilanski trupci koji završe u hrvatskim pilanama i našim tvornicama koje preradom i obradom drva stvaraju široku lepezu finalnih proizvoda.

Primjena drva je sveobuhvatna i skoro neograničena. Prirodnost i toplina glavni su razlozi korištenja drva u opremanju domova, a zbog čvrstoće i dugotrajnosti koristi se u graditeljstvu od pamtivijeka.