UŽITAK I STRAST Tekst: Miro Soldić
Općenita kvaliteta kave na našem tržištu nije upitna iako se na policama može pronaći svašta
H
rvati i kava vole se javno i toliko besramno da to možete vidjeti na svakom koraku, u svako doba dana. Ta ljubav ide toliko daleko da smo zbog strasti za višesatnim “kafenisanjem” stigmatizirani kao narod zabušanata koji se sunča na terasama kafića kad bi trebao biti na poslu. Čak se i stranci čude takvoj navadi, potajno nam se diveći na opuštenosti. Među domaćim ljudima vrlo često ćete čuti priču o punim kafićima za vrijeme radnog vremena kao o nečem lošem, što nas čini lijenima i neprofesionalnima. Zapravo, takav pogled na stvari je potpuno iskrivljen. Kava za Hrvate nije samo bijeg od stresa na poslu niti puki stimulans za borbu s modernim načinom života. Ne, kava je za nas nešto puno veće, duboko je utkana u kulturno tkivo našeg društva i isprepletena je sa svakodnevicom do te mjere da je mnogi ne mogu ni zamisliti bez kave. Kava je crna krv koja nas socijalno veže, a kafenisanje je samo pozadinska kulisa života. Na kavama se jačaju prijateljske veze, rađaju ljubavi i sklapaju poslovi. Čak i kada sami u kafiću promatrate ljude i gledate u daljinu, kava djeluje blagotvorno oslobađajući vas briga. Naš balkanski stil uživanja u kavi i društvu “natenane” počnete cijeniti tek kada pogledate moderne svjetske trendove. Kava za van u golemim plastičnim šalicama kojom se nalijevate samo kako biste preživjeli dan bez kolabiranja nema nikakvog šarma i dodane društvene vrijednosti. Svedena je na preskupi doping koje su brendirale korporacije koje gledaju samo na to kako da što više platite i što prije se izgubite iz njihovih “kafića”. Svi koji cijene lagodan život složit će se da takvim bezdušnim navadama nije mjesto kod nas, zato je naša poruka svima koji nas žele pretvoriti u kavopije s nogu - nećete u Hrvatsku, niste ni prije!
Po glavi Hrvata 5,3 kilograma kave godišnje
Koliko zapravo volimo kavu pokazuju i brojke Međunarodne organizacije za kavu (ICO). Prema njihovim statistikama u 2015. potrošili smo 375.000 vreća kave od 60 kilograma, odnosno svaki je Hrvat u prosjeku konzumirao 5,3 kilograma kave. Prema nekim studijama, u kafićima provodimo i do pet sati tjedno, čak 80 posto građana iznad 15 godina svakodnevno pije kavu, a samo u Zagrebu postoji više od 4000 mjesta gdje se može popiti. Kao nacija, prema svim ljestvicama, spadamo u top 20 svjetskih kavopija, iako brojke znaju blago varirati od istraživanja do istraživanja. Na vrhu su redovno Skandinavci, a od naših slavenskih susjeda više kave od nas troše samo BiH i Slovenija. Kava je ogroman biznis i na globalnoj razini. Tržište toplih napitaka jedno je od najbrže rastućih u svijetu, a 2015. godine je vrijedilo 48 milijardi dolara,
B&L | Business & Lifestyle
56