Business&Lifestyle - veljača 2017.

privredni vjesnik

B&L

BUSINESS & LIFESTYLE V E L JA Č A 2 0 17.

Glazba je moja ljubav MATIJA

DEDIĆ

i moja hrana

Tko je HRVATSKI KUHAR kojeg slavni OBOŽAVAJU

Izlet PAPUK INTERVJU: David Lynch

Povratak u Twin Peaks Kevin Systrom y , osnivač INSTAGRAMA

Selfiji su oblik

ATN I L P S E B E R AK J M I R P

UMJETNOSTI

TEHNIKA, MODA, AUTOMOBILI, PUTOVANJA, ZDRAVLJE

BUSINESS & LIFESTYLE veljača 2017.

SADRŽAJ Kevin Systrom, osnivač Instagrama

8

Prva svjetska izložba selfija

14 20

Autonomna vozila i zašto ih jedva čekamo

26

David Lynch nas vraća u Twin Peaks

30

24 sata u Essenu

34

Biznismeni u slobodno vrijeme: Zvonko Nogolica

38

Aja Jung, osnivačica Beogradskog festivala plesa

48

Etno Mara: Iz seoske škrinje do britanske kraljice

56

Vodimo vas u Romsku kuću (i otkrivamo recepte)

66

Savjet više: Kako se riješiti treme

68

Čokolada naša svagdašnja

74

5 razloga zašto ne možete smršaviti

Nepoznati Papuk

B&L se čita, gleda i sluša: provjerite QR kodove na stranici 18

44

sponzorirani magazin o poslovnom životnom stilu

Produkcija i grafičko oblikovanje:

Glavni urednik: Darko Buković

Autor koncepta: Darko Buković

Stručni suradnici: Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Sven Prošenski, Jozo Vrdoljak

Chef Hrvoje Zirojević

Matija Dedić: Glazba je moja hrana

impressum Izvršna urednica: Andrea Marić

62

16

Lamarpe, modni brend za klasičarke

Business & Lifestyle

50

Irena Mikac Adamović mikac@privredni.hr tel.: +385 (1) 56 000 12

Lektura i korektura: Sandra Baksa

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o., Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Fotografije: Shutterstock, arhiv PV-a

Direktor: Darko Buković

Marketing: Goran Ružić, I.M.C. manager ruzic@privredni.hr

4

Tisak: Printera Grupa d.o.o. Zagreb Besplatni primjerak - nije za prodaju

Ostavite svoj trag Odluke koje donosite danas ostavljaju traga i na vaťoj budućnosti. Pametnim ulaganjem osigurajte dodatnu mirovinu.

Uplatom u dobrovoljni mirovinski fond do kraja godine ostvarite pravo na 15% drĹžavnog poticaja, a maksimalno 750 kuna za 2017. godinu.

Besplatni info telefon 0800 00 99 www.dmf.azfond.hr

OS

T AV I T E S V

O

J

T RA

G

5

IZLOG HRVATSKI KIŠOBRAN VOLE U LYONU U organizaciji Hrvatske gospodarske komore na sajmu CTCO u Lyonu od 31. siječnja do 3. veljače svoje proizvode predstavilo je sedam domaćih tvrtki.

Riječ je o specijaliziranom sajmu za proizvođače promotivnih materijala i popratne opreme za proizvodnju koji tvrtkama otvara mogućnost povećanja izvoza i proširenja distributivnih kanala.

“Posjetitelji su prepoznali kvalitetu, kreativnost i originalnost hrvatskih tvrtki. Prednost hrvatskih proizvođača svakako je spremnost na brze i konkretne odgovore zahtjevima tržišta EU-a te fleksibilna i izrazito kvalitetna proizvodnja”, naglašava viša stručna suradnica u Sektoru za industriju i IT HGK Branka Prišlić. Na zajedničkom štandu uspješno su se predstavile tvrtke Fotosoft, KAP-KO, Jacquard, Tabacco, Galko, IKOM Kovnica i Grafomarketing.

Pažnju velikog broja marketinških i distribucijskih kuća privukao je brend Hrvatski kišobran, posebno kišobrani hrvatskih dizajnera poput Ivane Popović i Dajane Vuksan.

BALOG: GRADOVI VI JADRANSKE HRVATSKE Biblioteka Kulturni turizam izdavačke kuće Veda osnovana je s ciljem prezentacije najvrednijih djela umjetnosti i arhitekture, prirodne i kulturne baštine koji su nastali na tlu Hrvatske. U toj ediciji objavljeno je i vrijedno djelo dr.sc. Zdenka Baloga, opremljeno s više od 1100 fotografija. Gradovi i spomenici shvaćeni su kao riznica pohranjenih smislova, ali i kao riznica tragova identiteta. Vrijednost grada je u njegovom karakteru, a povijesni i kulturni identitet iščitava se kroz vidljive simbole u prostoru.

Gradovi jadranske Hrvatske nisu samo privlačan kompendij dosadašnjih znanstvenih spoznaja, već su i otvoreniji tekst u kojem ćemo naći i drevne legende i rijetko spominjane detalje suvremene mikro-povijesti, te se upoznati s galerijom znamenitih ličnosti koje su rođene u pojedinom gradu. Balogove natuknice su iscrpne i leksikografske, no autor se ne libi iznenaditi nas kakvim komentarom pisanim u osuvremenjenom duhu starih bedekera i vodiča ili kulturno-povijesnih putopisnih eseja.

GORKI G OR PELIN OSVAJA AMERIKU U VARTEKS PO MJERI U svom novouređenom prostoru u City centru One West u Zagrebu Varteks odsad nudi i usluge šivanja odijela po mjeri. Varteksov premium brand T.LORD by Varteks pruža mogućnost izrade personaliziranog odjevnog predmeta – uz odabir tkanine, modela, unutarnje obrade do ušivne etikete s inicijalima. Za one koji nisu znali, odijelo – to oličenje stila i uspjeha muškarca - sastavlja se od 105 krojnih dijelova, prolazi kroz 300 faza izrade i kroz 500 pari spretnih ruku Varteksovih krojača.

Vrhunsku kvalitetu izrade u Varteksu prepoznale su i velike europske modne kuće poput Hugo Bossa, Kooplesa, Lindeberga, a ovim novim prodajnim konceptom Varteks i svojim domaćim potrošačima omogućuje lakšu kupnju statement odjeće.

Badel 1862, koji svoje proizvode izvozi u 30 zemalja svijeta, proširuje asortiman za američko tržište na kojem je već dulje prisutan sa svojom Starom šljivovicom i vrhunskim vinima. Odsad će američka publika moći uživati i u njihovom Pelinkovcu jer su nakon čak dvije godine priprema ishođene sve dozvole i rješenja. Kod izvoza Pelinkovca problem je predstavljao nešto povećan sadržaj tujona - tvari koja se nalazi u ovom piću. Upravo ga zato u Badelu i rade iz zaista prirodnih sastojaka. U SAD-u su, naime, stroži propisi o sadržaju tujona nego u EU. Keton tujon prirodno se nalazi u mnogim ljekovitim biljkama, pa tako i u pelinu. O tujonu se pričaju kontroverzne priče i pripisuje mu se štošta: od ljekovitih svojstava do toga da je svojim halucinogenim djelovanjem, u nekad poznatom piću apsintu, pomagao u stvaranju Charlesu Baudelairu, Paulu Gauguinu, Vincentu van Goghu, Ernestu Hemingwayu, Edgaru Allanu Poeu, Henriju de Toulouse-Lautrecu, Oscaru Wildeu... Uslijedi li kreativna revolucija uskoro i u SAD-u, možda će to biti baš i zbog hrvatskog nepatvorenog pelina.

6

Kako

savršendan uciniti još boljim?

Kremasti Krem mas puding koji donosi jedinstvene dono trenutke užitka za tren sve generacije.

POZITIVNA ENERGIJA #chocolocoparty

PORTRET Objavljivanje sadržaja omogućila

Selfiji su oblik

UMJETNOSTI Kevin Systrom OSNIVAČ INSTAGRAMA

Systrom je pokrenuo Instagram 2010., kad su ljudi još tu i tamo znali dignuti pogled sa svojih telefona, pogotovo dok razgovaraju s drugim ljudima. Sa svojim arsenalom stiliziranih filtera, uz koje i loše fotke izgledaju kao da ih je snimio Mario Testino, njegova aplikacija brzo je to promijenila

Tekst: Bryony Gordon/The Telegraph/The Interview People

8

Kava se više ne pije: samo je slikaju. Možete pratiti i kako se svijet okreće po fotografijama zalazaka i izlazaka sunca. #Potpisi #pod #slikama #više se #ni ne pišu #bez #hashtaga.

9

PORTRET

in ev /K am gr ta s : In to Fo

10

m ro st y S

S

obzirom na to da je upravo on stvorio ovu našu vlastitom slikom opsjednutu kulturu, pomalo je čudno što vas Kevin Systrom zaista neće... zabljesnuti pojavom. Ovaj 32-godišnjak koji je kreirao poznatu aplikaciju za dijeljenje fotografija Instragram i čiji se imetak sada procjenjuje na oko milijardu dolara, na sastanak dolazi odjeven u traperice i majicu preko koje nosi pulover na V-izrez. Uredan je, pristojan, izgleda obično. Da sam prošla kraj njega na cesti, vjerovatno bih pomislila da radi u Gapu - OK, u nekoj Gapovoj prodavaonici u Silicij-

u zrak kako bi dobili savršen autoportret.

Kava se više ne pije: samo je slikaju. Možete pratiti i kako se svijet okreće po fotografijama zalazaka i izlazaka sunca. #Potpisi #pod #slikama #više se #ni ne pišu #bez #hashtaga.

Danas Instagram ima više od 500 milijuna korisnika; oko 95 milijuna fotografija i videa podiže se na mrežu svakoga dana generirajući preko četiri milijarde lajkova.

Koriste ga slavni, koriste ga političari, pa čak i Papa - premda on još nije stavio svoj selfi - kao sredstvo komunikacije s javnosti. Prošloga ljeta časopis Forbes je opisao ovu kompaniju kao “zlatnu koku koja pokreće budućnost Facebooka”.

Narcizam našeg stoljeća

No, Instagram je već postao i sinonim za narcizam 21. stoljeća. Društveni komentatori okrivljuju ga za rast anksioznosti i depresije među mladom populacijom; jedna je studija Edinburškog sveučilišta nedavno ustvrdila kako društveni mediji

iznenađujuće - da je stvorio nešto dobro, da je stvorio zajednicu koja umije međusobno dijeliti i koja nadilazi sve barijere. “Mislim da je jako cool to što te Instagram spaja na globalnoj razini. Možda ne govorite isti jezik, ali svi razumijemo zajednički jezik slike.”

Na ideju o Instagramu je došao nakon što je osvojio mjesto na prestižnom start-up tečaju Sveučilišta Stanford, i to sa svojim konceptom ljudskoga mozga koji je pretežito vizualan. Tada mu je i Mark Zuckerberg nudio posao, tražeći od njega da razvije funkcionalnosti za dijeljenje fotografija na njegovoj novoj web stranici (koja se tada zvala The Facebook), ali to je odbio zbog posla na određeno vrijeme u kafeteriji.

Kasnije će i Zuckerbergu posluživati kavu s mlijekom.

Nakon diplome radio je u Googleu, a tek potom je stvorio prototip nove platforme društvenog medija s brojnim funkcionalnostima; zahvaljujući povratnim informacijama doznao je da ljudi ne žele

Prošetate li kroz odaje Nacionalne galerije, što ćete vidjeti? Portret za portretom. Autoportreti su oduvijek oko nas. Sada se jednostavno dogodilo to da je svatko postao umjetnik i da svatko ima mogućnost napraviti autoportret u bilo kojem trenutku, kaže Systrom

skoj dolini.

S u s re ćemo se u londonskom uredu Facebooka, tog gigantskog društvenog medija s kojim je Systrom prije četiri godine potpisao ugovor težak milijardu dolara. Od recepcije me prati muškarac zbijene građe, opremljen voki-tokijem; točno se vidi da se u ovoj zgradi nalazi netko iznimno važan. Systrom je pokrenuo Instagram 2010. godine, kad su ljudi još tu i tamo znali dignuti pogled sa svojih telefona, posebice kada razgovaraju s drugim ljudskim bićima. Sa svojim arsenalom stiliziranih filtera uz čiju pomoć i loše fotke izgledaju kao da ih je snimio Mario Testino, ova aplikacija brzo je to promijenila.

Nije prošlo dugo, ljudi su na sve strane uvlačili obraze i dizali mobitele na štapu

stvaraju “hiperkritično” okruženje školskoj djeci koja zbog njih žive pod jednakim povećalom javnosti kao da su kakve zvijezde. “Instagramiranje”, pri kojem žudite za glamuroznim, pomno editiranim životom zvijezde društvenog medija i bezbrojnim lajkovima koje prikuplja, postalo je važno.

Ništa od toga nije novost Systromu, sinu izvršnog direktora marketinga i potpredsjednika kompanije iz Massachusettsa. Uvijek je svjestan odgovornosti koja dolazi s vođenjem velike platforme društvenog medija: ove godine Instagram je uveo oruđe koje omogućuje korisnicima da uklone komentare koji sadrže “neljubazne” ili “neprimjerene” riječi. No, kada je tu novost osudila pop-pjevačica Taylor Swift, uslijedile su brojne pritužbe na online cenzuru i kontinuirano ugađanje mladoj generaciji koju su, poradi njene navodne osjetljivosti, u javnosti već prozvali “generacijom pahuljica”.

Instagram je proklet i ako “cenzuru” napravi i ako je ne napravi, a Systromu uglavnom ne pada na pamet ispričavati se za učinke koje njegova ideja od milijardu dolara ima na društvo. On vjeruje - nimalo

11

komplicirane proizvode, pa je sve na kraju sveo na puko dijeljenje slika. I tako se rodio Instagram. U roku od mjesec dana imao je milijun korisnika, a za dvije godine prodao ga je Zuckerbergu za milijardu dolara.

Ima tu nešto

Ipak, njegova kreacija nije tek oruđe za dijeljenje sličica fotogeničnih ručkova. “Ima

PORTRET putem kojega korisnik može anonimno prijaviti prijatelja koji na Instagram postavlja zabrinjavajući sadržaj u vezi s vlastitim mentalnim zdravljem; korisniku će potom biti poslani linkovi na stranice gdje zaista može dobiti pomoć. Instagram nije savršen, ali istina je da je mnogim verziranim korisnicima društvenih mreža neizmjerno ugodnije biti tu nego u lavljoj jami Twitera ili na svadljivom Facebooku.

Štit anonimnosti

Instagram kao komunikacijski alat koristi čak i Papa, iako on barem zasad - nije objavio selfi tu nešto [u vezi s Instagramom] što je dublje od same fotografije, dublje od umjetnosti... Prije pisane riječi, prije tiskanog novinarstva, prije knjiga, komunicirali smo vizualnim načinima. Uvijek se šalim da su emotikoni zapravo samo futuristička verzija hijeroglifa.”

“Instagram je nova generacija komunikacijske platforme. I naravno da možete komunicirati predivne stvari kao što su

lijepi zalasci sunca, krasna šalica kave, ali možete komunicirati i vrlo ozbiljne stvari kao što je destrukcija Aleppa.”

Od težine uloge koju nosi na svojim plećima drugima bi se ježila koža, ali Systromov nemirni američki duh znači da on sve vidi pozitivno. “Razlog zbog kojega sam napravio toliko velik pomak u zadnjih par mjeseci [čisteći aplikaciju] jest taj što nema baš tako puno ljudi sposobnih promijeniti svijet... Ne radi se toliko o tome da uvijek budete u središtu svačijeg života, a da ste istodobno etički obzirni i nastrojeni tipa ‘ajde, kad smo već u središtu svačijeg života, idemo napraviti sve te divne stvari koje pomažu ljudima’.”

Mnogo vremena provodi s raznim grupama koje se bore za razna prava, razgovarajući o tome kako unaprijediti uslugu za klijente. Nedavno su lansirali novo oruđe

Pitam ga jesu li društveni mediji stvorili atmosferu vrijeđanja i napadanja, ili su ljudi uvijek bili takvi? “Puno razmišljam o tome kako se ljudi drugačije ponašaju kada su anonimni. Ako išta, mislim da je naš posao učiniti da se ljudi osjete povezanima, da dobiju taj neki osjećaj pripadnosti zajednici”. Kad je o Instagramu riječ, kaže on, tu se radi samo o “izgradnji ljudskih odnosa”.

Nipošto ne misli da će selfi uništiti civilizaciju. “Ako se prošetate kroz odaje Nacionalne galerije, što ćete vidjeti? Portret za portretom. Autoportreti su oduvijek oko nas. Sada se jednostavno dogodilo to da je svatko postao umjetnik i da svatko ima mogućnost napraviti autoportret u bilo kojem trenutku”. Zar on onda misli da je selfi svojevrsni umjetnički oblik? “Da”, odgovara.

Kad smo se sreli, Systrom je baš slavio prvu godišnjicu braka sa svojom suprugom Nicole Schuetz, glavnom direktoricom jedne ulagačke tvrtke. Pitam ga imaju li i njih dvoje neka pravila vezano uz uporabu mobitela. Smije se. “Oh. Pa da... Mi to zovemo ‘vrijeme za uređaj’. Mislim, šalimo se na taj način. Pa vodim kompaniju koja se bazira na upotrebi mobitela!”, kaže dok mu prsti lete po površini iPhonea. Noć ranije zabu-

Instagram ima više od 500 milijuna korisnika, a dnevno se na tu mrežu podiže oko 95 milijuna fotografija i videa nom je ostavio mobitel u hotelskoj sobi. “Čitavo vrijeme samo sam brinuo da ću propustiti poruku. Mislim, važno je tu i tamo odmaknuti se od uređaja. Ali ja stvarno volim bilježiti svoje uspomene mobitelom, bez obzira na to jesam li ugledao lijepo drveće ili naletio na kakav zgodan kafić.

Dobro, da, možda bih mogao voditi dnevnik...”, smije se mom komentaru. “Ali ponekad je opaliti fotku jednostavno bolje.”

12

Novi pogled na energetski sustav koji se mijenja: matrica energije siemens.com

Naš se energetski sustav mijenja.

Krajnji potrošači u sve većem broju i sami postaju proizvođači električne energije i napajaju mrežu. Iz linearnog lanca pretvorbe energije razvio se višeslojni sustav s mnogim novim sudionicima.

Sa sve većim udjelom decentralizirane proizvodnje električne energije raste i kompleksnost.

siemens.com 13

AKTUALNO

1

GALERIJA SAATCHI I HUAWEI POZIVAJU DA SE JAVITE

svjetska izložba o selfijima

Izložba je zamišljena kao pregled ove popularne forme kroz povijest, kada još nije bila poznata pod tim imenom - od razdoblja klasičnih majstora, pa do današnjih dana kada je postala svjetski fenomen

Tekst: Boris Odorčić

L

ondonska galerija Saatchi i Huawei, treći najveći proizvođač pametnih telefona na svijetu, objavili su da će zajednički predstaviti izložbu “Od selfija do samoizražavanja”, prvu svjetsku izložbu posvećenu selfijima. Izložba je zamišljena kao retrospektivni pregled ove popularne forme kroz povijest, kada još i nije bila poznata pod tim imenom - od razdoblja klasičnih majstora, pa sve do današnjih dana kada je i postala prepoznatljivi svjetski fenomen. Vrata izložbe službeno se otvaraju

31. ožujka, a moći će se pogledati do 30. svibnja.

Izložba će naglasiti i sve značajniju ulogu pametnih telefona kao umjetničkog medija za samoizražavanje, a u sklopu ovog

Na javni natječaj #SaatchiSelfie svoje selfije mogu slati svi zainteresirani iz svih dijelova svijeta 14

projekta Huawei je pokrenuo i suradnju sa 10 mladih britanskih fotografa kako bi, koristeći najnovije Huaweijeve pametne telefone opremljene dvostrukim kamerama razvijenim u suradnji s Leicom, stvorili nova umjetnička djela. U duhu pokreta mladih britanskih umjetnika pokrenutog prije 25 godina, djela mladih fotografa bit će izložena u sklopu izložbe te će tako i oni sami kreativno obogatiti ovo događanje.

Sredstvo umjetničkog izražavanja

Nadalje, izložba će predstaviti ključna umjetnička djela, od kojih će mnoga biti obogaćena i interaktivnim, digitalnim i

sadržajem koji su kreirali sami korisnici.

Obuhvatit će radove različitih autora poput Kutluga Atamana, Christophera Bakera, Juno Calypso, Tracey Emin, Van Gogha, Mohau Modisakenga, Rembrandta, Cindy Sherman, Gavina Turka te Velazqueza. Uz njihova poznata djela, izložit će se i selfiji koji su u vrlo kratkom razdoblju postali simboli digitalnog doba – od lijepih, smirenih i decentnih do onih potpuno otkačenih, provokativnih i opasnih.

Partnerstvo Huaweija i galerije Saatchi nastavak je aktivnosti ovog proizvođača pametnih telefona u području umjetnosti, posebice mobilnoj fotografiji.

“Pametni telefon postao je sredstvo

umjetničkog izričaja. Selfie generacija postaje generacija onih koji imaju potrebu za samoizražavanjem i iskazivanjem unutarnje kreativnosti, a u tome im pomažu predmeti dostupni svima - pametni

Na ovoj izložbi posve anonimni autori sa svojim selfijima sudjelovat će uz Rembrandta, Van Gogha, Turka...

15

telefoni”, izjavila je Glory Zhang, šefica marketinga tvrtke Huawei Consumer Business Group.

Isto tako, uz predstavljanje izložbe, galerija Saatchi i Huawei raspisali su javni natječaj #SaatchiSelfie, kojim se umjetnici, fotografi i drugi zainteresirani entuzijasti iz svih dijelova svijeta pozivaju da pošalju svoje najzanimljivije selfije. Izbor fotografija bit će predstavljen na izložbi u ožujku, a autori najboljih fotografija, uz vrijedno fotografsko iskustvo, osvojit će i najnoviji Huaweijev pametni telefon. Javni natječaj traje do 19. ožujka, a pobjednik će biti proglašen na otvorenju izložbe 30. ožujka u Londonu.

INTERVJU

Matija Dedić

“Vrlo rano sam, promatrajući život svojih roditelja, mogao spoznati sve prednosti i mane popularnosti.

S obzirom na to da me svi ionako znaju od rođenja, odlučio sam, pogotovo zadnjih godina, posvetiti se - kako je moj otac znao reći - svom ‘tihom obrtu’.”

Glazba JE MOJA LJUBAV I MOJA HRANA

Klasičar, jazz glazbenik, majstor improvizacije, majstor slobode... Sreća je da Matiju Dedića nije potrebno predstavljati, jer da jest - to bi se moglo učiniti na previše raznih načina.

Ovih dana, zajedno s pjevačem Zoranom Predinom, svojoj vjernoj publici predstavlja se i kao dokazani virtouz sjete 16

Tekst: Darko Buković

N

e voli previše popularnosti, koju je kao sin Gabi Novak i Arsena Dedića već stekao rođenjem, od pete godine bavi se sviranjem klavira koji je bio razlog tome što nije, kako kaže, naučio skijati ili klizati (“jer je klavir uvijek bio na prvom mjestu”). Matija Dedić je tražio i našao svoj put, iako su sjene uspješnog oca i majke stalno bile tu, uspio se potvrditi kao sjajan jazz glazbenik, osoba koja spaja klasično i moderno. U razgovoru za Business&Lifestyle progovora o glazbi kao poslu i kao načinu života.

•

Kako je bilo izgraditi svoj put u sjeni uspješnih roditelja?

- Vrlo rano sam, promatrajući život svojih roditelja, mogao spoznati sve prednosti i mane popularnosti. S obzirom na to da me svi ionako znaju od rođenja, odlučio sam, pogotovo zadnjih godina, posvetiti se - kako je moj otac znao reći - svom ‘tihom obrtu’. U prilici sam, na sreću, od medija uzeti ono što u datom momentu smatram dobrim za posao, no isto tako imao sam dosta loših iskustava te je moj zaključak da mi to sve skupa stvara priličan kontraefekt kod ozbiljnih štovatelja i kolega... Pogotovo kada vidimo u kojem smjeru je sve otišlo. Na sreću, prilično lijepo funkcioniram bez svega toga i u potpunosti sam okrenut samoj kvaliteti rada na sebi. Smatram to velikom privilegijom. Vlastiti put nije bilo toliko teško pronaći kako bi možda većina ljudi mislila. Na temelju velikih karijera imao sam na tanjuru zapravo sve. Trebalo je samo sve skupa posložiti i to sam na kraju i uspio sakrivši se u improviziranu glazbu, smjer koji je prilično dalek od onog čime su moji zadužili cijeli ovaj prostor te sam sve nadogradio i fanatičnim dandanašnjim radom.

Foto: Ivan Pavić, Mare Milin, privatni arhiv obitelji Dedić

17

INTERVJU

•

Publika voli sve svrstavati u kućice, pa možda i vas smatra pretežito jazz pijanistom. No, dosta radite s pop glazbenicima, a pišete i za televiziju i kazalište. Kako biste predstavili sebe?

- Budući da dolazim iz svijeta klasične glazbe kojom se i dan-danas na različite načine bavim, pogrešno me je profilirati isključivo kao jazz pijanista. Povremeno sudjelujem u komercijalnijim projektima koji govore o meni to da sam izraziti all round svirač koji poznaje i privlače ga razni glazbeni izričaji. Naravno, te izlete kao i pisanje glazbe za kazalište i TV oduvijek pokušavam dozirati kako ne bi prevladali u mom daljnjem stvaralaštvu i umijeću koje je moja daleko najveća ljubav - a to je sloboda i improvizacija.

odgovora. Zanima me isključivo čistoća glazbe i akustika.

Nemam apsolutno nikakvu potrebu skrivati se iza raznih komercijalnih pomagala koje tržište zahtijeva. Jednostavno nisam takav i ne osjećam se dobro u takvim situacijama (snimanje spotova itd.) niti dolazim iz obitelji koja je tome pridavala ikakvu pažnju u životu, a napravila je puno velikih stvari. za klavirom – je li to mjesto na kojem •seSam najbolje osjećate? Ili...

- Pod A, mnogo ljudi smatra da dajem najbolje od sebe kada sam solo za klavirom, a pod B, kad imam loše periode u životu, nasreću, sve uspijevam pobijediti i riješiti sam sa sobom i klavirom u svojoj radnoj sobi.

glazbu smatrate svojom glazbom? Koga •steKoju slušali prije, a koga danas?

je Vaš posao. Vrijedi li doista izreka •daGlazba posao koji voliš, koji ti je strast, nikada ne

- Moja glazba je ona koja je muzikalna i kvalitetna, bio to Bach, Jarrett ili Sade Adu.

•

Studijski trikovi i specijalni efekti igraju važnu ulogu u karijerama glazbenika, no kod Vas se nekako uvijek vraćamo iskonskoj glazbi - čovjeku i instrumentu. Je li teško raditi mimo struje?

- Moj odgovor na ovo pitanje može biti samo nastavak na jedan od prijašnjih

“Dolazim iz svijeta klasične glazbe, no ja sam izraziti all round svirač kojeg privlače razni glazbeni izričaji.”

predstavlja stres?

- Glazba je moja ljubav i moja hrana. Putovanja i česta mijenjanja hotela sve manje su ono što me veseli kao i preduga izbivanja iz kuće i odvojenost od obitelji. Sve u svemu, naravno da sam zadovoljan jer sam sada, u svojim četrdesetima, pronašao dobru ravnotežu svega navedenog i veliko je pitanje bih li ikada, u nekom drugom životu, izabrao nešto drugo.

vam je najdraži stih od autora s kojima •steKoji surađivali ili ih obradili?

- Osim opusom pokojnog oca, do sada sam se jedino pozabavio opusom Zlatana Stipišića. On je prijatelj i divan suradnik. Naravno da pronalazim i po pjesmu dvije i kod ostalih autora.

Zoran Predin i Matija Dedić - Te noći kad umrem Zoran Predin i Matija Dedić - Gdje poljupci krote lava

18

Matija i Arsen Dedić

•

Znate reći kako je teško pustiti glas uz svoje pjesme kad nosite “teret” kvalitete glasova majke i oca. Blijedi li s vremenom takav stav?

Ili je taj novi glas ostavljen za vašu kćer Lu? - Za mene je stav već dugo jasan. Izgovaram glazbom. A Lu jako privlači pjevanje i vrlo često je čujem kako radi na sebi. Osim u par navrata gdje se pojavila s Leom Deklevom i bakom Gabi, za sada je vrlo samozatajna. Zapravo me već odbila u par navrata kada sam je želio na neki način predstaviti. Rekla je da će krenuti kad bude potpuno spremna, a ja sam sretan kao malo dijete da mi kćer nema potrebu za eksponiranjem i zloupotrebom lijepog obiteljskog zaleđa. domaću karijeru, gradite i inozemnu. Na•konUzulaska u polufinale uglednog pijanističkog

natjecanja na Festivalu jazza u Montreuxu, u Americi ste objavili i CD i ostvarili vrijedne suradnje. Kako je došlo do toga? Postali ste i učenik legende jazza Barryja Harrisa?

- Moj inozemni put krenuo je i prije Montreuxa dok sam još kao klinac imao priliku svirati u BP-ju s velikim imenima zahvaljujući Bošku [Petroviću, op.a.] te puno putovao s Boilers Quartetom po Europi nastupajući prije sastava B. Golson - K. Burrell. Uslijedili su i nastupi u Lincoln Centru s Lenyjem Whiteom i Busterom Wiliamsom te diskografska izdanja s Ballardom, Grenadireom, te naposljetku i s dobitnikom Grammyja za film Birdman, Antoniom Sanchezom. Sve skupa me kroz ove godine dovelo u poziciju o kojoj sam kao klinac u Grazu maštao, a to je sviranje i snimanje s top ligom svjetske jazz scene. Moja ostvarenja već godinama izlaze za američke diskografe. je jedna crtica koju su mi ispriča•li,Zanimljiva da kod Arsena Dedića niste mogli proći i svi-

rati s njim dok on nije bio profesionalno time zadovoljan. Tako ste tek 2005., sa 32 godine, počeli svirati s njim. Kako ste se tad osjećali?

- Bio sam premlad i prelud da bih pratio takvog profesionalca i strašno zahtijevnog suradnika kao što je bio moj otac. Očito je pričekao moje tridesete i neku dozu zrelosti kako bi me pozvao službeno k sebi. Sve što sam doživio

Matija Dedić i Ornette Coleman

“Imao sam na tanjuru zapravo sve, trebalo je samo sve skupa posložiti i to sam na kraju i uspio sakrivši se u improviziranu glazbu, smjer koji je prilično dalek od onog čime su moji zadužili cijeli ovaj prostor.”

Tragovi u sjeti

ATMOSFERA I INTIMA U ISTI MAH • S Tragovima u sjeti, nastalima sa Zoranom Predinom, dotaknuli ste, recimo tako, srednju generaciju (pa i mene) koju vraćate u doba sretnog odrastanja, a dobro poznate pjesme sad dobivaju svoju drugu liriku. Kako je došlo do ove suradnje i već druge ploče (Tragovi u sjeti 2) sa Zoranom Predinom?

- Zoran me pozvao 2010. godine u projekt i to je bila velika stvar za mene u tom trenutku. Radi se o velikom imenu ex-Yu scene. Dao mi je odriješene ruke u pristupu odabranim pjesmama te je sve skupa rezultiralo odličnom suradnjom, kako studijskom, tako i koncertnom.

• Čak i kavanska “Šta će mi život”, koju je isprva neobično slušati kada je znate od prije, ubrzo dobiva punoću izričaja. Cohenovska stvarnost i(ili) kvaliteta fada koji bi mnogi htjeli a boje se uvrstiti. Jeste li se bojali reakcija na takve izlete?

- Budući da imam jako puno dobrih kritika za svoj posao iz cijelog svijeta i, to od onih pera koja su dobro educirana, tada - ako govorimo o regionalnim komentatorima tuđih ostvarenja - takvim stvarima, bez ljutnje, ne pridajem baš veliku pažnju.

19

prateći ga, putujući s njime, i to 10 godina, bilo je naravno nešto što se ne može tek tako dogoditi baš svakome. Strahovito iskustvo koje mi je puno pomoglo u daljnjem muziciranju i općenito poslovanju na ovim prostorima.

•

Kakvi su vaši daljnji umjetnički planovi? Što trenutačno pripremate?

- Uskoro izlazi moj novi CD za strano tržište koji je sniman prije godinu dana u New Yorku.

Paralelno razmišljam i o novom, regionalnom izdanju, posebno jer će uslijediti nakon albuma ’Matija svira Arsena’ koji je bio diskografski vrhunac i, po mnogima, jedan od najboljih instrumentalnih albuma ikada. A upravo je taj album apsolutni dokaz što može postići materijal koji je potpuno i jedino napravljen u svrhu i u službi same glazbe. To obvezuje.

TRENDOVI

AUTONOMNA VOZILA

Vozi me ŽMIREĆKI Zamislite svijet u kojem se ne trebate brinuti o tome tko će vam odbaciti djecu na trening ili tko će odvesti baku i djeda na liječnički pregled. Zamislite vožnju tijekom koje s obitelji uživate u društvenim igrama ili jednostavno drijemate dok vas automobil sam ne doveze do odredišta. Zvuči nestvarno, ali to je izvjesna i bliska budućnost Tekst: Miro Soldić

R

azvoj autonomnih vozila napreduje krupnim koracima i donosi korjenite promjene ne samo automobilskoj industriji, već i brojnim drugima. Zamislite svijet u kojem se ne trebate brinuti o tome tko će vam odbaciti djecu na trening ili tko će odvesti baku i djeda na liječnički pregled. Zamislite vožnju tijekom koje s obitelji uživate u društvenim igrama ili jednostavno odrijemate dok vas automobil sam ne doveze do odredišta.

Zvuči nestvarno, ali je, prema svemu sudeći, zapravo vrlo izvjesna i bliska budućnost.

Naravno, ne gledaju svi blagonaklono na dolazeće promjene. Dok se jedni vesele većoj mobilnosti i sigurnosti, drugi strahuju za radna mjesta. Taksisti, kamiondžije i autoosiguravatelji samo su neke branše koje bi automatizacija mogla pokositi u ovom naletu. Na tisuće ljudi mogle bi ostati bez posla,

a to jasno pokazuje da autonomna vozila ne donose samo tehnološke promjene, nego i društvene pa ćemo morati iz temelja preispitati ustaljene ekonomske odnose.

Stubokom se mijenja i sam koncept vlasništva vozila. Naime, statistike pokazuju da vaš metalni ljubimac gotovo 95 posto svog radnog vijeka provede parkiran, izvan pogona, što ga čini nevjerojatno loše iskorištenom

odbace jednu stranku, odmah idu dalje, do idućeg potrebitog putnika. Promjena paradigme vlasništva automobila mogla bi postati presudna i u njihovoj bržoj dostupnosti široj javnosti jer će, kao i svaka nova tehnologija, i autonomni automobili u početku biti skupi i dostupni samo onima dubljeg džepa. Ali ako bi se odmah u startu počelo s modelom dijeljenja vlasništva, više ljudi bi za osjetno

Kad je riječ o sigurnosti, kompjutori su već sada bolji od ljudskih vozača. Nisu umorni ni živčani, ne tipkaju poruke u vožnji i nikad ne piju investicijom. Zato bi u budućnosti mogli zavladati modeli dijeljenja automobila, odnosno neke vrste najma. Time bi se izbjegao prazan hod i manje automobila bi prevozilo više putnika. Jednostavno je logično da vozila ne trunu u garažama, već da nakon što

20

manje novca moglo uživati u uslugama bezbrižne vožnje.

Od 0 do 4

Samovozeći automobili službeno se razvrstavaju u kategorije od 0 do 4, s tim da 0

POTPUNO NOVA

TOYOTA

OSJETI P U L S ... u n ovo m To y ot i n o m revo l u c i o n a r n o m c ro s sove r u s b e n z i n s k i m i h i b r i d n i m p o g o n o m .

8 N R O L N R V D P R Q D N R Q M H G Q R J S R J O H G D Q D 7R \ RW X & + 5 L P D WH ŀH O M X ] D M R ģ ģ WR WH N P R ŀHWH R ÏH N L YD W L N D G D V M H G Q HWH ] D X S UDY O M D Ï ȋ

od 1 59. 9 00 k n 21 0MHģRYLWD SRWURģQMD JRULYD RG GR O NP 0MHģRYLWD HPLVLMD &2 RG GR J NP 6OLND MH VLPEROLÏQD

TOYOTA .HR

TRENDOVI znači da vozač upravlja vozilom bez pomoći tehnologije, dok 4 označava potpuno autonomno vozilo na koje vozač nema nikakvog utjecaja. Međuprostor ispunjavaju auti s raznoraznim tehnologijama, poput tempomata, pomoći pri parkiranju i slično, koje su već nekoliko godina prisutne i u vozilima niže srednje klase. Trend kojem svjedočimo kod proizvođača jest taj da sve više odustaju od ovih polovičnih sustava i idu na kompletnu automatizaciju jer se kombinacija tehnologije i ljudskog upravljanja pokazala najopasnijom.

Uplitanje vozača remeti rad sustava samoupravljanja, a s druge strane djelomična ispomoć tehnologije uljuljkuje vozače u neopreznost pa nisu sto posto koncentrirani na cestu. Upravo zato kompanije preskaču stepenice i idu direktno na razvoj potpuno autonomnih vozila, iako čak i poluatomatizirani sustavi upravljanja značajno poboljšavaju sigurnost na cestama.

A što se sigurnosti tiče, tu nema puno rasprave, kompjutori su već sada puno precizniji od ljudskih vozača, a s vremenom će postajati sve bolji i bolji u svom poslu. Oni nikad nisu umorni, nestrpljivi, živčani, nikad ne tipkaju poruke u vožnji i nikad ne piju.

Zbog samovozećih automobila čvrsto se povezuju automobilske i IT tvrtke Porazne statistike o nesrećama u prometu nećemo ni spominjati, za nekoliko desetaka godina će se buduće generacije sigurno iščuđavati našim običajima da u limenim kutijama teškim nekoliko tona svakodnevno riskiramo živote. Hardcore ljubitelji vožnje, koji s gnušanjem odbijaju bilo kakvu pomisao da se ostave volana i kontrolu predaju strojevima, morat će se pomiriti sa sudbinom i činjenicom da je njihovo vrijeme prošlo. Ako žele uživati u vožnji, vjerojatno će ubuduće morati potegnuti na neku zatvorenu stazu gdje će moći jurcati do mile volje. Zapravo, klasični automobili će doživjeti sudbinu konja od kojih su prije stotinjak godina preuzeli primat u prometu. Posebni poligoni će biti njihovi hipodromi, a vlasnici će im biti samo pravi zaljubljenici.

22

Vrebanje na grešku

Poseban problem samovozećim automobilima bit će povećalo javnosti i medija kroz koje će se pratiti i čekati svaki njihov krivi korak. I najmanja nezgoda dovodit će u pitanje kompletan dosadašnji napredak, a dovoljno je vidjeti prašinu koja se digla kad je sredinom prošle godine došlo do nesreće u kojoj je poginuo vozač dok je koristio funkciju autopilota u Teslinom automobilu. Pljuštali su skandalozni naslovi, digla se velika prašina, ali istraga je utvrdila da se radilo o grešci vozača koji je u potpunosti prepustio kontrolu vozilu i gledao film jureći autocestom.

Tu se i u praksi pokazala problematičnost polovičnih sustava kontrola koje smo već spominjali. No, to je stigma s kojom će se samovozeći automobili jednostavno morati nositi. Zanimljiv trend koji je u zadnje vrijeme sve prisutniji na tržištu autonomnih automobila je i udruživanje kompanija iz klasične autoindustrije s tvrtkama i startupima iz IT sektora. Takva partnerstva trebala bi ubrzati razvoj potrebne tehnologije i donijeti nam budućnost na ceste već u idućih nekoliko godina. Ne znamo za vas, ali mi tu budućnost jedva čekamo.

23

TRENDOVI

AUTONOMNA VOZILA

KOJI JE MODEL Waymo

Google je svoj prvi autonomni automobil predstavio prije nekoliko godina, a u međuvremenu su prevalili stotine tisuća kilom kilometara na poligonima i cestama te prošli brojna testiranja. Njihov je autonomni automo automobil na ulicama Kalifornije samostalno prešao već gotovo četiri milijuna kilometara tte gotovo dvije milijarde u simulatorima.

Google polako ali sigurno sastavl sastavlja slagalicu koja bi njihov automobil trebala izbaciti kao pionirsku p perjanicu tržišta autonomnih automobila.

Koncem prošle godine su preimenovali svoj samovozni projekt u Waymo i službeno g ga najavili na prometnicama već ove godine. krenula je u listopadu 2016., a prethodno su Proizvodnja je kre Google i Fiat C Chrysler Automobiles udružili snage kako bi osigura osigurali dodatnih 100 vozila tvrtki Waymo Inc. radi na dotjerivanju autonomnog sustava koja ra unapređenju automatike za vožnju u teškim i unap vremenskim uvjetima. No, fokus kompanije vreme biti isključivo na razvoju automobila, nego neće b na teh tehnologijama. To znači da će Waymo, kao neke druge kompanije, pokušati ostvariti i nek partnerstvo s proizvođačima automobila koji bi partn vozila ugrađivali njihove u voz sustave za autonomnu susta vožnju. “Mi smo kompanija za vožnju tehnologiju autonomne vožnje, a kompanija. Umjesto proizvodnje ne automobilska kompanij boljih automobila, mi ćemo ih učiniti boljim vozačima”, poručio je direktor projekta Jon Krafcik.

Uber Uber je svoj projekt autonomnog automobila predstavio u rujnu prošle godine, a na njemu rade u suradnji s Volvom. Svoju flotu od 20 modela Ford Fusiona od kojih je svaki opremljen sa 20 kamera, sedam laserskih senzora, GPS-om, lidarom (optički radar) adar) i radarom, pustili su u promet u Pittsburghu. Sva ta oprema ma omogućava autima da stvore e trodimenzionalnu kartu okoline oline koja mu pomaže u vožnji, a zasad su za volanom svakog od njih vozači koji budno prate što se događa dok vozila prikupljaju podatke i vode računa da slučajno ne dođe do kakve nezgode. Ne trebamo ni spominjati koliko bi autonomna vozila pomogla oji poslovnom modelu Ubera koji a je i ovako vodeća kompanija ila. u segmentu najma automobila. ištvu Uber također u svom vlasništvu o čiji kamioni već potpuno ima transportnu tvrtku Otto o američkim autocestama. Ipak, kako autonomno prevoze robu po bi došli do autoceste, kao i za silazak na lokalne prometnice, kamioni Otto a. Za ovu godinu su najavili potpuno osamostaljenje i dalje trebaju pomoć vozača. kamiona u kojima će vozač postati samo kontrolor.

24

BAŠ ZA VAS? Audi Nvidia Na ovogodišnjem sajmu CES predstavljeno je još jedno IT-automobilsko partnerstvo, ovaj put između Audija i Nvidije. Nvidia je inače najpoznatija po proizvodnji grafičkih kartica za računala, ali u zadnje vrijeme sve više ulazi na tržište vozila, tako da je ovo partnerstvo s Audijem zapravo logičan korak. Cilj im je da već do 2020. godine završe autonomno vozilo 4. razine, a u tome će im pomoći i suradnja s Boschom, odnosno ZFom koji će im dobavljati dijelove. Nvidia se pohvalila kako je njihov novi auto “naučio” voziti za samo četiri dana koristeći se njihovim sustavom umjetne inteligencije. Ističu kako će se njihova tehnologija moći ugrađivati u industrijske strojeve, kamione, viličare i slično, što će ih svakako svrstati u sam vrh igrača koji ciljaju na osvajanje ove nove tržišne niše.

Tesla Tesla se ubraja među pionire razvoja tehnologije autonomne vožnje, a unatoč nesreći koju smo spomenuli, u ovoj kompaniji i dalje predano rade na razvoju sustava samoupravljanja koji će, nadamo se, biti uspješniji i dugovječniji od jugoslavenskog modela samouprave. Elon Musk glavom i bradom je prije nekoliko tjedana najavio da do kraja godine planiraju proputovati cijeli SAD, od Los Angelesa do New Yorka bez ikakve pomoći vozača, oslanjajući se samo na vlastite punionice. Trenutno nema impresivnih pomaka u njihovom autopilot sustavu i svi pokazatelji jasno daju do znanja da kaskaju za kompanijama poput Googlea kad je riječ o potpuno autonomnoj vožnji, ali poznavajući Muska, ne sumnjamo da će u vrlo skoro vrijeme izbaciti inovacije potrebne da ostvare zacrtane planove.

BMW Uz partnerstvu s kineskim Baiduom BMW se sve agresivnije okreće će razvoju autonomnih vozila. Prošle godine su predstavili svoj impresivni konceptni model i8 i time najavili i službenu inicijativu da u skoroj budućnosti pod svojim brendom iNEXT razviju potpuno automatiziran automobil na električni pogon. No, nisu stali na tome: nedavno su potpisali i ugovor o suradnji s proizvođačem računalnih procesora Intelom i tvrtkom Mobileeye. U toj koaliciji s IT tvrtkama planiraju razviti samovozeći automobil na otvorenoj platformi koji bi svjetlo dana trebao ugledati do 2021. godine. Intel je itekako zainteresiran za dio tržišnog kolača u koji su već debelo zagrizli konkurenti poput Nvidije, a Mobileeyeovi sustavi su već prisutni kod mnogih automobila današnjice. Popularnost im ne umanjuje ni nedavni razlaz s Teslom koji je punio novinske stupce. Treba imati na umu i da je BMW dio konglomerata koji je od Nokije kupio sustav digitalnih karata pod nazivom HERE za 3,1 milijardu dolara.

25

INTERVJU

David Lynch

Povratak u svijet

TWIN PEAKSA Nisam planirao oživljavati seriju Twin Peaks, ali nikad ne reci nikad, kaže poznati redatelj čija je izvorna serija, kreirana u suradnji s Markom Frostom prije gotovo 30 godina, probila žanrovske barijere i promijenila percepciju o TV serijama Tekst: Victor Draven/The Interview People

U

zadnjoj epizodi serije Twin Peaks, koja se izvorno na američkoj ABC televiziji emitirala 1990. i 1991. godine, duh Laure Palmer agentu FBI-ja Daleu Cooperu kaže “Vidimo se za 25 godina”. I evo nas. Četvrt stoljeća poslije David Lynch i njegov stari kompanjon Mark Frost ponovno oživljavaju stare likove iz izmišljenog, mračnog grada skrivenog iza duboke šume.

Hoće li Laura Palmer oživjeti autori još nisu otkrili, no u postavi koja broji više od 200 glumaca svakako ćemo prepoznati mnoge iz originalne serije. Među njima su i Kyle MacLachlan, koji je onomad utjelovio agenta Dalea Coopera (i kroz čitavu dosadašnju karijeru ostao najpoznatiji po toj ulozi) i David Duchovny (kao agent DEA-e Denise Bryson), tu je i Sherilyn Fenn (kao Audrey Horne), ali i sam David Lynch koji će ponoviti svojega Gordona Colea. I

njegova česta suradnica, omiljena mu glumica Laura Dern, pojavit će se u jednoj od ključnih uloga, a kojoj – to je još uvijek tajna. Iako je i danas živa i zdrava, u novoj verziji nećemo gledati Laru Flynn Boyle niti još nekoliko poznatih glumaca iz izvorne postave. Zanimljivo je spomenuti da bi David Bowie, da je živ, vjerojatno nastupio u ovom Twin Peaksu. Za njega je tu, naime, bila predviđena uloga FBI-jevog agenta Phillipa Jeffriesa, koju je Bowie odigrao i u filmu “Twin Peaks: Vatro, hodaj sa mnom”.

Tim filmom producenti su već 1992. pokušali kapitalizirati uspjeh ove kratkotrajne, ali nevjerojatno markantne serije. Nije im baš uspjelo.

Vijest o ponovnom snimanju serije Twin Peaks pojavila se 2014., kada je TV kuća Showtime potvrdila suradnju s Lynchom i Frostom. Frost je više puta naglasio kako nije riječ o remakeu nego o pravom nastavku smještenom u sadašnje vrijeme. Važan

26

dio zapleta upravo je protok vremena, tih 25 godina o kojima je govorila pokojna Laura Palmer.

Vijest o novom izdanju serije dočekana je s velikim uzbuđenjem, no ekstravagantni autori nisu svojim producentima olakšali planiranje – bilo je tu odustajanja, ponovnog prihvaćanja, predomišljanja i vraćanja – no službeno, serija koja je dosad konačno snimljena, trebala bi se na malim ekranima zavrtjeti u do ljeta ove godine.

O snimanju serije, suradnji s Frostom i glumcima, za Interview People ponešto je (dakako, ne previše!) ispričao sam majstor, redatelj David Lynch.

Možete li nam ispričati ponešto o svojim •počecima, osamdesetih?

- U početku, prije puno godina, Mike (Frost) i ja kao da smo se izgubili u divljini - kako to obično u počecima i biva, i čini se da smo nabasali na neku planinu i počeli se penjati.

27

INTERVJU

David Lynch i Freddie Francis

A kad smo prešli planinu, ušli smo u duboku šumu, i hodali kroz nju sve dok se drveće nije počelo prorjeđivati i dok na izlasku iz šume nismo otkrili mali grad po imenu Twin Peaks. I upoznali smo mnoge ljude iz Twin Peaksa i mnoge druge koji posjećuju to mjesto, i otkrili smo da tu postoji zagonetka. A ta zagonetka sadržavala je i brojne druge zagonetke, i mi smo tako otkrili čitav jedan svijet, a u tom svijetu druge svjetove.

Eto, tako je počelo, i to nas je danas dovelo ovamo, i priča se nastavlja.

Kako ste vi i Mark to ovaj put ispleli?

•- Radili smo preko Skypea. Mark živi u Ojai [gradić u Kaliforniji, nekih 140 kilometara od Hollywooda] a ja u Hollywoodu, pa smo koristili Skype da pišemo zajedno.

David Lynch i Isabella Rossellini

Lauren Bacall i David Lynch

Bar recite na koji ćete način staru seriju •I odmah ste bili sigurni da je to to? Zar •staviti u novu perspektivu i što se šuška među niste imali dvojbi?

novim generacijama gledatelja.

- Ma ja sam vam previše uključen u tu priču, a među ljude ne izlazim puno. Ali jako sam sretan u ovome svijetu i zadovoljan time kako se stvari odvijaju.

Vama se svidjelo kako je serija naprasno •završila?

- Reći ću ja vama što mi se svidjelo. Svidio mi se ovaj novi pilot za Twin Peaks.

Ta epizoda postavlja glavni ton i, po mom mišljenju, uspostavlja svijet i likove. To je pokrenulo stvari i baš sam bio zadovoljan svime, tom atmosferom i tim likovima, i u sve to sam se stvarno, baš istinski zaljubio.

- Jesmo, uvijek smo prepuni dvojbi.

•

I kako je bilo opet otići snimati u državu Washington, isto ili ipak drukčije?

- I jedno i drugo. Da se nakon 25 godina vratite u bilo koji grad, u posjet, vidjet ćete da je puno toga ostalo isto, ali i da se puno toga promijenilo.

•

Imate li planove za neki naredni cjelovečernji film?

- Ne, nemam planove. Trenutno sam tako duboko uronjen u sve ovo s Twin Peaksom, a imamo još posla preko glave prije nego što se serija počne emitirati.

•Jeste li na priču dolazili malo po malo ili •Televizija se toliko promijenila od te prve je to prijeći s velikog ekrana na mali, i vam se od samog početka sve to kao priča serije.

•toKako nakon toliko vremena? Što ljubitelji izvor- jednostavno odvrtjelo?

- Ne razmišljam previše o tim stvarima. ne serije mogu očekivati?

- Pa, bilo je kao i obično. Ja to vidim kao film, a film dijelom i jest ono kako će ga ljudi doživjeti. Bilo je to radosno, ugodno putovanje s tom fantastičnom ekipom i odličnom glumačkom postavom. Ali očekivanje, to je nešto magično. Ljudi uvijek nešto očekuju, ali vjerujem da će, kad vide seriju, njihova očekivanja biti ispunjena.

- Pa tako kako ste rekli, kao priča, da.

•

Kad ste napravili prvi dio, kako ga je bilo prilagoditi za mali ekran?

- Aha, vi govorite o pilotu? Čujte, ja sam ga doživljavao kao film pa sam ga tako i snimio, ali eto, bio sam tamo, s tim likovima u tome gradu, u toj atmosferi, uronjen u taj zvuk, s tom genijalnom glazbom Angela Badalamentija, i svime ostalim, i sve je nekako sjelo na mjesto. Ali tada stvarno nisam znao da će to ići na televiziju. Ne, mi smo samo pričali priču.

•

Je li riječ o materijalu kojem ste se nadali vratiti jednoga dana?

- Volio sam taj svijet Twin Peaksa i često sam mislio o tome što se tu još moglo dogoditi. Nerijetko sam se prisjećao tog divnog svijeta i predivnih likova. Mark je taj koji me kontaktirao, još prije puno godina, i pitao bih li se bio spreman u to opet vratiti. Našli smo se u Musso and Franksu [restoran-pečenjara u Hollywoodu, op.ur.] i pričali. I tako smo odlučili opet raditi Twin Peaks.

•

Možete nam reći kako će se radnja iz prvotne serije pretopiti u ovu novu?

- Pa, ovako, najprije se... ah, ne, čekajte. Mislim da stvarno ne bih smio govoriti o tome.

Uvijek je isto - imate priču i način na koji pričate tu priču. I kao što sam već rekao, jako sam zadovoljan i sretan s ovim svijetom i s time kako se u njemu stvari odvijaju.

•

“Samo sam htio biti slikar, a u film sam se upustio zato što sam želio da se te slike pokreću.”

28

Smijete li govoriti o tome kako ste birali glumce? Postava je stvarno velika.

- U pravilu, pokušavate naći pravu osobu za svaku ulogu. Susrećete ljude, gledate fotografije i videosnimke ljudi, naučite ih gledati i slušati kroz prizmu toga jesu li pravi ili ne za neku određenu ulogu.

•

Vidite li već i drugu seriju s istim likovima, koja bi se nastavila nakon što ispričate ovu priču?

- Već prije sam rekao da nisam planirao oživljavati seriju Twin Peaks, a evo, baš je oživljavamo. Tako da nikad ne reci nikad.

Ali u ovom trenutku nemamo dodatnih planova.

•

Sjećate li se kada ste prvi put odlučili da ćete se baviti pričanjem filmskih priča?

- Ne, ne sjećam se. Samo sam htio biti slikar, a u film sam se upustio zato što sam želio da se te slike pokreću. I onda je jedna stvar vodila k drugoj. Imao sam puno sreće.

Za mene su posvuda bila upaljena zelena svjetla. Zamislite vi to! Baš sam imao puno, puno sreće.

•

Koliko je atmosfera na kabelskim televizijama otvorena prema ovakvim stvarima kakve vi radite?

“Ono što je ubilo izvorni Twin Peaks jest odgovor na pitanje tko je ubio Lauru Palmer.

To je pitanje na koje mi zapravo nikad nismo imali namjeru odgovoriti.”

ima svoje. Zato je i htio napisati knjigu o Twin Peaksu.

•

Kad razmišljam o vašem radu, uvijek se sjetim Laure Dern.

- Ja volim Lauru Dern. puno glumaca iz originalne posta•veIma koji nisu u novoj verziji serije. Jeste li

ih kontaktirali pa nisu htjeli, ili ih niste ni kontaktirali?

- Malo jednog, malo drugog.

•

Ali kažete da je bilo lako vratiti se u taj svijet.

- Nevjerojatno je kako smo se s lakoćom svi složili. Prava obitelj. Sto posto ste to već stoput čuli. Ljudi kažu, ‘O, mi smo vam kao prava obitelj. Svi glumci su tako divni, ekipa je sjajna’. Ali ekipa u Twin Peaksu je još sjajnija od drugih ekipa. A glumačka postava je još fenomenalnija i divnija.

•Kakvu vam fleksibilnost pruža kabelska TV, a da je niste imali s mrežom?

- Mi nismo imali problema sa standardima i praksama ni prije 25 godina. U stvari, nisam mogao vjerovati koliko slobode smo imali i što smo sve radili. Kad sada pogledate tu seriju, pa to je genijalno. Tu i tamo smo morali promijeniti poneki dijalog, ali to je uvijek vodilo samo do nečeg boljeg. Ali sloboda, slobodu smo uvijek imali.

- Ovo je prekrasno vrijeme za kabelsku televiziju. A ideja o nastavljanju priče mi se oduvijek sviđala. Ali na način da se upustim u taj svijet, pa vidim na koju stranu će me povući. Ideje onda dolaze same od sebe. To je sve vrlo uzbudljivo.

•

Što mislite, zašto su ljudi prije 25 godina tako naglo izgubili interes za Twin Peaks, a bili su jako zagrijani u početku?

- Ono što je ubilo izvorni Twin Peaks jest odgovor na pitanje tko je ubio Lauru Palmer. To je pitanje na koje mi zapravo nikad nismo imali namjeru odgovoriti jer smrt Laure Palmer je bila koka koja nese zlatna jaja. Ali u jednom trenutku nam je rečeno da jednostavno tu priču moramo završiti i nakon toga se više nije ništa htjelo pokrenuti.

•

Markova knjiga izišla je jesenas. Biste li nam je malo prokomentirali?

- Ne. Knjiga koju je Mark napisao je Markova knjiga. Nisam je čitao i ne želim je čitati.

Ne zato što bih mislio da nije sjajna. Imam ja svoje vlastite zamisli o prošlosti. A Mark

29

•

Što je najbolje pri režiranju, a što najgore?

- Nema ništa najgoreg. A najbolje... Ja prilično volim sve aspekte režiranja, sve aspekte čitavog procesa. Volim čak i pretprodukciju.

Stvarno je uzbudljivo imati neke ideje i onda te ideje pretvoriti u stvarnost. Imate na tisuće različitih elemenata i svi oni moraju biti što bolji, najbolji što možete, i međusobno se uskladiti, i sve mora funkcionirati.

Uzbudljiv je to proces.

• •Koje su njegove snage a vaše slabosti, i obrnuto?

Kako je raditi s Markom?

- Mark je jako pametan.

- Mislim da smo obojica jaki, i vrlo različiti, i svaki donosi u taj posao nešto drugačije, svoje. Ali itekako se dobro razumijemo.

Mi smo super kombinacija za Twin Peaks.

Stvarno jako dobra kombinacija.

•

Budući da ste jednom rekli da se nemate namjeru vraćati, jeste li sada iznenadili i samoga sebe?

- Uvijek sam osjećao, pa makar se to dogodilo samo na mentalnom i emocionalnom planu, da se ova priča mora nastaviti.

•

U jednom trenutku je i Mulholland Drive planiran kao TV serija, hoćete li i to možda u budućnosti preraditi za male ekrane?

- Tom filmu je suđeno da ostane film.

24 SATA

ESSEN

Zagrljaj zelenila i industrijske ARHITEKTURE Premda “essen” na njemačkom znači “jesti”, većina se slaže kako to nema veze s podrijetlom njegova imena, iako se u ovom, jednom od najranije industrijaliziranih njemačkih gradova, može dobro jesti i zabaviti Tekst: Boris Odorčić

O

bilazak romantičnih dvoraca Bavarske, plovidba dolinom rijeke Rajne, odlazak na pučku feštu Oktoberfest ili pak posjet poviješću i kulturom bogatom Berlinu prve su turističke asocijacije na Njemačku. Međutim, ona pruža puno više od toga i svaka njemačka pokrajina uistinu će posjetitelja ispuniti više nego pukom turističkom znatiželjom.

Jedna od zanimljivijih svakako je po broju stanovnika, ali i gospodarskoj snazi najveća pokrajina Njemačke: Sjeverna Rajna-Vestfalija. Smještena u zapadnom dijelu države, graniči s Belgijom i Nizozemskom, a ima oko 18 milijuna stanovnika. Glavni grad joj je

Stari dio grada – Werden, posjetitelja učas vrati u prošla vremena Düsseldorf, a važniji su još Bonn, Dortmund, Duisburg, Köln, Leverkusen i Münster.

A spomena i posjeta vrijedan je i Essen.

Grad se nalazi u središtu Ruhrske oblasti i ima oko 570.000 stanovnika. Premda “essen” na njemačkom znači “jesti”, većina se slaže kako to nema veze s podrijetlom

njegova imena. Tomu unatoč, u Essenu se vrlo dobro jede i gastronomska ponuda grada je iznimno bogata. Satkana je od brojnih restorana koji nude kineske, tajlandske, turske, grčke, ali i hrvatske specijalitete. Također, u Essenu nije rijetkost vidjeti slatkoljupce koji ispred talijanske slastičarnice čekaju u redu kako bi kušali provjerene tradicionalne, ali i egzotične vrste sladoleda i voćne kupove. Među šarenim proizvodima valja istaknuti oku i nepcu ugoFriedrich K. Krupp dan sladoled od manga.

(1787–1826), koji je 1811. u Essenu

otvorio malu Bogata i ljevaonicu utjecajna obitelj Krupp, osim na društvo i gospodarstvo, ostavila je i pečat i na arhitekturi

Industrijski kompleks Zollverein je najpoznatija znamenitost grada Essena. Desetljećima se njegov rudnik ugljena i koksara ubrajali među najveće njihove vrste u Europi

30

Jednosmjerni letovi unutar Hrvatske već od

280kn M.Romulić/D.Stojčić

Otputujte iz Zagreba u Split, Dubrovnik, Pulu ili Zadar kao i obratno, po cijeni karte u jednom smjeru već od 280 kn.

Na našoj web stranici pogledajte broj leta te dane u koje ima raspoloživih mjesta po navedenoj cijeni. Broj mjesta po navedenim cijenama na svakom je letu ograničen.

072 500 505

croatiaairlines.hr

m.croatiaairlines.com

Moja aviokompanija.

24 SATA Utjecajni industrijalci

Ime Essen prvi put spominje se 898. godine.

Slobodni carski grad postaje 1377. godine.

Značajniji razvoj ovog sveučilišnog grada, koji je 2010. godine bio glavni europski grad kulture, zapravo počinje potkraj 16. stoljeća otvaranjem rudnika ugljena. Stoga Essen krasi i epitet jednog od najranije industrijaliziranih njemačkih gradova. Spomenici industrijske arhitekture i znameniti stari rudnik koji se nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a danas mu daju poseban turistički štih.

Uz jedne od najvećih rudnika ugljena u svijetu, obitelj Krupp tamo razvija metaloprerađivačku industriju, tj. prve čeličane i željezare. Ovi iznimno bogati i svojedobno vrlo utjecajni industrijalci su, osim na društvo i gospodarstvo, ostavili pečat i na arhitekturi. Među nezaobilaznim odredištima ističe se obiteljska Vila Hügel koju je

U centru Essena nalazi se i jedan od najvećih gradskih trgovačkih centara Limbecker Platz

U Grugaparku, popularnom Grugi, lako je zaboraviti na vrijeme sagradio upravo industrijalac Alfred Krupp.

Impozantna građevina smještena je u šumi i tik iznad jezera Baldeneysee gdje posjetitelji mogu uživati u šetnji, plovidbi, jedrenju ili ispijanju kava i koktela.

U ljetnim mjesecima obale ovog rekreacijskog centra postaju prava meka za turiste i obližnje stanovnike. Prekrivene pijeskom, sa slamnatim suncobranima i terenima za odbojku, njima se širi miris krema za sunčanje.

A uz nezaobilazne zrake sunca, posjetitelji mogu jednostavno i vrlo brzo u mislima na trenutak preseliti na Floridu ili Ibizu. Ako se pak tomu doda činjenica da se Essen nalazi na sjeveru Europe gdje dan traje dulje nego što smo navikli i kako zbog nešto nižih prosječnih temperatura u odnosu na one u Hrvatskoj gotovo da i nema komaraca, odmor je zajamčen.

Biser Ruhra

S druge pak strane, značaj njemačke industrije i obitelji Krupp doveo je do teškog bombardiranja grada u Drugom svjetskom

ZELENA PRIJESTOLNICA 2017. GODINE Essen je 21. siječnja službeno postao europska zelena prijestolnica za 2017. godinu. “Impresivna preobrazba iz središta industrije čelika i ugljena u najzeleniji grad u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji dokaz je uspješne strukturne promjene provedene u Essenu. Za veliki napredak u području ekološke održivosti bili su potrebni vizija, dobro upravljanje, snažno vodstvo i angažman građana. Veselim se programu događanja u Essenu te gradonačelniku Kufenu, njegovu timu i građanima Essena želim svako dobro”, istaknuo je povjerenik Europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella.

Ova nagrada je, kazao je gradonačelnik Essena Thomas Kufen, priznanje velikim naporima u transformaciji, odnosno prevladavanju izazovne industrijske povijesti u zeleni grad. “Trudimo se biti vodeći primjer drugim europskim gradovima u pronalaženju održivih rješenja za urbane izazove”, naglasio je Kufen.

32

ratu. U brojnim naletima savezničkih zrakoplova, bombe su uništile dvije trećine Essena. Danas, tragova ratnih bombardiranja gotovo da i nema, a gradske ulice i predgrađa mahom krase obiteljske kuće, stambene dvokatnice i trokatnice te mnoštvo zelenila. Uz gdjekoji poslovni neboder, u centru Essena, naravno, nalazi se jedan od najvećih gradskih trgovačkih centara Limbecker Platz. Važno je naglasiti kako je Essen i grad kupovine.

U centru je smještena i Stara sinagoga (Alte Synagoge) iz 1913. godine i brojne crkve među kojima svakako valja posjetiti onu Svetog Ivana Krstitelja. Šetnju ulicama užeg i šireg centra moguće je začiniti odlaskom u filharmoniju, kazališta, galerije i muzeje.

A praktični Nijemci su jedan gradski vojni bunker iz Drugog svjetskog rata pretvorili u noćni klub s bogatim glazbenim programom.

Iako je moguće naletjeti na poneki kafić i u drugim gradskim dijelovima, kao da su

se svi kafići nagurali u četvrt Rüttensheid gdje se je moguće zabaviti do duboko u noć.

Posebice zanimljiv je stari dio grada – Werden, prepun pitoresknih kućica. Tradicionalni staroseoski štih naselja, koje nazivaju i biserom Ruhra, posjetitelja učas vrati u prošla vremena.

Onima koji su željni prirode ili obiteljskih druženja, svakako se preporučuje odlazak u neke od brojnih gradskih parkova. Jedan od njih je Grugapark, popularni Gruga, u kojem je lako zaboraviti na vrijeme.

Tu su botanički i mini zoološki vrt, posjetitelji se mogu zabaviti uz školu u prirodi ili umjetničke radionice, popiti kavu, pojesti hot-dog, a oni najmlađi mogu se provozati turističkim vlakićem ili zaposjesti brojne inovativne i sadržajne dječje parkove i sportska igrališta. Također, prekrasan i prostrani park ima koncertnu dvoranu, a u Grugi se tijekom godine održavaju razni sajmovi.

INTERVJU

ZVONKO NOGOLICA, ODVJETNIK KOJI VOLI MOTORE, PUTOVANJA I POVIJEST

Kad si za rođend Za svoj 50. rođendan motorom sam prešao Route 66, tu opjevanu cestu, priča zagrebački odvjetnik, rovinjski hotelijer i svjetski putnik. Motorom je prejezdio i pola Latinske Amerike i pola Australije, a jednom prigodom i “skoknuo” od Splita do Moskve i nazad Tekst: Jozo Vrdoljak

Z

agrebački odvjetnik, koji vas odmah ispravi kada ga nazovete odvjetnikom i kaže kako u tekstu trebamo koristiti riječ pravnik, Zvonko Nogolica ljubitelj je povijesti, arhitekture, brzih motocikala i putovanja. Kaže da strast za putovanjem ima jer voli povijest i arhitekturu. Sve njegove ljubavi mogu se vidjeti i kroz njegov hotel Villa Valdibora koji se nalazi u staroj jezgri Rovinja. Naime, hotel obiluje različitim povijesnim predmetima, namještajem koji su koristile poznate osobe te raznim eksponatima donesenim sa svih strana svijeta.

Zvonko Nogolica potomak je hercegovačke obitelji. Rođen je u Vinkovcima gdje mu se obitelj doselila, a tu je završio i osnovnu školu. Srednju je završio u Puli, gdje mu se obitelj preselila.

Diplomirao je na zagrebačkom pravnom fakultetu. Kroz razmjenu studenata godinu dana proveo je u San Franciscu.

Zavrijedio je i diplomu prestižnog Master of Management at Bled School of Management.

•

Zašto me ispravljate i kažete da vas predstavim kao pravnika a ne odvjetnika, kada imate odvjetnički ured?

- Takva su pravila Hrvatske odvjetničke komore. Ne smijemo reklamirati svoj posao.

34

an daruješ Dobro, za koje ste područje unutar svoje •struke specijalizirani?

- Specijaliziran sam za strukturne projekte i projekte sređivanja zemljišnih knjiga i katastra. To je direktno polje moga rada.

Zašto i vi niste stalno na televiziji poput •nekih vaših kolega? Pogotovo onih specija-

liziranih za kazneno pravo. Neki od njih su praktički TV zvijezde.

- Zato što je vijest o kaznenom djelu svojevrstan šok. Ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Strah i šok privlače pozornost najvećeg dijela ljudi. Takva osjećaja kroz sređivanje zemljišnih knjiga ili imovinsko-pravnih odnosa nema. Ukoliko ne moraš misliti na zemljišne knjige, onda na njih i ne misliš.

Uvijek se nadaš da će to netko od nasljednika riješiti.

•

Nisam siguran da i u tom dijelu kod nas nema šokova. Je li vas ponekad nešto šokiralo?

- Ima šokova, naravno da ima. Recimo, kada

dođe strani ulagač s namjerom ulaganja u primjerice Odašiljače i veze. Radi se o državnoj tvrtki koja se bavi čistom tehničkom djelatnošću. Kada potencijalni kupac želi snimiti tvrtku, onda otkrije da od oko 400 objekata, koliko ih OiV servisiraju, dobar dio njih nije upisan u zemljišne knjige. Donedavno nije bio upisan niti odašiljač Sljeme. Znači da je vrijednost te tvrtke od samog početka krivo iskazana. Nisu im objekti upisani, a prilikom razdruživanja od HRT-a uneseni su u temeljni kapital. Možda se ne zna, ali niti dio Jadranske magistrale nije upisan u zemljišne knjige. Nisu niti željezničke pruge.

To su neki slučajevi na razini države, a kod jedinica lokalne samouprave je još teže stanje.

•

Dobro, stavit ćemo vaš core business na stranu. Možete li reći kako ste adaptirali zgrade u staroj jezgri Rovinja u hotel?

- Villa Valdibora bio je također zahtjevan

Putovanja su izabrala mene, a ne ja njih, kaže Nogolica

zemljišno-knjižni projekt. Hotel se nalazi na 14 parcela. Dakle, riješio sam sve imovinsko-pravne poslove. Uspio sam riješiti sve probleme vezane uz katastar i gruntovnicu.

Tako sređeno gruntovno stanje omogućilo je da mogu imati u vlasništvu Hotel baštinu Villa Valdibora koji ima 14 smještajnih jedinica, a do ljeta će ih imati 18. Sve su kategorizirane s visoke četiri zvjezdice.

S ekipom iz zagrebačkog Movie Pub Cluba putovao je po Peruu

35

INTERVJU Kroz Ukrajinu (na slici u Lavovu) putovao je sa Željanom Rakelom

U hotelu je mnogo antikviteta. Gdje ste •ih pronalazili?

- Najviše sam ih pronašao na zagrebačkom tržištu. Pogotovo na Britanskom trgu na poznatom sajmu antikviteta. Tu mi je u blizini i ured. Sve smještajne jedinice u hotelu opremljene su antiknim namještajem, uglavnom s Britanca. Naravno da se svaki komad naknadno restaurirao. Ima tamo i komada od povijesne vrijednosti koji su bili pred propadanjem, a sada su oživljeni u Villi Valdibora. Među njima su i dvije komode s kristalnim ogledalom koje je koristila jedna povijesna osoba. Zbog uloge koju je ta osoba imala u povijesti, ne bih rekao ime. Uglavnom, te komode pronađene su na tavanu njegove kuće.

Mali prijatelji s peruanskih brda

U početku sam putovao jer mi je to bio najljepši način provođenja vremena s obitelji. Uvijek sam putovao na mjesta gdje sam otkrivao lijepe stvari. U Europi sam počeo od Provanse, Toscane, Sardinije, Austrije...

Radi se o destinacijama koje su slične Istri.

Potom su na red došla i ostala odredišta posvuda po svijetu. S tih putovanja donosio sam razne eksponate i dio njih se nalazi u hotelu.

No, za putovanja niste koristili samo au•tomobil ili zrakoplove. Gdje ste sve putovali

motorom?

- Da, ostala su zabilježena moja putovanja motorom. Pratio sam na BMW-u R 1200 GS adventure svjetskog putnika na motoru Željana Rakelu na nekim putovanjima.

Motorom smo prešli put od Splita do Moskve i nazad.

•

I po objektima u kojima su vaše smještajne •jedinice vidi se da volite povijest. Je li tako?

- Da, jako volim povijest. Kroz hotel se zrcali povijest od 12. stoljeća naovamo. Znači, radi se o povijesti koja povezuje Rovinj, odnosno hrvatsku povijest i povijest Mletačke Republike.

U rodnom gradu Chucka Berryja, Saint Louiseu, Missouri

Otkud u vama tolika želja za putovanjima?

•- Putovanja su izabrala mene, a ne ja njih.

HOTEL BAŠTINA U 14 SPOJENIH KUĆA Villa Valdibora smještena je u rovinjskoj ulici u srcu starog grada, izgrađenog u 17. stoljeću. U tim su zgradama svojedobno boravili Napoleon Bonaparte, Jules Verne, James Joyce i drugi romantici i pustolovi, a svojim gostima vlasnik vl ove ville omogućuje da, uz sve pogodnosti modernosti, modern osjete puls i šarm zaustavljenog vremena.

“Riječ “Rije je zapravo o 14 spojenih kuća u donjem gradu.

To je zasad zasa u Hrvatskoj jedina rekonstrukcija staroga grada rekons u hotel baštinu”, kaže Zvonho ko Nogolica. Kada ga pitamo ta što više voli, voziti motor m ili voditi hotel, na trenutak pošuti, pa se t nasmije: “Čujte, 250 na n sat s je 250 na sat!”

36

Motorom ste prešli dionice na nekoliko kontinenata?

- Da, prošao sam jednu veliku dionicu u Latinskoj Americi. Između ostalog, vozio sam po Australiji iz Sydneyja do najistočnije australske točke, gradića Byron Bay u blizini Brisbanea. Na motoru sam obišao sve dalmatinske otoke, što je također vrhunski doživljaj. Posebno je iskustvo upoznati dalmatinske otoke.

•

Na poseban način ste proslavili i pedeseti rođendan. Kako?

- Za svoj 50. rođendan motorom sam prešao Route 66. Znači, prošao sam tu opjevanu cestu koja je tridesetih godina prošlog stoljeća bila obećana cesta migranata na Zapad, koji su se nadali boljem životu. Motor sam iznajmio u Chicagu. To je najduža relacija koju sam prešao motorom.

Kakav motor trenutačno imate?

•Stalno imam motor. Uvijek se radi o BMW

motociklima. Sada imam BMW 1200 CLR. To je BMW-ova verzija choppera.

Koliko znam, volite i vrhunska vina?

•- Volim pelješka crna vrhunska vina. Radi

se o malom plavcu s najboljih položaja i crljenku, vinima koja također imaju priču o povijesti.

DISCOVERY SPORT

AVANTURA. TO NAM JE U GENIMA.

LAND ROVER DISCOVERY SPORT “WINTER EDITION” ZA 15.490€ I 0% KAMATE* * } > ÃÛ> { Ì>ʼn> ­{7 ® ƂÕÌ >Ìà i >ʼn à ÃÌÕ« iÛ> «À i Ã> Paket Business Plus > ` , ÛiÀ > ÃÌÛ Õ ÌÀ> > Õ ` Î } ` i Posjetite nas i saznajte više: Auto Benussi d.o.o.

Ljubljanska avenija 1 £ääää <>}ÀiL croatia.landrover.com

à > "Ó\ £ÓÎ £ £ }É ° L À> > « ÌÀ Ä > } À Û>\ {]Ç n]Ó É£ää ° I * Õ`> « à ÃÌi Õ º Õʼn Õ ÀÕ i»] Õâ > >ÌÕ ` ä¯ Ã À ÃÌ Ìi « } ` ÃÌ Õ« i «ÕÌi w > V à } i>à }>\ £ÉÎ « >Ì Ìi ` > ] £ÉÎ > £Ó iÃiV £ÉÎ > Ó{ iÃiV>] Õâ £]x¯ ÌÀ Ä Û> LÀ>`i

37

INTERVJU

PUBLIKA je moja najveća nagrada Osnivačica i spiritus movens ovog već globalnog brenda svake godine dovodi u Srbiju najbolje plesne trupe, važne koreografe i plesače te najnovije naslove svjetske plesne produkcije Tekst: Ljiljana Lukić

B

ilo gdje u svijetu gdje ima plesa i baleta na vrhunskoj razini dovoljno je reći: Aja Jung. I to je šifra koja otvara svaka vrata. Iako se manifestacija čiji je ona osnivač i spiritus movens, Beogradski festival plesa (Belgrade Dance Festival), koja se ove godine održava od 24. ožujka do 11. travnja, u trenutku kada smo razgovarale primakao, kod naše sugovornice nema ni malo nervoze.

Poznata je po tome što odgovara na e-mailove i u dva ujutro (što dovodi pod znak pitanja uvjerenje da ljepota najviše ovisi o snu) kao i po tome da u svakom objavljenom tekstu o Festivalu pročita svako slovo ili čuje svaku riječ izgovorenu na radiju ili televiziji. je bio osnovni motiv za pokretanje •oveŠtomanifestacije? Što Vas je držalo da

manifestacije koja bi fokusirala pažnju publike i medija na suvremeni ples. Do tada sam često pomagala mnogim koreografima i trupama da realiziraju svoje nastupe u Srbiji, Italiji i Grčkoj, pa se stjecao dojam da rasipam svoju energiju, jer malo je ljudi znalo da se bavim produkcijom gostovanja s obzirom na to da sam tada i sama aktivno plesala. S druge strane, u Srbiji nije postojala suvremena plesna scena, dok su naši nacionalni baleti u Beogradu i Novom Sadu počeli zapadati u ozbiljnu krizu, a publike gotovo da nije ni bilo. Beogradski festival plesa je ubrzo uspio s margina ples dovesti u centar pažnje. Kad pomislim na 14 godina koje su iza mene, uvijek je bilo puno više razloga za odustajanje. U Srbiji se uspjeh ne oprašta, pa je uvijek bilo i onih koji su željeli uništiti i obrisati sve što je učinjeno. Što su oni bili

ustrajete unatoč svim teškoćama i preprekama?

- Iskreno se ne sjećam s kojom idejom sam ušla u ovu avanturu koja je iz korijena promijenila i moj život i planove za odlazak iz Srbije.

Znam da se prva inačica Beogradskog festivala plesa osmišljavala u Tel Avivu te da su Yair Vardi, direktor Suzanne Dellal centra, i naš Jovan Ćirilov bili odlučni u namjeri da me nagovore da se počnem baviti organizacijom

glasniji, Festival je bio veći. Inat je postao moje gorivo.

Predstavite Festival plesa onima koji su •samo čuli ili ne znaju mnogo o njemu kao što

je to primjerice u Hrvatskoj i regiji?

- Beogradski festival plesa je pravi fenomen.

On svake godine dovodi u Srbiju najbolje plesne trupe, važne koreografe i plesače te najnovije naslove svjetske plesne produkcije. Festival prati više od 23.000 gledatelja, a ulaznice se prodaju mjesecima unaprijed.

Zbog tog festivala o Beogradu pišu svi svjetski mediji.

Miša Barišnjikov donosi kazališnu čaroliju o Brodskom se zadnjih godina proširio i u Novi •Sad.Festival Razmišljate li i postoji li uopće moguć-

nost da on prijeđe i postane važan regionalni kulturni događaj? Od koga biste u tome mogli očekivati potporu?

- Od 2009. godine Festival je prisutan i u Novom Sadu zahvaljujući Pokrajinskom sekretarijatu za kulture Vojvodine. Tamo obično prikažemo po dvije festivalske predstave godišnje. Ove godine će to biti Ballet Hispanico iz New Yorka i Ballet BC iz Vancouvera.

Imali smo uspjeha i u drugim gradovima, primjerice Nišu, Somboru, Vršcu, Zrenjaninu, Pančevu… Svake godine surađujemo s nekoliko kazališnih kuća u Ateni, Solunu i Budimpešti kako bismo doveli neke veće i zahtjevnije trupe. Naši partneri su i u Ljubljani, Trstu, Modeni, Ferrari, Zagrebu, Skopju, Sofiji… Ove godine, recimo, podijelit ćemo sa Zagrebom troškove i organizaciju gostovanja Tero Saarinen Companyja iz Helsinkija.

Voljela bih, ipak, da se tradicionalno prikaže neka uža selekcija programa u nekom od

38 8

Aja Jung

“Ples je danas toliko raznovrstan da je teško odrediti pravac. Svakako je postao atraktivniji od dramskog kazališta i teži doseći brzinu i aktualnost filma”, kaže Aja

39

OSNIVAČICA BEOGRADSKOG FESTIVALA PLESA

INTERVJU

gradova u regiji. To bi osiguralo bolje financiranje iz fondova EU-a ili veće sudjelovanje pozvanih država. Rado bih se odazvala ozbiljnom pozivu da koncept Beogradskog festivala plesa, koji nije samo prezenterski, već ima i niz fantastičnih paralelnih programa, prenesemo u još neka mjesta. program ovogodišnjeg Festi•valaPredstavite plesa koji je postao brend i globalno

prepoznatljiv.

- Ogroman interes vlada za predstavu Betroffenheit trupe Kidd Pivot iz Vancouvera koja se upravo našla na prvom mjestu top liste londonskog Guardiana kao “nevjerojatan koreografski podvig filmske atraktivnosti”.

Tu je i nova predstava Akrama Khana, koreografa koji je svakako miljenik beograd-

Ove godine u glavnoj selekciji nastupa Balet HNK iz Zagreba, i to nakon 15 godina ske publike, namijenjena cijeloj obitelji. Barišnjikov nam dolazi s pričom o nobelovcu Brodskom, što je ujedno odlična prilika za priču o Beogradu u svim svjetskim medijima... Ekstravagantni Škotski plesni teatar donosi novi komad mladog umjetnika Damiena Jaleta, koji je nedavno s Marinom Abramović postavljao Bolero za Balet pariške Opere... Triptih čuvene nizozemske trupe Introdans bit će prilika da vidimo radove Sidi Larbi Cherkaouija, Maura Bigonzettija i Dimitrisa Papaioannoua... Helena Waldmann priprema politički angažiran komad čija je međunarodna premijera u Beogradu.

Newyorški Ballet Hispanico nudi fantastično putovanje u noćne klubove Havane 50-ih godina prošlog stoljeća, dok će francuska Kompanija Käfig donijeti djelo Mourada Merzoukija u kojem se koriste nevjerojatne mogućnosti 3D scenografije. U Beograd

stiže i Tero Saarinen, velika zvijezda finske plesne scene s komadom posebne energije, kreiranom isključivo za muške plesače, a u predstavi Ioannisa Mandafounisa nastupit će srpski glumac Pavle Pekić. Bez obzira na to odlučite li se pogledati solo Talijanke Francesce Pennini i njene trupe Kinetički kolektiv, koji duhovito otkriva 10 baleta koje je sama osmislila kada se upisala u baletnu školu, ili uđete u čudesni svijet tehno muzike i futurističkog pokreta Sharon Eyal i njene izraelske kompanije L-E-V, na pravom ste mjestu! Riječ je o fantastičnim ostvarenjima suvremene umjetnosti. Što biste Vi stavili u fokus iz tog pro•grama ili koje biste tri predstave posebno

preporučili?

- Nikako ne mogu izdvojiti samo jednu predstavu. Sve su toliko različite i to je vjerojatno i razlog što su zanimljive posve različitim ljudima i publici. Od predstava izražene baletne estetike, najrazličitijih rukopisa suvremenih koreografa, do komada izuzetne snage dramskog teatra, preko uličnog plesa, latino plesova, do hip-hopa...

•Što biste preporučili nekom ljubitelju baleta,

40

primjerice iz Zagreba, koji bi došao u Beograd na Festival na dan-dva?

- Zanimljivo je da ove godine u glavnoj selekciji nastupa Balet HNK iz Zagreba. I to nakon 15 godina od njihovog zadnjeg gostovanja u Beogradu! I tomu se veselim. S druge strane, znam da će biti puno onih koji će iz Zagreba u Beograd stići zbog Mihaila Barišnjikova, trupe Kidd Pivot i Akrama Khana… li mogućnost povezivanja na osob•nomPostoji ili institucionalnom planu kako bi gle-

datelji iz Hrvatske mogli doći organizirano na Festival?

- Naravno da postoji, samo su potrebni ljudi koji bi to dobro i na vrijeme organizirali.

Nažalost, Turistička organizacija Srbije ima pametnija posla. Oni se bave promocijom kupusijade. Njima je prerano kada im se s programom obratite godinu dana unaprijed, a prekasno i žao kada se Festival završi. I tako već gotovo desetljeće i pol. život posvetili ste baletu. Što vam je •bioCijeli najveći izazov, a što najveća nagrada?

- Publika je najveća nagrada. Kada uđete u prepun Sava centar, i to na predstavu konceptualnog suvremenog plesa kakva je

“Kad pomislim na 14 godina koje su iza mene, uvijek je bilo puno više razloga za odustajanje.” primjerice bila lanjska koreografija Grka Dimitrisa Papaioannoua - mislim da ne postoji veća satisfakcija. Kad je riječ o izazovima, ja svakodnevno izmišljam nove. I svaki idući je zahtjevniji, veći i nesaglediviji od prethodnog.

•

Koji su najnoviji trendovi u plesu, a koji dugoročni? Što se promijenilo početkom ovog stoljeća? Gdje će, po Vašem mišljenju, biti ples na njegovoj polovini?

- Ples je danas toliko raznovrstan da je teško odrediti pravac. Svakako je postao atraktivniji od dramskog kazališta i teži doseći brzinu i aktualnost filma. U ovom našem brzom i suludom vremenu, publika sve manje ima novca, živaca i interesa za male produkcije i pokušaje. Više nigdje u svijetu nema

41

strpljenja i želje da se u nečemu što je prosječno ili loše traže detalji koji nalikuju umjetnosti. Vjerujem da su mnogi koreografi to odavno shvatili.

Bili ste nedavno gost Mihaila Barišnjikova •u New Yorku. On je trebao sudjelovati na Festivalu, ali je zbog povrede njegovo gostovanje odgođeno za kraj travnja. Kakvu čaroliju nam donosi?

- Miša donosi kazališnu čaroliju. Predstavu o nobelovcu Brodskom.

•

Koja je za vas najzanimljivija priča vezana za Festival plesa?

- Ima ih mnogo. Naime, obećavam sebi i svojim prijateljima da ću uskoro početi pisati knjigu. To će biti neka vrsta sabranih iskustava stvaranja Festivala suvremenog plesa u Srbiji, počevši od odnosa s vlašću, preko suradnje sa sponzorima, do selekcije predstava i načina na koji smo dolazili do velikih zvijezda. Bit će to izuzetno duhovit osvrt.

•

Koga još želite dovesti na Festival, a koga čekate već godinama?

- Zvuči nevjerojatno, ali popis je još uvijek dug.

IZLOG C&A KOLEKCIJA PROLJEĆE/LJETO 2017.

Nova kolekcija poziva na nove početke Nova kolekcija pažnju će usmjeriti prije svega na svijest o revitaliziranju tradicionalnog, ali s modernim zaokretom

42

C

&A kolekcija za proljeće/ljeto 2017., predstavljena u Madridu u prekasnom stakleniku Palacio de Cristal de la Arganzuela, okupila je više od 200 modnih urednika i novinara sa svih strana Europe.

Kolekcija je inspirirana utjecajima sa svih strana svijeta, no naglasak je ipak stavljen na uspješno spajanje globalnih trendova i lokalnih utjecaja. Izgled nove kolekcije pažnju će usmjeriti prije svega na svijest o revitaliziranju tradicionalnog, ali s modernim zaokretom.

Zahvaljujući istraživanju printova, boja, tekstura i uzoraka diljem svijeta, C&A za iduću sezonu donosi kolekciju za sve, ma gdje god bili.

Nova C&A sezona poziva na novi način razmišljanja. Kolekcija puna života je eklektičan miks uzoraka dobivenih iz palete bogatih nijansi crvene, smeđe, maslinastozelene i nebeski plave.

Mekane, jednostavne siluete dobivaju novu dimenziju zahvaljujući teksturama i slojevima uzoraka stvarajući na taj način vrlo nosive stylish komade proljetne

43

garderobe. Odabir delikatnih detalja u kolekciji uvodi nas u tople, sunčane dane, a kombinirajući čipku, heklane detalje, traper, patchwork, dekorativni vez i eksploziju cvjetnih printeva, C&A je stvorio romantičnu i iskričavu kolekciju.

Posebna pažnja u sezoni proljeće/ljeto 2017. stavljena je na održivu proizvodnju, osobito u segmentu trapera. Već je u 2016. godini C&A postao retailer broj 1 u korištenju bio pamuka, a taj trend nastavlja i u 2017. povećanim korištenjem pamuka iz BCI-ja (Better Cotton Inititative), neprofitne organizacije koja stvara globalne standarde za bolji pamuk. Kao dio te priče, C&A je predstavio novi rang BCI recikliranog trapera koji uključuje i dio već korištenog pamučnog “otpada”, čime ga vraća u proizvodni proces.

Proizvodnja bio pamuka ne zahtijeva korišenje umjetnih gnojiva, pesticida ili GMO sjemena, što pomaže u očuvanju zemlje, vode i smanjuje emisiju stakleničkih plinova. Još jedan proces koji doprinosi održivosti same proizvodnje jest korištenje novih tehnologija čime se značajno smanjuje potrošnja vode, čak i do 65 posto.

MODA

LAMARPE, ZAGREB

I klasično je itekako zanimljivo Dvije mlade dizajnerice spojila je ljubav prema modi i eleganciji. U kreiranju modela veliku pozornost posvećuju kvaliteti materijala

Tekst: Ilijana Grgić

44

Foto: Avik Shanich Make up/frizura: Studio La Verne Modeli: Anamarija Stišćak i Romana Blažević

45

MODA

E

legantno i profinjeno ženstveno - osjećaju se žene koje nose haljine novog brenda Lamarpe.

Brend su stvorile dvije mlade poduzetnice, Petra Juratovac i Marina Šlogar, koje su samouvjereno zakoračile u izazovni svijet vlastitog biznisa.

Njihovi modeli haljina prate liniju tijela, naglašavajući žensku siluetu, a minimalizam te stroge i čiste linije govore da i klasično može biti itekako zanimljivo. Još kad kao točka na i dođu pažljivo birani detalji, tada je riječ o odjeći na koju i trendseterice lijepe etiketu “must have”. Sve su haljine izrađene ručno i proizvedene u Hrvatskoj.

Dizajn i unikatnost

Ove dvije mlade dizajnerice spojila je ljubav prema modi i lijepom odijevanju, dok one same sebe opisuju “klasičarkama koje najviše vole strukirane krojeve i čiste linije”.

“Na temelju vlastitih iskustava i istraživanja primijetili smo kako na tržištu nedostaje veći izbor klasičnih i elegantnijih linija haljina koje ujedno mogu biti i poslovne.

Upravo zbog toga odlučili smo se za ovakav dizajn i unikatnost”, kaže direktorica i jedna od dizajnerica Lamarpe Petra Juratovac, dodajući kako svojim klijenticama,

Dizajnerice Petra Juratovac i Marina Šlogar za sebe kažu da su “klasičarke koje vole strukirane krojeve i čiste linije” 46

Uskoro showroom u Zagrebu i Splitu

Jedan od ključnih problema s kojima se u poslovanju susreću je nedostatak kvalitetnih krojača, nepoštivanje rokova dogovora suradnje te visoke cijene za pojedine usluge.

A budući da su relativno mlad i novi brend, za sada posluju isključivo na principu vanjskog suradništva.

“U cilju nam je, u skladu s razvojem poslovanja, realizirati i zaposlenja. Tako, primjerice, do kraja ove godine namjeravamo zaposliti otprilike petero djelatnika za koje smatramo da su nam potrebni”, kaže Petra Juratovac koja u budućnosti namjerava povećati proizvodnju i opseg kolekcija, otvoriti vlastiti showroom u Zagrebu i Splitu te pokušati proboj i na inozemno tržište.

koje to žele, omogućuju i uslugu šivanja po mjeri.

U kreiranju modela veliku pozornost posvećuju kvaliteti materijala od kojih se izrađuju haljine kako bi osigurale maksimalnu udobnost ženama koje ih nose.

Na svakoj haljini nastoje istaknuti neki detalj po kojem upravo ta haljina postaje posebna. Godišnja proizvodnja uključuje lansiranje jesensko/zimske, proljetno/ljetne te cruise i bussiness kolekcije, gdje kolekcije obuhvaćaju u prosjeku desetak modela.

“U produkciji kolekcija surađujemo s vrhunskim proizvođačima materijala poput njemačkog Hemmers Itexa te dobavljačima iz Italije, dok su nam za snimanja kataloga i kampanje suradnici profesionalni fotografi, modeli, vizažisti i frizeri.

Za lokacije snimanja biramo dvorce i slične objekte koji nas nadahnjuju svojom impozantnošću i ujedno naglašavaju našu kolekciju. Na taj način nastojimo i promovirati javnosti našu predivnu hrvatsku baštinu”, kaže Petra Juratovac.

47

BAŠTINA

ETNO MARA

Iz seoske škrinje do BRITANSKE KRALJICE Vesna Milković, vlasnica i dizajnerica Etno Mare, ostvaruje svoj dugogodišnji san: promiče hrvatsku etno baštinu i tradicijske obrte kroz modni dizajn

Svaka kolekcija, nakon pomnog istraživanja, izrađuje se u suradnji s muzejskim i akademskim institucijama

Tekst: Krešimir Sočković

I

zvucimo svoje narodno blago iz škrinja i ormara te pokažimo svijetu što imamo - to je bila prva ideja koja je Vesnu Milković, vlasnicu i dizajnericu Etno Mare, pokrenula 1999. godine te potaknula da napusti karijeru pravnice. Upustila se u ostvarenje dugogodišnjeg sna: promicanje hrvatske etno baštine i tradicijskih obrta kroz modni dizajn.

Ova rođena Slavonka inspiraciju za svoj rad pronalazi u bogatoj tradiciji ručnoga rada svoje obitelji koja potječe iz svih krajeva Hrvatske. Kroz svoj rad pokazuje kako spojiti hrvatsku povijest i suvremene modne trendove. Iz vrela nacionalne baštine oživljava ornamente i tehniku izrade, a u tome je uspješno prati i kći Marija, diplomirana modna dizajnerica. Zajedničkim kreativnim i poduzetničkim snagama na poznatoj zagrebačkoj adresi, u Ilici 49, u kojoj se nalazi i Matica obrtnika, već gotovo desetljeće i pol rade na domaćoj modnoj etno sceni, a stručnjaci se slažu da “vješto balansiraju spojem tradicije i urbane mode”.

48

Odjeću izrađuju od domaćeg pamučnog platna te finih tvorničkih tkanina na kojima se nalaze motivi kulturno-povijesnih spomenika poput glagoljice, pletera, bordura Baščanske ploče, ali i motivi uzeti s narodnih nošnji poput alkarskih odora, kaputa iz Šestina, ornamenata sa šibenske kape, zadarske i konavoske košulje, poznatog slavonskog zlatoveza, bušenog bijelog i šarenog veza tzv. šlinge te stiliziranih elemenata uzetih s paške i lepoglavske čipke.

Svaka njihova kolekcija uključuje dugotrajno istraživanje, a izrađuje se u suradnji s muzejskim te akademskim institucijama.

Ambasadorice hrvatskog odjevnog suvenira

“Prošla nam je godina bila izazovna i burna te obilježena putovanjima po inozemstvu gdje smo predstavljali svoju ponudu”, kaže Marija Milković. “Naše proizvode vidjela je publika od Zagreba, Sinja, Splita, Dubrovnika, preko Bruxellesa, švicarskog Berna i Züricha, pa sve do Chicaga, New Yorka i Pittsburgha. Interes za naše proizvode bio je velik, a posebice nas je iznenadila ocjena stručnjaka po kojoj još nigdje u modnom izričaju nije na tako autentičan način primijenjena nečija povijesna tradicija. Jedan od najuspješnijih trenutaka za promociju naših proizvoda bio je susret hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović s britanskom kraljicom Elizabetom II. Naša je predsjednica tom prigodom nosila i promovirala naš

Zbog svoje autohtonosti i posebne vrijednosti proizvodi Etno butika Mara prepoznatljivi su i izvan granica Hrvatske hrvatski dizajn - crno-bijeli kostim s motivom paške čipke”, ističe Marija Milković.

Zbog svoje autohtonosti i posebne vrijednosti, proizvodi i jedinstveni dizajn odjeće Etno butika Mara prepoznatljiv je i izvan granica Hrvatske. Dizajnerice Vesna i Marija uz svoje klijentice već više od 15 godina ambasadorice su hrvatskog odjevnog suvenira u svijetu. Očuvanje ljepote predivnih motiva naše prošlosti vještom prilagodbom u moderan dizajn nit je vodilja koju su stavile pred sebe i svoje suradnike.

Etno Mara je dobitnik brojnih nagrada za originalnost i autentičnost kakvo je, primjerice, posebno priznanje za inovaciju ARCA, te nositelj statusa Tradicijski obrt koji dodjeljuje Hrvatska obrtnička komora.

49

IZLET

JANKOVAC, PARK PRIRODE PAPUK

U divljini SLAVONIJE Jedna od najljepših gorskih dolina smještena je na sjevernim obroncima Papuka, na visini od 475 metara. Bogata je hladnim izvorima i potocima, a okružena stoljetnim bukvama. Jezera, vrulje, prašume, spilje, potoci, kanjoni, slapovi - sve to u jednom kilometru Tekst: Goran Gazdek

P

apuk je najljepši i najzanimljiviji u razdoblju od ranog proljeća, kad izmigolji više od 1500 životinjskih jedinki i zazeleni gotovo 500 vrsta biljaka, do kasne jeseni kad zlatne boje ovladaju stoljetnim stablima. Ali magičnost koju pruža zima jedinstvena je i neponovljiva. Ljubiteljima prirode, alpinistima i planinarima, doduše, sasvim je svejedno, oni vole ovo gorje u sva godišnja doba; ljepotu će pronaći u kolovozu promatrajući kako sunčeve zrake probijaju guste krošnje i tvore raznolike oblike na tlu, u cmoljavom studenome kad sve zamre i zatmuri, i u siječnju kad prte bijele staze do zametenih vrhova. Izletnici, šetači, vikendaši i turisti-namjernici čekaju

snježnu idilu, injem načičkane grane, zaleđene potoke i ledom okovani tirkizni tridesetmetarski slap Skakavac na izletištu Park šume Jankovac. Jednom riječju – čaroliju.

“Naša sezona je travanj-listopad kad nam dolazi najveći broj individualnih gostiju i grupa iz gotovo cijele Hrvatske. Radujemo se snijegu jer onda nahrle ljudi željni zimskih radosti pa je u našem restoranu teško naći slobodni stol, pogotovo u vrijeme ručka”, kaže upraviteljica Planinarskog doma Jankovac Jelka Pavlović.

A ove zime snijega je u izobilju, između 60 i 70 centimetara, i ne kopni, evo već mjesec i pol. Svih tih dana nije zabilježeno iznad minus pet stupnjeva Celzija pa je postojan. Za gorsku Hrvatsku ovi su podaci nešto najnormalnije i mnogi se možda čude našom

50

opčinjenošću Papukom, ali onako izdignut iznad slavonske ravnice sa stijenama starim 260 milijuna godina, koje su nekoć bile dno Panonskog mora, zaista je fenomen koji ruši stereotipe o ravnoj Slavoniji prema kojima je najveće brdo bundeva.

Ledeni stup

Do Parka prirode Papuk može se s Podravske magistrale bilo da skrenemo kod Suhopolja ili Slatine. Putnicima s istoka zemlje i Osijeka (96 km) najbliži je ulaz kod Orahovice, a oni koji dolaze iz pravca Zagreba (187 km) na Papuk stižu preko Požege i Velike. Šljunkom i kamenom popločena, mjestimice strma planinska cesta, dovoljno je široka za penjanje, ali sada, kad su ralice nagurale snijeg na rubove, uska je pa vozimo opreznije no inače. Ali

Foto: Boris Kozjak

Tridesetmetarski slap koji se ruĹĄi u kanjon KovaÄ?ica zimi je posebno atraktivan, no zbog obilja vode i visine predivan je u svako doba godine 51

IZLET

Kvalitetom hrane naš planinarski dom konkurira najboljim hotelima, kaže voditeljica Jelka Pavlović

BURNA POVIJEST PLANINARSKOG DOMA Centralni dio park-šume čine planinarski dom i prostrana livada na kojoj se okupljaju izletnici. Dom je izgrađen 1934. i proširen šest godina kasnije da bi u Drugom svjetskom ratu bio posve uništen. Članovi Planinarskog društva Bršljan Jankovac iz Osijeka uspjeli su ga obnovili 1951., a onda je teško stradao u požaru 1987. godine. Renoviran je iste godine, ali je ponovno oštećen i opustošen u Domovinskom ratu. Konačno je iz temelja adaptiran 2004. godine od kada njime upravljaju Hrvatske šume.

već sljedeće zime neće biti takvih briga, cesta Slatinski Drenovac-Jankovac dužine 8810 metara ove godine konačno će dobiti asfalt.

Sunce je obasjalo planinu i natjeralo kristaliće da se ljeskaju na bijelom pokrivaču.

S lijeve strane u podnožje se spušta potok.

Ne čuje se žubor kao za proljetnih dana, zvukove priječi tanka ledena opna, ali je prizor u igri sa sunčevom svjetlošću bajkovit. Posvuda tragovi srna, jelena, veprova, lisica i druge divljači. Dolazimo do tridesetmetarskog slapa koji se ruši u kanjon Kovačica i zadivljeno, kao i desetak drugih ljudi oko nas, promatramo ledene sige tražeći kut iz kojega ćemo ga ovjekovječiti kako bismo što

vjernije dočarali tu ljepotu. Zbog obilja vode i visine, slap pruža veličanstven doživljaj u svim godišnjim dobima. Za ovaj fenomen najzaslužnija je karbonatna podloga debela oko sto metara na kojoj se jasno očitava krška morfologija.

Na takvim podlogama najčešće se nalaze ponikve promjera 10 do 40 metara, tipična krška vrela, a ovdje su karakteristične dvije manje spilje. Bikarbonatom zasićena voda formirala je sedrenu barijeru visine 30 metara, preko koje se prelijeva slap. Još je grof Josip Janković sredinom 19. stoljeća dao izgraditi šetnicu do slapa sa stubama isklesanim u sedri, zaboravljenim i otkrivenim

52

prije desetak godina jer ih je čitavo stoljeće prekrivao humus.

Iznad slapa, na 475 metara nadmorske visine je Planinarski dom, jedan od najljepših u Hrvatskoj. U njemu je šest dvokrevetnih i tri trokrevetne sobe, jedna soba sa šest kreveta te dvije velike spavaonice sa 10 i 14 ležajeva. Popunjavaju ih uglavnom planinari koji ostvaruju 50 posto popusta na noćenje, ali sve je više zaljubljenika u prirodu koji na takvim mjestima žele provesti dio godišnjeg odmora ili vikend.

Jedna mađarska agencija već dvije godine redovito dovodi autobus gostiju, na proputovanju prema moru često svraćaju Česi i Slovaci, a Papuk otkrivaju Nijemci i Austrijanci. Od kada je 2004. godine renoviran i obnovljen, stopa rasta broja gostiju stalno je u usponu da bi lani bilo zabilježeno 30 posto više noćenja nego 2015.

Dom za sladokusce

“Među planinarskim domovima sigurno smo na samom vrhu, a kvalitetom hrane možemo konkurirati i najboljim hotelima”, s pravom se hvali voditeljica Jelka Pavlović što može potvrditi tko god je probao, primjerice, divljač s kiselim kupusom i palentom zimi ili s medvjeđim lukom ljeti, šumarski ili lovački grah, jela od gljiva, svježu pastrvu… Za izbirljivije tu su file od jelena u umaku od šumskog voća (prilog savitak od kruha i nokli), Sablja grofa Jankovića (juneći i svinjski file, pureća prsa), Čarugini ražnjići (piletina, tikvice, slanina) ili file od pastrve pohan u kukuruznom brašnu s umakom od zelenog papra i luka.

Za to je najzaslužniji chef Dalibor Kovač koji se nakon dugogodišnjeg rada u brojnim hrvatskim hotelima i restoranima odlučio vratiti doma i ovdje dijeliti svoje gastronomsko znanje, kuharsku vještinu i ugostiteljsko

iskustvo. Prepoznali su to gosti, a neki od njih dolaze samo zbog ukusnog obroka. Jelovnik je sezonski, koriste se isključivo kvalitetne i tradicionalne domaće namirnice. Specijalitet kuće su jela od divljači, po tome je kuhinja već postala poznata na potezu od Virovitice do Osijeka i od Požege do Barcsa.

Kraj doma je dolina s dva čista i prozirna jezera. Trava koja raste na dnu sada se ne vidi jer je površina jezera zaleđena, ali divlje patke su pronašle svoj kutak na mjestu gdje je frekvencija vode nešto jača pa se nije dala ledu.

Dolina je omeđena šumom koju, zbog uvjeta staništa, raznolike geološke podloge, vrste tla i mikroklimatskih uvjeta, čini pet različitih šumskih zajednica. Prevladavaju gorske bukve koje zauzimaju 80 posto područja, a na manjoj površini u južnim pristupima raste šuma hrasta kitnjaka. Šuma gorskog javora i jasena pokriva najhladnije dijelove papučkog područja.

Zeleni cvijet za grofovu stazu

Priroda ovdje nije žalila ljepotu: jezera, vrulje, prašume, spilje, potoci, kanjoni, slapovi - sve to u jednom kilometru. Zato je u lipnju 2006., nakon tri godine uređenja, otvorena Grofova staza sa 23 poučne ploče. Dugačka je 2260 metara, za njen obilazak potrebno u prosjeku dva i pol do tri sata laganog hoda.

Nazvana je po grofu Jankoviću iz poštovanja prema čovjeku koji je prvi spoznao estetsku vrijednost ove doline.

Uz dom, na početku staze je kišomjerna stanica koja automatski svakodnevno šalje podatke u Državni hidrometeorološki zavod.

Posjećenost sve više raste, često svraćaju Česi i Slovaci, a Papuk u zadnje vrijeme otkrivaju Nijemci i Austrijanci Na poučnoj ploči do nje objašnjenje o meteorološkim značajkama cijelog područja i načinu funkcioniranja uređaja. U crtici pod nazivom “Putovanje jedne kapljice” piše da je na Jankovcu od 1961. do 1970. godine postojala meteorološka postaja koja je svakodnevno mjerila temperaturu zraka i količinu oborina. Mjerenja iz tog vremena pokazala su da je srednja prosječna godišnja temperatura zraka 9,7 stupnjeva, najviša 32,8, a najniža -20,6 stupnjeva Celzija te da prosječno godišnje padne 1188 milimetara kiše.

Na Geološkom stupu podatak da su stijene nastale u različitim razdobljima geološke prošlosti planeta Zemlje. Na udaljenosti od

53

IZLET samo 400 metara, sažeta je i vidljiva gotovo 400 milijuna godina stara geološka prošlost Jankovca i planine Papuk. Staza vodi preko grebena - najtežeg i najzahtjevnijeg područja i stoljetnih bukovih šuma do staklarskog groblja na grebenu iznad Planinarskog doma.

O nekadašnjim stanovnicima Jankovca, njemačkim staklarima koji su ovo područje naselili 1870. godine, svjedoče ostaci starih nadgrobnih spomenika, a posjetitelji poučne staze više će informacija dobiti na ploči “Krhotine staklarske prošlosti”.

Prolazimo bukovom šumom, put nam presijeca urušeno deblo koje obilazimo drvenim stepenicama s rukohvatima. U parku se ne uklanjaju srušena stabla, sve mora ostati onako kako to priroda želi jer i takva su stabla stanište živim bićima. Hodamo dalje pored nekoliko prašumskih područja koja su se očuvala zbog nedostupnosti, stižemo do izvora Jankovačkog potoka.

Nastao je prolaskom oborinskih voda kroz pukotine karbonatnih stijena koje nailaze na vodonepropusnu barijeru izgrađenu od pješčenjaka i silitata. E, baš je tu svoj idealni dom pronašao i papučki endemski pužić znanstvenog imena Graziana papukensis.

Tu je i nekoliko vrulja u polustijeni koje su očito žilama vezana s nekom podzemnom akumulacijom gdje se vidi krški karakter zemljišta.

U uskoj i mračnoj, dvadesetak metara dugoj Maksimovoj spilji, nazvanoj po hajduku Maksimu Bojaniću koji se tu nakon hajdukovanja skrivao od 1850. do 1862. godine,

Grof Janković ostavio je bečki dvor da bi uživao u ljepotama Papuka. U njegovoj je prirodi, prema vlastitoj želji, i sahranjen čuju se čudni zvukovi, a ponekad posjetitelje iznenadi i sam hajduk Maksim. Spilja je posebno zanimljiva i zbog činjenice da u njoj žive šišmiši.

“Gorsko ogledalo”, “Endemska gracija jankovačkih izvora”, “Krilati hajduci”, “Kameni dom”, “Gozba na panju”, “Šumska kraljica” i “Ptičja kuhinja” neki su od domišljatih naziva na pločama na poučnoj stazi koje je ilustrirao likovni umjetnik Hrvoje Ružić. Samo dva mjeseca nakon otvorenja staza je nagrađena visokim priznanjem Zeleni cvijet Hrvatske turističke zajednice.

Hibridima po šumi

Sasvim u skladu s misijom koju imaju, u Parku prirode Papuk osoblje koristi tri električna i hibridna – plug in vozila, pridonoseći tako zaštiti prirode i okoliša smanjenjem štetne emisije CO2 koje proizvode konvencionalni

GROF PL. JOSIP JANKOVIĆ, ROMANTIČNI ZANESENJAK I SANJAR Grof Josip Janković bio je vlasnik brojnih posjeda od Voćina do Virovitice i veliki zaljubljenik u prirodu pa je 1860. godine napustio raskoš bečkog dvora i do kraja ostao živjeti u miru i ljepoti Papuka. Svoje zrele godine posvetio je uređenju doline - prvo je sagradio lovački dvorac, potom uredio dva protočna jezera za uzgoj pastrva i vodoopskrbu vodopada u najnepovoljnijim hidrološkim razdobljima. Prema vlastitoj želji sahranjen je u stijeni iznad jezera, u poluspilji s koje se pruža divan pogled na dolinu i stogodišnje šume bukve.

Tamo se danas nalazi mramorni sarkofag s natpisom na mađarskom i crkvenoslavenskom jeziku.

54

motori s unutarnjim izgaranjem. Jedna samostojeća stanica za punjenje električnih vozila je u Velikoj, druga u Park šumi Jankovac, a tu je i zidna stanica za punjenje električnih vozila. Jednim takvim automobilom vozi nas rendžer, ili službeno - čuvar prirode, Miroslav Mesić.

Za 336 četvornih kilometara površine Parka prirode Papuk skrbi pet čuvara i jedna čuvarica prirode. Osim uobičajenog posla i brige o sigurnosti posjetitelja, kad padne snijeg, oni čiste nanose i smetove, prte planinarske putove i poučne staze i obilaze starije ljude koji sami žive u papučkim selima. “Ove zime smo izvlačili dvoje mladih ljudi koji se nakon pet sati hoda nisu mogli vratiti. Često tražimo izgubljene pse, kućne ljubimce koje izletnici povedu sa sobom i lovačke pse nakon lova, a zna se dogoditi da ljudi na kratko izgube i djecu”, kaže nam Mesić dok nam s visine od 953 metra pokazuje pogled prema vrhovima bosanskih planina.

Iz Jankovca valja krenuti u obilazak cijelog Papuka jer bi za one koji su već tu bila prava šteta ne vidjeti specijalni rezervat šumske vegetacije “Sekulinačke planine”, spomenike prirode “Stanište tise” ili “Stari hrastovi” (divovsko drveće visine 33 metara, staro između 420 i 500 godina), prvi hrvatski geološki spomenik prirode “Rupnica” (četverostrani i šesterostrani prizmatski stupovi nastali su kao posljedica stvaranja pukotinskih sustava pri hlađenju magme na prolazu prema površini Zemlje)… No, to su već teme za neke sljedeće pozdrave s Papuka.

Nova kolekcija

PREDSTAVLJAMO

ROMSKA KUĆA = HOMANO KHER

Tekst: Goran Gazdek

N

a pragu prekrasne drvene kuće u selu Maglenča na broju 31, desetak kilometara sjeveroistočno od Bjelovara, predsjednik Udruge Roma Lovara Goran Đurđević nas čeka sa štamplom travarice s okusom lavande. Ima tu i rakija drugačijih aroma, ali lavanda je usko vezana uz romsku tradiciju - oni su je na ova područja donijeli iz Indije, pa je njome najprirodnije gostu poželjeti dobrodošlicu na romsko imanje – ljepotom sitnih ljubičastih cvjetova u grmovima posađenim tik uz kuću, opojnim mirisom sasušenih grančica ili eteričnog ulja, i eto, okusom.

Ulaz u kuću je okrenut prema istoku, baš kako su se vjekovima postavljali i čergarski šatori jer Romi sebe smatraju djecom Sunca i na taj mu način odaju počast. Kraj vrata je brončano zvonce. Valja potegnuti batić prije nego zakoračimo u romski dom kako bismo otresli predrasude i negativnu energiju koju možda nosimo sa sobom, a poslije zvona na crvenom otiraču obrisati noge jer tek tako možemo biti sigurni da sve ostavljamo vani.

Duboko je to ukorijenjeno u tradiciju, još od vremena kada su Romi iz Indije kretali u svijet; trebalo se riješiti onoga što nije dobro, a što je pokupljeno na putu, kasnije i na svim drugim putovanjima.

Romi Lovari

Tipičnu romsku etno kuću s početka 20. stoljeća od neobrađenih dasaka dali su sagraditi supružnici Goran i Slađana Đurđević i Udruga Roma Lovara 2010. godine pazeći na svaki detalj. Željeli su javnosti ponuditi atraktivnu i autentičnu turističku uslugu prikazujući nepoznatu romsku povijest kroz stalni postav dokumentarne izložbe, tradiciju, jezik

ĐELEM, ĐELEM NA BILOGORSKIM BREŽULJCIMA Posjetitelji ovamo dolaze saznati sve o romskom poimanju svijeta i dobiti odgovor na brojna pitanja: zašto isključivo nakit od zlata, zašto crveno, zašto trakica za sreću na desnoj ruci, zašto glasna glazba, zašto šareno...

56

Supružnici Goran i Slađana Đurđević koja je, kako kaže, Romkinja po opredjeljenju, učinili su neizmjerno mnogo za očuvanje romske kulture u svome kraju

“U romskoj kuhinji sve mora biti ljuto i crveno.

Romi su vjerovali da ljuto sprečava zarazu. Ljuto je i temelj za dobro raspoloženje; ples Roma ne bi bio toliko impresivan i živahan da nema ljute hrane”, kaže Slađana Đurđević i običaje kao sastavni dio bogate hrvatske baštine. I uspjeli u tome - stvorili su jedinstvenu turističku destinaciju kakve nema nigdje u Europi, što je 2016. godine prepoznala Hrvatska turistička zajednica pa im je dodijelila nagradu Suncokret ruralnog turizma.

Iz godine u godinu, zahvaljujući prije svega Turističkoj zajednici Bjelovarsko-bilogorske županije, sve je veći broj posjetitelja, ljudi dolaze iz gotovo cijele Hrvatske. Lani je oboren i rekord, ugošćeno je 50 autobusa učenika osnovnih i srednjih škola, umirovljenika, planinara i ostalih znatiželjnika, dvostruko više nego godinu ranije. “Posebno smo ponosni što je Romsku kuću od otvaranja obišlo sve troje predsjednika: Stipe Mesić, Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović”, naglašava Đurđević.

Na zidovima kuće je stalna dokumentarnopovijesna izložba koja govori o položaju Roma u svijetu, porijeklu, nazivu, raseljavanju, doseljavanju u Hrvatsku, obiteljskim običajima i tradiciji. Podaci su izvučeni iz matičnih

57

PREDSTAVLJAMO ureda, arhiva, muzeja i rijetkih zapisa. Plod je to Goranovog petnaestogodišnjeg sustavnog istraživanja, još od 2001. godine kada je osnovao udrugu, njegovo autorsko i životno djelo. “Autori tih rijetkih tekstova na koje sam nailazio nisu Romi jer oni nisu pisali vlastitu povijest. Naša tradicijska kultura njegovala se unutar obitelji, primopredajom se prenosila na mlade naraštaje”, govori nam.

Goran je bio među prvim Romima koji su u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji završili osnovnu i srednju školu. Bio je najmlađi student u generaciji (17 godina) Šumarskog fakulteta u Zagrebu i jedini deklarirani Rom student u Hrvatskoj.

U svijetu postoji 64 skupine Roma s približno 16 milijuna deklariranih pripadnika te zajednice, među kojima su najbrojniji Lovari, gotovo 13 milijuna. U Hrvatskoj je osam skupina, a Lovari su ovdje najmalobrojniji. Među 16.900 Roma tek je 1064 Lovara. Za sebe kažu da su upravo oni autohtoni hrvatski Romi jer su ovo područje naselili još u 14. stoljeću, prvo Dubrovnik, onda i ostale krajeve. “Prema prvim zapisima iz 1365. u Dubrovačkoj Republici su ih, vjerojatno zbog boje kože, nazivali Egipćanima. No, po prezimenima zaključujemo da se ipak radi o Lovarima. Izvjesno je da su bili tretirani kao i svi ostali građani, nisu bili proganjani zbog krađa ili prijevara što se uvriježilo kao stereotip o Romima u drugim našim krajevima. Tu se spominje i da su dva brata deponirala svoje remene, zapravo zlatnike u kožnim trakama, u gradsko poglavarstvo. U Varaždin su stigli 1765. godine, a nakon velikog požara raselili su se u obližnja područja, pa su tako došli i u bjelovarsku okolicu”, objašnjava gospodin Đurđević.

Lovari govore najzastupljenijim romskim dijalektom, homani chiba, a prema

58

vjeroispovijesti su katolici. Ime im dolazi od riječi novac jer su bili poznati i umješni trgovci. Na romskom love znači novac, a odatle i poznati žargonizam u hrvatskom jeziku – lova. Kod Lovara je značajan kult konja, odlično su njima trgovali, bili su stručnjaci za njihovo liječenje, veoma vješti jahači, i jedina su romska skupina koja ne jede konjsko meso.

ŠTO SVE NUDI ROMSKA KUĆA PONUDA: Razgledanje stalnog postava povijesti i običaja Roma Lovara, mini knjižnica, kulturno-edukativni centar. Moguć je najam otvorenog i zatvorenog prostora za sve evente, edukacije, prezentacije i okrugle stolove te prostora za roštilj, peku i ražanj. Moguće je organizirati prezentaciju romske glazbe, ples, nastup KUD-ova, vožnju kočijom, jahanje, obilazak lokalnih OPG-ova, obližnjih izletišta i noćenje.

Pikantna pogača

Pogačom koja simbolizira zajedništvo i blagoslov dobrodošlice za stolom nas pozdravlja Slađana Đurđević. Unutrašnjost doma je žensko carstvo, kaže nam, pa brigu o gostima i u ovoj kući dalje preuzima žena.

Kruh prema običaju zajednički režu domaćica koja čeka goste i onaj tko ih je doveo.

U našem slučaju to je direktorica Turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije Jasna Fila Vaniček. Kao i većina jela romske gastronomije, pogača je pikantna.

“U romskoj kuhinji sve mora biti ljuto i crveno. Hrana koju su pripremali nije uvijek bila ispitana. Manje-više se temeljila na namirnicama koje su prikupili ili trampili za usluge ili robu koju su prodavali, a vjerovali su da ljuto sprječava zarazu i djeluje kao prirodni antibiotik. Ljuto je i temelj za dobro raspoloženje; ples Roma ne bi bio toliko impresivan i živahan da nema ljute hrane”, govori gospođa Đurđević.

Prve romske kuće nisu imale potkrovlje ni drveni pod. U sredini je bilo ognjište i tu se odvijao obiteljski život. Pod se radio od pečene domaće cigle koja je u međuprostoru popunjena miješanjem cementa ili pijeska i vode, ovisno o tome što su imali. Kako su duže boravili na određenom prostoru, unosili su inovacije i nadopunjavali prostor za ugodnije življenje pa se ognjište preselilo u jedan od kutova kuće. “S vremenom su unosili inventar, ormare i na njima drvene škrinje

Radno vrijeme: PO NAJAVI Kapacitet: 30 GOSTIJU Kontakt: UDRUGA LOVARI-ROMSKA KUĆA, Maglenča 31, 43226 Veliko Trojstvo Tel: 043/885-042, mob.: 099/222-70-40, e-mail: romlovar@gmail.com

Na romskom love znači novac, a odatle i poznati žargonizam u hrvatskom jeziku - lova odnosno kofere, kao nešto što ipak ostavlja trag nomadskog načina života. Uvijek su bili spremni za novi polazak jer nikada nisu znali kad će ih ponovno potjerati, omalovažiti i kad će im život ponovno biti u opasnosti”, govori Slađana dok nam pokazuje unutrašnjost ormara, cvjetne marame i suknje.

I potkrovlja su počeli graditi sredinom 20. stoljeća. Kako su duže boravili na jednome mjestu, obitelji su bivale sve brojnije, bilo je potrebno više prostora za smještaj djece. Potkrovlje je služilo i za sušenje ljekovitog bilja koje su sakupljali i od njega radili raznorazne pripravke za liječenje svoje obitelji i prodaju većinskom narodu.

Dok nam o svemu tome znalački govori, manirom elokventnog tumača i vrsnog turističkog vodiča, Slađana osjeća upitnike u

59

našim očima i prije nego bilo što izustimo kaže: “Da, ja sam plava Ciganka, ne po porijeklu već po opredjeljenju. Govorim tri dijalekta romskog jezika, pripadnica sam većinskog naroda, udana za Roma, ušla u romsku obitelj koja se bavi zaštitom običaja i kulture, prihvatila jezik i tradiciju i, kažu, postala najveća Ciganka na ovom području”.

Planirano vrijeme za obilazak imanja, razgledavanje izložbe, kušanje delicija lokalnih OPG-ova i razgovor s domaćinima je 90 minuta. Za to vrijeme gosti mogu saznati sve o romskom načinu života i njihovom poimanju svijeta, i dobiti odgovor na brojna pitanja: zašto isključivo nakit od zlata, zašto crveno, zašto trakica za sreću na desnoj ruci, zašto glasna glazba, zašto šareno, zašto crveni šešir, zašto suknje do gležnja…

GASTRO

RECEPTI IZ ROMSKE KUĆE

U slast!

Zapečene rog paprike sa sirom

Ciganski ćup SASTOJCI: 2 ili 3 glavice kiselog zelja, 500 g goveđeg mesa, 2 ili 3 komada svinjskih koljenica ili suhih rebara, 500 g ovčjeg mesa (ne nužno, može suha šunka), 500 g slanine, nekoliko žlica (100g) svinjske masti, 500 g crvenog luka, 3 glavice češnjaka, začini - lovorov list, papar u zrnu, mljevena ljuta paprika, sol i vegeta (manja količina zbog suhog mesa), 2 feferona PRIPREMA: Idealan ukus ovog jela postiže se pripremom u zemljanom loncu koji se premaže domaćom, svinjskom mašću. Dno posude obložite listovima kiselog zelja, potom glavicu kupusa izrežite na četvrtine i zatim svaki dio presijecite još jednom na pola. Potom očistite češnjak, koji ubacite u zelje, zatim dodajete izrezan na komade crni luk, lovorov list te nekoliko zrna papra i 1-2 feferona. Zatim stavite sloj ovčetine, pa mljevenu crvenu papriku i vegetu. Prema receptu stavite i ostale vrste mesa u sredinu zemljane posude, dakle i teletinu i svinjetinu, pa dodate začine, a zelje posložite uz rubove zemljane posude. Još malo začinite po ukusu, ne previše. Kuha se na tihoj vatri uz ognjište cijelu noć, a najbolje je ako se stave sve tri vrste mesa - svinjetina, teletina i ovčetina. Pravi majstori kuhinje, naše majke ili bake, nikad vam neće znati reći koja je to “prava mjera” za sastojke nekog jela, pa tako i ovog ćupa. One su toliko puta spremale određena jela da ni same više ne znaju koliko čega je potrebno. Sve rade “odokativno”, no nikad ne pogriješe. Trebate naći idealnu ravnotežu između zelja, mesa, začina i masnoće. Posebnost je u tome da ciganski ćup treba što duže kuhati i to je, zapravo, ključ okusa.

Veprić ispod peke SASTOJCI: meso mladog vepra, krumpir, paprika, rajčica, mrkva, luk, vegeta, sol, ulje, papar, ružmarin, list lovora PRIPREMA: Meso mladog vepra posolite, natrljajte vegetom, pospite ružmarinom i pustite da odstoji nekoliko sati. Krumpir očistite, raspolovite, posolite, začinite svježom paprikom, rajčicom, mrkvom isječenom na kolutiće i lukom, te dodajte nekoliko listova lovora. U peku stavite tako pripremljeni krumpir, a na krumpir meso. Zalijte s malo vode i dodajte malo ulja, a zatim peku poklopite. Vatru treba naložiti i pustiti da se razgori, a potom razgrnite žar. Stavite pripremljenu peku, na poklopac nagrnite žar i pustite da se peče oko 40 minuta. Zatim otvorite, meso okrenite, ponovno poklopite, namaknite žar i ostavite da se peče još oko 30-40 minuta.

60

SASTOJCI: 6 velikih dugih paprika, 30 dkg svježeg mekog sira, 4 jaja, čaša kiselog vrhnja, malo mlijeka, sol, papar, mljeveni čili, usitnjeni peršin PRIPREMA: Odaberite svježe paprike, najbolje one crvene rog s tankom korom. Prepecite ih naglo na roštilju ili ploči.

Ogulite ih, izvadite im sjemenke i prstima napravite otvor kroz koji ćete staviti nadjev. Sir izmrvite vilicom i izmiješajte s dva žutanjka, posolite, popaprite, umiješajte malo mljevenog čilija te dodajte čvrsto istučena dva bjelanjka. Sve pažljivo izmiješajte, punite paprike (ne sasvim do vrha, da nadjev ostane u paprici). Poredajte paprike u vatrostalnu posudu.

Prelijte umućenim kiselim vrhnjem i preostalim jajima. Pecite na jakoj vatri 20 minuta. Pospite isjeckanim listom peršina i poslužite.

Sarmice od listova vinove loze SASTOJCI ZA 6 OSOBA: 30 listova vinove loze, 30 dkg riže, 8 dkg ulja, 12 dkg luka, 1 žličica crvene ljute paprike, 1 jaje, 2 žlice pirea od rajčica, sol, papar, peršin, kiselo mlijeko ili jogurt PRIPREMA: Listove vinove loze oparite vrelom slanom vodom i ostavite ih u njoj 15 minuta. U zdjelici na ulju ispržite sitno sjeckani luk i dodajte rižu i sol. Kad je riža malo propržena, zalijte je juhom ili vodom (1,5 dcl vode na 1 dcl riže) i pirjajte dok ne omekša. Zatim primiješajte jaje, papar i sjeckani peršin. Ovim nadjevom punite listove vinove loze i oblikujte sarmice, koje zatim složite u glinenu posudu i prelijte preljevom.

PRELJEV: Na 2 dkg ulja malo propržite brašno, dodajte papriku i pire od rajčica, zalijte i dobro prokuhajte. Uz sarmice od listova vinove loze obvezno poslužite kiselo mlijeko ili jogurt.

Vjerujemo u dobro

Blaga okusa slavonske svinje

61

Minimalan udio soli

GASTRO

HRVOJE ZIROJEVIĆ, CHEF U RESTORANU LAGANINI, PALMIŽANA Tekst: Jozo Vrdoljak

H

rvoje Zirojević jedan je od najpoznatijih dalmatinskih chefova. I to ne od jučer.

Još se pamti kako je prije 10 godina, kao član hrvatske kuharske reprezentacije, na svjetskom natjecanju kuhara Kremlyn Culinary Cup u Moskvi osvojio srebrnu medalju. Zlatnu nije osvojio nitko, pa je i sa srebrom, ustvari, ostao pobjednik. Osvojio je poslije još niz medalja i priznanja, no iako ga ljubitelji gastronomije poznaju i cijene, javnost je za njega doznala prošloga ljeta zahvaljujući - Bonu Voxu. Pjevač grupe U2, sjećate se, bio je ljetos s prijateljima na Palmižani, a nakon obroka je inzistirao da mu se kuhar čija su ga jela oduševila pridruži za stolom. Osim što mu se naklonio tamo, u restoranu Laganini gdje Hrvoje ljeti radi, Bono mu se javno zahvalio i na službenoj stranici grupe U2.

Kada ne kuha i ne smišlja nove izazove za nepce, Zirojević predaje gastronomiju na

U lipnju će kuhati na humanitarnoj gala večeri u Rockefeller centru u New Yorku, na kojoj večera košta 800 dolara po osobi Aspiri, visokoj školi za menadžment i dizajn u Splitu te na Fakultetu za turistički menadžment u Opatiji. U lipnju ove godine kuhat će i na gala večeri u Rockefeller Centeru u New Yorku, na kojoj večera košta 800 dolara po osobi. ćete na gala večeri u New Yorku, •kakoKuhat to?

- Riječ je o humanitarnoj gala večeri za 1000 uzvanika, koja će se održati u lipnju u poznatom Rockefeller Centeru. Svake godine ta večera ima drugu temu, prošle godine je to bila Latinska Amerika, a ove godine tema je Mediteran. Dakle, uz još 35 chefova pozivnicu da pripremam jela dobio sam i ja.

Organizatori su je poslali na restoran Laganini, ali i na moje ime. Cijena večere je oko 800 dolara po osobi, a prihod ide u humanitarne svrhe. Naravno da to trebam uskladiti s poslom. Inače, imam puno gostovanja po restoranima, putovanja s prezentacijama mediteranske kuhinje, raznih edukacija…

Posla, uglavnom, ima preko glave.

62

KUHAR kojeg

slavni obožavaju

Da, kuhao sam u proteklih 20 godina za puno poznatih osoba, kaže chef Hrvoje Zirojević pa nabraja: Đoković, Ševčenko, Beyonce, princ od Jordana, princ od Bahreina, Arabije… Sve su to, kaže, bili bliski susreti i svatko je tražio da ga upozna. Napojnice?

Ne pitajte. Zahvala koju mu je ostavio Bono Vox njemu vrijedi više od novca

•

Znači, mediteranska kuhinja je i dalje atraktivna?

- Da, prepoznata je kao vodeća kuhinja. U prvom redu zbog zdravstvene i nutritivne vrijednosti, a potom i zbog toga što ne iziskuje termičku obradu velikog broja namirnica, kao u slučaju većine kuhinja. Mediteranska kuhinja temelji se na kvalitetnim namirnicama što, naravno, daje i kvalitetu pripremljenim jelima. Kod pripreme mediteranskih jela stoga je najvažniji preduvjet pronalazak kvalitetnih proizvođača namirnica.

S Bonom Voxom na Palmižani

•

I ima li ih?

- Naravno da ima. Imamo veliki broj malih proizvođača kvalitetnog povrća, mesa i ostalih namirnica. Ribe također ima, kao i odličnog maslinovog ulja.

•Je li teško raditi s velikim brojem dobavljača? Problem je, čini se, u kontinuitetu

opskrbe.

- Ne vidim u tome veći problem. Ako restoran ili hotel unaprijed dogovori s proizvođačem količine koje su mu potrebne, problema neće biti.

“Napisao je kako je moje ime teško izgovoriti, ali da mi odaje priznanje za pripremu jela. Inače, pripremili smo mu 12 sljedova”, kaže o Bonu Hrvoje Zirojević jer sam pripremao sljedeća jela. Kada sam nakon četvrtog slijeda prošao restoranom, misleći da je zaboravio na poziv, Bono Vox se digao i počeo pljeskati. Zatim sam nakon njegovog poziva sjeo za njihov stol. Održao mi je govor zahvale, a potom me zagrlio, poljubio te smo pričali oko pola sata i popili koju čašu vina. Pozdravio me na odlasku, a onda je sutradan na službenoj stranici U2 objavljena njegova zahvala. Napisao je kako je moje ime i prezime teško izgovoriti, ali da mi odaje priznanje za pripremu jela. Inače, pripremili smo mu 12 sljedova.

•

Pripremali ste jela za mnoge bogate i slavne. Jesu li zahtjevni?

- Da, kuhao sam u proteklih 20 godina za puno poznatih osoba. Đoković, Ševčenko, Beyonce, princ od Jordana, princ od Bahreina, Arabije… Sve su to bili bliski susreti i svatko je tražio da me upozna. Često me ljudi pitaju jesu li mi ostavili napojnicu, ali zahvala koju mi je ostavio Bono Vox vrijedi više od bilo kojeg novca. Pogotovo cijenim njegov humanitarni rad i njegovu jednostavnost i pristupačnost.

•

Kako je bilo družiti se s Bonom?

- Nakon prvog slijeda tražio je da me upozna. Međutim, nisam mogao odmah doći

•

S Novakom Đokovićem

63

U kojem smjeru se razvija naša gastronomija?

- Pa evo, sudeći po Splitu, našem gradu, mogu reći kako se dogodio ogroman kvalitativni pomak. Dogodio se pravi boom. Puno je

GASTRO restorana. Svake godine ih se otvara na desetke. Neki od njih su jako ambiciozni u pripremi hrane. Dosta se ulaže. Međutim, problem je u tome što je sve teže pronaći kvalitetno osoblje. Vrlo je mali broj vrhunskih chefova. Na tome je potrebno raditi i uložiti dodatni napor. Pogotovo je nužno mlade ljude educirati.

Teška je situacija s kadrovima.

•

Predavač ste. Možete li reći kakvi su vam polaznici?

- Polaznici kojima ja držim predavanja odabrali su studij gastronomije na Aspiri. U suradnji s jednom švicarskom turističkougostiteljskom grupacijom, taj studij ima visoku razinu. Polaznici se dosta trude i vrlo su angažirani. Imaju veliku volju za učenjem i stjecanjem znanja. Mislim da je taj studij vrlo perspektivan jer se radi po svjetskim standardima. Polaznici će boraviti i u Švicarskoj gdje će znanja stjecati kroz praktičan rad. Što vas posebno zanima u gastronomiji?

•- Zanima me dosta toga. Posebno rado istražujem stare recepte. Nailazim i na recepte stare po nekoliko stotina godina, i onda ih s današnjim namirnicama nastojim modernizirati i prilagoditi suvremenoj kuhinji. Do-

“Stvar u gastronomiji je vrlo jednostavna, a to je da jelo - pripremljeno ovako ili onako mora biti ukusno.” sta eksperimentiram. Stvar u gastronomiji je vrlo jednostavna, a to je da jelo - pripremljeno ovako ili onako - mora biti ukusno.

Kako to postići?

•- Balansiranjem, sljubljivanjem i kvalitet-

nom pripremom. Pogotovo su važni začini i pravilno upravljanje začinima. Za razliku od starih vremena, današnje namirnice su lošije kvalitete. Zato je potrebno veliko umijeće pripreme jela i pravilnog rukovanja namirnicama. Dosta sam, vjerujte, naučio od bake, majke i supruge. Ljudima u memoriji ostanu stari okusi, a dobar chef ih nalazi i budi iz zaborava. Recimo, riba je sama po sebi odlična i ukusna, ali bez dobrog maslinovog ulja to nije pravo jelo. Pogotovo kod sirovih jela poput carpaccija, morate osloboditi okuse. Meso iziskuje dužu pripremu, ali postoje tehnike i načini da se dio mesa pripremi i da vam ga je kasnije potrebno samo doraditi.

Kao i u svakom poslu, i u gastronomiji je neophodno znanje i iskustvo.

64

•

Kakvi su trendovi kod mesnih jela?

- Jako puno se ulaže u meso i pripremu mesa. Traži se što manje termičke obrade kako bi se zadržali primarni okusi. Zato morate imati kvalitetnu nabavu, odnosno kvalitetnog proizvođača mesa.

Zašto ugostitelji kod nas traže samo ne•koliko vrsta ribe? U drugim mediteranskim

NE ZNAM ZAŠTO SU PRESKOČILI DALMACIJU Možete li komentirati dodjelu Michelinove zvjezdice restoranu Monte i dodjelu preporuka restoranima u Istri, Zagrebu i Dubrovniku? Zašto se preskočila Dalmacija i Kvarner?

- Michelinova zvjezdica je svakako ugodno iznenađenje. Monte ju je svakako zaslužio. Iznenadilo me kako je to došlo naglo, mada je bilo pitanje vremena kada će neki naš restoran dobiti zvjezdicu. Ne znam zašto nisu obišli restorane u Dalmaciji i na Kvarneru jer tu ima jako kvalitetnih restorana. Možda je u pravu moj kolega Braco Sanjin koji pretpostavlja da je to stoga što turističke zajednice iz tih područja bolje rade, a možda se radi i o klasičnim hrvatskim poslima gdje je netko sugerirao inspektorima da obiđu ta područja. Trebalo je u svakom slučaju obići i Dalmaciju i Kvarner jer bi možda još koji naš restoran dobio zvjezdicu. Ne znam razlog zašto su nas preskočili.

zemljama nije tako.

- To je točno. Talijanski, francuski, portugalski i španjolski ugostitelji koriste desetke vrsta ribe prilikom pripreme specijaliteta. A naši samo njih nekoliko. K tome, sve teže je doći do dovoljne količine tih nekoliko vrsta ribe. I uglavnom se radi o smrznutoj ribi. Zato bi se i kod nas trebalo malo više pozabaviti drugim vrstama svježe, i jeftinije, ribe. Od brojnih se vrsta mogu napraviti vrhunska jela.

od tune, tartar od tune… Tuna polako pronalazi svoje mjesto u našoj gastronomiji.

•

začine vi favorizirate?

•- UKojeprvom redu to je maslinovo ulje. Limun

Kakav je interes za tunu?

- Raste sve više. Traže je i domaći gosti, što je prije desetak godina bilo vrlo rijetko. Sve češće se traži odrezak od tune, ali i pašticada

mi je također jako važan. A posebno mi je važna - možda će se sad netko iznenaditi jer

se ona u posljednjih 20 godina izbacila iz upotrebe u ugostiteljstvu - kvalitetna domaća kvasina. Nema kvalitetnog brudeta niti toća bez domaćeg kvalitetnog octa. Volim raditi i jako puno radim s prošekom. Recimo, u pašticadu ne stavljam vino nego prošek. Škampe na buzaru također radim s prošekom.

Jeste li za žele od mora i sladoled od luka?

Ne, ne šalimo se. Žele od mora jedno je od jela koje za svoje goste rado sprema chef Zirojević. Evo i kako. “Kamenicu otvorimo i sačuvamo more. U more od kamenica dodamo malo prženih morskih algi i riblju mlađ i želiramo. Kada smo dobili žele, na njega serviramo meso sirovog škampa, pepeo od crnih maslina i ikru od sipe”, opisuje on.

Za još neka jela iz njegove kuhinje trebat će vam pepeo od maslina, pa i spomenuta riblja mlađ.

Umjesto ikre od sipe, sada neka vam pri ruci bude morska trava, crvena i crna. Tako ćemo dobiti jelo koje se zove “Morska priča”. Sam kuhar tu će nam priču ispričati ovako: “Rakovicu skuhamo i odvojimo

meso. Luk sitno narežemo, dodamo kapare, sok od limuna, maslinovo ulje... i začinimo. Serviramo i kavijar od crvene morske trave, meso sirove brbačice, kavijar od crne morske trave. Također serviramo meso sirovog škampa i tatar od tune”.

Na popisu njegovih delicija su i karamelizirana riblja jetra i sladoled od luka. Želite li se time zasladiti, riblju jetru treba samljeti i dodati slatko vrhnje.

Začiniti, pa staviti peći 15 minuta na 180 stupnjeva Celzija. Kad je gotovo, sve posuti smeđim šećerom i karamelizirati. Uz ovo jelo Hrvoje Zirojević poslužit će vam sladoled od ljubičastog luka, a njegov recept zasad neka ipak ostane tajna.

65

SAVJET VIŠE

KAKO PROTIV STRAHA OD JAVNOG GOVORA

GLASOFOBIJA - ubojica karijera

Dubravka Biondić Vince, FMCG poslovni savjetnik i trener poslovnog pregovaranja, BIONDI d.o.o. www.poslovno-pregovaranje.com

Od modernog biznismena očekuje se i da zna pripremiti dobro strukturirani govor, da zna zainteresirati publiku i dobiti njihovu punu pozornost, ispričati svoju priču na razumljiv i zanimljiv način i da se lako nosi s tremom

P

oznajem odlične stručnjake i prodajne predstavnike koji, nažalost, nikada neće biti unaprijeđeni i neće ostvariti sve svoje potencijale samo iz jednog razloga – ne znaju “prodati” svoj stav, informirati, uvjeriti, objasniti mišljenje, govoriti na sastancima, javnim događajima… i zavidno će gledati u leđa kolegama koji imaju “ono nešto” i koji se uzdižu na korporativnoj hijerarhijskoj ljestvici.

Glasofobija ili strah od javnog govora je ubojica karijera mnogih sposobnih stručnjaka. Kako predstavljate svoju ponudu, projekt, poslovnu ideju, kako upoznajete suradnike s organizacijskim promjenama?

“Nema šanse!” - to je najčešći odgovor kada pitam tko želi stati pred grupu i prezentirati svoju ideju. Ta publika su u vašem poslovnom životu vaši dobavljači, klijenti, suradnici, nadređeni…

Od modernog biznismena očekuje se i da zna pripremiti dobro strukturirani govor, da zna zainteresirati publiku i dobiti njihovu punu pozornost, ispričati svoju priču na razumljiv i zanimljiv način i da se lako nosi s tremom.

Uzrok i posljedice glasofobije

Prema top listi strahova, najintenzivniji strah je upravo strah od javnog nastupa. Ne želimo stati pred publiku jer se bojimo neuspjeha, blamaže, mentalnih blokada, ne vjerujemo u svoj uspjeh… Kada smo zabrinuti za ishod svog govora na sastanku, živimo u strahu od onoga što bi se moglo na njemu dogoditi. Bez obzira na njegov stupanj, strah je uvijek posljedica očekivanja da će stvari krenuti naopako.

Posljedice takvog straha i zlih slutnji su osjećaj neugodne napetosti, snažni nagon za bijegom i fiziološke reakcije poput ubrzanog srčanog pulsa, napetosti mišića i, općenito,

66

mobilizacije organizma za bijeg ili borbu. Za razliku od ovih vanjskih reakcija još je važnije sve ono što se zbiva u našem tijelu: mjerljive kemijske promjene mogu u ozbiljnim slučajevima poremetiti fizički sklad i rezultirati bolešću kada se strahovi doživljavaju svakodnevno. Strah prodire u naše živote do određenog stupnja, a manifestira se u rasponu od blaže bojazni do snažnih fobija i napada anksioznosti.

Strah od javnog govora je pretjeran, nerealan i nekontroliran strah. Taj osjećaj ne popušta tijekom dužeg vremenskog perioda, te vas uvijek tjera da izbjegnete situaciju koja izaziva strah. Izbjegavanjem, kažu psihijatri, vaš strah postaje još izraženiji. Kada se nemaju snage suočiti s vlastitim strahom i realnošću koja ih okružuje, strah postaje sam sebi svrha i počinje rasti u vašem umu do nemogućih proporcija. Riječ je o začaranom krugu u kojem nešto izbjegavate učiniti jer vas je strah, pa vas zatim obuzima još veći strah i samim time izbjegavate tu stvar još snažnije. Završit ćete kao talac vlastitog straha, a svi vaši profesionalni potencijali i sposobnosti neće biti do kraja ostvareni.

Ostajete zakinuti za povišicu, unapređenje, veću realizaciju profita, široki portfelj klijenata, autoritet kod zaposlenika, kolega i nadređenih…

Kao i uvijek u životu, i ovdje imate mogućnost izbora. Samo vi odlučujete o tome hoćete li nastaviti živjeti u strahu, ili ćete krenuti u akciju i osloboditi se straha

ne može učiniti umjesto vas. Ne postoji čarobni štapić koji će pomoći vašem strahu da nestane. Protiv straha izborite se pažljivom pripremom nastupa. I znajte: publika će vam oprostiti sve osim dosade. Zato im ponudite prave začine vrhunske prezentacije, a to su: primjeri, pitanja, statistike, priče, fotografije, videoklipovi, ankete, usporedbe.

S vremenom i iskustvom koje ćemo steći prezentiranjem postajemo sve bolji i uspješniji, a trema sve manja.

Javni nastup je ogledalo vas samih, vaša glavna ulaznica u svijet uspješnih profesionalnih uloga. I zato – uzmite razvoj svoje karijere u svoje ruke i ne propustite tu šansu!

Što poduzeti?

Kao i uvijek u životu, tako i ovdje imate dvije mogućnosti: ili ćete dopustiti da se u vašem životu sve zbiva kao što se zbivalo do sada – živeći u strahu i žaleći se, ili ćete krenuti u akciju i osloboditi se svoga straha. Nitko to

MALO RADA, MALO TRIKOVA, I SVE ĆE NA KRAJU BITI U REDU

4. Pozitivne misli pred nastup Sami sebi ponavljajte određene fraze tipa: Ovo je vrhunska prezentacija; Moja koncentracija je tako dobra da mi govor ne predstavlja problem; Osjećam se odlično; Prezentacija je nevjerojatno lagana; Ljudi me odlično prihvaćaju; Moje pouzdanje raste, polako ali sigurno.

1. Priprema 80% uspjeha javnog nastupa leži u pripremi!

2. Trema i blokada Postoje dvije vrste ljudi: oni koji imaju tremu i oni koji lažu da nemaju tremu.

Trema je normalna fiziološka reakcija na novu, stresnu i nepredvidivu situaciju. Smanjite tremu vježbajući i ponavljajući prezentaciju, naučite napamet uvodnu i zaključnu rečenicu. Kada sam ja dolazila u situaciju mentalne blokade, snalazila sam se postavljajući pitanja publici (Što vi mislite o ovome?), ili bih jednostavno posegnula za čašom vode i dobila na vremenu.

Zapamtite da trema nije urođeni strah, već naučeni.

Kako smo se naučili imati tremu, jednako se možemo od toga i odučiti.

3. Duboko dišite i smiješite se Time djelujete smirujuće i pozitivno na publiku, ali i na svoju tremu.

5. Obratite pozornost na to kako govorite o svojim strahovima Pred sam nastup nemojte lamatati rukama i ponavljati da mrzite prezentacije i govore. Zašto? Kada razgovarate o strahu, ne slušaju vas samo drugi ljudi, već i vaš vlastiti podsvjesni um. Kao što možete utjecati na svoju podsvijest pozitivnim izjavama, tako možete u nju utisnuti i negativne poruke, pa stoga obratite pozornost na to kako razgovarate o svojim strahovima. Ne zaboravite da ste vi ono što mislite da jeste!

6. Budite prirodni Nemojte kopirati gestikulaciju i mimiku nekog vrhunskog govornika. To vas samo opterećuje i dekoncentrira. Radije ispričajte publici zanimljivu priču na svoj vlastiti način.

I još nešto! Vjerujte u ono što govorite. Publika će to osjetiti i nagraditi.

67

STRAST

• Međunarodni dan čokolade slavi se 13. rujna, na rođendan Miltona Hersheyja, osnivača jedne od najvećih tvornica čokolade u svijetu

U Hrvatskoj se čokolada proizvodi od 1911., a zadnjih godina sve se više širi proizvodnja ručno rađenih pa i personaliziranih čokolada koje svojim istančanim okusima mogu zadovoljiti i najzahtjevnije čokoladoljupce. Zanimljivo je da je u Zvečevu nastala prva čokolada s rižom u svijetu, tako da će mnogima sinonim za čokoladu s rižom uvijek biti Mikado

• Trgovine u sklopu Zračne luke u Bruxellesu godišnje prodaju više od 800 tona čokolade • Industrija čokolade godišnje uprihodi oko 110 milijardi američkih dolara • 70 posto svjetskog kakaa proizvodi se u Africi

Bogata vlaknima i zasitna, tamna čokolada čak nam pomaže kod mršavljenja 68

S DRVA BOGOVA DO ČISTOG HEDONIZMA

Za ljubav je potrebno dvoje: JA I ČOKOLADA Tekst: Ilijana Grgić

T

epaju joj da je jedina prava ambrozija. Hranom bogova smatrale su je drevne Maje, dok je većina nas smatra pravim hedonističkim užitkom. Naravno, riječ je o čokoladi. Čokolada kakvu danas poznajemo nastaje miješanjem kakao mase s većim ili manjim udjelom šećera i ostalih dodataka. I odmah na počeku riješimo dvojbu o bijeloj čokoladi. Iako u svom nazivu ima “čokolada”, ona to nije jer u njoj nema glavnog čokoladnog krivca, a to je kakao.

Nije poznato kada su plemena koja su naseljavala Srednju i dijelove Južne Amerike počela s kultivacijom kakaovca, no svi su oni za njega imali samo jedno ime - Drvo bogova. No zna se da su Maje u proljeće priređivale slavlja u čast boga kakaa Ek Chuaha, uz neizostavne žrtve i darove, a zrna kakaovca bila su toliko cijenjena da su bila i sredstvo plaćanja. Piću spravljenom od zrna kakaovca koja su pili i u vjerskim ritualima, ali i u sva-

kodnevnom životu dodavali su čili. Usput, to im je piće služilo i kao sredstvo za potenciju. Asteci, kao pravi mačo ratnici, čokoladni napitak pili su bez trunke slat-

koće. Čokolada kakvu danas poznajemo nastat će tek stoljećima kasnije. Prvo je Kristofor Kolumbo morao otkriti Novi anjolskom dvoru baš i nisu svijet, a na špa španjolskom o će sa sjemenom kakaovca koje je znali što konk kvistador Hernán k donio. No konkvistador prrv vi Europljanin Cortés bio je prvi robao toplu toplu kakaovu to koji je probao u zagonetnog zagon netnog imena n tekućinu tl koju mu m je ponuXocolatl tečki vladar vladar vl dio astečki zuma u gog Montezuma zlatno om m lemom zlatnom su kaležu. Tako su o zlato o astečko kolad-ali i čokoladžanski ni božanski k otišnapitak li put Europee stoljećii-gdje je stoljećima bio tek posla poslastilaastiupna sam mo aristokraciji i okrunjenim ca dostupna samo a. glavama.

Iako je čokoladna smjesa bila poznata još prije 2600 godina, čokolada kakvu danas poznajemo poslastica je novijeg datuma. A priča teče ovako: Nizozemac Conrad J. van Houten je 1828. godine patentirao hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah, a Englez Joseph Fry dvadesetak godina kasnije je shvatio da dobitna kombinacija nastaje miješanjem šećera i rastopljenog kakao maslaca. Na scenu tada stupaju majstori čokolade - Švicarci.

Daniel Peter je eksperimentirao s mlijekom kao sastojkom u čokoladi i proizveo prvu mliječnu čokoladu, dok je Rudolf Lindt napravio čokoladu koja se topila u ustima poznati “chocolat fondant”.

Čokolada je zdrava

Čokolada danas na tržište dolazi u obliku pločica, tabli, pralina i bombonijera, a varijacije se kreću od jako tamne gorke čokolade s jako malo ili bez imalo šećera i bez mlijeka do mliječne čokolade s velikim udjelom šećera i mlijeka, od čokoladne klasike s pečenim bademima i lješnjacima do kombinacija

69

Zašto je dobro jesti tamnu čokoladu?

Razloga komada PET 1. ANT ANTIDEPRESIV - Čokollada la ada je bogata serotoninom hormonom sreće koji djeiili lli hor lluje uje u p protiv depresije, i endorfi nom koji daje osjećaj d orfi o no zadov z zadovoljstva. Iako to znanstvenici još nisu dokazastveni s li, čokoladu mnogi smatrali i, čok j je ju jednim ednim od prvih prirodnih afrodizijaka. a fro odizij 2.. ZDR ZDRAVLJE SRCA - Ta2 čokolada štiti zdravmna č m llje je src srca i kardiovaskularnog sustava. sus stava Klinička istraživapotvrđuju da nekoliko kockica nja pot potvrđu dnevno smanjuje krvni čokolade dne tlak, poboljš poboljšava protok krvi, spretlak čava stvaranje ugrušaka i smanjuje razinu štetnog kolesterola.

3. REGULACIJA ŠEĆERA – Vjerovali ili ne, tamna čokolada ima niski glikemijski indeks. To znači da konzumiranje tamne čokolade ne podiže razinu šećera u krvi.

No još je zanimljivije da flavonidi, koje sadrži čokolada, poboljšavaju osjetljivost stanica na inzulin i glukozu, pa bi laički mogli zaključiti kako je crna čokolada bez šećera čak dobra za dijabetičare.

4. ANTIOKSIDANTI - Tamna čokolada i kakao bogati su antioksidantima, prirodnim spojevima koje možemo pronaći u voću, povrću, žitaricama i orašastom voću.

5. MINERALI - Čokolada sadrži cijeli niz vitamina i minerala. Bogata je bakrom, magnezijem, kalcijem, kalijem i željezom.

STRAST Nakon Drugog svjetskog rata zagrebačke su se tvornice fuzionirale u Union i 1950. spojile s tvornicom keksa i vafla Josip Kraš koja od početka 90-ih posluje pod imenom Kraš. Tvornica u Požegi nastavila je rad pod imenom Zvečevo, a čokolada se počela 60ih godina proizvoditi i u osječkom Kanditu.

Zanimljivo je kako je u Zvečevu nastala prva čokolada s rižom u svijetu, tako da će za mnoge sinonim za čokoladu s rižom uvijek biti Mikado.

U Hrvatskoj se zadnjih godina sve više širi proizvodnja kvalitetnih ručno rađenih pa i personaliziranih čokolada koje svojim istančanim okusima mogu zadovoljiti i najzahtjevnije čokoladoljupce.

Čokolada taman kakva treba

Čokolada se sljubljuje s mnogim namirnicama. Tu je granica samo mašta cimeta, narančine kore i tartufa. Čokolada se sljubljuje s mnogim namirnicama. Tu je granica samo mašta.

Iako su često čokoladu mnogi u prošlosti proglašavali “zločestom” namirnicom, danas se pak jako puno zna o njenim zdravstvenim blagodatima, pogotovu crne čokolade s malim udjelom šećera. U znanstvenoj studiji iz 2007. godine istraživači iz Kardiovaskularnog centra i Sveučilišne bolnice u Zürichu su otkrili kako tamna čokolada ima izrazito potentna antioksidativna svojstva, te sprečava i umanjuje simptome koronarne ateroskleroze, pa čak i kod pacijenata s presađenim srcem. Najjači antioksidans u čokoladi je flavonoid koji se pak najviše može naći u tamnoj gorkoj čokoladi bez mlijeka.

Tamna čokolada ima manje kalorija, zasitna je i bogata vlaknima, a u umjerenim količinama preporuča se čak i osobama koje žele smršavjeti.

Čokolada u Hrvata

U Hrvatskoj se čokolada počela proizvoditi u tvornici Union koju su 1911. godine u Zagrebu osnovali Julije König i Slavoljub Deutsch. Nakon Prvog svjetskog rata čokolada se proizvodila i u Požegi. Početkom 30-ih godina prošloga stoljeća u Union je iz Požege došao Pavao Kapetanić koji je kao prvi hrvatski majstor vodio proizvodnju čokolade daljnjih četrdesetak godina. Tada nastaju i nadaleko poznate Bajadere i Griotte.

Dalmatinske čokoladne delicije

KAD SE SLJUBE ČOKOLADA I ZAČINI

Brend Nadalina tvrtke Luxor iz Splita u početku je bila rezervirana za začine, a danas se sve više vezuje uz čokolade veoma zanimljivih okusa. Iza egzotičnog sljubljivanja začina i čokolade stoji Marinko Biškić. Prije 26 godina počela je priča o začinima, da bi prije desetak godina tržištu bile ponuđene Nadaline tamne čokolade, gdje se tradicionalne dalmatinske delicije stapaju u nostalgičnu sliku mediteranske idile. Tko bi mogao odoljeti, recimo, Nadalina tamnoj čokoladi sa suhim smokvama i prošekom? Nitko.

70

Samo istančani poznavatelji čokoladne ponude u Hrvatskoj znat će tko je Stiv Kahlina, dok je široj javnosti mnogo poznatije ime hip-hop glazbenika El Bahatteeja. Ako ste pomislili da njih dvojica nemaju nikakve veze, e niste u pravu. Riječ je o istoj osobi.

Osobi koja je početkom 2000-ih otišla iz svijeta glazbe i sada sa suprugom Sanjom javnosti nudi brend ručno rađenih čokolada po imenu Taman koji nastaje u njihovoj zagrebačkoj manufakturi Malo&Slatko. Za Taman kažu da je taman takav kakav treba biti. Jedinstvene kombinacije okusa sjedinjene su u savršenom omjeru: ničega previše, ničega premalo, na pravom mjestu i u pravo vrijeme…

“Naša proizvodnja se temelji na manufakturnom radu u kojem kombiniramo tradicionalne metode izrade s modernim pristupom. Proizvodi se izrađuju u malim serijama čime osiguravamo uvijek svježe proizvode na policama. Istodobno, takva nam proizvodnja omogućuje slobodu izbora visokokvalitetnih i skupljih namirnica koje je tehnološki teže uklopiti ili su pak neisplative i rizične u masovnoj industrijskoj proizvodnji”, kaže Kahlina ističući kako im to omogućuje da ponude kvalitetan, drugačiji proizvod, s autorskim pristupom, koji pruža novi doživljaj.

Kahlina smatra i kako je Hrvatsko tržište otvoreno za nove stvari te da kupci reagiraju pozitivno na nove proizvode. “Nažalost, ekonomska moć i malo tržište usporavaju napredak. Visoki operativni troškovi te sužene mogućnosti nabave kvalitetnih i specifičnih sastojaka na domaćem tržištu uvelike utječu na cijenu krajnjeg proizvoda i time otežavaju pristupačnost proizvoda prosječnom hrvatskom potrošaču bez obzira na to koliko je naš proizvod kvalitetan i poželjan”, naglašava Kahlina, koji planira širenje palete proizvoda i usluga te, naravno, osvježenje ponude. “Osim toga, planiramo širenje na inozemna tržišta, što smo ove godine već započeli s isporukom naših čokolada u Japan”, pojašnjava Kahlina. Njihova ponuda

Koji je tvoj okus sreÄ&#x2021;e?

71

STRAST čokolada za hedoniste donosi tamne, mliječne i karamelizirane čokolade s raznim okusima i dodacima kao što su pistacija, ruža, kakao sjemenke, pečeni bademi, crna havajska sol, maline, kajenski papar, kokos, limun, naranča, timijan...

Čokolada samo za vas

Čokolada prilagođena samo vama i koja nosi upravo onu poruku koju želite poslati personalizirana je čokolada koju proizvodi Snježana Brezak, a njena velikogorička tvrtka ima veoma zanimljiv naziv - Chocologo. Snježana je svoje čokoladno umjeće učila kod vodećih talijanskih konditora, no, ističe, za praćenje trendova potrebno je cjeloživotno usavršavanje.

“Naše čokoladice nastaju ručnim radom u kombinaciji s modernom tehnologijom.

To nam omogućuje da u čokoladi izradimo bilo što - tekst, logotipe, pa čak i fotografije. Stoga naše čokolade svakome omogućuju da unese dašak svoje osobnosti i izrazi pažnju na svoj, poseban način”, kaže ko pri izradi Snježana Brezak, dodajući kako tetnu gotovu svojih proizvoda koristi kvalitetnu kombinaciji mliječnu i tamnu čokoladu, u kombinaciji s bijelom. pok klanjala, a Čokolada se oduvijek rado poklanjala, de postaju p ovakve personalizirane čokolade n kao kaao elitni proizvod posebno tražen popromotivni materijal, ali i korpoez rativni poklon neke tvrtke bez vi. obzira na to čime se ona bavi. du No svoju jedinstvenu čokoladu ko može imati bilo tko, a rijetko otko će ostati ravnodušan na poma, ruku upućenu isključivo vama, ciji. “otisnutu” na ovoj slatkoj deliciji.

“Jedini u Hrvatskoj izrađujemo jem mo ina ljučokolade na ovakav način i većina vom susresusre di je ugodno iznenađena pri prvom tu s njome. Doduše, broj ljudi koji su upoznati s ovim proizvodom još je dosta malen, tako da se i dalje borimo za svoje mjesto pod suncem. Postoji jako puno prostora za unapređenje postojeće proizvodnje tako da puno ulažemo u daljnji razvitak i opremanje”, kaže Snježana Brezak, zagonetno

Iako je čokoladna smjesa bila poznata još prije 2600 godina, čokolada kakvu poznajemo novijeg je datuma

napominjući kako je ideja mnogo i da ide prema njihovu ostvarenju.

Hotelski choco svijet

Milenij hoteli prvi je i jedini hrvatski hotelski lanac koji je lansirao vlastiti brend čokolade Milenij Choco koja se spravlja u vlastitoj proizvodnji i po vrhunskoj recepturi.

Hedona

VRHUNSKI ČOKO UŽITAK VRH Udru invalida Križevci osnovala je prije četiUdruga ri g godine socijalno poduzeće Hedona u sklopu projekta pr Chocolateria Cris - križevačka čokolaterija. l Čokolada koju proizvode vrhunske je kvalitete. Proizvode tamnu čokoladu sa 72 posto kakaa, mliječnu sa 34 posto kakaa te t kombinaciju mliječne i tamne sa suhim voćem. voć Ono što ih je razlikuje od svih drugih tvrtki jest to da je riječ o socijalnom poduzeću u kome većinu zaposlenih čine osobe s invaliditetom.

72

Nastavljajućibogatu tradici Nastavljajući bogatu slastičarsku tradiciju, kažu u Mileniju, želja im je bila proizvesti unikatni čokoladni kolač koji će postati slatki simbol Opatije. I tako je krenuo razvoj čokoladnog branda Milenij Choco. Čokoladne pločice i praline ručno se spravljaju prema recepturi vrhunskih majstora pralina i obogaćuju s više od 30 vrsta nadjeva poput marelica, smokava, pistacija, konjaka, šampanjca Moët&Chandon, Grand Marniera...

Veliki izbor te mogućnost da svaki kupac bombonijeru “slaže” po vlastitom izboru (i ukusu) čini ovu ponudu posebno privlačnom. Kao šećer na kraju dolazi i originalni dizajn kutija koje odišu elegancijom i jedinstvenim stilom.

Proizvodi Milenij Choco postali su brend te vrlo uspješna i prepoznatljiva čokolada, a mogu se kupiti na svim prodajnim mjestima Milenij hotela. Štoviše, čokolada je izvrsna i za masaže.

Jednostavno nema boljeg načina da sva čula uživaju a da bar jednim svojim dijelom nije prisutna - čokolada.

125 GODINA ISKUSTVA U JEDNOJ ŠALICI KAVE

BRENDOVI

Franck 125 YEARS EDITION - vrhunski espresso užitak za iskusna nepca Svaki gutljaj novog espressa, mameći veliki osmijeh, vodi na egzotično putovanje na plantaže Latinske Amerike i Azije, otkrivajući aromu badema i voćne note arancina, manga i papaje

V

eć 125 godina svaki dan iznova, i sa svakim novim napitkom, Franck iznova osvaja svoje vjerne kavoljupce, a najnoviji im je poklon stigao u obliku novog espressa koji je lansiran u povodu ove velike obljetnice - Franck 125 YEARS EDITION. Još jedan vrhunski proizvod iz Franckove radionice u sebi je objedinio najfinije sorte kave s egzotičnih plantaža Latinske Amerike i Azije, koje u sebi skrivaju aromu badema i voćne note arancina, manga i papaje. Upravo ta kompleksnost, kao i savršena uravnoteženost svih aroma, uz postojanu kremastu pjenu pri vrhu šalice, pružaju jedinstven završni i dugotrajni okus. Posebnost i bogatstvo okusa ovog espressa ponovo su etablirali Franck kao autoritet u proizvodnji kave vrhunske kvalitete, a espresso ponuda poznanika, ili uživajući sami, ali uvijek uz veliki osmijeh i vedro raspoloženje.

Franck 125 YEARS EDITION nastao je kao simbol 125 godina postojanja ove zagrebačke tvornice kave, koja je početak svoje djelatnosti 1892. godine utemeljila na ideji njemačkog poduzetnika Johanna H. Francka, koji je ljekovitu biljku cikoriju uspio preraditi u kavovinu.

Kroz stoljetnu povijest Franck je svoju reputaciju i kvalitetu proizvoda uspio zadržati uz podršku svih kavoljubaca te se pozicionirati kao uvjerljivi lider na hrvatskom tržištu. Naslijeđe koje je građeno više od stoljeća počiva na spoju dinamike modernog poslovanja, inovativnom pristupu, naprednim tehnološkim procesima i provjerenim metodama koje proizlaze iz prebogatog iskustva.

Sve to utkano je i u espresso Franck 125 YEARS EDITION, koji će svakim novim gutljajem istinskog ljubitelja ovog napitka povesti na putovanje koje će sigurno htjeti ponoviti. I zahvaljujući Francku, svaki dan iznova to i ostvariti...

Kroz stoljetnu povijest Franck se pozicionirao kao uvjerljivi lider na hrvatskom tržištu Francka obogaćena je za još jedan proizvod koji će zadovoljiti nepce istinskih ljubitelja kave.

Franck 125 YEARS EDITION namijenjen je isključivo ugostiteljskim objektima kako bi ga svaki istinski ljubitelj espressa mogao svaki dan pronaći u svom omiljenom kafiću, a okus će ga svaki put odvesti u najčarobnija prostranstva kave, te sažeti svu ljubav i predanost koju su u stvaranju novog espressa uložili Franckovi master cupperi.

Vjerni obožavatelji espresso napitka u Franck 125 YEARS EDITION espressu dobili su novog kralja okusa s kojim će još više oplemeniti svoj dnevni ritual ispijanja kave u društvu prijatelja,

7 73

ZDRAVLJE

5

razloga zašto ne možete smršaviti

Boris Močinić, savjetnik za mrša mršavljenje, ša avl vlj ljenje, je Studio za njegu tijela Močinić, www.mocinic.hr

Jeste li i vi ponekad pomislili da ste imuni na dijetu?

Evo zašto se kilogrami katkad sporije tope...

S

uvišni kilogrami drastično smanjuju kvalitetu života i povećavaju zdravstvene rizike, a za to nema potrebe jer težinu, za razliku od genetike ili životne dobi, možemo kontrolirati. Mnogi ljudi ipak tvrde da na njih dijete ne djeluju. Stručnjaci će im na to reći da u nečemu griješe. Postoji pet čestih razloga zbog kojih se kilogrami, unatoč gladovanju, ne tope željenom brzinom.

IZGLADNJIVANJE:Prerigoroznadijeta,posebno ona koja isključuje bjelančevine, može dovesti organizam u stanje u kojem čuva svaku kaloriju umjesto da je izgara. Pretjerano izgladnjivanje prisiljava tijelo na trošenje mišićnog tkiva, a to je izrazito nepoželjan efekt. Mišići su ključni za brzinu kojom trošite unesene kalorije. Više mišića znači brži metabolizam i manje masnog tkiva. Preporuka je stoga jesti manje nego inače, ali ne izgladnjivati se. Ne preporučujem eliminirati unos proteina. Za osobu od 70 kilograma minimalno je dnevno potrebno 50 grama proteina kako bi se zaštitili mišići. Ako idete u teretanu, taj iznos treba udvostručiti, a ako idete na pilates taj iznos treba biti sredina između ova dva.

Da bi se izgubilo 6 do 10 kg, potrebno je više od dva mjeseca

Ksenija Marinković, glumica Došla sam do trenutka u životu kad me je višak kilograma počeo opterećivati. Skoro sve drugo mi se dobro posložilo pa se nadam da će uskoro i ovo. Prvi rezultati su ohrabrujući i to mi daje poticaj za dalje.

NESVJESNO PREJEDANJE ZBOG PREBRZOG GUTANJA HRANE: Mnogi jedu tako brzo da želudac jedva stigne upozoriti mozak da javi ustima kako je vrijeme da prestanu žvakati jer će trbuh eksplodirati.

Preporučuje se ova vježba: nakon svakog zalogaja, kada progutate, odložite pribor za jelo i popijte mali gutljaj vode. Izračunajte koliko vam vremena treba za obrok. Sljedeći put pokušajte jesti tim tempom bez ponavljanja vježbe.

PREVIŠE RAFINIRANIH NAMIRNICA: Većina rafiniranih namirnica, bijeli kruh ili rafinirane pahuljice, sadrže vrlo malo vlakana. Hrana bogata vlaknima pomaže kontroli razine glukoze i inzulina, što je njen dodatni plus. Preporuka je smanjiti konzumiranje rafiniranih proizvoda zamjenjujući ih onima bogatim vlaknima.

NEDOVOLJNO SNA: Nedostatak sna povećava mogućnost pojave

74

suvišnog masnog tkiva i otežava njegovu eliminaciju. Kod zdravih muškaraca koji su spavali četiri do šest sati tijekom šest dana zaredom povećava se razina glukoze i inzulina u krvi. To je izrazito nepovoljno stanje metabolizma za sve koji žele izgubiti na težini jer povećanje inzulina pojačava nakupine masnog tkiva u tijelu. Preporuka je redovito svake noći spavati sedam sati.

NEDOSTATAN UNOS TEKUĆINE: Tekućina je bitan saveznik mršavljenja, a osim vode može se koristiti i ljekoviti biljni čaj.

Tekućina oslobađa otpadne tvari, a potrebna je i za prijenos nutrijenata do mišića ili za neometan rad metabolizma.

Preporuka je započeti dan sa pola litre vode ili, još bolje, odgovarajućeg biljnog čaja i ponoviti to još minimalno dvaput tijekom dana.

Ne zaboravite: da bi se izgubilo šest do 10 kilograma (što za većinu populacije predstavlja 10 posto tjelesne težine) potrebno je više od dva mjeseca.

Kolekcija Richardson 6KHIïHOG 0XOWLWRROV L 6KLQH PRAVA KOMBINACIJA ZA NAJZAHTJEVNIJE! VNIJE! .XSLWH 5LFKDUGVRQ 6KHIąHOG SURL]YRGH L uštedite do 70%.* Promocija traje od YHOMDÂH GR VYLEQMD

*U usporedbi s redovnim maloprodajnim cijenama W OCNQRTQFCLPQL OTGªK