paromlini. Poslovali su izvrsno pa su tako 1917.godine osnovali tvornicu gospodarskih strojeva SMEV, koja je tada zapoπljavala 350 radnika. Hinko Herman osnovao je 1919. godine tvornicu koja se danas zove Tomo VinkoviÊ, Adolf Vybiral 1920. godine osniva Prvu bjelovarsku tvornicu cipela, a Marko Hoffman vlasnik je tvornice koæe Velebit. Tvornicu ulja d.d. osnovali su 3.kolovoza 1918.svojim kapitalom dioniËari: Meixner, Kolesar, Svoboda, ÆliËar i MoËaËer, vlasnici i patenta za preradu ulja iz buËinih sjemenki. Pollak i Perl bili su vlasnici tekstilne industrije Biser. U to je doba Bjelovar, poslije Zagreba, Karlovca i Varaædina, bio na Ëetvrtome mjestu po industrijskoj snazi, kao da je bio zaraæen poduzetniËkim virusom koji je gradu omoguÊio rast i razvoj. Potkraj Drugoga svjetskog rata svi su gospodarski subjekti nacionalizirani, a onda su se opet iz narodnih ruku pretvorbom iz devedesetih godina 20. stoljeÊa vratili u privatne. Neke tvornice i dalje rade s uspjehom, a neke se nisu uspjele prilagoditi novim zahtjevima poslovanja. Vlasnici tvornica tvorili su sloj buræoazije koja se naseljava u dvije Ëetvrti vila, secesijskim zgradama s prednjim vrtovima i æeljeznim ogradama nastalima na prijelazu stoljeÊa, fin de siècle. Djeca buræoazije studirala su u 58
BeËu, Budimpeπti i Zagrebu i u Bjelovar donosila navike, namjeπtaj i novinske pretplate. Mladen Medar, ravnatelj Gradskog muzeja, detaljno je opisao visoku razinu umjetniËkog obrta vidljivu na njima, a u muzeju mogu se razgledati namjeπtaj i posue i iz tog doba. Godine 1894. osnovano je i Druπtvo za poljepπavanje grada Bjelovara. BoljestojeÊi graani dragovoljnim prilozima uskaËu tamo gdje sredstva gradske blagajne ne dostiæu i pritom slijede ideal dobroga i lijepoga, koji oplemenjuju duπe graana, a æivotu, uz ljubav, daju smjer i smisao. VeÊ u vrijeme osnutka u grad dolaze i prvi trgovci Æidovi - Aπkenazi. Patent o vjerskoj toleranciji Josipa II. omoguÊuje im naseljavanje, iako su i dalje bili ograniËeni u odabiru zvanja. Godine 1877. osnovana je Æidovska opÊina, a prvi predsjednik bio je bjelovarski knjiæar i tiskar Jakob Fleischmann. BuduÊi da se broj Æidova poveÊavao, mala sinagoga viπe nije bila dovoljna, pa se gradi velika sinagoga u secesijskom stilu po nacrtima zagrebaËkih arhitekata Hönigsberga i Deutscha. To je najveÊa oËuvana zgrada sinagoge u Hrvatskoj, iako se viπe ne koristi kao æidovski hram. Godine 1929. u Bjelovaru je æivjelo 600 Æidova. Meu njima bilo je radnika i trgovaca, lijeËnika, odvjetnika, Ëinovnika, zastupnika, a bili su i industrijalci. Jedan od njih, Dragutin Wolf, otvorio je 1892. malu pekarnicu i ubrzo poËeo proizvoditi i kekse i vafle. Bio je temeljit i smion, odvaæio se na kupnju tada najsuvremenijih strojeva, pa je 50 radnika na dan proizvodilo 500 kg robe prvorazredne kvalitete. U rad tvrtke ukljuËili su se i sinovi, ubrzo je i naslijedili, te nazvali Tvornica keksa, dvopeka, biskvita i finih poslastica Dragutina Wolfa sinovi. Zbog nedostatka kapitala, prihvaÊaju ponudu maarske tvornice Koestlin da ue u vlasniπtvo. Nakon Drugoga svjetskog rata tvornica je nacionalizirana, a devedesetih godina 20. stoljeÊa opet privatizirana i s uspjehom posluje i danas. Potkraj srpnja 1941. godine veÊina Æidova odvedena je u logore i ubijena. Sinagoga je bila zatvorena, pretvorena u skladiπte opljaËkane æidovske imovine, a poslije je sluæila kao njemaËko vojno skladiπte. Nakon Drugoga svjetskog rata zgrada sinagoge postaje Dom kulture. U Bjelovaru danas nema mnogo Æidova, ali u njemu djeluje likovna umjetnica i autorica djeËjih slikovnica Melita Kraus, na Ëija je djela snaæno utjecala aπkenaska kultura (www.melitakraus.com) U Bjelovaru su roeni i æivjeli mnogi istaknuti pojedinci, npr. slikarica Nasta Rojc − jedna od prvih akademski obrazovanih umjetnica, Vojin BakiÊ, jedan od najboljih kipara 20. st., Æeljko Sabol, hrvatski knjiæevnik, tekstopisac i likovni kritiËar. Kulturni je æivot bogat mnogim
manifestacijama, priroda je bujna i netaknuta (oduπevit Êe vas Bilogorski turistiËki put), a uz velik gradski hotel, postoje i mali obiteljski hoteli tipa bed&breakfast. Ponuda je dobro strukturirana na stranicama turistiËke zajednice grada (www.tzbbz.hr). NeobiËno je πto je u svako godiπnje doba neka tradicionalna zanimljiva kulturna i gospodarska manifestacija. Raznolika ponuda, moguÊnost kvalitetnog smjeπtaja i lokalna gastronomska ponuda privlaËe u grad posjetitelje iz Hrvatske i inozemstva. Godina poËinje Meunarodnim tjednom udaraljkaπa u sijeËnju i kao da æeli uplaπiti i otresti zimu snagom bubnjeva. Festival okuplja vrsne glazbenike iz Hrvatske i svijeta i postao je vaæno srediπte poklonika te vrste glazbe. (www.ipewfestival.com) ProljeÊe grad slavi bogatom kazaliπnom ponudom, festivalom Bjelovarski odjeci kazaliπta ili − BOK-fest, koji poËinje u travnju i uglavnom traje dva tjedna. UmjetniËki ravnatelj poznati je hrvatski glumac, roeni Bjelovarac, Goran Navojec. Cilj je u dva tjedna prikazati najkvalitetnije kazaliπne predstave u Hrvatskoj, a ujedinjuje predstave za djecu i odrasle. Prvi Bjelovarski odjeci kazaliπta odræani su 2003. godine, kad je izvedeno desetak predstava iz repertoara zagrebaËkih kazaliπta Gavelle, Kerempuha, Komedije, Kazaliπta lutaka te splitskog HNK-a. Dolazak ljeta slavi se velikom manifestacijom, koja nosi ime po carici Mariji Tereziji. Terezijana je festival koji se odræava sredinom lipnja. Pun je zabavnih, sportskih i kulturnih dogaanja. Odvija se tijekom cijelog vikenda, a poËinje petkom u 18 sati dolaskom carice Marije Terezije i povorkom pred bedeme grada Bellowara. Carica dolazi koËijom na srediπnji trg pred palisade uz pratnju konjiËke povijesne postrojbe Bjelovarski graniËari Husari 1756. Tradicija i zabava, stari obrti i fina hrana, prodajni πtandovi i mnogobrojni susreti i upoznavanja glavna su obiljeæja Terezijane, koju u prosjeku posjeti 30.000 ljudi. U to vrijeme odvija se i oku ugodna izloæba Bjelovarski salon fotografije, koji je u meuvremenu postao i meunarodan. Dipl. inž. πumarstva Æeljko Gubijan zaljubljenik je u fotografiju i svojim je fotoaparatom zabiljeæio mnoge Ëarobne trenutke πumskog æivota. Prva izloæba fotografija nosila je naziv ©uma okom πumara, a postavljena je 1998. u atriju Gradskog muzeja. Od ljepote tih fotografija mnogima je zastao dah, poveÊavao se broj posjetitelja, ali i sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Najvredniji radovi dio su postava putujuÊe izloæbe (Finska, SAD). Plodonosnu jesen pozdravljaju najviπe stoËari i ratari. Zbog jake stoËarske tradicije Bjelovar je poznat i kao Grad sira. (Tvornica Sirela znana
CROATIA AIRLINES
52_Bjelovar.indd 58
3/12/13 4:09 PM