Međimurske novine 1311 prilog Plodovi međimurske zemlje

Plodovi medimurske zemlje POSEBNI PRILOG “MEĐIMURSKIH NOVINA”

JESEN U VRTOVIMA I DVORIŠTIMA: Vrt nikad ne miruje SAVJET IZ AGROHOBLAJA: Nema sadnje bez kvalitetne zemlje CENTAR DR. RUDOLF STEINER: Što se radi na jesen u biodinamičkom vrtu?

LAG MEĐIMURSKI BREGI I DOLI: Kako OPG-i mogu do bespovratnih potpora?

MEĐIMURSKI ŠTACUN: Odlična ponuda proizvoda međimurskih poljoprivrednika

Foto: ZVrzan

VRTNI CENTAR IVA: Što se ove jeseni sadi u dvorištu?

2

Polje i vrt

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JESEN U NAŠIM vrtovima i dvorištima donosi sa sobom mnogo rada

Vrt nikad ne miruje I dok se s jedne strane bere, čupa i vadi povrće s gredica, na to isto mjesto sade se i siju nove kulture. Orezuje se i dijeli grmlje, sade se voćke i posprema osjetljivije cvijeće

Piše: Vlasta Vugrinec

V

rt je živa tvorevina koja raste i mijenja se shodno promjeni godišnjeg doba, nikad ne miruje, već se stalno nešto događa u njemu. Iako smo ušli u kasnu jesen, naši vrtovi, povrtnjaci nisu pusti.

Mraza još uvijek nije bilo i može se brati paprika, rajčica, salate, poriluk. I dok jedno beremo, čupamo te vadimo s gredica, na to isto mjesto sade se i siju nove kulture, luk, češnjak, matovilac, potočarka, jagode…

BOGATSTVO PLODOVA DOMAĆIH KULTURA

Imati mali komadić vrta, gredicu ili dvije danas više nije luksuz, već nasušna potreba. Postali smo svjesni toga tijekom početka pandemije koronavirusa u karanteni kada nismo mogli za svaki list peršina ili jednu mrkvu u trgovinu ili tržnicu. Ako se zbog domaćeg povrća mnogi nisu do sada odlučili za vlastitu gredicu, pokoju teglu na balkonu ili prozoru,

pandemija je preko noći i one neodlučne natjerala da uzmu motiku u ruke. Istina, nitko ne kaže da se u povrtnjaku treba ubijati od rada, savijati leđa do nesnosne boli jer vrtlarenje, uz korist, treba biti i uživanje u razgibavanju i boravku na svježem zraku. Štihanje, kopanje, grebljanje i ostali teži fizički poslovi izašli su iz mode.

Danas se u vrt ide kako bi se čovjek odmorio od napora i stresa na poslu i u kući, kako bi obnovio baterije i nadisao se svježega zraka.

A sve je to moguće uz dobro promišljanje, organizaciju i malo znanja. Nitko ne kaže da u vlastitom vrtu moramo brati prvoklasnu rajčicu, papriku kao sa slike i ogromne glavice salate. Dovoljno je da je povrće produkt našeg rada i bez primjene ikakve kemije.

Doduše, dio vrtlara i dalje ostaje vjeran motiki i lopati.

Neki se okreću biodinamičkom vrtlarenju, pa organskom itd. Bitno u svemu tome je da beremo povrće tijekom cijele godine, nešto stavimo u zamrzivač, dio preradimo u zimnicu, pekmez, kompot, sok, sirup…

Salata lijepo napreduje, a dobro ju je još malo okopati

Raskošni cvjetovi pampas trava pravi su jesenski ukras dvorišta

Kako smo danas uglavnom poslom okupirani veći dio dana, nekako se najlakši i najjednostavniji tip vrtlarenja čini onaj bez obaveznog kopanja uz primjenu malča.

Znalci kažu kako se tu radi i o najboljoj metodi jer se ne narušava podzemni mikrosvijet.

- Uz malčiranje ne moramo ni zalijevati svakog dana, sprječavamo rast korova i prekomjerno zagrijavanje tla. Osim toga, s vremenom malč truli i pretvara se u fino organsko gnojivo i hranjivi humus, poučila nas je Bernarda Orehovec iz Čakovca, naša poznata biodinamičarka i

kolumnistica naših novina.

Nadaleko je poznata i kao čuvarica te sakupljačica starog sjemena.

Sreli smo ju na njezinom imanju između Čakovca i Šenkovca, na kojem ni danas nema ništa manje posla nego početkom jeseni. Plastenici su puni povrća, a gredice u pripremi za novi slijed sjemena.

- Rajčica još uvijek zreli, paprika također, rastu mi salate, prije svega radići, grah se penje po potpornju, buja blitva, nabrajala nam je naša sugovornica.

Podosta je toga već povadila, ali i zasijala. Pa je tako matovilac već stigao do 3-4

lista, kasne kristalke također lijepo napreduju.

Na otvorenim pak gredicama zasadila je nekoliko sorti češnjaka, zimskog luka.

S druge strane krupne glave raznog zelja čekaju na red za berbu, također i obični kelj, brokula, cvjetača. Kelj pupčar brat će i tijekom cijele zime kao i peršin, mrkvu i celer. Posljednjih godina zime nam ne donose osobito niske temperature pa sve to korjensto povrće preživi i ne treba ga vaditi i spremati.

Jedino se vadi onoliko koliko joj je potrebno za spravljanje zimnica.

Na njezinom imanju svoje posebno mjesto imaju tikve

Danas se u vrt ide kako bi se čovjek odmorio od napora i stresa na poslu i u kući, kako bi obnovio baterije i nadisao se svježega zraka. Ne treba se ubijati od rada, savijati leđa do nesnosne boli jer vrtlarenje, uz korist, treba biti i uživanje

30. listopada 2020.

Egzotična ašvaganda raste u vrtu obitelji Novak iz Nedelišća ili buče. Teško ih je sve i nabrojati jer je njezin svijet buča doista ogroman.

- Buče zauzimaju posebno mjesto u mom srcu, kaže.

Osim neobičnih, jedinstvenih oblika buče pružaju velike kulinarske mogućnosti.

Mogu se peći, kuhati, raditi od njih marmelade, pekmezi, sokovi, ali i kruh, brašno, kolači.

Njihova je prednost i to što mogu stajati duže vrijeme, praktički od jeseni do jeseni pa se ne moraju spremati u zamrzivače, već se koriste u friškom, svježem stanju.

Doduše, koliko se god trudili zamijeniti povađeno povrće novim ipak će poneka gredica ostati prazna. Ako ju se ne želi štihati ili prekopati, dovoljno je da se do proljeća prekrije sa slojem malča od slame, sijena, lišća ili bilo kojeg drugog prirodnog materijala.

Isto tako, bilo bi poželjno nad gredicama jesensko-proljetnih salata, endivije, peršina i slično napraviti priručnu

Polje i vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

konstrukciju za tunele koji će se prekriti najlonom ili akrilnom folijom.

UDOMAĆENE EGZOTIČNE VRSTE POVRĆA I VOĆA

Za razliku od naše kolumnistice koja njeguje i održava na životu starinske sorte, ima i onih vrtlara koji uživaju u uzgoju egzotičnog bilja isprobavajući različite okuse i mirise. Čajot (meksički krastavac), tamatillo (meksička rajčica), crveni i žuti fizalis (peruanska jagoda), tamarilo, daikon, crvena i bijela čičoka, kaki, kivi, indijska banana, čokoladna akebija, malabarski špinat i još kojekakve “čudne” ili egzotične kulture, ubrali su ili još beru na svom imanju bračni par Nada i Dragutin Novak iz Nedelišća.

- To je samo dio toga, sa smijehom nam je rekla Nada Novak, umirovljena viša medicinska sestra. Imamo još i kurkumu, brali smo sejlonske i mini-krastavce, pepino,

Maćuhica svojim cvijetom uljepšava tmurne jesenske i zimske dane kivano. Ponosni smo na našu ašvagandu koja se u našoj zemlji može nabrojiti na prste jedne ruke.

Imaju oni i “obične” kulture kao što je veliki grm lovora koji već godinama u njihovom vrtu u Nedelišću, prkosi zimskim minusima.

Tu je i josta, uzgajaju hren, batat, sibirske borovnice, maline, kupine. No, mjesta ima i za dobravski luk, domaće sorte kukuruza, za krumpir, mrkvu, peršin itd.

Iako je većina toga već obrano i pospremljeno, u dvorištu se i dalje širi puzajući čajot.

- Ljudima u Međimurju čajot ili meksički krastavac nije baš toliko nepoznat. Čak znaju i da postoji varijetet s bodljama i bez njih. Neki kažu da ih okusom podsjeća na krastavac, drugi na tikvicu.

Bilo kako bilo, od njega se mogu raditi juhe, umaci i salate, može ga se pohati, dodavati u razna variva, može ga se puniti...

I meksička rajčica ili tamatillo ima veliku primjenu u pripremi različitih jela, kaže

Nada. Najbolja šalša koju je u životu napravila i probala je upravo od te vrste rajčice ili rajčeka kako ga još zovu. Vrlo su ukusni i umaci, marinade i juhe. Naša rajčica svemu tome daje nešto posebno.

IZAZOV JE UZGOJ, ALI I ISPROBAVANJE NOVIH OKUSA

- Čovjek u našim godinama mora se za nešto uhvatiti i nečemu se veseliti. Nama su to nove biljke, biljke koje uspijemo sami uzgojiti ma kako to u početku nemoguće izgledalo. A ako ih već uspijemo uzgojiti, onda ih naravno treba i znati pripremiti te pojesti. Treba se i naviknuti na nove okuse, odnosno treba biti otvoren za nešto novo, neisprobano.

Okusi jesu novi, govore nam složno, no nisu baš tako neobični da se čovjek ne bi mogao naviknuti na njih i koristiti ih, ako ne redovno, onda barem povremeno u svojoj kuhinji.

A kad već govorimo o egzotičnom bilju nije više rijetkost da ljudi u teglama uzgajaju đumbir, kavu, avokado, nar, kumkvat pa i običnije vrste poput limuna, mandarine, naranče, masline, banane. Nije nužno da ih jedu, ali onako za vlastiti gušt.

SADNJA I VAĐENJE CVIJEĆA U CVJETNJAKU I DVORIŠTU

Idealno je vrijeme za dijeljenje i presađivanje cvjetnih trajnica

3

Posla u jesen i te kako ima i oko cvijeća. Prije svega, vrijeme je sadnje lukovica proljetnica poput narcisa, tulipana, zumbula i šafrana. Ako već i jesu posađene, možda je vrijeme da se rasade, premjeste na neko drugo mjesto ili pak da im se doda nova boja ili novi miris.

I dok se te vrste sade, vade se one osjetljivije koje ne mogu preživjeti zimu u zemlji, već moraju ići na prohladno, suho i tamno mjesto. U tu

skupinu spadaju popularne kale i kane, gladiole i dalije.

Naravno, s prvim nagovještajem mraza na sigurno se sklanjaju lončanice s višegodišnjim cvijećem koje nas je tako lijepo veselilo tijekom ljeta svojim bojama poput pelargonija, begonija, sandevila, mandevila, bugenvilija, fuksija, oleandera i mnogih drugih. U zaštićene prostorije idu i filadendroni, fikusi, difenbahije, kućna paprat i slično sobno bilje koje smo također iznijeli na naše terase, ljetne kućice, sojenice ili u bilo koji drugi kutak dvorišta. Jer nema ničeg goreg od pažljivo njegovanog cvijeta ostavljenog na milost i nemilost prvom jesenskom mrazu. Nije ih dovoljno samo unijeti u kuću, već im treba pronaći i idealno mjesto bez propuha, s dovoljno svjetlosti i bez prevelike topline. I ne treba čekati prve minuse jer prevelika razlika u temperaturi obično rezultira odbacivanjem lišća što nitko ne želi.

Nažalost, one jednogodišnje, surfinije, verbene, kranjčeci, vodenike, vinke, salvije moraju se baciti, eventualno se prikupi sjeme za narednu sezonu.

Tijekom našeg nagradnog natječaja Čiji je vrt najljepši imali smo prilike vidjeti i čuti koliko truda Međimurci ulažu u uređenje svog dvorišta stalno nešto mijenjajući i dosađujući. A sada je pravo vrijeme za presadnju ili dijeljenje višegodišnjeg bilja poput hortenzija, hosti, paprati, katruža, perunika. Sade se novi grmovi ruža od stablašica, čajevki do floribunda, rodendrona, raznog drugog listopadnog ili zimzelenog grmlja ili drveća. Idealno je vrijeme i za sadnju živice od kaline ili lovor višnje, možda od forzicije, berberisa.

Postojeće grmlje se orezuje i priprema za zimu kako se veće grane ne bi slomile pod težinom eventualnog snijega. I ne samo da se ore-

Kasna jesen i zimski dani ne moraju izgledati otužno i tmurno. Naime, ima cvjetnih vrsta koje i te dane mogu učiniti ljepšim i vedrijima, stoga se sade nezaobilazne maćuhice, erike, vrijesak, razne multiflore...

zuje, već se i oblikuje u željeni geometrijski lik ili pak topiarij.

Kasna jesen i zimski dani ne moraju izgledati otužno i tmurno. Naime, ima cvjetnih vrsta koje i te dane mogu učiniti ljepšim i vedrijima, stoga se sade nezaobilazne maćuhice, erike, vrijesak, razne multiflore koje posebno lijepo izgledaju kad se rascvjetaju u teglama pred ulaznim vratima, na stepenicama ili balkonima. Dunjaricama se zreli plodovi pretvaraju u prekrasne narančaste i crvene bobice. Ostavljaju se i raskošni cvjetovi raznih pampas trava.

Od kasne jeseni do ranog proljeća sade se i voćke i obnavlja se postojeći voćnjak, vade se stara stabla koja više nisu u punoj rodnosti i zamjenjuju se novim, mlađim.

Naravno, ne treba zaboraviti ni na naš travnjak koji treba ući u period zimskog mirovanja lijepo pokošen i uredan bez opalog suhog lišća.

Posla ima, reklo bi se, preko glave. Od svega toga najvažnije je raditi polako, dobro rasporediti vrijeme, boraviti na otvorenom i onda je to pravi smisao vrtlarenja, uzgoja cvijeća i uživanja u ljepoti stvorenoj vlastitom rukom.

4

Polje i vrt

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

IZ AGROHOBLAJA SAVJETUJU

Nema sadnje bez kvalitetne zemlje

B

ilo da imate mali urbani vrt u srcu asfalta, nekoliko gredica cvijeća na balkonu ili živite u kući s okućnicom, svatko od nas može napraviti nešto za spas klime. Vječno je pitanje je li bolja jesenska ili proljetna sadnja pa smo za savjet pitali u AgroHoblaju u Murskom Središću. Tvrtka AgroHoblaj bavi se proizvodnjom organsko-mineralnih supstrata i poboljšivača tla.

Kvalitetna zemlja početak je svakog “idealnog zelenog kutka” rekla nam je Maja Hoblaj te nam odgovorila na pitanja.

• Koje su po vama glavne prednosti jesenske sadnje?

- Mijenja se klima pa su nam jeseni sve duže što biljkama daje mogućnost da ako ju posadite u jesen, ima bolju pripremu za prvu vegetaciju.

U jesen je tlo još uvijek dovoljno toplo da zacijele presjeci korijenovih žila te da se počne razvijati korijenov sustav.

Uslijed kiše i snijega tijekom jeseni i zime tlo se slegne pa se biljka bolje ukorijeni. Sadnice posađene u jesen, dolaskom proljeća bolje usvajaju hranjive tvari i vodu te imaju znatno jači i brži porast.

Jesensku sadnju treba obaviti kada je biljka u “mirovanju”. Dobar pokazatelj nastupa tog trenutka je potpuno opadanje lišća što je uobičajeno početkom studenoga, ali ponekad može biti i kasnije. Ako tlo nije smrznuto, moguća je čak i sadnja tijekom zime što je opet povoljnije nego proljetna sadnja. Iznimka su vrste koje mogu pretrpjeti znatna

oštećenja od niskih temperatura i te je takve vrste bolje saditi u proljeće.

• Imaju li prednosti visoke gredice?

- Visoke gredice su ograđene, izdignute površine različitih dimenzija koje omogućuju uzgoj mnogih biljnih kultura u kontroliranim uvjetima. Njihova visina ovisi o raspoloživom materijalu te potrebama. Za izradu okvira visokih gredica mogu poslužiti prirodni materijali poput dasaka, greda, paleta, stare cigle, crijepa ili pak nekog drugog materijala kojim raspolažete ili ga možete nabaviti po pristupačnim cijenama. Idealno je vrijeme za izradu visokih gredica kasna jesen ili rano proljeće, vrijeme kada imamo puno različitog biootpada koji pomiješan sa zemljom čini idealan medij za uzgoj biljnih kultura. Visoke gredice savršen su način uzgoja biljnih kultura na siromašnim i zakorovljenim tlima. U visokim gredicama se mogu uzgajati sve vrste povrća, cvijeća i začinskog bilja. Kako se brže zagrijavaju od okolnog tla, s uzgojem bilja može se započeti već u rano proljeće te se sezona može produžiti čak i u zimskim mjesecima ako ih zaštitite od mraza vrtnom koprenom. Biljke posađene u visoke gredice bujnije su, zdravije i zaštićenije od napada štetnika. Gustom sadnjom mješovitog bilja iskorištava se sav prostor te se zasjenjuje rast korova. Kako je tlo u visokim gredicama zaštićeno od gaženja, nije ga potrebno prekopavati, a kako su visoke onda ih je lakše i obrađivati.

Gotove mješavine za sadnju i presađivanje biljaka, voćaka i loznih sadnica sadrže sve hranjive elemente i mikroelemente potrebne za rast biljke. Dohranjivanje je potrebno tek kada biljka počinje bujno rasti s odgovarajućim mineralnim gnojivima. Naše mješavine gotovih supstrata bazirane su na više vrsta treseta i komposta te oplemenjene hranjivima namijenjenim određenim kulturama kao i agentom vlažnosti koji sprječava brzo isušivanje

Jesensku sadnju treba obaviti kada je biljka u “mirovanju”. Dobar pokazatelj nastupa tog trenutka je potpuno opadanje lišća

Visoke gredice mogu se postaviti i na terase i dvorišta, a izgled i oblik moguće je prilagoditi svakom prostoru. U početku je to malo više ulaganja, ali se brzo isplati.

• Isplati li se uložiti u zemlju?

-Gotove mješavine za sadnju i presađivanje biljaka, voćaka i loznih sadnica sadrže sve hranjive elemente i mikroelemente potrebne za rast biljke. Dohranjivanje je potrebno tek kada biljka počinje bujno rasti s odgovarajućim mineralnim gnojivima. Naše mješavine gotovih supstrata bazirane su na više vrsta treseta i komposta te oplemenjene hranjivima namijenjenim određenim kulturama kao i agentom vlažnosti koji sprječava brzo isušivanje.

• Zašto malč?

Malč osim što sprječava isušivanje tla i rast korova, postupnim raspadanjem obogaćuje tlo organskim tvarima i tako popravlja njegovu strukturu. Sprječava eroziju tla, a biljke koje rastu na malčiranim gredicama neće imati blatnjave mrlje po cvjetovima i listovima. Njime smanjujemo utjecaj ekstremnih temperatura na tlu, a smanjuje i gubitak temperature tla tijekom noći. Njegovom redovnom upotrebom na prirodan način nadzirete rast korova. Malčirati možete svakojakim materijalima, a najzastupljenije je drvenom sječkom ili ekspandiranom glinom različitih granulacija.

(S. Zorković)

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Polje i vrt

5

VRTNI CENTAR IVA IZ ŠTEFANCA

Neka se i vaša okućnica obogati jesenskim bojama!

K od odabira biljaka za sadnju u vrtu, treba voditi računa o tome kako one rastu, što im sve treba za život, kakve će u budućnosti postati i koliko im vremena za to treba. Tu su određene veće ili manje potrebe za svjetlom i vodom te specifični zahtjevi nekarakteristike tla. Naravno, poželjno je da boja lista i cvijeta paše uz trenutnu boju fasade. Osobito popularni ukrasi u vrtu ovih su godina biljke crvene boje, koje se slažu sa svim oblicima eksterijera.

TKO VOLI SUNCE, A TKO SJENU?

Svi pravi borovi (Pinus sp.) za rast zahtijevaju puno sunca, moraju rasti na otvorenom ili s južne strane objekata koji bacaju sjenu. U sjeni uživaju tise, rododendroni, hortenzije, božuri, bršljani, božikovine, hoste i druge vrste porijeklom iz donjeg šumskog horizonta.

Rododendroni, azaleje i erike osim sjene vole i kisela pH zemljišta te ih nećemo saditi u vapnenim uvjetima tla koje ima viška kalcija. Cvjetne gredice s tagetesima i gazanijama stavite na sunčanu poziciju. Ako želite cvijeće u sjeni, onda stavite vodenike ili vinke i uokvirite ih hostama. U hladovini raskošnu boju daju i božuri, a teksturu i sjaj božikovine.

Na kosinama (škarpama) koje su okrenute prema jugu i podložne su eroziji dobro je posaditi neko nisko grmlje koje dobro pokriva tlo, a otporno je na sušu. Za

to su kotoneasteri kao stvoreni. Na sjeverne kosine možemo staviti bršljane ili lonicere pokrivačice. Penjačice kao što su petoprste lozice i clematisi lijepo će nam prekriti pergole i žičane ograde.

Troprsta lozica se penje uza zid kao i bršljan pa njima prekrivamo nelijepe zidove i betonske ograde.

CRVENA BOJA KRALJICA JE SVIH JESENSKIH VRTOVA

Vrsta i varijeteta biljaka s crvenim listovima ima mnogo. Najviše ih je među javorima. Acer platanoides 'Crimson King' i 'Royal Red' su crvenolisni kultivari javora mliječa. To su velika stabla za drvorede. Crvenolisna, ukrasna šljiva stručno se zove Prunus cerasifera 'Nigra'. Cvate vrlo rano, u ožujku ili početkom travnja. Uz cvatnju razvijaju se i listovi koji imaju u početku svjetlocrvenu, a kasnije tamnocrvenu boju u toku čitave godine. Tamnocrvene su joj i mlade grane. Ona je manje stablo koje će narasti do 6 ili 8 metara, ovalne do okrugle krošnje. Pogodna za sadnju u parkovina, uskim ulicama i manjim vrtovima. Nije posebno izbirlijva u pogledu uvjeta uzgoja. Može poslužiti kao crveni dio palete boja u vrtu umjesto puno osjetlijvijeg crvenog javora. Ima i komparativnu prednost u usporedni s njim, to je njena izdašna cvatnja. Ova kasnija tamnocrvena boja u šljive je u najvećim ljetnim žegama postojanija od javorove crvene boje. Javor u takvim uvje-

tima zna poprimiti smeđecrvenu boju, dok šljiva ostaje vjerna opisu tamnocrvene boje.

Prunus serrulata Royal Burgundi je manje drvo koje naraste do 8 m. Krošnja joj je ovalna ili vazasta. Što se tiče tla ne postavlja posebne zahtjeve. Voli mjesta s puno sunca. Uvjeti uzgoja nisu komplicirani. Osim prekrasne cvatnje u travnju, krasi je dekorativna jesenska boja lista. Većina trešanja ima lijepe, plamene boje lista prije opadanja. U kombinacijama jesenskih boja ova je trešnja

definitivno maštovitija i od javora. Ako imate mali vrt, odaberite 'japanske crvene javore' i razne izvedbe Photinije frazeri 'Red Robin'.

DRVEĆE ŠARENOG LIŠĆA ČINI VAŠE DVORIŠTE OSEBUJNIM

U velikoj skupini dveća šarenog lišća vrlo je raširena vrbica Salix integra 'Hakuro Nishiki', grm nacijepljen na ravno stablo jedne druge vrbe. Izgleda u vrtu kao 'malo drvce koje cvate cijele godine'. To bijelo/roza što se vidi po vrhovima ovog elegantnog stabalca nisu cvjetovi, nego su mladi šareni listovi.

Kad drveće ima žutu boju lista onda kažemo da je zlatno. Najčešći zlatni kultivari su među čempresovkama (pačempresi i tuje), borovima i javorima. S žutom bojom nije dobro pretjerati u vrtu.

Nikako je ne bi smjelo biti više od nekih desetak posto u odnosu na zelenu boju. Kad vidimo da je vrt 'jako žut' pomislimo da tu nešto ne štima s ishranom biljaka ili su gladne dušika ili pate od željezne kloroze. Zato, ako volite zlatne nijanse lišća, posadite uz njih i tamnozelene kultivare da se vidi da je 'sve u redu', a i estetski je kontrast zelene i žute jako simpatičan.

Ako smo vam daleko, posjetite naš web shop i sve biljke naručite iz udobnosti vlastitog doma. Stići će očuvane, s pažnjom odabrane i zapakirane. Posjetite web stranicu https:// vrtnicentariva.hr/trgovina/ i odaberite nešto za vaš dom, terasu, okućnicu ili vrt

Naša želja je istaknuti važnost svih karakteristika određenih biljnih vrsta kad im biramo poziciju u vrtu. Konkretne stvari će vam reći stručnjaci kod nabave sadnica u našim Vrtnim centrima u Štefancu i Koprivnici. Pronađite nas na adresi Braće Radić 54 u Štefancu i u Koprivnici na adresi Križevačka cesta 61. Za sva pitanja slobodno nas kontaktirajte na telefon 040 337 741 ili 048 625 489

6

Polje i vrt

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI IZ CENTRA DR. RUDOLFA STEINERA

ž Jesenski radovi u biodinamickom vrtu Piše:AmalkaVukelić,dipl.ing.agr.

Voditeljica biodinamičke proizvodnje Centar dr. Rudolfa Steinera

Z

namo da je jesen vrijeme ubiranja plodova i laganog odumiranja, odmaranja prirode do novog proljeća. Vrtlari gledaju na jesen iz malo drukčije perspektive. Jesen je vrijeme pripreme za novo vrtlarsko razdoblje koje nastupa krajem zime, stoga je to idealno vrijeme za novi početak.

Kad kažemo početak, mislimo na pripreme koje su neophodne kako bi naš vrt u proljeće te čitavu narednu sezonu mogao davati obilje plodova. Koliko i kakve plodove ovisi ponajviše o kvaliteti tla, stoga zapitajte se i provjerite je li vam tlo u vrtu zdravo i vitalno. Dakle, sad je vrijeme za pripremu komposta – hrane za tlo.

KOMPOSTIRANJE Najjednostavniji i najefikasniji način zbrinjavanja organskog otpada je kompostiranjem. To je proces razgradnje organske tvari uz pomoć mikro i makro organizama do divnog crnog komposta koji svi želimo u svom vrtu.

Kompostne hrpe mogu se slagati u jesen ili u rano proljeće, ali preporuka je u jesen s obzirom na činjenicu da se kompostna hrpa zagrijava u svojoj termofilnoj fazi i do 60 stupnjeva pa je bitno koja je temperatura okoliša kako ne bi došlo do samozapaljenja hrpe.

Kompostna hrpa trapezastog je presjeka i slaže se u slojevima u kojima je odnos ugljičnog i dušičnog dijela 60:40. To znači da 60 % sastojaka kompostne hrpe mora biti organskog biljnog porijekla (sječkanje grane, suha trava, slama, otpaci iz vrta, otpaci iz kućanstva –

bez mesa, kostiju i citrusa), dok bi 40 % sastojaka trebalo biti životinjskog porijekla (svježi stajski gnoj). Ako niste u mogućnosti nabaviti gnoj, on se može zamijeniti s prošlogodišnjim kompostom kojeg ste sačuvali.

Na dno kompostne hrpe slaže se tanak sloj granja kako bi se omogućilo otjecanje viška vode iz hrpe kako hrpa ne bi trulila. Vršni dio mora se dobro izravnati s ciljem upijanja atmosferske vode u hrpu koja natapa materijal i hladi proces zagrijavanja.

Kompostna hrpa slaže se slojevito pazeći na njezin omjer veličina. Širina hrpe koju započnemo slagati može biti 2,5-3 m, dok će krajnja širina po završetku na vrhu biti 2-2,5 metra zbog trapezastog oblika. Visina neka bude 1,5-2 m, a duljina ovisi o količini materijala kojim slažete hrpu, veća količina znači i veću dužinu.

Slojevi se slažu tako da se stavlja prvi sloj ugljične komponente, zatim tanji sloj dušične i potom bi bilo idealno ako biste imali pepela od drveta za posipanje i neutralizaciju pH. Slojeve slažete dok ne postignete željenu visinu.

Nakon što je kompostna hrpa složena, dobro se sabije (hodanjem po vrhu) i prekrije slamom ili suhom travom.

Da vjetar ne bi raznosio materijal, na sve to stavite i dvije daske.

BIODINAMIČKIM PRIPRAVCIMA PREPARIRATI KOMPOSTNU HRPU

I ono najvažnije, u zadnjoj fazi izrade kompostne hrpe dodaju se biodinamički pripravci. Oni služe kao pomoć u dozrijevanju komposta i balansiranju nutritivnih

tvari koje se u njemu nalaze.

Pritom se koristimo biodinamičkim pripravcima od 502 do 508. To su biljni pripravci koji su dozrijevali u animalnim ovojnicama tijekom godine i svaki od njih ima utjecaj na drugi mikro ili makro element u kompostu.

Biodinamičke pripravke koji su vam potrebni da biste preparirali kompostnu hrpu možete nabaviti u Centru dr.

Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu u kojem se redovito izrađuju svake godine upravo za ovu potrebu.

Nakon 6 mjeseci (ili još bolje godinu dana) naš kompost je zreo i spreman za upotrebu. Sad je već proljeće i ono na čemu smo vrijedno radili ove jeseni višestruko nam se isplaćuje plodovima naših biljaka i kvalitetom tla.

Gnojidba kompostom u kojem su sadržani navedeni biodinamički pripravci ima za funkciju oživljavanje tla, a samo živa materija može stvoriti novi život pun vitalnosti i zdravlja. Stoga, imajmo na umu: onakvi smo kakvu hranu jedemo.

Za informacije i savjete kontaktirajte Centar dr. Rudolfa Steinera, Donji Kraljevec.

MEĐIMURSKI ŠTACUN ČAKOVEC - SVJEŽE IZ MEĐIMURSKIH POLJA

Najbolje ‘z Medimurja M

eđimurski štacun je model zadružne suradnje međimurskih poljoprivrednika pokrenut od strane udruge Najbolje 'z Međimurja. Suradnju čini više od 35 proizvođača s preko 200 različitih izvornih međimurskih proizvoda. Štacunom upravlja zadruga u kojem svaki član ima pravo glasa i direktno upravlja poslovanjem.

Dostupnost lokalno proizvedene hrane od iznimne je važnosti, a naročito dolazi do izražaja u trenucima krize. Novac kruži lokalno i hrana se jede u okruženju u kojem je proizvedena. Iza svakog proizvoda u Štacunu stoji obitelj iz Međimurja što rezultira proizvodima iznimne kvalitete i hranjive vrijednosti. Kupnjom u Međimurskom štacunu novac do-

biva onaj koji ga i zaslužuje, proizvođač.

Posjetite nas i podržite svoje poljoprivrednike.

Međimurski Štacun Trg Eugena Kvaternika 5, Čakovec T: 097 708 7180 medimurski.stacun@gmail.com

Međimurski pinklec – odaberi proizvode i složi svoj savršeni poklon paket za svaku prigodu

30. listopada 2020.

Polje i vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

TRGOVINA I SERVIS MOTORENI IZ NEDELIŠĆA VAS POZIVAJU

Upoznajte naših 5 aduta za jesenske radove!

1.

MOTORNE PILE

ECHO lančane pile izrađene su tako da dugo traju. Još od prve pile, 1963. godine, inoviraju i poboljšavaju te su sve prepoznatljivije na svjetskom tržištu. Linija se sada proteže na 70 cm3, uz uključivanje CS-7310SX. Nova pila s gornjom ručkom DCS-2500T prvi je baterijski proizvod koji je ušao u seriju X i određen je za revoluciju percepcije baterijskog alata u industriji. Značajke koje povećavaju učinkovitost uključuju sustave za smanjenje vibracija, automatske podmazivače, inercijske kočnice lanca, elektronički sustav upravljanja i patentiranu tehnologiju G-Force koja uvelike smanjuje potrebu za održavanjem motora. Bilo da režete, obrezujete ili sječete, na ECHO motornu pilu se možete pouzdati.

2.

MOTORNI TRIMERI

Od održavanja zelenih površina do obrađivanja gustog raslinja, trimeri ECHO djeluju besprijekorno. Kućišta High Torque (pet položaja ležaja za minimalni otpor, minimalni šum i maksimal-

ni prijenos snage, prijenosni omjer 1:2,07 nasuprot standardnom 1:1,3) zupčanika s visokim okretnim momentom omogućuju korisnicima prolaz kroz gusto raslinje i visoku travu u jednom prolazu. Desetljećima se postupno poboljšava smanjenje vibracija i ergonomija na trimerima tako da možete brže raditi i učinkovitije obavljati poslove.

3.

MOTORNE ŠKARE ZA ŽIVICU

ECHO škare za živicu dizajnirane su tako da budu izdržljive, lagane i dobro uravnotežene. Uz lagane prijenosnike, dugotrajne noževe i nosače motora koji smanjuju vibracije, korisnici dobivaju i profesionalne performanse uz maksimalnu udobnost. Maksimalni fokus je na udobnosti i performansama, postupno prilagođavajući svaki aspekt za najbolje moguće iskustvo. Podizanjem ručica škara za živicu za 5 stupnjeva pronađen je optimalan položaj smanjujući kontakt ruku s živicom i omogućavajući neometano upravljanje tijekom rada.

Pažljiva posvećenost malim detaljima čini rad ugodnijim i učinkovitijim.

4.

MOTORNI PUHAČI

ECHO je razvio prvi leđni puhač, prvi ručni puhač i prvi “tihi” puhač. Anti Vibe tehnologija smanjuje vibracije i njihanje te tako poboljšava performanse uređaja i udobnost prilikom rada. Samim time drastično je smanjen umor korisnika te olakšano ruko-

vanje. Stoga, ako tražite vodeći puhač na tržištu, ECHO je pravi izbor za vas.

5.

MOTORNI TELESKOPSKI OBREZIVAČ

S obrezivačem ECHO PPT2620ES nema više žongliranja na drhtavim ljestvama! Radite brzo i sigurno s poda uz priključke s kojima dosežete preko 6 metara.

Obrezivač sadrži veliku ergonomsku ručku za izvrsno rukovanje, prilagodljiv pojas koji osigurava bolju raspodjelu težine te dokazan i pouzdan 2-taktni motor s elektronskim paljenjem, radilicom s više ležajeva, toplinski izoliranom kapsulom i integriranim katalizatorom koji veže respiratorne toksine iz ispušnih plinova.

Osnovna duljina cijevi je 401 cm, a s nastavkom od 120 cm više ni vrlo visoke grane ne predstavljaju problem. S jedinstvenim nastavkom za šišanje živice s podešavanjem kuta rezanja od 120° također možete obrezati visoku živicu sa zemlje. S ovim obrezivačem dostupan je još niz raznih nastavaka za sve vrste poslova u vrtu.

ČALOPEK STROJARSTVO ZA UREDNO GOSPODARSTVO

Obiteljska firma s više od 40 godina tradicije i iskustva

T

vrtka Čalopek strojarstvo iz Pušćina razvila se iz bravarske radionice 1976. godine, a pokrenuli su je supružnici Katarina i Stjepan Čalopek.

Tijekom četiri desetljeća postojanja i uspješnog vođenja firme na tržištu proizvodnje poljoprivrenih strojeva postigli su kvalitetu i inovativnost koja ih svrstava među lidere. Nakon poplave koja ih je zadesila 2012. godine i gubitaka koje su pretrpjeli, bez ičije pomoći uspjeli su se ponovno dići na noge i za-

i industrijskim procesima proizvodnje, montaže i kontrole. jedničkim snagama nastaviti put prema postavljanju novih standarda u poljoprivrednoj mehanizaciji. Danas firmu vodi njihov sin Elvis Čalopek te njegova supruga Ivana i trenutno zapošljavaju 15 djelatnika u proizvodnom prostoru od 1400 m2. U svom proizvodnom programu ponose se uređajima koji se koriste u poljoprivrednim

PROIZVODE IZVORNO MEĐIMURSKE POLJOPRIVREDNE STROJEVE

Tvrtka su u Međimurju koja se bavi izradom i proizvodnjom poljoprivrednih strojeva, a svojim znanjem i kvalitetom izrade zadovoljavaju standarde i domaćeg i stranog tržišta.

Izvoze u Sloveniju, Mađarsku, Austriju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i ostale zemlje. Domaći ljudi i domaće iskustvo probijaju se na tržištu poljoprivredne mehanizacije.

Svakodnevno usavršavaju svoj proizvodni program i postaju tvrtka poznata po ispunjavanju želja kupaca.

Izrađuju malčere, strojeve za pripremu stočne hrane i transportne trake. Posebno iz svog proizvodnog programa ističu malčere batičare MBL, MBR i MBP, rotacione malčere, mješaone stočne hrane i mlinove čekičare. Proizvode

još i transportne trake za industrijsku proizvodnju. Razvili su i dva stroja posebno prilagođena ekoproizvodnji u voćarstvu i vinogradarstvu, a to su voćarski malčer i rotacioni malčer s bočnim diskom. Oni u voćnjacima i vinogradima omogućuju manje upotrebljavanje pesticida i insekticida te na taj način žele osvijestiti i potaknuti kupce da se okrenu ekološkoj proizvodnji, koja je

uz njihove strojeve dostupnija i lakše ostvariva.

NUDE NIZ USLUŽNIH DJELATNOSTI

Uz proizvodnju strojeva nude i cijeli niz uslužnih djelatnosti. Najviše ističu plastificiranje i balansiranje, a tu je još i usluga CNC tokarenja, glodanja, CNC savijanja, CNC

rezanja i laserskog rezanja.

Uslugom plastificiranja zaštitit će metale od vanjskih utjecaja i postići da duže traje, a sve na ekološki način.

Svojim znanjem i kvalitetom izrade zadovoljavaju standarde i domaćeg i stranog tržišta

8

Polje i vrt

30. listopada 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

LAG MEĐIMURSKI DOLI I BREGI PODUPIRE POLJOPRIVREDNIKE

ž 31 OPG dobio bespovratna sredstva Do sada cak

L

okalna akcijska grupa Međimurski doli i bregi je udruga koja okuplja predstavnike javnog, gospodarskog i civilnog sektora. Objedinjuje područja petnaest jedinica lokalne samouprave zapadnog i sre-

dišnjeg dijela Međimurske županije (Belica, Domašinec, Gornji Mihaljevec, Mala Subotica, Mursko Središće, Nedelišće, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec,

Štrigova i Vratišinec), a cilj je uspostava partnerstva svih sektora i povezivanja svih razvojnih aktivnosti i projekata na području na kojem je osnovan LAG. Udruga je utemeljena na načelima LEADER principa u svrhu pro-

micanja održivog ruralnog razvoja.

LAG Međimurski doli i bregi u svojoj baznoj djelatnosti provodi Mjeru 19, Program ruralnog razvoja RH, temeljem Lokalne razvojne strategije LAG-a 2014. - 2020.

U Mjeri su definirani okviri i uvjeti za razvoj područja te financiranje projekata s područja LAG-a koji su usklađeni s LRS i Programom ruralnog razvoja.

Kontinuirano se informiraju i animiraju članovi, kao i cjelokupno stanovništvo s područja LAG-a te šira okolina s aktivnostima i radom Lokalne akcijske grupe Međimurski doli i bregi.

Na području LAG-a provode se promotivne i edukativne aktivnosti za civilni, gospodarski i javni sektor s temama koje su bitne i aktualne za razvoj i jačanje kapaciteta pojedinog sektora, a sve s ciljem promocije LAG-a i LEADER pristupa te u sklopu provedbe projekata u kojima je LAG partner.

Na temelju dobro izrađene Strategije LAG-a i Ugovora s Ministarstvom poljoprivrede i APPRRR-om, LAG-u su dodijeljena sredstva u visini od 12.019.130,00 HRK za ruralni razvoj i provedbu projekata za korisnike s LAG područja.

Do sada je LAG sveukupno raspisao 6 natječaja i to za Potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava (za OPG-ove) i Poboljšanje opće društvene infrastrukture i proširenje lokalnih temeljnih usluga (za općine i gradove).

Navedenim natječajima za OPG-ove (TO 6.3.1.) LAG Međimurski doli i bregi do sada je ukupno dodijelio

3.480.432,00 HRK putem 31 odobrena projekta OPGa i time omogućio malim poljoprivrednicima da dobivenim sredstvima podignu svoju konkurentnost i tržišni potencijal. Svaki odobreni OPG dobio je bespovratnu potporu u visini od 15.000 eura.

Stalnim radom po terenu i osluškujući potrebe stanovništva s područja LAG-a, uočeno je da je podrška najpotrebnija malim obiteljskim gospodarstvima, koja iz vlastitih prihoda ne mogu osigurati sredstva za ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju i proširenje proizvodnje.

Na temelju uspješnosti u provedbi LEADER mjere LAG Međimurski doli i bregi odabran je od strane Ministarstva poljoprivrede i APPRRR-a u prvih pet najuspješnijih LAG-ova RH, stoga su mu dodijeljena dodatna sredstva u visini od 1.848.550,00 HRK. Dodatna sredstva, a temeljem raspisanog novog Natječaja, LAG Međimurski doli i bregi odobrit će i dodijeliti sredstva za novih 16 projekata za razvoj malih OPG-ova s područja LAG-a.

Značajna su to sredstva koje je LAG plasirao (sveukupno 47 OPG-ova) u samo 2 godine na svoje područje i time značajno doprinio povećanju konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača, ali i ukupnom razvoju područja LAG-a.

SOBNO BILJE posebno je osjetljivo na niske temperature pa ga treba spremiti u zaštićene prostore

Pazite na svoje ljepotice U

kasno proljeće iznijeli smo van, na otvoreno i naše sobne ljepotice.

Popunili smo njima kutove balkona, obrubili terase, vanjske stepenice, a posebno lijepe ostavili smo pred ulazna vrata. Naravno, tu su prije svega tegle raznih fikusa, od šarenolisnog i zelenog benjamina, gumijevca i robuste.

Također, ima tu filadendrona, difenbahija, šeflera, kućnih paprati, raznih puzavaca, sansiverije, orhideje i tako u nedogled.

Pazili smo ih cijelo ljeto, zalijevali, prihranjivali, otkidali suhe listove, a po potrebi i presađivali u veće tegle.

One su tu ljubav i trud nagrađivale bujnim rastom, prekrasnim listovima i pokojim cvijetom. Tipični predstavnici sobnog bilja uglavnom se odlikuju raskošnim lišćem,

a manje cvijetom. Stoga, uživali smo ispijajući kave rano ujutro u njihovoj hladovini, ugošćavali prijatelje, izmjenjivali pelcere.

Dolaskom jeseni te naše krasotice treba spremiti jer neće preživjeti prvi mraz.

Vraćamo ih na staro mjesto na kojem su boravile protekle godine. Novim biljkama tražimo pogodno mjesto s odgovarajućom temperaturom i svjetlošću. Istina, već se unaprijed mirimo sa činjenicom kako baš sve i neće preživjeti. Prije unošenja u kuću ili stan biljke treba pregledati, odstraniti uvele i oštećene listove, izbaciti eventualne uljeze poput smrdljivih martina, glista, puževa, gusjenica, biljnih uši. Pozornost treba obratiti i na teglu i podložak koje treba oprati i tek tada unijeti u kuću.

Kad već govorimo o teglama, uglavnom se koristimo onim plastičnim koje se danas mogu kupiti u svim bojama, veličinama i oblicima. S druge strane, kako smo ljubitelji bilja, zelenila i prirode, sve je veći trend odbacivanja takvih cvjetnih posuda i korištenje onih od prirodnih materijala. Ali, kao što je dobro poznato, tegle od terakote i nisu baš tako povoljne, posebno one veće.

I tu postoji rješenje u vidu “uradi sam”. Jedna od mogućnosti je izrada vlastitih tegli od starog papira i cementa.

Druga, trenutno najpopularnija metoda izrade, je na bazi starih ručnika i cementne juhe. Kako su pred nama duge, zimske večeri, ovo je idealno vrijeme za upravo nešto takvoga. Manja vreća cementa košta koliko i jedna srednja

tegla, a od nje se može dobiti barem desetak originalnih posuda. Uz to, rješavamo se starih ručnika, majica, plahti, gunjeva i slično. Postupak je vrlo jednostavan.

U cementnu juhu namoči se stara krpa i prebaci preko izabranog kalupa. Za to pak može poslužiti stara tegla, plastična flaša, odnosno sve zavisi o tome kakvu posudu želite i trebate. Nakon što se osuši, prefarbate teglu željenom bojom, a možete još i dodatno oslikati. Pravila nema, jedino ograničenje je vaša mašta. Dakle, nije skupo te kreativno ispunjavate slobodno vrijeme i još dobijete uporabne posude. Uostalom, zbog epidemiološke situacije se ne može nikamo u “skitnju” pa zašto onda ne to iskoristiti.

(Vlasta Vugrinec)

Jednostavna, jeftina i unikatna tegla iz domaće radinosti