__MAIN_TEXT__
feature-image

Page 1

Godina XVIII.

Broj 959.

^akovec, c, PETAK, 31. sije~nja 2014.

Cijena 7 kuna

str. 2-3

TRAGEDIJA U ŽIŠKOVCU: eksplozija pei za centralno grijanje odnijela je život 27-godišnjaka iz akovca

Danko Toplek otišao je zauvijek, a samo je želio otkloniti kvar ŽUPAN Posavec u Zagrebu oštro istupio protiv naina na koji provode regionalizaciju

RUSI DALI NAJVEE POVJERENJE MEIMURSKIM RSKIM GRAEVINARIMA za Olimpijadu u Soiju

Meimurci gradili apartmane za Putina i Medvedeva str. 46-47

Iz kancelarija na teren sad moraju i šefovi smjena

str. 4

str. 5

MEIMURJE ZASLUŽUJE VIŠE!

O NOVOM USTROJU POLICIJSKIH POSTAJA u Murskom Središu, Prelogu P i Štrigovi govori Kristijan Srpak

str. 15

str. 17

JULIJE TOPLAK IZ PUŠINA uzgaja najbolje meimurske kokoši

JOSIP MUNAR iz Selnice rekorder u dobrovoljnom darivanju krvi:

Meimurska kokoš daje puno mesa i jaja, a k tome je i lijepa

Najdragocjeniju tekuinu darovao

www.bister.hr

136 puta str. 44


2

Aktualno

UREDNIKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Vješte kulise skrivaju istinu "obinom" ovjeku Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

N

i ova Vlada, kao ni mnoge prije, nema pravu hrabrost obraunati se s onim što zaista ne valja, nego i dalje pokušava “zatui“ i onu manjinu u Hrvatskoj koja radi pošteno, privrjeuje, mui se. Upravo je ta manjina ostala dežurna koza koju se i dalje erei. e daj Bože da ste sluajno dužni par stotina kuna Poreznoj upravi za prošlu godinu, iako je ona možda i vama dužna jer ste pretplatili porez. Odmah e vas ovršiti i preko FINA-e naplatiti, primjerice, porez na CMV, ali u tri puta veem iznosu od onoga što ste stvarno dužni, dok istovremeno na povrat poreza morate ekati sve do ljeta. isto vrijeme takoer, primjerice, prvi Liniev suradnik u Ministarstvu inancija Branko Šegon, koji je da ima morala ve odavno morao dati ostavku na svojem dužnosnikom položaju, potpisuje i oprašta u predsteajnim nagodbama iznose tvrtkama koji se mjere u milijunima kuna. ok je Holy doživjela pritiske zbog kojih je na kraju morala otii iz SDP-a, sada tih pritisaka nema, iako e upravo zbog takvih i njemu slinih ta stranka gotovo sigurno izgubiti sljedee izbore. er brani one koji se ne smiju braniti. Kako može ovjek raditi u državnoj upravi za 15.000 kn i istovremeno voditi privatni biznis vrijedan desetke milijuna kuna. Pa što e njemu taj sitniš od kojih 200.000 kuna godišnje, kad istovremeno barata s milijunima kuna. Zar ne postoji u državi ovjek sklon SDP-u, ili možda neki inancijski strunjak, neovisan, koji e bez repova doi u dr-

N

U

D

J

31. sijenja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

žavnu službu i nee biti u oiglednom sukobu interesu, bez obzira kakva bila odluka Povjerenstva. no što je najvei problem jest da vladajui i dalje oito nemaju volju da se suoe s pravim izazovima kad je pošteno bavljenje politikom u pitanju, kako to SDP-ovci vole kazati za sebe. I dalje je na sceni slian obrazac ponašanja kad su mnogi dužnosnici u pitanju, koji je vrijedio i ranije. Što bliže vatri na (para)državnom položaju kako bi bio zbrinut ili mogao rješavati privatne probleme. aratili su oko Šegona i mediji. Jutarni list protiv Indexa.hr, što najbolje govori o kakvim se niskim strastima ovdje radi i što se valja "iza brda“. Jedni Šegona napadaju iz svojih interesa, drugi ga "ne eree“ ili ak stavljaju u obranu iz svojih interesa. tako dok se narod zabavlja raznoraznim aferama, provodi se nakaradna regionalizacija koju, naravno, podržavaju svi nacionalni mediji, jer i oni bi tu mogli omastiti brk. U pitanju nije decentralizacija, nego još vea centralizacija, u kojoj sve mora biti pod kontrolom Zagreba, pa tako i nacionalnim medijima odgovara situacija da "prodaju muda pod bubrege“ obinom ovjeku koji ne shvaa što se dogaa iza kulisa.

O

Z

I

VIJEST(I) TJEDNA

Oštar stav župana prema nakaradnoj regionalizaciji U ponedjeljak je u Zagrebu, na inicijativu prve potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusi, održan okrugli stol o danas aktualnoj temi regionalizacije i decentralizacije. Meimurski župan Matija Posavec rekao je na tom skupu kako je, na žalost, niz primjera da se decentralizacija provodi selektivno i bez strategije te, u nekim segmentima, postaje predmetom politikih trgovina, što je krajnje opasno. - Zbog toga Vlada mora sustav regionalizacije i decentralizacije provoditi na temeljnim pretpostavkama, poput formiranja institucije koja je koordinator procesa decentralizacije, aktivnog ukljuenja svih razina vlasti, ali i svih zainteresiranih sudionika, jednostavnim rješenjima i transparentnim kriterijima, strateškim planiranjem, sustavom dobrog upravljanja i mjerljivim rezultatima. I ako želimo postii cilj eikasne administrativno-teritorijalne organizacije, tada je potrebno deinirati podruje prava i ovlasti. U ureenim zemljama osnovni kriterij za formiranje regije je povijesno nasljee, kulturni identitet i cjelovitost, a tek tada broj stanovnika i iskalni kapacitet, poruio je naš župan. Opširnije na str. 5.

(NE) SVIA NAM SE

Josip Munar iz Selnice krv darovao 136 puta Danas 55-godišnji Josip Munar iz Selnice prvi put je dobrovoljno krv darovao u svojoj 18. godini života i od tada je najdragocjeniju tekuinu dobrovoljno darivao ak 136 puta. - Za darivanje krvi oduševio sam se kada sam vidio svoje sumještane kako hrle na dragovoljno darivanje i poslije se druže uz kobasice i pivo koje su dobili o d crvenog križa. Moj a volja za darivanje krvi ne gubi se ni jednog trenutka jer znam što i koliko tua krv znai onome koji je treba hitno ili esto. Moja krvna grupa je 0 negativna i svakome odgovara. Vjerujem kako je moja krv mnogima pomogla, a hvala Bogu ja tuu nisam do sada trebao, rekao je Munar. Detaljnije na str. 17.

Nesree zbog snježnih vremenskih neprilika Mnogi su se obradovali snijegu i zimi koja je kasnila u našem kraju, ali vozai kad dou na cestu sigurno nisu najsretniji kada su ceste pod snijegom, skliske i mokre. Tako je bilo prošli vikend, a tako e biti i ovaj, najavljuju prognostiari, pa stoga budite dodatno oprezni, kako se ne bi dogodile nesree sline onima koje su obilježile protekli vikend. Tako su se dogodila ak dva sudara, kao i nalet na biciklista, a svemu su kumovale vremenske neprilike i nedovoljna pažnja voza(ic)a u nepovoljnim uvjetima na prometnicima. Više na str. 8.

TRAGEDIJA U ŽIŠKOVCU PIŠU: STJEPAN MESARI, ANTONIJA ZBILJSKI FOTO: ZLATKO VRZAN

U srijedu 29. sijenja oko 10.50 sati u Žiškovcu u prostoru izdvojenoga proizvodnog pogona poduzea, sa sjedištem u Šenkovcu, dogodila se eksplozija u kotlovnici, pri emu su ozlijeena tri zaposlenika. Jedan od njih, 27-godišnjak iz akovca, od zadobivenih je ozljeda preminuo na mjestu dogaaja, službeno je priopila PU meimurska o traginom dogaaju. Preostala dvojica, 41godišnjak iz Šenkovca i 45-godišnjak iz Makovca, prevezeni su u Županijsku bolnicu akovec, gdje im je pružena lijenika pomo, pri emu je utvreno da su lakše ozlijeeni i zadržani su na daljnjem lijeenju. Oevid na mjestu dogaaja uz pomo inspektora za zaštitu od požara Policijske uprave meimurske obavila je zamjenica opinskoga državnog odvjetnika u akovcu, pri emu je utvreno da je do eksplozije došlo uslijed pregrijavanja vode zbog tehnikog kvara na pei za centralno grijanje na kruta goriva, stoji na kraju priopenja policije.

EKSPLODIRALA

Dank zauvije otk

Oevidac Šopar: Danka se nisam usudio dirati, bio je teško ranjen Izdvojeni pogon tvrtke “TOP Commerce” iz akovca nalazi se u Žiškovcu u dvorištu obitelji Mikulaj, koja je svojevremeno imala drvopreraivaku radionicu. Tragedija koja se u srijedu dogodila bila je kobna za Danka Topleka, jednog od lanova obitelji Toplek, vlasnika tvrtke “TOP Commerce”, koja se inae bavi, kako stoji u njihovoj djelatnosti,

Na mjesto nesree u kratkom roku stigli su i hitna i vat ozlijeen, nije bilo - preminuo je n

Što je dovelo do e Pritisak vodene pare bio je tako velik da je eksplozija potrgala metal Zapitali smo strunjake kako je mogue da je došlo do eksplozije kotla s vodom, odnosno pei koja se loži na drva u Žiškovcu. Inženjeri strojarstva s kojima smo razgovarali kažu da postoje tri sustava za kontrolu na pei. Prvi sustav je sama regulacija pei za loženje, zatvara se i otvara zrak, a time regulira gorenje u pei i temperatura u pei. Drugi sustav je sam sigurnosni ventil na kotlu,

odnosno cijevi za centralno grijanje, koji je prema prvim izvješima možda doveo do tragedije jer je navodno bio neispravan. Trei sustav za smanjivanje opasnosti od pregrijavanja je sigurnosni ventil pei, koje imaju neke pei. Što je zakazalo, teško je rei. U Žiškovcu je došlo do eksplozije vodene pare. Po tome je oito da je došlo do jakog pregrijavanja pei za centralno grijanje i stvara-

nja vodene pare iz kotlovske vode, koja onda izvanredno pojaava pritisak u kotlu i cijevima. Koliko je taj pritisak bio jak da je potrgao metal, to moraju utvrditi vještaci, no sigurno je bio jako velik. Eksplozija pei za drva za centralno grijanje veoma je rijetka u našemu kraju, ne pamti se kad se to dogodilo. Navodno su trojica radnika bila oko pei kad je došlo do eksplozije.


31. sijenja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

3

A PE za centralno grijanje i odnijela zauvijek mladi život - 27-godišnjaka iz akovca

ko Toplek otišao je ek, a samo je želio kloniti kvar na pei Utvreno je da je do eksplozije došlo uslijed pregrijavanja vode zbog tehnikog kvara na pei za centralno grijanje na kruta goriva

trogasci, ali, na žalost, pomoi za Danka, koji je teško nekoliko minuta poslije eksplozije

izradom razne metalne galanterije i drugih proizvoda od metala. Prvi je na mjesto nesree došao Franjo Šopar iz Žiškovca, koji je svoju kerku pratio do obližnje Podrune škole. - uo sam zvuk poput eksplozije i zapomaganje, te sam potrao u dvorište gdje se nalazi radionica. Vidio sam ovjeka na podu, kao i dvoje ljudi koji su se grili od boli. Jednog od njih, ini mi se da se zove Saša (iz Šenkovca), izvukao sam u dvorište, dok

je drugi po imenu Tomica (iz Makovca) sam izašao. Mladi koji je ležao na podu i kojeg je kolega zvao Danko bio je teško ranjen i nisam ga se usudio dirati, nego smo zajedno s vlasnicima kue i radionice pozvali hitnu medicinsku pomo i policiju. Dok sam došao, bio je još živ, ali ozljede su bile jako teške, tako da je preminuo do dolaska hitne. Koliko sam mogao vidjeti i uti, nije funkcionirala pe za centralno grijanje i Danko je pokušao otkloniti kvar, što je, na žalost, završilo tragino, ispriao nam je Šopar. Što se tono dogodilo u radionici i kotlovnici toga nesretnog prijepodneva, teško je tono saznati, jer ni vlasnici kue ni vlasnici tvrtke koja obavlja djelatnost u Žiškovcu nisu željeli razgovarati s medijima. Tragian dogaaj zasigurno je teško pogodio obitelj Toplek, jer je stradali lan najuže rodbine.

eksplozije vodene pare? Prvo pitanje je je li sustav za grijanje bio otvoren ili zatvoren kad je došlo do eksplozije, je li pe grijala radijatore ili ne. Do pregrijavanja pei moglo je doi ako je sustav bio zatvoren, ili ako je bio pokvaren ventil koji otvara ulazak i izlazak vode iz kotla, ako je postojao. Ako je sustav bio otvoren, do eksplozije kotla došlo bi znatno teže, jer bi toplinu oduzimali radijatori. Drugo je pitanje je li pe bila kapacitirana za sustav, ako je, na primjer, bila prejaka i ako se maksimalno ložilo,

moglo bi biti problema, odnosno isparavanja, što bi dovelo do pritiska. Ako je sustav bio otvoren, udno je da vodena para nije poela izlaziti na nekom drugom mjestu, možda tamo gdje se iz radijatora ispušta zrak. No to su samo pretpostavke, tek e se utvrditi što se dogodilo. Kako je poznato, pritisak u radijatorskim cijevima nikad ne smije biti vei od nekoliko bara, za novije plinske bojlere on je dizajniran na jedan do najviše dva bara, na-

kon ega je trebao reagirati sigurnosni ventil. Mogua je pretpostavka, a to e se tek utvrditi, da je do eksplozije došlo zbog toga što sustav nije bio dugo u uporabi te da je došlo do kvara na ventilu koji bi propuštao vodu u sustav ili je bio zatvoren. Na taj bi se nain brzo u kotlu stvorio veliki pritisak vodene pare, pogotovo ako je pe jaka i ako je dobro loženo, što bi napokon dovelo do eksplozije nakon nekog vremena. Što se tono dogodilo i kakav je bio tehniki kvar na

pei, rei e vještaci, ovdje iznosimo samo pretpostavke. Mogua je i sasvim banalna greška, da je manometar pokazivao premalu temperaturu ili premali pritisak, pa se previše ložilo. U svakom sluaju, ova e tragina nesrea biti pouka za sve koji se bave grijanjem da preispitaju uzroke i posljedice sustava grijanja s peima na drva za centralno grijanje i što je pošlo po zlu. U svakom sluaju, vještaci e rei što se dogodilo, istraga još traje. (JŠ)

Danko Toplek, smrtno stradali 27-godišnjak iz akovca, obožavao je heavy metal, volio je putovanja i koncerte

Po svemu sudei, oito nešto nije bilo u redu s grijanjem u radionici kad su deki iz tvrtke koja obavlja djelatnost u radionici krenuli s popravkom pei, koji je završio traginim dogaajem.

Vrijedan mladi koji je obožavao heavy metal U etvrtak, dan nakon tragedije, razgovarali smo s nekoliko Dankovih prijatelja, koji nisu mogli vjerovati da je upravo on stradao na takav nesretni nain. Danko je inae s obitelji živio na akovekom Jugu, a oito je povremeno radio i za TOP Commerce. Mladii kažu kako baš nisu sigurni je li on bio zaposlen u toj tvrtki, ali znaju kako se radi o tvrtki uže obitelji koju je osnovao njegov djed. - Odlazio je tamo raditi povremeno, kazali su nam. Kao osoba, Danko je bio izuzetno vrijedan i korektan mladi. Volio je heavy metal i esto je odlazio na koncerte.

Volio je glazbu i putovanja, volio je društvo, a mladi život završio je prebrzo na tako tragian nain. - Pamtit emo ga kao dobrog mladia i neka poiva u miru, rekli su nam na kraju Dankovi prijatelji.

Oevidac Franjo Šopar: - Vidio sam ovjeka na podu, kao i dvoje ljudi koji su se grili od boli. Jednog od njih, ini mi se da se zove Saša (iz Šenkovca), izvukao sam u dvorište, dok je drugi po imenu Tomica (iz Makovca) sam izašao. Mladi koji je ležao na podu i kojeg je kolega zvao Danko bio je teško ranjen i nisam ga se usudio dirati


4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. sijenja 2014.

NOVI USTROJ i organizacija rada u policijskim postajama u Murskom Središu, Prelogu i Štrigovi

Šefovi smjena više nee sjediti u kancelariji, nego moraju na teren

Kristijan Srpak, voditelj Službe policije u Policijskoj upravi meimurskoj, ujedno i glavni koordinator za spomenuti projekt: - Policijski službenici morat e se naviknuti na promjene, meutim, one nee biti tako velike PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Odlukom ministra unutarnjih poslova od 6. ožujka 2013. godine, u etiri Policijske uprave u Republici Hrvatskoj i u njima etiri policijske postaje pokrenut je pilot projekt ‘’Novi ustroj i organizacija rada u policijskim postajama III. kategorije’’. Izmjenama i dopunama odluke o provoenju projekta od 31. prosinca 2013. godine, isti projekt proširuje se na sve policijske postaje III. kategorije u RH, a ija puna primjena zapoinje s 1. veljae 2014. godine. Uvoenje nove organizacije rada donosi i neke promjene za graane, zbog ega donosimo bitne novine koje e sa sobom donijeti nova organizacija rada.

Tri policijske postaje u Meimurju u projektu U ovaj projekt je na razini države ukljueno 107 policijskih postaja, a u Policijskoj upravi meimurskoj to su Policijska postaja Prelog, Mursko Središe i Štrigova. Osnovni cilj ovog projekta je da se s postojeim brojem zaposlenika u policijskoj postaji povea efikasnost i isplativost rada smanjenjem administrativnih i poveanjem operativnih poslova. To konkretno znai da e se broj službenika koji u policijskoj postaji obavljaju tzv. administrativne poslove svesti na najnužniji broj, kako bi se što više njih angažiralo na terenu. Time bi se postigla vea operativna pokrivenost terena, što bi u konanici trebalo i pospješiti uinkovitost policije u svim segmentima sigurnosti. Po novome, spomenute policijske postaje bit e otvorene za rad sa strankama radnim danom u vremenu od 7.30 do 15.30 sati, odnosno u vremenu u kojem rade upravni poslovi u odreene dane. Nakon toga vremena zgrade e biti zatvorene, a svi službenici e biti angažirani na terenu i samo prema potrebi dolaziti u policijsku postaju.

Za graane novom organizacijom rada policije ipak nee nastupiti znaajnije promjene. Oni e u jutarnjoj smjeni do 15.30 sati i nadalje moi doi u policijsku postaju ili svoju prijavu podnijeti putem teleona, dok e izvan radnog vremena policijske postaje prijave podnositi putem teleona na dosadašnje brojeve policijske postaje, na broj mobilnog teleona koji e imati voditelj operativne grupe na terenu ili hitni broj policije 192. Pozivi upueni policijskoj postaji bit e automatski usmjereni na Operativno-komunikacijski centar policijske uprave, iji e im operater dati potrebne inormacije, a kod potrebe za postupanjem poziv e odmah preusmjeriti na rukovoditelja koji rukovodi službenicima na terenu, koji potom odmah pristupaju organizaciji intervencije koja je potrebna. Na isti nain, dakako, graani i nadalje mogu pozivati i Centar 112 koji e poziv preusmjeriti OKC-u policijske uprave. Na ulaznim vratima svih policijskih postaja koje su ukljuene u projekt bit e jasno istaknuti svi teleonski brojevi na koje graani mogu kontaktirati policiju i rukovoditelja na terenu te podnijeti svoje prijave, a ti e brojevi biti istaknuti i na web stranici policijske uprave.

Manje administracije, a više operativnog rada Pilot projekt provodit e se do 30. lipnja 2014. godine, kada e se provesti evaluacija njegovog uinka na stanje sigurnosti, uinkovitost i ekonominost rada policije u ovakvom organizacijskom obliku. Projekt je u ponedjeljak 27. sijenja 2014. godine u Policijskoj upravi meimurskoj predstavljen i svim elnicima jedinica lokalne uprave i samouprave u Meimurskoj županiji. Kristijan Srpak, voditelj Službe policije u Policijskoj upravi meimurskoj, ujedno i glavni koordinator za spomenuti projekt, pojasnio nam je detaljnije novi ustroj i njegovo unkcioniranje na terenu.

- Važno je naglasiti da se ova nova organizacija rada i projekt provodi s postojeim brojem ljudi koji su radili i do sada, samo na modificirani nain. Sve policijske postaje, bez obzira na kategoriju, do sada su radile na isti jednoobrazan nain bez obzira na specifinosti i problematiku. Snimanjem stanja u pojedinim postajama na razini RH, utvren je nesrazmjer izmeu broja rukovoditelja u odnosu na broj neposrednih izvršitelja policijskih poslova na terenu: jedan rukovoditelj u odnosu na tri policajca. Slina situacija je i kod nas. Pri tome treba napomenuti da su rukovoditelji odgovarali zahtjevima administracije i da su administrativni poslovi ponekad prednjaili pred operativnima.

Voditelji operativnih grupa osobno vode terenski posao - Do sada su praktiki svi rukovoditelji radili u jutarnjoj smjeni, dok je popodnevna i nona smjena s njima bila manje zastupljena. To se veinom ostvarivalo zbog administrativne suradnje s drugim tijelima, mada se u našoj Policijskoj upravi vodilo rauna o ravnomjernijem rasporeivanju i prisutnosti rukovoditelja u svim smjenama, a sukladno iskazanoj problematici na terenu. Uoen je i problem prevelike specijalizacije po linijama rada. Dešavalo se u praksi da je prvo na osiguranje mjesta dogaaja povodom kaznenog djela došla temeljna policija, a onda se ekalo da doe kriminalistiki policajac koji je trebao obaviti oevid. Prema projektu, ormiraju se operativne grupe u kojima e biti zastupljeni krimpolicajac, temeljni policajac, kao i ostali u drugaijim ulogama. To znai da kad policija doe na mjesto dogaaja u jednom potezu odrauje cjelokupni posao. Ne bi više bilo usko specijaliziranih službenika koji bi odradili samo jednu azu posla, nego se prelazi na ope službenike i postupanje koje bi se odraivalo u sastavu grupe.

Promjeni se takoer prišlo jer nije bio racionalan rad operativnih dežurstava u poslijepodnevnim, a posebice u nonoj smjeni. Analize u pojedinim postajama pokazuju da su iste najneoptereenije dogaajima i intervencijama po noi, što je i oekivano. Tu se postavilo pitanje isplativosti rada i stvarne potrebe da u njoj doista netko boravi tijekom noi. Reorganizacijom se želi postii upravo to da sve postaje više ne lie jedna na drugu kao jaje jajetu, ve da se prilagode stanju na terenu. Negativan omjer rukovoditelja u odnosu na izvršitelje postii e se tako da e i rukovodei kadar raditi na terenu, naroito nakon 15.30 sati. A samim time e biti i vea pokrivenost na terenu, smanjit e se administracija i poveati operativnost. Prije se znalo desiti da na odreenom postajnom podruju nismo imali ophodnju po noi ili u odreenom terminu, no ovakav novi nain rada jamio bi pokrivenost terena cijelo vrijeme, dakle, 24 sata. Posao e se odvijati po tzv. operativnom grupama, gdje e se oormiti po pet operativnih grupa za svaku policijsku postaju. U optimalnim uvjetima grupa može sadržavati i do sedam policijskih službenika. Posao e voditi i nadzirati voditelj operativne grupe.

Što se dešava nakon 15.30 sati? - Ako e, primjerice, še smjene raditi od 7 do 19 sati, on e u 15.30 sati, ako nee imati druge obaveze u postaji, napustiti prostorije postaje i otii van na teren i tamo e kao voditelj ili lan grupe nastaviti obavljati policijske poslove i zajedno s ostalim sastavom initi operativu od tri-etiri ophodnje. Primjerice, ponekad smo radnim danom na podruju odreene postaje znali imati dvije ophodnje na dva razliita sektora, dakle, na svakom sektoru jednu, koje su ponekad bile preoptereene poslom - intervencijama, uhienjima, dovoenjima sudu i dr. Sada emo imati minimalno tri ophodnje. Grupe e unkcionirati prema

zahtjevima terena i utvrenoj problematici, odnosno strateškim ciljevima. Voditelj e grupu rasporediti na rješavanje konkretnih zadataka i koordinirati njima. I dalje emo zadae obavljati temeljem naših prosudbi i sukladno planiranim ciljevima, ali uz više izvršitelja u smjeni. Bit rješavanja posla nije samo represija i kaznena politika, nego i prevencija problema i kažnjivih ponašanja, emu e sigurno doprinijeti vea vidljivost policije i naša poveana prisutnost na terenu. Takoer oekujemo da e policijska usluga na terenu biti kvalitetnija s obzirom na poveani broj izvršitelja. Naravno da e voditelj operativne grupe ili lanovi grupe - ophodnja prema potrebi doi u postaju koja je u popodnevnim i nonim satima zatvorena, ali kada za to budu postojali razlozi. Primjerice, kada e trebati uhienu ili alkoholiziranu osobu dovesti u prostoriju za zadržavanje koja se nalazi u postaji, vršiti kriminalistiko istraživanje u prostorijama i slino. Definitivno to ne znai da se postaja nakon 15.30 apsolutno zakljuava i da nitko u nju ne smije ui. Dok e biti iskazana takva potreba, u postaji e se raditi. Neka kriminalistika istraživanja i proceduralne radnje se ni ne mogu obavljati nigdje drugdje nego u postaji, uz potreban broj osoba i sreivanje potrebne dokumentacije. Kako danju, tako i nou. Dakle, objekt e biti zakljuan do potrebe posla, kada e se on jednostavno morati koristiti. Policijski službenici morat e se naviknuti na promjene, meutim, one nee biti tako velike. Primjerice, veina policijskih rukovoditelja na svim razinama i sada je odraivala poslove na terenu. Voa sektora ili pomonik naelnika pripremali su i odraivali zahtjevnije poslove, primjerice, rizinije asistencije i teža osiguranja javnih okupljanja i njima rukovodili na terenu. Novom organizacijom rada to e se sada pretvoriti u vru praksu. Rukovoditelji e sada unkcionirati kao stvarni li-

Na ulaznim vratima svih policijskih postaja koje su ukljuene u projekt bit e jasno istaknuti svi telefonski brojevi na koje graani poslije 15.30 sati mogu kontaktirati policiju i rukovoditelja na terenu i podnijeti svoje prijave (najjednostavnije je to na 192), a ti e brojevi biti istaknuti i na web stranici PU meimurske deri i voditi poslovne procese i na terenu. Graani e u poslijepodnevnim i nonim satima postaju zvati kao i do sada preko broja 192 ili direktno na fiksne teleonske brojeve postaja. Što se tu mijenja? Kada e netko nazvati broj dežurstva - OKC (Operativno-komunikacijski centar), isti poziv se nee prespajati u matinu postaju nego direktno voditelju operativne grupe na terenu, ime bi usluga trebala biti brža i efikasnija i izlazak na teren mogao postati ak i trenutni. Ako graanin nakon 15.30 doe u postaju i vidi da je zatvorena, nai e na vratima brojeve teleona na koje može nazvati: 192, 112, odnosno direktni broj mobitela voditelja operativne grupe. Takoer, smanjit e se potreba da graani dolaze u zgrade postaja jer e se prijave i dojave uzimati i rješavati na terenu, pri samom dolasku policijskih službenika na dogaaj.

Policajci na terenu poveavaju sigurnost - Pilot projekt trebao bi donijeti i veu uinkovitost u podruju suzbijanja kriminaliteta i sigurnosti openito. U najmanju ruku prevencija bi trebala više zaživjeti zbog vee prisutnosti i vidljivosti policije na terenu. Nakon provoenja pilot projekta testirat e se hoe li doi i do uštede troškova poslovanja. Srpak je naglasio da se radi o testiranju novog ustroja i organizacije rada i da projekt, ukoliko ne bude provediv u Meimurskoj županiji, odnosno u policijskim postajama, zbog odreenih specifinosti, ne mora zaživjeti kao takav. U tom sluaju pokušat e se iznai drugaiji nain rada i organizacije službe. Ono što zasigurno treba istaknuti kao pozitivno i što možemo podržati jest da e na terenu raditi više ljudi, da e usluga policije biti brža i efikasnija te da e teren biti bolje pokriven, a to je velik doprinos preventivnom djelovanju i sigurnosti openito.


31. sijenja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OŠTAR ISTUP župana Matije Posavca na okruglom stolu o decentralizaciji u Zagrebu

Najavio otpor regionalizaciji, jer Meimurje zaslužuje više U ponedjeljak je u Zagrebu, na inicijativu prve potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusi, održan okrugli stol o danas aktualnoj temi regionalizacije i decentralizacije. Meimurski župan Matija Posavec rekao je na tom skupu kako je, na žalost, niz primjera da se decentralizacija provodi selektivno i bez strategije te, u nekim segmentima, postaje predmetom politikih trgovina, što je krajnje opasno, dodavši da se decentralizacija provodi zbog uinkovitijega javnog sektora, boljeg zadovoljavanja javnih potreba i boljeg provoenja politikih interesa. - Zbog toga Vlada mora sustav regionalizacije i decentralizacije provoditi na temeljnim pretpostavkama, poput formiranja institucije koja je koordinator procesa decentralizacije, aktivnog ukljuenja svih razina vlasti, ali i svih zainteresiranih

Hrvatska meu najcentraliziranijima u Europi Sveuilišni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Ivan Kopri istaknuo je kako je Hrvatska meu najcentraliziranijim zemljama u Europi uz Sloveniju i Grku. Smatra da decentralizaciju treba provesti da bi zemlja eikasnije funkcionirala. Potrebno je voditi rauna o tome da se povea eikasnost u obavljanju poslova i odluivanja.

IZASLANSTVO MDS-a kod predsjednika Josipovia

S predsjednikom o novom regionalnom ustroju

- Ono što je veliki problem za elnike u opinama, gradovima i županijama jest injenica da se sva ova reforma donosi bez jasnih kriterija, bez javne rasprave, bez strune analize koliko reforma doista donosi ušteda i što su svi obuhvaeni na nain da ako ste se do sada racionalno ponašali - tko vam je kriv, poruio je župan Posavec sudionika, jednostavnim rješenjima i transparentnim kriterijima, strateškim planiranjem, sustavom dobrog upravljanja i mjerljivim rezultatima. I ako želimo postii cilj eikasne administrativno-teritorijalne organizacije, tada je potrebno deinirati podruje prava i ovlasti. U ureenim zemljama osnovni kriterij za formiranje regije je povijesno nasljee, kulturni identitet i cjelovitost, a tek tada broj stanovnika i iskalni kapacitet. Najuinkovitiji i najracionalniji javni sektor je u Meimurju, a sada nas se kažnjava - Najvea uinkovitost podrazumijeva da se najbrže izdaju dokumenti i dozvole, najmanje su liste ekanja u zdravstvu, najkvalitetnija mreža javnih ustanova, najviše riješenih predmeta u sudstvu. Kad govorimo o najveoj racionalnosti, tada govorimo da Meimurci imaju najmanje novca za bolnicu po broju zbrinutih pacijenata, najmanje zaposlenih u državnoj upravi s obzirom na broj stanovnika, najmanje lijenika i policajaca u RH, najmanju cijenu koštanja zbrinjavanja u domovima za starije i nemone po broju stanovnika. Ali i najmanji prosjek plae u RH. To je ono što nam odreuje netko drugi. U dijelu u kojem mi odluujemo sami o svojoj organizaciji imamo za-

vidne rezultate, napomenuo je župan Posavec, istiui da su to elementi kojima se treba voditi prilikom odluivanja o nekoj novoj regionalizaciji. - Ono što je veliki problem za elnike u opinama, gradovima i županijama jest injenica da se sva ova reforma donosi bez jasnih kriterija, bez javne rasprave, bez strune analize koliko reforma doista donosi ušteda i što su svi obuhvaeni na nain da ako ste se do sada racionalno ponašali - tko vam je kriv. A to je potpuno neprihvatljivo, zakljuio je Posavec, i time izrekao svoje mišljenje o onome što se potiho dogaa u Meimurju danas, s napomenom da e otpora biti jer Meimurje zaslužuje više. Zakljuno, župan je pozvao Vladu RH i saborske zastupnike da poštuju Deklaraciju o jedinstvenosti Meimurja koja je jednoglasno usvojena na županijskoj Skupštini. Decentralizacija nema smisla bez decentralizacije sredstava Vesna Pusi, ujedno i predsjednica HNS-a, istaknula je kako je pitanje decentralizacije sadržano u svim temeljnim postavkama stranke, te je istaknula važnost decentralizacije sredstava, a ne samo ovlasti. Po njezinim rijeima, da bi decentralizacija ovlasti imala smisla, potrebno je decentralizirati i-

Matija Posavec u Zagrebu: - U ureenim zemljama osnovni kriterij za formiranje regije je povijesno nasljee, kulturni identitet i cjelovitost, a tek tada broj stanovnika i fiskalni kapacitet

nancijska sredstva kojima se te ovlasti inanciraju, što je uvijek kamen spoticanja. Pusi smatra da je važna i decentralizacija znanja i dostupnost strunih znanja i kvaliiciranih ljudi na decentraliziranoj razini, kako ne bi došlo, kako je sada sluaj, da je veina decentralizirana u Zagrebu i još par središta u Hrvatskoj. Takoer smatra kljunim i da ljudi na lokalnoj sredini što više sudjeluju u direktnom odluivanju jer samo oni vide kako stvari najbolje funkcioniraju i rade li lokalni dužnosnici dobro ili ne. - Treba razgovarati o decentralizaciji sredstava u podruju zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, kulture, prometa i komunalne infrastrukture, raspodjele poreznog novca. elne ljude na lokalnoj samoupravi i dalje treba birati neposredno te bi se trebali stvoriti regionalni centri izvrsnosti, kako bi se što bolje iskoristila sredstva iz fondova Europske unije, istaknula je Pusi. ®

Izaslanstvo Meimurskoga demokratskog saveza, Željko Pavlic, predsjednik MDS-a, Zlatko Bacinger, predsjednik Vijea MDS-a, Josip Požgaj, potpredsjednik MDS-a, zajedno s kolegama iz Primorsko-goranskog saveza posjetilo je predsjednika Republike Hrvatske Ivu Josipovia. Razlog održavanja ovog susreta bilo je upoznavanje predsjednika Josipovia sa stavovima MDS-a i PGS-a o aktualnim prijedlozima promjene Ustava RH, pogotovo onog dijela vezanog uz regionalnu samoupravu. Predstavnici MDS-a i PGS-a iznijeli su svoj stav da se u ove promjene Ustava ušlo prebrzo, bez kvalitetnih priprema i s prekratkim rokom za javnu raspravu. Po mišljenju MDS-a i PGS-a, predložena rješenja koja reguliraju regionalni ustroj nisu prihvatljiva, jer se tim aktualnim prijedlozima promjena Ustava uvodi još jedna razina regionalne samouprave. Naime, Ustav sada deinira da su jedinice podrune (regionalne) samouprave županije. Promjenama Ustava status regije imale bi županije i (novopredložene) regije. Hrvatska bi tako imala, kao jedina država u Europi, dvije razine regionalne samouprave. Stav je MDS-a i PGS-a da je Hrvatska danas, na žalost, presiromašna država da bi mogla inancirati dvije razine regionalne samouprave: 20 postojeih županija

i najmanje 5 novih regija. MDS i PGS se zalažu za podjelu RH na pet do osam županija, što je mogue u okviru postojeeg Ustava i Zakona, s time da Meimurska županija zadrži (na temelju geografskih, povijesnih, kulturnih, gospodarskih kriterija) postojei status županije. Zbog toga su predstavnici MDS-a predsjedniku Josipoviu predstavili sadržaj Deklaracije o jedinstvenosti Meimurske županije, koju je na prijedlog MDS-a jednoglasno usvojila Skupština Meimurske županije, a u kojoj se istie zahtjev da Meimurska županija zadrži najviši status regionalne samouprave. Predsjednik Josipovi pažljivo je saslušao primjedbe i prijedloge predstavnika MDS-a i PGS-a, te predložio da se oni ukljue u javnu raspravu o promjeni Ustava RH, koju je on ve najavio, kako bi ustavne promjene bile što kvalitetnije. Izaslanstvo MDS-a uruilo je predsjedniku Josipoviu i simboline poklone. Umjetniku sliku Franje Mustaa iz Svete Marije, na kojoj je naslikan jedan od simbola Meimurja, toranj utvrde Zrinskih u akovcu, i reprint Zbirke napjeva iz Meimurja dr. Vinka Žganca, u izdanju MH iz akovca, koju je predsjednik Josipovi, kao glazbenik, takoer sa zadovoljstvom primio. (MDS, foto: Ured predsjednika RH, Tomislav Bušljeta)

POGLED ODOZDO

Akcija - zakljuana vrata P

K

oliko puta ste se u životu zatekli kad želite neku promjenu u životu, a nemate snage za prave poteze, pa umjesto njih uinite one kozmetike - premjestite namještaj po kui. I koliko puta ostajete nemalo iznenaeni kad vam prvi gosti uu u kuu, a da uope nisu primijetili vaš trud i ne vide promjenu koju ste unijeli u svoj dom. ako vam je i s našim reformama. Najnovija je upravo otpoela u policiji. Iza 15.30 sati zakljuat e se vrata postaja u Murskom Središu, Prelogu i Štrigovi. Svi e ljudi raditi svoj posao koji su manje-više i do sada radili, ali e ga morati više raditi vani izvan prostora policijske postaje. Ali, kako sav posao nije u stvarnosti mogue odraditi izvan postaje, ipak e je morati u tim sluajevima otkljuati i ui u postaju. Od onih banalnih sluajeva, nee moi pijance trijezniti u dvorištu pokraj

T

5

zakljuane postaje ili sumnjivce umjesto u postaji ispitivati u policijskom autu... akle, netko je negdje u nekom kabinetu na višim razinama zakljuio da je ljude mogue natjerati na agilniji terenski rad tako da se zakljuaju vrata postaja na dnu hijerarhijskog lanca u najnižim postajama. Spominju se pri tome i mogue uštede. One su uvijek alibi i majka svih reformi. Meutim, nikad nitko nakon bilo koje reforme nije predoio kolike su stvarne uštede provedenih reformi. sluaju tri policijske postaje u Meimurju, gdje e se u 15.30 zakljuati vrata, treba rei da se ne radi o nekim impozantnim zgradurinama pa se postavlja pitanje kolike e biti uštede time što se zgrade nee grijati od popodneva do sljedeeg dana, jer e biti situacija da e policajci ipak morati i u tom

D

U

vremenu povremeno ulaziti i otkljuavati postaju, pa iznova zagrijavati hladne zidove. A svatko tko se imalo razumije u grijanje zna da se najviše energije troši na zagrijavanje hladnih zidova. vako se namee dojam da pilot projektom zakljuavanja vrata malih postaja, da se stavljanjem veeg broja policajaca na ulicu poboljšava eikasnost rada policijskih službi. Kod graana treba stvoriti dojam da su policajci svuda oko nas. A svakome je jasno da male postaje i pozornici nisu ti koji mogu sprijeiti veliki kriminal i velike ribe, jer se on ne dogaa na mjestima koje paze i kontroliraju obini policajci. pa sigurnosna klima u društvu poveava se na drugim razinama i drugaijom politikom i standardima. Što bi rekla stara poslovica: riba smrdi od glave, ali opet se isti od repa.

O

O

N

o, da ne bi zbog tog išenja od repa koja od tih malih postaja završila u središtu crne kronike! Zamislite da se za koji tjedan pojavi vijest: provalili u zakljuanu policijsku postaju! Kakva bi to tek bila poruka javnosti!? aime, kako god, cijeli dan otkljuana policijska postaja u graana ostavlja dojam sigurnosti, osjeaj budnosti. Ovako, premda e policajci biti na terenu, svuda oko nas teško e se u svijesti graana stvoriti dojam da se njihov sigurnost poveava. tkljuana vrata policijske postaje ostavljaju dojam otvorenih vrata policije. Nitko od nas ne uživa u tome da ulazi u policijsku postaju bez velike potrebe, ali ima potrebu znati da je otvorena za vas u svako doba u sluaju potrebe. Naravno da poziv u pomo preko telefona može ubrzati dolazak na intervenciju, ali hoe li to uvijek biti tako, jer

N

O

e patrole moi biti i puno bliže i puno dalje od vas kad vam zatrebaju. ostavlja se pitanja koja je sljedea reorganizacija zatvaranja vrata. Ve negdje u pozadini pomaljaju se najave zatvaranja malih podrunih škola. Naravno da djeca iz njih nee izgubiti pravo na obrazovanje. Školovat e se u drugim veim školama. Ali e mjesta u kojima e se zatvoriti podrune škole ubrzano poeti starjeti i izumirati. odrune škole u malim mjestima nisu samo mjesta gdje se obrazuju djeca najnižih razreda, one imaju puno veu i znaajniju društvenu funkciju, oko njih se odvija sav društveni i kulturni život. Ne podcjenjujte priredbe u malim mjestima u društvenim domovima koje prireuju uiteljice podrunih škola sa svojim uenicima. Proteklih božinih i novogodišnjih blagdana društveni domovi pucali su od publike koja je dolazila na te predstave. Tamo gdje rastu djeca je život, radost i budunost ne samo mjesta, ve i mje-

P

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

snih udruga. U protivnom, po toj logici u reorganizaciji bi trebalo izbrisati i mala mjesta, jer se ne isplati do njih dovoditi infrastrukturu. Brisanje malih sela s lica zemlje radi preseljenja u velike zgrade provodio je smaknuti rumunjski diktator, pa danas znamo kako su bile pogubne posljedice uništavanja tradicije. Zato nemojmo se previše zaigrati akcijama zakljuanih vrata, put u pakao poinje dobrim namjerama.


6

Aktualno

AGENCIJA za plaanje u poljoprivredi

U Meimurje stiglo 4,5 milijuna IPARD sredstava Agencija za plaanja u poljoprivredi je iz sredstava IPARD ulaganja u poljoprivredna gospodarstva Trgovini i poljoprivrednoj proizvodnji “Vargek” iz Domašinca isplatila 1,032.432 kune. Novac je Vargekovima isplaen za kupnju kombajna za krumpir, usipnog bunkera, elevatora za punjenje skladišta te prikolicu za prijevoz i boks palete. Agencija je Perutnini Ptuj PIPO akovec isplatila 3,534.722 kune za opremanje i zamjenu postojeeg sustava za filtriranje/ klimatizaciju zraka te rashladni sustav, s neophodnom rekonstrukcijom prostora. Ovo je jedna od znaajnijih IPARD uplata meimurskim poljoprivrednicima u posljednje vrijeme. Sveukupno je iz IPARD-a sredstava do sada isplaeno 704,66 milijuna kuna, dok su ugovoreni projekti vrijedni 1,25 milijardi kuna. (sm)

TEHNOLOŠKO-INOVACIJSKI centar organizira

Informatiko opismenjavanje za poduzetnike Prepoznavši potrebu za poveanjem inormatike pismenosti meu poduzetnicima, Tehnološko-inovacijski centar Meimurje (TICM), uz potporu Ministarstva poduzetništva i obrta Republike Hrvatske, u razdoblju od 4. do 14. veljae 2014. godine organizira etverodnevnu edukaciju “Osnovna inormatika znanja“, koja e se održati u inormatikoj uionici TICM-a na adresi Bana Josipa Jelaia 22B, akovec, u kompleksu Centra znanja Meimurske županije. Edukacija je prvenstveno namijenjena poduzetnicima koji su svjesni kako e stjecanjem osnovnih inormatikih znanja biti u mogunosti brže i uinkovitije upravljati cjelokupnim poslovanjem, što e utjecati na smanjenje troškova i poveanje njihovoga slobodnog vremena. Za sudjelovanje u edukaciji nije potrebno inormatiko predznanje. Tijekom edukacije svakom polazniku bit e omogueno korištenje osobnog raunala i potrebnog sotvera. Sudionici e takoer dobiti pristup edukativnom videosadržaju koji e im olakšati praenje predavanja te im u budunosti poslužiti kao podsjetnik na obraene teme. Cijena ove etverodnevne edukacije je simbolinih 250 kn (PDV je ukljuen u cijenu). Broj mjesta je ogranien, s ciljem osiguranja visoke kvalitete edukacije te usmjerenosti predavaa potrebama polaznika. Zainteresirani se mogu prijaviti do 31. sijenja 2014. godine mailom na ino@ticm.hr, aksom na 040 395 142 ili pozivom na broj 040 499 405. Predava e biti Goran Levai, voditelj inkubacije i edukacije u TICM-u, koji je do sad održao niz radionica i seminara iz podruja inormatikih tehnologija i marketinga te je voditelj edukacije “Korištenje raunala za poetnike“. (BMO)

31. sijenja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TOPLICE SVETI MARTIN

Slovenski menadžment “Sport Life” preuzeo upravljanje Portoroški Istrabenz Turizam objavio je da je 1. sijenja ove godine preuzeo upravljanje Spa & Sport Resortom Sveti Martin, odnosno Toplicama Sveti Martin. Toplicama e upravljati Istrabenzov brend "LieClass". Rudol Radikovi, veinski vlasnik Resorta, dugo je pregovarao s trima velikim hotelskim tvrtkama iz Izraela, Slovenije i Španjolske, koje su ponudile svoj menadžment na nain da se koriste njihovo ime i prodajni kanali. Sada je odabrao slovensku hotelsku kuu, kojoj je ovo drugi izlazak u regiju. Radikovi je ranije objasnio da to ini kako bi prilino nepoznata destinacija u Europi postigla bolju cijenu, a ime za koje se odluio jamit e odreenu uslugu, piše Poslovni.hr. Njegov je cilj postii vee prihode od investicija koje su od 2004. iznosile više od 60 milijuna eura. Austrijska banka koja je investirala znatna sredstva u ostvarenje ove investicije imala je važan utjecaj pri izboru novog upravitelja Resorta. Ta ja banka osigurala izvore za investiciju u obnovu i gradnju kompleksa koja je realizirana 2009. godine. Najvei problem Toplica je spora otplata investicije zbog gospodarske krize koja je negativno utjecala na brži razvoj kontinentalnoga turizma. Radikovi je prošle godine od Podravske banke preuzeo Toplice Velika pokraj Po-

Najvei problem koji mui ovu najznaajniju meimursku turistiku destinaciju jest popunjenost smještajnih kapaciteta

TURISTIKA zajednica opine Sveti Martin na Muri

Poveani broj noenja i dolazaka U Turistikoj zajednici opine Sveti Martin na Muri vrlo su zadovoljni rezultatima ostvarenim u minuloj godini. Najbolje rezultate od subjekata ostvario je Spa@Sport Resort u Toplicama Sveti Martin, koji bilježi 29.572 dolaska turista i 67.465 noenja, što je za nekoliko tisua više nego u prethodnoj godini i, kada je rije u turizmu, znatno više od planiranih 50 tisua. Poveanje broja dolazaka i noenja turista bilježe i seljaka domainstva, što pokazuje kako je podruje cijele opine zanimljivo turistima. Od maniestacija,

najbolje je Martinje, zatim Dani turizma, Vincekovo, Spust murskih ladji, Krampuslau, Panonski maratom triju država, Haluicanum trophy, te adventi i doek Nove godine. Sve ove priredbe, samo sadržajem znatno bogatije, održat e se i ove godine, prva je održana ve u nedjelju – Vincekovo 2014., a potom slijedi Valentinovo i Dan žena. Izborom Ivane Živec za direktoricu TIC-a svetomartinska Turistika zajednica želi izraditi što više projekata iz kojih e se prikupiti novac za ureenje prostora uz rijeku Muru, kojoj je opina sve više okrenuta. (sm)

žege, a prije toga je preuzeo hotel "Picok" koji je Podravska banka takoer imala u svojem vlasništvu nakon što su propali Višnja i Zdravko Pevec. U sklopu Sportsko-termalnog kompleksa Sveti Martin nalazi se hotel "Goler" s etiri zvjezdice i 157 soba. U kompleksu su i 84 apartmana, bazeni s termomineralnom vodom, igralište za gol i sportska igrališta. Najvei problem koji mui ovu najznaajniju meimursku turistiku destinaciju je popunjenost smještajnih kapaciteta. Prije tono dvije godine su inae iz menadžmenta Toplica otišli ljudi Rudola Radikovia, tako da je od 1. sijenja 2012. godine elni ovjek tvrtke bio Thomas Temmel (41), meutim, oito poslovni rezultati nisu bili na nivou oekivanja.

MALIM I SREDNJIM poduzetnicima pruža se prilika da povuku bespovratna sredstva iz EU

Poduzetnicima od pola do tri i pol milijuna eura bespovratnih sredstava Malim i srednjim poduzetnicima pruža se prilika da povuku bespovratna sredstva iz EU u minimalnom iznosu od pola milijuna eura, odnosno maksimalnom iznosu do 3,5 milijuna eura. Prezentacija kako povui bespovratna sredstva održana je u prostorima Županijske gospodarske komore u ponedjeljak, a prezentaciju je organizirao Centar za EU pri HGK-u. Još 21. prosinca 2013. raspisan je natjeaj za poveanje konkurentnosti gospodarskih aktivnosti malih i srednjih poduzetnika. Sredstva e se korisnicima isplaivati u nekoliko obroka, ovisno o potrebama korisnika, no nakon provoenja odreenih aktivnosti i plaanja rauna, a te su aktivnosti u pravilu gradnja i rekonstrukcija i opremanje objekata, zatim aktivnosti vezane uz promociju rezultata, treninzi osoblja i troškovi konzultanta.

Do 3,5 milijuna eura u kunama Korisnik može dobiti po jednom projektu od pola milijuna do 3,5 milijuna eura u kunama u maksimalnoj protuvrijednosti. To znai da minimalna vrijednost

projekta iznosi milijun eura ukoliko je rije o ulaganju srednjih poduzetnika, ukoliko je postotak potpore 50 posto, odnosno negdje oko 833 tisue eura ukoliko je rije o malim poduzetnicima ili mikro poduzetnicima, s obzirom na to da je razina potpore u njihovom sluaju 60 posto. Projekti e biti ugovoreni do 30. lipnja ove godine, s time da moraju biti okonani do 31. srpnja 2016. godine. Da bi poduzetnici dobili novac, moraju ispunjavati nekoliko opih uvjeta. Imati registrirano poslovanje u Hrvatskoj, imati zaposlene, pozitivno poslovati u 2012. i 2013. godini i osigurati financiranje samog projek-

ta, budui da nitko nee dati unaprijed novac za nešto što nije napravljeno. No u ovom natjeaju postoji mogunost dobivanja avansa u iznosu do 30 posto od utvrene potpore, nakon potpisivanja ugovora. A povrat sredstava po projektu odvija se kvartalno nakon dovršetka odreenih radova koji su obavljeni u tom roku.

Potpora za široki krug potencijalnih korisnika Samim natjeajem definiran je široki krug potencijalnih korisnika potpora u malom i srednjem poduzetništvu. - Postoji nekoliko desetina razliitih klasifikacija djelatnosti, dok su druga skupina poduzetnika

koji se posebno prepoznaju kroz jednu podgrupu u natjeaju pružatelji hotelskih usluga, kazao je Saša Bukovac, pomonik direktora Centra za EU pri HGK-u. Hrvatska gospodarska komora provodi aktivnosti za promociju ovog natjeaja zajedno s Ministarstvom poduzetništva i obrta uz HBOR-a, vrlo esto i uz predstavnike Hrvatske udruge banaka i drugih institucija koji takoer aktivno sudjeluju u promociji te koji e sudjelovati u implementaciji ovog natjeaja. Više o samom natjeaju, kao i natjeajnu dokumentaciju možete pronai na sljedeem linku:http://www. minpo.hr/deault.aspx?id=515. (BMO)


31. sijenja 2014.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

ISPITIVANJE bušotine u Draškovcu pri kraju, slijedi testna faza projekta

Velika oekivanja od projekta Draškovec više nisu samo san Ispitivanje bušotine izvode slovenska tvrtka “Petrol-Geotherm” i zagrebaki Crosco, a dobiveni podaci poslovna su tajna investitora PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Radovi na bušotini u Draškovcu u punom su jeku i prva faza ispitivanja bušotine bit e gotova za oko dva tjedna, rekao nam je Peter Vesenjak, lokalni koordinator projekta “AAT Geothermae” u ime investitora iz Švicarske. Ispitivanje bušotine izvode slovenska tvrtka “Petrol-Geotherm” i zagrebaki Crosco, a dobiveni podaci su, jasno, poslovna tajna investitora. Dobivena je koncesija za rudarske radove i potvren rudarski projekt koji je potreban za kandidiranje za sredstva iz Europske unije.

Sufinanciranje iz EU fonda Cjelokupni projekt, a to znai i toplice i geotermalna centrala, prošao je više preliminarnih krugova ocjenjivanja pri Europskoj komisiji te ušao u najuži izbor za prijavu za natjeaj “NER 300” za Regionalni razvojni fond Europske komisije, koji e biti raspisan 20. veljae, a koji suinancira inovativna rješenja za podruje obnovljivih izvora energije, i to kao jedini takve vrste i iz Hrvatske. Oekuje se i da e naša ministarstva podržati cijeli projekt kao strateški, a prema Zakonu o strateškim investicijama, te ga kandidirati. Sadašnja ispitivanja bušotine u direktnoj su vezi s gotovim projektom za natjeaj, naime, ekaju se rezultati ispitivanja radi upotpunjenja projekta za izgradnju toplica. Cijeli je projekt prošle jeseni u glavnim crtama predstavljen u Gradu Prelogu, kad je naglasak stavljen na prido-

Ispitivanje bušotine u Draškovcu privodi se kraju

bivanje elektrine energije iz plina koji je pomiješan s vodom, a koji bi sagorijevao u zatvorenom sustavu, a potom se CO2 vraao natrag u podzemlje. Kako je poznato, glavni investitor cijelog projekta je Bodo von Doring iz Švicarske, dok su manji investitori projekta Draškovec Peter Vesenjak iz Slovenije i Josip Kobal iz Draškovca.

Testni rad geotermalne elektrine centrale u proljee Nakon ispitivanja bušotine, u proljetnim mjesecima uslijedit e testni rad, pokusno korištenje plina iz podzemlja i rad manjeg generatora za proizvodnju elektrine energije. Ako sve bude teklo kako je predvieno, potom e se izbušiti dodatne ulazne i izlazne bušotine za poveanje snage, u konanici do desetak megavata ukupno. Na taj bi

GLOBALNO I LOKALNO

U

sred Meimurja ve najmanje jedno desetljee postoji zona sumraka o kojoj se ne piše, ne uje, ne zna i ne politizira, ve se tu i tamo spomene negdje u veernjim satima u nekoj zadimljenoj krmi kao argument za i protiv. Ta zamraena zona sumraka nije plod mašte, ve neispunjenih politikih obeanja. ije rije o znanstvenoj fantastici, ve o velikoj nepostojeoj županijskoj gos-

N

Pojaan geotermalni sustav - EGS U Draškovcu e biti primijenjen najnoviji tehnološki postupak, takozvani pojaan geotermalni sustav - EGS. Pri-

Mogue i aktiviranje bušotine “Meimurje II” u Donjem Mihaljevcu Pokretanje projekta Draškovec uskoro bi moglo zapoeti davati rezultate i na neoekivanom planu. Naime, prije dvije godine došlo je do incidenta u Donjem Mihaljevcu kad su graani traktorima zaprijeili dolazak INA-e na bušotinu “Meimurje II” jer se pronio glas da e se kroz tu bušotinu u podzemlje utiskivati smee, što nije bilo tono. Ta se bušotina lako može uvezati u sustav bušotina kod Draškovca te bi se tako moglo dobiti veliko podzemno geotermalno polje. To bi pak za Donji Mihaljevec i okolna naselja znailo mogunost izgradnje plasteni-

ka i jeftinu poljoprivrednu proizvodnju, jer bi energija iz podzemlja bila jeftinija nego druge vrste energije. No takva promišljanja za sada su samo neiskorištene ideje i potencijali koji e postati aktualni u narednim godinama, što pak ovisi o uspjehu projekta Draškovec. Naime, im se pokaže da je projekt Draškovec uspješan razvojni projekt, mogui e biti i drugi slini projekti, tim više što je podzemlje Meimurja vrue. To znai da e ove i narednih godina sve oi biti uprte u Draškovec i kao razvojni projekt i kao pilot projekt nove tehnologije koji je ekološki osviješten.

Zona sumraka na ekanju

podarskoj zoni na podruju opina Orehovica i Mala Subotica uz autocestu, blizu ulaza na nju, koja je trebala zapošljavati nekoliko tisua ljudi. o sada su se izmijenila etiri meimurska župana, a od zone ni traga ni glasa, osim u nekim dalekim planovima koji stalno propadaju. Zanimljivo je da se i nakon više od desetljea nije maknulo od poetka, tonije, poetka za pravi poetak.

D

nain u Draškovcu najprije zapoela proizvodnja elektrine energije, a usporedo bi zapoeli radovi na projektu toplica i ljeilišno-turistikog kompleksa. U svemu je najvažnije to što je projekt Draškovec napokon zapoeo, možemo mu jedino zaželjeti sreu da što prije zaživi. Ova godina bit e presudna za projekt, kad e konano sve biti poznato. Kako je rije o potpuno novoj EGS tehnologiji koja se tek zapoela primjenjivati u svijetu, mogue su i poteškoe koje e se otklanjati u hodu, no ne oekuju se vei problemi u realizaciji, tim više što je rije o zatvorenom krugu.

K

onkretno, potrebna je geodetska podloga za izradu geodetske podloge zone, što bi onda bio prvi korak. Ta nulta geodetska podloga za podlogu koja još nije ni pravi poetak stoji preko milijun kuna. Ve jedno desetljee nitko za to nema novac. Kako novca ipak ima za mnogo toga drugoga, oito je da nedostaje prave politike volje i prave vizije. Oni nešto upueniji rei e da nema investitora, kao što ih nema ni

u pojedinim opinama. No to naprosto nije argument koji bi bio prihvatljiv, investitori bi se sigurno našli da im se ponudi nešto konkretno. Kako je zona nepostojea i zamraena, to nije mogue. ako je prije nekoliko godina bilo ozbiljnih ponuda koje su ignorirane jer nije bilo uvjeta. Jedan ovjek našeg porijekla koji je na visokom položaju u amerikoj zrakoplovnoj industriji tada je ponudio da se usred našeg kraja

T

izgradi tvornica za dijelove amerike zrakoplovne korporacije “Boeing”. oetni pristupni uvjet za pregovore tada je bio da je za tvornicu potrebno najmanje dvadeset ili trideset hektara površine i pristup autocesti. Ideja ja propala jer u našem kraju ne postoji velika gospodarska zona uz autocestu, zapravo postoji na papiru kao zona sumraka, pa se velikim investitorima nema što ponuditi.

P

je se kod geotermalnih izvora koristila samo topla voda, no danas je mogue koristiti ulazne i izlazne bušotine, odnosno kružni zatvoreni krug za dobivanje tople vode i energije, a ako je u vodi plin, onda i pridobivanje plina. Pomou EGS tehnologije koristi se toplina stijena u podzemlju za zagrijavanje vode, tako da se stvori geotermalni izvor u vruoj stijeni utiskivanjem hladne vode kroz takozvanu hidrauliku stimulaciju - HDR. No bušotina u Draškovcu ima dovoljno tople vode i plina u njoj, pa e postupak biti jednostavniji. EGS sustavi trenutno se razvijaju i testiraju u Francuskoj, Australiji, Japanu, Njemakoj, SAD-u i Švicarskoj. Komercijalni projekti u fazi su razvoja u Velikoj Britaniji, Australiji, SAD-u, Francuskoj i Njemakoj. Australija danas ima 33 tvrtke za upoznavanje, bušenje ili razvoj EGS projekata. Nisu poznati znaajni štetni utjecaji EGS projekata. Za sada se zna da je EGS projekt prekinut 2009. godine u Bazelu u Švicarskoj zbog takozvane potencijalne inducirane seizminosti, mogunosti nastanka manjih potresa zbog karakteristika stijena u podzemlju te regije. Naime, tekuina se pod pritiskom pumpa vraa natrag u stijene, što onda širi pore u stijeni, što je zapravo uobiajena tehnologija kod crpljenja nafte ili plina iz podzemlja. Projekt “AAT Geothermae Draškovec” e, meutim, jednostavno reeno, ono što uzme iz podzemlje vraati natrag u podzemlje, s time da e umjesto plina vraati CO2, tako da je pogodan i za okoliš. U veljai i ožujku, odnosno u proljetnim mjesecima oekuje se prelazak na drugu testnu fazu projekta, no najvažnije je u ovom trenutku da je projekt pokrenut nakon višegodišnjih oekivanja.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr


8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. sijenja 2014.

GRAD MURSKO SREDIŠE

Nema opijanja ni remeenja mira na javnim mjestima PIŠE: STJEPAN MESARI

Kolegij Grada Mursko Sreediše bavi se izmeu ostalog i ponašanjem graana, mladeži i maloljetnika, poglavito kada se radi o javnim mjestima, javnim površinama i ugostiteljskim objektima. Opijanje maloljetnika u Gradskoj luici te u Gradskom parku zadavalo je gradskim elnicima, policiji i graanima velike nevolje i neugodnosti. Razmišljalo se o postavljanju videonadzora, a

- Novost je što su Romkinje poele prijavljivati nasilje poinjeno nad njima, kazao je Marinjo Furdi, zamjenik naelnika PP-a Mursko Središe

pojaane su i policijske ophodnje. ini se kako su problemi ipak razriješeni, zahvaljujui policiji, Vijeu za prevenciju, ali i samoj mladeži koja je oito shvatila kako javne površine nisu mjesto na kojem se može ponašati po svome te da su prostori uz Muru namijenjeni i drugim ljudima, koji se žele odmoriti, uživati u istom zraku i miru. - Mogu sa zadovoljstvom ustvrditi kako se na javnim mjestima i ugostiteljskim objektima puno manje piju alkoholna pia, a nema ni drugih oblika remeenja javnog reda i mira. Grad Mursko Središe nije grad sluaj nego je sve ugodniji za bivanje njegovih stanovnika i gostiju. Šteta što su se dogodile one krae krajem prošle godine, pogotovo šteta za sitnike Rome, kojima su ta zbivanja pokvarila sliku u oima drugih ljudi, rekao je Marinjo Furdi, zamjenik naelnika PP-a Mursko Središe, dodajui kako se na javnim mjestima gotovo ne konzumira droga, jer lani su pronaena tek dva smotuljka marihuane. Da se

Novi sastav Vijea za prevenciju

- Istina je kako je manje opijanja na javnim mjestima, u krmama i kod škole, kažu policajci, školska ravnateljica i predstavnica CZS-a

stanje s opijanjem maloljetnika na javnim mjestima smanjilo, a na odreenim mjestima i išeznulo, rekla je predstavnica Zavoda za javno zdravstvo, a prikljuila se i školska ravnateljica Marija Trstenjak.

Romkinje prijavljuju nasilje nad njima Na skupu se govorilo o životu s Romima iz Sitnica. Njihov predstavnik i ujedno predsjednik VMO-a Sitnice Milorad Mihanovi rekao je kako u naselju nema veih ekscesa, a oni koji jesu djelo

su uglavnom ve osuivanih i zatvaranih osoba, dodajui kako Romi iz Sitnica osuuju i preziru one sumještane koji su krajem prošle godine nou provaljivali u obiteljske kue i krali skupocjenosti. Policajac Furdi rekao je kako se dogaa da Romi kradu Romima, što je novi vid poinjenja kaznenih djela meu romskom populacijom. Novost je i što Romkinje prijavljuju one koji nad njima ine nasilje, što isto tako pokazuje da se nasilnici više nee bahatiti i skrivati svoja nedjela.

Na upit predsjednika Vijea za prevenciju Dražena Srpaka kakva je situacija s trgovinom u Štrukovcu, koja je godinama bila meta provalnika i nasilnika, Furdi je odgovorio kako je stanje mirno i dobro otkako je poinitelj ranijih provala, kraa i nasilja u zatvoru. Bilo je i rijei o smeu i otpadu u romskom naselju Sitnice, te je Romima porueno kako Grad više nee besplatno odvoziti otpad koji Romi donose u naselje, kako bi s njega uzeli što mogu prodati, a ostalo bace na površinu.

Vijee za prevenciju Grada Mursko Središe ine: Dražen Srpak, gradonaelnik, Miljenko Vrbanec, naelnik PP-a Mursko Središe, Ivica Maltari, kontak policajac, dr. Biserka Gorianec, lijenica, Alenka Bili, CZS, Marija Tarandek, ravnateljica OŠ, Dragutin Belše, komunalni redar, Milorad Mihanovi, predstavnik Roma, Zlatko Rihtarec, NK Rudar, i Stjepan Mesari, novinar. Odbor za promet ine: Zvonko Vrtari, Antun Šimuni, Miljenko Štefani i Miljenko Vrbanec. (sm)

CRNA KRONIKA SNJEŽNI VIKEND donio niz prometnih nesrea

Vozaica se na mokrom kolniku zabila u automobil druge vozaice i dvije putnice Tijekom proteklog vikenda na meimurskim prometnicama dogodile su se tri prometne nesree s ozlijeenim osobama, izvijestila je PU meimurska. U petak u 6.50 sati na županijskoj cesti izmeu Murskog Središa i Hlapiine desila se prometna nesrea u kojoj 53-godišnja vozaica osobnog automobila akovekih registracijskih oznaka iz Murskog Središa kretanje vozila nije prilagodila osobinama i stanju ceste (zavoj, kolnik mokar) i atmosferskim prilikama (padao snijeg), zbog ega je u desnom zavoju izgubila nadzor nad upravljanjem vozilom i djelomino prešla na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera, gdje je prednjim lijevim dijelom vozila udarila u prednji lijevi dio osobnog automobila, kojim je iz suprotnog smjera upravljala 44-godišnjakinja iz Leskovca. U prometnoj nesrei lakše je ozlijeena 53-godišnja vozaica i dvije putnice iz njezinog vozila, dok je jedna putnica teže ozlijeena i nakon lijenikog pregleda zadržana je na lijeenju u Županijskoj bolnici akovec. Protiv 53-godišnjakinje e se podnijeti kaznena prijava op-

inskom državnom odvjetniku u akovcu. Zbog prometne nesree tom je cestom obustavljen sav promet u vremenu od 7 do 8.50 sati.

42-godišnjak automobilom udario biciklistkinju U petak oko 13.40 sati na županijskoj cesti izmeu naselja ehovec i Prelog 42-godišnji voza osobnog automobila iz ehovca brzinu kretanja vozila nije prilagodio stanju ceste (kolnik prekriven ugaženim snijegom) te atmosferskim prilikama (padao snijeg), zbog ega je na ravnom dijelu ceste izgubio nadzor nad upravljanjem vozilom. Pri tome je došlo do zanošenja vozila na kolniku i udara desnom bonom stranom vozila u lijevu bonu stranu bicikla, kojim je iz suprotnog smjera uz desni rub kolnika upravljala 55-godišnjakinja iz Preloga. Nakon udara došlo je do silaska automobila, vozaice bicikla i bicikla izvan kolnika na poljoprivrednu površinu. Vozaica bicikla je prevezena u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvreno da je teže ozlijeena, te je zadržana na lijeenju. Pro-

tiv 42-godišnjaka e se podnijeti kaznena prijava opinskom državnom odvjetniku u akovcu.

U sudaru kod Štefanca teško ozlijeen 28godišnjak U subotu oko 21.20 sati na državnoj cesti kod naselja Štefanec dogodila se prometna nesrea u kojoj je 28-godišnji voza osobnog automobila akovekih registracijskih oznaka iz Orehovice, upravljajui u vrijeme dok je u krvi imao alkohol od 1,74 g/kg, u desnom zavoju vozilom prešao na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera. Prednjim dijelom vozila udario je u prednji dio osobnog automobila akovekih registracijskih oznaka, kojim je iz suprotnog smjera upravljao 41-godišnjak iz Vratišinca. Oba vozaa su nakon prometne nesree vozilom Zavoda za hitnu medicinu prevezena u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvreno da je 41-godišnjak lakše ozlijeen, a 28-godišnjak teže, i zadržan je na lijeenju. U vezi s prometnom nesreom podnijet e se posebno izvješe opinskom državnom odvjetniku u akovcu.

Vlasnici šume ostali bez 28 stabala DOMAŠINEC - U razdoblju od 15. listopada 2013. do 24. sijenja 2014. godine u polju zvanom Sveti Ivan kod Domašinca nepoznati je poinitelj u šumi, vlasništvo 54-godišnjakinje iz Belice i

56-godišnjaka iz Ivanovca, porušio i ukrao 19 stabala graba. Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od više tisua kuna. Takoer, u razdoblju od 6. do 20 sijenja u polju zvanom

Sveti Ivan, kod Domašinca, nepoznati je poinitelj u šumi, vlasništvo 58-godišnjaka i 65-godišnjaka iz Savske Vesi, motornom pilom porušio i ukrao jedno stablo hrasta lužnjaka i osam stabala graba.

Otkriveni kradljivci bakra i željeza MURSKO SREDIŠE, PIŠKOROVEC - Dovršenim kriminalistikim istraživanjem nad 19-godišnjakom iz Murskog Središa sumnja se da je on u razdoblju od 3. do 5. kolovoza 2013. godine u šumi zvanoj Brezje kod Murskog Središa s porušenoga elektrinog stupa ukrao 390 metara bakrenoga elektrinog kabla, vlasništvo poduzea iz akovca, koje je time oštetio za 18.947,25 kuna. Sumnja se da su isti 19-godišnjak, 20-godišnjak iz Piškorovca i 23-godišnjak iz Svetog ura, takoer 19. kolovoza 2013. godine oko 22 sata, u Ulici Nikole Tesle i

Poljskoj ulici u Murskom Središu sa stupova dalekovoda u vlasništvu istog poduzea, koji nije bio u funkciji, ukrali oko 900 metara bakrenog užeta, ukupne težine 160 kg. U ovom kaznenom djelu materijalna šteta iznosi 11.486,60 kuna. Protiv svih poinitelja e se podnijeti kaznene prijave opinskom državnom odvjetniku u akovcu. Takoer provedenim kriminalistikim istraživanjem nad 26-godišnjakom iz Sigetca te 20-godišnjakom i 19-godišnjakom iz Paraga utvreno je da su 9. sijenja izmeu 18 i 18.30 sati u

Zrinsko-frankopanskoj ulici u akovcu, ispod cestovnog nadvožnjaka, na otvorenoj željeznikoj pruzi koja je u fazi rekonstrukcije ukrali sedam komada željeznikih tranica ukupne dužine 14,72 m i stari kolosijeni pribor, vlasništvo poduzea iz Zagreba, izvijestila je PU meimurska. Materijalna šteta cijeni se na nekoliko tisua kuna. Ukradeni predmeti oduzeti su od 26-godišnjaka i vraeni vlasniku, a protiv poinitelja e se podnijeti kaznena prijava opinskom državnom odvjetniku u akovcu.

Ukradena odjea s izložbenih lutaka AKOVEC - Tijekom noi s petka na subotu u vremenu u akovcu, u Ulici kralja Tomislava, došlo je do nesvakidašnje krae. Naime, nepoznati

poinitelj je s izložbenih lutaka ostavljenih u hodniku zgrade skinuo i ukrao razne odjevne predmete, vlasništvo poduzea iz akovca. Materi-

jalna šteta cijeni se na nekoliko tisua kuna, a protiv poinitelja e se podnijeti kaznena prijava opinskom državnom odvjetniku u akovcu.


31. sijenja 2014.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

9

FRANJO BUKAL, naelnik opine Orehovica, pronašao rješenje za nelegalno odlagalište smea u romskom dijelu naselja

Mještani za sanaciju divljeg deponija nee platiti ni kunu

Sredstva u iznosu od 1,4 milijuna kuna osigurali su Ured za ljudska prava i Fond za zaštitu okoliša, u iznosu od oko 1,1 milijun kuna, te Meimurska županija blizu 300.000 kn Od 2011. godine jedan od veih problema u opini Orehovica je sanacija deponija u romskom naselju Orehovica. Naime, prilikom gradnje ceste kroz naselje naieno je na vei deponij otpada koji valja sanirati. Naelnik opine Franjo Bukal kaže: - Da projekt gradnje ceste u romskom naselju i sanacije deponije ne stoji, jer država plaa kamate, nadali smo se da emo dobiti sredstva za sanaciju deponija od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost.

Za sanaciju potrebno 1,4 milijuna kuna - Rije je o ukupno 1,4 milijuna kuna potrebnih za sanaciju deponija u romskom naselju. Kako je Opina siromašna i nema novac, nastojali smo svoj dio sredstava za sanaciju osigurati iz drugih izvora.

U više navrata razgovarao sam i s premijerom na tu temu, kao i s mnogim ministrima, svi su obeavali, no konkretnih rezultata nije bilo, a vrijeme je prolazilo. Prema kriterijima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost, bilo je dogovoreno da on za sanaciju deponija osigura 60 posto sredstava, a Opina i Županija 40 posto sredstava. No sve je ostalo na tome, mi nismo imali sredstva, Opina je zadužena. Natezali smo se uz mnogo sastanaka više od godinu dana kako osigurati sredstva jer Opina nema novac, da je platila za deponij, sve bi drugo stalo. Tako smo pregovarali na sve strane, sa svima koji mogu pomoi. Napokon smo od Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine dobili lijepu vijest da je taj Ured odobrio 281.000 kuna za sanaciju deponija u romskom naselju Orehovica. Tijekom 2013. godine pristiglo je iz Ureda 140.000 kuna, a 141.080 kuna stii e ove godine. Na taj smo nain stvorili uvjete da s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost napokon potpišemo ugovor, prije to nije bilo mogue. Fond e po tom ugovoru osigurati 843.240 kuna za sanaciju deponija u romskom

naselju u Orehovici, Ured za ljudska prava i nacionalne manjine 281.000 kuna, a ostatak bi trebala platiti Meimurska županija, što je dogovoreno, kazao nam je naelnik Orehovice.

Deponij e sanirati grupa “akom” s kooperantom Mišiem - Prije nekoliko dana, 22. sijenja, predana je u Fond sva potrebna dokumentacija za sanaciju deponija u romskom naselju i troškovnik koji je potpisan te ugovori s izvoaima. Deponij e sanirati akom sa svojim kooperantom Mišiem, oni su, naime, na natjeaju za javnu nabavu uz više ponuda na-

stupili zajedno i ponudili najmanju cijenu od 1,4 milijuna kuna. Radovi bi trebali zapoeti kad vremenske prilike dozvole. Nisam htio potpisati ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost sve dok nije bila zatvorena financijska konstrukcija, da sam to prije uinio, to bi bilo protuzakonito. U ovom trenutku Fond je odobrio sredstva, a eka se samo potpis ugovora. Pokušat u osigurati još dio sredstava iz drugih ministarstava, ako e biti mogue.

Opina za deponij nee dati ni lipu - Od poetka sam zauzimao stav da sam odgovo-

ran graanima Orehovice i da kao naelnik opine ne mogu za sanaciju deponija u romskom naselju zbog premalog prorauna izdvojiti više ni lipu iz opinskog prorauna, to je napokon sagledano. Naime, samo prošlu godinu potrošili smo za 187 metara ceste u romskom naselju i postavljanje šatora, a što je bio jedan od programa i projekata, ak 403.000 kuna iz opinskog prorauna, tako da smo se morali zadužiti. Za Opinu su to bila i jesu velika sredstva, gotovo pola izvornih prihoda. Na kraju sam zbog mnogih prigovora graana i mještana Orehovice te napora da realiziram program, za koji je nedostajao novac,

Nekoliko milijuna godišnje više u proraunu zahvaljujui projektima i programima Opina Orehovica po prihodima je jedna od najsiromašnijih županija i ispod je državnog prosjeka razvijenosti. Konkretno, godišnji BDP po stanovniku opine Orehovica iznosi 675 kuna, a, primjerice, u Gradu akovcu oko 3.700 kuna, iznosi naelnik opine Orehovica Franjo Bukal, što je ak sedam puta

manje. - Realni izvorni prihodi opine iznose oko 1,2 milijuna kuna, no svake godine proraun se planira na barem 4 do 5 milijuna kuna te se potom pomou projekata i programa traže sredstva. Na taj je nain usprkos veoma malom proraunu u Orehovici izgraena nova osnovna škola, koja ve pu-

nih šest godina eka svoju sportsku dvoranu i u koju je uloženo oko 7,8 milijuna kuna. U ureenje romskog naselja u Orehovici uloženo je kroz programe oko 7,7 milijuna kuna, gotovo sve izvanproraunskih sredstava koja su dobavljena kroz razvojne programe i natjeaje.

završio u bolnici. Ne želim da se to ponovi. Ipak moram biti na kraju zadovoljan, nakon više godina uspio sam zatvoriti financijsku konstrukciju za sanaciju deponija u romskom naselju, no trajalo je i stajalo živaca, rekao je Franjo Bukal, uz napomenu da mu je sad glavna briga i nastojanje da pronae nain za izgradnju školske sportske dvorane. Trebalo bi pronai oko sedam milijuna kuna, stupovi za dvoranu ve šest godina stoje, kao i neispunjeno obeanje ministra. U meuvremenu su izgraeni stupovi za školsku dvoranu u Gorianu i Kotoribi, gdje je SDP na vlasti. (J. Šimunko)

- Zbog mnogih prigovora graana i mještana Orehovice te napora da realiziram prošlogodišnji program za boljitak Roma, a za koji je nedostajao novac, završio sam u bolnici. Ne želim da se to ponovi, poruuje Bukal


10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. sijenja 2014.

TRIDESETAK godina žitelji Praporana ukazuju na problem visokonaponske mreže na koju pada granje i drvee, ali uzalud

SVETI JURAJ NA BREGU

Tvrtka “TEAM” završava sportsku dvoranu Nadležno Državno povjerenstvo za žalbe u sluaju izgradnje sportske dvorane i dogradnje Osnovne škole I. G. Kovaia u Pleškovcu odbilo je prigovore Tim-gradnje iz Zagreba i urkina iz akovca, koji su uložili žalbe na odabir izvoaa radova na spomenutim objektima. Ove dvije tvrtke žalile su se na izbor poduzea “TEAM” iz Murskog Središa, koje je na raspisani natjeaj dostavilo najpovoljnije uvjete i nakon toga izabrano za izvoaa radova. Prema rijeima naelnika opine Sveti Juraj na Bregu Anelka Nagrajsalovia, kojeg je ova vijest obradovala, to znai kako sada slijede dogovori s TEAM-om o poetku radova vrijednih oko etiri milijuna kuna. Podsjeamo, dvoranu u Pleškovcu zapoeo je graditi Fenix iz Slavonskog Broda, koji je odlukom nadležnog Ministarstva zbog nepoštivanja rokova morao napustiti gradilište. Ukupna vrijednost sportske dvorane i dogradnje škole iznosi oko 12,5 milijuna kuna, po ocjeni strunih ljudi - za potpuno dovršenje potrebno je šezdesetak radnih dana, a poduzee “TEAM” spremno je kroz nekoliko dana zapoeti, odnosno nastaviti radove u Pleškovcu. (S. Mesari)

Zbog neije bahatosti i(li) nesposobnosti, desetak puta svake zime ostaju bez struje - Godinama upozoravamo akoveku Elektru i njezine djelatnike na ogroman problem, ali sve ostaje po starom. Bandere su ve polomljene, elektriari se mue, a mi smo bez struje, kaže Franjo anadi PIŠE: STJEPAN MESARI

Osamdesetih godina prošlog stoljea akoveka Elektra postavila je bandere (elektrine stupove) na kojima se nalaze žice koje visokonaponsku struju dovode do transformatora u Praporanu, odakle se struja putem niskonaponske mreže distribiura potrošaima. U samom poetku ljudi su ukazivali na neloginost izabranog predjela kojima e prolaziti vodovi. Ali u ono vrijeme ljude se baš i nije slušalo, nitko se nije usudio pobuniti, premda su se štete javljale svaki mjesec, kažu nam poje-

dini mještani, od kojih su neki i konkretno ukazali na to što se dogaa.

Drvee i granje slama se pod težinom snijega i pada na žice - Godinama ukazujemo na probleme koji se javljaju i ljeti i zimi, poglavito zimi, kada se granje drvea pod težinom snijega slama i pada na bandere i žice, te tako najmanje desetak puta kroz zimu ostajemo bez struje. Mi kao domainstva trpimo štete, a da ne govorimo koliko štete trpi Elektra, odnosno državni proraun iz kojeg se na kraju krajeva plaaju ova-

Franjo anadi pokazuje dotrajalost i posljednjega betonskog stupa, koji se svakog trenutka može srušiti i poiniti ogromne štete

Visokonaponski vod prolazi podrujem gdje se svakog trenutka na žice može srušiti drvo

kve gluposti pojedinaca, kaže mještanin Franjo anadi. - Vod prolazi uvalom izmeu dva brijega na kojima raste drvee i kada padne snijeg to drvee ili granje se pod teretom snijega slama, pada na bandere ili žice i mi ostajemo bez struje. Kako je teren vrlo kritian, ljudima iz Elektre treba dosta vremena da otklone kvarove. Bilo je sluajeva da nam je otišao agregat za struju jer se ukljuuje po nestanku struje, a kada ona doe onda je jak napon i sve pokvari. Poglavito nam je žao radnike Elektre koji se mue da bi otklonili kvar. To su nadljudski napori, doi do bandera i ona se na njih penjati. Godine prolaze pa su tako uništene sve osim jedne betonske bandere i postavljene drvene koje se lakše zamijene, ali problem ostaje. Potrebno je samo izmjestiti postojei vod na uzvisinu na koju je jednostavniji pristup ili povui podzemni kabel i sve bi bilo riješeno, kazao nam je takoer mještanin Praporana Franjo Petran.

Ljudi rade u nenormalnim uvjetima, a mi strepimo - Trpimo svi, a ini mi se samo zbog neije nesposobnosti ili bahatosti. Vrijeme je da se tome stane na kraj, jer sve je prešlo mjere normalnih dogaaja, rekao nam je Franjo Petran iz Petranove ulice u Praporanu, a s njegovim rijeima slažu se svi stanovnici sjeverozapadnog dijela naselja. Oni u jugoistonom dijelu nemaju tih problema jer su povezani na mrežu koja dolazi iz Prekope. Stvar je vrlo škakljiva i može rezultirati i ljudskim žrtvama jer podruje kroz koje prolazi visokonaponska mreža je krajobrazno i zaista komplicirano i zahtjevno. - Ljudi sada rade u nenormalnim uvjetima. Ljeti pak je problem što se grane lome ili savijaju do žica pod teretom liša. Ne morate pitati Elektru, jer njima smo sto puta ovo rekli i ništa ne ine. Ili su nesposobni ili neznalice. Ovako ine štetu svome poduzeu, državi i nama. A sve se dobrom voljom može riješiti

za par dana. Kakvo je stanje, sada mi smo u stalnoj brizi hoemo li ostati bez struje, kada i kako dugo. Imamo i druge naprave koje koriste struju, a nismo sigurni do kada ih možemo koristiti, kažu u obitelji Petran, ogoreni na Elektru što ovakvu sramotu ini i trpi više od trideset godina. Je li zbog nestrunosti, neznanja ili inata, teško je odgovoriti. Sigurno je da nije dobro ni za koga, a najmanje za korisnike koji redovito plaaju Elektrine raune, komunalnu naknadu i sve drugo, a ne mogu biti sigurni u redovito snabdijevanje strujom. Samo zato što netko ne želi zamijeniti desetak bandera podzemnim kablom ili premještanjem na drugu lokaciju. - Samo vama vjerujemo i molimo vas da ovo objavite kako bismo potaknuli Elektru ili ako treba i župana Posavca i naelnika Vievia da nam riješe ovaj problem, rekli su nam u obitelji Petran, obitelji koja ini nadljudske napore kako bi ovaj dio opine i županije održala životnima.

GRAD akovec

Ugovori s devet braniteljskih udruga Vodstvo Grada akovca potpisalo je u petak s devet braniteljskih udruga s podruja Meimurske županije ugovore o dodjeli inancijskih sredstava za programe u ovoj godini. Gradonaelnik Grada akovca Stjepan Kova poželio je udrugama uspješan rad u ovoj godini te naglasio da e potpisivanje ugovora dovesti do vee transparentosti trošenja gradskih sredstava, a dogradonaelnik Romano Bogdan istaknuo je da e potpisivanje ugovora biti stalna praksa ubudue. Pazit e se i na trošenje sredstava u udrugama i redovito podnošenje izvješa,

TISUU kuna za svako novoroeno dijete na podruju Grada

Ubrzan ritam isplata

Potpisivanje ugovora u vijenici Grada akovca

ako se izvješe ne podnese, nee biti sredstava za iduu godinu.

Na dodijeljenim sredstvima zahvalio je Dražen Tkalec, tajnik Koordinacije branitelj-

skih udruga iz Domovinskog rata Meimurske županije. (JŠ, foto Vrzan)

Ve desetu godinu za redom, od 2005. godine, Grad akovec isplauje naknade za novoroenu djecu. U tom razdoblju do danas je isplaeno ukupno nešto više od 2 milijuna kuna naknade. Proteklih godina zbog gospodarske krize naknade su isplaivane i do godinu dana nakon predaje zahtjeva roditelja i potrebne dokumentacije. Novana pomo iznosi 1.000 kuna i taj iznos ostaje nepro-

mijenjen. Od stupanja na dužnost nove gradske vlasti, na elu s gradonaelnikom Stjepanom Kovaem i zamjenicima Romanom Bogdanom i Mariom Medvedom, ubrzan je ritam isplata naknada, tako da je sada u tijeku isplata naknada za listopad, studeni i prosinac 2013. godine. U 2014. godini naknade e se isplaivati jednom mjeseno za sve zahtjeve predane prethodni mjesec. (BMO)


31. sijenja 2014.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ODRŽANA KOORDINACIJA 12. SPUSTA MURSKIH LADJI

MALA SUBOTICA

Meteo legenda pustio u pogon meteorološku postaju Postao je poznat svojim legendarnim uzvicima “Ono!” i “repi letijo!”, a video je do sada pogledalo 50.000 ljudi!

Sudionici koordinacije odluili su da se Spust održi 28. i 29. lipnja ove godine

Od Mureka do Dekanovca 28. i 29. lipnja ove godine Nakon što je prije dva mjeseca u Sloveniji održana prva, u utorak je u Svetom Martinu na Muri održana 2. koordinacija 12. meunarodnog Spusta murskih ladji 2014., na kojoj su sudjelovali predstavnici opina i gradova iz Hrvatske, Austrije, Slovenije i Maarske kroz koje e se Spust odvijati rijekom Murom, koja je poveznica ovih etiriju država i njezinih naselja. Na koordinaciji, koju su vodili predsjednik Turistike zajednice opine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec i direktorica Turistikog

ureda Ivana Živec, dogovoreno je da se spust održi 28. i 29. lipnja ove godine, a u sluaju da bude nevrijeme ili rijeka Mura visoko naraste Spust e se održati mjesec dana kasnije. Start Spusta je u austrijskom Mureku, a cilj u hrvatskom Dekanovcu. Spust e prolaziti kroz austrijske gradove Murek (Cmurek), Bad Radkesburg, slovenska mjesta Apae, Tišinu, Petanjce, Ižakovce i Gibinu, hrvatska Sveti Martin na Muri, Žabnik, Mursko Središe, Podturen i Dekanovec te maarsku Kerku.

U POSJETU

Startnina ak 60 eura Startnina iznosi 60 eura po osobi, a svi koji žele na njemu sudjelovati trebaju se što prije prijaviti u Turistikom uredu u Svetom Martinu na Muri. Organizatori oekuju i najviše bi željeli izmeu 200 i 250 sudionika, no zbog poveanog zanimanja Slovenaca i Austrijanaca mogu je i vei broj spustaša na tradicionalnim drvenim murskim ladjama, kao i drugim plovilima.

Prve reakcije kod nekih meimurskih ljubitelja aktivnosti na vodi je u vezi cijena koja je u ovo vrijeme kriza u iznosu od 450 kn za jedan spust pozamašna, ali oito su prevladali stavovi onih koji su bogatiji, a to su Austrijanci i Slovenci koji si taj iznos mogu bez problema priuštiti. Sljedea koordinacija e biti 8. svibnja 2014. u austrijskom Bad Radkesburgu s poetkom u 11 sati, i tamo e se utvrditi definitivni program te sve pojedinosti. (Stjepan Mesari)

Veliki zaljubljenik u meteorologiju duži niz godina, Robert Šolti iz Male Subotice, nedavno je i službeno završio projekt meteorološke postaje "Crometeo“ u Maloj Subotici. Godinama je aktivan na Crometeo orumu, no posebnu je pozornost dobio kada je objavio videozapis velikog nevremena koje je pogodilo Malu Suboticu 22. svibnja 2009. Postao je poznat svojim legendarnim uzvicima “Ono!” i “repi letijo!” u videouratku koji je i dan-danas iznimno popularan na webu. - Projekt postavljanja meteo postaje u Malu Suboticu dugo sam planirao jer mi je to oduvijek bila velika želja. Godinama pratim, bilježim i otografiram vremenske (ne)prilike, a imati mjernu postaju u svom kraju nešto je neopisivo, rekao je za medije Robert Šolti. Nova automatska meteorološka postaja uklju-

ŠRD “RIBICA” IZ TURIŠA

Jezero “Stara graba” zaštieno sustavom - ulovi i pusti - Krivolovaca ima, imam osjeaj da ih je manje nego prije, no incidenata ima. Imamo velike površine pod vodom, ako želite proi sve etiri grabe, treba vam pola dana, kaže Zdravko Dolenec, predsjednik ŠRD-a “Ribica” Stotinjak lanova ŠRD-a “Ribica” iz Turiša proteklu je subotu održalo svoju skupštinu, a najvažnije je da je donesena odluka da se najstarija bivša šudrana, nazvana “Stara graba”, koja se nalazi izmeu Turiša i Kvitrovca, zaštiti sustavom “ulovi i pusti”. ŠRD “Ribica” je korisnik etiri vee vodene površine, dužine i preko tri stotine metara, odnosno jezera koja su nastala tijekom eksploatacije šljunka. Najstarije jezero nazvano “Stara graba” ve je obraslo raslinjem i uz njega je izgraena ribika koliba društva. Predsjednik društva Zdravko Dolenec kaže: - Jedno smo od najmasovnijih društava uope u Turišu, a veseli nas što je meu nama starijim ribolovcima i dosta mladih. Naša je osnovna zadaa uvati prirodu i na tome stalno radimo i pozivamo graane da svoje slobodno vrijeme iskoriste za šetnju u prirodi i druženje.

ila se u rad najvee mreže automatskih meteoroloških postaja u Hrvatskoj – Pljusak. com. Radi se o automatskoj meteo postaji WMR968 koja podatke na server šalje pomou Cumulus sotvera. Web izvještaj osvježava se svakih pet minuta, stoga od sada temperaturu, vlagu, oborine, vjetar i ostale meteorološke parametre možete pratiti u realnom vremenu.

Želimo urediti šetnicu uz Staru grabu, u kojoj se nalaze sve vrste riba, pa ak i jedna Lignja (to je, naime, nadimak jednog ribia koji je gotovo svakodnevno u prirodi).

Somovi dosežu i sto kilograma - Imamo somove do sto kilograma, šarane, velike amure, tolstolobike, a svake godine se poribljava. Godišnja iskaznica stoji 400 kuna, a lanska karta društva 100 kuna, dok je dnevna karta 60 kuna. Za vee vodene površine kod Turiša saznali su ve i stranci, pa tako dolaze Austrijanci, esi, Nijemci, koji kampiraju po nekoliko dana, te naši graani iz Hrvatske, no smatramo da je to tek poetak razvoja turizma. Protekle godine bilo je osam radnih akcija na ureenju Stare grabe i ribikog doma te zbog priprema za natjecanja, a ove godine planiramo takoer više radnih akcija.

Na žalost, i dan-danas postoje pojedinci koji štete prirodi i ribljem ondu. Zatekao sam jednog ribia koji je ‘haklao’ ribu s dvije trokrake udice, a to je najgore što se može uiniti, riba se na taj nain rani i ugine. Zatim imamo i dosta poteškoa s ribiima iz drugih društava. Ne bi vjerovali, ali dogaa se da ribii iz drugih društava dou loviti ribu k nama, da bi je onda pustili u svoje grabe. Ima, naravno, i pojedinca koji ulove robu i odnesu je doma, a to danas više nije sportski ribolov. Ribu treba uvati kao i sve ostalo u prirodi. Ipak, barem se ini da je danas manje takvih incidenata nego prije, no ribia je više. Stoga je krajnji as da zaštitimo prirodu.

Zaštita ribljeg fonda - Kako bi zaštitili riblji ond, odluili smo Staru grabu zaštititi od izlova ribe na nain da se tu riba može loviti samo sustavom ‘ulovi i pusti’. To znai da se riba iz te grabe ne smije nositi doma, ve samo ono što je tono odreeno. Naime, postoje propisi da ribi s vode može dnevno odnijeti nekoliko kilograma ribe, pa to može stvoriti po-

Zdravko Dolenec: - Riba se izlovljava više nego što bi trebala, zbog toga uvodimo sustav ‘ulovi i pusti’ na jezeru ‘Stara graba’

teškoe. Postojale su i ideje da sustavom ‘ulovi i pusti’ zaštitimo sve etiri grabe, no od toga se odustalo, kako ne

bismo nanijeli štete domaim ribolovcima, da ipak kui mogu donijeti svoju ribu. (J. Šimunko)

David sim, David tam Na skupštini u subotu više je puta od strane pojedinih ribia spomenuta tvrtka “David” na nain “David ovo, David ono”, koja se bavi eksploatacijom šljunka, no ne samo ona. Razlog spominjanja je u tome što povremeno dolazi do zamuivanja jezera, a bilo je rijei i o uginuu ribe protekle godine, ne zna se razlog. No, kako su ribii samo gosti na pojedinim lokacijama šoder graba, koje koriste tvrtke koje imaju koncesiju, zakljueno je da se ne ulazi u nepotrebnu svau, kojih je do sada bilo, ve da se iskoriste druge mogunosti. Tako, na primjer, da se utvrdi tono katastarsko stanje kako se ne bi dogodilo da se kopa izvan predvienih gabarita. Naime, i tvrtka “David” zadužena je na svoj nain za ouvanje prirode i da ne zagauje, jer je to svima u interesu, a iskopane grabe prije ili kasnije postaju nove vode za ribie. Umjesto nesloge, dobro bi došla suradnja, jer se tako za prirodu može uiniti mnogo više. (JŠ)


12

Kroz Međimurje

UDRUGA ZA PROMICANJE zaštite ljudi u radnoj i životnoj okolini Meimurske županije održala prvu redovnu skupštinu

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. sijenja 2014.

DOBROVOLJNO VATROGASNO društvo Peklenica

U 2013. godini že medalje na sve st Samo siguran i zdrav Zaštita na radu i zaštita okoline važni su u životu ljudi, složni su lanovi Udruge

ovjek kvalitetno obavlja svoj posao Udruga je osnovana 13. srpnja 2013. godine i okuplja šezdesetak lanova, koji se bave zaštitom na radu te zaštitom radne i životne okoline u Meimurskoj županiji Svoju prvu redovnu godišnju skupštinu održala je Udruga za promicanje zaštite ljudi u radnoj i životnoj okolini Meimurske županije. Skupština je održana u dvorani za sastanke akovekih mlinova u akovcu, a na njoj su izvješa s osnivake skupštine, održane 13. lipnja 2013. godine, podnijeli predsjednik Udruge Krunoslav Golubi, lanica Izvršnog odbora Dragana Vlahova i Nadzornog odbora Vanja Kutnjak. Govorili su i tajnik Udruge Dino Cmrenjak, dopredsjednik Martin Suboti, te gosti skupštine Ljubomir Pintari, predsjednik Udruge za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, zaštitu okoliša i zaštitu od požara regije sjeverozapad iz Varaždina, njezin dopredsjednik Danijel Kurbanjev, tajnica Željka Lai i Darko Klari, lan Izvršnog odbora, i drugi. - Zaštita ljudi u radnoj i životnoj okolini vrlo je važna, jer samo siguran i zdrav ovjek može kvalitetno obavljati svoj posao. Isto

tako, ljudi koji žive u blizini tvornice ili proizvodnog pogona ugodnije se osjeaju ako im je ‘susjed’ poduzeo sve potrebne mjere kako ne bi oneistio njihovu životnu, a svoju proizvodnu okolinu, rekao je Sreko Tot, lan Udruge i inženjer zaštite na radu. Sudionici skupštine složili su se kako je potrebno održati više radnih sastanaka na kojima e se govoriti o novostima te potrebama djelovanja u segmentu zaštite okoliša u poduzeima i tvrtkama koje se bave posebnom proizvodnjom i koriste posebne energente i sirovine u preradi i proizvodnji. Upravo radni sastanci, savjetovanja, struni obilazak tvrtki, kao i tematske aktualnosti povodom znaajnijih datuma naznaeni su u Planu aktivnosti u 2014. godini. Razdoblje od osnivanja do danas skupštinari ocjenjuju uspješnim, jer su ostvarene sve planirane aktivnosti. (Stjepan Mesari)

elni ljudi Udruge

DVD Peklenica jove je godine proslavio 89 godina djelovanja, zbog ega se polako poelo razmišljati o obilježavanju idue, okrugle 90. obljetnice rada DVD-a. DVD Peklenica ima ukupno 75 lanova, od toga 10 bez temeljnog ispita, 14 s temeljnim ispitom za ispitanog vatrogasca ili vatrogasca 1. klase, zatim 2 doasnika, 4 doasnika 1. klase, 2 vatrogasna asnika, 1 vatrogasnog asnika 1. klase, 7 veterana i 46 djece i mladeži, što je veliko bogatstvo ovog društva. Izvješe o radu društva iznio je Nikola Vrši, zapovjednik DVD-a Peklenica. U 2013. godini operativa je imala ukupno 39 radnih obveza: vježbe, natjecanja, radne akcije, dežurstva. Operativa je tijekom prošle godine imala 8 intervencija, i to 3 gašenja požara: drveta u trupcu, požara slame u balama i požara automobila, te 5 tehnikih intervencija: ispumpavanje podruma, bunara, izgradnja zejeg nasipa te ispiranje luice i šetnice uz Muru na zahtjev Grada Mursko Središe. Ipak, 2013. godina ostat e zapamena po brojnim natjecanjima i žetvi medalja i pehara koje su ekipe DVD-a Peklenica donosile s raznih natjecanja. Na natjecanju Hrvatske vatrogasne zajednice u Belišu žene mladež osvojile su tree mjesto. Na županijskom natjecanju za mladež i pomladak u Turišu, na kojem su nastupile 133 ekipe, ekipa djeca muški osvojila je tree mjesto, a ekipa mladež žene takoer tree mjesto. U Svetom Martinu na Muri na natjecanju Vatrogasne zajednice podruja osvojili su dva pehara: u kategoriji žene A tree mjesto i muški B takoer tree mjesto.

Vodstvo DVD-a Peklenica znatno je pomlaeno - zdesna nalijevo: Zlatka Vrši, tajnica, Damjan Debelec, lan UO-a Kolari, predsjednik, i Gordana Mati, blagajnica DVD-a

Novi pred Darko Ko

Darko Kolari, novoizabrani predsjednik DVD-a Peklenica

DVD Peklenica ove godine održao je 89. skupštinu društva, koja je bila i izborna. Dosadašnji predsjednik društva Nikola Tkalec dao je ostavku dijelom iz zdravstvenih razloga, a dijelom i zbog neslaganja s nekim lanovima Upravnog odbora. Na skupštini je kazao da unato tome što ga nema u

DVD ukovec

Teška financijska situacija obilježila prošlu godinu Kao i svih dosadašnjih godina, lanovi DVD-a ukovec usmjeravali su prošle godine aktivnosti prema unaprje-

enju i razvoju vatrogastva. Kako je istaknuo predsjednik Radovan Marec, iza vatrogasaca je financijski vrlo teška

godina. DVD ima 44 lanova, od kojih jednoga vatrogasnog asnika prve klase, dva poasna asnika, šest doasnika, dva vatrogasca prve klase, trideset ispitanih vatrogasaca i etiri lanova bez položenog ispita. Prošle godine održano je pet sastanaka i nekoliko radnih akcija. Dvije muške ekipe nastupile su na vatrogasnom natjecanju Vatrogasne zajed-

nice Grada Preloga. Zbog teške financijske situacije, DVD nije bio na natjecanju u Svetoj Mariji. Tijekom prošle godine imali su dvije tehnike intervencije ispumpavanja podruma kod etiri obitelji, te jedno gašenje požara na otvorenom, s vatrogascima DVD-a Sveta Marija. ukovec ima na svom podruju državne šume i privatne šumarke te vonjake, a bli-

zu je i željeznika postaja, pa je takve požare teško gasiti bez vatrogasnoga navalnog vozila. Na skupštini su bili i saborski

zastupnik Dragutin Glavina, zamjenik gradonaelnika Grada Preloga Zdravko Kvakan i drugi uzvanici.


31. sijenja 2014.

eli trane

, Nikola Vrši, zapovjednik DVD-a, Darko

dsjednik olari vrhu DVD-a i dalje ostaje na raspolaganju DVD-u. Na izbornoj skupštini, održanoj u subotu, 25. sijenja za novog predsjednika DVD-a Peklenice izabran je Darko Kolari, za njegova dopredsjednika Boris Škapin, a kao lan u Upravni odbor ušao je Zvjezdan Tuksar.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Na igrama vatrogasne mladeži u kategoriji djeca muški i djeca žene osvojena su prva mjesta, a u kategoriji ženske mladeži, DVD Peklenica II osvojio je drugo mjesto. U Križovcu na natjecanju upotrebe podzemnih hidranata žene mladež osvojile su prvo mjesto. Na memorijalu “uro Oreški” u Šandorovcu ekipa mladež žene su takoer osvojile tree mjesto. Kako su djeca vatrogasci na brojim natjecanjima postigli zavidne rezultate, a istaknuli su se i dobrim vladanjem na kraju sezone natjecanja, nagraeni su kupanjem u Toplicama Sveti Martin, pri emu je u realizaciji nagradnog kupanja pomogao i gradonaelnik Dražen Srpak. No u godini uspjeha svoj doprinos dali su i veterani DVD-a Peklenica koji su zajedno s veteranima Vatrogasne zajednice podruja na natjecanju i susretu veterana Vatrogasne zajednice Meimurske županije postigli prvo mjesto od 8 ekipa i za to osvojili pehar i prijelazni pehar. Iz ovih rezultata na natjecanjima vidljivo je da se u DVD-u Peklenica puno radilo na uvježbavanju mladih i djece. Dugorono na taj nain stvara se jedna pozitivna kultura vatrogastva koje ima znaajnu ulogu u zaštiti tue imovine i ljudi u vrijeme prirodnih nedaa i požara. Uz to, mladi koji se pripremaju za natjecanja i ue vatrogasne vještine kvalitetno provode slobodno vrijeme, za što su nagraeni uspjesima na natjecanjima. Vodstvo DVD-a Peklenica znatno je pomlaeno, što društvu osigurava kontinuitet i budunost, a koliko shvaaju važnost rada s mladima, govori i injenica da je etvrtu godinu za redom održana zasebno od velike i mala godišnja skupština DVD-a za djecu od 12 godina i mladež. Na ovogodišnjoj skupštini DVD-a Peklenica bili su nazoni Ivan Krištofi, zapovjednik Vatrogasne zajednice Meimurske županije, gradonaelnik Dražen Srpak, predsjednica MO-a Ivana Maltari, zapovjednici podruja, predstavnici susjednih DVD-a te mjesnih udruga. (bmo)

DVD Hodošan

Zapoela akcija nabavke kombi vozila U subotu je održana godišnja skupština DVD-a Hodošan. Izvješe o radu podnio je predsjednik društva Andrija Ilijaš, koji je uz ostalo naglasio da se najviše radilo na preventivi, posebno pregledu hidranata i kombajna za vrijeme žetvene sezone, uz osiguranje opinskih sveanosti i uz jedan manji požar. DVD Hodošan posebno njeguje meunarodnu suradnju s vatrogascima iz Maarske. Protekle godine

ostvareno je ukupno 2010 sati rada. U društvu djeluje 40 seniora vatrogasca, 16 lanova vatrogasne mladeži te 9 starijih vatrogasca u priuvi. On se osvrnuo i na vozila u posjedu DVD-a. Kombi je protekle godine prevalio 1094 kilometara, a vozilo Nisan 1236 kilometara. Ukupno je protekle godine za odlaske na natjecanje i vježbanje te obavljanje usluga prijevoza za druge mjesne

udruge s oba vozila prijeeno 2330 kilometara, s time da nije bilo nikakve naknade za vozae. Od ove godine zapoinje akcija nabavke novog kombija jer je postojei star ve dvadeset godina i stalno se kvari, u emu se oekuje pomo Opine Donji Kraljevec i drugih. U planu je nabavka vozila koji stoji oko 180.000 kuna, pa je financijski plan društva za ovu godinu težak 219.000 kuna. (J. Šimunko)

Predsjednik DVD-a Hodošan Andrija Ilijaš: - Kombi je star dvadeset godina, pokrenuli smo akciju za nabavku novog te oekujem pomo Opine Donji Kraljevec

VIJESTI JVP AKOVEC

Nikad više posla nego protekli tjedan, spasili i jednu maku U tjednom izvješu vatrogasci JVP-a akovec od 19. do 26. sijenja intervenirali su ak dvadeset puta, što samo-

stalno, zajedniki ili samo uz nadzor, tj. drugih DVD-a. Takoer se isto nastavilo i sredinom ovog tjedna, kada su in-

tervenirali prilikom eksplozije u Žiškovcu. ak desetak puta su intervenirali u uklanjanju srušenog stabla. Takoer su

rušili stabla, intervenirali prilikom požara, a tehnikom intervencijom spasili su i jednu maku. Svaka ast. ®

ISPITI za vatrogasce - suce

Prošlo tek 5 kandidata od 24 U akovcu je pred povjerenstvom za natjecanje HVZ-a u sastavu predsjednika Nedeljka Vukalovia te lanove Zdravka Filipaja, Mije Brleia i Mladena Kanižaja održano ponovljeno

pristupanje ispitu za vatrogasne suce koji u prvom roku nisu uspjeli skupiti najmanje 97 od moguih 100 bodova. Ponovljenom ispitu iz VZMŽ-a pristupilo je ukupno 24 kandidata, od

kojih je bilo 5 ''starih'' i 19 ''novih'' kandidata. Na žalost, i nakon prošlotjednog predavanja iz Pravilnika o vatrogasnim natjecanjima ispit je prošlo tek 5 kandidata. Od ega su prošla 2

VRJEDNOVANJE rada donjomeimurskih vatrogasaca

Vatrogasci Svete Marije ponovno skupili najviše bodova Trolano povjerenstvo u sastavu Ivan Krištofi, županijski vatrogasni zapovjednik, Andreas Lisjak, predsjednik, i Stanko Vugrini, zapovjednik Vatrogasne zajednice podruja opina Kotoriba, Donji Vidovec, Sve-

ta Marija i Donja Dubrava, izvršilo je godišnje bodovanje rada vatrogasnih društava s donjomeimurskog podruja. Boduje se s 14 elemenata, od masovnosti društva, preko vatrogasnih intervencija i sudjelovanja na vatrogasnim

natjecanjima, do ispravnosti vatrogasne opreme. Najbolje rezultate i ove su godine postigli lanovi DVD-a Sveta Marija, skupivši 2.898 bodova, slijede vatrogasci Donje Dubrave s 2.684 boda, vatrogasci Kotoriba skupili su

''stara'' i 3 ''nova'' kandidata, odnosno suca. VZMŽ za naredno etverogodišnje razdoblje na raspolaganju ima ukupno 46 vatrogasnih sudaca, što novih i starih. ®

2.390 bodova, slijedi DVD Donji Vidovec s 1.331 bodom te DVD Donji Mihaljevec koji je prikupio 1.179 bodova. Vatrogasci Svete Marije godinama su pri samom vrhu u Vatrogasnoj zajednici Meimurske županije kada je u pitanju bodovanje. Za razliku od prošle godine, ove su ipak nešto slabiji jer su lani skupili ak 3.300 bodova. Vrjednovanje rada spomenutih društava održano je uz domainstvo DVD-a Donji Vidovec. (al)

DVD PRIBISLAVEC

Želja je privui što vei broj mlaih vatrogasaca Dobrovoljno vatrogasno društvo Pribislavec nedavno je održalo redovnu godišnju skupštinu, na kojoj je naglašeno kako društvo broji 32 aktivna lana i 17 lanova mladeži. Prošle godine imali su niz vrlo zapaženih i hvale vrijednih aktivnosti, te ak

36 intervencija. Sudjelovali su na ukupno 5 natjecanja. U izvješu Upravnog odbora, koji je održao14 sastanaka, donesene su vrlo važne odluke u skladu sa Statutom društva. Najviše su bili nezadovoljni odazivom lanstva na sastanke, kada je ponekad

dolazak bio vrlo razoaravajui. Sveukupni financijski plan za 2014. godinu iznosi 104.300 kuna, od ega se najviše stavaka odnosi na školovanje vatrogasaca, preventivu i održavanje ve postojee vatrogasne opreme i

vozila. U planu im je takoer nabavka sirene, rotirke i radioveze, koje e biti stacionirane u vozilima, a ponajvea im je želja privui što vei broj mlaih vatrogasaca te napraviti adaptaciju preostalog dijela garaže vatrogasnog doma uz dogovor Opine. ®

lanovi DVD-a Pribislavec na ovogodišnjoj skupštini s buduim pomlatkom Društva


14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. sijenja 2014.

JULIJE Toplak iz Pušina uzgaja i posjeduje najbolje meimurske kokoši

Meimurska kokoš daje puno mesa i jaja i k tome je lijepa Meimurska kokoš teška je 3,5 kilograma, a pijetao 4,5 kilograma. Godišnje snese 240 jaja teških izmeu 70 i 80 grama i dobra je kvoka PIŠE: STJEPAN MESARI

Ovog trenutka meimurska kokoš najtraženija je meu peradi, prestigavši i najpopularniju hrvaticu, kokoš koja se uzgaja u svim dijelovima Hrvatske. Meimurska kokoš pak najbolje uspijeva med Murom i Dravom, gdje joj je stanište ili domaija i gdje do izražaja dolaze njezine osobine. Julije Toplak iz Pušina vlasnik je najljepše i najbolje meimurske kokoši, koja je na netom završenoj Izložbi malih životinja u Nedelišu dobila zlatna odlija. - Meimurska kokoš teška je oko 3,5 kilograma, a pijetao

oko 4,5 kilograma. Kokoš godišnje snese oko 240 jaja, težine izmeu 70 i 80 grama. Vrlo je dobra kvoka koja izvali 15 pilia i u tom trenutku ne nosi jaja. Želimo li da ne kvoca, potrebno ju je smoiti i par dana držati u tami bez hrane. Idealna je u jatu od 6 do 8 kokoši i jedan pijetao. Meso joj je izuzetno ukusno, kao i jaja, i po tome joj ni jedna kokoš u regiji nije dorasla. Najbolja nesilica je u prvoj, drugoj i treoj godini, premda i kasnije nese jaja, ali nešto sitnija i manji broj. Izgledom je lijepa, velika i pametna te vrlo korisna životinja, kaže Julije Toplak, koji je predsjednik Odbora za hrvatsku perad

Idealno jato meimurskih kokoši: od 6 do 8 kljunova

i lan Udruge uzgajivaa malih životinja opine Nedeliše.

Nastala je u Donjoj Dubravi

Najljepša i najbolja meimurska kokoš

Kaže Toplak kako je meimurska kokoš nastala u Donjoj Dubravi, i to na poticaj vrsnog peradara Alojza Zvonara. Toplak i Zvonar odluili su križati domau kokoš i velsumer kokoš kako bi pobolj-

šali dosadašnju meimursku kokoš. Križanje je uspjelo i nakon etiri godine križanac je postao meimurska kokoš, za koju treba ishoditi papire o autohtonosti. Postoje tri vrste ili oblika meimurske kokoši, jarebiasta, naranasta i zlatnog vrata, a uskoro bi mogla nastati i pomurska kokoš, slina kokošima koje imaju seljaci u gornjem dijelu

Meimurja. Meimurska kokoš drži se u tradicionalnim meimurskim kokošinjcima, pušta se u prirodu kako bi eprkajui i drbajui pronašla potrebne proteine, a potom se dohranjuje kukuruzom i pšenicom. U Meimurju postoji trideset registriranih i stotinjak neregistriranih jata i kada ljudi budu spremni i u mogunosti od Hrvat-

skoga selekcijskog centra e zatražiti zaštitu izvornosti, odnosno autohtonosti meimurske kokoši. Kokoši, koja prema rijeima Julija Toplaka, Ivice Šoltia, Zdenke i Slavka Zadravca iz Udruge malih životinja Nedeliše, ima sjajnu budunost, jer se iz dana u dan sve više ljudi, poglavito mladih, zanima za njezin uzgoj.

AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Pitalo se za cijene, ali slabo kupovalo Loše vrijeme i loša klima u zraku rezultirali su skromnim posjetom prodavaa i kupaca na akovekom sajmu i placu posljednju srijedu u sijenju. Ono malo ljudi što je bilo na obje destinacije nudilo je uobiajene proizvode, i to u malim koliinama, a potrošai su kupovali tek toliko da ne idu praznih ruku doma. Najviše je bilo onih koji su pitali za cijene i rekli kako e pogledati drugdje

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kisela cikla - kiselo zelje - hren - mrkva - šampinjoni - poriluk - kukuruz - pšenica - med - svježi sir

17 kn/kg 16 kn/kg 15 kn/korijen 12 kn/kg 25 kn/kg 12 kn/kg 1,60 kn/kg 1,80 kn/kg 40 kn/boica 26 kn/gruda

ili kupiti drugi put. Pitalo se za sjemenski krumpir te za sjeme proljetnog jema. Prodano je par metara drva za ogrjev, nešto vrea kukuruza i to je uglavnom sve. Na placu se koliko-toliko prodavala kisela cikla, crna repa (povrtnica), jabuke, med i suhi cvjetni aranžmani te nešto mlijenih proizvoda. Peenjari su malo zaslužili, ali ipak više od svih drugih. (S. Mesari, Z. Vrzan)


31. sijenja 2014.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŠ VRT Zašto sadimo drvee?!

RAZLOZI ZA SADNJU DRVEA Rekli mi neki da prestanem cmizdriti: ‘sadite drvee, sadite drvee, šmrc, šmrc!!!’ E baš neu. Nek mi se jezik smrzne, i opet u ponavljati da je sadnja drvea dobro djelo. Ovo malo snijega nee nas smetati. Mi emo i dalje misliti pozitivno. Volimo kad je zeleno i kad je živo. Drvee je filter zraka za Zemlju. Ono apsorbira ugljini dioksid i ispušta kisik. Drvee apsorbira i sumporni dioksid proizveden paljenjem ugljena; vodikov fluorid i tetrafluorid iz eliana i tvornica osatnih gnojiva. Drvee u klopku hvata i druge zagaene estice, od kojih su mnoge nusproizvodi motora s unutarnjim izgaranjem u automobilima. Proces otosinteze podiže vlagu u zraku. Tamo gdje drvea ima jako mnogo, kao u ekvatorijalnim prašumama, to je djelomian uzrok dnevnom padanju kiše. Ujutro sunce zagrijava šumu i topli vlažni zrak diže se iznad drvea. Kako se zrak diže, hladi se i kondenzira u kapljice vode, stvarajui oblake iz kojih pada kiša. To se

ponavlja svakodnevno iznad svih ekvatorijalnih prašuma. Nismo na ekvatoru, ali i kod nas je tako. Nešto su nam bliži uinci naših šuma umjerenog podruja i drvea svakidašnjeg parkovskog i drvorednog. Umjerenim se klimatskim podrujem smatra ono izmeu 40 i 50 stupnjeva sjeverno i južno od ekvatora. Ta podruja ukljuuju vei dio Sjeverne Amerike i Evrope, južnu Rusiju, sjevernu Kinu, Japan, Novi Zeland, Tasmanjiu, Južnu Argentinu i ile. Nama je svakako najvažnije da se i naša malenkost od Meimurja ugodno smjestila u tom dijelu svijeta. U tim je dijelovima klima pogodna za rast drvea u toku polovice

godine kad je prosjena temperatura viša od 10 celzijevaca. To vam doe kao dio proljea, ljeto i dio jeseni. Iako su ovdje uvjeti dobri za rast i vazdazelenog i listopadnog drvea prevladava listopadno. Najviše se drvea u tim našim krajevima oprašuje vjetrom. Drvee umjerenih krajeva bilo je prisiljeno seliti se prema ekvatoru i natrag nekoliko puta u toku zadnja dva milijuna godina, zbog ledenih doba koja su se izmjenjivala s razdobljima odleivanja i viših prosjenih temperatura. Ta masovna seljenja su neizbježno imala žrtve. Neke vrste drvea su nestale jer su bile nesposobne stvoriti i dovoljno brzo rasprostraniti

dovoljnu koliinu svojih sjemenaka iz kojih bi se razvile nove biljke, dovoljno daleko od nadolazeeg leda ili, u povratku, od previsokih temperatura. Drvee je izvrsna zaštita od vjetra. Pojas širok 20m s visokim drveem do 20m pruža dobru zaštitu od vjetra na udaljenosti do 400m. Drvee pomaže smanjiti negativne uinke mraza. Isto vrijedi i za snijeg. Strateška sadnja drvea po nižim planinskim strminama znatno smanjuje izglede nastanka lavina i njihovih eventualnih negativnih uinaka. Vrlo je znaajna uloga drvea u smanjenju erozije. Erozija je jedan od vrlo teških problema smanjenja kvalitete tla, kao gornjeg sloja Zemlje. Kad se poruše šume tlo ostaje izloženo razornom djelovanju vjetra, kad je suho i vode kad nastaju bujice. Tako razorno eroziono djelovanje ovih aktora uništava tlo i onemoguava uspješan opstanak razvoj drugih živih organizama koji bi u tlu našli svoje mjesto za život. Možda Vam se ini, iz ove zimske perspektive, da ova pria o istoi zraka, kolanju vlage, zaštiti od vjetra i eroziji tla nije Vaša najvea životna briga, vjerujte mi da je puno vea od trenutno praznog tekueg rauna. Zato sadimo drvee da bismo zdravije živjeli!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalistika ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa, po-

ziv za hitne sluajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

STERILITET KRAVA Pod sterilitetom se podrazumijeva nemogunost životinje da bude oploena ili da donese na svijet zdrav i živ plod. Sterilitet može biti privremen, kada je izljeiv i trajan ukoliko je stanje životinje zapušteno te takvoj životinji nema pomoi i kada obino završava na klaonici. Sterilitet može biti priroen ili steen. Najkarakteristiniji primjer priroenog steriliteta je pojava rimartinizma kod blizanaca razliitoga spola gdje je više od 90 posto junica iz takvoga graviditeta sterilno. Ovaj tip steriliteta nastaje zbog veza krvnih žila placente muškoga i ženskoga ploda gdje dominiraju muški spolni hormoni. Kod nas je nažalost naješi uzrok steenoga steriliteta greška u hranidbi. Nedostatak minerala, vitamina, proteina, mikroelemenata, davanje pljesnive hrane, prekisele silaže, hrane sa povišenim nivoom fitoestrogena-supstanca biljaka koja djeluje kao životinjski hormoni(estrogeni), izazivajui neprekidni estrus. Procjenjuje se da u našim individualnim gospodarstvima ak 60-70 posto steriliteta nastaje zbog slabe ishrane. Važno je rei da sami spolni organi nisu promijenjeni ve im je unkcija smanjena

jer životinja nema dovoljno energije da izbaci dobru jajnu stanicu. U takvim sluajevima gladnoga steriliteta ak i ako doe do oplodnje životinja ne može da iznese plod i dolazi do pobaaja, a ukoliko je do pobaaja došlo u ranim azama-plod se resorbira i vlasnik ne primjeuje ništa. Problemi vezani za hranidbu i reprodukciju se javljaju i ukoliko je hranidba preobilna, pogotovo ako se životinja hrani sa previše ugljikohidrata, a premalo proteina u tom sluaju mast se taloži u okolinu spolnih organa i negativno djeluje na reprodukciju. Meutim i prevelika koliina proteina može da izazove problem, ako se kravama daje preko 600 grama proteina dnevno plodnost u stadu može da se smanji. Pozitivna stvar sa sterilitetom vezanim za hranidbu je da se balansiranjem obroka problem može riješiti. Još jedna vrlo važna injenica je da ishrana mladih životinja u velikoj mjeri odreuje njihovu kasniju plodnost. Raena su istraživanja gdje se je pratio dnevni prirast crno-bijelih goveda, pokazalo se da sa dnevnim prirastom od 500 grama ostvaruju najbolji rezultati u reprodukciji. Loše držanje i njega životinja drugi su po redu

uzrok steriliteta. Objekti za krave moraju biti prozrani, sa puno svjetla, s umjerenom temperaturom od 12-15 stupnjeva u zatvorenim štalama. Ležajevi životinja trebaju biti suhi i dovoljno dugi sa blagim nagibom. Kratki ležajevi pod veim nagibom dovode do stalnoga naprezanja životinja, te se tako javljaju problemi sa papcima i problemi sa reprodukcijom. Takoer je vrlo bitno kretanje životinja, svakodnevno kretanje aktivira neuro-hormonalni sustav životinja, te lakše dolazi do oplodnje jajne stanice i vea je mogunost da životinja da zdravo i razvijeno tele. Krave na vezu imaju lošije reproduktivne rezultate nego krave koje se drže slobodno. Takoer vezano za nain držanja bitna je i higijena, što nas vodi do sljedeega uzroka steriliteta-infekcije spolnih organa. Postporoajne inekcije su jedne od glavnih uzroka steriliteta. Prvi dan nakon teljenja kroz grli-cerviks može da proe ruka, a posle 2-4 dana prst. Maternica krava se vraa u normalno stanje tek 45-50 dan poslije teljenja. Porod i nošenje ploda je povezano sa padom imuniteta tako da je životinja u tom periodu posebno osjetljiva i zato

kao posljedica esto nastaje kronina upala maternice. U takvoj maternici i ako doe do oplodnje nošenje ploda nije mogue. Endometritisi se vrlo teško opažaju tako da vanjskih znakova praktino i nema, osim što kod takvih životinja imamo permanentnu neplodnost. Upala maternice može nastati ako se nestruno, nehigijenski radi osjemenjivanje životinja u pogrešno vrijeme. Osim upale maternice, povrede, ciste, tumori, upala grlia maternice, upala vagine ili nakupljanje bilo kakvoga nenormalnoga sadržaja kao što je zrak ili mokraa, takoer mogu biti jedni od uzroka steriliteta. No oboljenja koja izazivaju dosta panike možda i neopravdano s obzirom na nove naine lijeenja su ciste na jajnicima. Ciste jajnika su mjehuriaste tvorbe sa vodenastim ili želatinoznim sadržajem. Nastaju na jednom ili oba jajnika, mogu biti samostalne ili u nakupinama. Postoje razne vrste cista, uglavnom sve izazivaju ozbiljne probleme u reprodukciji i njihovo prisustvo dovodi poremeaja spolnoga ciklusa. U današnje vrijeme hormonalnom terapijom postižu se vrlo dobri rezultati u lijeenju cista na jajnicima. Vedran Trogrli dr.vet.med.

AKCIJA!!! Popust na koliinu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA


16

Ljudi i događaji

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tužitelj Jalšovec iznosi teške optužbe

31. sijenja 2014.

Vrua po guzici kao estitka za uspjeh

LOVAKO društvo “Zec” iz Murskog Središa krštenjem dobilo novog lana

Zelenko Josip Sabo postao je isp Optužnica je glasila kako je zelenko (prije nego netko postane lovac, nosi naziv zelenko ili tjera divljai) Josip Sabo u lovištu postavljao zamke za srneu divlja. Branitelj Zlatko Kelner pobio je navode optužnice i Sabo je postao punopravni lan društva

ma, prema kojima je zelenko Sabo u lovištu postavljao zamke za srneu divlja, zatim da divljai nije davao dovoljno hrane te nije brinuo o lovištu. Branitelj Zlatko Kelner pobijao je sve optužbe, navodei kako je zelenko, suprotno optužbama, skidao zamke koje su postavili krivolovci, kako je divljai donosio kukuruz i drugu hranu te brinuo o urednosti lovišta. asni sud je odluio zelenka podvrgnuti lijenikoj kontroli koju je obavio lijenik Emil Srpak, koji je ustvrdio kako zelenko može podnijeti proces suenja i krštenja. Kad je asni sud shvatio kako je branitelj u potpunosti opovrgnuo navode tužitelja, asni sud je odluio zelenku postaviti nekoliko pitanja, na koja on treba odgovoriti kako bi ipak ublažio možebitnu optužbu.

PIŠE: STJEPAN MESARI

Krštenjem kandidata ili zelenka za lovca svako lovako društvo dobiva novoga ispitanog lovca i odanog lana društva. Tako je Lovako društvo “Zec” iz Murskog Središa, prošlu nedjelju upriliilo stogodišnji obiaj krštenja zelenka za punopravnog lana. Rekli su stari ljudi kako “lovaka meštrija je nej norija” pa su pravila primanja kandidata za punopravnog lana vrlo stroga. Tako je u dvorani za sastanke LD-a “Zec” Mursko Središe bila potrebna masa i kvaliteta ljudi koji su odluivali hoe ili nee zelenka Josipa Sabu u svoje društvo. Za glavnim stolom bio je tužitelj Stjepan Jalšovec, s oštrim optužba-

S kime ili ime se prepelica pari - Kada lisica u svoju jamu ulazi natraške?, bilo je prvo pitanje. - Kada mladima donosi plijen, jer ne može u usku jamu gurati plijen, tono je odgovorio zelenko. - Zakaj zajec gleda dok spava?, bilo je drugo pitanje. - Jer ima premalo kože i kad bi zatvorio oi otvorila bi mu

Zelenko Sabo postao je lovac Sabo

OLDTIMER klub “Meimurje”

Ova godina u znaku Janeza Pucha Pred poetak nove sezone Oldtimer klub “Meimurje” u Lopatincu je održao skup na kojem su analizirani rezultati u minuloj godini te je donesen program aktivnosti u 2014. godini. Predsjednik kluba Franjo Belovi rekao je kako je prošla godina bila u znaku obilježa-

vanje 15 godina od osnutka udruge te proslave ulaska Republike Hrvatske u lanstvo Europske unije. - Središnji dio proslave bio je sveani ulazak preko 300 oldtajmerista u Sloveniju, 1. srpnja na Graninom prijelazu Bukovje. Bio je to najvei skup srednjoeuropskih oldtajmerista prošle

godine na jednom mjestu i posebno je zapisan u srcima svih prijatelja starih vozila, kao i mnogih ljudi koji su došli vidjeti dogaaj. Ova godina pak e biti u znaku obilježavanja 100. obljetnice smrti Janeza Pucha, roenog u Juršincima kod Ljutomera. Puch je bio uteme-

ljitelj tvornice motorkotaa i automobila u austrijskom Grazu. Umro je u Zagrebu, a sahranjen je u Zagrebu. lanovi Oldtimer kluba “Meimurje” e pohoditi njegov grob i muzej u Grazu te mu iskazati poštovanje za sve ono što je uinio za svijet automobilizma. - Provodit emo i ostale

aktivnosti, a sezonu emo zapoeti 19. ožujka, na Josipovo, u Štrigovi, naglasio je Belovi. Krajem prošle godine Oldtimer klub “Meimurje” imao je preko dvjesto stalnih i aktivnih lanova, koji su prevalili nekoliko tisua kilometara u domovini i svijetu. (S. Mesari)

- Zelenko

se guzica, opet je tono odgovorio zelenko. - S ime se pari trka?, bilo je vrlo teško pitanje za zelenka. Razmišljao je zelenko je li u pitanju nije muško trke, ali mu je na kraju sinulo: - Pari se s vrelim kropom!!! asni sud je bio zadovoljan i zelenku je slijedilo e-


31. sijenja 2014.

Ljudi i događaji 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

JOSIP MUNAR iz Selnice meimurski je rekorder u dobrovoljnom darivanju krvi

MEIMURSKI HUMANITARNI REKORDER Najdragocjeniju tekuinu darovao 136 puta - Možda sam i državni rekorder, ali to ne mogu tvrditi jer mnogi se evidentiraju kada daju samo krvnu plazmu. Ja sam uvijek davao samu krv, i to radosno i od srca, kaže Josip Munar iz Selnice PIŠE: STJEPAN MESARI

Mudra obrana branitelja Zlatka Kelnera

pitani lovac

Danas 55-godišnji Josip Munar iz Selnice prvi put je dobrovoljno krv darovao u svojoj 18. godini života i od tada je najdragocjeniju tekuinu dobrovoljno darivao ak 136 puta. - Možda sam i državni rekorder, ali to ne mogu tvrditi jer razliito se evidentira dragovoljno davanje krvi i plazme. Naime, mnogi davatelji krvne plazme evidentiraju se kao davatelji krvi, što možda i nije dobro. Ja redovito dajem samo istu krv i na to sam ponosan. Nije meni cilj biti rekorder, ali me raduje

što sam do sada 136 puta legao ili sjeo na stol i ispružio ruku iz koje su medicinske sestre uzele moju krv. Prvi puta krv sam dao u Selnici kada sam imao 18 godina i od tada sam redoviti davatelj i želja mi je da tako bude sve do 150. darivanja, što bi bilo zaokruživanje zaista lijepog broja. Za darivanje krvi oduševio sam se kada sam vidio svoje sumještane kako hrle na dragovoljno darivanje i poslije se druže uz kobasice i pivo koje su dobili od crvenog križa. Moram priznati i da me privukao zamamni

miris kobasica koji je dopirao iz zgrade gdje se krv davala, odnosno uzimala. Kasnije sam krv davao u Lendavi, Murskoj Soboti, akovcu, Varaždinu i Murskom Središu.

Svima krv mogu dati, ali ne mogu od svakoga primiti - Danas mi je žao što se krv ne može davati u Županijskoj bolnici u akovcu, nego treba odlaziti u Varaždin. Srce me boli kada vidim kako lijepu bolnicu i vrsne doktore i medicinsko osoblje u akovcu imamo, a u njoj ne

mogu dati krv. Sramota je za one koji su tako odredili što mi iz Meimurja krv dajemo u bolnici u Varaždinu i onda se ona preko Zagreba vraa u akovec. Teško, naime, mogu ii na vaenje kada je negdje izvan bolnice, pa stoga odlazim u varaždinsku bolnicu. Inae, smatram kako je šteta što se krv kao nekada ne uzima u selima uz kobasice i pivo ili vino. Nitko nije danas željan kobasica, piva i vina, ali je željan druženja i razgovora. To se izgubilo, a bilo je lijepo i korisno. No, moja volja za darivanje krvi ne gubi se ni jednog trenutka jer znam što i koliko tua krv znai onome koji je treba hitno ili esto. Moja krvna grupa je 0 negativna i svakome odgovara, ali ja je ne mogu primiti od svakoga, osim od osobe koja ima 0 negativnu grupu. Vjerujem kako je moja krv mnogima pomogla, a hvala Bogu ja tuu nisam do sada trebao. Dok god budem zdrav i do kada mi lijenici dopuste, davat u krv, jer to smatram dobrim i humanim inom, kao i svi dragovoljni darovatelji krvi u domovini i svijetu.

GODIŠNJI skup Seljake sloge Donja Dubrava

Prikupljanjem starog željeza zaradili 25 tisua kuna za nošnje

o je zdrav za sudski proces, kaže doktor Srpak

stitanje lanstva. Svaki lovac ga je snažno ili mlako šibom udario po turu i estitao na položenom ispitu. Tako je zelenko Josip Sabo postao 27. ispitani lovac LD-a “Zec” Mursko Središe, društva koje drži do obiaja, tradicije i poštivanja svih lovakih pravila. Lovac Josip Sabo oduvijek je želio biti lo-

vac, ali zbog življenja i rada u Njemakoj to nije mogao postati ranije, nego sada u malo poznijim godinama. Ali, kako kaže, oko je zdravo, ruka mirna, a volja snažna i problema nee biti. Krstitke su završene uz bogra, odojak i dobru kapljicu, kako to i pristaje ovakvim trenucima.

Prošlu godinu lanovi KUD-a "Seljaka sloga" Donja Dubrava uz temeljnu zadau - ouvanje kulturne baštine svoga kraja - diljem Hrvatske i van nje odradili su desetak nastupa. Pjesme i plesove svoga kraja predstavili su u Ludbregu, Zagrebu, Nedelišu, Martijanecu, Štefancu, maarskom Sumartonu, Bilju i, dakako, u Donjoj Dubravi. Sve nastupe i aktivnosti donjodubravskih slogaša pobrojao je na godišnjoj skupštini, koja je održana u subotu 25. sijenja, predsjednik Damir Vidovi. Jedna od aktivnosti i želja društva bila je formiranje djeje folklorne skupine, odnosno približavanje rada društva mlaim generacijama. U suradnji s tamošnjom školom taj je projekt pokrenut, no oekuju da e ove godine on još više oživjeti. Posebno su ponosni na svoju etnosobu u kojoj uvaju stare i vrijedne predmete koji ih podsjeaju na život i rad naših predaka. Ista bi trebala uskoro otvoriti vrata za mještane kako bi je mogli razgledati. Osim što vježbaju pjesme i plesove svoga kraja, rado uvježbavaju plesove drugih krajeva Lijepe naše.

"Sauvajmo horvatske cvijetnjake" Osnivai Oldtimer kluba “Meimurje”

Za kompletiranje dobravske nošnje i nabavu

nošnje Ražanca i Bunjevaca lani su se ukljuili u Unimerovu akciju "Sauvajmo horvatske cvijetnjake", odnosno akciju sakupljanja starog željeza. U tim akcijama prikupili su staro željezo i na taj nain svoj su

raun podebljali za 25 tisua kuna. U planu za ovu godinu uz nastupe na meimurskim smotrama je i organizacija Smotre meimurskog folklora, koja se svaku drugu godinu održava u tom mjestu. KUD je donio i od-

luku o izradi monograije koja bi svjetlo dana trebala ugledati 2015. godine, za što je ve Opina Donja Dubrava osigurala 20 tisua kuna. Na skupu je umjesto Tee Hertelendi za novog lana Nadzornog odbora izabran Tihomir Radmani, te je odlueno da e godišnja lanarina za lanove s pravom glasa iznositi 30 kuna, a za djecu, uenike i studente 10 kuna. Naelnik Dražen Miser pohvalio je rad društva. Posebno ga se dojmila akcija sakupljanja starog željeza kojom su slogaši dokazali da se uz malo truda mogu priskrbiti velika inancijska sredstva. Spomenuo je i poveanje opinske dotacije. Za ovu godinu za rad društva u opinskom proraunu planirano je nešto više od 17 tisua kuna. (alf)


18

Kroz Međimurje

Bebe 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. sijenja 2014.

GODIŠNJA SKUPŠTINA DRUŠTVA ŽENA MACINEC

Protekla godina u znaku brojnih aktivnosti

Damir (28) i Ivana (28) Lilek iz Donjeg Kraljevca dobili su kerkicu Nikol, roenu 24. sijenja. Imaj u i trogodišnjeg Ivana.

Mario(28) i Marija (29) Medved iz ako vca dobili su sina Mihaela roenog 17. sijenja

DEŽURNI PEDIJATAR petak, 31.01.2014. 13.00 - 20.30 subota, 01.02.2014. 08.00 - 15.30

dr. Dušanka Sačer-Starčević Ulica Ljudevita Gaja 7, Čakovec, tel. 310 215 Radnim danom ordinacija radi: utorak, četvrtak i petak - UJUTRO, ponedjeljak i srijeda - POPODNE.

Redovna godišnja skupština Društva žena Macinec održana je u subotu 25. sijenja 2014. godine. Predsjednica Društva žena Macinec Magdalena Špicar Marciuš na poetku skupštine pozdravila je goste: zamjenicu naelnika opine Nedeliše Ivanku Novak, zamjenika naelnika opine Nedeliše Željka Kacuna, presjednika VMO-a Macinec Željka Kojaa, tajnika Meimurskog saveza sportske rekreacije Marijana Vugrinia te predsjednika NK Centrometala Zdravka Sereca. Posebni pozdravi upueni su sumještanima i gošama iz udruga žena Dunjkovec, Gornji Kuršanec, Pušine, Slakovec, Pretetinec, Sveti Juraj na Bregu i gošama iz Udruge sportske rekreacije Pušine. U redovnom dijelu skupštine predsjednica Društva žena Macinec Magdalena Špicar Marciuš i podpredsjednica društva Germek Mirela kroz odlino osmišljenu i pripremljenu prezentaciju prikazale su aktivnosti lanica društva tijekom 2013. godine. Društvo žena Macinec ove godine obilježava jedanaestu godišnjicu osnivanja, a protekla je godina uistinu bila obilježena brojnim aktivnostima i sudjelovanjem na raznim sportskim i ostalim manifestacijama.

Izgraeno igralište za odbojku na pijesku i visea kuglana

lanice Društva žena Macinec posebno su ponosno istaknule izgradnju igrališta za

odbojku na pijesku, postavljanje visee kuglane i izgradnju sjenice uz nogometno igralište, te su zahvalile na pomoi koju su dobile od muških “snaga“ bez kojih bi im taj projekt bilo puno teže ostvariti. Uslijedila je zahvala sponzorima. lanice Društva žena Macinec tijekom prošle godine bile su aktivno ukljuene u sve manifestacije koje je organizirala Turistika zajednica opine Nedeliše. Ivanka Novak bila je ugodno iznenaena prikazanom prezentacijom aktivnosti Društva žena Macinec i ujedno je pozvala i goše iz svih udruga da se na slian nain i s novim idejama ukljue u aktivnosti u svojim mjestima, na podruju opine Nedeliše i šire. Predstavnice udruga žena u svojim su pozdravnim govorima lanicama Društva žena Macinec estitale na postignutim rezultatima i poželjele im i dalje puno uspjeha u radu, a predstavnice novoosnovanih udruga žena Slakovec i Pretetinec istaknule su da je rad lanica Društva žena Macinec izmeu ostalog bio poticaj da se i one organiziraju na slian nain te da svojim radom daju doprinos u sredinama u kojima žive. Nakon završenog službenog dijela skupštine, nastavljeno je zajedniko druženje i razmjena iskustava uz domjenak.

DONJA DUBRAVA

Na prijenosu mise iz crkve Svete Margarete radilo 35 ljudi sa 6 vozila SOCIJALNA ZADRUGA “HUMANA NOVA” u Koprivnici, 31. sijenja

Prodajna izložba recikliranih proizvoda u Ludens teatru! Ludens teatar iz Koprivnice prepoznao je važnost podupiranja razvoja lokalne zajednice, pa e tako 31. sijenja u suradnji sa Socijalnom zadrugom “Humana Nova” u predvorju kazališta ponuditi posjetiteljima mogunost kupovine hrvatskih, unikatnih i recikliranih proizvoda proizašlih iz kreativne radionice Humane Nove! Svi zainteresirani pozvani su doi u petak 31. sijenja u Ludens teatar, Dom mladih Koprivnica, s poetkom u 18 sati, gdje e imati priliku vidjeti i kupiti kvalitetne i inovativne tekstilne proizvode od ekoloških i recikliranih materijala. Svakom kupovinom podržava se rad društveno iskljuenih osoba koje su taj proizvod i izradile. Na taj nain aktivno se pomaže i ouvanju prirode, smanjenju siromaštva te se

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

podupire održivi razvoj lokalne zajednice. U svaki proizvod utkana je ljubav osoba koje su ga i izradile, što je idealna prilika za daljnje širenje ljubavi i u mjesecu koji se popularno naziva mjesecom ljubavi. U 20 sati posjetitelji e se moi zabaviti i nasmijati uz predstavu “Žene u crvenom” Davora Špišia s odlinom glumakom postavom. U predstavi igraju Vera Zima, Dubravka Ostoji, Jelena Hadži - Manev i Lada Bonacci, a upravo ulogom u ovoj predstavi Vera Zima odluila je proslaviti 40. godišnjicu svoga umjetnikog djelovanja.

Gledatelji drugog programa Hrvatske televizije u nedjelju 26. sijenja imali su priliku uživo pratiti svete mise iz župne crkve Svete Margarete u Donjoj Dubravi. Misno slavlje predvodio je tamošnji župnik vl. Mirko Pilaj, a koncelebrirao je preasni Blaž Horvat, rektor varaždinske katedrale, koji ove godine slavi 50 godina misništva. Na misi su uz brojne vjernike bili i lanovi DVD-a, Seljake sloge i Puhakog orkestra opine Donja Dubrava. Za orguljama je bio Dominik Kanižaj iz Svete Marije, a Marija Hunjadi je vodila župni zbor. Za vrijeme boravka djelatnika spomenute televizijske kue saznali smo da su na direktnom prijenosu radile 33 osobe u Donjoj Dubravi i još dvije u Zagrebu (tuma za gluhonijeme i njezin snimatelj). HTV-ova ekipa je u Donju Dubravu stigla s tri reportažna kola i tri transportna vozila, dok je sam prijenos raen sa šest kamera. Prema njihovim rijeima, trenutna ukupna vrijednost opreme koja je bila angažira-

na na realizaciji prijenosa je 15 milijuna kuna. Kako se njihovi tehniari u subotu, zbog snijega, nisu uspjeli probiti do odašiljaa na Ivanici, za prijenos su u zadnji as zakupili švicarski satelit. Cijena zakupa satelitske trase je 7 eura minuta, ako se rezervira 10 dana ranije. Kako je zbog snijega za nedjeljni prijenos rezervirana dan ranije, cijena je 30 posto vea. Župa Donja Dubrava gledateljima i vjernicima diljem Hrvatske i svijeta predstavila se na najljepši mogui nain. (alf)

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti, Josip Šimunko, Stjepan Mesari, Roberta Radovi, Siniša Obadi, Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFIKE PRIPREME: Jurica Hoblaj; LEKTORICA: Monika Zorec E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žiroraun: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)


USPJEŠNA DESETKA DRAMSKOG STUDIJA “DADA”! Dramski studio “Dada” Kazališne družine “Pinklec” akovec proslavio je proteklu subotu deset godina djelovanja, unutar kojih su ostvarene 22 razliite predstave za djecu i mlade te izvedene 170 puta. Roendansku proslavu prati i dokumentacijska izložba “10 godina Dade”, koja je postavljena u izložbenom salonu CZK-a. Nakon otvorenja izložbe brojna kazališna publika odgledala je obnovljenu predstavu studija Dada “Šta?” u izvedbi starije grupe, srednjoškolaca i studenata koji su uoi nastupa bili i više nego sjajno raspoloženi! (foto: Roberta Radovi)

NO MUZEJA 2014.

Muzej Meimurja akovec Muzej “Croata insulanus” Prelog LIMENA GLAZBA BELICA

Stari i novi predsjednik Jurica Makar HKD “POMURJE” LENDAVA

Predstavljanje kulture i gastronomije triju regija KLJUNA KOST

Ivan Plako Još jedan Meimurec iznad 6000 metara!

RAZGOVOR S POVODOM

Tanja Novak - autorica zbirke pripovijedaka “Muzej Majka” Davor Dokleja - umjetniki voditelj dramskog studija “Dada”


2

31. sijenja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura

SUBOTA, 1. veljae, 18 sati PRELOG, multimedijalna dvorana Grada Preloga

Tribina “Tko stoji iza maske?”

Fotomonografija “Prie s planina” Planinarsko društvo “Prelog” povodom 10. godišnjice njihova društva poziva na predstavljanje fotomonograije “PRIE S PLANINA”, koja e se održati u subotu 1. veljae 2014. u multimedijalnoj

dvorani Grada Preloga s poetkom u 18 sati. Kako kaže predsjednik društva Petar Šimuni, na predstavljanje su pozvani doi svi ljubitelji prirode, planinari i ljudi dobre volje.

MEIMURSKA POPEVKA “NEDELIŠE 2014.”

Jubilarno izdanje pod pokroviteljstvom predsjednika Josipovia Jubilarna 30. Meimurska popevka Nedeliše 2014. održat e se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika dr. Ive Josipovia. Za ovogodišnje predsmotre u Donjem Kraljevcu i Štrigovi javilo se etrdesetak solista, solistica i pjevakih skupina, koji e izvesti osamdesetak popijevki. Uz to, još dvadesetak popijevki prijavljeno je za predsmotru u Republici Maarskoj za pomurske Hrvate. Predsmotra u Donjem Kraljevcu održat e se 1. veljae 2014. s poetkom u 17 sati u tamošnoj sportskoj dvorani, dok e se predsmotra u Štrigovi održati 8. veljae 2014. s poetkom u 18

sati u sportskoj dvorani OŠ Štrigova. Predsmotra u Republici Maarskoj održat e se 22. veljae. Sve tri predsmotre pratit e struno povjerenstvu u sastavu: dr. Stjepan Hranjec, prof. Dragica Karolina Šimunkovi, prof. Miroslav Magdaleni i prof. Miroslav Novak. Po završetku predsmotri struno povjerenstvo odabrat e najbolje izvoae koji e se predstaviti na 30. jubilarnoj Meimurskoj popevki u Nedelišu 8. lipnja 2014. godine. Njima e se pridružiti i najbolji s Djeje smotre Meimurske popevke, koja e se poetkom svibnja održati u Sv. Martinu na Muri.

SUBOTA, 1. veljae, 19 sati AKOVEC, Pastoralni centar Baptistike crkve

Udruga “Postanak” akovec organizira tribinu na temu simbolizma fašnika. Gost predva je Nikola Škrinjari, koji e održati predavanje “Tribina o paranormarlnom: Tko stoji iza maske?”. Predavanje e se održati u akovcu

u subotu 1. veljae u Pastoralnom centru Baptistike crkve (Jakova Gotovca 2), s poetkom u 18 sati. Predava e pokušati odgovoriti koje psihološke ili aneosko-demonske sile stoje iza obiaja maskiranja.

HKD “POMURJE” Lendava

Predstavljanje kulture i gastronomije triju regija Hrvatsko kulturno društvo “Pomurje” Lendava i Društvo “Primorci i Istrijani u Prekmurju” u Seoskom turizmu “Pince Marof” održali su tradicionalnu priredbu na kojoj su pripremali autohtona i pomalo zaboravljena jela u Primorju, Istri i Prekmurju. Odr žan je k ult ur noumjetniki program u kojem su uz pjesme i plesove održane radionice o folklornim plesnim koracima. Predstavili su se lanovi Folklornog

Sve sekcije HKD-a “Pomurje” iz Lendave

ODRŽANA godišnja skupština KUU-a Zasadbreg

Kroz godinu okupili se ak 294 puta Meimurske, prekmurske i istarske delicije u kotlovini

ansambla HKD-a “Pomurje”, koji su izveli samostalni koncert u kojem su nastupili tamburaši, folkloraši i recitatori. Izvedene su i tri plesne koreograije: Meimurje, kak si lepo zeleno, Plesovi Hrvatskog zagorja i Prekmurski plesovi. Recitacijama su se predstavili Suzana Kutnjak i Sanja Bacinger dok je svoje vokalne mogunosti

iskazala Stanka Peri. aninmo Kutnjak, predsjednik HKD-a “Pomurje” kaže kako je cilj mlade ljude ukljuiti u folklorne skupine i ansamble te im usaditi potrebu i želju za baštinom koja je posebna, bogata i lijepa. Priredba je završila tradicionalnom kolinskom veerom i nastupom tamburaša. (Stjepan Mesari)

IZBORNA SKUPŠTINA Limene glazbe Belica

Stari i novi predsjednik Jurica Makar Mlado predsjedništvo KUU-a Zasadbreg

Kult ur no-umjet nik a udruga Zasadbreg održala je svoju redovitu godišnju skupštinu, na kojoj je izvješe o radu u protekloj godini te planove za ovu godinu predstavila Mirjana Koruni, predsjednica udruge, za koju elni ljudi Opine Sveti Juraj na Bregu kažu kako je najbolja, najinventivnija i najbrojnija kulturno-umjetnika i zabavna udruga na podruju cijele opine. Razne sekcije KUU-a Zasadbreg tijekom 2013. godine imale su 45 nastupa, 17 radnih akcija te 5 druženja, ili ukupno 67 skupova na kojima su se našli svi lanovi. Održali su ak 208 proba i 19 sastanaka Upravnog odbora. Ove godine planira se ostvariti jednaki broj nastupa

u županiji, domovini i inozemstvu, te brojne radne akcije i druženja. Prvi nastup je ve ovaj vikend na predsmotri Meimurske popevke u Štrigovi. Udruga e sudjelovati na Djejim Vinkovakim jesenima te Smotri koreografskog folklora u Šibeniku, na znaajnijim smotrama u Meimurju te održati tradicionalnu i nadaleko poznati Pozdrav jeseni iz Zadbrega. Radosna je stvarnost što veinu lanstva ine mladi ljudi. Skupštini su nazoili i brojni mještani, opinski naelnik Anelko Nagrajsalovi i domai župnik veleasni Ivica Puškadija, koji su pomagali udruzi, na emu im je predsjedništvo zahvalilo. (S. Mesari)

U subotu je održana izborna skupština Limene glazbe Belica, na kojoj je izabrano novo vodstvo. Za predsjednika u narednom mandatu izabran je Jurica Makar, dosadašnji predsjednik Limene glazbe Belica. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je Josip Posavec umjesto Danijela Kranjeca, a za lanove Saša Sabol i Mario Kovaev, koji su i do sada obnašali tu dužnost. Veina lanova Upravnog odbora ostala je ista, lanovi su: Branko Braniša, Stjepan Taradi, Stjepan urkin, Tihomir Sabol, Marinko Vrbanec i Kristijan Borkovi te novoizabrani Kristijan urani i Zlatko Baranaši. Blagajnik e i dalje biti Miroslav Kovai, a zamjenik Branko Braniša, dok je tajnik Dejan Vibovi. Prema izvješu o radu predsjednika Jurice Makara, Limena glazba Belica nastupila je proteklu godinu na predsmotri u Belici,

Predsjednik Limene glazbe Belica Jurica Makar i dirigent Danijel Požgaj - spremni za nove izazove

odnosno regionalnoj smotri u Domašincu i državnoj smotri limenih glazbi. Na državnoj smotri u Novom Vinodolskom, u organizaciji Hrvatskog sabora kulture, koja je održana u lipnju, Limena glazba Belica nastupila je u A kategoriji, koja je najviša kategorija za puhae, a osvojena je nagrada za najbo-

lju izvedbu skladbe hrvatskog autora te druga nagrada u A kategoriji. Od nastupa, pamti se nastup na sveanom balu Zrinskih u atriju Muzeja povodom ulaska Hrvatske u EU te godišnji koncert koji je održan u listopadu i božini koncert u prosincu, te nastup u Donjoj

Dubravi na Štefanje. U opini Belica Limena glazba predvodila je maškare, nastupila na Festivalu krumpira, te na crkvenim sveanostima. U protekloj godini održano je stotinjak proba, uz dvadesetak javnih nastupa. Limena glazba Belica danas broji ak 60 glazbenika te 10 lanova pomlatka. Kako ove godine nema natjecanja u Novom Vinodolskom, Limena glazba Belica prijavljena je zbog izazova i uvježbavanja novih skladbi na Meunarodno natjecanje puhaa i limenih glazbi koje se krajem travnja održava u Splitu. Prihodi Limene glazbe Belica protekle su godine iznosili 45.000 kuna, a rashodi 36.000 kuna, s time da je naelnik opine Zvonimir Taradi glazbenicima obeao punu podršku i svu moguu pomo koju Opina može dati. (J. Šimunko)


31. sijenja 2014.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 7. veljae, 18.30 sati LENDAVA, prostor bivše knjižare “ebelica”

TZ GRADA Mursko Središe

Izložba rukotvorina Stanke Peri

Prijavite se na Serjonski fašnik

lanica Hrvatskoga kulturnog društva “Pomurje” Stanka Peri priprema samostalnu izložbu runih radova. Izložba e biti otvorena u petak 7. veljae u prostoru bivše knjižare “ebelica”, Trg

ljudske pravice 11, u Lendavi, s poetkom u 18.30 sati. Peri e izložiti radove nastale pletenjem, išivavanjem i kvakanjem, kao i predmete od stakla i drva te nakit. (sm)

Premda je do ovogodišnjeg fašnjaka još skoro mjesec dana, Turistika zajednica Grada Mursko Središše zapoela je pripreme za održavanje tradicionalnoga Serjonskog fašnika, koji e se održati u nedjelju 23. veljae 2014. U Murskom Središu žele da ovogodišnji prvi Serjonski fašnik u EU

Hrvatskoj bude po svemu najbolji i najbrojniji i najljepši. Stoga ve sada udrugama, klubovima, pojedincima i maškarama iz domovine i susjedstva upuuju poziv da se prijave za ovu zabavnu i kulturnu priredbu koja je nekada u Murskom Središu znala biti vrlo sveana. Svi koji žele sudjelovati

na Serjonskom fašniku mogu se prijaviti u TIC-u Mursko Središe, na e-mail:turistickazgms@gmail. com ili na faks: 040/370-772. Prijaviti se treba do 17. veljae, kako bi organizatori mogli na vrijeme i kvalitetno obaviti sve potrebne radnje. (sm)

AKOVANKA TANJA NOVAK, autorica zbirke pripovijedaka “Muzej Majka”

Smjele i provokativne stranice RAZGOVOR mlade hrvatske proze S POVODOM Piše: Roberta Radovi Tko je Majka i o kojem se Muzeju radi, zapitali su se mnogi ugledavši pozivnicu za predstavljanje književnog prvijenca “Muzej Majka“ autorice Tanje Novak iz akovca, i pohrlili na predstavljanje djela koje je održano protekli tjedan u akovekoj Knjižnici “Nikola Zrinski“. Tako su književnoj veeri nazoili ljubitelji književnosti, srednjoškolci, lanovi Pinkleca, ali i brojni predstavnici lokalnih medija, jer je autorica po profesiji novinarka i teatrologinja. Trenutno radi u Srednjoj ekonomskoj i trgovakoj školi u akovcu kao asistentica u nastavi, a takoer je i “kuni teatrolog” Kazališne družine “Pinklec” koji su, kako je kazala, u doba njezinoga tinejdžerstva kumovali svemu i svaemu na nain na koji ve kumuju kreativne sredine: - Speciinost kazališne umjetnosti za rana me osvijestila o kompleksnosti površnih zbivanja. Isti argumenti koji me privlae da se bavim kazališnom praksom odbijaju me od teatra u svijet pisanja. Uz naslovnu novelu, zbirku pripovijedaka ine još tri novele: Hotel Royal Games (Zoe, podsjetnik), Drame iz praznoga zraka i Svebore, estitam na nastupu. Tanja Novak istie kako su sve prie ikcija i nemaju autobiografske elemente: - Sve je to ikcija. Ipak, igrom sluaja svojevremeno sam, kad sam radila kao no-

Autorica ve radi pripreme za novi roman. S radošu ga išekujemo!

vinarka na RTL-u, provela pet mjeseci na Tajlandu. Nisam se mogla oduprijeti da to ne spomenem u pisanju. Inicijalno ideja kod pisanja nije bila knjiga, ve su to prie koje sam pisala u odreenom periodu. One su se na kraju po tematici i po nekim drugim elementima sjajno složile u ovu zbirku koju je Biblioteka ‘Insula’ odluila

Pisanje je samotnjaki posao. A samotnjaštvo je uvijek u sukobu interesa s društvom i društvenim normama tiskati. Tako da je ova zbirka na neki nain moj književni prvijenac. Prije toga sam napisala i dramu ‘Kuni posjet’, koja je ušla u inale Nagrade za dramsko djelo ‘Marin Drži’ 2012. godine. Meutim, to djelo nije izdano i nije dostupno široj javnosti u tiskanoj formi.

Muzej je metafora izolirane individue

Književni prvijenac Tanje Novak “Muzej Majka” - zbirka od etiri novele

“Muzej Majka“ donosi priu o osmogodišnjoj djevojici koja doživi traumu jer joj majka poini samoubojstvo. Autorica Muzej uzima kao metaforu izo-

lirane individue i pokušaj traženja naina da se iz tog stanja izae: - Majina soba, kasnije Muzej, postaje intimno i bolno mjesto za junakinju. Paralelno s odmatanjem pozadinskih zbivanja, djevojica, sada ve djevojka, pokušava pobjei od toga obiteljskog nasljea, a Muzej postaje metafora za zatvoren svijet pojedinca koji je doživio neku traumu. I preostale tri novele zbirke donose prikaz odnosa intime i pojavljuju se pojedinci koji preispituju teme incesta, preljuba i samoubojstva. I sama naslovnica knjige itatelja poziva da uroni u tekst koji je pomalo duhovit, pomalo poetski, pomalo namješten, s dramskom napetošu i odreenom katarzom. Autorica naslovnicu takoer opisuje kao dodatni zov i motiv za išitavanje sadržaja: - Fotograija priziva pitanja. No realno mjesto tog portreta koji sjajno korespondira s rijeju ambivalencija, a senzibilitetom odgovara atmosferi knjige, potpuno je irelevantno. Autorica fotograije je Hrvoslava Brkuši, montažerka i multitalentirana umjetnica, koja je izmeu ostalog, kao lanica Pulske grupe, 2012. godine nastupila na Venecijanskom bijenalu. I dok e itatelji s užitkom saznavati tko je Majka i njezin Muzej, te sami odluiti “što i kako sa svojim vlastitim muzejima“, Tanja Novak ve sprema nova djela: - Trenutno radim na zbirci poezije i neke pripreme za novi roman. Pisanje mi je oduvijek bilo dio moje preokupacije. Sad u samo intenzivirati rad na tome i zasigurno e uslijediti neka nova djela. S pisanjem nemam problema. Najvei problem je vrijeme koje bih u potpunosti mogla posvetiti pisanju. To i inzistiranje na samotnjaštvu, jer pisanje je samotnjaki posao. A samotnjaštvo je uvijek u sukobu interesa s društvom i društvenim normama.

Miroslav Gaki, urednik Biblioteke “Insula”, naglašava kako je jedini uvjet za objavljivanje u Biblioteci - kvaliteta

MIROSLAV GAKI, urednik Biblioteke “Insula”

Knjiga e imati odjek i izvan naše regije! Ve su prve recenzije o djelu “Muzej Majka” jako povoljne. Veljko Barbieri istie kako je ova knjiga: - Izuzetna u recentnoj domaoj produkciji, a glavna pripovijetka ‘Muzej Majka’, više kratki roman nego pripovijetka, one trajne suvremene vrste u kojoj se intimistiki tonus uvjerljivo poigrava na vjenoj granici gorke stvarnosti i suptilne ikcije, spada u najbolje stranice mlade hrvatske proze. Književna kritiarka Andrijana Kos - Lajtman hvali autoriin pristup i stil: - Njegovan, elegantan stil, naracija koja retrospekcijski meandrira u razliite vremenske kutke, rubna i zahtjevna stanja unutarnjih dimenzija introvertiranih pojedinaca, ono je u emu je autorica, vrlo uspješno, našla poetiku nišu. I urednik Biblioteke “Insula” Miroslav Gaki pridružuje se nadasve pohvalnim recenzijama: - Smjelo? Provokativno? Da, svakako. Dodajte: autentian, izvoran autoriin stil, teme o kojima se ne piše esto, nain na koji je to ispriano. estitam! Gaki istie kako e zasigurno ova knjiga imati velik odjek

i izvan naše regije, ne samo kod itatelja, ve i kod književne struke i kritike. Dogovoreno je ve i nekoliko intervjua, predstavljanje na Radiju Sljeme i HTV2.

Nemamo dovoljno kajkavskih tema Knjiga je 34. izdanje u gradskoj Biblioteci “Insula”, koja ve 12 godina objavljuje djela domaih autora. - Interes ne opada, kazao je Gaki, te nastavio: - U pojedinim godinama imam jako puno dobrih radova i ne možemo ih sve objaviti. Najviše objavljujemo etiri djela. Jedini kriterij za odabir je kvaliteta. Nemamo dovoljno kvalitetnih kajkavskih tema. Najviše se piše poezija i stoga se ona i najviše objavljuje. Morali smo odbiti i nekoliko vrlo dobrih knjiga koje su inancijski ili tehniki bile prezahtjevne za mogunosti naše Biblioteke, unutar koje ne možemo objavljivati enciklopedije, rjenike ili luksuzne monograije. Pozivamo i dalje sve autore neka prijavljuju svoja djela. Mladost ili minuli rad autora se ne gleda. Bitna je samo kvaliteta.


4

31. sijenja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

ETVRTAK, 6. veljae, 20 sati AKOVEC, Centar za kulturu

“Projekcije” - film Zrinka Ogreste na Tribini  Film Zrinka Ogreste “Projekcije” premijerno je prikazan na fesvalu igranog lma prošle godine u Puli. Kriari su ga proglasili velikim novim posgnuem, kojim je redatelj nadmašio sam sebe. Osim hvalospjeva krike, lm je ocijenjen s visokih 8,1/10 u svjetskoj bazi l-

mova, IMDB-u. akoveka publika imat e priliku vidje lm na tribini “akovec etvrtkom”, a lmski kriar Josip Grozdani predstavit e redatelja Zrinka Ogrestu i njegov najnoviji lm. Film prikazuje svijet psihoterapeuta kao obinih ljudi sa svim

SUBOTA, 8. veljae, 20 sati VARAŽDIN, Arena Varaždin

manama, predrasudama i ogranienjima. U maniri najboljih hitkokovskih trilera, u Projekcijama e gledatelji moi svakom od njih lako odredi dijagnozu ili pripisati terapiju, a netko e, naravno, mora i umrije. Film je snimljen prema scenariju Lade Kaštelan, a igraju Jelena Miholjevi, Bojan Navojec, Polona Juh, Ksenija Paji, Doris Šari - Kukuljica, Ksenija Marinkovi, Luka Petruši i Jasna Biluši.

Neno Belan & Fiumens i Klapa Kampanel Veljaa je uvijek u znaku zaljubljenih, pa e tako i niz glazbenih dogaanja biti u romantiarskom ugoaju. Upravo takvo raspoloženje i zabavu priredit e Neno Belan & Fiumens i Klapa Kampanel, koji e u baroknom gradu Varaždinu, uz svoj boga glazbeni opus, zasvirati i brojne publici omiljene pjesme: Stojim na kantunu, Ivona, Kavana, Rijeka snova, Dotakni me usnama, Vino noi… Pjesme e

predstavi u pomalo izmijenjenoj, ali još uvijek vrlo plesnoj verziji. Na varaždinskom koncertu, koji e se održa u subotu 8. veljae u Areni, pridružit e se i sve popularnija Klapa Kampanel, s kojom je Neno još prije nekoliko godina ostvario zajedniku suradnju, najpoznaju po ve spomenutoj pjesmi “Oceani ljubavi”. Redovna cijena ulaznica iznosi 80 kn za stajanje i 100 kn za tribinu.

NO MUZEJA 2014., petak, 31. sijenja, od 18 sati do 1 sat

NAJAVLJUJEMO

MUZEJ MEIMURJA AKOVEC uz stalni postav i predstavljanje opine Belica

U program ukljuen i Državni arhiv Štrigova

PRVENSTVO HRVATSKE U STANDARDNIM PLESOVIMA

akovanin Jurica Kavran i Varaždinka Tihana Vusi državni prvaci! U organizaciji Hrvat skog a špor t skog plesnog saveza, u Samoboru je proteklu subotu (25. sijenja) održano Prvenstvo Hrvatske u standardnim plesovima. Na Prvenstvu je sudjelovalo 75 plesnih parova iz 18 plesnih klubova iz Hrvatske, a natjecalo se u sedam starosnih kategorija: mlai osnovci, osnovci, mlaa mladež, mladež, starija mladež, odrasli i veterani. Kroz kvalifikacijske krugove, i u samom finalu, plesni parovi plešu 5 standardnih plesova (engleski valcer, tango, beki valcer, slowox i quickstep). Iz svake kategorije u finale ulazi 6 najbolje plasiranih parova iz kvalifikacija. Najbolji u kategoriji mladeži (14 i 15 godi-

na) bili su Jurica Kavran i Tihana Vusi, lanovi Sportskoga plesnog kluba Varaždin. U konkurenciji od 18 plesnih parova osvojili su naslov državnih prvaka, a time i pravo na sudjelovanje na Svjetskom prvenstvu u standardnim plesovima, koje e se ove godine održati 20. prosinca u Rigi u Latviji. Za nepuna dva mjeseca, tonije, 23. ožujka, pred njima je još jedno državno natjecanje, i to u latinoamerikim plesovima, a samo tjedan dana poslije u Moskvi e se održati Svjetsko prvenstvo u latinoamerikim plesovima na koje su Jurica i Tihana ve ostvarili pravo 1. mjestom na rang listi u svojoj starosnoj kategoriji. (rr, oto Tomislav Pokos )

Tradicionalni kulturni dogaaj koji se održava krajem sijenja pod nazivom “No Muzeja” obilježit e i akoveki i preloški muzej. Muzej Meimurja akovec poziva na program koji e zapoeti u 18 sati u izložbenom salonu Muzeja, gdje e Belica i Gardinovec kroz svoja kulturno-umjetnika društva i njihove olklorne sekcije, uz programe Osnovne škole Belica, limenu glazbu, licitare, tamburaše i druge kulturne te sportske udruge, predstaviti život ovoga meimurskog kraja. Nee izostati ni prigodni domjenak i predstavljanje belikog “kalampera”, koji e biti posjetiteljima darivan kao suvenir. U programu koji su protekli tjedan najavili ravnatelj Muzeja, mr. sc. Vladimir Kalšan, i Zvonimir Taradi, naelnik opine Beli-

ca, koja je partner programa Noi muzeja 2014., organizirat e se i prigodna izložba starih otografija Belice i Gardinovca, a program e biti obogaen i prigodnim videozidom. U program e biti ukljuen i Državni arhiv Štrigova, koji

je došao u posjed velikog broja originalnih testamenata naših ljudi iz druge polovine 19. stoljea, te e se tom prigodom proitati dva testamenta, jedan iz Belice, a drugi iz Gardinovca. Nakon otvorenja Noi muzeja i predstavljanja opine Belica,

za besplatno razgledavanje bit e otvoreni muzejski postavi na prvom i drugom katu Palae, u kojima e se posjetiteljima nuditi topli napitci uz pomo volontera. I ove se godine u samoj Noi muzeja u akovcu oekuje velik broj posjetitelja, njih oko tri tisue. Pozvani su svi doi i uživati u programima koji su pripremljeni, a sve e potrajati do 1 sat. No muzeja prva je ovogodišnja akcija Muzeja, koja je ujedno posveena i 60. obljetnici Muzeja Meimurja akovec, koja se obilježava upravo ove godine, pa e i svi ovogodišnji programi Muzeja biti upravo u znaku te obljetnice. Uz Prelog i akovec, po prvi put ove godine u No muzeja ukljuuju se i Donji Vidovec u župnom dvoru s poetkom u 18 sati, te u Oldtimer muzeju Šardi u Selnici. (rr)

MUZEJ “CROATA INSULANUS” PRELOG prvi put dio velikoga kulturnog dogaanja

Ulini svirai, Kuni teatar, povijesna vojna oprema, izložbe... Muzej “Croata insulanus” Grada Preloga ove je godine po prvi put dio velikoga kulturnog dogaanja, Noi muzeja. Muzej e za svoje posjetitelje biti otvoren od 18 sati pa sve do 1 sat iza ponoi. Na prvom katu galerijskog prostora Muzeja “Croata insulanus” posjetiteljima je dostupna izložba “Naivna umjetnost - hrvatski ponos“. Izložba je ujedno i stalni postav Muzeja. Umjetnika djela daju jedan presjek povijesti naivne umjetnosti od likovnih ostvarenja njezinoga idejnog zaetnika pa sve do suvremenih autora naivne umjetnosti. Najvei broj djela u Muzeju “Croata insulanus” Grada Preloga pripada Ivanu Lackoviu Croati - reprezentativnim uljima na staklu istiu se Ivan Generali, Ivan Veenaj, Mijo Kovai, Slobo-

dan Ivievi, Kata Dolenec, Franjo Ružman Brko, akvarelima i litografijama Ivan Rabuzin te uljem na platnu Josip Pintari Puco i Juraj Majkotep. Na drugom katu galerijskog prostora posjetitelji mogu uživati u aktualnoj

izložbi Likovnog kruga “Pohižek“. Svojom velikom ljubavi prema likovnoj umjetnosti Stjepan Pohižek je tijekom godina prikupio zavidan broj likovnih djela. Izložba je zbir djela brojnih naivnih umjetnika, od pionira naivne umjetnosti, poput Mije Kovaia, Milana Generalia, preko nastavljaa naivne manire, u koje ubrajamo Ivana Šteaneka, Peru Toplaka, Martina Koprianca, pa sve do Franje Ružmana, Mirka Zvrka, Stjepana Paulia i Dragutina Mikeca. Program Noi muzeja u Gradu Prelogu popraen je raznolikim kulturnim maniestacijama. Posjetiteljima e se predstaviti meimurske narodne nošnje iz Donje Dubrave, Goriana i Preloga. Posjetitelje svih uzrasta

uveseljavat e Ulini svirai, Kuni teatar s pantomimom, mladi glazbenik iz Koncertnog ureda Varaždin Vid Novak koji e nas uvesti u svijet ozbiljne glazbe... Tvrtka “Šestan-Busch” predstavit e zanimljivu povijesnu vojnu opremu iz rimskog razdoblja, vojnu opremu iz petnaestog stoljea iz doba groova Celjskih te zaštitne kacige od razdoblja Prvoga svjetskog rata pa sve do danas. U Knjižnici i itaonici Grada Preloga posjetiteljima e biti dostupne vrijedne povijesne knjige iz undusa donatora pro. dr. sc. Matije Berljaka. U Noi muzeja sudjeluje i Srednja škola Prelog, koja e predstaviti tradicionalna meimurska jela i vina. Bogatu gastronomsku ponudu moi e degustirati svaki posjetitelj.


31. sijenja 2014.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PETAK, 31. sijenja, od 21 sat AKOVEC, Podroom Drink And Music Club

Karlovaki bend Full Monty u Podroomu Rock bend Full Monty iz Karlovca donosi pravu svježinu na domaoj glazbenoj sceni. Želja za sviranjem kvalitetne i stare rock glazbe urodila je plodom davne 2009. godine, kada se mlada petorka, voena strašu prema muzici tipa Elvis Presley, Janis Joplin, ZZ-Top, AC/DC, Led Zeppelin, Whitesnake, Creedence Clearwater Revival, Eric Clapton te mnogim drugim glaz-

benicima iz najbolje ere rock & roll glazbe, osnovala Full Monty. U petak 31. sijenja tako e na sceni Podrooma biti na repertoaru ’60 ’70 rock and blues – ZZ Top, Led Zeppelin, Janis Joplin, AC/DC, Deep Purple, Rory Gallagher, Eric Clapton, Cream, CCR, The Beatles, The Rolling stones, SRV, Elvis, Status Quo, Majke, Opa opasnost, Steppenwolf, Jimi Hendrix...

DAVOR DOKLEJA, umjetniki voditelj i redatelj Dramskog studija “Dada” Kazališne družine “Pinklec”

Deset godina uimo djecuAZGOVOR R i mlade voljeti kazalište! S POVODOM Piše: Roberta Radovi Dramski studio “Dada” Kazališne družine “Pinklec” akovec nizom programa proslavio je deset nadasve uspješnih godina djelovanja. Od svog osnutka 2004. godine ovaj je suvremeni i kreativni studio ostvario 22 razliite predstave za djecu i mlade te ih izveo 170 puta. Retrospektivu Dadinih jedinstvenih likova, svjetova, kostima, scenograija, rekvizita, plakata, lutaka i drugih fragmenata iz njihovih kazališnih predstava publika može razgledati i na prigodnoj dokumentacijskoj izložbi “10 godina Dade”, koja je kao dio obljetnikih programa otvorena proteklu subotu 25. sijenja u izložbenom salonu akovekog Centra za kulturu. Izložbu su predstavili Romano Bogdan, osniva profesionalne Kazališne družine “Pinklec”, i Davor Dokleja, koji je

trenuci bili uoi premijera koje smo imali na razliitim mjestima. Primjerice, u Centru za kulturu, u Prostoru, u Starom hrastu, u Centru za mlade (CeZaM), ak i u Portugalu na jednom gostovanju kad smo išli predstavljati što rade mladi u akovcu. To uzbuenje i ti trenuci prije i za vrijeme premijere, te neposredno nakon nje, jesu najsretniji trenuci, bilo za mene kao voditelja grupe ili mene kao glumca. Za to živiš i delaš! To je ‘taj’ osjeaj koji te motivira i tjera dalje. Izložbu “10 godina Dade” otvorili su Romano Bogdan i Davor Dokleja ru s nama prisjetio se poetaka rada studija, kada je bilo i teških trenutaka: — U ovih deset godina najteži su bili sami poeci, kad još nismo imali pravi prostor za održavanje proba. Vježbali smo po kojekakvim holovima, hodni-

Pinkleci, dadai i brojni ljubitelji kazališne umjetnosti uveliali su roendansku proslavu izmeu ostalog i lan Pinkleca, te je i osnovao grupu Dramskog studija “Dada”. Neposredno prije sveanog otvaranja izložbe i obnovljene izvedbe predstave “Šta?”, Davor Dokleja u razgovo-

cima, podrumima, sobama. Imali smo potom i prostorije Centra za mlade u barakama, ali tu baš i nismo mogli imati prave kazališne probe. Onda kad smo došli na pravu pozornicu, gotovo smo se

pogubili... (smijeh) S vremenom su ti teški trenuci prošli. Ovaj je dramski studio naziv preuzeo iz dadaizma, antiumjetnikog pokreta s poetka prošlog stoljea. Ali naši dadai nisu nimalo antiumjetniki nastrojeni. Naprotiv! Deset godina Dade obilježeno je nizom nagrada i zavidnom produkcijom koja je predstavljena diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu: — Ostvarili smo devetnaest kazališnih predstava i tri ulina performansa. Tijekom tih deset godina upravo su naši najsretniji

Grupe u dobi od 6 do 26 godina vode dramski pedagozi, koji su ujedno i dugogodišnji glumci KD-a “Pinklec”: Jelena Dokleja, Bruno Kontrec i Davor Dokleja

pa razliitih dobi, od, kako se to kaže, 6 do 666 godina. (smijeh) Da cijeli akovec dolazi, druži se i glumi! Nakon otvorenja izložbe publika je imala priliku pogledati obnovljenu predstavu studija Dada “Šta?” u izvedbi starije gru-

pe, srednjoškolaca i studenata, koja progovara o društvenim problemima kao što su glad, siromaštvo, nasilje, konzumerizam i kapitalistiko ropstvo. U prijepodnevnim satima na pozornici Centra za kulturu predstavljen je rad mlaih grupa.

Da cijeli akovec dolazi, druži se i glumi! Danas je u rad Dade ukljueno stotinjak lanova. Pet grupa ine uenici nižih razreda osnovne škole, a jednu grupu ine srednjoškolci i studenti. Grupe vode dramski pedagozi koji su ujedno i dugogodišnji glumci KD-a “Pinklec”: Jelena Dokleja, Bruno Kontrec i Davor Dokleja. Davor Dokleja istie kako osnovni cilj postojanja ovoga dramskog studija nije priprema za školovanje buduih glumaca, ve odgajati buduu kazališnu publiku: — Djecu i mlade na neki nain uimo izražavati se. Po meni naš cilj nije uiti djecu da budu glumci ili ih pripremati za tu profesiju. Naš dramski studio kazališno odgaja mlade ljude da vole umjetnost i kazalište, da kazališno promišljaju i znaju kritiki gledati na svijet i društvo oko sebe jer to je sve kazalište. A tko e kasnije biti glumac ili ne, to je njihova stvar. Želja nam je da u budunosti imamo još više gru-

Lutke, plakati i kostimi tek su dio desetogodišnje prie ovoga dramskog studija

lanice Dade: Aida Ibrahimovi, Ivana Horvat (sada Grabar), Magdalena, Karla i Zvonimira Kati

NA ROENDANU I PRVA GENERACIJA DADAA

Iz obitelji Kati ak etvero polaznika! Na otvorenju dokumentacijske izložbe “10 godina Dade”, uz brojne ljubitelje kazališne umjetnosti, bilo je i mnogo bivših i sadašnjih lanova i polaznika grupa. Aida Ibrahimovi i Ivana Horvat (sada Grabar) bile su lanice prve generacije. Aida se prisjea svojih poetaka: - Mi smo poeli s forum kazalištima koja spadaju u skupinu tehnika tzv. kazališta potlaenih. Premijera je bila u Starom hrastu, a mi smo igrali predstavu ‘Nika u raljama društva’, koja se bavi temom seksualne eksploatacije žen-

skog tijela u društvu. Plakat se može vidjeti i ovdje na izložbi. Zatim sam igrala u predstavama ‘Pria o Vanji’, ‘apalinke’, ‘Majmun i bit’... Tri sestre, Magdalena, Karla i Zvonimira Kati, ali i njihov brat Mihovil, svi su bili lanovi Dade. Magdalena je takoer bila dio prve generacije polaznika. - Sjeam se kad smo došli u Centar za mlade. Davor je isto bio mlad i zbunjen, kao i mi.... (smijeh) Ali tijekom godina mi smo rasli i on je s nama zajedno rastao i jako, jako puno nas je svemu nauio. Hvala mu!


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. sijenja 2014.

KOTORIPANIN IVAN PLAKO, poslovni direktor TIC-a, bubnjar benda Waitapu, strastveni

Još jedan Meimurec Piše: še: Roberta Radovi Foto: oto: arhiva Ivan Plako

Kotoriba je u svojoj dosadašnjoj povijesti iznjedrila niz poznatih osoba. Mnogima je prva asocijacija na ovo mjesto ime Jože Horvata, književnika i svjetskog putnika. A da ima nešto u vibrama Kotoribe, koje zovu na svjetska putovanja, potvruje pojavnost još jednog Kotoripanina koji izazov traži u brojnim domenama življenja. Ivan Plako roen je 1978. godine u akovcu, a djetinjstvo i školsko doba provodi upravo u Kotoribi, u tom živopisnom meimurskom mjestu. Danas živi na relaciji Kotoriba - akovec. Niz njegovih preokupacija kree od uspješnog djelovanja u poslovnom svijetu, umjetnikom daru za fotograiranje i djelovanju kroz glazbeni izriaj i lanstvo u akovekom bendu Waitapu te u želji za pustolovinom kroz alpinizam, visokogorsko planinarenje, sportsko penjanje, speleologiju, biciklizam, tranje... Tek jedan od povoda za razgovor s Ivanom je putovanje u Nepal, koje je realizirano krajem prošle godine kao dio visokogorske sekcije HPD MIV Varaždin i osvajanje nepalskoga himalajskog šesttisunjaka Lobuche East (6090 m). Zanimljivih tema je obilje, stoga ubrzano krenimo s pitanjima i odgovorima.

ajnijih projekata, a TIC e se i dalje razvijati kao do sad.

Svirka kao hobi koji opušta i raduje

Trenuci odmora tijekom trotjednoga nepalskog trekkinga

Od najnižeg administratora do direktora Ivan Plako po završetku osnovne škole u Kotoribi nastavlja školovanje u Varaždinu, gdje završava višu tekstilnu školu. Zatim upisuje Fakultet organizacije i informatike i diplomirani je informatiar. Neprekidno ulaže u edukaciju, tako da je trenutno na postdiplomskom studiju na FOI-u, a iz svoga poslovnog puta izdvaja nekoliko kljunih momenata: — Radio sam krae vrijeme kao uitelj informatike u Kotoribi, nakon ega sam se zaposlio u REDEA-i, gdje sam po-

eo raditi kao administrator na projektima, pa voditelj raznih manjih i veih projekata, kroz što sam nauio posao. Najvei posao do sad bila je priprema svega što je potrebno da bi pokrenuli Tehnološko-inovacijski centar Meimurje (TIC). Tu je ekipa pod vodstvom Matije Derka odradila dobar posao i uspjela osigurati znaajna sredstva, iz kojih smo obnovili

dvije zgrade u bivšoj vojarni u akovcu i pretvorili ih u tehnološki inkubator u kojem od poetka rada 2010. godine pa do sad djeluje 18 irmi, koje zapošljavaju sedamdesetak ljudi. Na temelju javnog natjeaja odabran sam za poslovnog direktora TIC-a, gdje s timom radim posljednje dvije i pol godine. Za naredno razdoblje pripremamo još nekoliko zna-

metala, post rocka, psihodelije, dubstepa... Snimili smo prije dvije godine prvi album ‘Bassonic Lodge’ i izdali ga za francusku kuu ‘Fresh Poulp Records’. Album je dostupan u verziji slobodnog preuzimanja, znai besplatan je, pa je tako pronašao put do publike koja prati takav glazbeni stil na gotovo svim kontinentima, zatim do radioemitiranja u Japanu, Americi, Brazilu, Italiji, Njemakoj, Francuskoj... Ove

Vrijedilo je do

(Skoro) Cijeli akovec stane u jednu zgradu na Manhattanu tralno suprotne gradove po ustroju, geografskoj lokaciji i kulturi. Amerikanci su svi bili jako susretljivi i voljni dijeliti informacije i iskustva. udili su se kako Hrvati dobro govore engleski i koliko imamo zajednikih tema i izazova. Za Ameriku je kljuna rije – veliina. Imaju gotovo cijeli kontinent. Koji god poduzetniki posao se tamo pokrene, tu je odmah tržište od nekoliko milijuna ljudi, a ni kapitala ne nedostaje. Cijeli naš akovec stao bi u zgradu-dvije na njujorškom Manhattanu, a New York ima duplo više stanovnika od cijele Hrvatske. Ovo, naravno, nije prepreka da se s prijateljima iz devedesetih iz akovca tamo naeš i odeš na pie. Ipak, takav doživljaj veliine, totalno druge kulture, usred koje razgovaraš na meimurskom, jednostavno te prisili staviti stvari u prave odnose i dimenzije.

Voa i organizator puta u Nepal bio je Varaždinac Nikola Šebrek, voditelj visokogorske sekcije MIV-a

NEPAL JE NEPRESUŠNI IZVOR INSPIRACIJE

DRUGA STRANA SVIJETA - put u Sjedinjene Amerike Države

Kao sudionik International Visitors Leadership Programa koji vodi ameriki State Department, krajem 2012. godine Ivan je boravio tri tjedna s još dvojicom kolega na studijskom putovanju koje je obuhvatilo posjet tehnološko-inovacijskim centrima, sveuilištima, agencijama za poticanje poduzetništva, ministarstvima i državnim institucijama te visokotehnološkim tvrtkama poput Tumblra i Etsyja u pet gradova: Washington, D.C., New York, South Lake City, San Diego i Atlanta. Sasvim drugi svijet za razliku od Nepala. S odmakom od godinu dana Ivan se na kraju razgovora osvrnuo i na to putovanje: - Cilj tog putovanja bio je upoznati njihovu poduzetniku infrastrukturu, vidjeti u emu su izvrsni i što bi se od toga moglo primijeniti kod nas. Prošli smo dijame-

Peat osobnosti Ivanu daje i interes za glazbu, kojom se bavi još od 1991. godine, kad je s ekipom iz Kotoribe osnovao prvi bend Najveribest. O glazbenoj sceni tih godina Ivan kaže: — U Kotoribi i openito u Meimurju u to je vrijeme bilo dosta koncertnih dogaanja, gitarijada. Naš bend je tada žario i palio underground scenom ovog dijela Hrvatske. Svirali smo žeši hard core, heavy i miksali to s punkom, te smo na neki nain bili ispred svog vremena. Kad smo se toga zasitili, jednostavno smo prestali svirati. Ali ljubav prema glazbi je ostala. Sviram bubnjeve. Nakon pet godina stanke vratila mi se želja ponovno svirati s bendom. Upoznao sam Emila Marciuša i oformili smo Waitapu, a naziv je, kako pogaate, posveta romanu pisca Jože Horvata i poruci toga njegovog literarnog djela o pomicanju granica i odbacivanju strahova. Waitapu istražuje elemente duba,

Egzotini kadrovi izazivaju na fotografiranje. Ivan ih je kui donio više od etiri tisue

Meimurje se ne može podiiti visokim gorjem, ali svejedno posljednjih godina bilježi porast broja zaljubljenika u planinarenje i alpinizam. Tom zovu nije odolio ni Ivan: — Ljubitelj sam prirode još od djetinjstva, a u planinarenju sam se pronašao prije pet godina, i to potpuno samoinicijativno. Prošao sam sve po Meimurju biciklom i pješke, pa sam se sjetio dana kad sam kao klinac provodio ljeta u Gorskom kotaru, odakle mi je rodom tetak. Negdje je u meni ostala ta ljubav prema planini, pa sam nekako krenuo na Risnjak tek u natikaama... (smijeh) Nabavio sam si zatim gojzerice i malo po malo svu ostalu opremu. Uslijedilo je planinarenje po Ivanici, Velebitu, slovenskim alpama, Durmitoru. Onda nekako vidiš da ne možeš sam, pa sam se ulanio u HPD ‘Meimurje’, ali tražio sam jae izazove i saznao za zahtjevnije izlete varaždinskog MIV-a i njihove izlete visokogorske sekcije koje je vodio Nikola Šebrek. Ispenjali sam Mont Blanc, Grossglockner Studlgrat smjerom, Monte Rosu..., a onda je Nikola iznio ideju za trekking u Nepalu uz plan osvajanja jednog šesttisunjaka. Na put smo krenuli 18. listopada prošle godine. Bilo nas je ukupno devetero, od toga dvije djevojke, a ja sam

bio jedini iz Meimurja. Kako gotovo uvijek treniram petšest dana u tjednu, nisam imao neke posebne pripreme. Bicikl, tranje, teretana, penjanje, za vikend planinarenje..., sve su to izrazito lijepi naini za provesti vrijeme i stei kondiciju. Naša nepalska avantura sveukupno je trajala tri tjedna. Mnogi od nas su o himalajskim krajevima proitali brojne putopise i knjige, odslušali desetke multimedijalnih predavanja, a rijetki su i osobno svjedoili toj “zarazi” zvanoj Nepal. Ali svako iskustvo i doživljaj iznova su zanimljivi i posebni. Glavni grad te države je uveni Kathmandu, koji je našoj zapadnjakoj civilizaciji i više nego kulturološki šok, kako ga i Ivan opisuje: — Nisam nikada prije bio u Aziji. Ne znaš kaj oekivati. Znaš da te eka druga civilizacija i druga ilozoija koja te poziva da dublje zagrebeš u nju. Komunalna neureenost grada je ono što te prvo šokira. Ljudi spavaju na ulici, promet je nemogu, sve puno smea, pokojnici se spaljuju na otvorenom, zgrade su polusrušene ili nikad dovršene, elektra im se bavi teorijom kaosa, mesnice su na otvorenom odmah do pješake staze..., ali uz sve to imaju prekrasne budistike i hinduistike hramove i bogatu


31. sijenja 2014.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

i alpinist, planinar i sportaš

ecc iznad 6000 metara! koji je ve niz godina centar te neke umjetnike scene. Berlin ima posebnu vibru, pa nam je to bilo jako drago odraditi. Pozvali su nas deki i cure iz Psychedelic Orchestra koji su nedavno u sklopu hrvatskoslovenske turneje gostovali i u Podroomu u akovcu. Publika je u Berlinu najbolje reagirala od svih naših dosadašnjih koncerata. Ugodno smo se

iznenadili koliko dobro su shvatili bit onoga što muzikom želimo prenijeti. I ove godine planiramo svirati na nekoliko europskih festivala u koje se žanrovski uklapamo. Na našu svirku ne gledamo kao izvor zarade, nego kao hobi koji ima veu dodatnu vrijednost. Raduje nas zajedniko druženje, putovanja s bendom i nastupi uživo.

KLJUNA KOST - kreativa, književnost, kompilacije, slikarske i glazbene kompozicije, kakofonija, kamera, kantata, kulturne i znanstvene karijere, katedra, kinematograija, kinodvorana, klasina glazba, klavijatura, komplementarne boje, koncept, kontrast, kontura, kopiranje, koordinate, kreda, kritika, kultura življenja ...

Ivan je osniva kotoripskog benda Najveribest. Danas svira u akovekom bendu Waitapu

godine planiramo izdati novi autorski album, a radovi su u punom jeku. Waitapu bilježi niz znaajnih nastupa u Hrvatskoj, ali i na meunarodnim festivalima. Od Seasplash festivala u Puli, PsychoByDub festivala u Francuskoj, Illectricity festivala u Zagrebu, gostovanja na slovenskom Overjam International Reggae festivalu i prošloljetne svirke u Berlinu, o kojoj Ivan s posebnim žarom govori: — Svirali smo u Kreuzbergu, kultnom kvartu Berlina,

Nikola Šerbek, Ivan Plako, vodi Karma Rita Sherpa i ostali lanovi ekipe na vrhu Lobuche East - 6090 m

Nepal nije neka destinacija za gurmane. Najviše se jede njihovo nacionalno jelo Dal Bhat, a i pivo dobro doe!

osei vrh Lobuche East (6090 m) kulturnu i povijesnu baštinu. Potom je uslijedio let avioniem za Luklu, koja je poznata po jednoj od najopasnijih pista za slijetanje i polijetanje na svijetu, urezanoj u planini na 2.800 m. Piloti su dobro uigrani pa nije bilo nikakvih problema. Voditelj naše trekking ekspedicije bio je Nikola Šerbek iz Varaždina, tako da su sve toke smještaja i noenja u lodgeima bile unaprijed dogovorene preko nepalske agencije. Imali smo nosae, Šerpe, tonije, portere. Za dva lana ekspedicije jedan nosa. Prvi cilj je bilo naselje Namche Bazaar, glavni grad Šerpa, smješten na putu izmeu Tibeta i Indije. Namche na prvi pogled izgleda, kak bi po domae rekli, ‘selendra’. Ali kad se nakon dva tjedna vratiš u to mjesto, onda vidiš da je to tamo zapravo ‘civilizacija’. Dojam mi je da im ideš više sve je prljavije i hladnije, odnosno kak ideš gore sve je gore. Zrak je sve rjei, a cijene eksponencijalno rastu jer sve treba nositi na leima ili jakovima. Dva tjedna ne vidiš kota. Al’ je priroda sve ljepša i impresivnija i ne smeta te nestanak komfora. Hodajui od lodgea do lodgea naši su planinarski pustolovi prohodali u dva tjedna 250 km i putem osvojili nekoliko toaka iznad 5000 m, kao što je Chukhung Ri (5550 m). Nije izostao ni doseg kultnog mjesta: baznog logora za uspon na Mt. Everest

Nepal ti daje trostruki užitak doživljaja: prvo upoznaješ novu kulturu, imaš sportsko-planinarski cilj u vidu osvajanja odreenih vrhova i, kao tree, tu je impresivna priroda na visini od 5365 m, a ni Kalapatthara (5555 m), odakle puca odlian pogled na sam Mt. Everest. Neke toke Ivan je dosegao sam jer je organizacija trekkinga omoguavala spremnijim pojedincima više i teže dosege. Najviši cilj bio je uspon na vrh Lobuche East (6090 m), na koji je stiglo petero lanova. Meu njima i naš Ivan Plako: — Vodi za taj uspon nam je bio Karma Rita Sherpa koji je izmeu ostalog sedam puta bio na Mt. Everestu (8848 m) i osam puta na vrhu Cho Oyu (8201 m). Ovaj vrh Lobuche East od kojih šest tisua metara nadmorske visine njemu je kak nama Ivanica... (smijeh) Sherpe se jako dobro brinu za vas. Pokret je bio u dva sata u noi, a oni su ve od ponoi kuhali aj za nas. Svaka im ast. Dobri su, žilavi i nasmijani. Bilo je jako zima, oko -18 oC, na dijelovima uspona je bilo potrebno

Detalj uspona na šesttisunjak Lobuche East - najviši cilj ekspedicije postaviti iksno uže po kojem se pri spustu absajla, i po mraku se penje gotovo sve do samog vrha. Doživjeti izlazak sunca nad himalajskim vrhovima stojei na ledenoj padini od šezdesetak stupnjeva na šest tisua metara je neprocjenjivo iskustvo. ovjek odmah zaboravi na smrznute prste na rukama i nogama. Bez vodia prvi put ne bi išlo, nema markacija po snijegu i ledu, a i po mraku je teško nai smjer kroz stijenu. Po mojoj procjeni ovaj je uspon osjetno tehniki i iziki zahtjevniji od, primjerice, Mt. Blanca, ali tehniki lakši od Grossglocknera. U pola osam stigli smo na vrh. Osjeaj koji se ne može opisati rijeima! Možda najteži dio trekkinga bio je za Ivana dan nakon glav-

nog uspona, kad je manji dio ekipe odluio kroz Cho La Pass na 5368 m prijei u drugu ledenjaku dolinu kako bi napravili kružnu rutu pri povratku do Namche Bazaara. Taj dan uhvatila ga je gotovo neizbježna boljetica nas zapadnjaka koji se zateknu u himalajskim visinskim bespuima – tegobe s probavom i groznica. - To mi je bio najteži dan u životu u planini. Kao da imaš gripu, a moraš prehodati 10 sati na visinama 4800 do 5300 m. Ostao sam u prvom logdeu u Dragnagu, preko noi sam se dobro oznojio i nekim udom sam se drugo jutro uspio oporaviti i bez ikakvih problema šetnjom od neka dva sata kroz živi ledenjak stii do mjesta Gokyo, gdje me ekao ostatak ekipe. Gokyo

je lijepo planinarsko odredište nedaleko od vrha Cho Oyu, okruženo prekrasnim jezerima. Svi smo imali probavne smetnje i problem sa želucem, osim našeg voe Nikole. On je svaku veer pisao dnevnik i pio pivo i to ga je valjda spašavalo! (smijeh) Nepal nije neka destinacija za gurmane. Najviše se jede njihovo nacionalno jelo Dal Bhat, što je u biti riža sa zainima i povrem i tzv. Šerpin lonac, nešto kao naš ušpajz. Jeli smo i žilave steakove od jaka, njihovog goveda i osnovnoga transportnog sredstva. Spašavao nas je naš špek, pršut, kobasice... Ovakva putovanja ne omoguavaju higijenu na koju smo naviknuti ovdje doma, uz obilje tople vode i svih ostalih kozmetikih preparata. Planinarenje i trekking u Nepalu donose sasvim druga iskustva: — Što rei. Dva tjedna se znojiš i ne tuširaš, al’ to je sudbina svakog planinara koji želi malo ozbiljnije planinariti. Onda cijeniš kad doeš doma sve tekovine koje ti suvremena civilizacija pruža. Zanimljivo je to kak se ovjek brzo navikne na miris ovjeka. Ispoetka si smrdiš, ali se s vremenom navikneš. Navikne ti se nos na miris ljudi, pa kad ti je, primjerice, na povratku u Kathmandu prošao netko kraj tebe friško naparfeman nos te pone pei od tih mirisnih kemikalija!

Ali bez obzira na sve teške uvjete života, Nepalci su jako smireni, djeluju sretno, nisu depresivci. Posebno su me se dojmili budistiki redovnici koji žive u samostanima visoko u planinama i ijoj sam misi imao priliku prisustvovati. Nepal ti daje trostruki užitak doživljaja: prvo upoznaješ novu kulturu, imaš sportskoplaninarski cilj u vidu osvajanja odreenih vrhova i, kao tree, tu je impresivna priroda. Primjerice, kampiranje uz ledenjako jezero na 5.300 m, makar na -20 °C, pamtiš cijeli život. Dok te tri stvari spojiš, to je neprocjenjivo. I zato se svi vraaju tamo. Nepal je nepresušni izvor inspiracije. Tijekom ovog putovanja Ivan je napravio više od 4.000 fotograija koje su i više nego komentar nepalskog naina života, kulture, ljudi i vremena. Upravo je fotograija još jedna od hobistikih Ivanovih ljubavi: — Fotograijom sam se poeo baviti upravo zbog planinarenja jer esto ideš na mjesta koja neeš imati priliku ponovno obii. Slikaš nešto mobitelom i onda ti je poslije žao jer ne možeš postii pravu kvalitetu koju želiš imati za uspomenu i kao takvu je prenijeti drugim ljudima. Zato sam ciljano kupio fotoaparat godinu dana prije puta u Nepal i upisao teaj našeg Fotokluba, gdje sam svladao osnove. Najvea nagrada mi je kad na fotograiju uspijem prenijeti ono što vidim i osjeam.


8

31. sijenja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporuuje

MOZAIK KNJIGA br. 959

Ime i prezime: Adresa:

Bill O’Reilly, Martin Dugard - “Pucanj u Kennedyja”

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u roku 10 dana od objave imena dobitnika u redakciji Međimurskih novina.

Dobitnik iz broja 958 Meimurskih novina je Zlatko Zori iz Strahoninca. Nagradnu knjigu molimo podii u redakciji Meimurskih novina u roku od deset dana od objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Robert Galbraith - “Zov kukavice” Ako mislite da poznajete detektive iz mranih krimiromana, onda još niste upoznali Strikea i njegovu asistenticu Robin. Upoznajte nezaboravni detektivski tim! Kad se manekenka problematina ponašanja baci sa svojega snijegom prekrivena balkona u londonskom Mayfairu, svi e pretpostaviti da je rije o samoubojstvu. Meutim, njezin brat ne dijeli ope mišljenje i unajmljuje privatnog istražitelja Cormorana Strikea da se pozabavi sluajem. Strike je ratni veteran – ranjen kako iziki, tako i psihiki – i život mu je u rasulu. Raspada mu se ljubavna veza, posao mu baš i ne ide i sluaj istrage smrti poznate manekenke uinit e mu se poput pojasa za spašavanje. No dobar honorar nee biti lako zaraditi: što dublje bude ulazio u neobian svijet mlade manekenke, stvari e postajati sve mranije i Strike e se približiti

Prije pola stoljea, 22. studenoga 1963. godine, zbio se jedan od najdramatinijih pojedinanih dogaaja u povijesti SAD-a. U teksaškom gradu Dallasu, dok se vozio u koloni gradskim ulicama, tog je dana iz snajpera ubijen ameriki predsjednik John Fitzgerald Kennedy. Dogaaj je šokirao ameriku i svjetsku javnost. Nekoliko sati, dok se nisu razjasnile osnovne okolnosti dogaaja, javnost je ak bila u strahu da e doi do svjetskog rata. Dogaaj je promijenio cjelokupnu politiku i duhovnu klimu SAD-a, a poslije se, zbog niza tajanstvenih okolnosti, pretvorio u jedan od najveih politiko-zavjerenikih misterija u sveukupnoj amerikoj, pa i svjetskoj povijesti. Ova se knjiga, meutim, ne bavi toliko politikom, nego novim generacijama otkriva tko je bio John Kennedy, ka-

Conrad Anker i David Roberts: Izgubljeni istraživa Jude Deveraux: Baršunasto obeanje Abdelkader Benali: Glas moje majke

PUBLICISTIKA Bill O’Reilly, Martin Dugard: Pucanj u Kennedyja Juan Antonio Rodríguez Pagán: Druga strana Lorcine publike Thomas Hobbes: Levijatan sebno kada se 1962. godine oko Kube suelio sa sovjetskim voom Nikitom Hrušovom, što je umalo dovelo do nuklearnog rata. Detaljno je opisan 22. studeni 1963. godine u Dallasu, kada je Kennedy ubijen, a njegov ubojica Lee Harvey Oswald nekoliko sati poslije uhvaen. Opisani su i sljedei dani, Kennedyjev velianstveni pogreb i tajanstveno ubojstvo njegova ubojice Leeja Harveyja Oswalda u policijskoj stanici u Dallasu.

KNJIŽARA “LJEVAK”

Helen Fielding - “Dnevnik Bridget Jones” otkriu šokantne tajne i ui u samo srce opasnosti… Napet, otmjen krimi smješten u ozraje Londona – od mirnih ulica Mayfaira do pabova u pokrajnjim uliicama East Enda i vreve Sohoa – “Zov kukavice” izvanredna je knjiga. Predstavljajui lik Cormorana Strikea, ovo je hvaljeni prvi krimi J. K. Rowling, napisan pod pseudonimom Robert Galbraith.

Ona je duhovita zanesenjakinja. Nepopravljiva romantiarka. Smušena karijeristica. Najpoznatija svjetska solerica. Ona je legenda ije ime mami osmijeh na usne. Ona je Bridget Jones. Nakon gotovo dva desetljea ponovno imamo priliku itati jedan od najpoznatijih ženskih dnevnika, a zasigurno najduhovitiji i najzabav-

U nevjerojatnom romanu “Privedite tijela”, Bookerovom nagradom nagraenom te izvesti kako biste znatno poveali svoju razinu energije, angažiranosti i ispunjenja u svim podrujima svojega života. Brendon e vas u ovoj knjizi suoiti s iznenaenjima i izazovima, pomagati vam prevladati pogreške i rasvijetliti put za strateško i inteligentno aktiviranje naših deset ljudskih nagona kako bismo dobili ono što svi želimo: više živosti u našemu životu! Knjiga je zauzela prvo mjesto na ljestvici bestsellera New York Timesa.

niji. Gotovo smo zaboravili koliko nam je znailo njezino opsesivno mjerenje tjelesne težine i brojenje kalorija, cigareta i alkohola, jednako strastveno analiziranje osnovnih feministikih postulata i teza iz prirunika za samopomo u ljubavnim jadima, njezina nesigurnost i njezina snaga. Umalo smo zaboravili koliko nam Brid-

get može uljepšati i osvijetliti život. Stoga je Dnevnik Bridget Jones knjiga za svaku ženu (a i ponekog muškarca). To je ubojito samosvjesna kronika moderne žene u potrazi za uspjehom u poslu i ljubavi, ali iznad svega urnebesno smiješna i ultimativno optimistina pria s kojom se možemo (i želimo) poistovjetiti.

Hilary Mantel - “Privedite tijela”

Brendon Burchard “Pozitivni životni naboj” Jedne je noi na Karibima, nakon teške prometne nesree, Brendon Burchard upoznao smrtnost i ustanovio da emo se na kraju života svi pitati: “Jesam li živio? Jesam li volio? Jesam li bio važan?”. On od te noi živi punim pluima te je milijunima ljudi diljem svijeta pomogao preobraziti život i osjeati se življe, više sudjelovati u životu i živjeti ispunjenije. Brendon u ovoj knjizi tvrdi kako je jedini nain da poboljšate kvalitetu svojega života nauiti aktivirati deset nagona koji vas najviše ine ljudskim biem. Ti su nagoni zapravo vaše želje za više nadzora, sposobnosti, dosljednosti, brižnosti, povezanosti, promjene, izazova, kreativnog izražavanja, davanja doprinosa i svijesti. Oni oblikuju sve što mislite, osjeate i inite u životu, pa je za vaš uspjeh i sreu presudno shvatiti ih i ovladati njima. To je najbrži put življenju života prepunog naboja. To ete uiniti uz pomo niza djelotvornih ali jednostavnih postupaka koje može-

kav je ovjek bio, zašto je bio tako uspješan predsjednik, zašto je fascinirao ameriku javnost te kakve je sve osobne drame proživljavao. Opisuje i njemu bliske osobe: gracioznu suprugu Jacqueline, utjecajnog brata Bobbyja, ostale lanove njegove mnogobrojne obitelji.

Opisuje i druge slavne linosti koje su imale ulogu u njegovu životu, na primjer, glumicu Marilyn Monroe, koja mu je bila ljubavnica, i pjevaa Franka Sinatru, preko kojeg je održavao vezu s maijom. Knjiga objašnjava i tko je bio njegov ubojica Lee Harvey Oswald i detaljno opisuje dramatian tijek atentata koji je uzdrmao Ameriku i svijet te drame koja se odvijala nakon pucnjeva u Dallasu. Autori Bill O’Reilly i Martin Dugard vjeruju da se Kennedyjeva linost može najbolje prikazati opisom kljunih epizoda iz njegova života, pa se u ovoj knjizi govori o njegovu bogataškom djetinjstvu, njegovu herojstvu tijekom Drugoga svjetskog rata, njegovu nezasitnom libidu i neugodnoj bolesti, teškim odlukama koje je morao donositi kao predsjednik, po-

BELETRISTIKA

nastavku takoer Bookerom ovjenanog bestselera “Wolf Hall”, Hilary Mantel istražuje jednu od najmranijih i najstrahotnijih epizoda engleske povijesti – pad Anne Boleyn. Kao i njegov prethodnik, “Privedite tijela” kompleksna je, historiografski vrsto utemeljena kostimirana freska koja daje politiki radikalan te umjetniki virtuozan pogled u tudorsku Englesku, što baca svoje tamno svjetlo i na suvremeni svijet. Djelo jedne od najboljih britanskih spisateljica na vrhuncu

snage, naslov koji se ne ispušta iz ruku. Godine 1535. kovaev sin Thomas Cromwell ve je daleko odmakao od svoga skromnog podrijetla. Kao prvome ministru Henryja VIII., srea mu se smiješila usporedno s usponom Anne Boleyn, druge Henryjeve supruge zbog koje je kralj razvrgnuo veze s Rimom i stvorio vlastitu crkvu. No kraljevi su potezi Englesku stjerali u pogibeljnu izolaciju, a Anne nije održala obeanje – nije rodila sina koji e nastaviti tudorsku lozu. Kad Henry posjeti Wolf Hall,

John Boyne - “Prigovor savjesti” Rujan 1919.: dvadesetogodišnji Tristan Sadler putuje vlakom iz Londona u Norwich kako bi Marian Bancroft predao svežanj pisama njezina brata Willa. Tristan se borio s Willom rame uz rame u Prvom svjetskom ratu. Zajedno su prošli obuku, a kad su prebaeni na bojišnicu u Francuskoj, dijelili su bru-

talno iskustvo ratnog nasilja obilježenog svakodnevnim umiranjem i okrutnošu nadreenih. Ali Will je 1917. položio oružje pozvavši se na prigovor savjesti, pa ga je prijeki sud osudio za kukaviluk te je strijeljan. Ubrzo postaje jasno da pisma nisu pravi razlog Tristanova posjeta. Duboko

u sebi Tristan nosi munu tajnu koju oajniki želi ispovjediti Marian, ako za to smogne snage. itatelj e u impresivnom inalu prie u kojoj se konstantno propituju pojmovi kukaviluka i hrabrosti doznati šokantnu istinu o dogaaju koji je Tristanu Sadleru obilježio itav život.

Cromwell promatra kako se kralj zaljubljuje u tihu, neupadljivu Jane Seymour. Ministru je jasno što je na kocki: ne samo kraljev užitak, ve i sigurnost i prosperitet itave Engleske. Probijajui se kroz zakuastu seksualnu politiku dvora, naklapanja visokog plemstva i slugu te okrutne igre moi, Cromwell mora sklopiti ‘’sporazum’’ kojim e ugoditi Henryju i, istovremeno, osigurati svoju karijeru. Ni ministar ni kralj, meutim, nee ostati istih ruku nakon krvavog spektakla posljednjih dana kraljice Anne.


31. sijenja 2014.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... 12 GODINA ROPSTVA

JUSTIN BIEBERS: BELIEVE

povijesna biografska drama Režija: Steve McQueen Uloge: Chiwetel Ejiofor, Dwight Henry, Dickie Gravois

dokumentarni glazbeni spektakl Režija: Jon M. Chu Uloge: Justin Bieber, Scooter Braun, Ryan Good

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 31.1.

18.00 EFURI RAUS! slovenska komina drama

20.00 12 GODINA ROPSTVA povijesna biografska drama

subota, 1.2.

16.00 DJECA VUKOVI japanska animirana obiteljska fantazija

18.00 JUSTIN BIEBERS: BELIEVE dokumentarni glazbeni spektakl

20.00 12 GODINA ROPSTVA Trei lm nagraivanog redatelja Stevea McQueena zapanjujui je uvid u život Solomona Northupa, slobodnog Afroamerikanca koji je nakon otmice proveo 12 godina u ropstvu. Na lmskom fesvalu u Toron-

tu redatelj je osvojio nagradu “People’s Choice”. Film je adaptacija istoimene autobiograje Solomona Northupa iz 1853. Trajanje povijesne biografska drama “12 godina ropstva“ je 134 minute.

Vidjet ete ne samo vizualno zapanjujuu snimku koncerata na kojima Justin izvodi svoje najvee hitove, nego ete dobiti i osobnu propusnicu iza pozornice kako biste posvjedoili kako je postavljena cijela turneja. Believe daje i ekskluzivan

uvid u Jusnov život izvan pozornice. Slijedite njegov put od djeaka koji je sanjao o nastupu na Madison Square Gardenu pa do svjetske zvijezde kakva je danas. Vjerujte u Justina Biebera. Trajanje: 92 minute. Preporuuje se starijima od 6 godina.

povijesna biografska drama

nedjelja, 2.2.

16.00 DJECA VUKOVI japanska animirana obiteljska fantazija

18.00 JUSTIN BIEBERS: BELIEVE

DVD, BLUE RAY IZLOG

dokumentarni glazbeni spektakl

OSVETNICI

ODBJEGLI DJANGO Dr. King Schultz (Waltz) njemaki je lovac na glave i bivši zubar koji kupuje Djanga (Foxx) kao svog roba kako bi mu ovaj pomogao idencira ostale lovce na glave. Nakon što uspješno završe zadatak, Django biva osloboen i regrutiran od strane Schultza kao poslovni partner. Django ubrzo od Schultza poinje ui zanatske vješne pa zajedno odu u Mississippi kako bi oslobodili Djangovu ženu Broomhildu (Kerry Washington).

20.00 12 GODINA ROPSTVA

Marvel studio predstavlja Osvetnike – fantasnu skupinu superheroja koje predvode Iron Man, Nevjerojatni Hulk, Thor, Kapetan Amerika, Hawkeye i Black Widow. Kada iskrsne neoekivana neprijateljska prijetnja koja ugrozi globalnu svjetsku sigurnost i zaštu, Nick Fury, voditelj meunarodne agencije za mir poznatije pod imenom S.H.I.E.L.D., morat e sastavi jedini m koji e moi svijetu vratiti ravnotežu i spasiti ga od katastrofe.

povijesna biografska drama

ponedjeljak, 3.2.

18.00 JUSTIN BIEBERS: BELIEVE dokumentarni glazbeni spektakl

20.00 12 GODINA ROPSTVA povijesna biografska drama

ALBUM TJEDNA

Chui - “The Second Arriva” Godinu dana nakon hvaljenog debija, Chui se vratio po novu salvu pohvala, te njome pokušao potvrditi kako zaslužuje airmaciju ne samo na lokalnoj, nego i globalnoj sceni. Trio s prvog albuma postao je duo (Andrej Jakuš sudjelovao je samo na “Can We Be Friends?”), cover albuma još je više osvježavajui, a zakljuak o žanrovskom i stilskom pomaku u odnosu na prvi album teško je donijeti, što zbog kompleksnosti glazbe, što zbog njene unikatnosti i raznobojnosti. Glavnog fokusa albuma nema, slijed pjesama je nepredvidljiv, što “The Second Arrival” ini albumom ije je prvo preslušavanje posebno i intimno jazz putovanje ispunjeno eksperimentalnom elektronikom, obiljem funky klavijatura, povremenim space efektima, uz pokoju drum ‘n’ bass presjenicu. Studijski je taj spoj lijepo i ugodno oblikovan, ostavljajui prenaglašenost ili nenaglašenost pojedinih instrumenata i efekata daleko od ovog izdanja. Otvoren industrijalnom atmosferom, “Chui’s Waltz” kombinira bubnjevima gonjenu cjelinu progresivnih klavijatura i jazzom orijentiranog saksofona, inei vrst uvod u “The Second Arrival”. Zarazne, prodorne klavijature, povremeni ‘’scratching’’, eksplozivni zvukovi solaže saksofona, klasini funk beat te zanimljivi

sfere i mogunosti obraivanja pjesama, oslanjajui interpretaciju na nekoliko prepoznatljivih tonova, dajui pjesmi više no što od nje ‘’uzima’’, ime prikazuje srž i smisao obraivanja pjesama. Drugi Chuijev dolazak zakljuen je u optimistinoj, okrjepljujuoj “Chui Is Here To Stay”, devetominutnoj gracioznoj i grandioznoj sumi isprepletenih ponavljajuih motiva glasovira, saksofona, trube, zaokruženoj lepršavim dopunama klavijatura i space efekata. “Chui Is Here To Stay” ne predstavlja samo izvanredno pojedinano umjetniko djelo, nego i apsolutno isticanje na samome albumu, ako bih se usudio istaknuti bilo koji njegov broj. Chuijevo drugo glazbeno poslanje krajnje je intimno djelo, žanrovski sadržajno, stilski i zvukovno bogato, a naposljetku naše. Veliki dokaz kako u potrazi za vrhunskim albumima nije potrebno prelaziti prevelike geografske granice, kako je kolega iscrpno i detaljno proanalizirao. (Danijel Babi, preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama

dijalog daju “Venus Vs Mars”, izvrsni singl koji u svoje tri i pol minute sadržajno prezentira neke od Chuijevih idejnih izleta. Uloga klavijatura na albumu dinamina je i raznolika: od pokretakog riffa na “Venus Vs Mars”, preko davanja melan-

kolinog ugoaja na “Can We Be Friends?”, do atmosferinih jazz dionica na “Bedtime Story”, što klavijature postavlja kao najizraženiji vodei instrument. Ambijentalno-minimalistikim uvodom u obradi Ivieve “Kalelarge”, Chui je dotaknuo nove

1. Chui’s Waltz 2. Venus Vs Mars 3. Hypnodrome 4. Can We Be Friends? 5. Umfufu 6. Bedtime Story 7. Kalelarga 8. Chui Is Here To Stay

utorak, 4.2. utorak 42

18.00 EFURI RAUS! slovenska komina drama

20.00 12 GODINA ROPSTVA povijesna biografska drama

etvrtak, 6.2. Tribina  - otvorenje sezone

20.00 PROJEKCIJE - ilm e predstaviti ilmski kritiar Josip Grozdani Napomena: Centar za kulturu zadržava pravo izmjene programa.

DOM KULTURE PRELOG Muzej “Croata insulanus” NO MUZEJA petak, 31. sijenja od 18 sati do 1 sat

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.


10

31. sijenja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Lifestyle ZANIMLJIVOSTI IZ REGIJE

Imaginacije Prstec daju ti krila Maslinovo ulje idealna masnoa Po svom sastavu može se rei da je maslinovo ulje gotovo idealna masnoa. Maslinovo ulje je lako probavljivo, usporava starenje zbog visokog sadržaja antioksidansa, koji blokiraju slobodne radikale. Dobro je za kosti i zglobove, kožu, jetru i crijeva. Pomaže kod dijabetesa i ira na želucu, ali njegov osnovni znaaj je blagotvoran utjecaj na srce i krvne žile. Zbog visokog sadržaja mono nezasienih kiselina, 75%, maslinovo ulje poveava HDL kolesterol - dobri kolesterol, a smanjuje loši kolesterol - LDL kolesterol. Maslinovo ulje sadrži samo 4 do 12% višestruko nezasienih masnoa, koje kad oksidiraju mogu dovesti do ošteenja krvnih žila. Druge vrste biljnih ulja sadrže znaajno veu koliinu ovih masnih kiselina, npr. kukuruzno ulje ih sadrži preko 50%, a suncokretovo ak 70%. Vrlo je važno pravilno skladištenje maslinovog ulja i njegovo pravodobno korištenje Zbog velikog sadržaja polifenola te vitamina E i karote-

Piše: dr. Branko Vri

na, maslinovo ulje ubraja se u namirnice sa snažnim antioksidativnim djelovanjem. Poveava imunitet i omoguuje obranu organizma od upalnih procesa. Djelovanje maslinovog ulja na kožu takoer je blagotvorno. Omoguava koži dugo zadržavanje vode i tako sprjeava suhou kože, ali i brže cijeljenje rana. Maslinovo ulje se prema kvaliteti dijeli na najcjenjenije ekstra djeviansko ulje, koje se dobiva prvim prešanjem sirovine. Ono sadrži najvei dio aromatinih tvari i tamnozelene je boje. Kiselost ulja je do 1%.

Veeras (petak, 31. sijenja) dogodit e se jedan od najposjeenijih kulturnih dogaanja u Hrvatskoj – No muzeja 2014. U organizaciji Hrvatskoga muzejskog društva, programi e se održati u desecima hrvatskih muzeja, a brojni muzejski postavi bit e otvoreni za posjetitelje od 18 sati do 1 sat iza ponoi. Ulaz na sve programe bit e besplatan. U susjednom Varaždinu uvijek je poseban doživljaj posjetiti Muzej anela. Atmosferu nedavnog posjeta “Anelinjaka” donosimo kroz slikovitu priu Ivana Gorianca, koja možda potakne i vas da posjetite No muzeja u Varaždinu. - Taj dan tri mudraca s istoka ušla su u Betlehem pokloniti se mladomu Kralju. Daleka rodbina pokloniteljima, tek iz tridesetog koljena, isti je dan pohodila umjetnika Prsteca u Varaždinu. Andreja mudra došla je s dobrim savjetima iz Kenije, Irena mudra iz Zagreba s dobrom narudžbom, a mudrac

Umjetnik Željko Prstec u društvu prvih ljudi marketinga American Expressa: Zagrepanke Irene Markolini i Varaždinke Andreje Jagai

Ivan iz Meimurja - s pušipelom. Kao da ste ušli u mali pitoreskni Ermitaž! U maga aneoskog sklada boja, kompozicija i lucidnih umjetnikih varijacija,

družba je potrajala nekoliko sati. Krae ne može. Nadivili se, naslikali, nakupovali, a nakon poklona Anelinjaku, mudri su s lakoom zakljuili: umjetnik Prstec jedinstvena je i jednokratna vrijednost Varaždina.

Grade - vrednuj ga za života, da nam se ne dogodi kako si, sto godina nakon, na skupovima sjeanja tješimo savjest praznim frazama poput: Bilo je asno živjeti s tipom. (rr, ig)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Ovih dana okolina vas nee razumijeti ili ete barem takav osjeaj vi ima. Prihvate poslovne okolnos kakve jesu, ali budite pripravni na mogue promjene uvjeta. Pravilno usmjeravajte svoju kreativnu energiju. U ljubavnim odnosima pravilno sagledajte partnerovo ponašanje. Nemojte reagirati brzopleto, ve smirite stras i nemojte bi ljubomorni. Partneru treba vaša pažnja. Dobro e vam doi redovita tjelovježba, ali i više sna. Opuste se. VAGA (24.9.-23.10.)

Otežavajui faktor pri dogovaranju nove poslovne suradnje bit e razliiti stavovi ili drugaija poslovna orijentacija. Mogui nesporazumi utjecat e na vašu koncentraciju. Opustite se i ne brinite. Sve e na kraju ispasti dobro i donijet e vam novani dobitak. Vašim brigama kao da nema kraja. Djelovat ete zabrinuto u ljubavnom odnosu. Zabrinut e vas iznenadne promjene partnerovog raspoloženja. Preispitajte prave razloge takvog ponašanja. Djelovat ete umorno, pa se više kreite na svježem zraku.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Sve vaše ambicije na poslovnoj sceni mogle bi se uskoro ostvariti. Djelovat ete zahtjevno i bit ete spremni da preuzmete vodeu ulogu u mu. U poslovnim odnosima denirat ete pravila ponašanja i uvjete poslovanja. Ovih ete dana vodi i akvan društveni život i s veseljem ete se pojavljiva na javnim mjestima. Samci e priželjkivati nove kontakte i mogu oekivati ugodne promjene u ljubavnom životu. Mogua su nova poznanstva. Zdravi ste.

Zabrinuti ste zbog odreenih poslovnih okolnos i neijih komentara. U svim svojim postupcima i namjerama budite dosljedni. Nemojte dozvoliti da vam ponestanu opmizam i dobra bolja. U ljubavnom životu upotrijebite sve svoje najjae adute. Bit ete zapaženi. Ako ste u vezi, imat ete dojam da vas partner zanemaruje. Stvorite priliku i ugoaj za ponovnim zbližavanjem. Ukoliko vas mui prevelik broj kilograma, hitno promijenite sl života. Uvedite više kretanja i sportskih akvnos.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Poslovni suradnici ovih e dana imati veliko povjerenje u vas. Ako vas zamole za pomo, bezuvjetno im pomognite. Vaše poslovno iskustvo i vještina poslovne komunikacije posebice e doi do izražaja u sljedeih mjesec dana, kada ete ugovori znaajan broj vrijednih poslovnih projekata. Ljubavni život bit e u znaku stras i romanke. Dane vikenda provedite u druženju s partnerom. Samci e bi u potrazi za novom srodnom dušom. Energini ste.

Koliko god bili marljivi, neete moi u potpunos udovolji svim svojim poslovnim suradnicima. Nastavite sa zapoem poslovima i pravovremeno ih završavajte. Iako ete povremeno osjetiti nedostatak volje ili koncentracije, ne brinite. To je prolazno stanje. U emovnim odnosima nedostajat e vam izljevi emocija i stras. Imate dojam da vam parnter uskrajue emovnu pažnju. Romanan susret o kojem maštate na vašu e se radost i iznenaenje ostvari. Uživajte u životu.

RAK (22.6.-22.7.)

Bit ete iznimno zadovoljni novim informacijama koje e do vas stii jer ete u njima prepoznati mogui dobitak. Do izražaja e doi vaše profesionalne i organizatorske sposobnos. Pripazite da ne izgubite neije povjerenje. Osjet ete i novi emotivni uzlet. Iako e partner djelovati pomalo nesigurno, ukažite mu na svoje prave osjeaje. Zadržite samopouzdanje i opmizam. Vraaju vam se vitalnost i energija u svim podrujima života. JARAC (22.12.-20.1.)

Svi pripadnici ovog znaka ovih e dana posebice ima sluha za suvremene ideje kojima e nastoja unaprijedi svoje poslovanje. Nudit e vam se niz prilika da završite neke korisne poslove. Sve to donijet e vam psihološko olakšanje, ali i novani dobitak. U ljubavnim odnosima imat ete potrebu provjeravati partnera. Nisu vam potrebne takve situacije. Razgovorom riješite mogue probleme. Uzimajte više tekuine i konzumirajte više voa i povra.

LAV (23.7.-23.8.)

Netko e vas pokušati onemoguiti da realizirate zapoeti poslovni projekt. Pripazite da pred suradnicima ne izgovorite pogrešne zakljuke koji bi mogli utjeca na vašu karijeru. Saekajte na povoljniju priliku za uspješnom akcijom. U ljubavi e vam trebati netko tko e vas inspirira. Pri tome imajte na umu da je ponekad potrebno pravilno dozirati emocije i razum, strast i maštu. Iako još uvijek traju zimski mjeseci, polako pripremajte jelo za proljetne dane. VODENJAK (21.1.-19.2.)

Bit ete dobro informirani o poslovnoj sceni i vui ete mudre poslovne poteze. Ponekad taktika na kojoj inzisrate ne donosi pozivne rezultate, ali ovaj e put sve ispas i bolje nego što ste planirali. U ljubavi promijenite svoju ulogu. Nemojte biti samo promatra, ve budite akvan igra. Ne može netko drugi bira ili odluiva u vaše ime. Ipak, uzavrele strasti držite pod kontrolom. Dobro e vam doi vježabanje u teretani ili plivanje.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Marljivo radite na poslovnom projektu koji želite predstavi svojim poslovnim partnerima. Pri tome imajte na umu da trebate u prezentaciju ukljui sve stavove ma. Nemojte ignorira neije zahtjeve ili utjecaj. Uloženi trud i napor na kraju e se ispla. U ljubavnim odnosima poboljšajte svoje ponašanje. Voljenu osobu nemojte kritizirati. Mudro saekajte da vam partner prvi povjeri svoje probleme i zajedno donosite odluke o buduim planovima. Mogua je manja glavobolja. RIBE (20.2.-20.3.)

Novi poslovni projekti potpuno e vas okupira. Dobro se o svemu informirajte i zastupajte svoje interese na najbolji mogui nain. Neka vaši rezultati ilustriraju vaše znanje i sposobnos. U ljubavi e vam nedostaja diplomatski nastup, a bit ete i nestrpljivi. Nepotrebno. Sve e doi na svoje. Ukoliko ste slobodni, odgovorite na neije udvaranje. Ako ste u vezi, više vremena provedite u zajednikom druženju s partnerom. Zdravlje je u redu.


31. sijenja 2014.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ipak stigle snježne radosti! Iako su ve mnogi pomislili kako e nas ovu zimu snježne radosti zaobii, one su ipak stigle. Snijeg koji je zabijelio vei dio Hrvatske mališane i njihove roditelje izazvao je na sanjkanje, grudanje i zajedniku igru na snijegu. Drugi su pak uzeli lopate u ruke i prionili išenju. Snježne padaline uvijek imaju dva lica. I dok se jedni vesele snježnoj idili i pahuljama, drugi bi cijelu tu idilinu pri-

u prespavali poput medvjeda u toplom brlogu i spokojno ekali proljetnice i prve sunane proljetne dane. Modni trendovi akoveke špice proteklih su dana takoer bili u skladu sa zahlaenjem i vremenskim uvjetima, a bilo je i hrabrih iskoraka. Pripazite na led i smrznuti snijeg kako se zimske radosti ne bi pretvorile u zdravstvene tegobe. Uživajmo u zimskim radostima. Svi!

ESPRESSO by

Revitalizirajua krema za život B

iti vjeno mlad? O, da! Tko to ne bi želio? Ali živjeti vjeno na ovozemaljskom tlu, tko to doista želi? Od kad je ljudskog roda, takvim i slinim pitanjima zabavljale su se mnoge stare civilizacije, filozofije, religije, ali i tek obian puk. Nismo ni danas imuni na to. U bespuu internetskih vijesti ovih se dana nailazi i na inormaciju kako ruski znanstvenici uskoro obeavaju ljudsku besmrtnost. Ni manje ni više nego do 2045. godine. Dakle, za kojih tridesetak godina ljudska bi rasa mogla svje-

doiti besmrtnosti. Ali, kako to obino u povijesti biva, tu e privilegiju ispoetka imati samo naši najbogatiji Zemljani. Ruski su znanstvenici, naime, odabrali kao ciljnu grupu prvih besmrtnih osoba imena biznismena s Forbesove liste najbogatijih ljudi. Lista je takva kakva je. Tko je na nju “ušo, ušo je”. Znanstveni tim predvodi Dmitry Itskov, koji svoja istraživanja ipak treba i malo podmazati: novcem. ukav je on. Taj Dmitry. Odaslao je otvoreno pismo na adrese 1226 najbo-

L

gatijih ljudi svijeta da mu pomognu u njegovim znanstvenim istraživanjima. I pri tome, dakako, bogatašima obeao besmrtnost. Njegov apel jednostavan je. Donosimo ga u cjelosti. ’Poštovani biznismeni, lanovi Forbesove liste najbogatijih ljudi: ljudski život je jedinstven i nema cijenu. Tek kada se moramo rastati od njega shvaamo koliko toga nismo uinili jer nismo imali dovoljno vremena ili smo jednostavno uinili nešto krivo. Zbog toga vas molim da shvatite važnost ulaganja u znanstveni razvoj u

podruju kibernestke besmrtnosti i umjetnoga tijela. Takvo istraživanje ima potencijal osloboditi vas, kao i veinu ljudi na planetu, od bolesti, starosti, pa ak i – smrti’’. rojekt je nazvan ‘’Inicijativa 2045.’’. Bit e zanimljivo pratiti koliko e se bogataša odazvati i pomoi potragu za vjenom mladošu. Ljudska rasa ionako stoljeima traga za besmrtnošu. ovjek je prokrstario svijet uduž i poprijeko, preplovio sve geograske dužine i širine ne bi li pronašao zdenac mladosti. Raznora-

P

zni alkemiari, nadrilijenici, vraevi, šamani, narodni ljekarnici i svekoliki mudrijaši lansirali su svako malo na tržište brojne losione, ajeve, napitke ili tek filozoske ideje u ime vjene mladosti i besmrtnosti. Na tu temu ni literatura nije zakazala. Roman ‘’Slika Doriana Greya’’ najslikovitije doarava ovjekovu žudnju za mladošu. Neobino lijep mladi poželi zauvijek sauvati svoj mladolik izgled i ljepotu. Poželi da mu njegov portret preuzme sav teret starosti i grijeha. S vremenom portret

postaje sve ružniji i ružniji, kako Dorian paralelno u stvarnom životu živi grješnije. Finale je svima poznato. Dorian uništava sliku, a time i samoga sebe. On postaje smrtno tijelo, a portret se vraa u prvotno stanje. oe li i bogataši s Forbesove liste postati modificirane prie s okusom Doriana Greya? Hoe li neka revitalizirajua krema za život uskoro donijeti boljitak ljudskoj rasi i civilizaciji? Ne zaboravimo pri tome kako mladost ima lijepo lice, a starost lijepu dušu. A duša je neuništiva. Uvijek, u svim dobima i vremenima.

H


12

31. sijenja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Kako dalje

Roditeljstvo u krizi

PITANJE: Bolujem od depresije ve itav niz godina. Stalno sam zabrinuta, tužna, bojim se, puno razmišljam o sebi, mislim da mi se ne može pomoi i dr. Uzimala sam 4 godine mnogobrojne Iijekove: Seroxat, Luxeta, Normabel, Helex, Sanval. Nije mi ništa pomoglo. Onda mi je lijenik propisao Oksazepam od 10mg. kojega trošim ve godinu dana. Po njemu mi se samo spava i umorna sam. Možete mi preporuiti neki lijek koji e me raspoložiti? ODGOVOR: Dugo godina uzimala ste lijekove iz grupe tzv. anksiolitika i antidepresiva. Zadnju godinu trošila ste samo anksiolitik. Lijekovi koje ste uzimali, kako navodite, nisu imali na vas nikakav uinak. Savjetujem vam da prekinete uzimati sve lijekove psihofarmake, da napravite

Stalno slušam ljude koji se osjeaju bespomono i neadekvatno u svojoj koži, kao da ih život razapinje na sve strane a oni nikako da pronau mjerilo u kojem bi ga lakše organizirali i podnosili... Kao roditelji smo pogotovo na kliskom terenu, jer je naš najvažniji životni zadatak - da podignemo i u svijet pošaljemo vlastitu djecu, danas teži nego ikada prije. Preesto smo kao roditelji bespomoni, razapeti, ugroženi, nesnalažljivi i nesigurni, puni tjeskobe. Veina roditelja barem povremeno pati od munog osjeaja neadekvatnosti, osjeaja da nitko ne razumije njihov jad i razoaranost, a ako to ipak pokušaju nekome povjeriti nailaze na neodobravanje ili mudrovanje, instant savjetovanje kako da riješe ili zaobiu neke probleme, nakon ega su još jadniji i nemoniji. Sve što uju ve su i sami pokušali ili im zvui posve neprihvatljivo, pa su još više zbunjeni. Kako drugima uspijeva a meni ne?! Da, možda imate dojam da je tue roditeljstvo lakše od vašeg, ali to je naješe zato što ste previše optereeni vlastitim problemima, a možda i zato što se mnogi oko vas pretvaraju kako njima sve polazi za rukom. ovjek pomalo gubi nadu da su povjerljivi razgovori mogui u stvarnom životu, polako emo postati poput Amerikanaca iz ovih novijih filmova (ah, juer sam gledala jedan takav), koji svi odreda imaju svoje brane ili osobne savjetnike i psihie... Nije da se baš ja koja sam i sama takve profesije zbog toga bunim, ali nemojmo ljudi dragi pretjerivati, iskreni i otvoreni razgovori sa bliskim osobama su nezamjenjivi i na nama je da pronaemo

jednu dužu pauzu i time e se vaš organizam oistiti od psihofarmaka. Time e se vidjeti da li vam uope trebaju lijekovi, a ako da, koji su to. Sami si nemojte odreivati terapiju i uzimati lijekove jer za to postoje strunjaci koji e vam ih propisati. Ako si želite pomoi na drugi nain i odrediti si sama drugu vrstu terapije onda vjerujte uvijek netko postoji tko vas može usreiti i vi njega. Samo se trebate potruditi.

Oftamološka ordinacija

dr. spec. oft. Spomenka Muha

Stručnost koju podupire vrhunska tehnologija vam je osigurana. Sve najave i pitanja na tel: 040/391-240. Radno vrijeme: PONEDJELJAK i SRIJEDA 14:00 - 19:00 UTORAK, ČETVRTAK i PETAK 09:00 - 14:00 Ruđera Boškovića 1, 40 000 Čakovec (iznad Briljanta)

Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti

neke ljude oko sebe s kojima su oni još uvijek mogui. Tek ako ih ne naete, potražite pomo strunih savjetovatelja i psihoterapeuta, ali nemojte ekati prave velike probleme i poremeaje kad su strunjaci neizbježni. Bolje je probleme prevenirati i savjetovati se na vrijeme... Jedna je od poruka koja se provlai kroz moje tekstove okrenuta stalnom apelu na svakog od nas da se brine sam za sebe i vlastitu psihiku prilagodbu. To se ini jasno i logino. A ipak u životu, a pogotovo u praktinom radu strunjaka koji se bave mentalnim zdravljem, stalno sreemo ljude koji svoje vlastito stanje i probleme zanemaruju ili negiraju. Kod roditelja koji su nezadovoljni i iscrpljeni, tjeskobni i zabrinuti, ali to ne rješavaju, uoavam da bi svi oni u pravilu htjeli da su im djeca dobra i odgovorna, da barem s njima nemaju problema... Eh, dragi moji nezadovoljnici koji ste u roditeljstvu htjeli nai oazu svog duševnog mira, slini ste ožednjelome u pustinji koji halucinira... U svemu, pa i u roditeljstvu, prvo morate poi od sebe i vlastitih problema. Ako prejako reagirate na sve one situacije koje nazivamo odgojnim problemima, bit e da sami sa sobom niste dobro. Ne, nisu djeca kriva. Vi imate odgovornost. To ste ve znali, ali vrijedi ponoviti, zar ne?

tSVǏOBNBTBäB tDFOUSJSBOKFLSBMKFäOJDF ,*3013",5*,")37"54,*./"Ǝ*/0.

tCJPUFSBQFVUTLBQPNBHBMB #*0&/&3(*+"

tNJHSFOF tDJSLVMBDJKF t[BLPǏFOKB tTLFMJP[F tTQPOEJMP[B tMVNCBMOFJPTUBMFUFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kovai 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobuari

Što navodi ljude da piju? esto se kod konzumenata alkohola može uti opravdanje da su pili ili se opili jer su ih drugi nagovarali da piju. Sa tom izlikom nastoje se osloboditi odgovornosti za nevolje prouzrokovane pijanstvom. No, moramo biti svjesni pijenje je uvijek vlastiti izbor. A zašto se pije? Motivi su kod nekih otvoreni i iskreni, a kod nekih prikrivani, bilo nesvjesno bilo namjerno. Mnogi nee otvoreno rei da posežu za ašom kako bi se bolje uklopili u društvo, da alkohol koriste kao sredstvo protiv vlastite nesigurnosti, jer su inae zakoeni i sramežljivi. Piju da budu društveni i nesputani, da mogu razgovarati, da postignu prihvaenost u društvu. Alkohol smanjuje inhibicije i time uklanja nelagodu koja se inae javlja meu drugima. Tono je da alkohol u poetku opušta, ali ubrzo e poeti djelovati suprotno željenom efektu, i nagnati osobu da se pone neprimjereno ponašati (nemoralno, agresivno...) radi ega e kasnije požaliti. Ako se pita konzumente alkohola, visoko mjesto na ljestvici razloga pijenja alkoholnih pia zauzima uživanje u okusu tih pia. No vrlo esto to je neuvjerljiva izlika za ovisnost. Naime, neukusne alkoholne tekuine (npr. votka…) se miješaju s nekim pojaivaem okusa ili sa sokom, što neukusno pie uini pitkijim. Ta kombinacija se tada upakira u naziv „koktel“, a kokteli su popularni. U prilog razmišljanju o neukusu alkoholnih pia možemo navesti primjere uvjeravanja i nagovaranja drugih da piju, s argumentima poput: „Naviknut eš se“, ili „Nakon nekoliko aša neeš ni primijetiti okus“. Pije se i zato što to drugi rade. Ovakav povod pijenju uobiajen je i esto prisutan kod mladih, koji imaju želju pripadati grupi, i preuzeti stil ponašanja grupe. Pa ako pije grupa, nekritiki e piti i mlada osoba koja se želi uklopiti. Dobro je znano da mladi teže samostalnosti boravei uz svoje društvo, sve manje osjeajui vezanost uz roditelje. Stoga e provoditi vrijeme sa svojim prijateljima, pa ak i kad se oni opijaju. Daljnji tipian oblik ponašanja u mladih je sklonost ulaženju u rizina ponašanja, ukljuujui i opijanje bez razmatranja posljedica. Tinejeri, kao razlog pijenja, navode i želju da se osjeaju odraslima, ili

piju zbog želje za eksperimentiranjem, a esto im je alkohol sredstvo kojim jaaju svoje samopouzdanje. esto ljudi piju zbog društvenih obiaja. Pije se na kojekakvim skupovima, od poslovnih susreta, preko sportskih do politikih dogaaja. Pije se na razliitim proslavama: blagdani, vjenanja, izuzetni uspjesi, proslave roenja djeteta i slino, a takoer i na javnim mjestima (od ugostiteljskih objekata do mjesnih manifestacija). Obzirom je alkohol dio kulture, on je lako dostupan, što samo olakšava razvoj alkoholizma u populaciji. Neki e piti kako bi zaboravili probleme, ili kako bi umanjili stres, kako bi se opustili nakon nekog optereujueg dogaaja ili nakon teškog dana. Alkohol trenutno pruži osjeaj olakšanja, ali to olakšanje ne potraje, nego se prvobitnom problemu pridoda novi problem – borba s mamurlukom i sa svim posljedicama ponašanja koja su poinjena u periodu pijanstva (sukob s drugima, poinjena šteta…). Postoji niz primjerenijih i zdravijih naina opuštanja (tjelesno relaksiranje, razgovor s drugima, hobi…). Postoji još niz razloga za pijenje alkohola. Ljudi piju i u onim situacijama kad su usamljeni, tužni, ljuti i sl, dakle kad ih obuzimaju negativne emocije, a ne umiju se na drugi nain nositi s njima; tada se alkohol ini kao brzi nain dizanja raspoloženja. Alkohol je esto pokušaj rješavanja nekih konkretnih problema: rješavanja teškoa u intimnim vezana, poteškoa samopoštovanja… Neki piju jer su ovisni, jer je alkohol preuzeo kontrolu nad njihovim životima. Niti jedan od navedenih razloga ne može biti opravdanje za posezanje za alkoholom. Svaki od tih razloga ili problema ima svoju zdravu i primjerenu alternativu rješavanja. Kad se alkohol koristi u svrhu borbe protiv nekih problema, on s m postaje problem za sebe. Tada ono što još dodatno treba riješiti jest izlazak iz ovisnosti o alkoholu.


31. sijenja 2014.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Saveznici imuniteta u listićima bijelog čaja

PUT AJA

Tajanstveni starac, saveznik ljudskog zdravlja kojeg je zapadna kultura tek nedavno upoznala, a u Kini i na Orijentu poznat je stoljeima, bijeli je aj. Dobiva se od iste biljke kao i zeleni i crni, ali sa svojim ljekovim svojstvima prednjai pred svim vrstama aja i smatra ga se najljekovijim ajem koji postoji. Bijeli aj vrlo je rijedak jer se uzgaja samo u kineskoj provinciji Fujian gdje ga još zovu Bai Hao. Iako ga se dobiva od iste biljke, Camellie Sinensis, tajna njegove moi krije se u postupku tretiranja i branja. Za proizvodnju uzimaju se samo najmlai lisi koji sadržavaju najvei udio polifenola i imaju vrlo jaka anoksidavna svojstva. Njegovu rijetkost velia još i injenica što se bere samo nekoliko dana. Poštovanje bijelom aju zadire u daleku prošlost, za vrijeme kineske dinastije Song (960. – 1279.) kada je od strane carskog dvora odabran kao danak caru. Spomenuta dinasja razvila je i ceremoniju pripreme bijelog aja, pretee današnje japanske ajne ceremonije, poznate kao Song ajna ceremonija. Sklad te ceremonije inili su lisi bijelog aja koji su se usitnjavali u srebrnkas prah koji se tada mukao u zdjelicama jekom ceremonije. Car Hui Zong (1101. – 1125.) bio je veliki ljubitelj bijelog aja radi ega je postao toliko opsjednut pronalaskom savršenog aja da

Piše mr. sc. Nataša Brijaak, spec. oalmologije Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik duana “okoaj” akovec

je ak izgubio velike dijelove svog carstva. Tijekom sljedeih nekoliko stoljea Song ceremonija spremanja aja u obliku praha bila je zaboravljena i nju su zamijenili samo obini lisi bijelog aja. S razvojem ovjeanstva evalouirala je i proizvodnja aja pa od 1885. godine postoji više naina u razvoju proizvodnje bijelog aja. Bijeli aj poznat je kao posebna vrsta zelenog aja. Dobiva se odabirom samo najnijih, najmlaih lisa i pupoljaka, još prekrivenih kratkim bijelim dlaicama zbog kojih su osušeni lisi srebrnkasto - bijele boje po kojoj je dobio svoje ime – bijeli. Smatra se nefermenranim ajem zbog toga što se samo 2% fermenra i to se dogaa uglavnom za vrijeme sušenja koji zbog minimalne obrade i uzimanja samo najmlaih listia i pupoljaka zadržava više polifenola katehina sadržanog u svježim listo-

vima biljke pa je stoga i ljekoviji od zelenog aja. Najkvalitetnija vrsta bijelog aja na tržištu je poznata pod imenom Silver needle (srebrna igla). Bogatiji antioksidansima koji pomažu organizmu u borbi protiv slobodnih radikala, bijeli aj sadržava 25% manje kofeina od zelenog aja, a usporeujui ga sa crnim koji ima 40 mg kofeina dok bijeli ima svega prosjeno 15 mg kofeina pogodan je za osobe svih uzrasta. Znanstvenim ispivanjima došlo se do injenice da šalica bijelog aja ima zdravstvenu vrijednost idennoj onoj od 12 aša svježe iscijeenog soka narane. Brojne zdravstvene pogodnos konzumiranja bijelog aja idenne su onima zelenog. Razlikuje ih manja koliina kofeina u bijelom aju i manja trpkost u okusu, jer okus bijelog aja je blag i osvježavajui. Pije li se bijeli aj prevenvno on jaa cjelokupan imunološki sustav, a dokaza-

no je da je uspješan i u borbi prov kancerogenih oboljenja. Prema studiji napravljenoj na Pace University 2004. godine dokazano je da bijeli aj sadrži više antivirusnih i antibakterijskih imbenika od zelenog aja. Zbog sadržaja pupoljaka bijeli aj sadrži više aminokiseline teanina koja povoljno djeluje na relaksaciju i dobro raspoloženje. Zahvaljujui anoksidansima bijeli aj je izvrstan saveznik u borbi prov virusa i bakterija. Anoksidansi sadržani u bijelom aju ak mogu olakša simptome virusa HIV-a. Bijeli aj smanjuje razinu šeera u krvi te ublažava simptome dijabetesa, jaa imunitet i smanjuje razinu kolesterola, a zbog toga što smanjuje razinu elasna i kolagena poznat je i kao faktor koji pomaže smanjenju osobina starenja. Onima koji žele reducirati svoju tjelesnu težinu preporuljivo je pi bijeli aj jer djeluje na ubrzanje metabolizma zbog ega organizam ne može stvara zalihu masnoa. Osvježavajui i moan, bijeli aj se može pi u bilo koje doba dana, ali kako djeluje opuštajue na svakog pojedinca, bilo bi ga dobro pi naveer, dok bi ga osobe koje pate od visokog krvnog tlaka trebale konzumira cijeli dan. Idealna koliina konzumiranja bijelog aja su oko 3 šalice aja dnevno koje se piju do 45 minuta nakon kuhanja. Vodite brigu o svom i zdravlju svoje obitelji, navrate u okoaj i u svoju kunu ajoteku uvrste i bijeli aj. Vrste Silver Needle i Friends Forever ekaju na vas. Više informacija o samom aju možete saznati i na našim web stranicama www.cokocaj-trgovina.hr, a svakodnevnim ispijanjem ljekovih svojstava bijelog aja iz svoje najdraže šalice sigurno više neete eka na prozivku sestre u lijenikoj ordinaciji.

TREA DOB – doba sive mrene na oku a zbog promjene u elastinosti i sklerozi one lee. U poetnoj fazi je mogue postii dobar vid promjenom dioptrije naoala. U kasnijoj fazi dolazi do zamagljenja slike koje onemoguava bistar vid niti uz naoale.

Simptomi i znakovi zamuenja one lee: • sporo i bezbolno zamuenje vida • nedostatak jasnoe slike • gubitak kontrasta i blijeda slika • znaajno slabiji vid po noi • zablještenja kod jakog svjetla • pojava krugova oko izvora svjetla • pojava „magle“ ispred oiju

Starost je životno doba koje u odreenom smislu poveava mudrost ovjeka, a mudrost se meu ostalim stjee iskustvom, jer vrijeme je veliki uitelj. Stariji ljudi imaju potencijal za prijenos znanja, umijea, vještina i iskustva na mlade naraštaje radi boljitka i napretka društva Dijagnoza i terapija u kojem živimo. Starenje je biološki fenoJedini pravi nain za pomen u kojem se mijenja odnos stavljanje konane dijagnoze osobe prema vremenu, svije- mrene je sveobuhvatan pretu, okolini, ali i prema vlastitoj gled oka. To ukljuuje ispitivaprošlosti. Suoenje sa stare- nje vidne oštrine, detaljni prenjem zapoinje izmeu 50. gled oka na biomikroskopu uz i 60. godine života kada se i pregled one pozadine i mjerenje muškarci i žene moraju suoiti onog tlaka. Potrebno je detaljs brojnim tjelesnim promjena- no pregledati oko zbog mogueg ma kao što su debljina, gubitak postojanja drugih onih bolesti elastinosti, slabiji vid i sluh, kao što su glaukom ili staraka promjene na kosi, istrošenost degeneracija žute pjege. zglobova, lošija kvaliteta sna, Veina zamuenja one promjene na unutarnjim orga- lee nastaje zbog starosti i nima, manji radni kapacitet i ne može se sprijeiti. Redouinkovitost. Ljudi se suoava- viti oni pregledi su kljuni u ju i sa injenicama da moraju ranom otkrivanju poetnih nositi naoale i druga slina zamuenja. pomagala, da im je pokretljiJedino uinkovito lijeevost smanjena zbog poteškoa nje je operacija mrene kojom s kralježnicom i zglobovima. e se ukloniti zamuena ona Zahvaljujui porast u lea i umjesto nje standarda i napretku ugraditi umjetna zdravstvene zaštite, u intraokularna POPUST razvijenim se zemljalea. Današma produljio životni nja saznanja vijek i porastao udio u me d ic i n i operacije starijih osoba u cjegovore da je lokupnoj populaciji, a sive mrene s i v u m r enu samim tim i broj pojave potrebno opemnogih bolesti poput - sive rirati kada Vam mrene ili katarakte. pone smetati u obavljanju SIVA MRENA je bolest Vaših svakodnevnih aktivnozamuenja prirodne lee oka sti i ekanjem da vid padne ija je posljedica pad vida i na još više se agonija slabog vida kraju sljepoa. Zamagljen vid samo produžuje i tijek same otežava svakodnevne aktiv- operacije komplicira. U našoj nosti kao što su vožnja, gle- onoj ordinaciji možete operidanje televizije ili itanje. rati sivu mrenu potpuno bezSimptomi i znakovi koji bolno, ultrazvuno u topikoj ukazuju na stvaranje sive mrene anesteziji i nakon 2h odšetati mogu biti manje ili više uoljivi. kui. Ugradnjom najmoderniesto se prije samog zamuenja jih multifokalnih intraokularvida pojavljuje promjena u re- nih lea riješit ete se naoala frakciji oka, što znai da postoje- i time dati novi smisao Vašim a dioptrija više nije odgovaraju- aktivnostima.

30%

Omoguite si sretnu starost sa kristalno bistrim vidom…


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prodaja novih automobila u RH po regijama u 2013. Regija Zagreb Primorskogoranska 3 Splitskodalmanska 4 Požeškoslavonska 5 Osjekobaranjska 6 Bjelovarskobilogorska 7 Istarska 8 Zadarska 9 Dubrovakoneretvanska 10 Varaždinska 11 Šibenskokninska 12 Meimurska 13 Vukovarskosrijemska 14 Virovikopodravska 15 Karlovaka 16 Brodskoposavska 17 Sisakomoslavaka 18 Koprivnikokriževaka 19 Krapinskozagorska 20 Liko-senjska UKUPNO 1 2

koliina 9200 2641

udio, % 33,09% 9,50%

2407

8,66%

2015

7,25%

1523

5,48%

1488

5,35%

1439 906 797

5,18% 3,26% 2,87%

782 619

2,81% 2,23%

605 556

2,18% 2,00%

555

2,00%

503 431

1,81% 1,55%

413

1,49%

411

1,48%

374

1,35%

137 27802

0,49% 100%

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

5. veljače 1878. je roen Andre Gustave Citroën, utemeljitelj Citroëna, jednog od najveih francuskih proizvoaa automobila.

6.072.000

primjeraka je ukupna globalna prodaja Toyota hibridnih vozila. Na dan 31. prosinca 2013, toan broj prodanih Toyota hibrida iznosio je 6.072.000 vozila. Toyota je u samo 9 mjeseci prodala milijun hibrida. Ublažavanje negativnog uinka vozila na okoliš, Toyotin je prioritet, stoga je masovna prodaja hibridnih vozila, potaknuta iz Toyotina vjerovanja da je pozitivan utjecaj vozila na okoliš ostvariv jedino ako se ista vozila upotrebljavaju širom svijeta. Od ovoga mjeseca, Toyota prodaje 24 hibridna putnika modela i jedan plug- in hibrid, u oko 80 zemalja i regija širom svijeta. Osim toga, u roku od idue dvije godine, Toyota e lansirati 15 novih hibridnih vozila u svijetu.

8,79

posto tržišnog udjela osvojio je Peugeot u 2013. godini u Španjolskoj, što mu je omog uilo pr vo mjesto na tržištu. U 2013. godini, Marka je bila lider na tržištu (osobna i laka komercijalna vozila) s odlinim rezultatima: 56.621 registriranih vozila i tržišnim udjelom od 8,6%, s najveim rastom u povijesti (10,9% više nego u 2012. godini), dva puta veim od rasta tržišta. Peugeot Španjolska u 2013. godini bila je lider i u lotnoj prodaji s 25.863 prodana vozila i 10,9% tržišnog udjela. Na tržištu lakih komercijalnih vozila, Marka je prodala 13.835 jedinica s tržišnim udjelom od 16.1%, osvojivši po prvi put prvo mjesto u povijesti.

Toyota Verso s no 1,6D-4D motorom Model Toyota Verso u 2014.godini donosi osvježenje novim 1,6D-4D motorom. Svojom ekonominosti i udobnosti, te promo cijenom, pravi je izazov u svom segmentu. Ekonominost osigurava novi 1,6D-4D motor (4-taktni diesel s direktnim ubrizgavanjem goriva). Novi motor je lakši 20 kg u odnosu na motor 2.0D-4D, te isporuuje 112 KS i 270 Nm okretnog momenta izmeu 1.750 i 2.250 okr/min. Dovoljno za ubrzavanje od 0-100 km/h za 12,7 sekundi te za dosezanje najvee brzine od 185 km/h. Motor osigurava 8% nižu potrošnju goriva u odnosu motor 2.0D-4D, potrošnja u prosjeku iznosi 4,5 l/100 km u kombiniranom ciklusu. Istovremeno su CO2 emisije smanjene sa 129 na samo 119 g/km CO2. Ove brojke

Citroën Winter Classic 2014. na Zagrebakoj Šalati Iako ove sezone Medvešak ne igra utakmice KHL prvenstva na zagrebakom klizalištu Šalata, navijai Medvjeda ipak e imati priliku osjetiti nezaboravnu atmosferu i poseban zimski ugoaj na ovom maginom zagrebakom klizalištu pod zvijezdama. Naime, Medvjedi e na Šalati ove sezone odigrati jednu utakmicu Citroën Winter Classica i to 8. veljae protiv Vienna Capitalsa. Ovaj magini hokejski spektakl na otvorenom odigrat e se u pauzi KHL prvenstva tijekom trajanja zimske Olimpijade u Soiju. Naime, olimpijska pauza traje do 26. veljae nakon ega Medvešak igra posljednje etiri utakmice regularnog dijela sezone u Moskvi, Rigi, Pragu i Bratislavi. U Olimpijskoj pauzi Medvešak e osim utakmice u sklopu zagrebakog Citroën Winter Classica odigrati još dvije prijateljske utakmice - 15. veljae u Beu uzvratnu utakmicu s Vienna Capitalsima i 16. veljae prijateljsku utakmicu u Grazu.

31. sijenja 2014.

su ostvarene ugradnjom Stop&Start sustava, koji se u modelu Verso pojavljuje po prvi put.

U putnikoj kabini svim je putnicima osigurana vrhunska udobnost te ergonomino i elegantno okruženje;

ovo je ostvareno novim presvlakama te obogaenim paketima opreme. Konkretno, multimedijski sustav Toyota Touch 2 doživio je znaajnu nadogradnju, koja ukljuuje veu razluivost (800x480) 6,1” dodirnog zaslona u boji. Sustav je sada u mogunosti prikazati i pokretati nekoliko dodatnih funkcija vozila, a korisniko suelje je redizajnirano i ukljuuje 'povuci-iodbaci' komandu. Takoer se može spojiti na 'MirrorLink' suelje, koje korisnicima omoguuje spajanje kompatibilnih pametnih telefona te njihovo upravljanje preko dodirnog zaslona. Toyota Touch takoer osigurava bazu za odabir dvije navigacijske nadogradnje, Go i Go Plus, koje ukljuuju online funkcije kao što su Google Street View i Panoramio. Model Ver-

Skuba Hrvatska Jedan od najveih europskih dobavlja a rezervnih dijelova za teretni program otvorio je svoja vrata i u Hrvatskoj. Skuba Grupa je meunarodna tvrtka koja posluje od 1974. godine, s poetka kao transportna tvrtka, a ubrzo širi poslovanje na sve grane teretnog programa te prodaju i distribuciju rezervnih dijelova. Sa sjedištem u Vilniusu, glavnome gradu Litve, Skuba Grupa danas broji više od 700 zaposlenika te ima meunarodne poslovnice u Latviji, Estoniji, Finskoj, Poljskoj, Rusiji, Rumunjskoj, Maarskoj, Slovakoj, eškoj Republici, Bugarskoj, Sloveniji....


31. sijenja 2014.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ovim m

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

so za 2014. godinu, može se odabrati s novom bronanom bojom, uz aluminijske naplatke novog dizajna. Povodom uvoenja novoga motora pripremili smo promotivnu ponudu u kojoj nudimo + VIŠE Toyote. Promo cijena novoga 1,6 D-4D (112 KS, 6-brzinski mjenja, uz potrošnju 4,5l/100 km) iznosi 157.900 kn te dodatno omoguuje i znaajnu uštedu u odabiru bogatog paketa opreme Stella. Uz novi Verso 1,6 D-4D od 157.900 kn, doplatite 7.000 kn za bogatu opremu STELLA vrijednu 19.500 kn.Oprema STELLA: Toyota TOUCH zaslon u boji osjetljiv na dodir, kamera za vožnju unatrag 7 zranih jastuka, kontrola stabilnosti,Bluetooth, automatska klima, tempomat, alu naplatci, maglenke, krovni nosai, zatamnjena stakla...

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax:040/645-355, mob: 091/416-2084, 091/211-2442, PRELOG, Glavna 5

Citroën jaa partnerstvo s klubom Paris Saint-Germain

Philippe Narbebur, direktor marke Citroën Francuska i Jean-Claude Blanc, glavni direktor kluba Paris SaintGermain, potpisali su prošli tjedan ojaan i proširen partnerski ugovor za predstojee godine. PSG jedan je od najprestižnijih europskih klubova. Prošle se sezone dokazao na državnoj razini s dva naslova prvaka, u muškom nogometu i rukometu, te obeavajuim drugim mjestom u ženskom nogometu.

Citroën u Francuskoj ve tri godine podupire mušku nogometnu momad, trenutanog prvaka Francuske, koja je kraj polusezone doekala na prvom mjestu ljestvice. Citroënu to partnerstvo osigurava veliku pozornost, osobito na utakmicama prvenstva Francuske na pariškom stadionu Parc des Princes gdje je prisutan na reklamnim panoima i u igri „Zlatna greda“ kojom se u poluvremenu zabavljaju navijai uz izložene modele Marke.

74.350

vozila prodao je Peugeot u 2013. godini u Alžiru (+12% u odnosu na 2012. godinu i povijesni rekord), te osvojio 17% tržišnog udjela. Peugeot zauzima prvo mjesto u Alžiru ispred Renaulta, koji je tokom 5 godina zauzimao prvu poziciju. Modeli 301 i 208, lansirani krajem 2012. godine, vrlo su brzo osvojili Alžirce, s gotovo 24.000 prodanih 301-ica u punoj godini komercijalizacije (2. najprodavaniji automobil u Alžiru, uzevši u obzir sve kategorije) i gotovo 17.500 prodanih 208-ica. Lijep uspjeh Peugeot je ostvario i u prodaji lakih komercijalnih vozila: više od 11.300 prodanih vozila u 2013. i tržišni udio od 15,3%, što je porast od više od 5 postotnih bodova u odnosu na 2012. godinu (najvei porast na alžirskom tržištu lakih komercijalnih vozila).

Peugeot Design Lab otkriva svoj novi uradak na Milan Design Week 2014.

U prvim danima 2014. godine otvorena je podružnica i u Hrvatskoj. Skuba Grupa je jedan od najveih europskih dobavljaa rezervnih dijelova za teretni program; za kamione, autobuse, prikolice i poluprikolice. Sku-

ba Hrvatska u svojoj ponudi nudi originalne rezervne dijelove za Mercedes-Benz, MAN, Iveco, DAF, Scania, Volvo, Renault Trucks, te rezervne dijelove prve ugradnje i zamjenske dijelove. Nova podružnica u Hrvat-

skoj, u Zagrebu, prostire se na više od 650 m2 poslovnog prostora, od ega 500 m2 modernog skladišnog prostora i uz 2.000 m2 parkirnog prostora, te odlino riješenim pristupom za teretna vozila.

Peugeot Design Lab, studio za dizajn, sudjelovat e na Milan Design Week od 8. do 13. travnja. Global Brand Design studio odabrao je etvrt Tortona za postavljanje izložbenog prostora. Peugeot Design Lab osnovan je 2012. godine, oslanjajui se na 200 godina tradicije i 120 godina

iskustva u proizvodnji automobila. Global Brand Design studio je u partnerstvu s Pleyelom realizirao jedinstven projekt: Glasovir Peugeot Design Lab za Pleyel. Ovaj glasovir, koji je zbog svoje koncepcije, avangardnog dizajna i originalnih materijala, napravio revoluciju u svijetu glazbe, bit e

dio izložbe. Peugeot Design Lab trenutno radi na novim projektima s klijentima iz domene sporta, zrakoplovstva, arhitekture i alata. Peugeot Design Lab odabrao je upravo Milano za premijerno postavljanje svoje izložbe i instalacije koja spaja dva razliita svijeta: prirodu i tehnologiju.


16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

31. sijenja 2014.

Seat Leon Cupra - nova ikona španjolske marke

S novim modelom Leon Cupra pria o uspjehu se diže na sljedeu razinu. Prva generacija na tržište je izašla 1996. godine s novom Ibizom, a otada su se dinamini Cupra modeli razvili u ikone marke Seat. Sada Cupra po prvi puta dolazi kao Leon s 3 vrata.

Pogon Cupra je sinonim za snagu, performanse, dinamiku – a novi Leon Cupra savršeno ispunjava sva ta obeanja. Vrhunski model marke Cupra 280 s opcijskim DSG mjenjaem ubrzava od nula do 100 km/h za samo 5,7 sekundi, a s runim mjenjaem (Leon SC) mu za to treba 5,8 sekundi. Ograniena najvea brzina od 250 km/h se podrazumijeva. Najvei okretni moment od 350 Nm u širokom rasponu od 1.750 do 5.300 o/ min jami impresivnu vuu u svim situacijama. A Cupra sa 265 KS i najveim okretnim momentom od 350 Nm tek je neznatno sporija. Njezino vrijeme ubrzanja je 5,9 sekundi s runim mjenjaem i 5,8 sekundi s DSG mjenjaem (Leon SC). Usprkos tome, novi Leon Cupra iznenaujue je štedljiv. Prosjena potrošnja goriva za obje varijante snage iznosi samo 6,4 litre s DSG mjenjaem (Leon 5D: 6,6) i 6,6 litara s runim mjenjaem. Iz toga proizlaze vrijednosti CO2-emisije od samo 149 i 154 grama, a u usporedbi s prethodnikom to znai smanjenje emisija za 41 gram.

Hi-tech komponente motora 2.0 TSI pogonski agregat je sa sustavom dvostrukog direktnog ubrizgavanja goriva. Punjenje cilindara uvijek je na optimalnoj razini – bregasta vratila su prilagodljiva, sa sustavom regulacije podizanja ventila koji se otvaraju na strani ispuha. Ispušna cijev je integrirana u glavu motora i dio je inteligentnog sustava upravljanja toplinom. Cupra paket štedljivosti ukljuuje i start/stop

sustav i rekuperaciju energije koenja.

Vozni postroj – hitech za preciznost i dinamiku Cupra je oduvijek bila sinonim za izvrsnu dinamiku, preciznu agilnost i nevjerojatan sportski karakter. Novi Leon Cupra meutim postavlja letvicu još malo više – u svim

Impresivna dinamika, vrhunska tehnologija, dizajn koji ostavlja bez daha u kombinaciji s uzbudljivom štedljivošu i savršenom prikladnošu za svakodnevnu upotrebu – karakteristike su novog Leona Cupra.

dimenzijama. Uz adaptivnu regulaciju voznog postroja DCC, blokadu diferencijala prednje osovine i progresivno upravljanje koji dolaze kao dio standardne opreme, novi Leon Cupra postiže znaajno bolje rezultate na trkaoj stazi u usporedbi s njegovim ve impresivnim prethodnikom. Istovremeno je znatno opušteniji u vožnji s iznenaujue pro-

injenom razinom udobnosti, ak i za vrijeme dugih vožnji autocestom. Za sigurno i pouzdano koenje speciino za model Cupra zaslužan je snažni koioni sustav prepoznatljiv po svojim crvenim koionim eljustima. Usprkos znatnom poveanju opreme, nova generacija teži 55 kilograma manje od svog prethodnika. Nova blokada diferencijala prednje osovine znatno poboljšava vuu i upravljanje ovim automobilom s prednjim pogonom. Sustav koristi višelamelni paket koji se navodi hidrauliki, a kontrolira elektroniki. Najvea sila blokiranja je 1.600 Nm, a u ekstremnim sluajevima 100% pogona se može prenijeti na jedan kota. Blokada diferencijala je integrirana u sve sustave upravljanja poput ESP i EDS sustava. U standardnu opremu je ukljueno i progresivno upravljanje poboljšava agilno upravljanje novim Leonom Cupra. Voza ima precizan i opušten osjeaj upravljanja i potrebno je manje pokreta upravljaa, što smanjuje broj izmjena zahvata, posebice tijekom manevara skretanja ili parkiranja. Emotivan dizajn jedna je od znaajki obitelji Leon. Za novi

model Cupra on je razvijen ak i korak više. Novi prednji kraj s velikim otvorima za usis zraka i potpunim LED prednjim svjetlima ostavlja dojam snage, kao i stražnji kraj s efektom difuzora i dvjema ovalnim ispušnim cijevima. Aluminijski naplatci su ekskluzivni za model Cupra, dok crvene koione eljusti te zatamnjena bona stakla i stražnje staklo naglašavaju njegovu individualnost. Naglasak je u unutrašnjosti stavljen na Cupra sportsko kolo upravljaa, vlastitog jedinstvenog dizajna, dopunjeno tipkama za prebacivanje stupnjeva prijenosa za opcijski DSG mjenja, kao i vrhunska sportska sjedala

od tamnosive Alcantara kože s bijelim šavovima. Papuice i ulazni pragovi su aluminijski. Cupra 280 vizualno se razlikuje po svojim jedinstvenim 19’’ kotaima lakiranim u boji Titanium, aerodinaminom paketu sa spojlerom na stražnjem rubu krova, Cupra slovima na koionim eljustima i crnim kuištima vanjskih osvrtnih zrcala. Elementi opreme u kokpitu ove vrhunske sportske varijante sjajne su crne boje (ili alternativno klasino kromirani). Leon Cupra e od samog poetka biti u ponudi s 5 vrata, a Leon SC Cupra Sport Coupé s 3 vrata.


31. sijenja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

17

Volvo, Zlatan Ibrahimovi i Max Martin Volvo automobili, svjetski poznata nogometna zvijezda Zlatan Ibrahimovi te vodei producent pop glazbe Max Martin, udružili su snage u proslavi Švedske i švedskog naina života tako što su snimili zanimljivu marketinšku kampanju. Suradnja tri švedske ikone temelji se na zajednikoj želji da se istaknu Švedska, njena prekrasna priroda i ljudi. Zlatan Ibrahimovi je najvea nogometna zvijezda koju je Švedska ikada imala te je je-

dan od najboljih nogometaša današnjice. S druge strane, Max Martin je gigant glazbene industrije. Producirao je i pisao pjesme za svjetski poznata glazbena imena kao što su Backstreet Boys, Kelly Clarkson, Pink, Bon Jovi, Britney Spears, Taylor Swit, Christina Aguilera, Bryan Adams i Celine Dion. Kampanja koja je spojila Volvo, Zlatana i Maxa Martina nadahnuta je prethodnom suradnjom Volva i glazbene skupine Swedish House Mafia.

Peugeot e na salonu automobila u Pekingu predstaviti novi konceptni automobil Peugeot e na salonu automobila u Pekingu, koji e se održa od 20. do 29. travnja, predstavi novi konceptni automobil. Kao i konceptni automobil Onyx, on otkriva budue smjernice dizajna marke. Ovaj konceptni automobil dužine 4,73 m i visine 1,31 m, odlikuje atletski i sportski sl. Može primi eri putnika i nji-

hovu prtljagu. Posebni originalni materijali, osmišljeni u Peugeot dizajnerskom centru i prvotno korišteni na konceptnom automobilu Onyx, postat e smjernica za budua vozila marke. Povodom otvorenja Meunarodnog fesvala automobila, originalni Tribute to Sensations, otkrit e obris ovog koncepta.

Novak okovi, novi ambasador Marke Peugeot Peugeot je odabrao Novaka okovia, ikonu svjetskog tenisa, za svog ambasadora. Ovim partnerstvom Peugeot jaa svoju strategiju vezanu uz svijet tenisa, u godini u kojoj slavi 30-u godišnjicu partnerstva s Roland Garros, French Open turnirom. Svjetski ugled i popularnost Novaka okovia, naroito u Kini, najveem svjetskom automobilskom tržištu, bili su presudni za sklapanje ovog partnerstva. Tenis je dio marke Peugeot od davnih dana, emu svjedoi 30 godina partnerstva marke i Ro-

lland Garrosa, turnira French Open. Partnerstvo u trajanju od tri godine, koje su potpisali marka Peugeot i Novak okovi, ukljuuje pravo na korištenje njegovog lika u svim aktivnostima marke, u medijima i na svim podrujima djelovanja marke. Novak okovi na lijevom rukavu nosit e znak marke Peugeot na svim turnirima na kojima e sudjelovati. Novak okovi vrlo brzo se afirmirao kao drugi tenisa svijeta, što je u skladu s vrijednostima marke Peugeot: Dizajn, Izvrsnost i Emocija.

Meutim, ovaj put je kampanja snimana na sjeveru Švedske, zajedno sa Zlatanom, njegovom suprugom i njegova dva sina. Automobilska zvijezda spota je Volvo XC70, glazba je djelo Maxa Martina i predstavlja suvremenu interpretaciju švedske himne, iji tekst izgovara upravo Zlatan Ibrahimovi. Kampanja s modelom XC70 primarno je namijenjena švedskom tržištu, a Volvo e napraviti dodatni film za meunarodnu upotrebu u kojoj e glavnu ulogu igrati Volvo XC60.


18

31. sijenja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Tehnologija

Zamke kod LED žarulja LED žarulje sve više ulaze u našu svakodnevnu upotrebu. Kako im je cijena još uvijek konstantno u opadanju, tako su nam sve prihvatljivije za korištenje na svim na kojima koristimo druge izvore svjetla. No, prosjean korisnik i ne sluti kakve sve zamke kriju LED žarulje, a posebno one sa sumnjivo niskim cijenama. Na ambalaži možemo proitati nama neke razumljive tehnike podatke, a to su obino wati i lumeni. I to su nam neki referentni podaci na temelju kojih meusobno usporeujemo žarulje, to jest, koliko svjetlosti ili snage dobijemo za koliko kuna. No nije svejedno po

kojem standardu su ti podaci dobiveni. Ako nam cijena i nije toliko presudna, a vidimo da za istu snagu žarulje možemo proi duplo jeftinije, zdrav nam razum nalaže da posegnemo u veliku korpu s ni-

skom cijenom. Neu rei da ste bacili svoj novac ali je velika vjerojatnost da niste dobili one wate ili lu-

mene što ste ih platili. Bolje reeno, u najboljem sluaju, dobili ste upravo toliko koliko ste i platili. U Kini je barem tisuu tvornica koje proizvode LED žarulje pa stoga ni njima nije lako. Da bi bili konkurentni svi spuštaju cijene. A to se opet radi na štetu potrošaa jer se štedi na materijalima koji su neophodni za ispravan i dugotrajan rad LED žarulja. Renomirani proizvoai imaju svoju cijenu za svoj proizvod ali i kvlitetu po odreenim standardima. Svaka LED žarulja je sastavljena od jedne ili više LED dioda. To su izvori svjetla koji svoji radom proizvode toplinu. U odnosu na druge izvore svjetla one su najštedljivije, t.j. imaju najmanju disipaciju po watu snage. Ali ipak se griju, pogotovo snažnije. U samoj di-

odi, bez hladnjaka, može se razviti temperatura i preko 180 C što u konanici može rezultirati termikim probojem ili znatnim skraivanjem životnog vijeka. Stoga je tu toplinu neophodno što kvalitetnije odvesti, a to se postiže dobrim aluminijskim hladnjakom. Zato dobre LED žarulje oko grla imaju rebrasti hladnjak. Kako je aluminij skupa sirovina, a time i jedna od veih stavaka kod žarulja,

nje intenziteta svjetla. Naime, ve kod temperature od 80 C, LED emitira oko 20% manje svjetla, a daljnjim porastom temperature gubici su i vei. Mnogi drugorazredni proizvoai žarulja navode svjetlosni tok u lumenima ali u uvjetima sobne temperature. Još jedan važan podatak je životni vijek. Poznato je da je u normalnim uvjetima životni vijek LE diode preko 100.000 radnih sati. LED koji su „nabrijani“ naponom do krajnjih granica i LED koji nemaju kavlitetno hlaenje imaju skraeni radni vijek. A/D ELECTRONIC.

mnogi jeftini proizvoai ga nastoje izbjei ili je znatno manjih dimenzija od potrebnog. esta podvala upravo je baš u tom hladnjaku koji nije aluminijski nego je njegova imitacija izraen od metalizirane plasike. Svakako provjerite taj važan detalj i izbjegavajte takve žarulje bez obzira na cijenu. Visoka temperatura LED-a nosi za sobom i drugi nedostatak, a to je smanje-

Ono što ste oduvijek željeli sada možete i ostvariti - kreirati i ispisati vlastite 3D proizvode! Izradite makete, uzorke i druge vlastite kreacije najjeftinijim 3D printerom u svojoj klasi!

5.497,00 kn za predraunsko i gotovinsko plaanje

5.975,00 kn za kartino i odgoeno plaanje

DIMENZIJE:

Zaboravite obine videoigrice! Virtualna stvarnost ve je desetljeima uestala tema u znanstvenoj fantastici, ali na tom polju i u stvarnom svijetu dogaaju se tektonski pomaci. U posljednje vrijeme fanovi tehnikih novotarija svoje veliko oduševljenje i pozornost iskazuju prema kacigi za virtualnu stvarnost, koja u potpunosti uvlai korisnika u prividno okruženje. Pojavljuje se i prepoznaje pod nazivom “Oculus Rift”. Upravo e ovakve tehnike naprave zasigurno ubrzo dovesti do velikih promjena u svijet videoigara. Naime, ureaj “Oculus Rift” ima i

Opina Mala Subotica može se pohvaliti novom web stranicom opine koja je službeno zapoela s radom u utorak 21. sijenja. Jedan od ciljeva stranice je sadržaj ureivati u suradnji s graanima Male Subotice. Iako su stranice još uvijek u fazi punjenja materijalima i dokumentacijom, iz Opine javljaju kako je jedna od glavnih ideja projekta postii transparentnost rada opinskih službi. - Po transparentnosti rada želimo biti barem uzorni, ako ne i meu najboljima - priopeno je iz Opine. Stranice su pregledno i funkcionalno oblikovane te e zasigurno doprinijeti bržem protoku najnovijih vijesti i dogaaja iz malosubotike opine.

Širina

50 cm

Dubina

42 cm

Visina

62 cm

Težina

9 kg

S ovim 3D pisaem koji je lak za korištenje svatko može izraziti svoju kreativnost i pretvoriti ideje u stvarnost (npr. igrake, šalice, makete, probni uzorci, uzorci za kalupe...). Ovim 3D pisaem mogue je izraditi objekte veliine 20 x 20 x 20 cm za što se koristi 3 mm plastina ABS ili PLA nit. Kompatibilan sa svim slobodnim RepRap softver-om i firmware-om te je brz i precizan. K8200 isporuuje se u KIT izvedbi (za sastavljanje), a izraen je od aluminijskih profila te ga je lako sastaviti. Prednost alu. strukture je u jednostavnosti sastavljanja i raznolikim mogunostima proširenja. Isporuka sa grijanim postoljem. Tehniki podaci i osobine: Linearni kuglini ležaj: 8 i 10mm Tehnologija: FFF (Fused Filament Fabrication) za PLA (Polylactic Acid) i ABS (Acrylonitrile Butadiene Styrene) Opskrba energijom: 12 V / 3 A max. FTDI USB 2.0 serijski Dimenzije ispisnog objekta: 20 x 20 x 20 cm Prosjena brzina ispisa: 120 mm/s Maksimalna brzina ispisa: 150 do 300 mm/s ( Ovisi o predmetu kojeg želite ispisati) Izlazna mlaznica: 0.5 mm Termiki senzor : NTC 100K

Ekstrudirani aluminijski profili: 27.5mm širine Pokret: 4 NEMA 17 korani motori Nom. mehanika rezolucija: X i Y: 0.015 mm (najmanji pokret u X i Y smjeru) Z: 0.781 m ( najmanji pokret u Z-smjeru) Nominalna rezolucija ispisa: Zid (X,Y): 0.5 mm Sloj (Z) : 0.20 - 0.25 mm Software: Repetier Version 0.84 i više www.repetier.com Isporuka sa: PLA – uzorkom, crna, 5m www.k8200.eu

Dostupno u više boja: 1 kolut =1 kg (114-120 m)

Crna ABS

senzore kretanja koji korisniku omoguuje razgledavanje raunalno kreiranog svijeta u svim smjerovima,

što daje privid stvarnog svijeta. Obine videoigrice, dakle, ubrzo odlaze u povijest.

Nove opinske stranice Male Subotice

Bijela ABS

Crna PLA

Bijela PLA

Crvena PLA Narana PLA Plava PLA Transp. PLA Rozna PLA Zelena PLA

Plastine niti - kolut: ABS = 206,10 kn - avans / 229,00 kn - odgoda;

Žuta PLA

PLA = 224,10 kn - avans / 249,00 kn - odgoda

Sve cijene su s ukljuenim porezom. 3D pisa je KIT verzija (za sastavljanje). Besplatna dostava za Hrvatsku. ___________________________________________________________________________________________________

d.o.o., Uska 1, 40000 akovec, tel: 040 396 606, fax: 040 396 607, prodaja@ad-electronic.hr, www.k8200.eu


31. sijenja 2014.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Regionalni TV program PETAK, 31.01.

SUBOTA, 01.02.

NEDJELJA, 02.02.

Videostranice Hrana i vino Vijes dana Podravina i Prigorje Djeja TV 24 sata VIJESTI DANA Hrana i vino akovki kutak Iz opine Gorian Juer, danas, sutra G.E.T.Report (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 01:15 Erotski program (18) 02:15 Videostranice

08:00 Djeja TV 11:15 Auto – moto nauca (r) 12:05 Katolika duhovna obnova (r) 13:05 Veliko platno (r) 13:30 Iz opine Gorrian (r) 14:00 Od Mure do Drave (r) 14:35 Zagrljaj ljepote 15:15 G.E.T.Report 15:55 Obzori 16:15 Dom 2 (r) 16:50 Juer, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:40 TOP desnacija 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Kajkanje 20:45 Meimurski obiaji 21:10 Juer, danas, sutra 21:20 Planet Croaa 22:00 Vijes dana 22:15 Lifestyle 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

08:00 Djeja TV 11:15 poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Mladi govore (r) 12:45 Kajkanje (r) 13:30 Sport nedjeljom 15:00 Podravina i Prigorje (r) 16:00 Hrana i vino

PETAK, 31.01.

SUBOTA, 01.02.

NEDJELJA, 02.02.

PONEDJELJAK, 03.02.

07:33 Najava programa 07:35 Iz prošlos 07:45 VTV Dnevnik (R) 08:10 Mali oglasi 08:25 Kajkavci (R) 09:00 Velike tajne malog vrta (R) 09:45 TV prodaja 10:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada ,vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 Zlatna dolina (R) 13:00 TV Obloec (R) 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:30 Iz naših središta 15:00 Dokumentarni program 16:15 Popevke i škleci (R)

06:33 Najava programa 06:35 VTV Tjednik, informavna emisija uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 07:05 TV prodaja 07:20 Popevke i škleci (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Druga strana (R) 12:50 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:30 TV Obloec (R) 14:00 Sutrašnjica danas (R) 14:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 14:55 Mali oglasi 15:00 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Sportski zoom 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 Koktel 21:00 Sportski zoom (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

08:00 Djeja TV 09:00 Hrana i vino 09:30 Dom 2

10:15 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 19:00 19:30 20:00 20:35 21:00 21:15 22:05 22:30 23:00

06:38 06:40 06:50 07:15 07:30 08:15

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV prodaja Kuonica (R) Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Moja Istra 12:40 Putem EU Fondova 12:55 Mali oglasi 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Zlatna dolina 14:00 U svjetlu vjere 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:50 Mali oglasi 18:00 Glazbeni in 18:40 VTV Dnevnik 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:40 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Popevke i škleci 21:20 Zajedno 21:50 Dokumentarni program 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

07:58 08:00 08:25 08:30 08:45

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi TV prodaja 20. Susre hrvatskih folklornih ansambala, 6. dio (R) 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos 09:52 Mali oglasi 10:00 Okrutna ljubav 12:20 Mali oglasi 12:30 Glazbeni in (R) 13:00 24 sata vijes 13:30 Kratki rezovi (R) 14:00 TV prodaja 14:15 Tajne uspjeha 14:45 Glazbeni in (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Kuonica (R) 16:15 Popevke i škleci (R) 17:25 Shi 17:40 TV Obloec 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe

18:40 VTV Dnevnik 19:00 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 Zagorje je jedno 20:30 S koncertnih pozornica 22:20 Mali oglasi 22:30 VTV Dnevnik (R) 22:55 Iz prošlos 23:00 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

17:10 Tjedna kronika 17:40 Katolika duhovna obnova 19:00 Tjedna kronika (r) 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

17:30 Zagorje je jedno (R) 18:00 S koncertnih pozornica 19:00 Otvoreno nebo (R) 19:30 VTV Tjednik 19:57 Mali oglasi 20:00 Mužikaši i pajdaši 20:45 Shi 21:00 Veer uz lm 22:45 VTV Tjednik (R) 23:05 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

PONEDJELJAK, 03.02.

07:58 08:00 09:00 09:30 10:15 11:15 15:30 16:00 16:10 16:40 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:15 21:50 22:20 23:00 01:15 02:15

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Hrana i vino Juer, danas, sutra akoveki kutak (r) Iz opine Gorian (r) Djeja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Juer, danas, sutra Auto – moto nauca Vijes dana Planet Croaa (r) Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 04.02.

07:58 08:00 09:00 09:30

10:15 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 23:00 02:15 03:15

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Auto – moto

nauca (r) Videostranice Hrana i vino Juer, danas, sutra Sport ponedjeljkom (r) Djeja Tv 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Povealo Juer, danas, sutra Igrani lm Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

UTORAK, 04.02. 06:28 06:30 06:55 07:00

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Iz fundusa galerije Ge ra ma 07:02 Iz fundusa galerije Ge ra ma 07:05 TV prodaja 07:20 Koktel (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Glazbeni in (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Dom 2 (R) 14:00 Putem EU fondova 14:15 Sportski zoom (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupniki klub 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 TV Ordinacija 21:00 Kratki rezovi 21:30 Dokuteka (R) 22:00 Zastupniki klub (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

SRIJEDA, 05.02.

07:58 Danas pogledajte 08:00 Djeji program

09:00 09:30 10:30 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:15 21:50 22:20 22:40 23:00

Hrana i vino G.E.T.Report (r) Videostranice Hrana i vino Juer, danas, sutra Povealo (r) Djeja TV 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Bujica Juer, danas, sutra Oko umjetnos Dom 2 Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

SRIJEDA, 05.02. 06:48 06:50 07:15 07:30

Najava programa VTV Dnevnik (R) TV prodaja Velike tajne malog vrta (R) 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 Mali oglasi 11:50 Glazbeni program 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 TV Ordinacija (R) 14:25 Zastupniki klub (R) 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 VEKERICA (R) 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 TV prodaja 18:00 Global 3000 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:15 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 U svjetlu vjere 21:00 Manjinski mozaik 21:40 Otvoreno nebo 22:10 Iz fundusa galerije Ge ra ma (R) 22:13 Iz fundusa galerije Ge ra ma (R) 22:15 Putem EU fondova (R) 22:30 VTV Dnevnik 22:55 Vremenska prognoza 22:56 Iz prošlos 23:03 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice

ETVRTAK, 06.02.

07:58 08:00 09:00 09:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino G.E.T.Report

10:30 15:30 16:00 16:10 17:25 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:30 21:00 22:00 22:25 23:00

Videostranice Hrrana i vino Juer, danas, sutra Bujica (r) Djeja TV 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Poravina i Prigorje Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:15 Erotski program (18) 03:15 Videostranice

ETVRTAK, 06.02.

06:28 Najava programa 06:30 VTV Dnevnik (R) 06:55 Mali oglasi 07:00 TV prodaja 07:15 Pressica 08:15 Yoga i pilates za svaki dan 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica 10:00 VTV Vijes 10:05 Vekerica 10:45 TV prodaja 11:00 Okrutna ljubav (R) 11:45 TV prodaja 12:00 20. Susre hrvatskih folklornih ansambala, 6. dio 13:00 24 sata vijes 13:15 TV prodaja 13:30 Dokumentarni program 15:00 Vekerica (R) 16:00 VTV Vijes 16:05 Vekerica 16:45 TV prodaja 17:00 Okrutna ljubav 17:45 Kuonica 18:40 VTV Dnevnik 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos 19:10 24 sata vijes 19:35 Mali oglasi 19:45 Yoga i pilates za svaki dan (R) 20:00 VTV Vijes 20:05 Pod povealom 21:00 VTV Dnevnik 21:25 Vremenska prognoza 21:26 Mali oglasi 21:30 TV Aukcija 23:00 Iz prošlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Arka (18) 02:00 Odjava programa 02:01 Videostranice


MEGA KONCERT MIROSLAVA ILIA U ŠAMPIONU, SUBOTA, 15. VELJAE 2014.

Za ljubitelje sevdaha i narodne glazbe! Za sve zaljubljene duše povodom Valentinova te za ljubitelje sevdaha i narodne glazbe u disco clubu “Šampion” Domašinec dolazi legendarni pjeva svih generacija Miroslav Ili. Posjetitelji e imati priliku uživati u bezvremenskim hitovima, kao što su: Pozdravi je, pozdravi, Pitaš majko kako je, Božanstvena ženo, Polomiu aše od kristala, Najlepša si kad se smeješ... Miroslav Ili je glazbenik ija popularnost meu poklonicima narodne glazbe na ovim podrujima u gotovo etiri desetljea karijere nije ni najmanje izblijedjela. Ulaznice u pretprodaji možete kupiti po cijeni od 40 kn, dok e na sam dan koncerta ulaznica stajati 50 kn. Pretprodajna mjesta su: Caffe car Bela (Gardinovec), Pizzeria Modena (Domašinec), Pizzeria Venera (Pleškovec), Caffe car Jama (Mursko Središe), Pizzeria Majo (Kotoriba), Caffe car Street

Bar (Prelog), Kavana Kocka (Mala Subotica), Old City Pub (Varaždin), Pizzeria Žuja Bar (Varaždin) i Kavana Kocka (Mala Subotica).

Osvojite ulaznice na koncertu Kumova u Milleniumu! Ulaznice možete osvojiti i u caffe baru “Millenium” u

akovcu na koncertu grupe Kumovi, koji e se održati u subotu 8. veljae. Kumovi e tada imati i premijeru njihove nove pjesme i buduega velikog hita “Ja sam uvijek loše birao”. Ulaz na taj koncert je besplatan.

U Šampionu svaku subotu odlina zabava! Za sve ljubitelje dobrog raspoloženja i zabave do-

bro je znati kako disko klub “Šampion” od 15. veljae otvara vrata svaku subotu uz brojna gostovanja poznatih i manje poznatih bendova te organiziranje partyja i party pia. Svaku subotu program prate hostese i nagrade. Više saznajte na Facebook stranici Šampiona ili caffe bara “Millenium”.

SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Proteklu nedjelju Fio Show je ugostio Oaza bend, koji dolazi iz okolice Zagreba. Nastupaju u nepromijenjenom sastavu ve skoro 25 godina. Pobjednici su nekoliko glazbenih festivala u Zagrebu

i široj okolici, a sviraju za sve glazbene prigode, svadbe, krstitke, roendane i razne druge obljetnice. U pripremi im je novi glazbeni album, koji e takoer biti promoviran u emisiji “Fio Show”.

FORMULA 13 1 Can’t Remember To Forget You SHAKIRA ft. RIHANNA 2 Adore You MILEY CYRUS 3 Goodness Gracious ELLIE GOULDING 4 Beautiful WarKINGS OF LEON 5 Say Something A GREAT BIG WORLD ft. CHRISTINA AGUILERA 6 Temple KINGS OF LEON 7 I’d Rather Be High DAVID BOWIE 8 Won’t Be Broken KEANE 9 Money On My Mind SAM SMITH 10 Losing SleepJOHN NEWMAN 11 XO BEYONCE 12 Team LORDE 13 La Flaca SANTANA ft. JUANES 14 Feel Good ROBIN THICKE 15 Afterlife ARCADE FIRE

Top Hit List 1 MEJAŠI - 5-6 piva

TOP LISTA DOMAIH

2 PSIHOMODO POP - Donna 3 NENO BELAN - Anela anele 4 SINOVI RAVNICE i Colonia - Ljubavnici 5 JELENA ROZGA - Cirkus 6 ZDRAVKO OLI - Što ti dadoh 7 NOLA - Nikad 8 SEVERINA - Hurem 9 PARNI VALJAK - Tanki živci 10 LETEI ODRED - Volim te još 11 KRISTIJAN RAHIMOVSKI - Postoji li mjesto 12 PAVEL - uvaj me 13 RADIO LUKSEMBURG Ft M.Bodalec - Ispod kože 14 ELEMENTAL - Prokleta ljubav 15 GIBONNI - Toleranca (Live)

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr


31. sijenja 2014.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 39


sport@mnovine.hr

SVEANO proglašenje najboljih sportaša i ekipa akovca za 2013. godinu

Gimnastiari Filip Ude i Tijana Tkalec, rukometašice Zrinskog i seniori Badmintonskog kluba Meimurje PIŠE: SINIŠA OBADI U organizaciji Zajednice sportskih udruga i klubova Grada akovca, u dvorani “Zrinski” zgrade “Scheier” održana je sveanost proglašenja najboljih sportaša akovca za 2013. godinu. Na samom je poetku Bojan Ruži, predsjednik gradske Zajednice sportova, sve nazone podsjetio na uspjehe akovekih sportaša u prošloj godini, ali isto tako i na probleme s kojima su se susretali, prije svega zbog teške financijske situacije, uz obeanje da e im Zajednica na svim poljima pomagati (financijski, naravno, u okviru mogunosti), kako bi ostvarili još bolje rezultate. Nagrade je najboljima predao akoveki gradonaelnik Stjepan Kova, koji je pritom kazao: - Dobitnici nagrada i priznanja najbolje znaju da im oni nisu došli sluajno, ve su plod dugogodišnjega napornog rada i odricanja, kao i ustrajanja u bavljenju sportom. Posebno me raduje injenica da smo danas dali priznanje i nekim buduim prvacima. Vjerujem da e ova kriza brzo proi, kako bi i sponzori mogli dalje kvalitetno pratiti sport, a ujedno želim i najaviti da e Grad akovec još više nastojati pomagati one istinski kvalitetne klubove i pojedince koji postižu vrhunske rezultate ili se natjeu na najvišem državnom rangu.

Najbolji sportaš u kategoriji osoba s invaliditetom je Nino Baša, lan STK-a Mihovljan

Njihov trener Željko Golik još je jednom ponovio kako su njegove cure najmlaa ekipa u ligi i ovo je veliko priznanje za sve u klubu. - I dalje radimo kao da e se nešto promijeniti kada je u pitanju ulazak u Prvu rukometnu ligu. Perspektiva i nije baš nešto bajna, ali nema veze, mi idemo svojim putem i nadamo se da e nas on jednoga dana odvesti tamo gdje zaslužujemo. Za najbolju momad u prošloj godini izabrana je seniorska momad Badmintonskog kluba Meimurje akovec. lan te ekipe Matija Hranilovi kazao je kako je ovo nagrada koju su zaslužili i primili u pravo vrijeme jer su on i njegovi kolege studenti pa e onaj sportski izazov u iduoj sezoni biti možda malo manji nego je to bilo lani, jer e se nekako više morati koncentrirati na obaveze na akultetu, ali zato stižu mlai naraštaji koji su željni pobjeda i koji su zapravo budunost kluba.

Najbolja ekipa prošle je godine bio ŽRK Zrinski Tijana Tkalec i Filip Ude ponovno su izabrani kao najbolji sportaši akovca

Gimnastiari i dalje najbolji U konkurenciji sportašica najboljom je proglašena Tijana Tkalec iz Gimnastikog kluba “Marijan Zadravec - Macan“, koja je prošle godine osvojila osmo mjesto u finalu Europskog prvenstva, a sudjelovala je i na tri finala Svjetskog kupa. O nagradi koju je primila Tijana je kazala: - Osim što sam godinu dana starija, ništa se nije posebno promijenilo. I nadalje imam u planu u ovoj sezoni nastupiti na svjetskim kupovima koji se nalaze na gimnastikom kalendaru ove godine. Drago mi je što sam i ove godine primila ovu nagradu, jer ona je zapravo veliko priznanje koliko meni, toliko i mojim trenerima i roditeljima za sav trud i rad u prošloj godini i mislim da su i oni jednako veseli kada primim ovu nagradu kao i ja. Kada su u pitanju Olimpijske igre, Tijana se nada da nee biti nikakvih ozbiljnijih ozljeda, jer to je ono što je najgore i najteže u svakom sportu i svakom sportašu, a kad je zdravlja sve je mogue. Najbolji sportaš akovca je Filip Ude, takoer iz Gimnastikog kluba “Marijan Zadravec - Macan“. Prošle godine Ude je takoer bio osmi na Europskom prvenstvu na ‘’svojoj’’ spravi, konju s hvataljkama. Osim toga, osvojio je tree mjesto na Svjetskom kupu

u Osijeku i tree mjesto na Grand Prix natjecanju u Brnu, a uz to nastupio je u finalu svakog prvenstva na kojem je nastupio, osim Svjetskog prvenstva. Nije bitno koja je ovo po redu nagrada, kazao je Filip Ude, ve mi je važnije da svake godine ostvarujem dobre rezultate, nekad više, nekad manje dobre, u zadnje vrijeme bili su i pak malo manje dobri, no spremam novi vrhunski program, tako da se ne brinem za budunost. U vremenu do Olimpijskih igara želja mi je svakako osvojiti još europsku

i svjetsku medalju i, naravno, još jednu olimpijsku, jer sam sebi sam obeao da u trenirati tako dugo dok još ne osvojim te tri medalje.

Rukometašice Zrinskog i badmintonaši Meimurja spašavaju akoveki ekipni sport Najbolja ekipa je Ženski rukometni klub “Zrinski“ akovec, koji je osvojio prvo mjesto jesenskog dijela II. hrvatske rukometne lige Sjever.

Za posebne rezultate u prošloj godini nagraen je triatlonac Ironman Roberto Setnik

Priznanja perspektivnim sportašima i sportskim klubovima

Za svekoliki doprinos razvoju sporta priznanje su primila dva šahovska kluba: Meimurje iz akovca za 80 godina i Mihovljan za 30 godina djelovanja

Nagrada za najbolju momad otišla je u ruke badmintonaša Meimurja

Osim dodjela nagrada najboljim sportašima za prošlu godinu, dodijeljena su i priznanja za perspekvne sportaše u protekloj godini, koje su primili: Hana Laptoš, ŽRK Zrinski, Luka Grubi, Badmintonski klub Meimurje, Regina Novak, Streliarski klub Katarina Zrinski, Antonia Ruži, Teniski klub Franjo Punec, Nino Baša, Stolnoteniski klub Mihovljan, Lucija Ružaj, Karate klub Globus, Antonio Vuk, Gimnaski klub Marijan Zadravec - Macan, Stella Petran, GK Marijan Zadravec Macan, Maja Vikert i Denis Košak, Kuglaki klub Željezniar, Bruno Makovec, Šahovski klub Mihovljan. Za svekoliki doprinos razvoju sporta u gradu akovcu priznanja pak su primili

Šahovsko društvo Meimurje akovec za 80 godina djelovanja i Šahovski klub Sloboda Mihovljan za 30 godina djelovanja, dok pak je posebno priznanje za osvojene rezultate u protekloj godini primio Roberto Setnik, prvi Hrvat koji je uspješno završio deseterostruki Ironman, disciplinu sastavljenu od 38 kilometara plivanja, 1800 kilometara biciklizma te 420 kilometara tranja. Roberto je na kraju osvojio fantasno drugo mjesto. Na sveanos su uz mnogobrojne sportaše bili nazoni zamjenik meimurskog župana župana Zoran Vidovi, akoveki gradonaelnik Stjepan Kova, te predsjednik Zajednice sportskih udruga Meimurske županije Mato Kljaji.

Priznanja su primili i mladi i perspektivni sportaši




31. sijenja 2014. RUKOMET

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

I Rudar Cimper pobijedio!

Detalj s utakmice Prelog – Varaždin, u kojoj su slavili Varaždinci s uvjerljivih dvanaest pogodaka razlike

FINALE regionalnog kupa

Varaždin bolji od Preloga U finalu regionalnog kupa rukometaši Preloga su pred petstotinjak gledatelja odigrali zanimljivu utakmicu (posebno u prvom dijelu) protiv vodee mopmadi l Premijer lige, avoriziranog GRK Varaždin. Nakon šezdeset minuta susreta slavili su ipak u ovom trenutku puno kvalitetniji gosti s 35:23. Meimurski prvoligaš dobro se držao prvo poluvrijeme koje je završilo s dva gola prednosti za goste. No širina klupe i fizika sprema bili su na strani Varaždinaca koji su na kraju slavili s 12 golova viška. Trener rukometaša Preloga Dubravko Hozjak bio je zadovoljan prvim poluvremenom u kojem je uvijek nedostajo taj korak da se gosti nakon poetnog visokog vodstva do kraja poluvremena rezultatski stignu. - U nastavku nam je ponestalo snage i više od ovoga nije se moglo. Na mojim dekima je sada red da se okrenu nastavku prvenstva, gdje nas eka teška borba kako bi ostali u samom vrhu. akoveki strateg na varaždinskoj klupi Alan Belko bio je puno zadovoljniji. - Kad se opeeš, pušeš i na hladno, kazao je Belko, mi smo se maksimalno pripremali za današnji susret i kada je ozbiljnost na razini sve je u redu. estitam Prelogu koji nam je prvo polu-

Prelog – Varaždin 23:35 (12:14) Prelog, Dvorana DG Sport. Gledatelja 500. Sutkinje: Maja Vajdi i Lorene Jurenec (obje Koprivnica). Prelog: Žeželj, V. Beli 2, Mati 1, Bogovi 1, Bergovec 2, Najman, Martrinevi 2, Lonari, Bratkovi, Logožar, Krajner 3, Malek 3, Hali 1, Januši 2, M. Beli 6. Trener: Dubravko Hozjak. Varaždin: Grd, Težak 2, Melnjak, Jeti, Horvat 7, Trojko, Kontrec, Vincek, Sršen 6, Vidaek 5, Kuduz, Balent, Miškovi 1, Herman 3, Marec 9, Toki. Trener: Alan Belko.

vrijeme pružao dobar otpor, ali u drugom poluvremenu je prevladala naša fizika i taktiko - tehnika sprema, iako nam je nedostajalo nekoliko igraa iz poetne postave.

Rukometaši Preloga nastupili u Maarskoj Nakon teške utakmice protiv GRK Varaždin, odigrane u sklopu Hrvatskog rukometnog kupa, rukometaši Preloga su u nedjelju ve u ranim jutarnjim satima krenuli prema Maarskoj, Nagykanizsi. Tamo se održavo memorijalni turnir u organizaciji grada Letenye, grada prijatelja Preloga. Subotnja utakmica ostavila je traga na nekolicini igraa pa je Prelog na put krenuo sa svega osam igraa prve ekipe i dva kadeta. Na turniru je nastupilo šest ekipa koje su igrale u dvije grupe. Bile su to tri ekipe iz Maarske, jedna iz Slovenije i dvije iz Meimurja. Uz RK Pre-

log na turnir je bio pozvan i RK akovec budui da je jedna ekipa odustala.U svojoj skupini RK Prelog igrao je protiv RK Letenye KSE (3. maarska liga) i slavio s 18:12, zatim pobijedio s 24:19 i RK Georgikon DSE (drugoplasirana ekipa 2. maarske lige), ime se plasirao u finale. Tu ih je ekala momad akovca u kompletnom sastavu. Od samog poetka susreta vidjelo se da rukometaši akovca žele rukometašima Preloga “uzvratiti” za poraz u Kupu Meimurja. Priliku su vidjeli u znatno oslabljenoj ekipi iz Preloga bez devetorice igraa (Beli M., Mati, Lonari, Logožar, Martinevi N., Horvati, Beli V., Hali, Martinevi Z.). No, na kraju su ipak slavili rukometaši Preloga s 24:22. Na turniru su za Prelo g n a s t upi l i : Ž E Ž E L J DOMAGOJ(jedini golman), KRAJNER IGOR (najbolji strijelac turnira), BERGOVEC IVAN, BRATKOVI TOMISLAV, JANUŠI MATIJA, MALEK HRVOJE, NAJMAN JOSIP, BOGOVI DENIS (novi igra RK Prelog, stigao iz RK Trnovec), te dva kadeta TIZAJ EMIL I KOPREK IVAN koji su se izvanredno snašli u sastavu prve ekipe. Trener HOZJAK DUBRAVKO.

RUKOMETNI KUP za žene

Varaždinska Koka slavila u akovcu U susretu regionalnog kupa rukometašice Zrinskog doekale su u dvorani Graditeljske škole u akovcu Koku iz Varaždina. Koka je oekivano dobila ovaj susret s 30:20. Varaždinke su ve u 15. minuti imale prednost od etiri pogotka (6:2), da bi na poluvrijeme otišle s pet golova razlike 14:9. akovanke rukometašice taj su su zaostatak uspjele pratiti desetak minuta drugog dijela, kada je bilo 12:18, da bi do kraja susreta Koka zaokružila svoju prednost na okruglih deset razlike za konanih 30:20. Pred akovankama je ve sutra novi nastup, naime,

Odreena je dilema postojala da li staviti naslov ovaj gore navedeni ili .....Meimurje ozbiljno kiksalo! no, prevladala je pozitivna inormacija, pa je glavna košarkaška vijest protekloga vikenda da su košarkaši iz Murskog Središa konano nekoga pobijedili. Nekoliko je Rudarovih igraa pružilo odlinu partiju protiv Koprivnice, no nekako je najbolji dojam i pozitivno iznenaenje bilo na playmakerskoj poziciji, gdje je junior Arijan Novak odluno dirigirao igrom svoga sastava do pobjede. Prikljuili su se Radikovi i Dodlek, pa je ta trojka uz skokove Mikolaja bila kljuna prevaga da bodovi ostanu doma, u Murskom Središu. Krucijalna prednost stvorena je u drugoj etvrtini kada su gosti slomili zube na zonskoj obrani domaina. Druga iznenaujua vijest je potpuno druge prirode, naime Meimurje je izgubilo na gostovanju u Križevcima kod slabašnoga Radnika. Uneredio ih je omaleni, jedva 170 cm NISOKI playmaker

Odigrane tri utakmice U prošlom kolu natjecanja koje organizira naš, meimurski košarkaški savez odigrane su tri utakmice. U Ludbregu je lider prvenstva Meimurje Globetka lako izašla na kraj s drugom ekipom Grafiara, a Prelog isto tako bez problema pobijedio Donji Kraljevec u gosma, dok je Kotoriba pružila solidan otpor Lepoglavi. (bh)

Graar II - Meimurje Globetka 63:99 MEIMURJE GLOBETKA: Markovi 15, Golubi A. 20, Levai 18, Zaspan 21, Vuruši 8, Golubi N. 7, Ostoja 10

Kotoriba - Lepoglava 65:74 KOTORIBA: Borovi 7, Zvošec A. 11, Zvošec F. 6, Ujlaki N. 7, Selianec 16, Ujlaki R. 1, Habuš 6, Fuš P. 11

Donji Kraljevec - Prelog 49:70 DONJI KRALJEVEC: Štean J. 2, Baljak 3, Ivanovi J. 11, Ivanovi D. 11, Ruži 3, Švenda 8, Štean D. 6, Švenda T. 2 PRELOG: Ciglar M. 3, Blažona 6, Kanižaj 12, Poljak 9, Ciglar D. 8, Zrna 15, Poredoš 11, Šari 5

TABLICA 1. Meimurje (G) 2. Lepoglava 3. Prelog 4. Mladost (I) 5. Graar II 6. Dubravan 7. Nedeliše 8. Donji Kraljevec 9. Kotoriba

12 12 12 11 12 10 10 11 10

12 6 6 6 5 6 6 3 0

0 6 6 5 7 4 4 8 10

24/+268 18/+34 18/-26 17/+25 17/-50 16/+19 16/+16 14/-97 10/-189

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI Meimurje - Rudar Cimper, subota 1. veljae u 17.30, IOŠ akovec

C LIGA Nedeliše - Kotoriba, petak 31. sijenja u 20.30, Aton Meimurje Globetka - D. Kraljevec, subota 1. veljae u 15.30, IOŠ akovec Prelog- Dubravan, subota 1. veljae u 16 sao, OŠ Prelog Mladost Ivanovec - Kotoriba, nedjelja 2. veljae u 16.30, II OŠ akovec

KADETSKA LIGA Rudar Cimper - Meimurje, nedjelja 2. veljae u 10 sa. M.Središe

LIGA MLA IH KADETA

dan protivnik domain Borac, a sutra u subotu Crvena Zvezda iz Beograda.

TABLICA 1. Graar

14 13 1

27/+431

2. Podravac

14 13 1

27/+302

3. Bjelovar

14 10 4

24/+148

4. ME IMURJE

14 9

5

23/+121

5. Vindija

14 9

5

23/+96

6. Petar Zrinski

14 8

6

22/+124

7. Mladost( )

14 7

7

21/-11

8. Ivanica

14 4

10 18/-97

9. Radnik

14 4

10 18/-191

10. Koprivnica

14 3

11 17/-186

11. AKOVEC

14 3

11 17/-208

12. RUDAR (C)

14 1

13 15/-529

Mladost( ) - Vindija 72:59 Radnik - Meimurje 81:80(11:15, 25:13, 25:25, 20:27)

Rudar Cimper - Koprivnica 75:66(17:16, 26:12, 16:15, 16:23)

MEIMURJE: Gašpari 12, Novak 15, Jambrovi 19, Paan 12, Krajai 18, Martinovi 4. Trener Novak S.

RUDAR CIMPER: Peri 3, Radikovi 10, Bedi 18, Novak 10, Dodlek 22, Levai 3, Mikolaj 9. Trener Damjanovi B.

akovec - Podravac 56:95(13:24, 14:23, 11:24, 18:24)

Ivanica - Bjelovar 68:72

AKOVEC: Goleš 10, Kranjec 6, Vrus 13, Hrka 2, Vehtersbah 6, Prošev 2, Kolovrat 17. Trener Kovai B.

Petar Zrinski - Graar 87:101

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

C LIGA

A 2 LIGA SJEVER

ve od sutra (petak) igraju na meunarodnom turniru u Banjoj Luci, gdje im je prvi

domaega sastava - Nervo koji je svojim uvarima zabio 25 koševa! Iznenaenje nikako nije domai poraz akovca od Podravca od 40 koševa razlike. Gosti imaju velike šanse osvojiti prvenstvo i igrati kvalifikacije za Prvu ligu, samo o njihovim ambicijama ovisi hoe li igrati doma protiv Grafiara kako znaju. Kratko o utakmici samo toliko da je na poluvremenu ve bilo 20 koševa razlike za Podravac, a da je iz aviona bilo vidljivo da domai sastav akovca slabo trenira. Rezultat je na kraju bio realan. U iduem kolu razgoropaeni Rudar Cimper gostuje u akovcu kod Meimurja, a akovec ide na put u urevac kod Mladosti. (bh)

Meimurje - Ivanica, subota 1. veljae u 13.30, IOŠ akovec Dubravan - ŽKK Radost, petak 31. sijenja u 19.30, D. Dubrava

Dvije pobjede Rudarovih juniora! Oito osokoljeni seniorskom pobjedom prov Koprivnice, juniori roeni 1996. i mlai uspjeli su u posljednjim zaostalim utakmicama ak dva puta slavi - iz dvije odigrane utakmice! Najprije doma prov slabašnoga Preloga, a onda i goropadno u gostima kod Ivanice. “Dobravski juniori” pak su kod kue svladali neoekivano Graara, no potonji su ve osigurali prolazak u daljnji jek natjecanja - regiju. (bh)

TABLICA 1. Meimurje 2. Dubravan 3. Graar 4. akovec 5. Ivanica 6. Donji Kraljevec 7. Rudar Cimper 8. Prelog

11 13 11 11 12 11 11 12

11 8 8 6 5 5 3 0

0 5 3 5 7 6 8 12

22/+723 21/-9 19/+203 17/+89 17/-73 16/-213 14/-254 12/-473

Ivanica - Rudar Cimper 42:56 RUDAR CIMPER: Antolovi Le. 4, Peri 21, Antolovi Lu. 8, Novak 17, Bilas 6

Rudar Cimper - Prelog 72:34 RUDAR CIMPER: Peri 28, Bilas 2, Novak 24, Grubi 14, Klujber 4 PRELOG: Podravec 6, Filipi 2, Hoblaj 2, Žvorc V. 2, Žvorc D. 2, Soka 15, Švenda 5

Dubravan - Graar 64:61 DUBRAVAN: Klipi Ka 6, Klipi Kr 9, Hani 4, Blažeka 27, Kuzmi 4, Valpati 6, Miser 2, Lisjak 4

LIGA MLAIH KADETA

Odigrano “brdo” utakmica Mnoštvo zaostalih utakmica odigrali su 14-godišnjaci u proteklih desetak dana. Vrh tablice i dalje suvereno drže mlai kadeti akovca koji su, iako oslabljeni u gradskom derbiju nadjaali Meimurje, te i dalje “žive” bez poraza. (bh) akovec I- Meimurje 69:64 AKOVEC I: Krnjak 2, Kranjec 29, Hrustanovi 22, Juras 5, in 8, ugalj 3 MEIMURJE: Herman 31, oki 15, Škoda 9, Gašpari 4, Podvezanec 5

Dubravan - Graar 53:50 DUBRAVAN: Miser S.2, Lisjak 5, Tišler 12, Miser I. 2, Karloci 11, Milosavljevi 21

ŽKK Radost - Prelog 36:35 ŽKK RADOST: Štrukelj Vi. 9, Škoda 4, Štrukelj Va. 7, Zdolec 6, Maar 6, Rešetar 4 PRELOG: Zvornik 8, Puškari 6, Iveli 15, Krušelj 3

TABLICA 1. akovec 2. Vindija 3. Meimurje 4. Prelog 5. Lepoglava 6. ŽKK Radost 7. Ivanica 8. Graar 9. Kotoriba 10. Dubravan 11. D. Kraljevec 12. akovec II 13. Nedeliše 14. Rudar Cimper

11 11 10 10 10 10 9 11 10 10 11 11 11 11

11 9 8 7 6 6 6 4 5 4 3 3 1 0

0 2 2 3 4 4 3 7 5 6 8 8 10 11

22/+644 20/+365 18/+179 17/+83 16/+73 16/-93 15/+90 15/+84 15/-45 14/-79 14/-115 14/-173 12/-552 11/-461

Nedeliše - Dubravan 21:41 NEDELIŠ E: Jaluši 6, Vukši 2, ud 3, Damjanovi 2, Platuži 6, Marciuš 2 DUBRAVAN: Jakupak 2, Lisjak 2, Fišler 6, Karloci 3, Milosavljevi 19, Matotekl 9

Vindija - akovec II 73:35 AKOVEC II: Barbulovi 8, Horvat T. 6, Jankovi 17, Tretnjak 2, Pongrai 2

Vindija - Prelog 79:45

Donji Kraljevec - Graar 64:57

PRELOG: Iveli 17, Kukovec 2, Zvornik 1, Puškari 7, Krušelj 18

DONJI KRALJEVEC: Novak 3, Mikec 26, Meimurec 21, Ivanovi 8, Lepen 6

Donji Kraljevec - akovec 38:97

akovec I - Nedeliše 146:19

DONJI KRALJEVEC: Vlah 4, Novak 1, Mikec 9, Meimurec 14, Ivanovi 4, Lepen 6, Kovai 3 AKOVEC: Kranjec 51, Hrustanovi 30, Žužul 2, ugalj 6, Herman 2, in 6

AKOVEC I: Krnjak 2, Kranjec 65, ugalj 20, Hrustanovi 43, Juras 4, Soboan 8, Hamer 4 NEDELIŠ E: Jaluši 3, Špicar V. 2, Vukši 6, ud 4, Platuži 4

ŽKK Radost - Lepoglava 55:62

Graar - Meimurje 43:95

ŽKK RADOST: Bašek 29, Štrukelj 4, Škoda 8, Zdolec 8, Maar 6

MEIMURJE: Gašpari 21, Herman 27, oki 26, Škoda 10, Vuk 11

Ivanica - akovec 56:85

akovec II - Donji Kraljevec 59:42

AKOVEC: Krnjak 6, Kranjec 25, ugalj 7, Hrustanovi 19, in 28

Meimurje - Prelog 75:54

AKOVEC II: Jankovi 33, Barbulovi 16, Kova 4, Tretnjak 2, Piknja 2, Pongrai 2 DONJI KRALJEVEC: Ivanovi 8, Lepen 2, Mikec 18, Šupljika 2, Meimurec 12

MEIMURJE: aji 2, Gašpari 16, Herman 15, oki 28, Škoda 10, Podvezanec 4 PRELOG: Mikec 8, Iveli 14, Zvornik 4, Puškari 6, Gaeša 2, Krušelj 20

RUDAR CIMPER: Bedi 5, Peras 4, Vrbani 9, Nerer 10

Rudar Cimper - Vindija 28:124




31. sijenja 2014. MOTOCIKLIZAM

KARATE

Grand Prix Meimurje 2014. Darija Pavlic je iz ruku predsjednika Hrvatskoga motociklistikog saveza Stjepana Peršina primila nagradu namijenjenu najboljem spidvej vozau u prošloj godini - Jurici Pavlicu

NA MILENIUMU održana No prvaka

Nova sezona zapoela dodjelom nagrada U subotu 25. sijenja u VIP dvorani stadiona Milenium održana je No prvaka, sveana dodjela nagrada najboljim motociklistima Hrvatske za 2013. godinu u devet disciplina. Sveanosti se odazvalo dvjestotinjak uzvanika, od saborskog zastupnika Marija Moharia, meimurskog župana Matije Posavca, gradonaelnika Križevaca Branka Hrga, naelnika Donjeg Kraljevca Miljenka Horvata, lanova Hrvatskog motociklistikog saveza te ostalih predstavnika hrvatskih motoklubova i vozaa. Najbolji u kategoriji cestovnih motocikala u 2013. godini je Luca Tomassini, Talijan s hrvatskom licencom koji nastupa u klasama 600 i 125, a Dario Horvat osvojio je nagradu za najboljeg u klasi 1000 ccm. U skuterima nagrade su osvojili Igor Špoljari i Dario Dumani u dvije klase: 70 i OPEN. U motocrossu posebnu pozornost dobila je najmlaa, ali i jedina natjecateljica Mia Ribi, kojoj je samo osam godina te je najbolja u klasi MX 50 juniori. Ostali dobitnici su Nikola Hrani, Luka Crnkovi, Luka Križnik i Hrvoje Karas, u disciplini koja je fiziki najzahtjevnija. Disciplina enduro nije nimalo lakša, te vozai u dva dana utrka prijeu i do 500 km ceste i teškog terena. Najboljim vozaima proglašeni su Robert Vozila i Dejan Premuži. U speedwayu, najzanimljivoj disciplini iz razloga što je specifinost motocikla da nema konice ni brzine, ve 500 kubini motor, pokree samo

gas i kvailo, a brzina doseže i do 130 km/h na ovalnoj stazi. Najboljim je proglašen Jurica Pavlic, višestruki europski prvak te voza poljske ekstralige, najjae lige svijeta, gdje vozi za klub iz Wroclawa. U supermotu nagrade su osvojili Dejan Opet i Jurica Cebovi, dvije klase: S1 i OPEN. Vozai su nagrade osvojili i u disciplinama motoslalom, quad i odltimer. Najboljim klubom HMS-a proglašen je Motocross klub „JASKA“ , dok su uz Jasku, MK Kvarner i Speedway klub „UNIA“ dobili nagradu za organizaciju utrka europskog i svjetskog prvenstva. Predsjednik HMS-a podijelio je i posebna priznanja za doprinos motociklizmu, kao i najboljim motociklistima godine po disciplinama: Luca Tomassini (cestovni motociklizam), Igor Špoljari (skuteri), Nikola Hrani (motocross juniori), Hrvoje Karas (motocross seniori), Dejan Premuži (enduro), Jurica Pavlic (speedway), Edi Maršani (motoslalom), Jurica Cebovi (supermoto), Dario Suhina (quad) i Jure Lampe (oldtimer). Motociklistom godine proglašen je hrvoje Karas, te su podijeljene nagrade za posebne zasluge FIM Meritum i Zlatna kaciga. Predsjednik Saveza Stjepan Peršin izrazio je zadovoljstvo ovakvim poetkom sezone te zaželio uspješnu godinu svim vozaima i organizatorima utrka. Vjerujemo da e ovaj sport dobiti pozornost, kako medijsku, tako i od publike, te da nas sve oekuje svijetla budunost.

Jurica Pavlic na pripremama u Jurica Pavlic trebao je primiti nagradu za najboljeg vozaa speedwaya u protekloj sezoni, no priznanje je u njegovo ime primila Juriina sestra Darija Pavlic. Naime, najbolji hrvatski spidvejaš nalazi se na pripremama u Poljskoj s novim klubom iz Wrozlava. Ono što smo još saznali od Darije je to da je Jura fiziki, ali i što je posebno važno psihiki spreman za novu napornu sezonu. Prošla sezona tako i nije bila baš najbolja i nije ispunila njegova oekivanja, no nada se da e s promjenom sredine, ali i ostankom u Exra ligi još više izbrusiti ormu uz najbolje

vozae svijeta. Kada pak je u pitanju sezona u Hrvatskoj, Darija nam je kazala kako je ona poela ve s prvim danima sijenja. – Prvi trening u Europi kada je u pitanju openito motociklizam održan je upravo na Mileniumu u Donjem Kraljevcu. Ono što je zanimljivo je da se i ove sezone oekuje puno poljskih klubova koji su ve “bezicirali” svoje termine na stadionu Milenium. Zanimljivo e tako biti i u novoj sezoni, za koju se pripremaju utrke domaeg, meunarodnog, ali i Svjetskog prvenstva , a bit e tu i jedna velika pozivna utrka.

U dvorani I. osnovne škole u akovcu, u organizaciji Karate kluba Meimurje, održan je karate turnir pod nazivom GRAND PRIX MEIMURJE. Na turniru je nastupilo 300 natjecatelja iz 40 kluba, a meu njima su bili i lanovi kluba domaina KK Meimurja. Standardnoj ekipi, koju ine Lucija Lesjak, Leon Marciuš i Luna Hamer, pridružile su se i nove, mlade snage Ian Marciuš, Matija Bujani, Marko Škuba, Jurica Galovi, Noa Grkavac, sestre Petra i Ana Maria Nedeljko te, nakon krae pauze, Nino Cmrenjak. Noin protivnik, od kojeg je izgubio, izborio je finale te na taj nain Noi omoguio borbu za tree mjesto. Noa nije imao dovoljno sportske sree i poražen je u izravnoj borbi za medalju. Marko Škuba je

na ovom turniru debatirao i osvojio svoju prvu bronanu medalju. Ian, iako mlad godinama, u svojoj kolekciji ima ve nekoliko medalja, a na ovogodišnjem turniru je toj kolekciji dodao još jednu bronanu. Ma-

tija je pokazao da se uporno i svakodnevno treniranje isplati jer je izgubio tek u finalu i tako osvojio srebrnu medalju. Jurica se nažalost u svojoj prvoj borbi ozlijedio. Ozljeda je, nakon nekoliko sekundi prve borbe,

sprijeila i Anu Mariju za daljnji nastavak natjecanja, ali je zato njena sestra Petra osvojila zlatnu medalju. Luna je bila jedina predstavnica koja se borila u dvije kategorije. U kategoriji mlaih kadetkinja je, bez premca, osvojila zlatnu medalju, a u kategoriji kadetkinja srebrnu. Luna uskoro i službeno prelazi u kategoriju kadetkinja te su stoga treneri odluili da pone s upoznavanjem svojih buduih protivnica. Leon i Lucija rutinski su odradili svoje borbe, što pokazuje da e i nadolazea sezona biti veoma uspješna. Oboje su osvojili zlatne medalje. Nakon krae pauze, Nino je pokazao da se polako vraa na borilišta. Nakon prve pobjede izgubio je u polufinalu i tijesno izgubio u borbi za bronanu medalju.

Karatistima Globusa i Karate centra Nedeliše 27 medalja na Grand Prixu Meimurje U subotu 25. sijenja 2014. u akovcu u dvorani I. osnovne škole održan je karate turnir “Grand Prix Meimurje” na kojem je nastupilo 220 natjecatelja. Na turniru su nastupili i karatisti Globusa iz akovca i Karate Centra Nedeliše te u pojedinanoj i ekipnoj konkurenciji ostvarili veliki uspjeh s ukupno osvojenih 27 medalja, od ega 9 zlatnih, 7 srebrnih i 11 bronanih. Medalje za Karate klub Globus i Karate centar Nedeliše osvojili su: 1. mjesto i zlatnu medalju osvojili su: Elena Kekeš – ml. kadetkinje borbe -45 kg, Stela Horvat – ml. uenice kate, Inga Grgi – ml. uenice kate open i ml. uenice borbe +36 kg, Izabela Špojari – ml. kadetkinje borbe +55 kg, Nikola Toplianec – ml. uenici kate, Josip Sluki – ml. uenici borbe -38 kg, Kate ekipno Globus (Inga Grgi, Stela Horvat, Tea-Lena Špoljari) – ml. uenice kate

ekipno, Kate ekipno Globus 1 (Noa Jambrovi, Josip Sluki, Nikola Toplianec) – ml. uenici kate ekipno. 2. mjesto i srebrnu medalju osvojili su: Tea-Lena Špoljari – ml. uenice kate i ml.uenice borbe -28 kg, Nikola Toplianec – ml. uenici borbe -26 kg, Lovro Farkaš – ml. uenici borbe -34 kg, Josip Sluki – uenici borbe -38 kg, Kate ekipno Glo-

bus 2 (Nino urin, Lovro Balent, Roko Štoki) – ml. uenici kate ekipno, Kate ekipno Globus (Filip Balent, Kristian Toplianec, Adrian Fajar) – uenici kate ekipno. 3. mje s t o i br on a nu medalju osvojili su: Adrian Fajar – uenici kate i uenici borbe -38 kg, Josip Sluki – ml.uenici kate, Filip Balent – uenici borbe -30 kg,

Odlian poetak nove godine za karatiste Male Subotice Posljednja dva vikenda u sijenju su za karatiste Male Subotice bila prava karate poslastica kada su u pitanju medalje i zajednika druženja lanova. U subotu 18. i nedjelju 19. sijenja sudjelovali su na nikad jaem meunarodnom natjecanju Grand Prixu Croatia u Samoboru i osvojili etiri izuzetno vrijedne medalje. Na natjecanju je sudjelovalo 1663 natjecatelja, što je mnogo više od bilo kojeg turnira koji su do sad pohodili, od tog broja 1193 natjecatelja je bilo iz BiH, Italije, Slovenije, Makedonije, Srbije, Slovake, Maarske, Crne Gore, Izraela, Bugarske, Danske, Latvie, Grke, eške, Njemake i Poljske. U toj jakoj konkurenciji drugog dana natjecanja osvojena su dva srebra i dvije bronce. Deki u kategoriji uenika Mihael Sirc i Dominik Murkovi bili su srebrni, pobijedivši u 5 borbi

natjecatelje iz više zemalja. U samom finalu Dominik je tijesno izgubio od natjecatelja iz Makedonije rezultatom 1:0, a Mihael od natjecatelja iz Makedonije 0:0 na sudako proglašavanje. Mlaa kadetkinja Maria Murkovi i uenica Antonia Ruži bile su bronane, pobijedivši po 4 teške borbe i izgubivši po jednu

od finalistica. Sara Novak je takoer u uenicama sudjelovala u borbama te naš reprezentativac Filip Novak u kadetima, ali se nisu uspjeli izboriti za odlije. Medalje na tako jakom turniru svrstavaju nas uz bok najjaim europskim klubovima. Natjecatelje je pratio trener Tomislav Magdaleni.

Kristian Toplianec – uenici borbe -34 kg, Roberto Plevnjak – ml.kadeti borbe -52 kg, Roko Štoki – uenici kate, Leda Novak – ml.uenice borbe -32 kg, Stela Horvat - ml. uenice borbe -32 kg, Inga Grgi – uenice borbe -40 kg, Alan Patako – uenici kate. Natjecatelje su na natjecanju vodili treneri Tihomir Grgi, Mladen Vizinger i Dejan Sluki.

Filip Novak na reprezentativnim pripremama Filip Novak sudjelovao je od 20. do 26. sijenja na pripremama Hrvatske kadetske, juniorske i U21 reprezentacije u Daruvaru. Te pripreme su zadnje u sklopu obuke za Europsko prvenstvo koje e se održati u Portugalu poetkom veljae, na kojem e po prvi put nastupiti jedan lan Karate kluba Mala Subotica. Treba spomenuti i to da su natjecatelji Male Subotice sudjelovali i na Grand Prixu Meimurja u akovcu, gdje je sudjelovalo 220 natjecatelja iz svih krajeva Hrvatske te osvojili brojne medalje u sklopu priprema za državno prvenstvo mlaih dobnih kategorija u ožujku. Zlata su osvojili Dominik Murkovi, Ema Marec, Mihael Sirc i Maria Murkovi. Srebra su izborile Antonia Ruži i Nika Žerjav u dvije kategorije. Do bronce su došli Boro Jurec, Patrick Vargek i Matija Megli. Hugo Jurec je po prvi put nastupio u mlaim kadetima i nije uspio osvojiti medalju. Natjecatelje su pratili Nikola Jankaš i Darko Novak.




31. sijenja 2014. BADMINTON ODLINI nastupi svih ekipa Meimurja u Zagrebu

akoveki badmintonaši osvojili devet medalja U subotu i nedjelju 18. i 19. sijenja u Zagrebu u organizaciji BK-a ”Zagreb Maksimir” održani su 3. Savezni turniri HK-a 2013./2014. za mlae kadete u-13, kadete u-15 i mlae juniore u-17 te 2. Savezni turnir za veterane +35 i +45 te poletarce u-11. Nastupio je rekordan broj mladih igraa te veterani iz 10 klubova Hrvatske, a meu njima i mnogobrojna ekipa mladih i veterana akovekog kluba pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca i trenera Tomislava Grubia. Rezultati igraa i igraicaBK Meimurje bili su sljedei: u konkurenciji poletaraca u-11 kod djeaka Luka rep ( M ) osvojio je 3. mjesto i bronanu medalju, Ivan Grubi 4. mjesto, Dino Blaži 6. mjesto, a kod djevojica Elena Novak 8. mjesto i 11. Melani Anderlin. U konkurenciji mlaih kadeta Borna Vadlja osvojio je 3. mjesto i bronanu medalju, 6. mjesto Jan Nikola Dvanajšak i 11. Nikša Jalšovec. U konkurenciji mlaih kadetkinja Laura Horvat osvojila

Odlian nastup u Zagrebu ostvarile su sve akoveke ekipe je 7. mjesto, Jana Brako, Mihaela Lesjak i Ina Derk poredak od 17. do 24. mjesta. U konkurenciji parova mlaih kadeta par Borna Vadlja / Vito Buchberger ( VG ) osvojio je 2. mjesto i srebrnu medalju, a Jan Nikola Dvanajšak / Nikša Jalšovec 5. mjesto. U konkurenciji parova mlaih kadetkinja Ina Derk i Laura Horvat osvojile su 9. mjesto, a Mihaela Lesjak i Jana Brako 10. U konkurenciji kadeta Luka Grubi

zauzeo je 4. mjesto, 10. Sebastian Krznari i 16. Lino Zadravec. U konkrenciji kadetkinja naše su zauzele: 8. Katja Siroi, 10. Laura Horvat, Ana Toplek i Kaja Petrinovi 13. - 16. mjesto. U konkurenciji parova Lino Zadravec i Dorian Cvijanovi osvojili su 1. mjesto i zlatnu medalju. Par Luka Grubi / Lukša Zlošilo (AE) osvojio je 4. mjesto, a Sebastian Krznari / Tonino Mravii (UA) 7. mjesto.

PLIVANJE U konkurenciji parova kadetkinja Laura Horvat / Katja Siroi osvojile su 5. mjesto, a Ana Toplek / Kaja Petrinovi 7. mjesto. U konkurenciji mlaih juniora naš Filip Bel osvojio je 6. mjesto, a konkurenciji parova s Dorianom Cvijanoviem je osvojio 4. mjesto. U konkurenciji mlaih juniorki naša Ela Trstenjak osvojila je 3. mjesto i bronanu medalju, a Paula Horvat 11. mjesto, a konkurenciji parova osvojile su 5. mjesto. U konkurenciji veteranki +35 n Dubravka Kiš Lukša osvojila je 3. mjesto i bronanu medalju, a Višnja Matotek 4. mjesto i 5. mjesto Ana Marija Horvat. U konkurenciji parova veterana +35 Danijel Zadravec / Marjan Vugrinec ( KC ) osvojio je 1. mjesto i zlatnu medalju. U konkurenciji parova veteranki +35 par Dubravka Kiš Lukša / Višnja Matotek osvojio je 2. mjesto i srebrnu medalju, a par Bisera Zadravec / Ana Marija Horvat bronanu medalju. U konkurenciji mješovitih parova +35 naši parovi zauzeli su sljedea mjesta: 4. Danijel i Bisera Zadravec, 6. Tomislav Grubi / Višnja Matotek, 7. Radovan Petrovi / Dubravka Kiš Lukša i 8. Filip Vadlja / Ana Marija Horvat. U konkurenciji veteran +45 Rajko Bel zauzeo je 8. mjesto, a Filip Vadlja 9. mjesto, a u paru su osvojili 4. mjesto.

ODLIAN nastup akovekih plivaa u Zagrebu

Sedam medalja na Grand Prix mitingu “Medo” Plivai akovekog plivakog kluba, Kaja Sabol, Antonio Šantek, Niko Novak, Marko Lovrek, Marko Kereta, Vinko Stunkovi i Tin Furdi s trenerom, profesorom Goranom Kolariem, nastupili su na 3. plivakom mitingu “Medo” u Zagrebu. To je etvrto po redu, zadnje u malim bazenima Grand Prix natjecanje za kadete i mlae kadete u organizaciji Hrvatskog plivakog saveza i klubova, ovaj put je to bio plivaki klub Medvešak iz Zagreba. HPS mini Grand prix je namijenjen mlaim plivaima i pomou njega HPS dodatno želi naglasiti kako u ovoj fazi razvoja plivai i plivaice moraju razvijati aerobnu bazu (800 m i 400 m slobodno) i trenirati sve etiri plivake tehnike (leno, prsno, lep-

tir i kraul). Natjecatelj ima pravo nastupiti na svim natjecanjima Grand Prix, a za ukupan plasman zbrajaju se najbolji plasmani na 6 natjecanja. Na natjecanju je nastupilo 358 plivaa i plivaica iz 23 klubova. Natjecanje se održalo u kategoriji kadeta i mlaih kadeta. Najuspješniji plivai PK-a bili su Kaja Sabol sa tri i Tin Furdi s etiri osvojene medalje. U ukupnom (zbroj bodova sve etiri discipline) poretku na “Medo“ Grand Prix mitingu Kaja je zauzela odlino 4. mjesto. Poredak: 1.Lorena Jerebi - Zagrebaki plivaki klub, 2. Dora Komi - POŠK Split, 3. Bruna Lokas – More Šibenik, 4. Kaja Sabol - akoveki plivaki klub. Slijedei po redu HPS mini Grand prix „Žabac“ održati e se 22./23.02.2014.

ATLETIKA NOGOMET

Kros liga Globetka 2014 - 1. kolo

U prvom kolu preko sto trkaa Rekordan odaziv ve u prvom kolu ovogodišnje kros lige u Globetki nije iznenadio organizatore iz redova AK Meimurja, budui da je tranje sve više popularno i zastupljeno kao vrlo uinkovit oblik rekreacije na ovim prostorima. No da e se po prohladnom vremenu praenim jakim sjevernim vjetrom te na iznimno teškoj stazi, u kojoj su dominirali blato i snijeg, okupiti ak 102 trkaice i trkaa, nitko nije oekivao. Da se dobar glas o održavanju kros lige u Globetki daleko uje, dokazuje i ovaj odlian odaziv s mnogo novih imena koji su se prvi puta susreli s organiziranim tranjem u sjeverozapadnom dijelu akovca. U ukupnom su poretku najbrži bili Martin Srša i Ivana Antolkovi na duljoj stazi od 7,8 km

te Filip Turk i Nina Dobša na stazi duljine 3,6 km. Osim najboljih, u ukupnom poretku po kategorijama najbolji su bili: na 7,8 km Luka Dodlek(juniori), Martin Srša (seniori M-20), Marijan Huzjak (se-

niori M30), Mario Horvat (veterani M40), Stjepan Koraj (veterani M50), Ivan Patafta (veterani M60) i Stjepan Bernat (veterani M70). Kod juniorki na istoj stazi najbolji plasman bilježi Lucija

Žbulj, Majda Horvat je najbrža seniorka u kategoriji Ž20, Ivana Antolkovi (seniorke Ž30) i Božica Horvat (veteranke Ž40). Na kraoj stazi od 3,6 km kod juniora je najbrži bio Filip Turk, Tadej Pajtler u konkurenciji seniora M20, Goran Mihinja (seniori M30), Goran Koiš (veterani M40), Zvonko Horvati (veterani M50) te Zvonimir Tumpi (veterani M60). U ženskoj konkurenciji kod juniorki najbrža je bila Nina Dobša, Andreja Hoblaj (seniorke Ž20), Ivanka Horvat (seniorkeŽ30) te Danijela Škrobar (veteranke Ž40). Ovogodišnja liga ponovo e imati osam kola ravnomjerno rasporeenih tijekom cijele godine, a drugo je na rasporedu u utorak 11. ožujka s poetkom u 17 sati. Povoljnije vremenske prilike tada bi mogle privui još vei broj sudionika kojie imati gotovo mjesec i pol dana za skupljanje kondicije i još bolju pripremu za nove trkake poduhvate.

MALI NOGOMET Prošli petak je u Štrigovi u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske Meimurske županije uruena sportska oprema malonogometnom klubu iz Štrigove. Opremu je donirala središnjica ove udruge, a pored sportaša prigodne poklone dobili su i uenici koji su pokazali najbolje poznavanje dogaaja iz Domovinskog rata. Rije je o projektu pod nazivom “Djeca hrvatskih branitelja ulici NE, a sportskim klubovima DA“, kojim ova udruga oprema s kompletnom sportskom opremom, a djeci hrvatskih branitelja daruje nogometne lopte. Opremu je podijelila proelnica Odjela za humanitarnu djelatnost UDVDRRH Dubravka Kutleša Herljevi. Tom je prilikom kazala da je UDVDR je najvea hrvatska braniteljska udruga s više od 200.000 lanova organiziranih u 540 klubova i ogranaka. Ovom i drugim akcijama žele

Uruena sportska oprema malonogometnom klubu Štrigova

Dragovoljci Domovinskog rata darovali male nogometaše

pomoi djeci branitelja, ali i svim graanima tako da potiu zdrav nain življenja. Zamjenik župana Meimurske županije Zoran Vidovi tom je prigodom kazao da Meimurska županija podržava ovakve akcije jer najmlae podsjeaju da smo slobodu krvavo stekli. S braniteljskim udrugama s meimurskog podruja kvali-

tetno se surauje, inancijski se potpomažu predloženi projekti, aktivno se sudjeluje u obilježavanju obljetnica, a mnogo se radi i na senzibiliziranju javnosti za probleme koje u svakodnevnom životu branitelji imaju. Udruga je uruila i knjge i slikovnice Djejem vrtiu “Kockica” iz Štrigove. Na sveanosti su pored zamjeni-

ka Vidovia i proelnice Kutleša Herljevi, sudjelovali i naelnik opine Štrigova Stanko Rebernik, potpredsjednik UHDVDR za Sjevernu Hrvatsku uro Crkvenac, predsjednik Podružnice Meimurske županije UHDVDR Stjepan Horvat te predsjednik Ogranka Štrigova UHDVDR Branko Gregorini.

Grad akovec i Ekom preuzeli sportsku graevinu NK Sloga Grad akovec je s prvim danom nove godine preuzeo sportsku graevinu NK Sloga te njome sada upravlja GP Ekom d.o.o., ija je osnovna funkcija voenje i upravljanje sportskim graevinama od interesa Grada. GP Ekom tako sada, uz SRC Mladost, Macanov dom i Gradske bazene Marija Ruži, upravlja i sportskom graevinom NK Sloga. Bez dovoljnog broja kvalitetnih i prikladno opremljenih sportskih graevina teško je planirati, osmišljavati i realizirati procese sportske pripreme. Preuzeti objekt trenutno ko-

riste NK Sloga, STK akovec te Udruga Mura, a cilj je objekt uiniti dostupnim i ostalim sportskim klubovima i udrugama, ali i graanima akovca koji e svoje slobodno vrijeme s dolaskom toplijih dana željeti provesti uz rekreaciju. Sportski objekt ve je djelomino saniran, a u suradnji sa strunim službama Grada planira se nastavak sanacije te mogua investicijska ulaganja. Procjenjuje se da e troškovi osoblja i energenata za 2014. godinu iznositi oko 250.000 kuna. Za sada je zaposlen samo jedan djelatnik, domar.




31. sijenja 2014. SPORTSKI RIBOLOV

IVICA JAKUPAK novi je predsjednik ŠRD-a “Som” Kotoriba

Osvajanjem drugog mjesta postigli su povijesni rezultat meimurskog ribolova Izbornu godišnju skupštinu u subotu 25. sijenja u ribikom domu održali su lanovi ŠRD-a “Som” iz Kotoribe. Prije izbora novog rukovodstva, dosadašnji predsjednik Ivica Horvat podnio je izvješe o radu za minulu godinu. Društvo koje u svojim redovima okuplja 165 lanova, odradilo je 20 radnih akcija, akciju skupljanja otpadnog metala, ureenje doma, postavljanje deset klupica uz vodu Šudergraba, a najvea planirana investicija

ove godine je dugo oekivana zamjena krovišta. Natjecateljski ribolov vrlo je važan segment društva. Prošle godine bili su uspješni domaini Proljetnog kupa, Društvenog natjecanja, Ekipnog kupa i dvodnevne sve popularnije manifestacije Dani soma. Valja spomenuti i školu ribolova koju društvo provodi ve nekoliko godina. Horvat je tom prilikom zahvalio lanstvu, sponzorima i svima koji pomažu u radu društva. O rezultatima Poslovnica Prelog Glavna 5, 40323 Prelog 040 637 555 Poslovnica Čakovec tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") Poslovnica Ivanec V. Nazora 4 tel. 042 493 900

VALENTINOVO U PRAGU 3 dana 14. – 16. 02. 899,00 kn KARNEVAL U VENECIJI 2 dana 01. – 02. 03. 590,00 kn SAJAM CVIJEĆA I VRTOVA PORDENONE 08.03. 280,00 kn (djeca do 13 god. 240,00 kn) n) MAKEDONIJA 5 dana 02. – 06.04. 1.960,00 kn GARANTIRANI POLAZAK www.insulatour.com info@insulatour.com

je govorio predsjednik Natjecateljske komisije Drago Filipaši. Svakako najvei uspjeh u povijesti kotoripskog i meimurskog ribolova ostvarila je prva seniorska ekipa koja je na kraju Prve hrvatske ribolovne lige postala viceprvak države. Taj povijesni uspjeh ostvarili su Ivica Jakupak, Ivica Horvat, Nikola Filipaši, Mihael Horvat, Zoran Lipi, Darko Orehovec i kapetan Drago Filipaši. Jakupak, Filipaši i M. Horvat izborili su u pojedinanoj konku-

renciji majstoricu putem koje e pokušati izboriti ulazak u državnu reprezentaciju. Som posebnu pažnju posveuje radu s mladima. Njihovi kadeti na Sletu kadeta u Ludbregu osvojili odlino deveto mjesto izmeu 23 hrvatske ekipe. Na skupu je za novog predsjednika izabran Ivica Horvat (42) koji je 35 godina aktivni lan društva. Njegov zamjenik je Oliver Pogorelec, Vanja Radmani novi je tajnik, a Zoran Lipi blagajnik. Na ovim uspjesima estitao im je

zamjenik naelnika opine Kotoriba Roberto Ujlaki koji obradovao kotoripske ribie rekavši kako je dugo oekivana sanacija krovišta ribikog doma ove godine uvrštena u opinski proraun. – Savez sportskih ribolovnih

društava MŽ je ponosan na vaše društvo. Postigli ste najbolji rezultat u povijesti Meimurja što se ribolova tie. estitamo vam na tome i nastavite tako, poruio im je dopredsjednik Saveza Miljenko Perko. (af)


31. sijenja 2014.

Rekreacija ekr 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vratite svojem tijelu zdravu poziciju ramenog pojasa Dragi moji vježbai i oni koji e to tek postati, prošli tjedan smo imali vježbe za kralježnicu, pa je sasvim normalno da slijede vježbe za rameni obru. Svi znamo kako nam je ponekad teško nositi glavu i kako nam je vrat preesto ukoen. No, nije to sve, zbog puno sjedenja ili stajanja uz rad rukama trpimo bolove u leima, tonije u vratnom dijelu. Zašto je to tako i što se to tono dogaa u našem tijelu, pokušat u vam laiki objasniti. Puno nas koji radimo, svoje radno mjesto grijemo na stolici ili stojimo i radimo rukama, e tu se dogaa ono najgore za naš organizam i za naše tijelo. Da krenem iz poetka, ja trenutno sjedim i pišem, dakle, moj gornji dio tijela je nagnut prema naprijed, a torakalni dio kralježnice sam gurnula daleko prema iza. Kada bi svaki dan radila ovako i kada se ne bih ispravila i uspravila dogodile bi se vrlo loše stvari kao što su: skratili

bi se moji trbušni mišii, izdužili bi se leni mišii, opustili bi se mišii lopatica, rebra ne bi bila na svome mjestu nego bi se donji dio rebara malo po malo premjestio prema kralježnici, zdjelica nagnula prema naprijed, a noge opustile. Svi znamo emu služe rebra i zdjelica i što to uvaju, a to je cijeli mehanizam bez kojeg ne bi mogli živjeti. Pa sad to znai da godinama bilo na poslu ili kod kue nanosimo veliku štetu svojem lijepom i zdravom organizmu. Na kraju kosti drže mišie, a ne obrnuto, kako bi to barem trebalo biti. Dolazimo do toga da smo svjesni onoga što nam vježbanje donosi, a to je zdravlje. Ne vježbamo zbog estetskih razloga, dobro da, ima i toga, ali najvažnije je da vježbamo zbog našeg zdravlja. Važno je da imamo zdrave kosti i zglobove i jake i lijepo oblikovane mišie koji nam uvaju organizam i zdravlje. Ako ste zatvoreni prema naprijed u gornjem dijelu tijela, što znai

da su ramena blago nagnuta i zatvorena, sada emo ih ovim vježbama otvoriti, lopatice i ramena vratiti na svoje mjesto. Kada vratimo gornjem dijelu tijela pravilnu poziciju, a to možemo samo jaajui mišie ramenog pojasa, onda ete uoiti razliku na itavom tijelu. Zato nemojte ekati nego krenite odmah u akciju za zdravlje. Vježbe koje sam vam pripremila izvode se u polu u nju pa još imate kao bonus noge i s t r a ž njic u . Ako ste imali problema ili ih imate s koljenima, preporuujem da ove vježbe napravite dok sjedite na stolici ili na velikoj pilates lopti. Zadatak je sljedei: napravite sve ove vježbe tri puta dnevno i nakon vježbanja istežite gornji dio

tijela podižui ruke prema stropu. Za kraj vas sve lijepo pozdravljam i šaljem puno pozitivne energije. Vaša t renerica Ivana Posavec!

7 Vježba broj 1 Stanite u širinu ramena i spuste se u poluuanj. Stražnjica daleko prema iza, koljenom ne prelazite liniju palca na stopalu i lea držite zategnuta i ravna. Ruke postavite u poziciju “T“ i ramena daleko od ušiju pa lagano kružite 10 krugova u jednu i drugu stranu cijelom dužinom ruke u ramenom zglobu.

Vježba broj 2 Ostanite u poziciji od prije, sve isto kao i kod prethodne vježbe, samo ete iz pozicije “T“ rukama radi pregib u laktu i dlanovima krenu prema prsima, nadlakca ne mijenja svoj položaj, radite samo podlakcom. Napravite 10 ponavljanja.

Vježba broj 3 Rukama krenite prema stropu, ali pazite da su dlanovi paralelno s ramenima, nikako uži, a na izdah spuste lakteve prema podu, radite vrsto. Svjesno stisnite cijelu dužinu ruke. Napravite 10 ponavljanja.

Vježba broj 4

1

4a

2

3

4b

5a

Prekrižite dlanove i ruke, na izdah laktovima krenite prema stropu, ali

GRATIS TJEDAN PO VLASTITOM IZBORU

8

Vježba broj 5 Pružite ruke ispred sebe, a na izdah laktovima prema iza. Napravite vježbu 10 ponavljanja.

Vježba broj 6 Spojite podlakce i gurajte ih prema stropu malim kikevima. Napravite 20 kikeva.

Vježba broj 7 Postavite se u push up poziciju i naizmjence radite jednom pa drugom rukom, podižui je visoko prema stropu, a pogled za njom. Napravite 10 ponavljanja na svaku ruku.

Vježba broj 8 Napravite piramidu i izdahom krenite glavom prema podu, a udahom se vraate. Napravite 10 ponavljanja.

Vježba broj 9 Sjednite na stražnjicu, ruke postavite iza lea, noge jednu na drugu i dignite stražnjicu iznad poda. Radite male kikeve rukama, radite iskljuivo i samo rukama, a zdjelica je na miru. Napravite 10 ponavljanja na svaku nogu.

6

5b

Woman art-centar za rekreaciju, sport i ples Facebook: Woman Art – rekreacija i sport za žene Info tel. 098/989 67 82 Adresa: PC Aurora, Franje Puneca 2, akovec

Meimurske Novine i Woman Art vas daruju s treningom po vlastitoj želji

ramena daleko od ušiju. Napravite vježbu u 10 ponavljanja.

9


46

Ljudi i događaji

31. sijenja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RUSI imaju povjerenje u meimurske graevinare koji su izgradili reprezentativne objekte za O

Rezidencijalne apartm i Medvedeva izgradili M PIŠE: SINIŠA OBADI Ovih dana svi svjetski putovi vode upravo u Soi, koji je domain 22. Zimskih olimpijskih igara od 7. do 23. veljae 2014. i ugostit e oko 2.800 natjecatelja iz više od 80 zemalja, te oko 12 tisua predstavnika medija. Soi, grad u ruskoj regiji Krasnodar, proteže se na 147 kilometara obale Crnog mora. Njegovih 400 tisua stanovnika pripadnici su više od 100 etnikih skupina, zbog ega je Soi grad s najraznovrsnijom kulturom u Rusiji. Njegova povijest seže u doba Bizantskog carstva, kada su se stanovnici obale Crnog mora nazivali Soima. I dok veliki broj sportaša i njihovih pratitelja tek stiže

u Soi, jedan kontingent ljudi koji su gradili Olimpijsko selo i sportske objekte ovaj grad je ve napustio. Meu njima našla se i jedna skupina meimurskih graevinara koja je radila na rezidencijalnim objektima u kojima e boraviti ruski predsjednik, premijer i ostala visoka politika svita. Inae, objekti za ZOI Soi grupirani su u mjestu Adler na obali Crnog mora i 30 km udaljenom planinskom podruju Krasnaja poljana. Udaljenosti meu olimpijskim objektima na ZOI Soi 2014. bit e tako najkrae u povijesti Zimskih igara. Takoer prvi put u povijesti Zimskih igara sve dvorane za sportove na ledu smještene su u Olimpijskom parku. Do planinskog podruja, 48 kilo-

Na povratku u Hrvatsku veliko iznenaenje Na samom kraju prošle godine, uoi božinih i novogodišnjih blagdana, Meimurci su se nakratko vratili kui, gdje ih je doekalo veliko iznenaenje. Naime, rodbina, prijatelji i njihovi kolege iz firme iz prve skupine koja se vratila malo ranije pripremila im je doek iznenaenja. Njihov autobus “sluajno” je stao na benziskoj postaji na južnoj akovekoj zaobilaznici, po-

pularnom “Tankeru”, gdje su ih doekali njihovi najdraži uz obilje hrane, pia i živu glazbu, uz koju su zajedniki proslavili povratak i kratak odmor prije ponovnog rastanka i odlaska u “daleki svijet trbuhom za kruhom”, koji svojim vrijednim rukama zarauju i zaslužuju svaki njegov dio, a koji ponekad zbog odvojenosti od obitelji zna biti i tvrd, sa sedam kora. (so)

Završnu izvedbu na ekskluzivnom apartmanskom naselju za visoko pozicionirane goste na OI odradile su vrijedne ruke meimurskih majstora

metara udaljenog od Olimpijskog parka, posjetitelji Igara pristizat e novoizgraenom cestom ili željeznicom. A ono što je takoer novoizgraeno kesu ve prije spomenuti rezidencijalni apartmani na kojima su radili, kako Rusi to vole rei, najbolji graevinari na svijetu - Hrvati, još tonije - Meimurci.

Tvrtka iz Grabrovnika dobila posao u Soiju Okupljeni u firmi “LP Stil” iz Grabrovnika meimurski

Okupljeni u firmi “LP Stil” iz Grabrovnika meimurski su graditelji koji su preko austrijskog naruitelja koji se bavi samo gradnjom ekskluzivnijih objekata, kako nam je kazao prokurist u tom poduzeu Drago Flinec, došli do posla i u Soiju

su graditelji koji su preko austrijskog naruitelja koji se bavi samo gradnjom ekskluzivnijih objekata, kako nam je kazao prokurist u tom poduzeu Drago Flinec, došli do posla i u Soiju. Tu je rije o predsjednikim vilama, hotelima visoke klase i ostalim reprezentativnim objektima. Ono što je ve godinama prepoznatljivo u svijetu, a što se oito ne cijeni kod kue koliko bi se moralo, jest rad meimurskih ruku. Tako su Meimurci u dvije godine, koliko su boravili u Soiju, izgradili predsjednike rezidencije ruskog predsjednika Putina i premijera Medvedeva, zatim hotelski kompleks s tristotinjak soba u Olimpijskom selu u Krasnaja poljani. Zanimljivo je i to da su meimurski graditelji na zadovoljstvo domaina i naruitelja svoj posao završili kvalitetno i prije predvienog roka, tako da su na veliko “pomagali” i drugim izvoaima da stignu napraviti svoj dio posla.

Otvorili se drugi poslovi diljem Rusije

Uspješnim meimurskim majstorima njihovi najbliži pripremili su doek iznenaenja pri povratku iz Rusije

To, naravno, nije ostalo nezapaženo, pa je LP Stil zahvaljui svojoj, odnosno kvaliteti svojih pedeset radnika, koliko ih je tijekom dvije godine bilo u Soiju, dobilo gotovo izravne ponude za poslove


31. sijenja 2014.

Ljudi i događaji 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Olimpijske igre u Soiju, koje zapoinju 7. veljae

mane Putina Meimurci

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

Sjaj i bijeda meimurskog gastarbajterstva u Soiju O

d 7. do 23. veljae 2014. oi svijeta bit e uprte u ruski grad ili, bolje reeno, umjetno stvoreni grad - zimovalište gdje e se održavati XXII. Zimske olimpijske igre. Sportaši i njihovi navijai i obožavatelji radovat e se uspjesima i tugovati zbog neuspjeha svojih favorita. Svi e samo razmišljati o rezultatima te se tu i tamo diviti dobroj organizaciji i modernim borilištima. Nitko ili samo netko e razmišljati o ljudima koji su esto puta u neljudskim uvjetima gradili sportske i smještajne objekte, kako bi ove Olimpijske igre dobile epitet najboljih, najljepših i najskupljih. Meu tisuama graevinskih i drugih radnika iz cijelog svijeta koji su gradili objekte u Soiju bilo je i njih stotinjak iz Meimurja, koji su tamo dospjeli preko meimurskih tvrtki, ali i tvrtki izvan Meimurja, pa i izvan Hrvatske. I dok u recima pored donosimo priu o uspješnom poduhvatu i zadovoljnim radnicima jedne meimurske tvrtke, ovih dana potužilo mi se osmero mladih ljudi koji su radili u Soiju za jednu zagrebaku tvrtku, a nisu za posljednja tri mjeseca dobili plau. ažu kako ih je poslodavac dao maknuti iz Olimpijskog sela i više im se nije javljao. Oni pak više u selo nisu smjeli jer nisu imali oznake i redari, zaštitari i policija ih nisu unutra pustili. Nekoliko dana su se motali oko naselja i hostela gdje su

K

Majstorske ruke meimurskih graditelja pretvorile su drvo i kamen u kuice iz bajke

diljem Rusije, sada ve ne kao “trea ruka”, nego gotovo kao samostalni izvoai. (Izgleda da Rusi nisu zaboravili kako rade meimurski graevinari, koji su se iskazali još “u ono vrijeme”, kada je pojam za vrhunsku graditeljsku kvalitetu

jemo tu zaboraviti ni Zagorce, kazao je uz osmijeh Flinec), bez lažne skromnosti, sa svojom pameti, vrijednim rukama koje imaju, nema konkurenciju nadaleko od svojega rodnog kraja, posebno pak u završnim radovima, za što svi

Unutrašnjost jedne od soba u rezidencijalnom dijelu odmarališta u blizini Olimpijskog sela

diljem Europe bio i nekadašnji GK Meimurje.) Kao što smo ve spomenuli, kvalitetan posao je najbolja preporuka, pa e tako deki iz LP Stila tijekom ove godine i dalje ostati u Rusiji, ali jedan dio njih preseliti se u ipak malo toplije krajeve, jer, kako nam je otkrio Flinec, u pripremi je izvedba jednog projekta u puno toplijoj Nigeriji i Kanarskim otocima. Za kraj ono što je potrebno jednom istaknuti, što nas je zamolio i Drago Flinec, jest to da posao kako ga rade Meimurci (naravno, ne smi-

Vrhunska kvaliteta meimurskog graditeljstva ponovno je prepoznata u dalekoj Rusiji dobiju velika priznanja, a što opet donosi i nove poslove. Pitali smo i za onaj dio koji mnoge graevinare mui u Hrvatskoj - plaanje poslova. Tu Flinec ima samo jednu rije - fantastino. - To kako se vani cijeni rad ljudskih ruku (posebno meimurskih) nema veze s onim što imamo kod kue. Naime, u dvije godine svi su poslovi obavljeni u Soiju plaeni ne u dogovoreni sat, ve neki i prije dogovorenog roka.

bili smješteni, mislei kako e susresti gazdu. Kada su vidjeli da do toga nee doi, pokušali su u obližnjoj policiji prijaviti sluaj, ali im je reeno da otiu u hrvatsko veleposlanstvo u Moskvu, što znai nekih sedam tisua kilometara puta. Poniženi, gladni, neispavani potražili su nekoga s kime e se vratiti u Hrvatsku. etvorica su uspjela privoliti bosanskog kamiondžiju koji ih je uzeo sa sobom, dok su ostali dva po dva pronašli mjesto u kombijima slovenskih majstora i tako došli u Hrvatsku. Potražili su poslodavca, ali im je reeno kako je sa završetkom rada u Soiju i tvrtka zatvorena. Sada bi pravdu trebali potražiti putem suda, a kako kad novac nisu dobili, a trebali su dobiti oko 11 tisua dolara svaki. jerojatno i sigurno ima u Hrvatskoj puno ovakvih sluajeva, a ovo pišem zato što su me deki zamolili da napišem kako bi upozorili druge koji odlaze na sline poslove u strani svijet da prije nego tati i mami kažu ‘’dovienja’’ - dobro razmisle. A i mi kada budemo gledali Kostelia, Zrnia, Dima, Šamšala i druge skijaše, pomislimo i na one koji su izgradili sva ta velianstvena zdanja i da možda nisu za svoj posao kunu ili dolar dobili. vi koji nisu dobili plae sigurno e sve gledati suznih oiju i s puno tuge. Da barem naše oi nakon Kostelievih rezultata budu pune suza radosnica,

V

O

PIŠE: STJEPAN MESARI kad ve nee biti ovih mladia s kojima sam razgovarao i na koje mislim esto puta, jer znam djecu mojih poznanika koja takoer nisu esto puta dobila plau za svoj rad. Kanio sam inae pisati o besramnim ovrhama koje provodi FINA i zamoliti naše saborske zastupnike da govore o tom goruem i plamteem problemu, a manje o Perkoviu, Mustau, HTV dopisništvu, istospolnim brakovima, premda ni to nije nevažno. Ali zapljena neije cijele plae za, na primjer, dva mjeseca neplaenu RTV pristojbu, toga nigdje na svijetu nema, ak ni u Sjevernoj Koreji, koju naši politiari esto prikazuju kao pakao za ljude. Pakao je kad ne dobiješ plau i kad dobiješ nešto i onda ti FINA sve uzme, a ti ekaš kada e je ona ili netko deblokirati. Prednost sam dao dekima iz Soija, odnosno Peklenice, Središa, Prekope, Štrigove, Dragoslavca i Križovca.

Projekt „GASTROSTART“ u partnerstvu provode Centar za socijalnu skrb akovec, Osnovna škola Orehovica i Udruga za obrazovanje Roma UZOR. U projekt e biti ukljueno 20 korisnika koji e biti obrazovani za zanimanje pomonog kuhara. Tko se može ukljuiti? U program obrazovanja mogu se ukljuiti osobe koje zadovoljavaju svaki od slijedeih kriterija: - osobe romske nacionalne manjine - dugotrajno nezaposleni - završena osnovna škola - primatelji socijalne pomoi Zašto se ukljuiti? - kuhari su jedno je od 10 najtraženijih zanimanja na tržištu rada - obrazovani program za pomonog kuhara bit e kreiran da odgovara na potrebe i specifinu situaciju ciljne skupine - sudjelovanje u obrazovnom programu je besplatno - osiguran je prijevoz do mjesta održavanja nastave - organizirane radionice za djecu polaznika nastave koja su predškolske dobi - pružanje strune pomoi i priprema za traženje posla - omogueno predstavljanje steenih znanja i vještina potencijalnim poslodavcima Kako se ukljuiti? Ukoliko ste zainteresirani za ukljuivanje u projekt i zadovoljavate sve kriterije, svoje podatke (ime i prezime, datum roenja, adresu i broj mobitela/telefona) možete ostaviti osobno ili poslati poštom na adresu: Centar za socijalnu skrb akovec n/r Margareta Mihalic Jakova Gotovca 9 40 000 akovec

Projekt je financijski poduprt od strane Europske unije kroz program IPA, IV. komponentuRazvoj ljudskih potencijala.

Idiline vile u Soiju spremne su za prihvat gostiju


48

Ljudi i događaji

31. sijenja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ROMANTINI završetak Vincekovoga u Meimurju

Snijeg je donio ljepotu šetnje i druženja meu trsovima PIŠE: STJEPAN MESARI Najljepše, najromantinije i najveselije Vincekovo od svih koja su održana proteklih dana bio je Vincekov pohod 2014. u organizaciji Turistike zajednice i Opine te KUU-a “Sveti Jeronim” Štrigova, koji je održan zadnju sijeanjsku nedjelju.

Nezaboravni ugoaj Romantinost je proizveo snijeg koji je pao dan prije samog pohoda i šetnju kroz uvijek lijep štrigovski krajolik uinio nezaboravnom. Veselje su složili sami pohoditelji iz svih krajeva Meimurja, Prekodravlja, Prlekije i Prekmurja, a ljepotu pak sami vinogradari i svi ostali kod kojih su sudionici ovog pohoda zastali na okrjepi. Nije najvažnije, ali ovogodišnji štrigovski Vincekov pohod bio je i najbrojniji od svih dosadašnjih, s preko 400 sudionika.

Trsek moj, zbudi se, dosti si spal Tam gore na bregu trsek mi spi, stari japa ga tužno gledi. V roki gorine škarje drži, prigne se k njemu, pak mu veli: Trsek moj, zbudi se, dosti si spal, dugo na tebi snegek je spal. Z vinekom svojim krepil me buš, par leti življenja produkšal mi buš. Zato, moj trsek, ti zahvalan bum do zadnje vure poštuval te bum. (dio pjesme Ivana Glavine, koju je na pohodu izgovorio Josip Mikec)

Obred Vincekovog kod kiparice Vesne Osojniki

ce Novinšak u Trnovaku, dijelu naselja Železna Gora.

Vrhunac kod Novinšakovih Ima li romantinijeg Vincekovog igdje na svijetu

Prethodni Vincekovi pohodi održani su po toplom vremenu i bez snijega. Štrigovski je obilovao snijegom i svim ljepotama, gotovo arolijama, koje može pružiti snijeg u kolopletu sa suncem, trsjem i prignutim granjem. Stoga su budili trseka koji je spal pod snegom

Novinšakovi su obilato poastili pohoditelje

Mladi vinari med trsjem v snegu

Obredi obrezivanja, zalijevanja i blagoslova trsova obavljeni su na imanjima obitelji Preiner u Svetom Urbanu, OPG-u “Perho” u Jurovaku, Galeriji na otvorenom u Grabrovniku te imanju obitelji Mihaela i Ani-

Upravo kod Novinšakovih pohod je dostigao svoj vrhunac zbog toga što se imanje nalazi na lijepom brežuljku, što su domaini ponudili obilje vina, jela, rakije i aja, te ljubaznošu sve pohoditelje uinili sretnim i zadovoljnim. Meštar cijelog pohoda Josip Mikec svakog

trenutka i na svakom mjestu znao je ponuditi “štiklec” koje je ljude razveselio i potaknuo na razna promišljanja. Štrigovski Vincekov pohod završio je druženjem svih sudionika u Cuuveu i avleku negdje do pred jutro sljedei dan. Sveanosti Vincekova u Meimurju 2014. završile su u ponedjeljak 27. sijenja svetom misom u akovekoj crkvi Svetog Nikole biskupa i druženjem vinogradara i franjevaca u samostanskoj blagovaonici.

Zato, brati, pijmo ga - Rebernik i Valkaj

Daj Bog kaj k leto budemo na svetu skup živeli


31. sijenja 2014.

Ljudi i događaji 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U NEDJELJU 2. veljae “Hodnja uz Muru” u Kotoribi

Pohod uz Muru u dužini od 14 km

TURISTIKA zajednica Grada Preloga organizirala je izlet u gornji dio Meimurja

Preložani veselo proslavili Vincekovo kod vinara: Jakopia, Horvata i Kunia Meimurje ima svoje ceremonije i obiaje koji se odnose na urod vinove loze, a neki od njih sežu ak i u davna pretkršanska vremena. Jedan od njih je i Vincekovo koje se obilježava krajem sijenja, doba godine koje znai poetak vinogradarske godine. Tradicionalno se Vincekovo u narodu slavi potaknuto vjerovanjem da e se na taj nain osigurati dobra rodnost vinove loze u godini koja predstoji, no

MEIMURJE PLIN INFO Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

DISTRIBUTERA PLINA kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

Sprijeit ete nesreu i život uiniti bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtnika 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - PROSINAC 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

manifestacija “Vincekovo” danas je prilagoena brojnim posjetiteljima, obožavateljima vina i prirode. Turistika zajednica Grada Preloga organizirala je izlet povodom Vincekova. Prva postaja bila je Štrigova, a potom je uslijedio obilazak vinske ceste i degustacija vina, uz obred rezidbe kod vinogradara Jakopia, Horvata i Kunia. Veera je bila u Terbotzu, uz svirku tamburaša. (Foto: Stjepan Narana)

“Hodnja uz Muru” nakon tri godine ponovno stiže u Meimurje. Meunarodna akcija tradicionalno se od 2000. godine organizira povodom Svjetskog dana movara. 2011. godine domain je bila Javna ustanova “Meimurska priroda”, koja je u Križovcu okupila više od 500-tinjak hodaa i brojnošu sudionika bila jedna od najveih do sada. Akcija tradicionalno okuplja sudionike iz etiri susjedne zemlje (Austrije, Slovenije, Maarske i Hrvatske). Ove godine ponovno stiže u Meimurju, i to ovaj put u Kotoribu. Oekuje se velik broj sudionika, a pozvan je i Vlado Kreslin, popularni slovenski glazbenik, koji je nedavno izdao album naziva “Umjesto koga roža cveti”, koji donosi kompilaciju s prepjevima njegovih najveih pjesama na hrvatski jezik.

Program i satnica voenog pohoda Mjesto susreta je Društveni dom, stolnoteniska dvorana Kotoriba, u 9.30 sati. Program e zapoeti pozdravnim govorom Meunarodnog odbora za zaštitu Mure i gostiju iz Slovenije, Austrije, Hrvatske i Maarske. U 10.30 sati zapoet e voeni pohod uz Muru u dužini od oko 14 kilometara. Topla užina i pie dostupni su uz participaciju od 45 kuna po osobi. Preporuuje se vodootporna obua i odjea, primjerena vremenu. Za sve dodatne informacije kontakt osoba u Hrvatskoj za Meimursku prirodu je Mihalea Mesari (+385 95 801 6873, nadzor@medjimurskapriroda.info). (rr)


50

Informacije OTVORENI NATJEAJI ZA

ZAPOŠLJAVANJE U MEIMURSKOJ ŽUPANIJI VOD HRVATSKI ZA

ANJE 4. Multi-star d.o.o. ako6. Ca e bar Amadeus, PlešZA ZAPOŠLJAV 396-819 KOVEC: vec, traži 3 blagajnika/blaISPOSTAVA A kovec 166A, traži konobar/ 646-740 G: ELO ISPOSTAVA PR SREDIŠE: gajnice u automat klubu na konobarica na neodreeno ISPOSTAVA M. 00 543-2 neodreeno vrijeme, posla vrijeme, javiti se na mob. 2. Asgard j.d.o.o., D. Kraljevec, traži konobar/ pismenu zamolbu na adresu: 095 908 1063 ili 099 681 konobarica u ca e baru na odreeno vrijeme, Koprivnica 48 000, Zrinski trg 4522 do 31.01. osobni dolazak u Thriller u D. Kraljevec, javi 7 ili na email: mulstar.doo@gmail.com do se na mob.098 692 540 do 07.02. 7. Krma “Na Voglu” Trnovec 7, traži konobar/ 31.01. konobarica na odreeno vrijeme, javi se na 3. Auto škola Prilok d.o.o. Prelog, traži instruk5. Majoko d.o.o. Dunjkovec, Glavna 9, traži tel. 040 858 501, do 31.01.2014. tor/instruktorica B kat. sa uvjema za predakuhar/kuharica i konobar/konobarica na vaa na odreeno vrijeme, javi se na mob. odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 802 8. Agromeimurje d.d. akovec, R. Boškovia 091 6453 555 do 07.02. 10, traži mehaniar/mehaniarka polj. stro273, do 31.01. jeva i mehanizacije na neodreeno vrijeme, poslati pismenu zamolbu na gornju adresu ili email: marijan.skvorc@agromedjimurje. REPUBLIKA HRVATSKA hr do 31.01.2014.

1. Malenovi d.o.o. akovec, traži konobar/ konobarica na odreeno vrijeme, javi se na mob. 091 1920 800 do 31.01.

31. sijenja 2014.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE I GOSPODARSTVO Odsjek za provoenje dokumenata prostornog ureenja i izdavanje akata o gradnji akovec, Kralja Tomislava 15 KLASA: UP/I-361-02/13-01/13 URBROJ: 2109/2-05-02-14-05 akovec, 29. sijenja 2014. godine

Grad akovec, Upravni odjel za prostorno ureenje i gospodarstvo, Odjek za provoenje dokumenata prostornog ureenja i izdavanja akata o gradnji temeljem odredbe lanka 23. stavka 1. i 2. i lanka 24. stavka 3. Zakona o postupanju i uvjema gradnje radi pocanja ulaganja (Narodne novine broj 69/09., 128/10., 136/12. i 76/13.), u upravnom postupku izdavanja rješenja za graenje

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama u k.o. akovec za koje se izdaje rješenje za graenje te vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno granie s nekretninama na kojima se planira zamjena 10 kV kabelskog voda da izvrše uvid u glavni projekt za izdavanje rješenja za graenje za zamjenu 10 kV kabelskog voda u akovcu izmeu TS 35/10(20) kV AKOVEC »PARK» i TS 10/0,4 kV AKOVEC »SOLITERI O.KERŠOVANIJA» (br. 211) na k..br. 2415/3, 2349/2, 2349/3, 5511, 5476/3, 2275, 2285 i 2284 u k.o. akovec u postupku koji se vodi po zahtjevu trgovakog društva HEP – Operatora distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, ELEKTRE akovec, Žrtava fašizma 2 Uvid u glavni projekt radi izjašnjenja mogu izvrši: - osoba s dokazom da je stranka u postupku (izvadak iz zemljišne knjige/izvod iz posjedovnog lista, kopija katastarskog plana, osobna iskaznica ili druga isprava za dokaz identeta) - punomonik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 10. veljae 2014. godine u vremenu od 9 do 11 sa u Odsjeku za provoenje dokumenata prostornog ureenja i izdavanja akata o gradnji, u akovcu, Kralja Tomislava 15, soba br. 213. Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke ili punomonika stranke, uskrat e se mogunost uvida u glavni projekt. Rješenje za graenje za traženi zahvat u prostoru može se izda iako se stranka ili njezin punomonik ne odazovu ovom pozivu.

10. Caffe bar Dragon, Mursko Središe, traži konobar/konobarica na neodreeno vrijeme, javiti se na mob. 099 207 6245 do 31.01.2014. 10. Barfly obrt, Orehovica, traži konobar/ konobarica na odreeno vrijeme, javi se na mob. 095 197 0025, do 31.01.2014. 11. Djeji vrti Kotoriba, Ignaca Svetomarnskog 1, traži odgojitelj/odgojiteljica predškolske dobi za struno ospos. bez zasnivanja radnog odnosa, javi se na tel. 040 682 038, do 13.02.2014 12. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Pretenec, traži gra. limar/limarica i soboslikar/soboslikarica na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 5g, javi se na mob: 091 5370 317, do 10.02.2014.

stvo 1g, javiti se na mob. 098 9229 105, do 31.01.2014 24. Ellit d.o.o. Hodošan, Glavna 2, traži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 528 570 ili na adresu do 16.02.2014 25. TMR Paško d.o.o. Sv. Marn na Muri, traži voza/vozaica villjuškara na neodreeno vrijeme, posla pismenu zamolbu na email: info@paskovoce.com ili poslati na faks: 01 245 0069, do 31.01.2014. 26. Slastiarstvo Cvek, akovec, traži prodava/prodavaica pekarskih proizvoda i samostalni pekar/pekarica na neodreeno vrijeme, javi se na tel.040895525ilina email: racunovodstvo@cvek.hr do 31.01.2014. 27.Tremakd.o.o.Domašinec,tražiekonomist/ ekonomisca markenga i 4 zavarivaa/zavarivaice na neodreeno vrijeme, potrebno radnoiskustvo1g.,mjestoradaVaraždin,javi se na tel. 040 863 923 ili email: lidija.visnjic@ tremak.eu do 31.01.2014. 28. Dijamant Keramika d.o.o. akovec, traži 4 keramiara/keramiarki na odreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob. 091 5706984 do 22.02.2014 29. Mariteks j.d.o.o. Mihovljan, traži šiva/ šivaica rukavica na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 260 087 ili poslati na email: nadj@ck.t-com.hr do 07.02.2014

46. Aluplastik Josip Pintar, Mala Subotica, traži tehnolog/tehnologinja pvc stolarije za strunoospos.bezzasnivanjaradnogodnosa, javiti se na email: aluplastik.pintar@gmail. com do 20.02. 47. Zdravstvena ustanova “Ljekarna Poua” akovec, I.G. Kovaia 20, traži magistar/ magistra farmacije za radno mjesto Belica na neodreeno vrijeme, potrebna licenca za samostalni rad, javi se na tel. 310 682, 311 000, 0913337130naemail:info.ljepo@gmail.com do 20.02. 48. DG SPORT d.o.o. M. Gupca 102, Prelog, traži konobar/konobarica za struno osp. za rad; kuhar/kuharica za struno osp. za rad; konobar/konobarica na odreeno vrijeme za radnomjestokonobarapotrebnoznanjeengl. i njem. jezika. Pismena zamolba na adresu “Za natjeaj” i za koje radno mjesto do 10.02. 49. Pavlic-asfalt-beton, akovec, Školska bb, tražiautomehaniar/automehaniarnaodreeno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na tel. 040 655 525 do 10.02. 50. Muraplast d.o.o. Industrijska zona bb, Kotoriba, traži komercijalist/komercijalisca na odreeno vrijeme, pismena zamolba na adresu ili na email: posao@muraplast.com do 22.02. više inf.na hzz.hr 51. Smar lex d.o.o. Zagreb, ul. Grada Vukovara, traži 5 terenskih prodajnih predstavnika/ predstavnicanaodreenovrijeme, javisena

email: prijava@smartlex.hr do 10.02. 52. Milenijum-zdravlje j.d.o.o. akovec, traži telefonist/telefonisca u cool centru na odreenovrijeme,javisenamob.095 197 6644ili na email:vresklaci@gmail.com do 07.02. 53. U.O.Arka, Sv. Marn na Muri, Trg sv. Marna 8, traži kuhar/kuharica na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 181 2074 do 15.02. 54. Kvantum d.o.o. akovec, traži 5 soboslikara/soboslikarki na odreeno vrijeme, javi se na tel. 040 391 805 ili posla email: alan. kolar@kvantum-gradnja.hr do 08.02. 55. Udruga ACT akovec, traži kuhar/kuharica na neodreeno vrijeme za rad u restoranu catering Domae jelo. posla pismenu zamolbu na email: info@actnow.hr do 12.02. 56. Kozar IN d.o.o. akovec, I. Mažurania 28/a, traži 2 zidara/zidarice; 2 tesara/tesarice i gra. tehniara na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 493 150 do 26.02. 57. Ugostelj Gordana Žvorc Ivanovec, traži 3 konobara/konobarice na neodreeno vrijeme, mjesto rada Ivanovec/Sv.Križ. Osobni dolazak na adresu V. Nazora 9, Ivanovec, javi se na mob. 098 180 3492 ili se javi email: caffeas@net.hr do 15.02. 58. Stolarski obrt vl. Z. Belovi, Jalšovec, traži stolar/stolarica na odreeno vrijeme, javi se mob. 098 546 172 ili tel. 040 851311 do 10.02.

13. Metal dekor d.o.o. Ivanovec, P. Miškine 24, traži zavariva/zavarivaica na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 1g., osobni dolazak na adresu do 09.02.2014.

30. OMT d.o.o. Ivanovec, traži cnc gloda/cnc glodaica; cnc tokar/cnc tokarica i kontrolor/ kontrolorka strojne obrade na neodreeno vrijeme, javiti se na tel. 040 338 120 do 31.01.2014.

14. Ca e bar “Mar”, Prelog, akoveka 105, traži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, radno iskustvo 1g., osobni dolazak na adresu ili zva na mob: 098 964 3111, do 31.01.2014.

31. AUTO MOTO CENTAR ME IMURJE d.o.o. akovec, traži autoelektriar/autoelektriarka naodreenovrijeme,posla pismenuzamolbu na: Športska 8, akovec, do 31.01.2014.

15. Ema teks, Mursko Središe, Poljska 43, traži šiva/šivaica na odreeno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili zva na mob: 098 9595 930 ili 099 2120 553, do 15.02.2014

32. Imprimis d.o.o. akoveka 128, Strahoninec, traži konobar/konobarica na odreeno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili na mob:095 186 9425, do 20.02.2014.

16. Djeji vr Grlica, Šenkovec, M. Tita 34, traži kuhar/kuharica na neodreeno vrijeme, osobni dolazak na gornju adresu do 15.02.2014.

33. Puri d.o.o. - Friz. salon Backstage, I.G. Kovaia 36, akovec, traži frizer/frizerka na odreeno vrijeme, javi se na tel. 040 385 055 ili osobno na adresu do 03.02.2014.

za davanje u zakup prostora Djejeg vrtia u vlasništvu Opine Pribislavec

17. Vrbi & Dora akovec, traži 2 kuhara/kuharice i konobar/konobarica na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 098 160 1509 do 31.01.2014.

34. AC Instalacije, Pribislavec, traži instalater/ instalaterka grijanja iplinoinstalater/ instalaterka na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 098 303 764 do 20.02.2014.

18. Krojaki obrt “Zanos”, Šenkovec , traži šiva/šivaica teksla na odreeno vrijeme, radno iskustvo 2g., javi se na mob. 091 894 6688 do 31.01.2014.

35. Saturo d.o.o. Strahoninec, traži kozmear/kozmearka na neodreeno vrijeme, javi se na tel. 040 333 256 ili na email: marijana. knezic@gmail.com do 20.02.2014.

19. Ljekarna Kova, akovec, traži magistar/ magistra farmacije na neodreeno vrijeme, javi se na e-mail: ljekarna.kovac@gmail.com do 5.2.2014.

36. Stolarija Dragon, Mihovljan, J.H. Zdelara 7, traži 2 armiraa/armiraice na neodreeno vrijeme, javiti se na mob. 099 207 6246, do 31.01.2014.

20. Ca e bar “Mi-ni” akovec, traži konobar/ konobarica na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 916 2910 do 31.01.2014.

37. Mega metal d.o.o., Kotoriba, traži inženjer/ inženjerka strojarstva-tehnolog; 2 bravara/ bravarice; 2 autolakirera/autolakirerki na neodreeno vrijeme, posla pismenu zamolbu: Nedeliše,Varaždinska 45 ili email: megametal@ck.t-com.hr do 31.01.2014.

1.Predmet zakupa Objekt Djeji vr Pribislavec, Kaštelska 14, Pribislavec. a) zgrada bruto površine od 277 m2, b) pripadajue zemljište - dvorište od 920 hv ( kat. est. broj 2158 k.o. Pribislavec). 2. Poetna cijena: mjesena zakupnina predmeta zakupa iz toke 1. pod a) i b) iznosi 1.100 EUR-a (izraun u protuvrijednos u kunama na dan ispostave rauna). Tekue održavanje objekta i zemljišnog prostora je obveza budueg zakupca, a invescijsko održavanje opine Pribislavec. 3. Namjena i rok: iskljuivo obavljanje djelatnos predškolskog odgoja (jaslice i djeji vr). Budui zakupac je dužan osigura potrebnu opremu, namještaj, inventar i didakka sredstva za realizaciju programa – djelatnos predškolskog programa. Rok zakupa je 5 godina s mogunošu produženja. 4. Pravo sudjelovanja i sadržaj ponude: pravo sudjelovanja imaju pravne osobe registrirane za obavljanje djelatnos predškolskog odgoja, odnosno osobe koje prilože dokaz o dostavi dokumentacije o osnivanju ustanove. Uz pismenu ponudu mjesene zakupnine potrebno je dostavi sljedeu dokumentaciju: • izvod iz sudskog registra s naznakom djelatnos, odnosno dokaz o prijavi upisa osnivanja ustanove • odobrenje nadležnog ministarstva i vericirani program rada ustanove za navedeni rok • izjavu da prihvaa nadzor nad obavljanjem djelatnos od strane zakupodavca • spisak djelatnika sa strunim zvanjima za obavljanje predškolskog odgoja sukladno pedagoškim normama za obavljanje predmetne djelatnos. Ponude bez navedene dokumentacije nee se razmatra. 5. Kriteriji za odabir ponude: najviša ponuena cijene zakupnine na mjesec, koja zadovoljava ostale uvjete iz natjeaja. 6. Dostava ponuda: pisane ponude se dostavljaju na adresu: Opina Pribislavec, Brae Radia 47, Pribislavec, 40000 akovec, u roku od 15 dana od dana objave natjeaja, s naznakom ‘’ne otvaraj- natjeaj za zakup poslovnog prostora Djeji vr’’. 7. Razmatranje ponuda: od prispjelih ponuda odabrat e se najpovoljniji ponuditelj u roku od 15 dana od dana zakljuenja natjeaja, na osnovu kriterija s kojim e se zakljui ugovor o zakupu. Svi ponuditelji e bi obaviješteni o rezultama natjeaja, u roku od 8 dana nakon proteka vremena od odabira najpovoljnijega ponuditelja. Opina Pribislavec zadržava pravo poništenja natjeaja. 8. Mogunost informiranja: sve obavijes o predmetnom objektu i prostoru mogu se dobi na telefon 040/360-211, svakim radnim danom od 08,00 do 15,00 sa kao i razgledavanje istog za vrijeme trajanja javnog natjeaja. Opinska naelnica Opine Pribislavec

21. Graditeljstvo Patrik d.o.o. Pretenec, traži zidar/zidarica; tesar/tesarica na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 5g., zva na mob. 091 5370 317 do 10.02.2014. 22. Industrija konfekcije,gra. i turizam d.o.o. M. Središe, Poljska 43, traži 2 šivaa/šivaica naodreenovrijeme,javiseosobnonaadresu ili na mob. 099 2120 553, do 31.01. 23. Kekeš d.o.o. Prelog, traži 2 bravara/bravarice sa znanjem g postupka zavarivanja na odreeno vrijeme, potrebno radno isku-

REPUBLIKA HRVATSKA - ŽUPANIJA ME IMURSKA

GRAD AKOVEC Upravni odjel za komunalno gospodarstvo Klasa: 340-09/14-08/15 Ur.broj: 2109/2-08-14-02

Grad akovec u suradnji s Policijskom upravom meimurskom raspisuje

natjeaj za obavljanje poslova u prometnoj jedinici mladeži grada akovca Za sudjelovanje u natjeaju potrebno je: - srednja školska sprema (SSS) - posjedovanje važee vozake dozvole - osobna iskaznica - dokaz o napunjenih 18 godina - domovnica - dokaz da je kandidat državljanin RH Natjeajnu dokumentaciju koja se sastoji od kopija dokaza gore spomenuh uvjeta i telefonskog kontakta prijavitelja potrebno je dostavi u Grad akovec, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, Kralja Tomislava 15, akovec, s naznakom “Natjeaj - prometna jedinica mladeži” najkasnije do 10.02.2014. godine u 12:00 sa.

38. Protega teksl d.o.o., V. Nazora 37, Prelog, traži3šivaa/šivaicenaodreenovrijeme,javi se na mob. 091 2328053 ili osobni dolazak do 20.02.2014. 39. Junior d.o.o. akovec, traži pekar/pekarica na odreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., javi se na mob.098 396 933 40. Complex-inst j.d.o.o. Pribislavec, traži 3 montera/monterki grijanja na odreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2g., javi se na mob. 098 210 166, do 31.01.2014. 41. Servis vozila MM d.o.o. Nedeliše, V. Nazora 17, traži autolimar/autolimarica na neodreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo 2 g., javi se osobno na adresu ili na mob. 098 807 843, do 10.02. 42. Atlas tours d.o.o. Varaždin, traži djelatnik/ djelatnica u turiskoj agenciji na odreeno vrijeme, posla zamolbu na email: goran@ atlas-tours.hr do 23.02. 43. Primabiro d.o.o. akovec, Zrinsko frankopanska 23, traži 4 kv bravara/bravarice, 4 zavarivaa/zavarivaice mig postupkom i 4 zavarivaa/zavarivaice tig postupkom na odreeno vrijeme, osobni dolazak na adresu ili poslati email: m.pongrac@primabiro. hr do 31.01. 44. Autocentar-Bratuša d.o.o., Preloška 38, akovec, traži automehaniar/automehaniar na odreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., posla pismenu zamolbu na adresu ili na email: servis-ck@acbratusa.hr do 01.02. 45. Keramiarski obrt Kramar, D. Pustakovec, tražikeramiar/keramiarkananeodreenovrijeme, javi se na mob. 098 600 139, do 22.02.

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA PRIBISLAVEC Opinska naelnica Temeljem Odluke o raspisivanju javnog natjeaja za davanje u zakup prostora Djejeg vra Pribislavec od strane Opinskog vijea od 26.09.2013. godine, objavljuje se

NATJEAJ


31. sijenja 2014.

Informacije 51

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

IZO-SERVISI d.o.o.

ဖ  ,Â?နœနœနŠ¥ŠĝÂ?“š

za graevinarstvo, montaĹžu i trgovinu, Slavonski Brod

radi poveanog opsega posla traŞi viťe radnika za slijedea radna mjesta: - izolater-monter -limar- kroja (obraiva lima za industrijsku izolaciju ) -bravar-cjevar -skelar –monter (skele layer) Za sva radna mjesta potrebno iskustvo za samostalan rad , takoer poŞeljno je znanje njemakog jezika. Sve informacije na tel: 091/4855-342; 091/4855343 ili 091/4855-339 ili na e-mail: dubravka.izoservisi@gmail.com

ÂĄÂŚÄ…Â¤Â¨Âœ¯ŠŒ£—Œ‘ŽÂ?¥“¨Š¤šŽ¯Šą¤“¤Ž Pavlinska 5, 42000 VaraĹždin Tel: 042/404-840, Fax:042/404-845 E-mail: arsenal@arsenal-ivezic.hr Web: www.arsenal-ivezic.hr OIB: 18109390092 Ĺ˝iro-raun: HR9023600001101748224

TRAŽIMO AMBICIOZNU, POUZDANU I ODGOVORNU OSOBU ZA RADNO MJESTO :

PREDSJEDNIK UPRAVE / DIREKTOR DRUĹ TVA

Uvje: - visoka struna sprema graevinske struke / VSS, mag. - minimalno 5 godina radnog iskustva na vodeim pozicijama u proizvodnim djelatnosma - poznavanje graevinarstva i trĹžiĹĄta Od kandidata oekujemo razvijene analike, prezentacijske i komunikacijske sposobnos, akvno koriĹĄtenje raunala (MS O ce) kao i akvno koriĹĄtenje barem jednim stranim jezikom u govoru i pismu u poslovne svrhe te vozaku dozvolu B kategorije. VaĹĄu zamolbu sa Ĺživotopisom dostavite u pismenom obliku u roku od 8 dana poevĹĄi od dana objave ovog oglasa na adresu: TEAM d.d. (ljudski resursi) Mursko SrediĹĄe, Rudarska 1 ili e-mail: kadrovi@team.hr

Tiskara PRINTEX traŞi motivirane, odgovorne i strune osobe za radna mjesta: 1. GRAFIAR PRIPREME (DTP)/GRAFIKI DIZAJNER – 1 izvrťitelj - SSS ili VŠS, poŞeljno iskustvo na poslovima grake pripreme i dizajna - napredno poznavanje rada na raunalu i izvrsno poznavanje strukovnih so ware-a ADOBE PAKET (PHOTOSHOP, ILLUSTRATOR, INDESIGN i dr.) - poznavanje principa ska i grake pripreme - dobro poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu - Şelja za radom i usvajanjem novih znanja 2. GRAFIAR U OFFSET TISKU – 1 izvrťitelj - SSS, min. 3 godine radnog iskustva na poslovima OFFSET ska - dobro poznavanje rada na skarskim strojevima Heidelberg - Şelja za radom i usvajanjem novih znanja 3. GRAFIAR U DORADI – 1 izvrťitelj - SSS, min. 3 godine radnog iskustva na poslovima grake dorade - dobro poznavanje rada na doradnim strojevima (linije za meki uvez klamanjem, ljepljenjem, falcerice, rezaice i dr.) - Şelja za radom i usvajanjem novih znanja 4. RADNIK U SITOTISKU – 1 izvrťitelj - SSS, poŞeljno radno iskustvo na poslovima sitoska - Şelja za radom i usvajanjem novih znanja Odgovarajuim kandidama nudi se ugovor o radu na neodreeno vrijeme, uz uvjet zadovoljavanja probnog roka. Putni troťkovi plaeni su djelomino. Životopis i prijavu posla zakljuno do 07.02.2014. na e-mail adresu sasa@printex.hr

o prodaji parcela za stambenu izgradnju u Prelogu

Tvrtka Arsenal-Ivezi d.o.o. VaraĹždin prima u radni odnos

ZaĹĄtitara-tehniara viĹĄe izvrĹĄitelja (m/Ĺž)

Uvjeti: x Struni ispit za zaĹĄtitara-tehniara x ViĹĄegodiĹĄnje radno iskustvo (min 2 godine) x Poznavanje sustava vatrodojave x Poznavanje IP sustava videonadzora x UmreĹžavanje sustava videonadzora x Poznavanje sustava protuprovale x Poznavanje ostalih podruja tehnike zaĹĄtite x Informatika pismenost

1 izvrťitelj – m/Ş, mjesto rada: Mursko Srediťe Opis zadataka i odgovornos: - voenje, organizacija, nadgledanje i razvoj akvnos druťtva - planiranje i provoenje poslovne strategije druťtva - odgovornost za pripremu i realizaciju poslovnih planova druťtva

NATJEAJ



Mjesto rada: VaraĹždin, povremeni terenski rad

Sagradili smo stone graevina koje su svjedoci TEAM-ove vrhunske kvalitete graenja

Temeljem zakljuka Gradskog Vijea Grada Preloga o prodaji graevinskog zemljiĹĄta na podruju dijela naselja Jug u Prelogu (KLASA: 406-01/09-01/26, URBROJ: 2109/14-01-09-1 od 13.07.2009. godine) Gradonaelnik Grada Preloga raspisuje

VaĹĄe molbe i Ĺživotopise ĹĄaljite na e-mail: arsenal@arsenal-ivezic.hr ili na adresu: Pavlinska 5, 42000 VaraĹždin, uz naznaku „Natjeaj za zaĹĄtitara tehniara“, najkasnije do 10.02.2014.

IZ MATINOG UREDA

IMENDANI I BLAGDANI petak, 31. sijenja – Ivan Bosco, Vanja subota, 1. veljae – Brigita, Gita, Sever nedjelja, 2. veljae – SVIJE NICA ponedjeljak, 3. veljae – BlaŞ, Vlaho utorak, 4. veljae – Veronika jeruzalemska srijeda, 5. veljae – Agata, Agica, Jagoda etvrtak, 6. veljae – Doroteja, Tea, Dorica

DUHOVNI VELIKAN

Veronika jeruzalemska, 4. veljae Veronika je bila mlada, stasita i lijepa djevojka i Ĺživjela je u vrijeme Isusa Krista. Sluajno se naĹĄla u Jeruzalemu u trenucima kada su krvnici Isusa vodili na Golgotu da ga raspnu. Veronika je u obliĹžnjoj trgovini kupila jednostavan, ali lijep i topao rubac. Kada je izaĹĄla iz trgovine, progurala se meu masu ljudi i ugledala ranjenog, krvavog i znojnog Isusa kako posre nosei na sebi teĹĄki kriĹž. Neka nepoznata sila dala joj je snage da mu se pribliĹži i pruĹži rubac kojim je Isus obrisao svoje izmueno lice. Veronikin rubac postao je relikvija koja se uva u rimskoj crkvi Svetog Petra. (sm)

ROENI KEREM HORVAT, SIN NADE I LJUBOMIRA; LEONA KRIĹ TOFI , K I JELENE I ANDREJA; RUBEN LUI , SIN SABINE I NENADA; TOMO TURK, SIN MIHAELE I SINIĹ E; NEVA HORVAT, K I MAJE I NIKOLE; IVAN ZADRAVEC, SIN KARMEN I DANIJELA; KEVIN KIMANOVI , SIN JASMINE I SRANA; LANA MATOĹ A, K I EDITE I ANDREJA; BORNA FEGEĹ , SIN EMINE I MIHAELA (akovec)

VJENANI INES PALAŠEK I JERKO VUGRINEC (akovec); ANA HORVAT i DRAŽEN ŠPOLJARI (Nedeliťe); BOŽO IVANI I ANICA VIDOVI , KARLO BLAGUS I SLAANA ZADRAVEC (Prelog)

UMRLI MARIJA PAVLIC R. JUREC RO. 1951.; MARIJA TOPLIANEC R. KVATERNIK RO. 1924.; JULIJA GOLUB R. HORVAT RO. 1929.; SABINA TUKSAR R. LISJAK RO. 1928.; STJEPAN BRATKOVI RO. 1941.; DRAGUTIN PATAFTA, RO. 1954.; SLAVICA BUBEK R. BRANIĹ A RO. 1934.; DANIJEL NOVAK RO. 1925.; STANISLAV TKALEC, RO. 1934.; KLARA TOMAĹ I R. BACINGER RO. 1921. (akovec); EVA NOVAKOVI R. EMERIKA RO. 1928.; JOSIP POLGAR R. 1928.; LJUBICA JANEC R. KOVA RO. 1928.; ANDRIJA LISJAK R. 1919. (Dekanovec); VLADIMIR MUTVAR R. 1958. (M. SrediĹĄe); ZVONIMIR OREĹ KI r. 1958. (NedeliĹĄe); IVAN MARETKO ro. 1927., STJEPAN HORVAT ro. 1943. (Prelog)

I Dana 11. 02. 2014. godine s poetkom u 12,00 sa provest e se javno nadmetanje za prodaju u vlasniťtvo 8 parcela za stambenu izgradnju na podruju dijela naselja Jug u Prelogu (podruje Izmjena i dopuna DPU dijela naselja Jug u Prelogu) i to: kat.est.br. 2433/1 paťnjak od 640 m2 kat.est.br. 2433/2 paťnjak od 640 m2 kat.est.br. 2433/3 paťnjak od 640 m2 kat.est.br. 2433/8 paťnjak od 624 m2 kat.est.br. 2433/9 paťnjak od 623 m2 kat.est.br. 2433/10 paťnjak od 721 m2 kat.est.br. 2433/12 paťnjak od 725 m2 kat.est.br. 8105/101 paťnjak od 700 m2 II Poetna visina cijene zemljiťta je 125,00 kn/m2. Sudionici koji uspiju na javnom nadmetanju mogu cijenu zemljiťta ispla u cijelos u roku od 15 dana od dana odrŞavanja javnog nadmetanja ili na odgodu u trajanju od najviťe do godinu dana od dana provedenog javnog nadmetanja, uz uvjet plaanja 50 % vrijednos zemljiťta u roku od 15 dana od dana provedenog javnog nadmetanja. U sluaju obronog plaanja cijene zemljiťta kupac je duŞan pla kamatu u visini 3,9% na ostatak duga. U sluaju da u navedenim rokovima ne bude plaena cijena zemljiťta kupac gubi pravo na kupnju i kaparu. III Za sudjelovanje u nadmetanju sudionici su duŞni uplatiti jamevinu u iznosu od 10.000,00 kuna iskljuivo na Şiro raun Grada Preloga, HR0523400091835500002, model 68, s pozivom na broj 7889 – OIB, uz naznaku svrha uplate jamevina po natjeaju-Prelog Jug, najkasnije jedan dan prije odrŞavanja javnog nadmetanja. Sudionicima koji uspiju u javnom nadmetanju, jamevina se uraunava u cijenu zemljiťta, a onima koji ne uspiju ista se vraa odmah. U sluaju da odabrani ponua odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji gubi pravo na povrat jamevine. IV Jedinina vrijednost komunalnog doprinosa je 48 kn/m3 graevine. Komunalni doprinos obuhvaa graenje objekata i ureaja komunalne infrastrukture za javne povrťine, nerazvrstane ceste, groblja i javnu rasvjetu. V Investor je po izvrťnos graevinske dozvole duŞan pla komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima. Komunalni doprinos plaa se odjedanput u roku od 15 dana ili obrono, a najduŞe na period od 36 mjeseci. VI Sudionik koji uspije u javnom nadmetanju duŞan je sklopi ugovore o uvjema prikljuenja na vodovodnu, niskonaponsku, plinsku i kanalizacionu mreŞu s nadleŞnim distributerima. Sklopljenim ugovorima odredi e se uvje plaanja. Sudionik koji uspije u javnom nadmetanju duŞan je snosi naknadu za promjenu namjene zemljiťta. VII Kupoprodajni ugovor e se sklopi tek nakon isplate cjelokupne cijene zemljiťta. VIII Parcele koje se nee proda na ovom javnom nadmetanju, prodavat e se svaki prvi utorak u mjesecu i to s poetkom u 12,00 sa, s obvezom prijave zainteresiranih u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 35. IX Detaljne informacije mogu se dobi u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 35 ili na tel. 040/638-686. GRAD PRELOG

KUPON broj

959

Ivana MaĹžuranića 2/II.kat, ÄŒakovec

Sjeanja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rijei sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sijenja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÄŒakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 ÄŒakovec


52

Oglasnik

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

31. sijenja 2014.

OBAVIJEST OGLAŠIVAIMA KOJI PRODAJU NEKRETNINE Dopunom Zakona o gradnji, energetski cerkat moraju ima i stanovi manji od 50 m2 koji se nalaze u stambenim zgradama, a koji su do sad bili izuze, dok samostalni objek do 50 m2 ne trebaju ima cerkat. Molimo naše itatelje i oglašivae za razumijevanje te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom oglas neemo bi u mogunos objavi.

MOTORNA VOZILA SKUTER PEUGEOT 50cm 2008.g., registriran i ouvan, mob. 091 970 1929. PRODAJEM CITROEN XSARU coupe 2004.g., 121tkm, reg do 4/2014., metalik siva sa svom opremom (abs, klima, daljinsko, svijetla za maglu i dr.), vlasnica, cijena 2.450 eura. kontakt: 095/211-0000. PRODAJEM FIAT STILO SW 1.9 JTD 2004., full oprema, reg. do 8/2014, nove gume, napravljen kompletni servis, karavan, 4.650 eur, mob 098/551-267. PRODA JEM 4 L JETNE GUME Bridgestone Turanza 195/65R15 (4 kom za 300 kn), u jako dobrom stanju, jedna guma je malo postrugnuta na rubniku, mob. 098/551-267 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600-281 PRODAJEM AUDI A4 S4 1.8 20V 1995.g., atesran plin, napravljen veliki servis, cijena 3.000 eur. mob. 098/920-5620 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO DACIA SABENCA 1.4 2004.g, 55tkm, prvi vlasnik, u dobrom stanju, reg. do 4./2014. tel 044 535 597 PRODA JEM  ELI NE felge 14” za Ford. Povoljno. Tel: 098/944-3339, 040/829-230 HITNO I POVOLJNO prodajem Ford Fokus karavan 1.4 55kW reg. do 7.mj 2014., Nedeliše. Tel: 091/111-62-77 SKUTER TGB 303R 2008.g., registriran, servisiran, atrakvan, info. 098/556-423 PRODAJE SE FIAT TIPO dizel 1991.g., u dobrom stanju, registriran, zimske gume, tel. 390-247 KUPUJEM STARE AUTOMOBILE koji nisu za registraciju. mob. 098/162-1584 PRODA JEM BMW 318 dizel 2005.g., reg. do 7/2014., sauvan. mob. 091/8801-255 PRODAJEM 4 RABLJENE eline felge sa zimskim gumama dim. 215/55 R16 (5rupa/110), tel. 091/900-0028 FIAT TEMPRA 1.9 dizel, reg. do 6/2014., pocinani lim, sauvana, mob. 098/190-3753 PRODAJEM KOŽNU CERADU sa želj. okvirom za prikolicu osobnog automobila za 200kn. info: 098/9200-938

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor i pripadajue prikljuke, može i neispravne. Tel: 0 92/110 -7110 ili 01/2067-370 PRODA JEM DVIJE METALNE KONSTRUKCIJE za plastenike na gredicama, dim. manje 1x3m i vea 2x4m. Visina 70 cm. Mob. 091 502 1276.

PRO DA JEM T R A K TO R U T B universal g95., 64ks duplak (8.500 eur); prikolico za gnoj marka Tehnostroj 4,5t (2.000 eur); bager Komatsu wb 93r g.98 (16.000 eur); traktor zetor 7211 g.91 (6.500 eur); žago za drva (cirkularko) sa 7.5kw motorom (300 eur). Svi strojevi se nalaze u Ljutomeru. info na tel 00386/41-885-875, Bojan KUPUJEM PRIKLJUKE za bavljenje poljoprivredom, može i u lošijem stanju. info: 091 739 6965 PRODA JEM NOVE BAVE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 DEUTZ 25 KS 1953.g., cirkular na kardan, plug 12 cola i mala prikolica. Tel: 091/164-84-72 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 PRODAJE SE SLAMA - cijena 5kn/bala. Tel: 098/9666-037 PRODAJEM PRIKOLICE kiper, 2-osovinke, nosivos 12 tona, cijena 3.000 eur. tel. 682-180 ili 098/170-5311

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RAUNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 TRAŽIM SURADNIKE ZA POSAO internet markenga. Ako trebate web stranicu, alate za internet markeng kontakrajte me na mob. 097/7821-438. TRAŽIM OSOBE ZA RAD NA INTERNETU. Nikakvo ulaganje, besplatna edukacija, besplatni webinari, nikakvi prikriveni troškovi, iskljuivo rad, uenje. Kontakt: izron20@gmail.com TRAŽIM POSAO DAVANJA INSTRUKCIJA za osnovnu i srednju školu iz zike i matemake. tel. 098/163-2272 USAMLJENI INTELEKTUALAC, pokretan, traži kunu pomonicu za 24 sata, sa vozakom prednost, stan i hrana osigurani, sve ostalo po dogovoru, stan u k. info: 390-315 ili 098/890-307 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz njemakog jezika i pomo kod uenja za osnovnu školu. info: 098/938-5042

KREDITI

PRODAJEM TRAKTOR Torpedo Deutz s kabinom 40 06, 1.vl., sauvan, te automatsku kuku za mali Ursus. mob. 098/190-3753 PRODAJEM BAVU elipsastog oblika (ovalna) s lijepim postoljem, nova, zaparena, sumporena, i mašinu za mljevi jabuke, te prešu od 250 lit., mob. 098/1868-111 PRODA JE SE MJEŠAONA od 750lit. sa ekiarom, autoprikolica Tehnika Bjelovar sa ceradom, sijeno (60 bala), kukuruz u zrnu. Mogua dostava uz dogovor. info: 098/507-252 PRODAJEM TRAKTORSKU ŠPRICU od 340lit. i dvije motorne pile Shl. info: 095/519-9153

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjema. Za zaposlene do 2/3 plae. Deblokiramo tekue raune i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/244-5775, www.arges.hr

POZNANSTVA

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septikih jama. Struno i povoljno. “Tino”, 098/931-7570

DEKO traži curu za vezu. Molim samo iskrene i ozbiljne. SMS na tel. 095/8974-533

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIR ANJE KUPAONIC A . Mob. 091/55-49-323

NEKRETNINE – PRODAJA

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71

IZNAJMLJUJE SE namješten restoran, mob 091-14-11-721 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN od 70m2 u strogom centru akovca, ulica Kralja tomislava, potpuno namješten. info: 099 2199 404

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu povr. 434 hv, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, vrlo povoljno, mob. 098/652-292.

Z AG R EB , I Z N A J M L J U J E S E 2.5-sobni namješteni stan iskljuivo studencama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831

PRODAJU SE ORANICE, Veliki Štuk 1274m2 kraj Strahoninca, Veliki Štuk 4758m2 blizu Nedeliša, prodaju se pijetlovi mješanci Brame stari 8mj. i traži se u najam kua sa gospodarskim zgradama. Tel: 822-362, 099-5166-780 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Cirkovljanu 1100m2 u Cvjetnoj ulici. info: 098/923-4772 PRODA JEM S TAN u Prelo gu od 102m2, novogradnja, energetski certifikat C. mob. 091/620-3331 PRO DA J E S E PA RC EL A o d 610hv sa 40m2 natkrivenog prostora u ograenom prostoru, blizina grada, pogodno za obradu vrta, legalizirano. tel. 098/680-549

KUPUJE SE S TA N U  K o d 38-55m2 ili se mijenja za zemljište u Strahonincu uz doplatu, povr. zemljišta 740m2, za tri stambene jedinice. mob. 098/749-131 AKOVEC - prodajem gradilišta kod bolnice, novootvorena ulica i uz zaobilaznicu u Putjanama. tel. 091/242-4143 AKOVEC: PRODAJEM GRADILIŠTE vrlo povoljno, vel. 540m2 (mogu dokup još 230m2), odlina lokacija (iza Kalnike ul), mob. 091/9170-878

Z AG R EB: I Z N A J M L J U J E S E 2,5-SOBNI STAN studencama, sve namješteno, novogradnja, info: 091/5549-323

IZNAJMLJUJE LOKAL za poslovni ured, dvije sobe, pet parkirnih mjesta, za hi obrt (frizer, kozmear), povoljno, K, Zavnoh-a 4. info: 313-380

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI ORASTI ORASTI PILIĆI DOSTAVA ,

,

IZNAJMLJUJEM namješteni jednosobni stan u Prelogu (Jug, stambena zgrada) zaposlenom samcu ili mlaem paru. Info na tel: 091-561-57-93. IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan/donji dio kue s posebnim ulazom, u akovcu, za info zva 098/938/-7532 IZNA JML JUJE SE DVOS OB NA NAMJEŠ TENA KU A na jugu u akovcu, za info zvati 099/3363-605

POKL ANJA SE U DOBRE RUKE Z AMOR AC (paragvajski dugodlaki) star 3,5 godine. Info na mob: 095/806-78-17

IZNAJMLJUJEM u akovcu u strogom centru, ureenu i namještenu garsonijeru i dvosobni stan, mob. 091/2424-143 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namješteni stan u Šenkovcu, poseban ulaz, odvojena brojila, parkirno mjesto, mob. 099/331-2189

PRODAJU SE ŠTENCI njemakog oštrodlakog ptiara stari 2 mjeseca, info: 092/299-3718 ili 333-296

IZNAJMLJUJE SE OBITELJSKA KUA u G. Kraljevcu (Remis), tel. 822-059 ili 091/1822-059 IZNAJMLJUJEM MANJI STAN. info: 098/195-7448 IZNAJMLJUJU SE NAMJEŠTENI STANOVI od 36 i 47m2 i garsonijera, može za tihi obrt, na duže vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM STAN u kui, okolica k, plaaju se samo režije. info: 099/829-1682

IZNAJMLJIVANJE

IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2, odvojen ulaz i sva brojila, namješten, u centru k, info: 091/933-8468

IZNAJMLJUJE SE dvosoban namješteni stan u Murskom Središu, mob. 091 5495 873

IZNAJMLJUJE SE djelomino namještena kua u Pleškovcu (struja, voda, plin). info: 091/100-2213

17.1. na podruju Strahoninca NESTALA JE ŽENKA njemakog oštrodlakog para, majka šestero malih psia. Molimo da sve mogue informacije javite na tel. 092/299-3718 ili 333-296. Nagrada slijedi! PRODAJEM DVA KAVEZA za uzgoj divljih zeeva. Zagreb, info: 098/908-4675 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i make. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445

GRADITELJSTVO TV VO PATRIK PATRIK d.o.o. d.o.o.

Gradimo po europskim europskiim standardima standard dim ma

POSAO

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel: 098/909-1580

IZNAJMLJUJEM STAN iskljuivo studencama.091/970-1929.

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, Ulica M.Gupca, vel. 20x30 metara (165 hv). Povoljno! Tel. 098/198-9410

ŠTRIGOVA - vrlo povoljno prodajem parcelu 62x52m, blizu gl. ceste, odlina lokacija, mob. 091/9170-878

USLUGE

TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA ENGLESKOG JEZIKA za prijevod tekstova. Bez SMS-a na mob. 099/515-5064

Prodajemo vikendicu od 45m2 sa vinogradom u Vukanovcu, papiri uredni, cijena po dogovoru. Ukljuen sav inventar! mob 095 900 65 39.

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovia 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJEM FRIZERSKI SALON novi, namješteni, akovec, Ul. Lj. Gaja, kod Lovakih dvora i HEP-a. Tel: 098/241-559

VISOKOGRADNJA - izgradnja stambeno - poslovnih objekata od temelja do krova - izrada svih vrsta adaptacija - izrada i prekrivanje krovišta - izrada nadstrešnica, terasa... NISKOGRADNJA - iskopi, postava opločnika, postava rubnika - svi zemljani radovi

Pretetinec 96, 098/974-59-50 091/537-03-17 040/829-715


31. sijenja 2014.

PRODA JU SE PAPIGE TIGRIC E I N I M F E . Te l: 8 2 9 -2 3 0, 098/944-3339

Mlinovi za mljevenje žitarica, sjemenki...

PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a stari 2mj., cijena vrlo povoljna. Mob. 091/505-2724

Za domainstvo i gospodarstva. Prirodni kamen i drvo. Fino i grubo brašno, krupica, mekinje, sve po Vašoj želji

PRODAJEM DIVLJE PATKE I GOLUBOVE raznih vrsta. tel: 821-362, mob: 098 1849 728 NA DAN NOVE GODINE ODLUTAO JE PAS NJEMAKI OVAR ženka stara 8-9 godina u smjeru od Pribislavca do poetka akovca. Odaziva se na ime Lara. Vjerojatno je ve pregladnjela i mršava. Za sve informacije molim javiti na mob. 091/913-5408 PRODAJE SE VIŠE KOMADA ODOJAKA. tel. 584-166 PRODAJEM SVINJU za klanje tež. oko 130kg (domaa ishrana), te sijeno u balama. info: 899-270 ili 099/248-5729

RAZNO PRODAJEM KNJIGU “Rak od dijagnoze do izljeenja”. Cijena 300kn. Šaljem pouzeem. Molim bez SMS-a na tel. 092/313-1123 SPRAVA ZA VJEŽBANJE Energecs Mul gym 780, malo korištena, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODAJEM zranu pušku COMETA 300 Kalibar: 5,5mm kao nova, pucano svega oko 30-35 metaka. Mob: 099/25-96-444 PRODAJEM klavir, kao nov, malo sviran; kožnu garnituru masiv (1.100kn); spavau sobu, cafe aparat u pola cijen i dionice Vajde. info: 091 970 1929. PRODAJEM mušku jaknu Adidas krem boje vel. XL i novu Century mušku jaknu u crno sivoj boji vel. XXL, nove muške LEVIS traperice u plavoj boji vel. 31/32 i crne traperice vel. 32 i 34. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2, stalak za gitaru i elektronski šmer za gitaru. Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM TV MEGA 51 cm, glazbenu liniju s gramofonom, mountain-bike Fuji, 21 brzina, alu rama i ženski bicikl Rog Joma. Mogunost zamjene za laptop ili kompjuter. Mob. 098/539-169. Prodajem ugost. štednjak, roštilj, fritezu, toplu kupku, konvektomat, fermentacisku komoru, sudoper, radni stol, stolno i podnu vagu. mob 098 9211 929 KUPUJEM GRAMOFONSKE PLOE ouvane, domae i strane, info: 098-486-285, Robert

Oglasnik 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

Klukas d.o.o. Zagreb mob: ++385 91 389 6002 mob: ++385 98 399 788 klukas@klukas.hr, www.klukas.hr

PRODAJE RODAJE SE UGL JEN LIGNIT, DRVENI, SUHI, SEPARIRANI, KOMAD I KOCKA, UZ MOGU NOST DOSTAVE. TELEFON: Donji Kraljevec: 040/655-444, Podturen: 040/847-159, Toni d.o.o. PRODAJE SE vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno; sef visoke sigurnos, šifra klju, cijena po dogovoru i plinski bojler Junkers 24 kw za centralno (s manjom greškom), povoljno, info: Tel. 098/632-494 PRODAJEM KREVET na kat + krevet + 3 madraca (sve 200x90cm), u odlinom stanju, vrlo povoljno. mob. 099/7711-723 PRODA JU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisai stol, limena vrata, motokulvator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje), kabel 42m (5x6mm2) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, ouvana, Tel: 098/944-3339

P PRODAJE SE SME A GARNITURA zza dnevnu sobu: trosjed/ležaj, dvosjed s ladicom i fotelja za 1500 kn. Tel. 098/948-9907 PRODAJE SE DOMAI SUHI GRAH I KVALITETNO VINO CIJEP, te zagorski puran (crni) za rasplod. Kontakt: 343-557 PRODAJEM NEUNIŠTIVI CAT B25 mobitel, 2 SIM-a, otvoren na sve mreže, HR meni, malo korišten, savršenstvo u robusnos. Cijena 700 kn. info: 099/325-4267 PRODAJEMO 4 fotelje, zeleni pliš, može i pojedinano, okrugli stoli, stol na razvlaenje šir. 85cm duž. 36cm (rasklopljen 145cm) i trosjed sa kutnom klupom. info: 099/7488-408 PRODAJE SE PIŠTOLJ kratki 9mm marke Browing, imaocu dozvole, cijena 100 eur. Nazvati u subotu na tel. 091/7834-590

Meimurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

PRODAJE SE plinske pei Maja 8 (rabljena) i Lampard (nova), pl. protoni bojler Unical 28KW te drvena kola (koleslin) - sve povoljno. tel. 098/190-4969

PRODAJE SE ŠTEDNJAK Elegant 46 na kruta goriva, bijele boje, malo korišten, lijevi, cijena povoljna. tel. 098/9075-825 ili 858-033 PRODAJEMO ouvani bijeli štednjak Gorenje 90cm (2str.+4pl.) zemni ili na bocu (1.400kn); prešu za grože na vijak (1.400kn); korišteni kompjutor Wind program (700kn-komplet) i hrastovu bavu za vino oko 60lit. (250kn). Info: 390-301 ili 099/674-2919 PRODAJE SE ŠANK dim. 120x48cm i eri barske stolice, sve masivno drvo, cijena 1.600 kn, Tel. 098/390-692 PRODAJE SE 10 KG OIŠENIH ORAHA, cijena 40 kn/kg. mob. 098/590-933

Pribislavec, Draguna Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com Žiro-raun za uplatu donacija: 2402006-1100648383 Kala, Kika i Kira traže domove! Oišene od nametnika, sterilizirane, umiljate, prave predilice. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Nikolas - crno bijeli mai od 3,5 mjeseca traži dom! Oišen od nametnika, nauen na pijesak, druge make i pse, izrazito umiljat i traži puno pažnje i maženja. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Keena - maca stara oko godinu dana, plaha ali umiljata, kad se opusti zaigrana i znaželjna, nezahtjevna, nauena na pijesak, nauena na pse i mace, sterilizirana, oišena od nametnika, cijepljena. Traži ljude koji e je pazi i mazi. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

PRODAJEM 12 FOTELJA, malo rabljenih, pogodno za restorane i kae, mob. 092/254-7256

PRODAJEM BEBI NOSILJKU (200 kn) i dj. kolica duboka, sivo-crne boje, kvalitetna (700 kn). Tel. 098/390-692

PRODAJEM CRNE MARTE br. 38, malo nošene. info: 099/501-7015

Udruga “Sklonište dobrote”

Ginny - maca stara oko godinu dana, sestra od Keene, plaha ali umiljata, nježna, nauena na pijesak, nauena na pse i mace, sterilizirana, oišena od nametnika, cijepljena. Traži ljude koji e je pazi i mazi. Potpisuje se ugovor o udomljavanju.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

U Prelogu novi dom traži 7 predivnih štenaca. Žele dom bez lanca i boksa s velikim dvorištem za igranje i istraživanje. Kontakt: 099-7019-596.

Oliver je idealan pas za veliku obitelj s kuom i velikim ograenim dvorištem. Mješanac belgijskog ovara dobre je naravi, ali voli aktivnost, druženje i puno šetnje. Star je oko godinu dana. Kontakt: 091-8988-004.

Sally je predivna mlada kujica starosti oko godine dana idealna za stan zbog malog rasta. Nježna, plaha, traži ljude koji e imati vremena biti s njom, voditi je u šetnje i biti joj prijatelji. Kontakt: 098-241-060.

Luc je mješanac labradora, mlad pas, željan zelenih livada, šuma za tranje, igru i druženje. Imate li kuu s ograenim dvorištem, udomite Luca. Kontakt: 091-8988-004.

Afrodita - maca stara oko 6 mjeseci, izrazito umiljata, nauena na pijesak, nije previše zahtjevna, oišena je od nametnika. Potpisuje se ugovor.

OBAVIJEST ITATELJIMA

Male oglase možete predati u Kotoribi i Murskom Središu Kako bi što lakše predali svoj mali oglas i izbjegli trošak putovanja u akovec, omoguili smo Vam prijem malih oglasa u mjestu Mursko Središe i Kotoriba. Od danas možete ostaviti svoj mali oglas na besplatnom kuponu u: Foto studio Siniša, Mursko Središe Caffe bar GANI, Kotoriba Rock caffe, Kotoriba Caffe bar DONJI, Kotoriba NAPOMENA: Kupon mora biti iz zadnjih izdanih novina, a da bi oglas bio objavljen u petak, mora biti predan do utorka pred izlazak novog broja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

959


54

Kuharica

31. sijenja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kuharica

PRIPREMILI: STJEPAN MESARI, NE VENKA ŠARDI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

Sastojci: - pene, pršut - svježa crvena parika, masline, umak od rajice - parmezan, luk, sol, ulje za prženje

MEIMURSKA KUHARICA

Pene u umaku od povra i pršuta Jednostavno, a tako lijepo i ukusno jelo pripremio nam je mladi majstor kulinarstva Mihael Maari, kuhar u akovekom SOHO restoranu. Mihael je zanat izuio kod vrsnih majstora u Mamici u Pušinama i akovekoj Kruni, a danas steeno iskustvo primjenjuje pripremajui jela u SOHO-u na moderan nain, što znai brzo, ukusno, lijepo i uz dodavanje zaina koji osvajaju naše podneblje. Pene su jedna vrsta tjestenine koja gastronomski bogatija postaje kada joj se dodaje umak koji je Maari izvrsno stvorio. Osim što je ukusno,

Priprema Pene se skuhaju u slanoj vodi i procijede te isperu hladnom vodom. Papriku i pršut narezati na rezance i popržiti na ulju, uz dodavanje usitnjenog luka, umaka od rajice te na kraju maslina i soli. Kada je umak zgotovljen, promiješati ga zajedno s penema i još malo držati na vatri, uz povremeno miješanje. Staviti u duboki bijeli tanjur te ukrasiti listiima parmezana.

jelo lijepo izgleda, a posebnost ine listii parmezana koji smo nauili konzumirati kao krupicu. Pršut pak daje notu jakosti jelu za koje mislimo da mora biti blago, gotovo dijetno. Umak od rajice odlino nadopunjuje salatu koju Mihael nije spremio, no ako je netko želi on preporuuju kristalku ili putericu. Uz pene u umaku od povra i pršuta, Mihael preporuuje ašicu chardonaya ili zelenog silvanca. Uspjeh u pripremanju i u slast žele Mihael Maari i Meimurske novine!

RECEPT PLUS IZ PENICE akovekih mlinova

Piletina s porilukom S Sastojci: - pilee bijelo meso - poriluk - mljevena crvena paprika p vino -v - sol, papar vrhnje za kuhanje -v

Priprema Pilee meso narežite na manje trakice i popecite u tavi. Na to dodajte na kolutove narezani poriluk. Pecite 10-15 minuta pa dodajte malo tople vode i

pola žliice crvene paprike. Dodajte malo vina. Nakon još desetak minuta posolite i popaprite te zalijte vrhnjem za kuhanje. Servirajte uz pire.

VINO TJEDNA

Limunove kiflice SASTOJCI: 25 dag margarina 15 dag šeera 50 dag oštrog brašna akovekih mlinova 2 žumanjka sok od 1 limuna

PRIPREMA Tijesto zamijesite, oblikujte kiflice te ih posložite na namašeni lim. Kiflice pecite 20-25 min na 180 C. Peene limunove kiflice posipajte šeerom u prahu.

Beloviev chardonay Kvalitetno bijelo polusuho vino chardonay obitelji Belovi iz Štrigove. Vino je berbe 2011. i sadrži 12,5 posto alkohola i srednje je izražene kiseline. Skladnost kiselina i šeera ini ga vrlo pitkim, a svijetložuta boja ini ga lijepim u aši na povišenom stalku. Pije se ohlaen na temperaturi od 12 Celzijevih stupnjeva, a fantastino se sljubljuje s jelima od bijelog mesa, plemenitom ribom i vrhunskim sirevima. Za vino tjedna preporuuje ga Atea iz akovekog SOHO bara. (sm,ZV)


31. sijenja 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEIH 7 DANA

NASTAVLJA SE ZIMSKO VRIJEME Više od deset osoba je umrlo od hladnoe posljednjih nekoliko dana u Poljskoj gdje su se temperature u nekim regijama spustile na minus 22 stupnja Celzija, dok je obilni snijeg u Rumunjskoj uzrokovao velike probleme u prometu, javlja Hina. Val hladnoe zahvatio je Poljsku prošlu srijedu. U noi na subotu najniže temperature su zabilježene na istoku zemlje, posebice u Wlodawi gdje su iznosile do minus 22 stupnja Celzija, kazali su u poljskom meteorološkom institutu. Zbog snijega na jugu i istoku Rumunjske zatvorene su neke autoceste, a zabilježeni su i problemi u željeznikom i zranom prometu. Jaki vjetar doveo je do zatvaranja etiri luke na Crnom moru. Više od 100 sela ostalo je bez struje, a dvadesetak podruja na jugu i istoku zemlje stavljeno je u stanje pripravnosti do nedjelje naveer. Zima je stigla i k nama pa se temperatura u ponedjeljak ujutro u Slatini spustila na -18 Celzijevih stupnjeva. Dugotrajno natprosjeno toplo razdoblje u petak je prekinula sredozemna ciklona Gor-

don. Glavna meteorološka vijest je prvi snijeg u aktualnoj klimatološkoj zimi koji je zabijelio gorje, ali i mnoge krajeve unutrašnjosti. Snijeg je u unutrašnjosti padao uz pojaan sjeverni vjetar, a jaka bura se sa sjevernog Jadrana proširila do Dalmacije. U veem dijelu zemlje je i osjetno zahladilo. Zbog težine mokrog snijega srušena

su mnoga stabla u zapadnim krajevima unutrašnjosti, a esti su bili i prekidi u opskrbi elektrinom energijom. Najviše snijega u svim nizinskim gradovima palo je na podruju Bjelovara, ak 36 centimetara! I sljedeih nekoliko dana emo provesti u negativnoj temperaturi zraka. Oblaka e biti puno, a povremeno e biti malo

kiše i snijega. Više suhog vremena se oekuje sljedei tjedan. Tijekom petka dolazit e nam malo topliji zrak. To se nee toliko osjetiti u nizinama koliko u višim slojevima atmosere. Bit e i dalje puno oblaka uz povremene slabe oborine. U takvim situacijama postoji opasnost od pojave kiše koja se smrzava na tlu. Naime, iz oblaka oborina pada u obliku snijega. Na svom putu prema tlu naie na taj topliji sloj zraka na oko 1500 metara nadmorske visine. U tom sloju pahuljice se sasvim ili djelomino otope i onda opet uu u sloj hladnog

zraka koji se nalazi ispod 1000 metara nadmorske visine. To su sluajevi kad u nizinama pada solika ili kiša koja se onda zaledi na smrznutom tlu i stvara opasnu poledicu. S obzirom da e temperatura zraka u petak biti baš oko tih graninih vrijednosti mogue su sve tri vrste oborina: slab snijeg, ledena kiša ili obina kiša. Ovisit e o stupanj-dva višoj ili nižoj temperaturi što e padati… Tijekom vikenda opet dolazi malo hladniji zrak pa bi s dva-tri stupnja nižom temperaturom opet moglo biti i malo snijega. ini se u subotu još vei dio dana kiša ili susnježica uz možda malo bljuzge, a tijekom nedjelje ipak snijeg uz nastanak novog snježnog pokrivaa. U sljedeem tjednu na vrijeme e sve naglašenije utjecati suha i mirna anticiklona. To nam obino donosi djelomino sunano vrijeme uz hladna jutra. Oekuje se umjeren i jak mraz, osobito u sluaju vedre noi. Mogua je i magla. Danju suho i zdravo uz mogua sunana razdoblja. U ponedjeljak još

može pasti malo snijega, ali kasnije uglavnom suho, djelomino sunano i hladno zimsko vrijeme. Preporuamo da pratite našu Facebook stranicu „Kad e Kiša“. (Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, ino tel. 0800-1234. (prognoza izraena 30.1.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 3. veljae 1929. god. u akovcu izmjereno -35,5°C 4. veljae 1929. god. u Gospiu izmjerena dosad najniža temperatura u Hrvatskoj -36°C 6. veljae 1933. god. u sjevernom Tihom oceanu opažen val visok 34 metra 7. veljae 1973. god. izmjeren najniži tlak zraka u Zagrebu od samo 957 hPa

VICOTEKA

Dolazi plavuša u salon kupiti auto i prodava joj reklamira auto: - Na otvorenoj cesti troši sedam litara, a u gradu troši devet. Tad ga plavuša prekine: - Oprostite što vas prekidam, ali kako on zna da je u gradu? ---------------------------------------------------------Pita Mujo Hasu: - Kad je ono tebi roendan? - 22. sijenja. - Koje godine? - Pa, svake... ---------------------------------------------------------Mujo kaže Fati prije spavanja: - Laku no, majko šestoro djece! Fata odvrati šapatom: - Laku no, oe jednog djeteta! ---------------------------------------------------------Pita plavuša plavušu: - Jesi li bila na IQ testu? - Jesam. - I? - Na svu sreu, negativan je! ---------------------------------------------------------Haso pita Muju: - Što bi rekao da ti kažem da sam ti spavao sa ženom? - Rekao bih da smo kvit.


RUKOMET

IZBOR SPORTAŠA AKOVCA ZA 2013. GODINU

KROS LIGA ‘’GLOBETKA 2014.’’

U finalu regionalnog kupa Varaždin bolji od Preloga

Tijana Tkalec i Filip Ude ponovno najbolji

Ve u prvom kolu nastupilo preko sto trkaa

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

M

inule dva tjedne smo furt sedeli pred telkaima i navijali za naše kauboje, oem rei, rokometaše i pomogali jim kak bi došli do zlatne kolajne, štero so, vej od vsega, šteli jerbo jim jedino još ona fali kaj bi zbirka bila kompletna. Rokometaši so ostajli srca na parketo, ali to je ne bilo dosti kajbi došli do kolajne jerbo se kolajne davlejo onima šteri pobeivlejo. A oni so bili istam blizo. I to tripot. Najme kaj, naši kauboji kak da so pozabili da pobedi on šteri zabije vej golov, a ne on šteri lepše i bole igra. Vsi znamo da je naša rokometna reprezentacija tak jaka kak je jaka nejslabeša karika vu tem reprezentativnomo lanco. Isto tak smo vsi vidli da je nejslabeša karika v Danskoj bil naš trener Slavek Goluža. Gdegod ste gledali tekme mogli ste uti nad kim so nejve i nejglasneše zijali, koga so nejve kleli. Deki so dobro igrali, a Slavek je tak uda fušal kaj so nikak ne mogli pobediti. Olje je na ogej još doleval naš

Najgerek sam: kak bode vuk sit i birke na brojo???!!! vrli spiker Dragec osi, oem rei, on je metal sol na otprte rane dok so naši rokometaši poeli gubiti tak da verjem kak je dostik naši ljudi vgasnulo tona kaj so mogli preživeti tekme do kraja. Nebrem kaj nem rekel još i to: bili smo nejbolši od vsih, igrali smo nejbolšega i nejlepšega rokometa, pobedili smo i Francoze i Dance i unda dok je trelo deti toko na i unda je naš Slavek to ne znal spelati do kraja. Zgledali smo, na vse zadje, kak ona krava kaj davle petnaest litri mleka, a unda fritne v dežico i vse rezleje. Nejpredi so nam se Francozi prevlekli, to smo si pozabili jerbo smo Poljake otprajli dimo, a unda pak smo, isto kak i protiv Francozov, pustili Dance vu inale. Vse smo meli v svojimi rokami i unda nam je pobjeda scurela rez stišjeno šako kak pesek. Za Španjolce se ne bodemo niti spominali, oni so došli na krajo gda smo mogli z bronanom kolajnom vse ono poprajti kaj smo predi zahuzali, ali niti to smo ne znali. No, to kaj

j

P

vi bode doma ostal, ali neje išlo. Nejsam uspel zazvediti je li smo Perkovio kupili povratno karto ili je dobil ono falešo sam za tua? Naš minister gospodarstva pregovarja z gospoom Angelom Merkel, šeicom nemake politike, je li bi ona štela kaj bi mi jim posle Perkovia izruili bar pol težakov šteri si na burzi.Mi ve na leta ne znamo kaj bi žnjimi, a Angeli još dendenes težaki falijo. Ak mi ne znamo kaj bi žnjimi mortik Angeli nekaj spametno padne na pamet, pak nas reši toga terha? bajala mi je moja etrta soseda Sandrica da sam jo nej ruon trebal deti v novine jerbo so jo nešterni prepoznali i ve si kajkaj hudoga, oem rei, dobroga o joj mislijo. Tak je došel sosed Pišta z druge vulice, kaj bi se i on malo posladil z jene cukor-pikse, oem rei, školjkice, ali nikaj od toga. Ne mo je nikaj dužna. Ponudil se kaj plati jenoga eka za stujo, plin ili vodo, ali niti to je ne prešlo. Ona je poštena žena

Z

Martina Kovai Lesar, rean - Snijeg me uope nije razveselio. Ne volim zimu. Hladno je, a ja sam zimogrozna. Teško mi je voziti. Glavne ceste su dobro poišene, ali ove sporedne po meimurskim selima nisu tako dobro oišene. Sve se zaledilo i auto mi se na više mjesta sklizao.

POD VUROM

Volimo li zimu i snježne radosti? Z i m ske r adosti sa snježnim padalima konano su stigle i u naše krajeve. Snijegu se uvijek ponajviše vesele djeca, koja uživaju u grudanju, sanjkanju i izradi snjegovia. Odrasli pak imaju više brige s išenjem snijega ili vožnjom na cestama pod zimskim uvjetima. Hladnije vrijeme u ovo godišnje doba ipak je zdravije i ljudi se bolje osjeaju uz niže temperature. Zima može biti depresivna, ali može biti i odlian eliksir za dobro zdravlje. Kako je doživljavaju Meimurci, saznali smo u našoj ovotjednoj anketi. (rr, zv)

tak zidemo nam je ne prvi i zato moramo spremeniti ili igrae ili trenera erbo ova kombinacija je ne dobitna. I ovi kaj se kladijo po kladionicaj se srdijo jerbo nigdar nebrejo potreiti kak bodo Slavek i jegovi kauboji zigrali. Negda je rokomet bil igra gde su igrale dve momadi, a na krajo so navek pobedili Hrvati, a ve i dale mi igramo, a nikak da pobedimo. Bar ne dok je nejglavneše. A kaj se Slaveka dotikavle, on je predložil nekaj novoga: ne tre 16 igraov v rokometo, jemo je dosti 9-10, a ostale je na izlet pelal. -Deda moramo nekaj poduzeti - rekel mi je vnuk - ak oemo kaj bodemo i mi pobedili dok je nejglavneše. Rekel sam mo da bodemo Slaveka doakali z pesmom: A ve adijo., bilo je lejpo dok je trjalo.! erkovia smo ipak, na vse zadnje, poslali v Dojland kak so oni i šteli. Leto dni smo se puhali kak bomo mi naprajli vse po pravici sam kaj nam Perko-

Ana Novak, akovec - Snijeg me je razveselil. Zime mora biti, a i snijega, jer je to dobro za prirodu i ljude. Zima bez snijega nije zima. Grad nam je super oišen i bolje ne može biti. Malo treba paziti, ali sve je dosta dobro sreeno. Imam 72 godine i idem u grad svaki dan, nisam ni jemput pala, a niti vidjela da se nekome to dogodilo.

i pošteno, kak more i zna, plaa ono kaj je dužna, pak si nek vulica misli i pripoveda kaj god oe. Ona bode to delala tak dugo dok bode kriza, a im ona i Ivek zidejo vum z krize vse bode po starom, kak je i bilo predi. Verjem da jo je i sosed Pišta razmel, ostavil je okolado štero je donesel i odišel je otkod je došel. Vse pošteno! tiska na policiji i to ne mala nek velika. Romi prodavlejo aute. Fal jiv davlejo sam kaj jiv se rešijo, jerbo z autom nikak nebrejo dobiti socijalno pomo. Ipak je jempot neši i jive riti natiral na šekret. Nesam uspel zazvediti kak bodo naprajli te perpetum mobile, oem rei, kaj bodo vse birke na brojo, a i vuk sit? Najme kaj, nucajo aute kaj prevažajo deco i šeftajo vseposod okoli, a morajo ga se rešiti kak bi i socijalno pomo dobili. Pak, ljudi moji, od neega morajo i živeti jerbo smo jiv ne navili kaj bi i delali. No, ne moramo si mi preve trti glavo zbogradi to-

S

ga, bodo ve oni nekaj zmislili. Znajo oni od ega muhe crkajo, oem rei, kak bodo penezi z državne socijalne kase došli v jive cusrave žepe, a kaj pejo po jiv z autom. Pak oni, ve na leta, živijo na državnaj jaslaj i ne gda jim je dobro, nek jim uda bole nek nam i što bode ve jim govoril kak je v delo spas, ak oni znajo da je vu vino istina. A staroga koja je još niši ne navil voziti! oktor Tomica Novinšak je, na ponovljenaj izboraj, zebrani za prvoga oveka grada akovca. Ne, nejso bili ponovleni izbori za akoskoga gradonaelnika, ve je doktor Tomica zebrani za prvoga oveka akoskoga Hadezeja. Kuliko sam mel za uti, to je prva štenga na poto prema gradonaelnikoj fotelji. Mi mo želimo srenoga pota i nek mo dragi Božek, na tomo poto, bode na pomoi. To je jeden od zadnjih potov v akovco, šteri je još ne asfalterani!

D

Danica Bistrovi, Vratišinec - Nisam ljubiteljica zimskih radosti. Više ih volim gledati preko malih ekrana u nekim putopisnim emisijama. Sad smo svi zabundani u teške jakne i kapute. Ne može se dugo biti vani na svježem zraku, jer nam je hladno. Dobro je bilo do sada kada smo imali gotovo proljetne temperature.

Elek Dervari, Ljubljana - Mi smo u Sloveniji naueni na jako duge i snježne zime. Ove je godine do sada bili malo snijega i dobro je što je konano pao jer je to dobro za prirodu i ljude. Bit emo svi zdraviji. Kad usporedim akovec i Ljubljanu, mogu rei da je vaš grad dosta dobro poišen od leda i snijega. Uživajmo u zimi!

Barbara Boži, Vratišinec Ne volim zimu. Moramo nositi zimske jakne, šalove i rukavice. Ipak je puno ljepše u proljee i ljeto, kad se laganije odijevamo i kad možemo uživati u aktivnostima na suncu i prirodi. Svi se tada više družimo. I ljudi su tada nekako veseliji i opušteniji.

mi prodiremo dublje

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

facebook.com/MedimurskeNovine

Profile for Međimurske novine - www.mnovine.hr

Međimurske novine 959  

Mnovine959i www.mnovine.hr

Međimurske novine 959  

Mnovine959i www.mnovine.hr

Profile for mnovine
Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded