Međimurske novine prilog 1569 Vaš vrt Plodovi jeseni

VAŠ VRT PLODOVI JESENI

POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

POVRTLARSKA ŠKOLA SILVIJE

KOLAR - FODOR: Što napraviti u vrtu u ovo doba godine?

CENTAR DR. RUDOLF STEINER: Čemu služi

KRALJICE MEĐIMURSKE GASTRONOMIJE: Recepti za jela od kaša, brašna i sjemenki

biodinamički pripravak 500?

VRTNI CENTAR IVA: Vrijeme je za nove boje u dvorištu

VRTLARIJA VIJENAC: Ne propustite akcije na Danima jeseni

VOĆNJAK AGRA: Požurite, samoberba jabuka je u tijeku

POVRTLARSKA ŠKOLA SILVIJE KOLAR

- FODOR IZ BIOVRTA: JESENSKI RADOVI U VRTU

Što (ne) raditi ovo doba godine?

Jesen u vrtu ne znači kraj, već novo poglavlje. Umjesto da tlo „počistimo“ i prekopamo, bolje ga je zaštititi i nahraniti – prirodnim putem. Debeli sloj malča, malo gnoja i pepela, te pažljivo planiranje sjetve i sadnje ključ su bogate sezone koja dolazi

Jesen je razdoblje kada nakon obilnih berbi ljetnih kultura većina vrtlara razmišlja o zatvaranju sezone – no iako se čini da vrt „miruje“, upravo sada donosimo odluke koje će oblikovati plodnost i zdravlje našeg vrta u idućoj godini.

U ovom članku donosimo odgovore na najčešća pitanja o jesenskim radovima – od toga treba li štihati tlo, kako ga obogatiti, pa sve do toga što saditi i kako pomoći korisnim kukcima da prezime.

Treba li na jesen vrt štihati, frezati ili ostaviti kako jest?

Iako je nekada bilo uobičajeno na jesen preštihati ili preorati vrt, danas znamo da takve jake obrade donose više štete nego koristi. Svaka duboka obrada tla remeti život u tlu: uništavaju se mikroorganizmi i gljiv(ic)e koje stvaraju plodno tlo, razaraju se staništa glista i korisnih kukaca, a golo tlo prepušteno je kiši, vjetru i eroziji. Jedan od starih argumenata za jesensko oranje ili štihanje bio je da zemlja preko zime „lijepo promrzne“, pa je na proljeće rahla i spremna za obradu. No to vrijedi samo do prve jače kiše, nakon koje se takvo (nezaštićeno) tlo ponovno zbije. Osim toga, posljednjih dvadesetak godina sve rjeđe imamo velike minuse

Nemojte gubiti vrijeme na spremanje lišća, gliste će sve očistiti do proljeća

Salata je idealna međukultura na rubovima gredica češnjaka i luka

Zemlja ispod malča ostaje rahla i mrvičasta

i snježni pokrivač koji bi zaštitio tlo. Današnje zime bez smrzavanja i snijega zapravo dodatno pogoršavaju stanje: kiše i vjetar tijekom zime odnose gornji, najplodniji sloj tla –posebno na pjeskovitim tlima. To je još jedan važan razlog da odustanemo od oranja i štihanja na jesen.

Zato se u biovrtlarstvu primjenjuje suprotan pristup – tlo se na jesen ne obrađuje, nego se štiti. Umjesto prekopavanja, najbolje ga je prekriti debelim slojem malča, najčešće suhim sijenom ili lišćem. Druga opcija je sjetva biljaka za zelenu gnojidbu koje će štititi tlo do proljeća, poput djeteline inkarnatke, gorušice, raži ili zobi.

Sloj malča ima višestruku ulogu:

• sprječava rast korova – pa vam vrt preko zime neće zarasti travom,

• štiti tlo od isušivanja, zbijanja i erozije – ispod malča tlo ostaje rahlo i mrvičasto,

• hrani tlo jer se razgrađuje i pretvara u humus – zahvaljujući malču i

djelovanju gujavica koje uvlače suhu materiju i pretvaraju je u humus, tlo se preko zime dodatno obogaćuje. U proljeće vas takav vrt dočekuje spreman: tlo je rahlo, živo i bez korova, a možete saditi kad god vremenski uvjeti dopuste – čak i usred zime, ako ima toplijih dana. Velika prednost malča je i to što u vrtu nikad nema previše blata, pa uvijek imate spremne površine za sjetvu kad god poželite. To nije slučaj s „klasičnim“ načinima obrade gdje morate čekati da se tlo prosuši. Posebno kod ilovastih i glinastih tala, razlika je golema – iznenadit će vas kako

Današnje su zime bez smrzavanja i snijega pa se savjetuje da odustanemo od oranja i štihanja na jesen

i „teška“ tla ispod malča ostaju rahla i prozračna ako ih na jesen pomalčirate debelim slojem sijena.

Čime na jesen obogatiti tlo?

Ako imate pristup svježem životinjskom gnoju, jesen je pravo vrijeme da ga dodate u vrt. No pritom je važno nekoliko stvari:

• koristite isključivo gnojivo životinja koje nisu tretirane antibioticima i lijekovima niti hranjene GMO hranom,

• dodajte ga umjereno, tek lagano razbacujući ili ukopavajući u površinski sloj tla,

• ostavite ga da se preko zime djelomično ispere – tako će do proljeća postati blago razgrađeno i spremno za biljke.

Životinjska gnojiva smijemo dodavati samo preko zime, nikako tijekom vegetacijske sezone, jer su prejaka i mogu „spaliti“ biljke. Prema biovrtlarskim principima ipak je bolje gnojivo kompostirati i tek potom dodavati u vrt.

Jesen je idealno vrijeme za sadnju voćaka i grmlja

u godine?

Time se izbjegava mogućnost unošenja parazita i patogena, a gnojivo postaje hranjivije i sigurnije za biljke. Drugi koristan dodatak zimi je drveni pepeo, ali s mjerom. On popravlja strukturu teških glinastih tala jer razbija čestice tla i poboljšava prozračnost. Bogat je kalijem, kalcijem, fosforom i magnezijem, a djelomično neutralizira kisela tla. Pepeo treba dodavati u malim količinama (50–150 g/m²), ravnomjerno raspršiti po površini i, ako želite, lagano ukopati. No važno je znati koje biljke vole lužnatija, a koje kiselija tla, kako ne biste poremetili pH ravnotežu i usvajanje hranjiva.

VAŽNO: Pepeo koji nanosimo u vrt smije biti isključivo drveni pepeo, nikako pepeo od otpada, plastike, obojenog ili impregniranog drveta. Takav pepeo sadrži štetne spojeve, teške metale i ostatke kemikalija koji mogu trajno onečistiti tlo i uništiti mikrobiološki život. Sva ostala organska gnojiva, kompost i biljne pripravke bolje je dodavati u proljeće, kada ih biljke mogu odmah iskoristiti. Jesen je vrijeme da tlo odmori – a hranjiva bi se ionako isprala zimskim kišama. Umjesto gnojiva, izvrsna je opcija tlo zaliti pripravkom s efektivnim mikroorganizmima (npr. EM-agro). Takvi pripravci povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, ubrzavaju razgradnju organske tvari i stvaranje humusa te pridonose prirodnom čišćenju tla od štetnih spojeva i teških metala.

Kako smanjiti štetnike za sljedeću sezonu?

Nakon završene berbe ljetnih kultura počinje priprema vrta za zimu i sadnja zimskih kultura

Da bi vam proljetnice obilno cvale na proljeće, posaditi ih morate na jesen

znati da oni na proljeće izlaze iz svojih skloništa i šupljikavih stabljika tek kad se temperatura na proljeće digne iznad 10 stupnjeva, zato nemojte ništa paliti prije nego oni imaju prilike izaći i nastaviti svoj životni ciklus. Isto vrijedi i za skupljanje lišća ispod drveća i voćaka. Većinu lišća ionako tijekom zime u tlo uvuku gujavice i onda ga prerade u humus, a prije toga u tom lišću prezimljavaju brojni korisni kukci. Zato je micanje lišća vrlo nepotreban i nekoristan posao, radije to vrijeme potrošite na pametniji način, a priroda će to napraviti na najbolji mogući način za vas ako ju ostavite da to odradi sama.

Mnogi instinktivno „počiste“ vrt do gola misleći da će tako uništiti štetnike. No u biovrtu vrijedi obrnuto – što više života ostavimo, to će vrt biti otporniji. Zato moj vrt i zimi ostaje prepun suhih stabljika i biljaka. U njima prezimljuju korisni kukci, solitarne pčele i bumbari, bubamare, pauci, bogomoljke i mnogi drugi saveznici vrtlara. Ako im omogućimo sklonište, oni će nam se odužiti u proljeće – kontrolirajući štetnike prirodnim putem. No bitno je

Luk i češnjak odmah nakon sadnje debelo pomalčirati, a biljke će se bez problema probiti kroz sijeno, a naknadna okopavanja nisu potrebna

Ne trebate niti „trgati kičmu“ čupanjem osušenih biljaka s vrta. Štoviše, bolje je da korijenje ostane u tlu preko zime. Tu se onda hrane i skrivaju brojni korisni organizmi preko zime, a eventualno čupanje preostalog korjenja na proljeće biva puno lakše, ako što i na kraju ostane. Ako se radi o većim biljkama koje vam vizualno smetaju, radije ih samo podrežite i polegnite po stazama na vrtu.

"U biovrtu vrijedi što više života ostavimo, to će vrt biti otporniji

Puževi se, primjerice, preko zime ne razmnožavaju, pa nema potrebe za “velikim čišćenjem” vrta. Radi sloja malča neće biti više puževa, samo će vam biti vidljiviji, jer se neće sakriti u pukotine u tlu nego ispod malča. To je zapravo i prednost, jer ih je onda lakše skupiti kada ih nađete ispod malča. Kod mene ih recimo skupljaju i indijske patke trkačice koje guraju glave ispod sloja malča.

Ako imate problema s puževima, onda je potrebno otkriti tlo na proljeće pred sjetvu, i po mogućnosti pustiti i kokoši ili patke da na proljeće pojedu tu puževe i njihova jajašca, pa onda sijati – ali preko zime je ipak bolje zaštititi tlo. Bolje je očuvati ravnotežu i dopustiti prirodi da radi svoj posao.

Biovrt - u skladu s prirodom www.biovrt.com

E: biovrt@biovrt.com

FB: Biovrt u skladu s prirodom You Tube i Instagram: @silvija_biovrt

Što u vrtu posijati na jesen?

Jesen nije kraj sezone – ona je zapravo novi početak. Mnoge kulture uspijevaju upravo sada, a neke će vas dočekati spremne za berbu već rano u proljeće. Listopad je vrijeme za sjetvu ili sadnju češnjaka, luka, a u toplijim krajevima i boba i graška za ranu proljetnu berbu. Na rubove gredica s lukom ili češnjakom popikajte i presadnice zimske salate, tako ćete na proljeće imati ranu berbu i luka i salate. Također, sada je idealno vrijeme za sadnju lukovica cvijeća koje cvatu na proljeće i koje ćete sad naći u ponudi mnogih centara – šafrana, tulipana, narcisa, visibaba, zumbula, ukrasnog luka….. , a odlično je vrijeme i za sadnju trajnica cvijeća, koje će se uvijek najbolje primiti ako ih posadite na jesen i nagraditi vas obilnom cvatnjom iduće sezone.

Jesen je također savršeno vrijeme za sadnju grmlja i voćaka. Kontejnirane sadnice već su dostupne, a sadnice golog korijena obično stižu u ponudu nakon 1. studenog, kada nastupi mirovanje vegetacije.

Kasnu lijepu jesen osim za sadnju novih biljaka iskoristite i za presadnju postojećeg grmlja, trajnica ili pak i manjih voćaka i drveća ako vam ne odgovara mjesto na kojem rastu – u vrijeme mirovanja najlakše će podnijeti šok presađivanja, a do proljeća bi trebalo napadati dosta kiša da se dobro ukorijene. I zapamtite: kao i uvijek u biovrtu vrijedi manje „trganja kičme“, a više suradnje s prirodom koja radi umjesto nas.

USTANOVA CENTAR DR.

RUDOLFA STEINERA

Tajna biodinamičkog pripravka 500

Biodinamička poljoprivreda predstavlja najviši oblik održivog uzgoja vitalne hrane, očuvanje tla i bioraznolikosti, s minimalnim ugljičnim otiskom te se s pravom smatra poljoprivredom budućnosti

Kada govorimo o biodinamičkoj poljoprivredi, ne možemo a da ne spomenemo temeljni pripravak 500, poznatiji kao gnoj iz roga. Naizgled jednostavan, on u sebi nosi stoljetnu tradiciju, duboku povezanost s prirodom i �ilozo�iju dr. Rudolfa Steinera. Za biodinamiku on nije samo tehnička mjera, već snažan simbol suradnje čovjeka i zemlje. Za razliku od konvencionalne poljoprivrede, koja naglasak stavlja na brze prinose i upotrebu isključivo kemijskih umjetnih gnojiva, biodinamika promatra poljoprivredno gospodarstvo kao živi samoodrživi organizam. Tlo, biljke, životinje i čovjek čine neraskidivu cjelinu koja proizvodi vlastite resurse i održava ravnotežu, bez kemijskih pesticida i mineralnih gnojiva. U tom sustavu prirodni pripravci imaju ključnu ulogu, a pripravak 500 jedan je od temelja biodinamičke poljoprivredne prakse. Od roga do humusa

Posebni naglasak vezana je uz Miholje, 29. rujna, kada se pripremaju kompostni pripravci i pripravka 500. Na način da se zdravi, neoštećeni rogovi pune kravljim gnojem i zakapaju u tlo na dubini od 30 do 50 cm. Tijekom zimskih

Pripravak

500 jedan je od temelja biodinamičke poljoprivredne prakse

Pripravci koji se koriste u biodinamičkoj poljoprivredi dostupni su poljoprivrednicima u Centru

Zašto se biodinamički pripravci pripremaju baš na Miholje?

U biodinamičkoj poljoprivredi koristi se skup pripravaka (brojčano označenih, npr. 500-507) koji se dodaju u kompost ili se raspršuju po zemlji kako bi se “oživjeli” procesi tla, bolje regulirala raspodjela hranjiva i uspostavila veza između zemaljskih i kozmičkih sila.

Biodinamički pripravci pripremaju se na vrlo precizne načine - obično se određeni biljni materijali stavljaju u organske omote i potom se zakopavaju u zemlju tijekom zime, a iskapaju u proljeće kako bi se koristili kroz sezonu. U biodinamici se velika važnost pridaje godišnjim ritmovima (ciklusima) prirode - blagdanima poput Uskrsa, Miholja, Božića i sl. kojima se pripisuje i određeno duhovno značenje. Tako Miholje simbolizira prijelaz ljeta u jesen, razdoblje kad se svjetlo počinje povlačiti, a zimske sile jačaju, trenutak kada priroda usporava i snaga ljeta polako tone u zemlju. Miholje je vrijeme kada su glavni poljoprivredni radovi završeni, plodovi su skupljeni, a sezona rasta privodi se kraju. Na Miholje su se nekad održavali sajmovi, kirvaji i zahvale za plodove zemlje. Vjerovalo se da s tim danom prestaje pravo ljeto i počinje „miholjsko bablje ljeto“ – posljednji topli dani prije dolaska zime. Upravo zato u biodinamici Miholje nije slučajan datum, već simboličan trenutak kada priroda mijenja ritam i kada zemlja postaje spremna za primanje novih snaga.

To je pogodno razdoblje za “zakopavanje” pripravaka koji će u tlo biti tijekom zimskog razdoblja mirovanja, kako bi sazreli, transformirali se i bili spremni za korištenje tijekom vegetacijske sezone.

Drugim riječima: sad je vrijeme da se “pripremi” ono što će djelovati tijekom zime a probuditi se u proljeće.

mjeseci događa se posebna preobrazba: gnoj fermentira i stapa se sa snagom zemlje i vode uz pomoć kozmičkih ritmova. Proces transformacije traje do Uskrsa kada se rogovi vade iz zemlje, a njihov sadržaj više nije običan gnoj - već se pretvorio u tamnu, mirisnu masu bogatu mikroorganizmima i životnom energijom. Na taj način priprema se i dobiva pripravak 500. On se ne koristi kao gnojivo, već kao dinamički aktivator tla. Koristi se u vrlo malim količinama 100-120 grama za 1 hektar te se dinamizira u 30-40 litara vode nakon čega se prska po nasadima isključivo po tlu u proljeće i jesen. Postupak dinamizacije uključuje miješanje vode u snažne vrtloge, naizmjenično u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru, na taj se način voda obogaćuje energijom i prijenosom životnih sila u pripravak. Rezultati korištenja pripravka 500 očituju se u jačanju korijenskog sustava biljke, aktivnom i bogatom humusnom tlu u kojem rastu otpornije i zdrave biljke. Biodinamički pripravak 500, gnoj iz kravljeg roga, simbol je povezanosti čovjeka i zemlje. Njegova priprema vezana uz Miholje podsjeća nas da poljoprivreda nije samo posao, već ritam života u skladu s prirodom i ciklusima godine. Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera čuva to znanje i prenosi ga novim generacijama, nudeći rješenja za održivu poljoprivredu u kojoj se tlo ne iscrpljuje, već se dodatno obogaćuje, a hrana nije samo prehrambeni proizvod, već živi dar prirode.

Mali biodinamički recept – čaj od kamilice za biljke

Uz pripravak 500, u biodinamici se koriste i jednostavna prirodna rješenja koja svatko može primijeniti. Primjerice, čaj od kamilice:

• Prelijte 50 g suhih cvjetova kamilice s litrom kipuće vode.

• Ostavite da odstoji 24 sata.

• Razrijedite s 10 litara vode i prskajte biljke ili zemlju oko njih.

Ovaj čaj djeluje kao prirodni zaštitnik tla, pomaže u boljoj razgradnji hranjivih tvari i jača otpornost biljaka.

Biodinamika –poljoprivreda budućnosti

U vremenu klimatskih promjena i iscrpljivanja prirodnih resursa od kojih su kvalitetno tlo i voda najugroženiji, biodinamička poljoprivredna praksa nameće se kao odgovarajuće rješenje u segmentu proizvodnje hrane. Kao najstariji sustav ekološkog uzgoja bazira se na jedinstvenom regenerativnom i holističkom pristupu poljoprivredi, vrtlarstvu, hrani i zdravlju. Odlikuju je viši standardi od ekološke poljoprivrede, budući da gleda širu sliku i nastoji više vratiti nego uzeti iz tla i prirode. Biodinamički pristup

Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera Prvomajska 4, 40320 Donji Kraljevec T: +385 40 655 612 E: info@centar-rudolf-steiner.com www.centar-rudolf-steiner.com INFO

osigurava kontinuirani rast humusnog sloja tla koji otpušta i prima ugljik, pa je stoga danas iznimno važan s obzirom na klimatske promjene. Ne samo da koristi tlu već i plodovima omogućuje razvoj i sazrijevanje prirodnim putem, što rezultira uzgojem hrane prirodnih okusa i mirisa. U fokusu biodinamičkog način gospodarenja je održivost ekosustava i raznolikost farme dok se na imanje gleda kao na živi organizam, uvažavajući individualnost svakog imanja, u kojem čovjek, biljka, životinja i tlo rade ZAjedno na način “Dobro je kad je svima dobro”. U Hrvatskoj glavna institucija koja promiče i čuva znanje o biodinamičkoj poljoprivrednoj praksi je ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera smještena u Donjem Kraljevcu. Centar je multidisciplinarna institucija koja objedinjuje znanost, umjetnost i turizam bazirana na nauku i znanju dr. Rudolfa Steinera koja organizira i provodi edukacije i radionica na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Posebno priznanje ustanovi daje činjenica da je svjetska Sekcija za biodinamičku poljoprivredu pri Goetheanumu u Švicarskoj uvrstila ovaj Centar među edukacijske točke u svijetu biodinamičke poljoprivrede. Centar upravlja i rodnom kućom dr. Rudolfa Steinera koja predstavlja dugi niz godina mjesto susreta mnogobrojnih posjetitelja iz čitavog svijeta. Za sve zainteresirane poljoprivrednike, pripravci koji se koriste u biodinamičkoj poljoprivredi dostupni su upravo u Centru, uz stručnu podršku i savjetovanje.

Biodinamički pripravci š�te biljke i jačaju biljkama otpornost

Zdravi, neoštećeni rogovi pune se kravljim gnojem i zakapaju u tlo na dubini od 30 do 50 cm

UPOZNAJTE KRALJICE MEĐIMURSKE GASTRONOMIJE

Fino i zdravo: najbolja jela od međimurskih kaša, brašna i sjemenki

Međimurska kuhinja krije pravu riznicu okusa i zdravlja: domaće kaše, integralna brašna i sjemenke u kombinaciji s crnim bučinim, suncokretovim i lanenim uljem stvaraju jela koja su i ukusna i nutritivno bogata. Ono što ih čini posebnima jest njihova jednostavnost: recepti su laki za pripremu, savršeni za užurbane dane, ali dovoljno posebni da zadive obitelj i prijatelje. Od mirisnih kaša i hrskavih kruščića, preko mekanih, energetskih zalogaja sa sjemenkama, svaki obrok nosi duh međimurskih polja i tradicije. Ulja daju jelima karakter, jačaju imunitet i podržavaju probavu, dok lokalne namirnice pričaju priču o bogatstvu ovog kraja. Otkrijte kako jednostavne, domaće namirnice mogu postati prava delicija: zdrava, �ina i laka za svakodnevni užitak.

U prilogu donosimo i nekoliko zanimljivih recepata koji vam omogućuju da ove okuse odmah unesete u svoj svakodnevni meni.

JEČMENA KAŠA (ručak u tjednu)

Međimurski ričet

Sastojci:

• 250 g slanine (ili suhog mesa)

• 250 g crnog graha

• 250 g ječmene kaše

• 30 g luka

• 40 g masti

• 2 mrkve

• 2 češnja češnjaka

• sol

• papar

• mljevena slatka paprika

Postupak:

Grah namočite preko noći. Prvo staviti kuhati samo grah (u mlaku vodu, nikako vruću).

Nakon 10 minuta kuhanja, vodu proliti te dodati novu za kuhanje (mlaku). Dok čekate da voda prokuha, nasjeckajte luk, češnjak i mrkvu te stavite u lonac.

Nakon 40 minuta kuhanja, dodajte ječam i 200 g suhog mesa/slanine. Kuhajte još pola sata. U tavici pržite luk i ostatak slanine na malo masti. Dodajte brašno, kratko pržite te dolijte vodu. Sve umiješajte u grah. Još kratko prokuhajte i poslužite.

PROSENA KAŠA (večera)

Puding od prosa

Sastojci

• 1,5 dl prosene kaše

• 3x 1,5 dl mlijeka

• prstohvat soli

• 3 – 4 datulje ili neki drugi zaslađivač (med, smeđi šećer..)

• 2 žlice kakao praha

• malo narančinog soka

• malo mahune vanilije po želji

Postupak:

Proso operite i stavite kuhati u hladno mlijeko dok ne zakipi. Sada smanjite vatru na najmanje, dodajte prstohvat soli, poklopite i pustite da se kuha oko 20 minuta.

Povremeno promiješajte, ako se jako zgusnulo dodajte još mlijeka ili vode i nastavite kuhati dok proso sasvim omekša. U blender stavite sve ostale sastojke i kuhani proso pa miksajte dok ne dobijete gustu kremu. Ako vam se čini previše gusto, slobodno dodajte još mlijeka.

Ulijte u zdjelice i poslužite uz dodatak sezonskog voća po vašem ukusu.

ZOBENE PAHULJICE, SUNCOKRET, LAN, BUČINE GOLICE

Proteinski kruh

Sastojci:

• 500 gr posnoga sira

• 3 jaja

• 500 gr zobenih pahuljica

• 200 gr miješanih sjemenki (suncokret, tikvine koštice, smeđi lan...)

• 2 žlice hladnoprešanog suncokretovog ulja

• 1 ravna žličica soli

• 1 ravna žličica sode bikarbone

Postupak:

Sastojci:

• 250 g kukuruzne krupice

• 1 litra vode

• 4 žlice suncokretovog ulja

• 50 g tikvinih koštica golica

• 0,5 dl koščičnog ulja

• soli prema želji

Postupak:

U kipuću vodu dodajte ulje i sol. Posudu s vodom maknite s vatre pa, uz stalno miješanje, dodajte krupicu. Vratite natrag na vatru i, uz stalno miješanje, kuhajte oko 7 minuta (do željene gustoće). Palentu izlijte u veliku tavicu i kratko pecite. Palentu možete posipati i vrućim pečenim golicama i preliti koščičnim uljem.

Sastojci

• 2 cijela jaja

• 400 g svježeg punomasnog sira

• 200 g integralnog pirovog brašna od cjelovitog zrna

• 200 g glatkog pšeničnog brašna

• 1 prstohvat soli

Postupak:

Sve dobro izmiješati i peći u duguljastom kalupu za kruh na 160 stupnjeva 70 minuta. U ovom kruhu možete slobodno uživati bez grižnje savjesti. Bez glutena je i bez kvasca.

Sir i jaja dobro izmiješajte i posolite. Dodajte pirovo brašno i pola pšeničnog, pa miješajte drvenom kuhačom i uz ostatak brašna rukama zamijesite tijesto za njoke. Odmah režite na manje komade, rolajte u valjke debljine prsta i režite njoke dužine 2 do 3 cm. Kuhajte u puno posoljene vode oko 4 minute, dok ne isplivaju na površinu. Kuhane odmah ocijedite i poslužite ili ubacite u umak.

PIROVO BRAŠNO (prilog) Njoki bez krumpira

KUKURUZNA KRUPICA (doručak)

Bučine golice Mak plaviKukuruzna krupica Lan Suncokret

Zobene pahuljice

LANENE

SJEMENKE I LANENO ULJE ( zdravi doručak)

Budwig doručak

Sastojci:

• 4 žlice svježeg posnog sira

• 2 žlice hladno prešanog lanenog ulja

• 1 žlica mljevenih lanenih sjemenki

• po želji voće i med

Priprema:

U posudu stavite sir i prelijte ga uljem. Štapnim mikserom ga usitnite da dobijete �inu teksturu u kojoj ulje više nije vidljivo. Zatim u smjesu lagano umiješate sjemenke lana koje ste samljeli tik prije konzumacije jer mljevenjem sjemenke lana vrlo brzo gube hranjive vrijednosti. Pospite voćem ili dodajte med ako želite.

Doručak treba pojesti 15 do 20 minuta nakon pripreme. Uvijek pripremajte svježi obrok i tijekom dana pijte dovoljno vode zbog aktivacije sjemenki lana.

HELJDINA I JEČMENA KAŠA

Hladna salata

od heljde

Sastojci:

• 100 g heljdine kaše parene

• 120 g cherry rajčice (ili bilo koje druge vrste rajčice)

• 1 zelena paprika

• 1 crvena paprika

• polovica luka

• manja konzerva kukuruza

• koščično ulje za začiniti

• prstohvat soli

• limun ili jabučni ocat po ukusu

Postupak:

Heljdinu kašu skuhamo u vreloj vodi i ohladimo je. Povrće dobro očistimo i narežemo na manje komadiće. U zdjelu za salatu istresemo heljdinu kašu, narezano povrće i kukuruz. Mješavinu začinimo bučinim uljem, solju i limunom. Salatu serviramo hladnu, a ako u nju dodamo narezanu šunku, može biti ukusna kao samostalan obrok.

MEĐIMURSKI MLINCI s heljdinim brašnom i pirovim mekinjama (nedjeljni ručak)

Pečeni picek s međimurskim mlincima

Sastajci:

• međimursko pile

• mlinci od heljdinog brašna

Postupak:

Pile dobro nauljimo hladnoprešanim repičinim uljem te ga začinimo solju, paprom i ostalim začinima prema ukusu. Stavimo ga u pekač i pečemo poklopljenog u pećnici dok ne porumeni. Međimurske mlince natrgamo na manje komade i prelijemo kipućom juhom. Dobro promiješamo i ostavimo da mlinci upiju tekućinu. Izvadimo pile iz pekača te ga položimo na pladanj za serviranje. Mlince istresemo u pekač i dobro promiješamo kako bi upili sokove od pečenja. Po želi možemo ih čak kratko zapeći u pećnici. Serviramo vruće uz sezonsku salatu začinjenu koščičnim uljem.

HELJDINA KAŠA (užina)

Savijača od heljde sa šunkom

Sastojci:

• 200 g heljdine parene kaše

• 100 g šunke kuhane

• 1 glavica luka

• 500 g kora za savijaču

• malo hladno prešanog suncokretovog ulja i koščičnog ulja

Postupak:

Kašu oprati i kuhati u posoljenoj vodi 15 minuta dok ne omekša. Luk nasjeckati i pirjati na suncokretovom ulju. Kad zamiriši, dodati na kockice narezanu šunku. Nakon par minuta ubaciti kuhanu kašu te pirjati još par minuta. Maknuti s štednjaka i pustiti da se malo ohladi pa dodati 5 žlica bučinog ulja i dobro promiješati. Kore za savijaču premažite s malo ulja, mazati nadjevom od heljde i rolati savijače. Peći pola sata na 180 stupnjeva dok ne porumeni. Servirati uz zelenu salatu.

Prosena kaša Heljdina kaša Koščično ulje Suncokretovo ulje

Repičino ulje

Laneno ulje

Međimurski mlinci Kukuruzna kaša

JESEN U VRTU POČINJE U VRTNOM CENTRU IVA

Vrijeme je za sadnju i nove boje u dvorištu

Uz Vrtni centar Iva, vrt može postati produžetak vašeg doma – mirno, šareno i ugodno mjesto za odmor i inspiraciju

Dok mnogi jesen doživljavaju kao kraj vrtnog ciklusa, iskusni vrtlari znaju da je upravo sada – kad se priroda umiruje i boje postaju toplije –najbolje vrijeme za sadnju i planiranje novog izgleda dvorišta. Jesen je razdoblje kada se tlo, obogaćeno suncem i jesenskom vlagom, pretvara u savršen medij za nove početke.

U Vrtnom centru Iva, jesenska sezona donosi bogatstvo boja, mirisa i ideja za uređenje vašeg vrta, okućnice ili balkona. Bilo da želite posaditi nove voćke, živice, ukrasno grmlje ili trajnice, obnoviti gredice sezonskim cvijećem ili jednostavno unijeti dašak topline u svoj prostor, stručni tim centra Iva pomoći će vam da vaš vrt zablista – sada i na proljeće.

Zašto je jesen idealno vrijeme za sadnju?

Jesenska sadnja često se nepravedno zanemaruje, no priroda tada nudi idealne uvjete za ukorjenjivanje biljaka. Tlo je još uvijek toplo, a zrak dovoljno svjež da smanji stres kod biljaka nakon presađivanja. Uz dovoljno oborina, korijenov sustav se lako razvija, što znači da će biljke posađene u jesen dočekati proljeće već dobro ukorijenjene i spremne za bujan rast.

U Vrtnom centru Iva naglašavaju kako su upravo mjeseci rujan, listopad i početak studenog najpogodniji za sadnju voćaka, ruža, živica i ukrasnog grmlja. Sada je pravo vrijeme da posadite sadnice tuja, lovorvišnje, hibiskusa ili hortenzija, koje će već iduće sezone vašem dvorištu pružiti strukturu, miris i boju.

Biljke koje donose čaroliju jeseni

Jesen ne mora značiti kraj cvjetanja. U ponudi Vrtnog centra Iva posebno se ističu sezonske biljke koje unose boju i

"Velik izbor vanjskog ukrasnog bilja potražite u Vrtnom centru Iva

Posjetite Vrtni centar

Iva i otkrijte koliko jesen može biti lijepa

Poslovnice Vrtnog centra Iva pronađite u Štefancu, Dugom Selu, Koprivnici i Nedeljancu

živost u svaki vrt ili balkon. Krizanteme, simbol jeseni, dolaze u čitavom spektru toplih nijansi: od zlatnožute do bordo crvene. Uz njih, maćuhice, ciklame i vrijesak (erika) donose meke tonove i izdržljivost koju jesen traži.

Za ljubitelje ukrasnih kombinacija, Iva nudi i ukrasne trave koje daju teksturu i dinamiku vrtu. Njihovi zlatni i srebrni tonovi lijepo se stapaju s jesenskim cvijećem.

A za one koji razmišljaju unaprijed – sada je vrijeme za sadnju lukovica! U Ivi vas čeka širok izbor tulipana, narcisa, zumbula i krokusa – biljaka koje će prve donijeti boju i veselje u proljetni vrt. Jesen je, dakle, vrijeme pripreme za proljetnu eksploziju života.

"Osim fizičkih trgovina, sve iz njihove ponude možete naručiti putem web shopa

Sadnice, voćke i trajnice

Osim ukrasnog bilja, Vrtni centar Iva nudi i velik izbor voćnih sadnica domaćih i stranih sorti. Sadnja voćaka u jesen daje im prednost da se dobro ukorijene i budu spremne za rast čim zatopli. Bilo da planirate mali voćnjak ili želite samo jednu jabuku, trešnju ili smokvu u dvorištu, u Ivi možete pronaći kvalitetne sadnice

Mali savjeti za uspješnu

jesensku sadnju

• Pripremite tlo – prije sadnje ga obogatite kompostom ili organskim gnojivom.

• Birajte zdrave sadnice – korijen treba biti čvrst i vlažan, bez oštećenja.

• Redovito zalijevajte – iako je jesen vlažnija, novo posađene biljke trebaju stabilnu vlagu.

• Zaštitite osjetljive vrste – malč ili sloj lišća štite korijen od mraza.

• Planirajte boje – kombinirajte tople tonove (narančasta, žuta, crvena) s neutralnim zelenima i srebrnim travama.

Doživite jesen u punom sjaju

U Vrtnom centru Iva, jesen nije kraj, već novi početak. To je vrijeme kada vrt može postati produžetak vašeg doma – mirno, šareno i ugodno mjesto za odmor i inspiraciju. Bilo da dolazite po nekoliko sadnica ili planirate veći projekt uređenja, u Ivi vas očekuje toplina, stručnost i istinska ljubav prema prirodi.

INFO

Vrtni centar Iva webshop@vrtnicentariva.hr

Poslovnica Štefanec

Braće Radića 54, Štefanec, 40000 Čakovec

T: +385 40 337 741

Poslovnica Koprivnica

Križevačka cesta 61, 48000 Koprivnica M: +385 95 388 31 80

Poslovnica Dugo Selo

Šašec 31, Lukarišće, 10370 Dugo Selo M: +385 95 3127 090

Poslovnica Nedeljanec

Varaždinska ulica 171 A, 42205 Nedeljanec M:+385 95 3807846

i savjet stručnjaka o tome koje vrste najbolje uspijevaju u našem podneblju. Posebnu pažnju privlače i trajne vrste poput lavande, ružmarina, perovskije i ukrasne kadulje – biljaka koje su otporne, mirisne i zahtijevaju minimalno održavanje. Njihov miris i izgled tijekom cijele godine unose dozu mediteranskog ugođaja u svaki vrt.

Uređenje okućnice uz stručnu pomoć

Ako niste sigurni kako početi s uređenjem ili kombiniranjem biljaka, u Vrtnom centru Iva dočekat će vas ljubazno i iskusno osoblje koje zna prepoznati potrebe svakog prostora. Bilo da uređujete novo dvorište, okućnicu uz kuću ili manji gradski balkon, stručnjaci će vam pomoći osmisliti rješenja koja su estetska, praktična i prilagođena lokalnim uvjetima. Uz to, u centru možete pronaći i sve potrebne dodatke za sadnju i održavanje –od zemlje, gnojiva i malča, do teglica, vrtnog alata i dekorativnih elemenata. Sve na jednom mjestu, uz savjet ljubaznih djelatnika.

Oplemenite svoje dvorište biljkama iz Vrtnog centra Iva

Pripremite se za proljeće jesenskom sadnjom

Jesen je idealno doba za sadnju

Njihovi vrtovi su inspiracija za sve!

U natječaju je ove godine sudjelovalo 12 vrtlara iz cijelog Međimurja, a za njih smo pripremili vrijedne nagrade koje prepoznaju trud i maštovitost svakog vrta

Piše: Benjamin Jakopić

Kad se ljubav prema prirodi spoji s kreativnošću, rađaju se vrtovi koji oduzimaju dah. Upravo takve ljepote imali smo priliku otkriti u ovogodišnjem natječaju "Čiji je vrt

najljepši 2025.", kojeg smo s velikim entuzijazmom organizirali u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije.

U natječaju je ove godine sudjelovalo 12 vrtlara iz cijelog Međimurja, a za njih smo pripremili vrijedne nagrade koje

Izložba malih životinja na MESAP-u

prepoznaju trud i maštovitost svakog vrta. Stručni žiri pažljivo je ocjenjivao sve prijave, posebno ističući one koji su se na natječaj uključili po prvi put.

Pobjednice natječaja

Nedjeljno druženje

za cijelu obitelj

Ove nedjelje, 12. listopada, na vanjskom prostoru ispred dvorane

MESAP-a u Nedelišću, održava se pokazno-prodajna izložba malih životinja u organizaciji Udruge uzgajivača malih životinja Nedelišće. Početak je već od 7 sati ujutro, a posjetitelje očekuje veselo, razigrano i šareno jutro prepuno života i domaće atmosfere.

Na izložbi će se moći razgledati i kupiti razne pasmine zečeva, peradi, ptica i glodavaca, a vrijedni uzgajivači rado će podijeliti svoja iskustva, savjete i zanimljivosti o uzgoju. Uz male životinje, posjetitelji će moći pronaći i brojne domaće proizvode – od svježih jaja i meda do domaćih delicija i rukotvorina.

Ovaj događaj prava je prilika da provedete dan u obiteljskom ozračju, u druženju s prirodom i životinjama koje oduševljavaju i male i velike. Dovedite svoje najmlađe, pustite ih da upoznaju zečiće, zamorce, papige, kokice, pijetlove, paune i patkice – jer ništa ne veseli djecu kao bliski susret s toplim, živahnim životinjama.

Izložba malih životinja na MESAP-u već tradicionalno okuplja ljubitelje životinja i domaćih proizvoda iz cijelog Međimurja. Ove godine izložba će se održati još samo jednom, i to 2. studenoga, pa svakako zabilježite datum i ne propustite priliku za novo druženje s dragim pernatim i krznenim stanovnicima naših domaćinstava. Vidimo se!

zanimljivo

Prvo mjesto osvojila je Jadranka Kranjec, a nagradu joj je uručila Maja Mihalic iz Vrtnog ww centra Iva

Treće mjesto osvojila je Danijela Vugrinec, a nagradu joj je uručio Bruno Čondić iz Rasadnika Stella Floris

Prva nagrada, 150 eura i poklon bon Vrtnog centra Iva, pripala je Jadranki Kranjec iz Domašinca, čiji je vrt osvojio najviše simpatija žirija.

Druga nagrada, poklon bon u vrijednosti od 70 eura, darovan od tvrtke Međimurka BS, otišla je u ruke Danici Srša iz Toplica Sveti Martin. Treća nagrada, poklon bon od 50 eura koji je osigurala Stella Floris, dodijeljena je Danijeli Vugrinec iz Palovca. Prijavite se i iduće godine Čestitamo svim dobitnicama nagrada i zahvaljujemo svima koji su sudjelovali, bilo vlastitom prijavom ili nominacijom vrta prijatelja, susjeda ili rodbine. Međimurje je zaista bogato prekrasnim vrtovima, a mi s nestrpljenjem čekamo natječaj "Čiji je vrt najljepši 2026.", kako bismo ponovno otkrili nove zelene oaze i izvore inspiracije. Pratite nas i dalje i otkrijte čari vrtlarenja!

Papigice uvijek uveseljavaju

Deda i unuk čekaju na kupce pauna

Djeci je na sajmu uvijek

Drugo mjesto osvojila je Danica Srša, a nagradu joj je uručila tvrtka Međimurka BS

SEZONA JABUKA U VOĆNJAKU AGRA, VRATIŠINEC

Uživajte u branju jabuka koje sami birate

Jesen u Međimurju uvijek donosi poseban ugođaj, a ove godine taj mirisni, zlatni ugođaj možete doživjeti na jedinstven način – u voćnjaku Agre u Vratišincu, gdje je u tijeku berba i samoberba jabuka. Ovo nije samo još jedan izlet u prirodu, već može biti mala avantura za cijelu obitelj, u kojoj jabuke ne čekaju da ih kupite s polica, već da ih sami uberete, izaberete i odmah kušate.

Zamislite šetnju između redova drveća, rukom posegnete za jabukom, obrišete je o rukav i zagrizete u sočan, hrskav zalogaj. Upravo takav osjećaj nude Agrine jabuke – a uz to, kada ih uberete sami, platit ćete ih svega

Agrine jabuke su sočne, mirisne i svježe, a sada ih možete ubrati vlastitim rukama i to po cijeni od samo 80 centi do 1 euro po kilogramu.

Samoberba je odlično iskustvo za cijelu obitelj

80 centi do 1 euro po kilogramu. To znači da osim što dobivate najsvježije plodove, doživljavate i iskustvo koje podsjeća na djetinjstvo, na dane kada je voće uvijek imalo miris i okus prirode. Jabuke možete brati svakodnevno od ponedjeljka do subote u vremenu od 8 do 18 sati, te nedjeljom od 8 do 13 sati. Agrin tim uvijek je pri ruci da vam pomogne, podijeli savjete o branju ili preporuči koja sorta će vas najviše osvojiti. Sve dodatne informacije možete dobiti na broju 097/66 000 51 ili na Facebook stranici Agra – rješenja za voćarstvo i vinogradarstvo. Imajte na umu da berba jabuka traje samo nekoliko tjedana, pa je ovo idealna prilika da okupite obitelj ili prijatelje i provedete dan u prirodi. Samoberba nije rezervirana samo za vješte berače – to je iskustvo za svakoga, bilo da prvi put kročite u

INFO

AGRA Voćnjak Vratišinec T: +385 97 66 000 51

voćnjak ili već imate svoj mali ritual branja jabuka svake godine. Dođite i otkrijte koliko je lijepo, zdravo i zabavno provesti vrijeme u prirodi, birajući jabuke koje će krasiti vaš stol. Jesen je stvorena za ovakve trenutke – iskoristite ih!