Međimurske novine 1569

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA Međimurske županije i liste čekanja u čakovečkoj bolnici

Koliko se čeka na preglede u 2025.?

Skrivene brojke međimurskog plina: Koliko se stvarno zaradi, a koliko stigne do lokalnih proračuna?

Budućnost leži na 3200 metara dubine: Hoće li nova bušotina “Međimurje-7” promijeniti pravila igre?

ZAMAHNUO SJEKIROM pa polupao auto bratu Prijetio bratu pa dobio uvjetni zatvor

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA Pčelar (69) prodavao “livadu” pod “bagrem”

NASILJE u obitelji

Pijan davio suprugu, ali ona nije htjela svjedočiti?

TRI PRESUDE u devet mjeseci Iz čista mira izvrijeđao oca pa dobio 15 dana zatvora

OTAC sedmero djece izgubio živce u pošti Tko bu meni vrnul peneze za taxi?

RAZGOVOR s Kristianom Novakom, književnikom i jezikoslovcem

pisca

ANKETA POD

VUROM

Jeste li se počeli grijati?

Ljeto nije tako daleko iza nas, ali mnogi osjećaju kao da su iz ljeta skočili direktno u zimu. Tako nismo ni imali prilike za obući one jesenske jakne (barem ne za sada), nego su mnogi bili prisiljeni odmah izvaditi prave zimske

Svojom filozofijom

„Ako očete dugo živeti, najte hmreti“ ušao u 104. godinu

bunde, iako su kratki rukavi još pri ruci u slučaju kojeg nasumičnog toplog dana. Počela je, dakle, sezona grijanja, pa smo naše Međimurce pitali jesu li se oni počeli grijati, te griju li se na plin, struju ili drva? (Benjamin Jakopić)

Darko Pokrivač, Nedelišće - Počeo sam se grija� prije nekih tjedan dana. Grijem na plin i drva, s �me da drva nabavljam u jednoj pilani. Svi smo malo rano počeli grija�, ali takvo vrijeme je došlo, zahladilo je i jednostavno moramo grija�.

Emilija Herceg, ČakovecGrija� smo počeli prije šest dana. Koris�mo etažno plinsko grijanje. Kroz dan ne treba grija�, ali navečer i ujutro dobro dođe. Generalno nemamo sad neka pravila kada u godini treba poče� grija�. Jednostavno kad zahladni, krenemo grija�.

Marijan Furdi, Čakovec - Moja situacija je malo specifična, jer zbog zdravstvenih problema imam status ugroženog potrošača. Tako da ja imam mjesečno pravo grijanja u vrijednos� do 70 eura, i to mi je taman dovoljno da se održava temperatura kroz mjesec. Grijem na struju.

Kad proživite toliko godina kao Franjo Karlovčec, onda sami od sebe postanete izvor mudrosti na koji se svi rado dolaze napajati. Ne čudi zato što je i Franjo Karlovčec na svoj 103. rođendan u utorak imao brojne čestitare. U rodnoj selničkoj fari, poznatiji pod nadimkom Vurmohar, Franjo je bio svojevrsni zaštitni znak, no sada se ipak preselio u Dom za starije i nemoćne osobe u Čakovcu, ali nije ostao zaboravljen.

Uz suprugu Helenu (86) i brojnu rodbinu, jer Franjo ima osmero djece, 20 unuka, 25 praunuka, 4 prapraunuka i jednog praprapraunuka, tortu i pjesmu praćenu tamburašima „Oldtimerima“, slavlje je počelo od prijepodnevnih sati.

Čestitari su se redali iz svih društvenih krugova. Uz

Branka Sakač, Žiškovec - Počela sam se grija� prekjučer. Grijem se na drva, a njih redovito kupujemo, uskoro će nam doves� i novu turu. Živim u stanu u obiteljskoj kući i najviše se grijem navečer, jer �jekom dana obično nije toliko hladno pa nema velike potrebe pali� peć.

Josip Jagec, Čakovec - Počeli smo s grijanjem 20. rujna. Možda malo prerano, ali volim dok je toplo. Grijemo na plin i to se održava automatski. Stalno se održava na 23 stupnja, bez obzira jesam li doma ili ne, a mogu sve promijeni� i putem aplikacije na telefonu.

načelnika Selnice Ervina Vičevića, gradonačelnicu Čakovca Ljerku Cividini i međimurskog župana Matiju Posavca, čestitati su mu došli i predstavnici njegovog matičnog lovačkog društva LD "Srndać" iz Selnice: predsjednik Ignac Šardi i tajnik Ivan Karlovčec,

LIKA

Načelniku Selnice

publika dala nagradu!

Ervin Vičević, načelnik Selnice, pokazao je da mu puno bolje ide renta od publike nego od plinskih polja u Zebancu! Za pjesmu Malo

tvojega osmijeha osvojio je nagradu na Lika festu 2025. Od kojih stihova će dalje napraviti hit, ostaje nam za vidjeti. (sh)

a s njima je u pratnji došao i predsjednik Međimurskog lovačkog saveza Ljubomir Grgec.

Kad smo ga prvi put predstavili javnosti zbog njegovih godina, vižljastog karaktera i lucidnosti, bio je napunio 98 godina. Na naše pitanje u če-

DOPUNSKI IZBORI

mu je tajna njegove dugovječnosti odgovorio je: „Ako očete dugo živeti, najte hmreti“. Želimo Franji sve najbolje za njegov rođendan te da i dalje testira ovu �ilozo�iju koja ga vodi kroz život – rado ćemo je testirati i mi ostali. (tn)

Četiri mjesta dobila nove vijećnike

U nedjelju su u nekoliko općina i gradova diljem Hrvatske održani dopunski izbori za članove općinskih i gradskih vijeća iz redova pripadnika romske nacionalne manjine.

Općina Pribislavec

U Pribislavcu su izabrani Dario Pavić i Vid Oršuš. Od ukupno 477 upisanih birača glasovanju je pristupilo 101 birač (21,17% izlaznosti). Važećih listića bilo je 98, dok su tri bila nevažeća. Najviše glasova osvojila je kandidacijska lista grupe birača Darija Pavića s 73 glasa (74,48%), dok je SDP-ova lista Branka Cikatića osvojila 25 glasova (25,51%). Lista Darija Pavića osvojila je oba mandata.

Općina

Mala Subotica

U Maloj Subotici izabrani su Dario Levačić i Igor Oršuš. Od ukupno 459 upisanih birača na izbore je izašlo 56 (12,20% izlaznosti), a svi listići bili su važeći. Jedina kandidacijska lista, HDZ-ova lista s nositeljem Dariom Levačićem, osvojila je svih 56 glasova (100%) i time osvojila oba vijećnička mjesta.

Općina Podturen

U Podturenu je izabrana jedna vijećnica iz reda pripadnika romske nacionalne manjine – Danica Balog (SDP). Od ukupno 180 upisanih birača na izbore je izašlo 13 (7,22% izlaznosti). Važećih listića bilo je 12, dok je jedan listić bio nevažeći. Jedina kandidacijska lista, SDP-ova s nositeljicom Danicom Balog, osvojila je svih 12 važećih glasova i time osigurala mandat.

Grad Mursko Središće U Murskom Središću izabran je Milorad Mihanović. Od ukupno 270 upisanih birača na izbore je izašlo 4 birača (1,48% izlaznosti). Važećih listića bio je 1, dok su tri bila nevažeća. Jedina kandidacijska lista, grupe birača Milorada Mihanovića, osvojila je 100% važećih glasova, osiguravši jedan mandat u Gradskom vijeću. Ovi dopunski izbori omogućili su popunjavanje vijećničkih mjesta pripadnicima romske nacionalne manjine u lokalnim samoupravama, čime je osigurana njihova zastupljenost u odlukama i razvoju zajednica. (lp)

FEST

Ervin Vičević sa suprugom Consom Waremom i Editom Gorski

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA Međimurske županije i liste čekanja u čakovečkoj bolnici

Koliko se čeka na preglede u 2025.?

Vijećnik Igor Šegović upozorio je kako za određene preglede i dijagnos�čke pretrage trenutačno nije moguće vidje� liste čekanja na službenim HZZO internetskim stranicama, iako je ta mogućnost ranije postojala

Bivši ravnatelj dr. Šegović traži usporedbu liste čekanja, a dr. Vidović pita koliko je specijalista interne medicine napustilo bolnicu u godinu dana te koliko liječnika ima dopusnicu za rad u privatnim ustanovama

Piše: Sanja Heric

Kažu "Na Zapadu ništa novo", no na Županijskoj skupštini Međimurske županije rasprava se vrti oko stare, ali uvijek aktualne teme: stanja u čakovečkoj bolnici. Na trećoj sjednici u novom mandatu, bolnica je toliko dominirala da je sedam vijećničkih pitanja bilo posvećeno isključivo njoj.

Bivši ravnatelj traži pojašnje liste čekanja

Doktor Igor Šegović (NPS), vijećnik i bivši ravnatelj Županijske bolnice Čakovec podsjetio je vijećnike na vrijeme kada se, zajedno s tadašnjim ministrom zdravstva prof. Berošom,

uspješno krenulo u smanjivanje listi čekanja.

- Bili smo ponosni i sretni na svako smanjenje, prisjetio se dr. Šegović. Međutim, situacija se u međuvremenu pogoršala.

Dr. Šegović ističe da mu sada pišu pacijenti, ali i liječnici primarne zdravstvene zaštite, svi upozoravajući na velike probleme u naručivanju pacijenata na određene pretrage.

- Zanima me usporedba liste čekanja za pretrage u listopadu 2024. i sada u listopadu 2025., kao i koje su nove mjere uvedene za smanjenje listi čekanja unazad godinu dana. Inače, se lako moglo provjeriti koliko se čeka za neke pretrage i preglede na stranicama HZZO, ali sada za neke pretrage

S liste SDP-a u vijeće su ušli Danijel Ignac i Matjaš Oršuš

Danijel Ignac i Matjaš Oršuš novi županijski vijećnici

Na nedavnim dopunskim izborima za Županijsku skupštinu Međimurske županije među romskom nacionalnom manjinom, dvije su fotelje

pripale SDP-ovcima. Matjaš Oršuš i Danijel Ignac novi su članovi skupštine i odsad će se za interese romske zajednice boriti iz prve ruke.

Jurica Vidović istaknuo je da kao liječnik obiteljske medicine osjeća profesionalnu i moralnu odgovornost da upozori na pravo stanje

nema rezultata, kazao je vijećnik Šegović.

Doktor Šegović je od ravnateljstva bolnice ili koordinatora za liste čekanja zatražio detaljan popis s podacima o trenutnim listama čekanja za sljedeće preglede i pretrage: prvi pregled oftalmologa, color dopler krvnih žila, UZV abdomena, gastroskopija, kolonoskopija, prvi pregled kardiologa, prvi pregled endokrinologa, UZV srca i ergometrija.

Doktor Vidović: PR vs. istina

Vijećnik i liječnik obiteljske medicine dr. Jurica Vidović (NPS) iznio je posebno oštru kritiku. Tvrdeći da je bolnica suočena s dubokom organizacijskom i kadrovskom krizom, Vidović je naglasio da su liste čekanja neprihvatljivo duge, a zdravstveni kadar preopterećen.

Kako je naglasio, posebno je alarmantno stanje na Odjelu interne medicine. Prema njegovom

mišljenju, uprava bolnice stvara lažan dojam stabilnosti i napretka putem "marketinških objava" i vijesti o "vraćanju liječnika", dok se stvarni problemi zataškavaju. Stoga je vijećnik Vidović javno zatražio odgovore na dva ključna pitanja: koliko je specijalista interne medicine napustilo bolnicu u godinu dana te koliko liječnika ima dopusnicu za rad u privatnim ustanovama izvan redovnog radnog vremena, što bi dodatno moglo ograničiti dostupnost skrbi Međimurcima.

- Građani Međimurske županije imaju pravo na istinu, transparentnost i odgovornost, a ne na PR spinove i prikrivanje stvarnosti. Vrijeme je da se jasno i javno kaže što se doista događa u Županijskoj bolnici Čakovec te kakvo je stvarno kadrovsko stanje, naglasio je vijećnik i doktor Vidović.

Na samom kraju rasprave, vijećnik Igor Ivković (HDZ) pokušao je spasiti stvar. Zatražio je sazivanje tematske sjednice isključivo o bolnici, jer smatra da se na temelju svih postavljenih pitanja vijećnika u javnost šalje – pazite sad – kriva slika o stvarnom stanju. Hoće li tematska sjednica konačno rasvijetliti sve kutke organizacijske krize, ili ćemo dobiti samo novu rundu "transparentnosti" upakirane u još jači PR spin? Što je od svega prava istina, uskoro ćemo vidjeti...

OPĆA BOLNICA Virovitica

Dr. Joško Smilović novi je ortoped u Virovitici

Opća bolnica Virovitica zaposlila je novog liječnika specijalista ortopedije i traumatologije. Odlukom ravnatelja Dinka Blaževića od 3. listopada 2025., na to je radno mjesto izabran prim. mr. sc. Joško Smilović, dr. med., iz Čakovca.

Dr. Smilović u Viroviticu dolazi nedugo nakon odlaska iz čakovečke bolnice, gdje je, kako je ranije naveo za medije, postao "nepoželjan" nakon spora s upravom.

ČAKOVEC

Na javni natječaj, koji je virovitička bolnica objavila 12. rujna 2025., pristigla je samo jedna prijava. Povjerenstvo je utvrdilo da dr. Smilović ispunjava sve tražene uvjete te je, nakon razgovora s njim, predložilo ravnatelju njegovo zapošljavanje. S izabranim kandidatom bolnica u Virovitici sklopit će ugovor o radu na određeno puno radno vrijeme. (tn)

Mladima daje do 6000 € za kupnju kuće

Odlične vijesti za mlade obitelji u Čakovcu! Gradsko vijeće je usvojilo Odluku o poticajima za kupnju starih kuća na području mjesnih odbora.

Ako imate do 40 godina i želite kupiti obiteljsku kuću izgrađenu prije 1990. godine, možete dobiti bespovratna sredstva, i to čak do 6.000 eura!

Kupljena nekretnina mora biti u vašem vlasniš-

tvu pri podnošenju prijave na javni natječaj. Natječaj će raspisati gradonačelnica, obično jednom godišnje, pred kraj kalendarske godine. Sredstva se dodjeljuju prema bodovima, a najviše bodova donose: duže prebivalište u Čakovcu, veći broj djece te niži imovinski status. Isplati se prijaviti, ali budite spremni živjeti u kući najmanje 10 godina! (sh)

PAMETNIM KAMERAMA protiv požara

Vatrogasci dobivaju oči sokolove?

Na nedavnom kolegiju gradonačelnika i načelnika Međimurske županije jedna od glavnih tema bila je ideja o uvođenju inteligentnog sustava za rano otkrivanje požara. Mario Medved, zamjenik župana i predsjednik Vatrogasne zajednice, predstavio je novi projekt OIV Fire Detect AI, koji podrazumijeva kamere s umjetnom inteligencijom i visokom rezolucijom. Te kamere “rade” 24 sata na dan, u potpunom krugu od 360 stupnjeva, i detektiraju svako čudno zbivanje, bilo da je riječ o dimu, plamenu ili neobičnom kretanju unutar osam kilometara od svoje pozicije. Sustav ne samo da vidi požar, nego može prepoznati i automobile i iščitati registarske oznake.

Primjer iz priobalja već pokazuje rezultate. Otkako su kamere postavljene 2018., opožarena je površina prepolovljena, što zvuči kao dobra vijest svima kojima je stalo do sigurnosti prirode i ljudi. Naravno, ovakva tehnologija traži i malo deblji džep, pa će se sad tražiti načini kako zajednički �inancirati projekt. Đurđica Slamek, predsjedavajuća Kolegija i načelnica Svete Marije, najavila je da će gradovima i općinama uskoro biti dostavljene sve potrebne informacije kako bi svi mogli detaljnije proučiti ponudu i odlučiti. Dakle, kormilo ide prema pametnijoj zaštiti – jer bolje je požar spriječiti, nego gasiti!

Mario Medved nada se manjem broju požara

Piše: Sanja Heric

Znate li da su Međimurci zapravo pioniri u vađenju nafte? Još je 1778. godine Jakob Winteri sa Sveučilišta u Budimpešti prvi istraživao sastav nafte oko rijeke Mure u Međimurju, što je prvi zabilježeni znanstveni pokušaj na tom području. No prava priča o nafti u Međimurju počinje 1856. godine, kada je na imanju grofa Feštetića otkopana nafta pomoću vitla iz rova. Ta je sirova nafta služila za podmazivanje osovina na zaprežnim kolima, a od milja je nazvana „kolomaz”. Time je Međimurje, i to mala Peklenica, ustanovljeno kao kolijevka jedne od najstarijih naftnih djelatnosti u svijetu, nekoliko godina prije nego što je taj status povijesno pripisan SAD-u.

Sredinom 1970-ih godina INA je krenula u suvremena istraživanja: snimanjem seizmike i bušenjem prvih bušotina Mačkovec-1 i Zebanec-2. Polje Zebanec otkriveno je 1976., a bilo je u eksploataciji od 1986. do 1991. godine. Tijekom devedesetih otkrivena su još dva značajna plinska polja – Vučkovec i Vukanovec, što je potaknulo daljnji razvoj i istraživanja.

Projekt Međimurje, koji je INA pokrenula 2004. godine, bio je ključan za modernizaciju i razvoj plinske proizvodnje u regiji. Od 2006. do 2012. provedene su potrebne studije, ishođene dozvole, izrađeni rudarski projekti te dobivene koncesije za eksploataciju. Konačno, 2016. i 2017. godine plinska polja Vučkovec, Zebanec i Vukanovec uključena su u probnu i redovitu proizvodnju.

Koliko zapravo ubiremo od plinske rente?

Često se spominje plinska renta, ali kako se točno ona raspodjeljuje i kome zapravo ide najveći dio novca? Plinska renta je, pojednostavljeno rečeno, naknada koju plaćaju eksploatatori onima koji su vlasnici podzemnih resursa –

Tablica 1.:

Godišnji iznos plinskih ren� u Općini Štrigova

Godina Iznos plinske rente

2016. 875.437,48 kn

2017. 2.719.605,18 kn

2018. 3.635.211,49 kn

2019. 3.402.110,43 kn

2020. 1.948.678,90 kn

2021. 3.649.993,48 kn

2022. 8.522.097,21 kn

2023. 516.645,80 eur

2024. 415.640,96 eur

u ovom slučaju, državi i lokalnim zajednicama – za pravo eksploatacije plina. Njezina svrha je kompenzirati lokalne utjecaje eksploatacije i omogućiti razvoj područja gdje se plin vadi. Raspodjela plinske rente ide na tri razine: država, županija te općine/gradovi u kojima se eksploatacija odvija. Iako najveći dio tradicionalno pripada državi, određeni postotak pripada lokalnim jedinicama.

U ožujku 2014. godine došlo je do promjene kada je ukupna plinska renta povećana s 5 posto na 10 posto tržišne vrijednosti, no država je tada sebi uzela 5 posto, općinama su ostala 3 posto, a županijama 2 posto rente. Do značajne promjene u raspodjeli došlo je ponovno 2022. godine. Sada se od spomenutih 10 posto tržišne vrijednosti "pridobivenih količina ugljikovodika" 40 % daje općinama i gradovima na području proizvodnje, 20 % pripada županijama, dok 40 % ostaje u državnom proračunu. Time je udio lokalne zajednice, pa tako i međimurskih općina, povećan. Doduše, sve su to još manje cifre ako se u obzir uzmu ukupan prihod

U našim općinama nikada nije dobiven nikakav obračun plinske rente

od eksploatacije. Međutim, ti iznosi nikome nisu poznati. U Međimurju postoje aktivne plinske bušotine koje pripadaju eksploatacijskom polju Zebanec te plinskim poljima Vučkovec i Vukanovec. Konkretno, eksploatacijsko polje Zebanec prostire se na površini od 19,92 km² i obuhvaća područje Grada Mursko Središće te općina Selnica, Vratišinec i Podturen. Iako je na tom polju dosad bilo izrađeno čak 16 bušotina, trenutačno je aktivna samo jedna eksploatacijska: bušotina Zb-2, koja od kolovoza 2016. godine vadi plin i kondenzat iz ležišta B.

Tablica 2.:

Godišnji iznos plinskih ren� u Općini Sve� Juraj na Bregu

Godina Iznos plinske rente

2016. 208.000,00 kn

2017. 220.480,00 kn

2018. 264.942,43 kn

2019. 41.600,00 kn

2020. 124.800,00 kn

2021. 348.654,49 kn

2022. 71.226,41 kn

2023. 11.042,54 eur

2024. 49.920,00 eur

Uz to, bušotine postoje i na poljima Vučkovec i Vukanovec. Eksploatacijsko polje Vukanovec ima površinu od 11,32 km². To polje obuhvaća područje općina Gornji Mihaljevec, Selnica, Sveti Juraj na Bregu i Štrigova.

Ove godine Ministarstvo gospodarstva dalo je INA-i zeleno svjetlo za nastavak radova na bušotini Međimurje-7, kod polja Zebanec. Naime, odobrili su plan za bušenje sedme bušotine na postojećem naftnom polju, duboke preko tri kilometra. Sve se to događa u blizini mjesta poput Peklenice i Murskog Gvozda, na područjima Vratišinca, Selnice i Murskog Središća. Bušenje će se provoditi postupno, najprije do 400 metara dubine, gdje će se postaviti zaštitne cijevi, a zatim postupno dalje sve do konačne dubine od 3200 metara.

- Trenutačno je u izradi bušotinski radni prostor za bušotinu Međimurje-7 na polju Zebanec. Početak bušenja planiran je krajem studenoga ove godine. Nakon završetka bušenja i spajanja na infrastrukturu očekuje se da će bušotina započeti s proizvodnjom tijekom 2027. godine, rekli su nam ukratko iz INA-e.

Općina Štrigova najviše dobila od plinske rente

Ako se u Gornjem Međimurju postavlja pitanje tko je apsolutni prvak u ubiranju plinske rente, odgovor je jasan: Općina Štrigova. Zahvaljujući nalazištima na svojem području, Štrigova u proračun prima daleko najveće iznose od svih susjednih općina. Koliko je to značajan prihod, najbolje govore brojke. Plinska renta je u blagajnu te općine, u razdoblju od 2016. do kraja trećeg kvartala 2025. godine, „kapnula” s prilično impresivnih 4,5 milijuna eura!

Taj ukupan iznos, koji jasno pokazuje koliki je značaj rente za njihov proračun, iznosi točno 33.911.396,44 kuna. Iako ovi prihodi značajno pridonose razvoju općine, treba napomenuti da je od 2019. godine zabilježeno postupno smanjenje plinske

U Štrigovu dosad 4,5 eura plinske

U Međimurju postoje aktivne plinske bušotine koje pripadaju eksploatacijskom polju Zebanec te plinskim poljima Vučkovec i Vukanovec

rente. Razlog tomu leži u zatvaranju dijela eksploatacijskih bušotina.

Načelnik Općine Štrigova, Stanislav Rebernik, potvrdio nam je trenutačnu situaciju: – Trenutno je status quo.

Od tri bušotine na našem području jedna radi, dvije su u mirovanju, pa je i iznos osjetno manji nego što je to bio prethodnih godina. Bušotine su bile u mirovanju jer je došlo do zamuljenja.

Zbog ovoga ostaje pitanje u zraku kakva će biti daljnja sudbina tih bušotina i hoće li

se rekordni priljevi iz prošlih godina ponoviti. Usprkos neizvjesnosti, Općina mudro koristi prihode od rente. Uz pomoć novca od plinske rente pokrenuli su sveobuhvatne mjere za mlade, pomažući im �inancijski doslovno od rođenja, preko obrazovanja, pa sve do rješavanja stambenog pitanja.

Vičević: Nikada nismo dobili nikakav obračun za plinsku rentu

Dok Štrigova bilježi milijunske prihode, Općina

Načelnik Štrigove Stanislav Rebernik is�če da je na njihovom području trenutno ak�vna jedna bušo�na, pa su zato prinosi i manji

Načelnik Ervin Vičević često je apelirao da se omjer plinske rente mora preusmjeri� u korist općina i gradova

KOLIKU PLINSKU RENTU ubire Međimurje

TEMA BROJA

Pitanje je koliko smo od 2016. godine dobili od plinske rente

kapnulo

4,5 milijuna plinske rente

Selnica spada u one koje od eksploatacije plina dobivaju tek „mrvice”.

- O bušenju nove bušotine najavljeno nam je bilo već prije tri godine. Nama će to, dodatna isplata u vidu plinske rente, nešto značiti s obzirom na to da sada dobivamo jako malo plinske rente, iskreno nam je rekao Vičević.

Koliko je ta renta skromna, najbolje pokazuju posljednji ljetni mjeseci. Tijekom lipnja Općina Selnica je uprihodila 7.873,02 eura, u srpnju je iznos bio 6.659,68 eura, a u kolovozu se spustio na tek 4.329,21 eura. Ukupno je u ta tri ljetna mjeseca Selnica od plinske rente ostvarila 18.861,91 euro.

Tablica 3: Naknada za pridobivenu količinu energetskih

u Općini Selnica u eurima

GODINAPLINNAFTA ZAUZETE POVRŠINE I PRAVO SLUŽNOSTI UKUPNO

2016 16.418,11756,314.417,5521.591,97 2017 72.289,773.179,044.667,4380.136,24 2018 97.795,864.309,504.417,54106.522,90 2019 88.086,804.085,544.417,5596.589,89 2020 64.962,103.077,664.417,5572.457,31 2021160.041,275.305,945.332,27170.679,48 2022404.627,368.500,001.260,34414.387,70 2023193.984,917.125,059.405,21210.515,17 2024173.283,538.419,984.417,54186.121,05 do 30.9.202589.103,101.776,94 345,6191.226,50

Načelnik Anđelko Nagrajsalović kazao je da sredstva usmjeravaju prema infrastrukturi i održavanju

borba usmjerena je na promjenu te �ilozo�ije.

- Osim rupa koje nam ostaju u podzemlju, htio bih da ipak dobijemo i konkretnu �inancijsku korist. Želio bih da se promijeni postotak raspodjele, gdje bi jedinicama lokalne samouprave pripalo 5,5 posto sredstava, županiji 2,5 posto, a državi samo 2 posto. Država bi svakako trebala razmisliti i o povećanju rente s 10 na 15 posto, što je neki minimum u ostalim državama, često je isticao Vičević.

Nažalost, nisu to velika sredstva kao što su to, primjerice, u susjednim općinama Selnica, a napose Štrigova – rekao nam je načelnik Svetog Martina na Muri Martin Srša.

U prvih sedam mjeseci ove godine dobili su za naftu i plin oko 20.115,56 eura.

Sveti Juraj najviše dobio prošle godine

I u Općini Sveti Juraj na Bregu ubire se plinska renta. Nisu to veliki iznosi kao u Štrigovi, ali ipak i to popunjuje općinski proračun. Najveći iznos plinske rente Općina je primila 2024. godine, kada je renta iznosila 49.920,00 eura.

Usporedbe radi, to je po �iksnom tečaju konverzije iznosilo približno 376.015 kuna, čime je ta godina zabilježila najveći priljev sredstava od plinske rente. Prethodni rekord Općina je držala 2021. godine, kada je primila 348.654,49 kuna. Samo godinu dana poslije, 2022., taj se iznos značajno smanjio na tek 71.226,41 kunu. U godini uvođenja

eura, 2023., iznos je dodatno pao na 11.042,54 eura. - Konkretno u našoj općini nema bušotina, ali spadamo pod bazene bušotina na kojima se eksploatira plin pa prema određenom omjeru i mi dobivamo dio. Što se tiče ove razlike u iznosu, između 2021. i 2022. neke bušotine su bile izvan funkcije pa je i zato iznos bio manji, rekao nam je načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović.

- Dobivamo koliko dobivamo, tu ne možemo ništa promijeniti. Isto je i kao s porezom na dohodak. Novac koji dobijemo od plinske rente usmjeravamo prema infrastrukturi i održavanju, istaknuo je na kraju jurjevski načelnik.

Koliko Međimurska županija dobiva?

Na kraju, dok se fokus već dugo stavlja na prihode koje ostvaruju općine i gradovi, ostaje otvoreno i jedno važno pitanje: koliko zapravo Međimurska županija kao institucija dobiva od plinske rente?

Nova bušotina na eksploatacijskom polju Zebanec započet će s proizvodnjom tijekom 2027.

Podaci o prihodima kroz duži period pokazuju da je ukupna naknada za pridobivenu količinu plina u Općini Selnica od 2016. do rujna 2025. godine iznosila oko 1.260.592 eura. Prihodi od nafte u istom razdoblju iznose nešto više od 46.535 eura, dok naknada za zauzete površine i pravo služnosti iznosi približno 43.099 eura. Najveći godišnji prihod ostvarila je 2022. godine s

preko 404.627 eura samo od plina, dok je ukupan godišnji prihod u toj godini bio preko 414.000 eura.

Istodobno, Vičević je izrazio frustraciju zbog netransparentnosti. – Mi nikad nismo dobili nikakav obračun, što se tiče plinske rente – istaknuo je na naš upit o načinu izračuna.

Ova važna tema problem je na koji selnički načelnik upozorava već godinama. Podsjetio je na povijesni trenutak kada je u ožujku 2014. godine ukupna plinska renta povećana s 5 posto na 10 posto, ali je država taj „kolač” iskoristila za dodatnu centralizaciju: sebi je uzela 5 posto, općinama dala 3 posto, a županiji 2 posto. Vičevićeva

- Pisao sam i ministru, zagovarao promjenu plinske rente, ali ništa se od toga nije dogodilo, naglasio je selnički načelnik.

Iako je 2022. godine došlo do promjene omjera raspodjele u korist lokalnih jedinica, načelnik je jasan: - Ovih pet posto, od čega 4 posto ide općini, a dva posto županiji, još uvijek je, ukupno gledajući, jako malo.

U Svetom Martinu dobivaju oko 3000 eura mjesečno

I u Općini Sveti Martin na Muri dobivaju dio prihoda s obzirom na to da se jedna bušotina nalazi na njezinoj površini.

- Nismo nikada dobivali puno. U prosjeku je to oko 3000 eura mjesečno.

Tablica 4.: Koliko je Međimurska županija primila naknade za istraživanje i eksploataciju

Godina Iznos plinske rente u eurima

2016. 121.133,04

2017. 396.966,64

2018. 523.494,63

2019. 494.247,30

2020. 299.223,62

2021. 636.294,58

2022. 1.507.915,48

2023. 716.381,85

2024. 636.622,14

2025. 414.943,95

UKUPNO 5.747.223,23 eur

Iz Međimurske županije, točnije iz Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, stigao nam je službeni odgovor na naš upit. Važno je istaknuti da se odvojeni iznosi za plin vode tek od 2022. godine, dok su raniji podaci objedinjavali i naknade za eksploataciju drugih mineralnih sirovina, poput nafte i kondenzata. (Vidi Tablicu 2.9 Prema dostavljenim podacima, plinska renta u razdoblju od 2022. do 2025. godine iznosila je ukupno oko 3,28 milijuna eura. Konkretno, samo u 2022. godini primljeno je više od 1,5 milijuna eura. Kada se promatraju ukupni primici za razdoblje od 2016. do 2025., uključujući i ostale naknade, Međimurska županija je prihodovala nešto više od 5,7 milijuna eura.

MindsetSoul

Bez unutarnje transformacije, sve ostalo je samo redizajn

Danas je moderno govoriti o transformaciji. Digitalna transformacija. Organizacijska transformacija. Transformacija vođenja. Riječi su iste na svakoj konferenciji, samo su grafovi novi. Transformacija o kojoj se najviše govori odnosi se na tvrtke i sustave – na ono što se može mjeriti.

I dok se u korporativnim dvoranama raspravlja o alatima, strukturama i novim tehnologijama, zaboravlja se da se najveća promjena događa iznutra – u ljudima koji te sustave nose. Zato, transformacija o kojoj ja govorim odnosi se na čovjeka.

Mi nismo kao računala. Ne možemo se „resetirati“ novim čipom, niti zamijeniti memorijsku karticu kad pregorimo. Ne možemo bolje funkcionirati ako samo obrišemo prašinu s procesora. Treba nam dublji, svjesniji rad na sebi kako bismo uopće mogli nositi brzinu kojom svijet ide naprijed.

Znamo li se mi uopće nositi s promjenama? Uživamo li u njima ili ih proživljavamo tjeskobno i turbulentno? Jesmo li dovoljno “brzi” u prilagodbi svojih navika, uvjerenja i ponašanja da bismo mogli dostojno prihvatiti svijet koji se mijenja? To su pitanja koja nitko ne postavlja na poslovnim konferencijama – i upravo zato unutarnja transformacija najčešće ostaje nevidljiva.

Većina današnjih tema o transformaciji bavi se onim što se može kvanti�icirati: učinkom, procesima, brzinom, inovacijom. Ali nijedna strategija ne može nadoknaditi unutarnji umor, sumnju ili gubitak smisla onih koji vode. Dok se govori o brzini poslovanja, zaboravlja se na brzinu kojom mozak i tijelo

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. NLP trener, stečajna upraviteljica, ovlašteni računovođa E - mail: Vesna@vesnabaranasic.com

mogu podnijeti stalnu promjenu. A kad se ta granica pređe, urušava se zdravlje, odnosi i povjerenje.

Pojmovi poput emocionalne inteligencije, svjesnog vodstva, unutarnjeg rasta, samosvijesti i otpornosti postali su dio poslovnog vokabulara. Ali u devedeset posto slučajeva to nije stvarna unutarnja transformacija, jer ne preispitujemo motive, ne mijenjamo unutarnje obrasce ponašanja. Drugim riječima – priča se o simptomima, ali rijetko ide u uzrok.

Primjerice, mindfulness je dragocjen alat. Nauči nas disati, stati i promatrati. Ali prava transformacija počinje tek kad iz tog daha donesemo novu odluku: da više nećemo samo bolje izdržavati isti sustav, nego ga početi stvarati drugačije.

Novo doba umjetne inteligencije nosi nevjerojatne mogućnosti i olakšava život. Ali svaka priča ima i drugu stranu – pitanje kako se mi iznutra nosimo s tim promjenama. Ta priča ne stane u PowerPoint prezentaciju. Počinje kad prestanemo trčati za vanjskim standardima i počnemo postavljati svoja mjerila.

Kad umjesto “što još moram”, pitamo sebe “što danas biram”. Jer prava se transformacija ne događa u sustavima i procesima. Počinje u ljudima – u onima koji vode. Bez te točke, sve ostalo ostaje samo redizajn.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN 40 godina s Vama

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

ZASJEDALO JE Gospodarsko-socijalno vijeće Međimurske županije

Međimurje ima 5770 poduzeća

s 44.155 zaposlenih

Piše: Benjamin Jakopić Na 126. sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije, održanoj 8. listopada, župan Matija Posavec izvijestio je o aktualnom stanju u županiji i planovima za naredni period. Posavec je naglasio investicijski ciklus u obrazovanju vrijedan više od 100 milijuna eura, kojim se planira omogućiti nastava u jednoj smjeni u svim školama te izgraditi školske sportske dvorane u mjestima gdje ih još nema. Cilj je poboljšati uvjete u obrazovanju i podići kvalitetu infrastrukture u školama, što je jedna od ključnih investicijskih stavki u županiji.

Županija bilježi

rast izvoza

Župan je prezentirao i gospodarske pokazatelje: Poduzetnički centar Međimurje i Centar znanja razvijeni su iz bivšeg vojnog kompleksa i danas služe kao prostori za razvoj tvrtki koje posluju s

SVETA MARIJA

međunarodnim partnerima. Posavec je istaknuo da županija bilježi rast izvoza, koji trenutno iznosi oko 10.000 eura po stanovniku, odnosno 1,6 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Nezaposlenost je u posljednjih deset godina pala s oko 8000 na ispod 2000, a broj poduzeća i obrta u prošloj godini iznosio je 5770, s ukupno 44.155 zaposlenih.

Zamjenik župana Mario Medved istaknuo je da pad nezaposlenosti u županiji kontinuirano traje, što ukazuje na stabilizaciju tržišta rada.

Župan Ma�ja Posavec i predsjednik GSV-a Ivan Senčar

Sever: Naš Ured djeluje neovisno

Krešimir Sever, predstojnik novog Ureda za socijalno partnerstvo, zahvalio je županu na pozivu i prilici da Ured po prvi put predstavi svoj rad u Međimurskoj županiji. Sever je naglasio da Ured želi jačati vezu između lokalne i nacionalne razine, djelovati neovisno i podržavati jedinice regionalne uprave i lokalna GSV-ove u provođenju socijalnog dijaloga te implementaciji prijedloga. Dodao je da je cilj Ureda omogućiti da lokalni i regionalni akteri lak-

Kreće energetska obnova škole vrijedna 800 tisuća eura

U Maloj vijećnici Međimurske županije potpisan je ugovor o energetskoj obnovi Osnovne škole Sveta Marija između ravnateljice Gorane Šavora Peter i direktora tvrtke Project Management d.o.o. Kristijana Kropeka.

Projekt se �inancira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026. Ukupna vrijednost iznosi 673.445 eura s PDV-om, dok bespovratna sredstva dosežu 519.030 eura s PDV-om. Ukupni prihvatljivi troškovi prema ugovoru s Ministarstvom i Fondom za zaštitu okoliša iznose 654.045 eura s PDVom. Izvođač radova Project Management d.o.o. ponudio

Ugovor su potpisali ravnateljica OŠ Sveta Marija Gorana Šavora

Peter i direktor tvrtke Project Management d.o.o. Kris�jan Kropek

je 605.211,79 eura bez PDV-a (748.924,63 eura s PDV-om). Radovi rekonstrukcije krova dodani su u vrijednosti 119.935,55 EUR s PDV-om,

čime ukupni troškovi dosežu 788.316,63 eura s PDV-om, a vlastito učešće Međimurske županije iznosi 269.286,63 eura s PDV-om.

Krešimir Sever, predstojnik novog Ureda za socijalno partnerstvo

še komuniciraju s nacionalnim institucijama, te da se dobre prakse, poput onih u Međimurju, prenose i u druge dijelove Hrvatske.

Radovi obuhvaćaju poboljšanje toplinske zaštite zidova i stropa, zamjenu vanjske stolarije, ugradnju dizalice topline, termostatskih ventila, kondenzacijskog kotla, fotonaponske elektrane, rekonstrukciju rasvjete te mjere održive mobilnosti i pristupačnosti za osobe s invaliditetom.

Projektom se planira smanjenje godišnje potrošnje primarne energije za 85,01%, toplinske energije za grijanje za 51,31% i emisija CO₂ za 85,61%, a zgrada će nakon obnove biti u energetskom razredu B. Rok završetka projekta je svibanj 2026. (bj)

Trgovine otvorene ove nedjelje, 12. listopada

Trgovine KRK

• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23

• Čakovec, Vukovarska 1

• Čehovec, Glavna ulica 131

• D. Vidovec, Glavna 45

• Draškovec, Draškovićeva 13

• Goričan, Školska ulica 15

• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52

• Hodošan, Cvjetna ulica 1

• Kotoriba, Sajmišna 2a

• Križovec 17

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• Orehovica, N. Tesle 23

• Palovec, Glavna 43

• Podturen, I. Grčića 6

• Prelog, Jug 1

• Selnica, Trg bana Jelačića 4

• Vratišinec, Brodec 49

• Zasadbreg 153a

• Zebanec Selo 11 Ostale trgovine

• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)

• JUG MALL Čakovec (8-16 h)

• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)

• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)

• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-18 h)

• PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h)

• PLODINE, Prelog, A. Mihanovića 82 (7-21 h)

• SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)

• VAJDA diskont Čakovec, Zagrebačka 2A (7-12 h)

Za Čateks nude petnaest posto

iznad tržišne cijene

Hrvatska agencija za nadzor �inancijskih usluga odobrila je 26. rujna zagrebačkom investicijskom društvu SQ Capital javnu ponudu za preuzimanje preostalih dionica čakovečke tekstilne tvrtke Čateks po cijeni od 43 eura po dionici, što je 15 posto iznad tržišne cijene. SQ Capital je podnio zahtjev 29. srpnja u svoje ime, a za račun alternativnog investicijskog fonda Primus koji se fokusira na dugoročne i stabilne hrvatske kompanije. Ponuđena cijena značajno je viša od prosječne ponderirane cijene od 37,41 eura ostvarene u zadnja tri mjeseca trgovanja.

Skupina oko SQ Capitala već kontrolira 64,82 posto Čateksa držeći 123.369 dionica, a sada želi preuzeti preostalih 66.976 dionica što predstavlja 35,18 posto vlasništva. Najveći udjel drži investicijski fond Primus s 22,88 posto, a slijedi tvrtka Investarx iz Strahoninca s 22,41 posto čiji

SVETI MARTIN

NA MURI

Stemajmo zajedno uz 12 radionica

U subotu, 18. listopada 2025., Osnovna škola Sveti Martin na Muri domaćin je drugog po redu međunarodnog STEM kampa tehničke kulture pod nazivom „Let’s STEM Together –STEM ajmo zajedno 2025.“. S početkom u 9 sati, cijeli će se dan posvetiti kreativnim radionicama koje potiču učenike osnovnih škola i vrtića da kroz igru i praktični rad otkriju čaroliju robotike, modelarstva, 3D modeliranja, brodomaketarstva i još mnogo tehnoloških i kreativnih područja. Organizatori, Društvo pedagoga tehničke kulture Međimurske županije uz podršku lokalne zajednice, osigurali su bogat program u kojem će sudionici razvijati svoje vještine u čak 12 radionica prilagođenih različitim dobnim skupinama. Osim tehničkih sadržaja, program obuhvaća i izložbu radova te zajedničku evaluaciju kao završni dio kampa.

Ovaj zanimljiv događaj poziva sve zainteresirane da prate buduće inovacije i kreativne ideje mladih tehničara, koji će možda postati ključni nositelji budućeg tehnološkog razvoja u regiji. (sh)

je jedini vlasnik Lana Soldo iz Mihovljana.

Među dioničarima koji sudjeluju u preuzimanju je i trenutni direktor Čateksa Matija Bilandžija iz Čakovca koji drži 5,30 posto dionica. Bilandžija je na čelu tvrtke od rujna 2022. godine. Lana Soldo, vlasnica Investarxa, ujedno je i predsjednica Nadzornog odbora Čateksa. Ostali dioničari su Natali Cerin iz Rovinja (6,47 posto), Ivan Soldo iz Mihovljana (6,45 posto), Mario Kovačević iz Zagreba (0,65 posto), Lana Soldo osobno (0,55 posto) i Dalibor Antonić iz Zagreba (0,11 posto).

Čateks trenutno ima 190.345 redovnih dionica nominalnog iznosa 26 eura, nakon što je u srpnju smanjio temeljni kapital povlačenjem 12.000 vlastitih dionica. Temeljni kapital tvrtke iznosi 4,95 milijuna eura, a dionice su uvrštene na redovito tržište Zagrebačke burze pod oznakom CTKS-R-A.

HBOR krediti za održivi turizam – prilika za hotele, kampove i glamping

SQ Capital upravlja i fondom rizičnog kapitala SQ Venture koji ulaže u hrvatske startupove, a nedavno je investirao u Vacom, brzorastućeg trgovca elektronikom s 28 prodajnih lokacija i 113 zaposlenih. Ponuda za Čateks predstavlja značajnu transakciju na hrvatskom tržištu kapitala u drugoj polovici 2025. godine.

Obveza objavljivanja ponude nastala je 30. lipnja kada je skupina sklopila sporazum o zajedničkom djelovanju. U godini dana prije nastanka

obveze dionice Čateksa stjecane su po najvišoj cijeni od 30,60 eura.

SQ Capital je osigurao plaćanje neopozivim bankarskim garancijama Hrvatske poštanske banke. Svi relevantni dokumenti odobreni su od strane HANFA-e i javno su dostupni preko Zagrebačke burze.

Protiv rješenja žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana, navodi se u rješenju Hanfe o preuzimanju. (ik)

Kruh, bograč, grah i riba povezali udruge

Miris kruha, pečenog s ljubavlju i pažnjom, i ostalih delicija ispunio je zrak protekle subote i pozvao sve da se okupe na Trgu Slobode gdje su se miješali okusi jeseni, zvuk tambura i smijeh Priločana. Brojne udruge, škole, vrtići i poljoprivredna gospodarstva odazvali su se pozivu Turističke zajednice Grada Preloga za sudjelovanje na ovogodišnjim Danima kruha i zahvale. Svojim su se proizvodima i rukotvorinama predstavili su se mnogobrojni izlagači, a da nitko ne ostane gladan pobrinulo se osam udruga pri-

premom bograča, graha, ribe u kotliću: Športsko ribolovno društvo Glavatica, Nogometni klub Mladost Komet, Udruga Laganini, Nautički klub Labud, Ženski nogometni klub Lovorke iz Cirkovljana, HVIDRA Prelog, Udruga Kalinka te Nogometni klub Naprijed. I ove je godine manifestacija Dani kruha i zahvale bila dio Tjedna župnog Caritasa te su se tako Danima kruha i zahvale priključile i članice Caritasa Župe sv. Jakoba ap.st. iz Preloga.

- Božo Oto bio je glavni kuhar i sve što smo skuha-

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) poduzetnicima nudi povoljne kredite za održivi turizam, namijenjene onima koji žele ulagati u nove ili obnovljene smještajne kapacitete i dodatne sadržaje. Program je otvoren za mikro, male i srednje poduzetnike, kao i zdravstvene ustanove koje posluju u turističkom sektoru. Poseban naglasak stavljen je na razvoj kontinentalnog turizma, gdje se nastoji potaknuti otvaranje novih sadržaja i produljenje turističke sezone.

Koliko se može dobiti?

Iznosi kredita kreću se od 250 tisuća do 7 milijuna eura. Rok otplate je do 17 godina, uz poček do četiri godine. HBOR u pravilu �inancira do 85% vrijednosti projekta, dok poduzetnik mora osigurati ostatak sredstava iz vlastitih ili drugih izvora.

Kolika je kamata?

Posebna pogodnost je da se dio kredita koji se �inancira iz europskih sredstava (EFRR) odobrava uz 0% kamatnu stopu. Na dio kredita koji se �inancira iz sredstava HBOR-a primjenjuje se �iksna kamatna stopa, a njezina visina određuje se za svaki projekt pojedinačno, prema procjeni rizičnosti ulaganja i korisnika.

Kapitalni rabat – povrat do 50% glavnice

Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consul�ng.hr 095/5580-199

standarda poput wellnessa, obiteljskih ili poslovnih hotela, kao i lječilišne vrste. Podrška se odnosi i na ulaganja u kampove i glamping destinacije, gdje se može �inancirati gradnja ili modernizacija objekata, ali i zajedničkih sadržaja poput recepcija, restorana ili sanitarnih čvorova.

Uz to, krediti su dostupni i za razvoj dodatnih sadržaja koji povećavaju atraktivnost ponude, od wellness i spa zona, bazena i sportskih dvorana, preko eno-gastro i kulturnih sadržaja, pa sve do prostora prilagođenih digitalnim nomadima ili projekata povezanih sa zdravstvenim i aktivnim turizmom.

Važno je naglasiti da se krediti ne mogu koristiti za obično održavanje postojećih objekata, već isključivo za nova ulaganja i projekte koji donose novu vrijednost i konkurentnost na tržištu.

Kome nisu namijenjeni?

Krediti nisu dostupni poduzećima u teškoćama, za kupnju zemljišta ili nekretnina, re�inanciranje postojećih kredita, ulaganja izvan Hrvatske te za projekte vezane uz fosilna goriva, duhan ili nuklearna postrojenja.

li smo podijelili. Imali smo danas i biciklijadu od 35 kilometara, ispričao nam je 64-godišnji Drago Slaviček iz udruge Laganini.

Za dobru se atmosferu pobrinuo Tamburaški sastav Kumovi, a svim je izlagačima prigodnim zahvalnicama i malim poklonom zahvalio gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek. Dio Dana kruha i zahvale bila je i jesenska biciklijada „Putevima Grada Preloga“, u organizaciji Udruge Laganini iz Preloga. (sh)

Jedna od najvažnijih pogodnosti je kapitalni rabat, odnosno otpis dijela glavnice kredita. On se može ostvariti za projekte veće od 500 tisuća eura i iznositi do 50% ukupnog iznosa kredita, ovisno o ispunjenju kriterija. Prednost imaju projekti koji ulažu u energetsku učinkovitost, kategorizaciju u više zvjezdice te oni koji se provode u slabije turistički razvijenim područjima.

Prihvatljive vrste ulaganja

Krediti su namijenjeni poduzetnicima koji ulažu u hotele i slične objekte, uključujući aparthotele, turistička naselja, difuzne hotele, hotele baštine te hotele posebnog

Kako do kredita?

Zahtjevi se podnose isključivo online, a HBOR je osigurao kreditni kalkulator i popis potrebne dokumentacije. Svaki poduzetnik može ugovoriti samo jedan kredit u okviru ovog programa.

Potpora razvoju kontinentalnog turizma

Ovim kreditima HBOR želi potaknuti razvoj kvalitetnih turističkih projekata koji će doprinijeti zelenoj tranziciji, produljenju sezone i raznolikosti ponude posebno u kontinentalnom dijelu zemlje. Poduzetnicima se tako pruža prilika da na vrijeme pripreme svoje projekte i osiguraju sredstva za ulaganja koja će dugoročno učvrstiti konkurentnost hrvatskog turizma.

Upravna zgrada Čateksa

DANI ZAHVALNOSTI u Prelogu

Članovi Udruge Laganini s novim župnikom Kris�janom Kuharom

ZAMAHNUO SJEKIROM pa polupao auto bratu

Prijetio bratu pa dobio uvjetni zatvor

Muškarac (50) iz okolice Čakovca nepravomoćno je osuđen na devet mjeseci zatvora uvjetno na dvije godine jer je u srpnju 2023. sjekirom zaprijetio bratu, a potom mu polupao auto i napravio štetu od 900 eura. Incident se zbio 4. srpnja 2023. oko 17 sati u obiteljskoj kući.

“Hodi Hodi!”

Okrivljenik je uzeo sjekiru, podigao je u zrak prema bratu i vikao mu: "Hodi, hodi!" Zamahnuo je sjekirom tri puta, što je kod brata izazvalo strah za život. Brat je istrčao na ulicu do parkiranog Volkswagena Passata. Okrivljenik ga je slijedio sa sjekirom u ruci te je više puta udario po automobilu. Oštetio je prednje vjetrobransko staklo, poklopac motora, bočna suvozačeva stakla, lijevi prednji blatobran i prednje lijevo putno svjetlo.

Obvezno psihijatrijsko liječenje

Općinski sud u Čakovcu osudio ga je 12. rujna 2025. za kazneno djelo prijetnje članu obitelji i oštećenja tuđe stvari. Uz uvjetnu kaznu, izrečena mu je i sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja koja će trajati do proteka roka provjeravanja uvjetne osude, uz nadzor tijela za probaciju. Okrivljenik je i ranije, u lipnju 2022., osuđen za oštećenje tuđe stvari na šest mjeseci zatvora uvjetno na godinu dana.

Nezaposlen je i loše materijalne situacije, pa je oslobođen plaćanja troškova postupka. Okrivljenik i tužiteljstvo odrekli su se prava na žalbu odmah nakon objave presude, zbog čega ona postaje pravomoćna. (ik)

GLASNO SLAVIO sinov rođendan pa dobio kaznu

Samo mi ne uzimajte

zvučnik,

tek sam ga kupio

Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 39-godišnjeg muškarca na novčanu kaznu od 200 eura jer je 22. srpnja ove godine navečer puštao glasnu glazbu tijekom proslave sinovog rođendana, čime je narušio javni red i mir.

Muškarac je te večeri oko 22 sata u kući u Prelogu reproducirao glazbu preko prijenosnog zvučnika marke JBL Partybox Club 120. Glazba se čula do okolnih ulica, što je uznemirilo mještane. Policija je intervenirala nakon prijave susjede, a zvučnik je privremeno oduzet.

- To nije bilo tako glasno kako se inače prijavljuju ti prekršaji. U kući nas je bilo četvero, normalno smo razgovarali, nismo bili pod utjecajem alkohola. Slavili smo rođendan moga sina, objasnio je muškarac sudu. Dodao je kako je policijski službenik koji je došao na intervenciju također čuo

ODUZEO PREDNOST kamionu pa skrivio sudar

Putnica slomila rebra, on ide na rad za opće dobro

Putnica u osobnom automobilu

Autolakirer star 31 godinu koji je u svibnju prošle godine olako je procijenio situaciju na raskrižju kod Male Subotice i izazvao sudar s teretnim vozilom u kojem je putnica zadobila prijelom rebara, osuđen je na osam mjeseci zatvora zamijenjenih radom za opće dobro. Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno ga je proglasio krivim za izazivanje prometne nesreće s teškom tjelesnom ozljedom, a presuda je postala pravomoćna odmah nakon objave jer su se obje strane odrekle prava na žalbu.

PRELOG

Požar

Zaneslo ga po kolniku Nesreća se dogodila 9. svibnja 2024. oko osam navečer na županijskoj cesti 2022 između Male Subotice i Orehovice. Muškarac je vozio osobni automobil u smjeru Orehovice kada je došao do raskrižja s državnom cestom D20, koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska. Umjesto da zaustavi vozilo i propusti sva vozila, vozač je ušao u raskrižje. U tom trenutku kamion je udario prednjim lijevim dijelom u stražnji desni dio njegova automo-

bila. Od siline udara automobil se zanio, sletio s ceste i stražnjim dijelom udario u prometni znak. Putnica u osobnom automobilu zadobila je prijelom trećeg i četvrtog desnog rebra. Sud je utvrdio da je vozač olako smatrao kako neće ugroziti druge sudionike u prometu, iako je znao ili mogao znati da je dužan propustiti vozila na cesti s prednošću.

Od zatvora do rada za opće dobro Zbog teške ozljede putnice sud mu je izrekao kaznu od osam mjeseci zatvora,

je zamijenjena radom za opće dobro u trajanju od 480 sati. Rok za izvršenje rada bit će određen od strane nadležnog tijela i trajat će između mjesec dana i dvije godine. Ako muškarac ne bude izvršavao rad, sud može odrediti da izvršava kaznu zatvora. Prema podacima iz presude, muškarac je već bio kažnjavan. Općinski sud u Čakovcu 2019. osudio ga je na uvjetnu kaznu zatvora, a njemački sudovi kaznili su ga 2021. i 2022. zbog vožnje pod utjecajem alkohola. (ik)

zahvatio gornji kat kuće

U ponedjeljak, 6. listopada, oko 7:25 ujutro, Operativno-komunikacijski centar međimurske policije zaprimio je dojavu o požaru kuće u Prelogu, u Čakovečkoj ulici. Na teren su odmah izašli vatrogasci iz JVP-a Čakovec i DVD-a Prelog, koji su brzo stavili požar pod kontrolu i ugasili ga.

glazbu jer je ona još uvijek svirala kada su stigli. Okrivljenik je priznao prekršaj i zamolio sud da mu ne oduzme zvučnik jer ga je kupio samo dva tjedna prije događaja. Obećao je da više nikada neće učiniti isti prekršaj. Kaje se i žao mu je što je uopće do toga došlo, a do sada nije bio prekršajno kažnjavan.

Sud je priznanje i iskazano žaljenje uzeo kao olakotnu okolnost, kao i činjenicu da muškarac nije bio prekršajno kažnjavan te da je nezaposlen i lošeg imovinskog stanja. Zbog toga mu je izrečena kazna ispod propisane najmanje mjere. Privremeno oduzeti zvučnik bit će mu vraćen nakon pravomoćnosti presude jer sud nije našao okolnosti koje bi opravdale trajno oduzimanje predmeta. Okrivljenik je oslobođen plaćanja troškova postupka. (sh)

Prema očevidu, koji je obavljen uz pomoć inspektora zaštite od požara, vatra je izbila u spavaćoj sobi na katu kuće. Djelomično su nagorjeli namještaj i stolarija, a dio inventara potpuno je izgorio. Šteta se procjenjuje na nekoliko tisuća eura. Kao uzrok se isključuju prirodni i tehnički razlozi, ali mogućnost da je požar izazvan ljudskim djelovanjem nije odbačena. (bj)

VELIKO OTKRIĆE inspekcije

Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 69-godišnjeg pčelara na kaznu od 150 eura jer je na tržnici u Ludbregu prodavao med označen kao bagremov, iako u njemu gotovo i da nije bilo peludi bagrema. Inspekcija je u kolovozu prošle godine zatekla pčelara kako na tržnici u Ludbregu prodaje sedam teglica meda koji je označen kao „bagremov“.

Uzorci poslani na analizu u Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar pokazali su da med sadrži samo tri posto peludnih zrnaca bagrema. Prema pravilniku, da bi se prodavao kao bagremov, mora imati najmanje 20 posto peludi bagrema. - Kvalitetu procjenjujem po boji. Bagremov med je svjetliji, cvjetni tamniji.

Cijena je ista, nisam htio profitirati, branio se pčelar. Objasnio je da med nije bio štetan, samo pogrešno označen. Drugim riječima, mogao ga je prodavati kao cvjetni med. Pčelar je pritom istaknuo da je za isti med već platio kaznu, jer je predmet prebačen s varaždinskog na čakovečki sud.

- Svaku analizu sam platio po 150 eura, plus kaznu

od 200 eura. Smatram da sam već dosta kažnjen, rekao je na sudu. Sutkinja mu je ublažila kaznu zbog toga što je priznao prekršaj i što prima malu poljoprivrednu mirovinu. Za ovaj prekršaj propisana je kazna od 660 do 1320 eura, ali sud je izrekao minimalnih 150 eura. Pčelar je oslobođen i troškova postupka zbog lošeg imovnog stanja. (ik)

koja

Vatra je zahvatila krovište kuće (Foto: JVP Čakovec)

Nakon mjeseci borbe, preminuo je Dragutin Janušić

U Pleškovcu je u četvrtak, 9. listopada, održan sprovod Dragutina Janušića, dugogodišnjeg zaposlenika i sumještanina koji je preminuo nakon višemjesečne borbe s teškim posljedicama tragičnog događaja koji je duboko potresao cijelo Međimurje i Hrvatsku. Dragutin Janušić (59) teško je ranjen sjekirom u obiteljskom masakru koji se dogodio 6. srpnja, kada je njegov posinak, 29-godišnji Emanuel Rep, iz još uvijek nerazjašnjenih razloga napao članove majčine obitelji. U tom je stravičnom pohodu ubijena Dragutinova supruga i Emanuelova biološka majka Danijela Janušić (49), a teško je ranjen i Dragutinov sin, Emanuelov polubrat Benjamin (23). Janušić je, unatoč intenzivnoj skrbi liječničkih

timova Kliničke bolnice Dubrava i Županijske bolnice Čakovec, izgubio životnu bitku nekoliko mjeseci nakon nesreće.

Iz Općine Sveti Juraj na Bregu izražena je iskrena zahvalnost medicinskom osoblju koje je tijekom tog razdoblja pružalo sveobuhvatnu pomoć i njegu.

- Naše misli su s Leom i Benjaminom, djecom žrtava ovog strašnog do-

gađaja. Nastavit ćemo im pružati podršku i biti uz njih u ovim teškim trenucima, poručili su iz Općine. Tragedija koja je zauvijek promijenila Pleškovec i okolna mjesta potaknula je pozive na snažnije prepoznavanje i razumijevanje psihičke nestabilnosti pojedinaca, kako bi se slični događaji u budućnosti mogli spriječiti. (bj)

NASILJE

u obitelji

Oslobođen optužbe da je pijan davio suprugu jer ona nije htjela svjedočiti

Općinski sud u Čakovcu oslobodio je muškarca (41) optužbe za nasilje u obitelji jer nije dokazano da je počinio prekršaj, a žrtva nasilja, njegova izvanbračna supruga, odbila je svjedočiti u postupku.

Muškarac je bio optužen da je 16. kolovoza oko 23:30 sati u obiteljskoj kući uhvatio izvanbračnu suprugu za vrat i gušio je, te je vrijeđao riječima „ti si najgluplja osoba, ljenčina najveća".

vikala na njega. Priznao je da joj je govorio pogrdne riječi, ali je negirao da ju je �izički napao. - Nije točno da je ona spavala kad sam se vratio, čula je auto i izašla na hodnik.

Nisam ju na spavanju rukom uhvatio za vrat i gušio, rekao je u obrani. Izvanbračna supruga, s kojom živi od 2009. godine i ima troje maloljetne djece, prihvatila je blagodat nesvjedočenja i odbila svjedočiti u postupku. Sutkinja je ocijenila da se okrivljenikova obrana ne može smatrati priznanjem prekršaja, a u nedostatku svjedočenja žrtve nasilja i drugih kvalitetnih dokaza oslobodila ga je optužbe. Muškarac je prethodno već bio kažnjavan za nasilje u obitelji. Općinski sud u Čakovcu osudio ga je 2023. godine pravomoćnom presudom. Presuda nije pravomoćna. (ik) PRENOĆIO u zatvoru i dobio kaznu

Vikao na susjedu jer ga je nazvala pedofilom

Muškarac (36) iz Pušćina osuđen je na novčanu kaznu od 200 eura zbog narušavanja javnog reda i mira, no kako je bio uhićen i proveo noć u policijskoj postaji, morat će platiti 120 eura. Incident se dogodio 26. travnja ove godine oko 19:40 sati u Školskoj ulici u Pušćinama. Muškarac je bio pod utjecajem alkohola (2,03 grama alkohola po kilogramu krvi) kada je glasno vikao i galamio na susjedu. "P** ti materina, ve zovi policiju, stalno nas j**, samo tebi sve smeta", vikao je na nju. U pisanoj obrani sudu objasnio je da je tog dana u trgovini čuo kako ga je susjeda ogovarala, nazvala ga je pedo�ilom, alkoholičarem i "ništ korisnim". To su čula i njegova dva prijatelja koja su

OTAC sedmero djece izgubio živce u pošti

bila s njim. Nakon što je to čuo, počeo je vikati, ali tvrdi da nije direktno gledao u susjedu.

- U jednom trenutku došla je iz svoje kuće do ograde i počela vikati na njih zašto galame i da samo piju. Nakon toga sam joj rekao neka zove policiju, objasnio je muškarac. Cijeli incident nije trajao ni dvije minute, a policija je već stigla i privela ga u postaju,

naveo je. Općinski sud u Čakovcu proglasio ga je krivim za prekršaj protiv javnog reda i mira. Iako je zakonski raspon kazne od 300 do 2000 eura, sud je uzeo u obzir olakotne okolnosti poput priznanja prekršaja i okolnosti pod kojima je do njega došlo te mu izrekao novčanu kaznu ispod zakonskog minimuma. Presuda još nije pravomoćna. (ik)

Tko bu meni vrnul peneze za taxi?

Nezaposleni 32-godišnjak koji je u pošti u Čakovcu vikao na zaposlenicu i uznemirio druge kupce zbog paketa koji nije stigao, osuđen je na novčanu kaznu od 150 eura. Incident se zbio 20. veljače ove godine u popodnevnim satima u pošti na adresi Tome Masaryka 28. Muškarac je ušao u ured i počeo vikati na zaposlenicu: "Tko bu meni vrnul peneze za taxi, dva puta što

sam dolazio u Čakovec, kaj očete da vas opljačkam, de je načelnik, de je direktor."

Svojim je ponašanjem uznemirio zaposlenike i druge kupce koji su čekali u redu. Pred sudom je objasnio da je već dva do tri puta dolazio u poštu tražiti paket koji nikako da stigne. - Bio sam iziritiran i malo preglasan kada sam tražio nadređenog. Zaposlenica je to shvatila da ju napadam i primijetio sam

da se preplašila, pa sam se odmah povukao, rekao je okrivljenik.

Naglasio je da žali zbog incidenta i zamolio sud da uzme u obzir da nije bio prekršajno kažnjavan te da je nezaposlen. Sud mu je izrekao kaznu od 150 eura, što je ispod propisanog minimuma od 300 eura, uzimajući u obzir njegovo priznanje, iskazano žaljenje, prekršajnu nekažnjavanost i loše imovinske prilike.

Muškarac živi u izvanbračnoj zajednici, otac je sedmero djece i uzdržava se od socijalne pomoći i dječjeg doplatka. Oslobođen je plaćanja sudskih troškova jer bi njihovo plaćanje ugrozilo njegovo nužno uzdržavanje. Ako kaznu plati u roku od 30 dana, moći će platiti samo dvije trećine iznosa. Presuda još nije pravomoćna. (ik)

Policija ga je uhitila sljedećeg dana u 6,35 sati, a sud ga je istog dana pustio na slobodu. U obrani je naveo da je tog dana ozlijedio nogu i otišao na HBO u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje je zbog gužve ostao nekoliko sati. Kad se vraćao doma, zadržao se s prijateljima u ugostiteljskom objektu do 23 sata. Doma je stigao pijan, a izvanbračna supruga ga je dočekala u hodniku i

NASILJE u obitelji

Iz čista mira izvrijeđao oca pa dobio 15 dana zatvora

Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 29-godišnjaka na 15 dana zatvora jer je sredinom kolovoza vrijeđao oca pogrdnim riječima i razbijao šalice po kući, što je treći put ove godine da ponavlja nasilje u obitelji.

Muškarac je 14. kolovoza oko pola osam ujutro pio kavu s ocem kada ga je bez ikakvog povoda počeo vrijeđati.

"J***m te u usta, p***a ti materina", vikao je, a zatim dva puta bacio šalicu od kave na pod i razbio ju. Prijetio je ocu raznim nasilnim radnjama dok ga je majka pokušavala smiriti. Otac je pozvao policiju jer se bojao što bi mu sin mogao napraviti.

Tri presude u devet mjeseci

Sud je utvrdio da je muškarac već tri puta u zadnjih godinu dana osuđivan za nasilje u obitelji, posljednji put u svibnju. Unatoč presudama i obećanjima da se neće ponašati

nasilno, nastavio je s istim obrascem ponašanja.

- Ja njega ne maltretiram, nemam ga zbog čega. Vidim da je skrenuo, da s njim nešto nije u redu, rekao je otac na sudu. Objasnio je da sin nikada nije radio niti traži posao, te da provodi vrijeme konzumirajući drogu.

- Kad ga pitam što je napravio, počne se derati, ode u naselje i viče po naselju. Susjedi se miču od njega kad prolazi ulicom, ispričao je. Sin je pred sudom tvrdio da ga otac maltretira i telefonima "gnjavi", dok je istovremeno priznao da mu je rekao pogrdne riječi.

- Sjećam se da sam mu to rekao, a to sam mu rekao i prije tri ili četiri mjeseca, izjavio je, dodajući kako navečer puši joint da se smiri i može zaspati. Sud je izrekao kaznu zatvora od 15 dana, koju je muškarac već izdržao u pritvoru od 17. do 30. kolovoza. Oslobođen je plaćanja troškova postupka jer je nezaposlen i bez primanja. (ik)

NAKON brutalnog slučaja u Pleškovcu

Dragu�n Janušić

Kako preplašiti Europu ili igre straha

Na nedavnom susretu najradikalnijih desnih stranaka i pokreta Europe koji je divna li čuda održan u ruskom Sankt Peterburgu, ponovno su se pojavile aveti prošlosti, ovoga puta zamotane u politički celofan nazvan “Međunarodna liga suverenista“. Tako ruski desničari ekstremisti nose naziv „Bratstvo akademista - Dvoglavi orao”, no tu je i “Zlatna zora“ iz Grčke, Forza nuova iz Italije, HVIM iz Mađarske ali i Pokret 64 županije iz Mađarske te Narodna patrola iz Srbije.

Na skupu su bile ultra desničarske organizacije iz Francuske, Južne Afrike, Italije, Španjolske, Argentine, Meksika, Brazila, Mađarske, Grčke, Engleske i Srbije.

U povijesnom kontekstu to bi trebalo podsjećati na nekadašnje Staljinovo vrijeme i takozvanu Rezoluciju informbiroa nakon Drugog svjetskog rata, no sad na drugim ekstremno desnim osnovama.

No cilj je isti: dominacija i vladavina na nedemokratski način, preneseno, ubijanje Europe i njezinih vrijednosti.

Ono što zabrinjava je i način na koji to radi Rusija, dajući na skriven način veliku pomoć desnim ekstremistima, a vjerojatno i brdo obećanja ako dođu na vlast.

Prema medijima iz Švicarske, navodno je odluka u Rusiji pala, odabrana je država za destabilizaciju Europe, moguće Srbija i Vučić, što dakako donosi zabrinutost i Hrvatskoj ali i cijeloj regiji.

Zbog čega su baš sad pokrenute Putinove “igre straha“ iz Rusije? Nekako se čini da je riječ o podršci mađarskim desničarima, Orbanu i predstojećim izborima u Mađarskoj, a iz konteksta okupljanja vidi se da je određeni napad usmjeren i na Hrvatsku, ovoga puta s mađarskim pokretom 64 županije.

Dakako riječ je o takozvanoj karti iredentističkog pokreta Velike Mađarske, pa bi onda Mađarska ponovno dobila Rijeku. No vrijeme “riječkih krpica“, zapravo mađarske političke prijevare je zauvijek prošlo, kao i talijanske okupacije Rijeke. Nedavno je premijer Plenković izjavio, preneseno, da nije Hrvatska kriva što ima more, a Mađarska ne, aludirajući upravo na zadnje svađe vezane uz cijenu transporta nafte.

U stvari, on je na prikriven način rekao da ne želi mađarskog vlasnika u hrvatskoj luci Rijeka, uostalom MOL je već većinski vlasnik ra�inerije u Rijeci.

Mi u Međimurju smo posebno osjetljivi na svaki mađarski spomen 64 županije, jer smo bili pod vlašću Mađara do kraja Prvog svjetskog rata, što svakako zna i Putin.

Andrija Blažić pokazuje

Ne daju mi put jer su ga pretvorili u privatnu kuću

U našu redakciju se javio gospodin Andrija Blažić koji živi u Nedelišću ali ima vikendicu u Gornjem Koncovčaku. On je inzistirao da se javno iznese njegov problem, točnije sudski procesi, koje ima s Općinom Selnica.

Prema njegovim riječima katastarska čestica 3148 (nova izmjera 5110) je prema Zakonu o cestama javno dobro u općoj uporabi i u vlasništvu Općine. Kako tvrdi Blažić, put je već neko vrijeme nemoguće koristiti zbog nezakonite gradnje i uzurpacije zemljišta, a slučaj je prerastao u višegodišnju sudsku bitku i administrativne zavrzlame.

Kuća za odmor na javnoj cesti

Blažić kaže kako se problem javlja kada Muhamed Mudrov, zajedno s tastom, gradi kuću za odmor na samom ulazu u asfaltiranu cestu. Za tu građevinu dobiva rješenje o izvedenom stanju 2013. godine, unatoč jasnoj odredbi zakona koji zabranjuje legalizaciju objekata na javnim površinama. Autor pritužbe ističe da je općinski načelnik bio upoznat sa slučajem, ali nije poduzeo korake da spriječi izdavanje rje-

šenja koje je potpisao pročelnik županijskog upravnog odjela. Put je dodatno sužen i uzurpiran, pa više ne omogućuje prolaz traktora i mehanizacije do okolnih parcela. Iako su vlasnici, u dogovoru s bivšim vlasnikom Perčićem i općinom, pokušali dogovoriti zamjensko zemljište i izgradnju novog puta, projekt je zapeo zbog nesporazuma oko vlasništva i prodaje potrebnih parcela. Više pokušaja dogovora sa sadašnjim vlasnicima i općinskim vlastima, uključujući kupnju zamjenskog zemljišta i predaju projekata za novi put, nije dalo rezultata – investitor Mudrov odbio je zemljište ustupiti za put, a općinska uprava više puta mijenjala stav, povlačila zahvate i na kraju obustavila aktivnosti zbog sudskog postupka koji vodi jedan od vlasnika protiv Općine Selnica.

Administrativne i sudske zavrzlame bez rješenja

Sudski i upravni postupci pokrenuti kod Županije, Državne geodetske uprave i Ministarstva graditeljstva obilježeni su žalbama, ponavljanjima postupaka i pravnim mišljenjima koja potvrđuju da su nerazvrstane ceste javno dobro te da je gradnja privatnih objekata na njima protuzakonita. Investitor u nekoliko navrata povlači zahtjeve, bez izravnog dogovora sa sudionicima u sporu.

Blažić traži da se poštuje javni interes, omogući rješenje povratkom zemljišta putu javne namjene te osigura nesmetan prolaz poljoprivrednicima. Apelira na zakonitost, profesionalnost i transparentnost lokalnih i županijskih vlasti te ističe da slučaj i dalje nije riješen.

Općina tvrdi da se pokušala dogovoriti, ali…

U međuvremenu je u redakciju stigao odgovor odvjetnika Ivana Ivkovića, koji u ime Općine Selnica vodi spor s Blažićem. Njegov odgovor prenosimo u cijelosti: Ovdje se radi o dugogodišnjem me-

đususjedskom sporu između

Andrije Blažića i Muhameda Mudrova. Andrija Blažić, nakon što je izgubio sporove s Mudrovim pokušava ispraviti svoju poziciju pravnog gubitnika pa u međususjedski spor s Mudrovim uvlači Općinu Selnica na način da protiv Općine pokreće više sudskih i upravnih postupaka, a nakon njihovog gubitka napada općinskog načelnika i odgovorne osobe u Općini, kriveći ih za nepovoljan ishod sudskih i upravnih sporova i prijeteći im objavljivanjem novinskih članaka i podnošenjem kaznenih prijava. Proširuje optužbe na pročelnika Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Međimurske županije, pravnog savjetnika Općine Selnica, bivše vlasnike parcela i sl. Ovo nije prvi slučaj u kojem se Andrija Blažić tijekom sudskog spora ili nakon njegovog gubitka obraća medijima uvjeravajući javnost kako je on u pravu, a to mu suci i odvjetnici ne žele priznati.

Andrija Blažić je tako tijekom spora pred Općinskim sudom u Čakovcu P-152/2016 vođenim radi prelaganja poljskog puta u Listu Međimurje od 19. i 26. rujna 2016. pokrenuo javnu raspravu s namjerom da utječe na ishod sudskog postupka. U tom naumu nije uspio, ali je time povrijedio i čl. 6. Zakona o sudovima kojim je takav način utjecaja na ishod sudskih sporova zabranjen. Nakon gubitka tog spora i više drugih sudskih i upravnih sporova, Blažić se ovoga puta obraća Međimurskim novinama kako bi javnosti objasnio da su sudovi i nadležna državna tijela, ne prihvaćajući njegove argumente, pogriješili. Štoviše, imenom i prezimenom proziva sudionike u tim postupcima. Međutim, iz činjenica utvrđenih tijekom sudskih i upravnih postupaka, razvidno je da se u konkretnom slučaju radi o napuštenom poljskom putu, nekorištenom više desetljeća, da je Muhamed Mudrov, odnosno njegov pravni prednik Valentin Perčić, sagradio kuću za odmor 1985. godine

s pomoćnim objektima koju je 2013. godine legalizirao, a da je Andrija Blažić isto tako 1994. godine kupio vikendicu u susjedstvu Mudrova te istu legalizirao tijekom 2016. godine, čemu se susjed Mudrov nije protivio. Također vrijedi napomenuti kako je Blažić tijekom svih tih godina imao više prigoda da riješi spor sa susjedom Mudrovim, ali se svaki puta predomislio ili je izmislio neki novi izgovor. Općina Selnica je cijelo vrijeme davala podršku sporazumnom razrješenju nastalog spora između Blažića i Mudrova te je čak štoviše, bila spremna poduzeti sve potrebne pravne radnje za prelaganje zapuštenog poljskog puta na novu lokaciju. Međutim, sporazum međusobno zavađenih susjeda nije nikad postignut, pa su Općini Selnica ostale vezane ruke za prelaganje napuštenog poljskog puta na novu lokaciju. To tim više jer je Blažić u međuvremenu pokupovao sve parcele u susjedstvu svoje vikendice, njih čak 19, površine cca. 20.000 m2, sve međusobno povezane, koje čine jedinstvenu gospodarsku cjelinu s neposrednom putnom vezom na asfaltiranu prometnicu u Donjem Koncovčaku, tako da je izvršenim inspekcijskim nadzorom utvrđeno da Blažić nema potrebu niti gospodarski interes da se koristi spornim napuštenim poljskim putem, a što je među ostalim potvrđeno i u provedenim sudskim i upravnim postupcima. Zaključno, Općina Selnica je spremna poduzeti pravne radnje za prelaganje spornog napuštenog poljskog puta, pod uvjetom da se vlasnici zemljišta na koje bi se poljski put preložio s time suglase. Dakle, rješenje za spor između Blažića i Mudrova je njihov sporazum te su svi navodi u kojima se krivnja i odgovornost prebacuje na Općinu kao jedinicu lokalne samouprave i njezinih odgovornih osoba činjenično i pravno neosnovani, što je uostalom i potvrđeno odlukama sudova i nadležnih državnih tijela. (Redakcijski tim)

ANDRIJA BLAŽIĆ tvrdi da godinama vodi spor u Donjem Koncovčaku

na ogradu kroz koju bi trebao vodi� javni put

KRIŠTANOVEC

Jesenski sajam okupio

300 posjetitelja

Na trećem Jesenskom sajmu cijelo selo je disalo zajedništvom, glazbom i dobrim raspoloženjem

Piše: Martina Jarni

Seoski trg u srcu Krištanovca prošle je subote bio pun života i dobrog raspoloženja. Održan je 3. Jesenski sajam, tradicionalna manifestacija Udruge žena Krištanovec. Mirisi kestena, domaćih kolača i drugih delicija širili su se zrakom, a brojni posjetitelji uživali su u šarenim štandovima i prijateljskoj atmosferi. Sajam su posjetili brojni gosti i udruge iz okolnih mje-

sta, a sve je započelo govorom gradonačelnice Čakovca Ljerke Cividini, koja je zahvalila organizatorima na trudu i istaknula važnost zajedništva. - Uvijek je lijepo doći među vrijedne i marljive ljude. Današnji sajam pokazuje koliko zajedništvo znači i koliko vrijedi rad ruku vaših sumještana, poručila je gradonačelnica, dodavši da će Grad i dalje podržavati rad lokalnih udruga. Krištanovec pokazao veliko srce. Zahvalu svim sudionicima uputio je

Damir Bakač, predsjednik Vijeća mjesnog odbora, dok je Željka Škvorc, predsjednica Udruge žena, istaknula ponos što su mještani i ove godine zajedničkim snagama organizirali najuspješniji sajam do sada. Izlagačima su uručene zahvalnice. Posjetitelji su mogli kušati domaće kolače, med, vino, pekmeze i tjesteninu, a članovi DVD-a Krištanovec skuhali su grah. Udruga žena nudila je langoše, a branitelji i NK Krištanovec

Vaša svadbena bajka

Romantične dvorane, vrhunska gastronomija i besprijekorna organizacija

– sve što trebate za savršeno vjenčanje nalazi se u srcu Varaždina.

SVE POD JEDNIM KROVOM

• Dekoracija, tehnička podrška i koordinacija

• Smještaj za mladence i goste

• Iskustvo i profesionalnost tima hotela

DVORANE PO MJERI VAŠE LJUBAVI

NEDELIŠĆE

pekli su kestene. Sudjelovalo je i Športsko ribolovno društvo Zlatna udica. Ni najmlađi nisu bili zaboravljeni. Za njih je bio postavljen veliki tobogan na napuhavanje, a veselje su upotpunili KUD Zasadbreg te mažoretkinje iz Murskog Središća i Selnice. Uz glazbu, smijeh i mirise domaćih jela, Krištanovec je još jednom pokazao da su zajedništvo, rad i tradicija ono što čini svaku zajednicu velikom.

• Do 250 uzvanika u elegantnim dvoranama Bella i Aria

Uručeni bonovi za 52

novorođenčadi

U Društvenom domu u Pretetincu roditelji s područja Općine Nedelišće preuzeli su bonove od 300 eura po djetetu u okviru mjera demografske potpore.

Jednokratne pomoći već godinama čine važan dio lokalne demografske politike, a podjele će se nastaviti tijekom cijele godine kako bi mladim obiteljima olakšale početak roditeljstva. Osim bonova, Općina nudi su�inanciranje kamata na stambene kredite, poticaje za kupnju i uređenje nekretnina te studentske

III. OŠ ČAKOVEC

stipendije. Ulaganja se provode i u odgojno-obrazovnu infrastrukturu: u Dunjkovcu je otvoren novi dječji vrtić s pet skupina, u Nedelišću se gradi vrtić s deset skupina, a u tijeku je izgradnja nove osnovne škole.

Načelnik Nikola Novak istaknuo je da Općina podržava obitelji kroz sve faze roditeljstva, dok je zamjenik Denis Šafarić, otac dvoje djece, naglasio osobnu korist ovakvih mjera i vjeru da će pomoći današnjim roditeljima. (bj)

Učenici pjevali i istraživali jezike do ponoći

U Trećoj osnovnoj školi Čakovec prošlog je petka održan drugi po redu prespavanac povodom Europskog dana jezika. Učenici u pidžamama sudjelovali su u potrazi za porukom dana, predstavili hranu i piće na europskim jezicima te se okušali u jezičnoj radionici koju je vodio bivši učenik Rajan Šalamon, upoznajući ih s

japanskim jezikom. Večer su završili karaoke nastupom na engleskom jeziku. Organizacija događaja zahtijevala je puno truda, a ravnateljica Ksenija Gačal, domar Dražen Novak i učenik Niko Mumić pomogli su da sve prođe glatko. Prespavanac je završio, no upiti o sljedećem već su počeli stizati. (bj)

• Opcije za intimnija slavlja od 100 ili 150 gostiju

• Fleksibilan raspored stolova – okrugli ili dugi

OKUSI KOJI OSVAJAJU

• Svečane večere ili raskošni buffet stolovi

• Vegetarijanske, veganske i bezglutenske opcije

• Finger food i pjenušac za svečani doček

SLATKI ZAVRŠETAK VEČERI

• Personalizirane svadbene torte

• Kreativno uređeni slatki stolovi

Udruga Umirovljenika pokazala svoje stras� i uspjehe

ODGOVORI NA PITANJA vijećnika s prošle sjednice Gradskog vijeća Čakovca

Odlagalište Totovec i kanalizacijska mreža

S�gli su odgovori na vijećnička pitanja postavljena na 2. sjednici Gradskog vijeća Grada Čakovca u srpnju. Vijećnici su se usredotočili na dva ključna komunalna problema: davno ugovorenu obvezu priključka na kanalizaciju u Mihovljanu i hitno rješavanje kapaciteta na odlagalištu otpada Totovec.

Grad Čakovec: Ugovorna obveza o kanalizaciji u Mihovljanu je ispunjena

Vijećnik Lovro Horvat postavio je pitanje o problemu građana Mihovljana vezanom uz priključak za kanalizaciju, pozivajući se na ugovornu obvezu iz 1995. godine. Zanimalo ga je hoće li Grad Čakovec preuze� tu obvezu.

Gradonačelnica je dostavila odgovor, navodeći da je Grad Čakovec kao nositelj i korisnik sklopio ugovor 11. svibnja 1995. godine o snošenju troškova izgradnje komunalnih objekata. Ugovorom je utvrđeno da će korisnici izgradi� novi stambeno-poslovni objekt. Korisnici su dali dopuštenje Mjesnom odboru Mihovljan da uzduž sjeverne međe parcele postavi kanalizacijsku mrežu s revizijskim oknima. Na ime naknade za postavljanje mreže, Grad je korisnicima smanjio iznos troškova, a zauzvrat je korisnik stekao pravo priključenja na kanalizacijsku mrežu preko revizijskog okna bez naknade.

Među�m, Grad je uvidom u katastarski plan utvrdio parcelaciju čes�ce, čime su nastale dvije nove čes�ce. Na upit Međimurskim vodama d.o.o. 25. listopada 2024., zaprimljen je odgovor da je jedna od navedenih čes�ca konzumirala svoje pravo te da je ugovorna obveza ispunjena u cijelos�.

Odlagalište Totovec: Kapaciteti dovoljni do 2027., bez pretovarne stanice

Vijećnik Lovro Horvat zatražio je i informacije o stanju na odlagalištu otpada u Totovcu te je li GKP ČAKOM d.o.o. zakasnio s prijavom za pretovarnu stanicu. GKP ČAKOM je izvijes�o da je staro �jelo odlagališta popunjeno, s ukupno odloženog otpada. Trenutno se puni kazeta I (projek�rana za ...) , a spremna je i dodatna kazeta IV (prenamijenjena azbestna kazeta), koja može primi� do ... miješanog komunalnog otpada (MKO), što je dostatno za 9–10 mjeseci odlaganja. Planira se i izgradnja kazete II kapaciteta do polovice 2026. godine. Ovi kapacite� trebali bi bi� dostatni do otvaranja RCGO Piškornica krajem 2027. godine. Što se �če pretovarne stanice, GKP ČAKOM d.o.o. je naglasio da nije zakasnio s prijavom jer nikakve prijave nije bilo. Problem

je nastao jer je studija za RCGO Piškornica zaključila da su potrebne samo dvije pretovarne stanice (u Varaždinu i Zaboku), ne vodeći dovoljno računa o Međimurskoj županiji.

GKP ČAKOM i MURS-EKOM predložili su dva rješenja za transport otpada. Prvi je direktni prijevoz kamionima-smećarima do pretovarne stanice Poljana Biškupečka u Varaždinu (udaljena 23 km). Drugi je izgradnja pretovarne stanice uz sufinanciranje, na lokaciji postojećeg Odlagališta Totovec.

Inspekcijski nadzor: Privremena zabrana odlaganja na novoj čestici

Vijećnik Davor Križaić zatražio je posljednji nalaz inspekcije zaš�te okoliša za ilegalno odlaganje otpada u Totovcu.

Uvidom u priložene dokumente, vidljivo je da je Državni inspektorat 3. srpnja 2025. godine donio Rješenje o zabrani obavljanja djelatnos� odlaganja otpada trgovačkom društvu GKP ČAKOM d.o.o. na k.č.br. 450/1, k.o. Totovec. Razlog zabrane bio je taj što GKP ČAKOM d.o.o. nije posjedovao odgovarajući akt/ dozvolu za obavljanje djelatnos� gospodarenja otpadom za navedenu lokaciju, unatoč tome što je započelo odlaganje otpada početkom 2025. godine zbog popunjenos� kapaciteta na staroj čes�ci (k.č.br. 482).

Među�m, Ministarstvo zaš�te okoliša i zelene tranzicije donijelo je 11. srpnja 2025. Rješenje o poništavanju rješenja Državnog inspektorata i obustavi postupka zabrane. Ministarstvo je utvrdilo da ne postoje pravne pretpostavke za vođenje tog postupka jer odlagalište Totovec ispunjava uvjete za nastavak rada do otvaranja CGO Piškornica, a odlaganje otpada je djelatnost od javnog interesa.

Najviše nerazvrstanog otpada dolazi iz romskog naselja Kuršanec

Vijećnik Igor Rešetar postavio je pitanje o izvješću o skupljenim količinama otpada po mjesnim odborima.

GKP ČAKOM je odgovorio da sustav za evidenciju otpada (e-onto) bilježi zbirne količine otpada po JLS-u (Grad Čakovec) i nema mogućnost izvještaja za svako naselje posebno. No, utvrđeno je da najviše nerazvrstanog otpada unutar Grada Čakovca dolazi iz Romskog naselja Kuršanec, gdje je velika količina miješanog komunalnog otpada, a nema reciklabilnog otpada. Sva ostala naselja u sastavu Grada Čakovca su podjednaka u razvrstavanju otpada i količini miješanog komunalnog otpada.

Gradonačelnica Ljerka Cividini rekla je da su za obnovu pris�gle tri ponude, odabrana je najpovoljnija i ugovor vrijedan 3,6 mil. eura

VIJEĆNICI GRADSKOG VIJEĆA Grada Čakovca o Obnovi Trga Republike i Čakomu

Cividini: Ni pergola ni radio stanica nemaju građevinsku dozvolu!

Vijećnik Igor Rešetar naveo je kako su pogrešne procedure dovele do toga da svi građani Čakovca na kraju plaćaju obnovu koja je trebala biti sufinancirana iz EU fondova te da suvlasnici Međimurke nisu male interesne skupine

Piše: Sanja Heric

Najnapetiji dio sjednice Gradskog vijeća Grada Čakovca, održane ove srijede, bio je kada je vijećnik Igor Rešetar postavio pitanje gradonačelnici Cividini vezan uz obnovu Trga republike.

S malo sitnog oštrila, naveo je kako su pogrešne procedure dovele do toga da svi građani Čakovca na kraju plaćaju obnovu koja je trebala biti su�inancirana iz EU fondova. Za dodatnu začkoljicu tu je i račun od preko 200.000 eura za oštećenja koje mora platiti grad suvlasnicima dijela zemljišta, dok gradonačelnica, kako kaže, neumorno uvjerava javnost da je sve odrađeno kako valja.

Rešetar: Što Grad misli riješiti po pitanju tužbe?

Rešetar je jasno rekao da prigovori suvlasnika robne kuće Međimurka nisu nikakve "male interesne skupine", nego stvarni ljudi koji ni dan danas nisu dobili nikakvu naknadu niti su ih uključili u razgovor da se sukobi riješe. Njegovo je pitanje bilo što grad namjerava poduzeti da riješi tužbe i spriječi da dodatni troškovi opet završe na leđima građana. Na to je predsjednik vijeća Josip Varga komentirao da svi oni koji su tu duže vremena već znaju tko je napisao ta pitanja.

- Grad je uložio žalbu na sudsku presudu, kao što je uložio i gospodin Vlah. Morate znati da je gospodin Vlah u gradu bio prisutan pa najmanje 20-ak puta.

To se može i izvaditi iz evidencije primanja pojedinih ulazaka građana u prostore grada. Više puta i sa svojim odvjetnikom koji mu je nažalost na kraju isto odlučio ne dati više svoju pravnu pomoć jer traženje je nerealno i nerazumno, rekla je gradonačelnica,. Naglasila je kako građani Čakovca zaslužuju novi trg, a da se proračun puni upravo njihovim doprinosima. Ako obnova trga ne prođe, uvjerava da će se

ostvariti drugi važni projekti koji su već planirani.

- Sve ono što je izrečeno na presici u robnoj kući Međimurka, ni jedna činjenica nije istinita ni točna. Niti Pergola niti radio stanica nemaju građevinske dozvole. Ako imate građevinsku dozvolu, onda ne tražite legalizaciju. Ta ista legalizacija odbijena je. Na to se žalilo upravnom sudu, vrhovnom upravnom sudu i dobila su se rješenja da nije u pravu. O iznosu od 200.000 eura nitko ne razgovara. Određena je sudska nagodba od 150 za naknadu odvjetniku, na što gospodin Vlah nije želio pristati, odgovorio mu je Cividini između ostalog.

Vijećnik Igor Rešetar nije odustajao od svojih pitanja kad je na redu bila tema obnove trga pa je bez okolišanja upitao zašto je početni trošak od 5,6 milijuna eura odjednom pao na 3,6 milijuna.

- Pratim razvoj trga i zanima me zašto se odustalo od dijela izgradnje kad je najavljeni trošak bio znatno veći, a sada se sve procjenjuje na puno manji iznos?"

Gradonačelnica Cividini mu je odgovorila: - Javna nabava za projektnu dokumentaciju i radove raspisana je prema procjeni projektanta. Tri su ponude pristigle, odabrana je najpovoljnija i ugovor vrijedi 3,6 milijuna.

Na to je Igor Štar dodao s blagim smiješkom: - Znači izvođači su uspjeli smanjiti cijenu za više od 40%?

Cividini je brzo odgovorila: - Procjena projektanta i ponude nisu ista stvar. Ponude su kakve jesu, a vi znate kako to ide, vjerojatno pratite situaciju.

- Baš bih volio vidjeti te ponude. Budući da kažete da nisam upućen, bilo bi lijepo da mi sve to dođe i u pisanom obliku, rekao je Rešetar s dozom sarkazma.

Vijećnik Križaić ostao bez odgovora o Čakomu

Vijećnik Davor Križaić de�initivno je ostao kratkih rukava - nitko ga nije pohvalio za postavljena pitanja, a ni direktorica Čakoma nije se ni javila da mu odgovori na njih. Zato je izravno tražio odgovore na svoja pitanja od gradonačelnice Cividini.

- Na skupu ste izjavili da ste zatekli neadekvatno upravljanje odlagalištem, nedostatak podrške Grada i kašnjenje u donošenju odluka, što će rezultirati �inancijskim teretom za građane. Možete li pojasniti koje speci�ične probleme ste zatekli u upravljanju i kako će se ti troškovi odraziti na građane?, upitao je Križaić.

Zanimalo ga i je li Čakom trebao ishoditi potrebnu dozvolu sukladno Zakonu o

gospodarenju otpadom (NN 84/21), kao i jesu li poduzete mjere za utvrđivanje odgovornosti osoba unutar Čakoma za eventualne propuste u vezi s tim.

- Izjavili ste da se godinama olako upravljalo odlagalištem, što je dovelo do kašnjenja u rješavanju ključnih pitanja. Tko snosi odgovornost za zatečeno stanje i dugogodišnje nepravilnosti u poslovanju Čakoma? Jesu li identi�icirani ključni uzroci tih problema, dodatno je upitao vijećniki Križaić . Jedno od pitanja bilo mu je i koje konkretne mjere su poduzeli za reorganizaciju poslovanja Čakoma, je li usvojen operativni plan gospodarenja otpadom u skladu s nacionalnim i lokalnim propisima te jesu li provedene kadrovske promjene kako bi se osigurala učinkovitost tima.

- Kao stručnjak iz �inancijskog sektora i bivša državna revizorica, izrazili ste neslaganje s računovodstvenim politikama koje su se primjenjivale u Čakomu. Jeste li pokrenuli reviziju poslovanja za prethodnu godinu? Jesu li zatražena očitovanja Porezne uprave u vezi s �inancijskim poslovanjem Čakoma, zaključno je upitao Križaić. Predsjednik vijeća Josip Varga zaključno je rekao da će dobiti pisani odgovor, no vijećnik Križaić je time bio vidno nezadovoljan.

Vijećnici Davor Križaić i Igor Rešetar postavljali su pitanja koja su unijela napetost na sjednicu

BAVARSKI DUH u Međimurju

Oktoberfest uz udrugu Maxenca i pivsku trkačku rutu pretvorio MESAP u središte zabave

Piše: Kristina Kobal

Oktoberfest u Nedelišću i ove je godine potvrdio status jednog od najzabavnijih jesenskih događanja u Međimurju. U subotu, 4. listopada 2025. godine, prostor MESAP-a pretvoren je u pravu oazu piva, dobre glazbe i pozitivne energije. Brojni posjetitelji uživali su u toploj jesenskoj večeri, bogatoj gastronomskoj ponudi i odličnom programu koji je spojio tradiciju, sport i veselje. Posebnu pažnju privukli su članovi udruge Maxenca iz Macinca, koji su svojim nastupom i upečatljivim bavarskim nošnjama dali doga-

đaju autentičan šarm. Njihove šarene dirndl haljine, šeširi s perima i osmijesi privlačili su poglede posjetitelja, a mnogi su poželjeli zajedničku fotogra�iju s njima. Njihova prisutnost dodatno je naglasila duh Oktoberfesta, spajajući međimursku srdačnost s bavarskom tradicijom. Glazbenu kulisu osigurao je Kvintet Slovenskih deklet, čije su izvedbe podigle raspoloženje i potaknule ples do kasno u noć. Organizatori su pripremili bogatu ponudu piva, domaćih jela i tradicionalnih delicija, a atmosfera je bila ispunjena smijehom, pjesmom i druženjem – baš

Nazdravljalo se i punim i praznim kriglama

onako kako priliči najvećem slavlju piva.

Pivska trkačka ruta donijela sportski duh fešti

U sklopu događaja održala se i pivska trkačka ruta, koja je oduševila i sudionike i publiku. Na startu se okupilo čak 40 natjecatelja, spremnih spojiti sport i zabavu u jedinstvenom izazovu. Dok su jedni ozbiljno pristupili utrci, drugi su je shvatili s dozom humora – ali svi su se složili da ovakav koncept donosi novu dimenziju Oktoberfestu.

U muškoj kategoriji najuspješniji su bili Matej Lesar, Igor Vuković i Zoran Šajnović, dok su među ženama dominirale Danijela Marjanović, Klara Štimac i Lara Novak. Publika je s oduševljenjem bodrila natjecatelje i pljeskom nagrađivala svaku etapu utrke, a pobjednici su

MALA SUBOTICA

Škola dobiva

10 novih učionica

Župan Matija Posavec u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i ministra znanosti, obrazovanja i mladih Radovana Fuchsa preuzeo ugovor o su�inanciranju dogradnje i rekonstrukcije OŠ Tomaša Goričanca u Maloj Subotici, jednoj od važnih obrazovnih ustanova Međimurske županije.

zasluženo primili priznanja i veliki aplauz.

Spoj tradicije, sporta i dobre zabave

Oktoberfest u Nedelišću još je jednom dokazao da Međimurje zna spojiti najbolje od tradicije i modernog pristupa zabavi.

Udruga Maxenca svojim je nastupom unijela duh Bavarske, dok je pivska trkačka ruta donijela natjecateljski naboj i smijeh. Spoj sporta, glazbe, piva i prijateljstva pretvorio je MESAP u mjesto gdje su svi – od najmlađih do najstarijih – pronašli nešto za sebe.

Sudeći po dojmovima, ovo će slavlje postati stalna jesenska tradicija, a mnogi već sada s nestrpljenjem očekuju iduće izdanje – uz još više piva, dobre glazbe i, naravno, smijeha.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 9.070.365,45 eura, pri čemu će Međimurska županija snositi troškove od 1.038.744,30 eura, dok će preostali dio biti su�inanciran sredstvima iz Europskog fonda za oporavak i otpornost. Škola će imati deset novih učionica opremljenih kabinetima te drugim primjerenim sadržajima modernih obrazovnih standarda. Ukupna površina dograđenog dijela škole iznosit će 3332,65 četvornih metara, a cijela ustanova imat će 26 suvremeno uređenih učionica, od kojih će osam biti namijenjeno razrednoj, a 18 predmetnoj nastavi. Projekt predviđa i ugradnju opreme koja će

olakšati pristup osobama smanjene pokretljivosti, a dograđeni prostor obuhvatit će kabinete, sanitarne čvorove i druge prateće prostorije. Ukupna bruto površina zgrade nakon dogradnje porast će na 5334,75 četvornih metara. Novi uvjeti rada i boravka pozitivno će utjecati na više od 360 učenika, kao i na djelatnike škole. Isto tako, u Zagrebu potpisan i ugovor o su�inanciranju gradnje Područne škole Sjever u Čakovcu, čija je gradonačelnica Ljerka Cividini preuzela ugovor u vrijednosti od 14 milijuna eura. Škola će djelovati kao područni odjel I. osnovne škole Čakovec, a očekuje se da će ju pohađati oko 400 učenika. Novi objekt bit će energetski učinkovit, s površinom od 2463,67 četvornih metara i pratećom sportskom dvoranom od 1425,05 četvornih metara. U školi će biti 17 učionica, devet kabineta, kuhinja s prostranom blagovaonicom, dok će se u vanjskom prostoru urediti sportski tereni. (sh)

OBAVIJEST

o započinjanju postupka evidentiranja komunalne infrastrukture nerazvrstane ceste Vukovarska ulica u naselju Čakovec

Na temelju članka 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine” broj 68/18, 110/18, 32/20 i 145/24), te članka 84. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (“Narodne novine” broj 112/18, 39/22 i 152/24) objavljuje se: OBAVIJEST o započinjanju postupka evidentiranja komunalne infrastrukture nerazvrstane ceste Vukovarska ulica u naselju ČAKOVEC u k.o. ČAKOVEC i javne zelene površine park u naselju ČAKOVEC u k.o. ČAKOVEC u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje predmetne komunalne infrastrukture će se izvršiti sukladno članku 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine” broj 68/18, 110/18, 32/20 i 145/24), temeljem kojeg se komunalna infrastruktura evidentira u katastru i upisuje u zemljišnu knjigu kao – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave Grad Čakovec.

Geodetski elaborat izvedenog stanja komunalne infrastrukture nerazvrstane ceste Vukovarska ulica i javne zelene površine park izradit će tvrtka GIRUS d.o.o. za geodetsku izmjeru i izradu podloga i geodetskih elaborata, Šenkovec, Naselje dr. Vlatka Mačeka 43. U okviru izrade geodetskog elaborata osobe upisane u katastarski operat katastra zemljišta, osobe upisane u zemljišnu knjigu, kartone zemljišta, pologe isprava i druge osobe koje imaju pravni interes za predmetne i susjedne katastarske čestice pozvati će se na obilježavanje granica katastarskih čestica osobno. Terenske radnje obaviti će se 10.10.2025. u vremenu od 8 do 12 sati.

Članovi Udruge Maxenca Macinec u bavarskoj odjeći

Mario Jakšić i načelnik Nikola Novak dodijelili priznanja Mateju Lesaru, Igoru Vukoviću i Zoranu Šajnoviću, najboljima u muškoj kategoriji Pivske trkačke rute

Lara Novak, Klara Š�mac i Danijela Marjanović bile su najbolje u ženskoj kategoriji u Pivskoj trkačkoj ru�

SELNICA

Kestenijada na Plešivici se

ne propušta

Plešivica će u subotu, 11. listopada 2025., ponovno oživjeti za sve ljubitelje prirode i dobre zabave. Tradicionalna Kestenijada, s početkom u 13 sati na trim stazi, ove godine istovremeno obilježava Svjetski dan pješačenja.

Ljubitelji glazbe moći će pratiti živu svirku Dua Global, dok će gastronomi uživati u pečenim kestenima i bogatoj ponudi domaćih specijaliteta. Centralna atrakcija ostaje

šetnja trim stazom, savršena prilika za rekreaciju i uživanje u pogledu na Plešivicu, a tu su i sadržaji za najmlađe. Organizatori pozivaju sve generacije da se pridruže, udahnu svjež jesenski zrak i provedu dan u dobrom društvu. U slučaju kiše, manifestacija se odgađa za nedjelju, 12. listopada, čime se osigurava da nitko ne propusti zabavu i prirodne ljepote Plešivice. (bj)

Temeljem članka 40. i 41. Zakona o ustanovama (NN broj 76/93,29/97,47/99, 35/08, 127/19 i 151/22) i članka 50. Statuta jezično edukativne ustanove Didasko, Upravno vijeće ustanove Didasko temeljem svoje Odluke od 20. kolovoza 2025. godine raspisuje

NATJEČAJ

za izbor i imenovanje ravnatelja/ice Jezično edukativne ustanove Didasko

Uvjeti:

Ravnatelj/ica ustanove Didasko mora ispunjavati sljedeće uvjete:

• završen integrirani preddiplomski i diplomski studij za učitelja ili odgajatelja ili diplomski sveučilišni studij za učitelja ili odgajatelja ili dvogodišnji ili četverogodišnji studij kojim je stečena viša ili visoka stručna sprema u skladu s ranijim propisima.

• ima najmanje 8 godina radnog staža u školskim ili drugim ustanovama sličnog sadržaja rada te drugim ustanovama u sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje, od čega najmanje 5 godina iskustva u prosvjeti ili ustanovama jezično edukativne djelatnosti.

• da se protiv njega/nje ne vodi kazneni postupak Ravnatelja/icu imenuje Upravno vijeće na mandat od četiri godine i ista osoba može biti ponovno imenovana.

Ravnatelj/ica imenovana za ravnatelja/icu sklapa s Upravnim vijećem ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme, 5 sati tjedno, na vrijeme od četiri godine.

Uz prijavu za natječaj potrebno je priložiti:

• domovnicu/original ili ovjerenu presliku

• diplomu o stručnoj spremi/original ili ovjerenu presliku

• potvrdu o radnom stažu - Elektronički zapis o podatcima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

• uvjerenje o nekažnjavanju i da nije pokrenuti kazneni postupak/ne stariju od 60 dana

• životopis

Prijave s potrebnom dokumentacijom o ispunjavanju uvjeta natječaja podnose se na adresu Jezično edukativne ustanove Didasko Čakovec, Športska 6a, 40000 Čakovec, s naznakom „Natječaj za ravnatelja/icu“, ne otvaraj, u roku od 8 dana od dana objave natječaja.

Nepotpune i nepravovremene prijave neće se razmatrati. Kandidati će biti pisano obaviješteni u roku od 45 dana o rezultatima natječaja.

PJESNIK

"Božji hram" Danijela Kralja ugledao svjetlo dana

Pred prepunom dvoranom u Čakovcu održana je promocija nove pjesničke zbirke "Božji hram" autora Danijela Kralja iz Lopatinca. Ova promocija, organizirana od strane Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, okupila je brojne ljubitelje poezije i kulturnih zbivanja, a zbirka je predstavljena kao peto Kraljevo poetsko djelo i 131. izdanje Knjižnice Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu. Promocija je održana 2. listopada u dvorani Ogranka Matice hrvatske, gdje su okupljeni mogli uživati u recitacijama pjesama iz zbirke te glazbenim izvedbama. U uvodnom dijelu nastupili su glazbenici Erik Vrbanec na trubi i Feručo Lazarić na gitari, a o značaju Kraljevog rada govorili su načelnik Općine

Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović i međimurski župan Matija Posavec, istaknuvši vrijednost stvaralaštva koje širi optimizam i kreativnost.

Književni program obogatile su recitacije Jagode Vičević i Petre Dunjko, a autorov rad i život u župnoj zajednici predstavio je vlč. Ivica Puškadija, autor pogovora zbirke. Urednik zbirke

prof. Ivan Pranjić pročitao je predgovor dr. Vinka Brešića te razgovarao s autorom o njegovim inspiracijama, uključujući njegov životni put i izazove s kojima se susreće kao osoba slijepa od rođenja.

Sama zbirka "Božji hram" sastoji se od 131 pjesme podijeljenih u sedam tematskih cjelina, koje obuhvaćaju raznolike motive od duhovnosti, prirode do

obiteljskog doma. Autor je ovom zbirkom dodatno učvrstio svoj status značajnog pjesnika u lokalnoj kulturnoj sceni. Promocija je završena dodatnim poetskim i glazbenim nastupima te ugodnim druženjem, potvrđujući duh i poruke koje "Božji hram" nosi sa sobom kao izraz optimizma, duhovnosti i veze s zajednicom koja ga je uvelike podržala.

U tri dana nastupalo 11

kazališnih skupina

Piše: Benjamin Jakopić Foto: Martina Jarni

U nedjelju, 5. listopada, u Centru za kulturu „Rudar“ završeno je četvrto izdanje Festivala hrvatske pučke drame – Murski cimeri, koji je okupio jedanaest kazališnih skupina iz cijele Hrvatske. Na završnoj svečanosti nagrade su uručili gradonačelnik Dražen Srpak, direktor festivala Dejan Buvač i ravnatelj Centra za kulturu Zoran Turk, zahvalivši svim sudionicima na predanosti očuvanju pučke drame.

Najbolju sporednu žensku ulogu osvojila je Anđela Županić iz KUD-a “Zrinski” Čakovec za ulogu Jage Barković, a mušku Kuzman Vonić iz KUD-a “Seljačka sloga” Prelog za lik

Stipe. U glavnim kategorijama nagrađeni su Marija Vištica iz Sinjskog pučkog kazališta za ulogu Katarine i Zoran Šabić iz KUD-a „Sveti Juraj“ Draganić za ulogu Petra. Najboljim dramskim tekstom proglašena je predstava Poticaj Kazališne skupine „A je to“ iz Koprivnice, dok je

nagradu za njegovanje kulturne baštine osvojilo Sinjsko pučko kazalište. Režiju festivala potpisuje Draženka Jagatić iz Draganića za predstavu Gospodsko dete, koja je ujedno proglašena i najboljom predstavom festivala. Festival su organizirali Hrvatski sabor kulture, Grad

Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“, Turistička zajednica područja Mura i gorice te KUD Mura, čiji su članovi zaslužili pohvale za gostoljubivost i izvrsnu organizaciju. Gradonačelnik Srpak najavio je da će jubilarno peto izdanje festivala donijeti još bogatiji program.

iz Lopatinca slijep je od rođenja

Piše i foto: Mario Golenko

Profesor Ivan Pranjić, Danijel Kralj i vlč. Ivica Puškadija

Feručo Lazarić i Erik Vrbanec u žaru izvedbe pred punom dvoranom

4. MURSKI CIMERI u Murskom Središću

Murski cimeri održali su se četvr� put

MEMORIJALNI BOGRAČFEST u Gornjem Mihaljevcu

Društvo Pinklec najbolji u kuhanju bograča

Bogračfest je i ove godine okupio brojne ljubitelje domaće kuhinje, tradicije i međimurskog zajedništva. Kotlići su se pušili od ranog jutra, a miris paprike i četiri vrste mesa – junetine, svinjetine, veprovine i jelena - širio se cijelim prostorom. Ova manifestacija već je prepoznata kao događaj koji spaja kulinarstvo, zajedništvo i sjećanje.

Naime, “Memorijalni

Bogračfest” organizira se kao sjećanje na patnje i mučenja hrvatskih branitelja i civila u srpskim kazamatima, a jedina je takva manifestacija u Hrvatskoj posvećena logorašima. Emotivan trenutak obilježio je početak programa, kada su djeca čitala popis 59 logora u kojima su mučeni i ubijani Hrvati svih dobnih skupina. U natjecateljskom dijelu prvo je mjesto osvojilo Pinklec – Zavičajno društvo Međimuraca iz Karlovca,

drugo Veteran – Društvo branitelja Domovinskog rata, a treće Udruga vukovarskih branitelja i logoraša Međimurja. Uz kuhanje bograča, posjetitelji su mogli razgledati i izložbu crteža “Sjećanje na Domovinski rat”, na koju je pristiglo oko četrdesetak radova učenika iz Međimurja. Stručni je žiri nagradio četiri učenika - Brunu Ladića, Leu Krobot, Lauru Posavec i Leona Kuzmu, čiji su radovi snažno dočarali emocije i zahvalnost prema braniteljima. Bogračfest je i ove godine pokazao da je više od natjecanja - on je spoj mirisa, okusa i dubokog poštovanja prema onima koji su dali najviše za Hrvatsku. (kk)

Divlji zapad ili kinodvorana?

Ako ste se ikad pitali kamo ide ovo naše društvo, samo svratite u kino – ne, stvarno, dođite pa pogledajte. Prije nego �ilm počne, nakon što su vas već bombardirali s barem petnaest minuta reklama, spremite se na mini predavanje o tome kako biti “primjeran” gledatelj. Prije nekoliko godina pravila su bila jasna i kratka: isklju-

čite mobitel i šutite. Danas, pak, popis nije samo duži, već zvuči kao da vas pripremaju za Divlji zapad. Naravno, osim što ste tu da budete dobra “ovca” i da ni u ludilu ne snimate �ilm, ne smijete razgovarati glasno i vikati, a o nogama koje lupkaju po sjedalu ispred da i ne govorimo. Hranu jedite decentno, nikako je nemojte

bacati po gledateljima. A ni piće nemojte prolijevati! Dok sam gledala tu selekciju “kako ne biti zločest”, nisam se mogla oteti dojmu: jel’ ovo kino ili Divlji zapad? Ili možda neki zoološki vrt za neodgojene? Iako je na kraju sve izgledalo pristojno, jasno je da su im ta upozorenja potrebna, jer očito su prije doživjeli svašta.

A kako i ne bi, s obzirom na to da nema u javnosti prevelikih uzora, a najmanje od političara. Evo, za primjer, naš bivši ministar Vili Beroš dobio je posao neurokirurga u KBC-u Sestre milosrdnice. Bolnici koju je, gle slučaja, prije toga navodno �inancijski oštetio i za što se sada sumnjiči. Ali nitko od onih u povjerenstvu nije imao ništa

Vrijednost radova iznosi 55 �suća eura

LOPATINEC

Nova ograda do Svih svetih

U Lopatincu su u tijeku radovi na postavljanju nove ograde kod groblja. Vrijednost radova iznosi 55 tisuća eura.

Dio ograde od cvjećarne prema Štrigovi će biti mješavina kamene i kovane ograde, a dio od cvjećare prema

Pleškovcu će biti samo puna ograda. Izvođač radova nam je obećao da će ograda biti gotova do tjedan dana prije Svih svetih, te se nadamo da će tako i biti, ispričao nam je načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović. (bj)

Vrijednost radova iznosi 55 �suća eura

DRAGOSLAVEC

Staza je konačno gotova

Tko god se ovih dana vozio kroz Dragoslavec imao je priliku vidjeti da je pješačko-biciklistička staza konačno gotova nakon kašnjenja od nekoliko mjeseci. Međutim, jedan

dio staze tek treba biti realiziran. Radovi na ostatku staze, od skretanja za Frkanovec do Amadeusa, bi trebali započeti na proljeće, rekao je načelnik Anđelko Nagrajsalović. (bj)

ŠTRIGOVA Na kanalizaciji radi osam ekipa

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Štrigova, načelnik Stanislav Rebernik podnio je izvješće o radu za prvo polugodište 2025. godine. Istaknuo je da su rashodi u prvom polugodištu bili niski, što omogućuje usmjeravanje sredstava na najveće projekte: kanalizaciju, izgradnju vrtića i Centra za posjetitelje Sv. Jeronim. Prihodi od poreza na dohodak bili su nešto viši, dok je prihod od plinske rente smanjen zbog privremene neaktivnosti dviju od tri bušotine.

Najznačajnija aktivnost bila je početak radova na kanalizacijskoj mreži i pročistaču. Projekt obuhvaća izgradnju 8,72 km kanalizacije s jednom precrpnom

protiv da upravo on dobije taj posao. Ili su svi drugi kandidati imali slične optužnice ili je Beroš zaista najsposobniji naš stručnjak. Sumnjam u ovo prvo, ali što znam, možda je to novi standard u državi gdje optuženik dobiva posao kao nagradu za svoj “talent”. Dobrodošli u stvarnost naše male, ali divlje, džungle.

stanicom, koja će se spojiti na UPOV Štrigova s II. stupnjem pročišćavanja. Načelnik je izvijestio da na radovima aktivno radi osam ekipa, među kojima su i ekipe iz Mađarske i Bosne. Paralelno se izvode radovi na rekonstrukciji dijela magistralnog vodovoda Mohokos-Štrigova uz DC227 u duljini od 1,3 km. Načelnik je podsjetio mještane na obveze prema članku 55. Zakona o vodnim uslugama: vlasnici ili posjednici građevina moraju priključiti objekte na komunalne vodne građevine prije tehničkog pregleda ili najkasnije godinu dana od obavijesti o mogućnosti priključenja.

(bj)

Piše: Sanja Heric

sanja@mnovine.hr

Zavičajno društvo Međimuraca iz Karlovca Pinklec osvojilo je prvo mjesto

Vukovarski branitelji i logoraši u sastavu Josip Zadravec, Emil Novak i Siniša Antološić osvojili su treće mjesto

Društvo Veteran osvojilo je drugo mjesto

ČETVRT STOLJEĆA SOKOLARSTVA u Hrvatskoj i Međimurju pod zaštitom UNESCO-a

Velika šansa za lovački

i fotografski turizam

Osim Ivana Horvata, koji je sokolarstvo razvijao još u bivšoj državi na ilegalan način te zbog toga bio kažnjavan od vlasti, danas su sokolari u Međimurju: Zlatko Habuš, član Lovačkog društva „Fazan“ Hodošan, Dragutin Kontrec iz Domašinca, i Nino Purić iz Podturna

Piše: Josip Šimunko

Malo je poznato da je pri UNESCO-u kao nematerijalna baština čovječanstva odnedavno zaštićeno i sokolarstvo u Hrvatskoj. Zaštićeno je kao tradicionalan način lova treniranim pticama na prirodnu divljač koja živi u prirodnom okruženju.

Zahvaljujući entuzijastima poput dr. sc. Viktora Šegrta iz Karlovca, predsjedniku Hrvatskog sokolarskog kluba, koji je ove godine napisao i knjigu „Hrvatsko sokolarstvo – Četvrt stoljeća od ilegale do UNESCO-ve kulturne baštine“ ta se grana lova s velikim turističkim potencijalima sve više razvija.

U razvoju sokolarstva u Hrvatskoj pomogao je mnogo u početku dr. Nick Fox, časnik Reda Britanskog Carstva kojim ga je odlikovala Elizabeta II., koji vodi svjetsku sokolarsku zakladu „The Falconry Heritage Trust.“

Sokolari djelovali u ilegali

U Hrvatskoj je sokolarstvo u lovu prvi put spomenuto nakon demokratskih promjena 1994. godine i od tada se slobodno razvija, no trebalo je najprije donijeti potrebne zakonske propise, što nije išlo nimalo lako. U bivšoj državi bilo je strogo zabranjeno punih pola stoljeća, pa su pojedini i rijetki sokolari kojima je to bio hobi djelovali u ilegali, tako Ivan

Horvat iz Donjeg Kraljevca i Hari Herak iz Istre. Iz povijesti je poznato da je sokolarstvo dio hrvatske tradicije, a prije toga i tradicije Kelta i Ilira na našim prostorima. U današnjoj Hrvatskoj sokolarstvo razvija tridesetak entuzijasta, čiji broj postupno raste. Predsjednik Hrvatskog sokolarskog kluba je dr.sc. Viktor Šegrt iz Karlovca, a potpredsjednik Dragutin Kontrec iz našeg Domašenca. U samostalnoj Hrvatskoj pionir sokolarstva postao je 1995. godine Emilio Menđušić iz Šibenika, koji je osnovao „Sokolarski centar Šibenik“. Prvi Međunarodni sokolarski susret u RH pod nazivom „FALCRO“ održan je 1997. godine u Šibeniku. Danas se redovito održavaju natjecanja u Zelendvoru kraj Varaždina te često u Međimurju, dok je sokolarenje u Europi već dugo dio višestoljetne tradicije. Sokolarstvo je zapravo opći pojam za lov na divljač pticama grabilicama. Sokolari za lov koriste sokole, jastrebe, stepske sokole, kopce, sove ušare i orlove te neke druge ptice. Dresirani orlovi mogu bez problema uhvatiti i lisice, a čak i čagljeve te tako mogu pomoći smanjivanju populacije predatora, ako je to potrebno. Doduše, sokolarstvo još uvijek u Hrvatskoj živi na zanesenjacima i pojedincima. Glavni razlog je svakako stalna briga o ptici za lov. Manje je poznato je da su ptice grabilice za lov izlegu iz jajeta također

pripitomljene ptice grabilice, te su ovisne o vlasniku, u kojemu zapravo vide svojeg prirodnog partnera.

Međimurski sokolari

Razvoju sokolarstva u Hrvatskoj dali su svoj značajan pečat i međimurski sokolari. Osim Ivana Horvata, koji je sokolarstvo razvijao još u bivšoj državi na ilegalan način te zbog toga bio kažnjavan od vlasti, danas su sokolari u Međimurju: Zlatko Habuš, član Lovačkog društva „Fazan“ Hodošan, Dragutin Kontrec iz Domašinca, i Nino Purić iz Podturna, prije toga iz Turčišća, dok je LD „Fazan Hodošan“ organiziralo više sokolarskih sureta u Međimurju za koje se malo zna.

Ivana Horvat, kćerka prvog međimurskog sokolara

Ivana Horvata iz Donjeg Kraljevca, koja i sama ima svojeg ljubimca sokolicu Donu i koja se sokolarstvom bavi iz hobija kazuje:

- Sokolarstvo je veoma zanimljivo, mnogo smo u prirodi s pticama, na izložbama i natjecanjima. Ptice za lov sami uzgajamo, od jaja ptica koje se izlegu i uzgojene su uz čovjeka. Za pticu se treba stalno brinuti i njegovati je, te kad porastu učiti vještini lova. S druge strane, ptice grabilice, bilo orao, sokol, ili jastreb smatraju da smo im mi ljudi partneri. Ako bi na primjer orlici koja je uzgojena kod ljudi došao orao i želio je oploditi, ona bi ga ubila.“

Prvi priručnik o liječenju sokolarskih ptica objavljen je 2005. godine u Karlovcu, a 2006. i priručnik o osnovama sokolaranja za početnike, također u Karlovcu, autor je Viktor Šegrt. Danas ostaje nepoznato da je u tradiciji sokolara da uhvaćenoj divljači odaju počast svečanim postrojem ispred divljači, u stilu nekadašnjih povijesnih načina odavanja počasti. Lov je nekad bio sredstvo za život i preživljavanje.

Lov sokolima dozvoljen i u naseljima

Lov sokolima i jastrebovima značajan je i zbog toga što se njima može loviti tamo gdje je zabranjeno pucati iz puške, tako na primjer uz naselja i u naseljima. To je posebno značajno ako treba otjerati vrane ili zaštititi aerodrom od ptica i slično.

Ivan Horvat s

Ivana

Kako to napominje predsjednik sokolara u Hrvatskoj dr.sc. Viktor Šegrt, razvoj sokolarstva donekle sprečavaju visoke cijene lovačkih iskaznica za lov, što se postupno mijenja, uz pomoć Ministarstva poljoprivrede uvedena je sokolarska iskaznica za strane lovce sa sokolima i pticama, „Samo za lov sokolarskom pticom“, koja vrijedi tri dana i ima prihvatljivu cijenu za lovce turiste. Zapravo je sokolarstvo velika šansa i za razvoj turizma u Hrvatskoj kao dio ukupnog turizma, pogotovo na kontinentu.

U šezdesetim godinama u Međimurje je dolazilo mnogo stranih lovaca, posebno iz Italije, koji su ovdje ostavljali devizna sredstva, ali i pucali na sve što je letjelo, hotel u Čakovcu bio je često pun lovaca koji su lovili puškama. Drugo je vrijeme, lovci s puškama postaju čuvari divljači te pomažu ravnotežu u prirodi, a ovih dana na žalost i ubijaju divlje svinje zbog zaraze opasnim virusom u Slavoniji.

Od 2013. godine Hrvatska je postala punopravni član Europske unije pa je sokolarstvo dobilo još veći zamah, organizirano je više susreta sa slovenskim sokolarima te iz Italije, Njemačke, Češke, Austrije, uz goste iz Amerike. U svijetu je sokolarstvo veoma razvijeno, pogotovo u arapskim zemljama, što i nama može biti ekonomski zanimljivo zbog turističkih i poslovnih razloga.

Danas u doba povećane ekološke svijesti može se razvijati lovački turizam na novi način, pticama grabilicama svih vrsta. Takav lov je mnogo prirodniji, ptica grabilica često ne ulovi svoj plijen koji joj može izmaći, ili pobjeći, pa su i ulovi mnogo manji nego kod klasičnog lova, a uz lov pticama grabilicama moguće je razvijati i fotografski turizam, jer se ne puca.

Za lov je potreban

i lovački ispit

Za lov sokolarskom pticom potrebno je imati položeni sokolarski i lovački ispit, te dokumente propisane Zakonom o lovu i drugim aktima, dok je za strane državljane uvedena posebna iskaznica. Naknada za sokolarski ispit i za izdavanje sokolarske iskaznice više se ne plaća.

Na slici: (slijeva): sokolar Viktor Šegrt, predsjednik Hrvatskog sokolarskog kluba, te međimurski sokolari Zlatko Habuš, tajnik kluba, Nino Purić i Ivan Horvat. Sasvim desno jedan od najboljih sokolara u Hrvatskoj Hari Herak iz Istre, čiji orlovi love i čagljeve i srne

Ivana Horvat sa svojom p�com, stepskom sokolicom Donom na natjecanju u Austriji

jastrebom kokošarom „Purita“ i kćer

na natjecanju u Austriji koje traje cijeli ovaj tjedan, počelo je u nedjelju 5. listopada

MUZEJ „CROATA INSULANUS“ PRELOG

Skulpture Stjepana Kerovca

Stjepan Kerovec stvara svoje skulpture od neumjetničkih predmeta i prirodnih materijala pronađenih u vlastitom okruženju

Piše: Josip Šimunko

U Muzeju Croata Insulanus Grada Preloga, 3. listopada otvorena je samostalna izložba pod nazivom „Varijacije“ Stjepana Kerovca iz Mihovljana.

Motivi ptica, konja i bikova

O izložbi su govorile kustosica muzeja i ravnateljica

Iva Kožnjak te predsjednica

Likovnog udruženja Donjeg Međimurja Kristina Jančec, profesorica povijesti umjetnosti, koja je naglasila:Stjepan Kerovec stvara svoje skulpture od neumjetničkih predmeta i prirodnih materijala pronađenih u

vlastitom okruženju. Kroz povezivanje i minimalne intervencije u već postojeće oblike, Kerovec transformira njihovu izvornu vizualnu formu u prepoznatljive motive ptica, konja i bikova. Ove varijacije motiva pozivaju promatrača na dublje iščitavanje pojedinih elemenata i otkrivanje likovne igre koja prožima autorov rad.

Ono što je za nekoga otpadni materijal, stare kvake, potrgane stolice, drvo, ali i metalni ostaci, za Kerovca postaje umjetničko blago u njegovim rukama. Transformirajući stare stvari u čiste oblike ljubavi prema prirodi i svijetu oko sebe

NE KORISTI SE VODA iz Svete Marije

Stjepan Kerovec

minimalnim intervencijama, on zapravo odaje počast suživotu čovjeka i prirode na način visoke estetike, stvarajući dojmljive poetičke minijature konja, bikova i ptica, darujući im umjetničku vrijednost.

Pri tome osobito dolaze do izražaja karakterne osobine skulptura, i to na jedinstven način skulpturne poetike spajanjem različitih materijala, ali i dovođenjem poetično-humornog momenta u prvi plan oka promatrača.

Upotreba vode moguća samo uz prethodnu obradu

U odgovoru na pitanje vijećnika Željka Pavlica, postavljeno na 2. sjednici Skupštine Međimurske županije održanoj 10. srpnja 2025. godine, iz Upravnog odjela za skupštinu i pravne poslove Međimurske županije priopćeno je ocjenjivanje kvalitete sirove vode s rezervnog vodozahvata Sveta Marija. Odgovor je dostavljen od Međimurskih voda d.o.o., pod njihovom upravom i nadzorom.

Izvor Sveta Marija drži se u pripravnosti

Vodozahvat Sveta Marija izgrađen je osamdesetih godina prošlog stoljeća u svrhu opskrbe vodom za hidroelektranu Dubrava. Nakon završetka gradnje hidroelektrane, Međimurske vode preuzele su upravljanje vodozahvatom koji se danas ne koristi u redovnoj opskrbi, ali se drži u pripravnosti za slučaj ispada rada izvora Prelog.

Izvor Sveta Marija smješten je na zemljištu u vlasniš-

tvu Hrvatske elektroprivrede, bez građevinske i uporabne dozvole. Pokušaji stjecanja vlasništva zemljišta nisu bili uspješni, zbog čega nikada nije zatražena ni koncesija za zahvaćanje vode. Nakon investicija u razvoj izvora Prelog i rekonstrukcije vodovoda u Donjem Međimurju, potreba za korištenjem izvora Sveta Marija prestala je. Za ocjenu kvalitete vode uzeti su podaci ispitivanja provedeni u razdoblju od 2008. do 2013. godine, kada su uzorkovanja izvorne vode iz Svete Marije kontinuirano vršena. U tom je razdoblju laboratorij Međimurskih voda analizirao �izikalne, kemijske i mikrobiološke parametre vode.

Što je pokazala analiza vode?

Rezultati su pokazali da su svi analizirani uzorci mikrobiološki neispravni prema važećem Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti

Umjetnički interes razvio je već u osnovnoj školi

Stjepan Kerovec rođen je 1961. godine u Čakovcu, gdje završava Srednju graditeljsku školu, smjer keramičar. Njegov umjetnički interes razvija se već u osnovnoj školi, kada postaje jedan od prvih polaznika Škole animiranog �ilma. Aktivni je član Likovnog udruženja Čakovec i Likovne udruge Donjeg Međimurja Prelog, s kojima redovito izlaže na skupnim izložbama.

Županijskog vijećnika Željka Pavlica zanimalo je kakva je kakvoća vode na rezervnom vodocrpilištu u Svetoj Mariji

vode za piće iz 2008. godine. Pojedini su uzorci zabilježili i povišenu mutnoću. Uzrok mikrobiološke neispravnosti je prisutnost fekalnih koliformnih bakterija, enterokoka te povećani broj bakterijskih kolonija na temperaturama od 37°C i 22°C. Detaljne tablice s minimalnim, maksimalnim i prosječnim vrijednostima parametara poput temperature, boje, mutnoće, pH vrijednosti, vodljivosti, klorida, nitrata, ukupne tvrdoće, željeza te mikrobioloških pokazatelja kao što su ukupni koliformi, Escherichia coli i enterokoki prikazane su u službenom odgovoru.

Iz navedenih podataka jasno proizlazi kako voda sa Svete Marije nije prikladna za izravnu potrošnju bez prethodne obrade, zbog čega izvorište nije u operativnoj uporabi. Ova analiza potvrđuje dugogodišnju praksu neupotrebe izvora Sveta Marija kao izvora pitke vode, uslijed njegove mikrobiološke neispravnosti i nepostojanja formalnih dozvola za eksploataciju. Izvor je ipak zadržan u pripravnosti za eventualne potrebe, ali se trenutno ne koristi u sustavu vodoopskrbe Donjeg Međimurja.

Župan Ma�ja Posavec, načelnik Orehovice Ladislav Požgaj i ravnateljica Doma zdravlja Čakovec Vlatka Pleh OBNOVA AMBULANTE u Orehovici

Novouređena ambulanta

otvorit će se već u listopadu!

Radovi na obnovi unutrašnjosti ambulante Doma zdravlja u Orehovici uspješno su završeni prije predviđenog roka. Planirani završetak bio je do kraja prosinca 2025., no ambulanta će vrata pacijentima otvoriti već u prvoj polovici listopada ove godine.

Obnova je obuhvatila adaptaciju unutarnjih prostora i modernizaciju opreme s jasnim ciljempoboljšati uvjete rada za liječnike i medicinsko osoblje te povećati udobnost pacijenata.

Ukupna vrijednost radova iznosila je nešto više od 171 tisuću eura. Financiranje je osigurano kroz suradnju nekoliko razina: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije izdvojilo je 60 tisuća eura, Međimurska županija osigurala je oko 15 i pol tisuća, a Općina Orehovica

sudjelovala je s najviše, više od 95 tisuća eura.

Ovim ulaganjem značajno su unaprijeđeni uvjeti zdravstvene zaštite u Orehovici. Pravovremenim završetkom radova stanovnicima je omogućena dostupnost kvalitetne, moderno opremljene ambulante. U sklopu rekonstrukcije izvedeni su opsežni zahvati: zamijenjena je keramika i stolarija, sanirane su vodovodne, kanalizacijske i električne instalacije. Postavljeni su i suvremeni sustavi grijanja, hlađenja i ventilacije, što je dodatno podiglo razinu udobnosti prostora.

Dom zdravlja Čakovec dopremio je i opremu, od namještaja do medicinskih aparata, čime je osigurano da ambulanta u Orehovici funkcionira kao suvremen i funkcionalan zdravstveni centar. (sh)

IZGRADNJA geotermalne elektrane u Draškovcu

Pri kraju pregovori za projekt od 120 milijuna eura

Projekt izgradnje geotermalne elektrane u Draškovcu nalazi se u završnim pregovorima s potencijalnim investitorima, a ključne informacije o napretku i značaju projekta istaknute su u službenom odgovoru koji je Grad Prelog uputio vijećniku Ivanu Šimunkoviću, koji je pitanje postavio na aktualnom satu Županijske skupštine Međimurske županije.

Tvrtka AAT Geothermae d.o.o. trenutno je u završnoj fazi pregovora s investitorima, što je iznimno složen proces zbog vrijednosti projekta od približno 120 milijuna eura te speci�ične situacije na tržištu investicija u geotermalne izvore. Naime, posljednjih godina zabilježene su znatne promjene – nakon pandemije COVID-19 i aktualnih geopolitičkih izazova velik broj tvrtki koje su se ranije bavile ulaganjem u geotermalnu energiju preorijentirao se na druge djelatnosti, poput bušenja nafte. Posljedica toga je rast cijena samih projekata, a brojne inve-

sticije trenutačno su na čekanju.

Unatoč izazovima, projekt u Draškovcu ima značajnu komparativnu prednost u odnosu na slične projekte u Hrvatskoj. Posjeduje sve potrebne dozvole i koncesije, kao i ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE), što znači da su svi formalni preduvjeti za početak realizacije već ispunjeni. Predstavnici tvrtke ističu da redovito izvršavaju sve preuzete obveze iz koncesija, čime potvrđuju svoju spremnost i odlučnost za započinjanje izgradnje čim se završe pregovori s investitorima.

Inače, projekt izgradnje geotermalne elektrane preduvjet je i za niz daljnjih razvojnih aktivnosti, uključujući potencijalnu izgradnju lječilišno-termalnog kompleksa, plastenika te daljinskog grijanja za područje Grada Preloga. Dovršetak procesa pregovora očekuje se najkasnije do kraja godine, a tada bi trebala krenuti i realizacija projekta.

Konj - jedan od radova Stjepana Kerovca

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRADONAČELNIK

GRAD MURSKO SREDIŠĆE

KLASA: 406-05/25-01/16

URBROJ: 2109-11-01-25-1

Mursko Središće, 06. listopad 2025.g. Temeljem Odluke Gradskog vijeća Grada Mursko Središće (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 16/25), Gradonačelnik Grada Mursko Središće objavljuje

OBAVIJEST

O OBJAVLJENOM JAVNOM NATJEČAJU

za prodaju nekretnina u vlasništvu Grada Mursko Središće I.

Dana 16. listopada 2025. godine (četvrtak) u prostorijama Grada Mursko Središće, Trg braće Radića 4, 40 315 Mursko Središće, održati će se javno nadmetanje s početkom u 12,00 sati za prodaju nekretnina u vlasništvu Grada Mursko Središće označenih kao:

1.) kat.čest.br.1066 k.o. Križovec, u naravi livada Krč od 2.955,00 m2 upisane u z.k.ul.br. 1770 (1/1 vlasnik)

2.) 2/3 suvlasničkog udjela kat.čest.br. 1065 k.o. Križovec, u naravi livada Krč od ukupno 5.513,00 m2 upisane u z.k.ul. br. 1335,

3.) kat.čest.br.6014/52 k.o. Zebanec, u naravi pri Ekonomiji od 267,00 m2 upisane u z.k.ul.br. 258 (1/1 vlasnik). II.

Početna vrijednost nekretnina:

1.) 2.600,00 EUR za cijelu kat.čest.br. 1066 k.o. Križovec upisane u z.k.ul.br. 1535 u naravi livada Krč od 2.955,00 m2

2.) 3.233,22 EUR za 2/3 suvlasničkog udjela kat.čest.br. 1065 k.o. Križovec upisane u z.k.ul.br. 1535 livada Krč od ukupno 5.513,00 m2

3.) 2,20 EUR/ m2, odnosno 587,40 EUR za cijelu kat.čest.br. 6014/52 k.o. Zebanec upisane u z.k.ul.br. 258, u naravi pri Ekonomiji od 267,00 m2

Početna vrijednost nekretnina utvrđena je Procjembenim elaboratima o tržišnoj vrijednosti nekretnine (Broj elaborata 340/25 i 035/23) izrađena od stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina).

Zainteresirani za kupnju moraju se prijaviti za javno nadmetanje u Gradsku upravu Grada Mursko Središće, Trg braće Radića 4, 40315 Mursko Središće najkasnije pet dana prije dana nadmetanja i položiti jamčevinu u iznosu od 10% procijenjene vrijednosti nekretnine za koju se natječe.

Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Mursko Središće https:// mursko-sredisce.hr/.

GRADONAČELNIK

Dražen Srpak

SUFINANCIRANJE prijevoza na liječenje

Županija odobrila preko tisuću zahtjeva

Na 2. sjednici Skupštine

Međimurske županije održanoj 10. srpnja 2025., vijećnica

Andreja Marić postavila je pitanje o broju odobrenih zahtjeva i utrošenim sredstvima za su�inanciranje troškova prijevoza građana koji odlaze

na liječenje izvan Međimurja, te o statusu su�inanciranja za djecu koja putuju na liječenje u Zagreb a do sada nisu imala pokrivene troškove. Iz Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije odgo-

STANJE U PRIMARNOJ zdravstvenoj zaštiti

voreno je da je od 1. veljače do 31. kolovoza 2025. godine zaprimljeno ukupno 1044 zahtjeva, od kojih je 1007 odobreno, a isplaćeno je ukupno 54.150,00 eura za su�inanciranje prijevoza. Posebno je naglašeno kako od 1. kolovoza

2025. godine sva djeca koja odlaze na liječenje u Zagreb imaju priznate i plaćene sve troškove vezane uz prijevoz. Službeni odgovor potpisala je pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, dr. sc. Sonja Tošić Grlač.

Zdravstveno upitni

Na aktualnom satu Skupštine Međimurske županije 10. srpnja 2025. dr. sc. Andreja Marić postavila je cijeli rafal pitanja vezanih uz stanje primarne zdravstvene zaštite u Međimurju, a Županija i Dom zdravlja Čakovec dali su uoči nove Županijske skupštine odgovore.

- Koliki je broj ambulanti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bez nositelja tima i koje su to ambulante?

Odgovor: - U djelatnosti obiteljske medicine ugovoreno je ukupno 56 timova, od čega je 22 u sastavu Doma zdravlja Čakovec. Ambulante bez nositelja tima su: Ordinacija u Čakovcu gdje radi doktorica koja ispunjava uvjete za mirovinu te ne može biti nositeljica tima, Ambulante u Orehovici, Macincu i Svetoj Mariji, Ginekološka ordinacija u Prelogu. Ordinacija u Gornjem Ugaru prestaje s radom od 14. kolovoza 2025. zbog malog broja pacijenata.

- Koliki je broj ambulanti u kojima rade zamjene i koje su to ambulante?

Odgovor: - Zamjene za nositelje timova koji su na

specijalističkom usavršavanju su zaposleni u ambulantama obiteljske medicine u: Selnici, Gornjem Mihaljevcu, Svetom Jurju na Bregu (gdje radi umirovljeni liječnik na nepuno radno vrijeme), Uskoro i u Belici, gdje je najavljen dolazak novog liječnika. Za predškolsku djecu postoji ugovorena zamjena putem dvije umirovljene specijalistice pedijatrije za privremeno odsutnu nositeljicu tima.

- Kakva je situacija u ambulanti u Svetoj Mariji?

Odgovor: - Ordinacija u Svetoj Mariji od 1. kolovoza 2025. godine radi kao ambulanta bez nositelja tima. Objavljen je natječaj za angažman ugovornog liječnika, a do tada je rad ambulante organiziran putem zaposlenika Doma zdravlja i vanjskih suradnika.

- U medijima sam pročitala da je Općinsko vijeće prekinulo su�inanciranje dr. Marka Rajbeka koji je tamo radio uz stimulaciju od 500,00 eura. Tko će liječiti mještane Svete Marije?

Odgovor: - Iako je su�inanciranje prekinuto, ambulanta u Svetoj Mariji funkcionira kao ambulanta bez nositelja tima

rafal Andreje Marić

do pronalaska novog liječnika. Trenutno liječničku skrb osiguravaju zaposleni Doma zdravlja i privatni liječnici kroz vanjsku suradnju.

- Imamo li popunjena oba mobilna palijativna tima?

Odgovor: - Da, prema ugovorima Doma zdravlja Čakovec sa HZZO-om, postoje dva mobilna palijativna tima u Međimurskoj županiji, oba popunjena s dvije vanjske liječnice specijalistice.

- Pozivam sve jedinice lokalne samouprave i županiju da u većoj mjeri su�inanciraju smještaj liječnika plaćanjem stanarina ili ako je moguće osiguraju stan. Dosad to rade pojedine jedinice, no trebali bi svi.

Odgovor: - S obzirom na izazove s nedostatkom liječnika, Međimurska županija i jedinice lokalne samouprave već provode mjere potpore liječnicima, uključujući su�inanciranje stanarina i osiguravanje stambenih kapaciteta. Potrebno

je intenzivirati suradnju svih jedinica lokalne samouprave kako bi se ostvarile trajne i održive mjere za zadržavanje liječnika.

- Koliko je u zadnje tri godine izdvojeno po gradovima, općinama i županiji za stimulaciju dolaska zdravstvenih djelatnika?

- Koliko je do sada utrošeno od planiranih 20.000,00 eura u županijskom proračunu za 2025. godinu za privlačenje liječnika?

Odgovor na pitanja: - U zadnje tri godine po gradovima, općinama i županiji izdvojena su �inancijska sredstva za poticanje dolaska liječnika u primarnu zdravstvenu zaštitu. Za 2025. godinu u proračunu je planirano 20.000,00 eura za mjere privlačenja liječnika, od kojih je do sada utrošeno oko 11.000,00 eura za šest liječnika. Očekuje se da će sav planirani iznos biti iskorišten do kraja godine.

Domaći proizvođači zadovoljni prodajom

Za razliku od prošle srijede i hladnog vremena, ova je srijeda donijela sasvim drugačiju sliku čakovečkog sajma. Toplo i sunčano jesensko jutro ispunilo je ulice oko tržnice brojnim posjetiteljima, kupcima i prolaznicima koji su uživali u živosti i mirisima domaćih proizvoda. Sajam je ponovno dokazao da je središte druženja, razmjene i dobre atmosfere, a ponuda domaćih poljoprivrednika bila je bogata i raznolika. Na štandovima su se mogli pronaći svježe mahune, feferoni, paprike, jabuke, kesteni i razne salate, sve što jesen može ponuditi u svom najboljem izdanju.

Među prodavačima se i ovoga puta istaknuo Rajn Kruno iz Donjeg Maslarca, koji je na svom stolu imao mahune, feferone i nešto rjeđe – šarene mahune. - Stigao sam ranog jutra i zadovoljan sam prodajom. Ljudi vole domaće, prepoznaju trud i cijene svježinu, rekao je Rajn. Dodao je da se već priprema za zimsku sezonu u kojoj će u ponudi imati svoju salatu i

CIJENE PLAC

Krumpir (kg): 1,00 €

Rajčica (kg): 3,00 €

Paprika (kg): 3,00 €

Kesteni (kg): 5,00 €

Mahune (pušlek): 5,00 €

Krastavci (kg): 3,00 €

Hren (kg): 10,00 €

Zelje (kg): 1,50 €

Kiselo zelje (kg): 3,00 €

Salata (kg): 3,00 €

Ciklame: 3,00 €

kupus, jer, kako kaže, uvijek treba misliti nekoliko tjedana unaprijed.

Na tržnici je i dalje velika potražnja za domaćim jabukama, kestenima i kiseljenim salatama, a mnogi kupci već razmišljaju o pripremi zimnice. Uz Rajna, već poznato lice čakovečke tržnice je i Dragutin Mikulić iz Dubovice, koji na sajmu prodaje gotovo 40 godina. - Kod mene je sve gotovo pa ekološki proizvod. Radimo

BIOINSTITUT

Biološki pokazatelji kakvoće površinskih voda

Piše: Dunja Turk, dipl. ing./ prof. biologije

KCIJENE SAJAM

Krumpir (kg): 1,00 €

Rajčica (kg): 1,00 €

Cikla (kg): 1,50 €

Kesteni: 5-8,00 €

Maruni (kg): 8,00 €

Suhe šljive: 6,00 €

Mladi grah (kg): 3,00 €

Zelje (kg): 1,50 €

Zelje vreća: 15,00 €

Mandarine (3 kg): 5,00 €

Maćuhice (kom): 0,70 €

male količine i sve ručno, bez kemije. Najviše paprike, to nam je glavna kultura. Cijela obitelj sudjeluje u tome, radimo s ljubavlju i tako opstajemo, ispričao je Mikulić, ponosan na tradiciju koja traje desetljećima. Toplo jesensko jutro, miris domaćih proizvoda i zadovoljni kupci najbolji su dokaz da čakovečki sajam i dalje živi punim plućima i ostaje mjesto gdje se domaći rad i trud uvijek prepoznaju i cijene. (kk)

akvoća površinskih voda, tekućica i stajaćica, klasi�icira se temeljem ekološkog i kemijskog stanja. Ocjena ekološkog stanja površinskih voda uključuje rezultate monitoringa bioloških elemenata kakvoće te hidromorfoloških i osnovnih �izikalno-kemijskih i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente.

Biološki pokazatelj kakvoće površinskih voda jest struktura zajednica živih organizama odnosno njeno odstupanje od nenarušenog stanja speci�ičnog za pojedini tip vodotoka. Sastav, brojnost, prostorni raspored, starosna struktura i druge karakteristike biocenoze u nekom vodotoku uvjetovane su raznim ekološkim čimbenicima kao što su vodene struje, intenzitet osvjetljenja, struktura podloge, temperatura vode, količina otopljenog kisika, količina organske tvari, količina i kvaliteta hrane i dr. Promjene životnih uvjeta na staništu, posebno one nagle i nastale djelovanjem čovjeka, djeluju stresno na žive organizme čime izazivaju promjene u strukturi životnih zajednica. Analize životnih zajednica u vodi i utvrđivanje razlika u odnosu na speci�ične karakteristike pojedinog tipa vodotoka kroz razne indekse i matematičke modele daju podatke o ekološkom stanju vodnog tijela.

Životne zajednice koje čine elemente biološke kakvoće površinskih voda su �itoplankton (biljni plankton), makro�ita (podvodna vegetacija), �itobentos i makrozoobentos (pridneni i obraštajni biljni i životinjski organizmi) te ribe. Ekološko stanje odnosno kakvoća vodotoka najbolje se izražava prema zajednicama tzv. bentičkih organizama (makrozoobentos, �itoben-

tos, makro�ita), koji su svojim životom vezani uz dno vodenih ekosustava jer su slabo pokretni (pužu i zakopavaju se u dno) ili potpuno nepokretni (pričvršćeni za dno) zbog čega, uslijed promjene uvjeta na staništu, ne mogu migrirati na druga područja. Živi organizmi se za analize prikupljaju pomagalima poput grabila ili mreža sa različitih tipova podloga na staništu. Sakupljene organizme je daljnjom laboratorijskom obradom potrebno identi�icirati do što nižih sistematskih skupina (roda i/ili vrste) da bi se mogli izraziti indeksi potrebni za ocjenu ekološkog stanja vode. Analize i mjerenja potrebno je izvoditi kroz dulji period od nekoliko sezona da bi se obuhvatile životne zajednice u svim stupnjevima razvoja. Pri ispitivanju kvalitete vode nužno je, uz određivanje bioloških parametara, analizirati i �izikalno-kemijske te kemijske i hidromorfološke karakteristike staništa da bi se dobila realna slika stanja vodotoka.

Utvrđivanje ekološkog stanja vode provodi se pri studijama utjecaja na okoliš, monitoringu ekološkog stanja vodenih staništa, praćenju utjecaja određenih djelatnosti i zahvata u prirodi (npr. hidroelektrane, šljunčare…) i sličnim projektima. Temeljem bioloških elemenata stanje površinske vode se klasi�icira u pet kategorija: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše ekološko stanje. Vode koje odlikuje nenarušen sastav i brojnost svojti živih organizama ocjenjuju se kao vode vrlo dobrog stanja, dok vode vrlo lošeg stanja pokazuju znakove jakih promjena uz odsutnost velikog dijela odgovarajućih bioloških zajednica uobičajenih za taj tip voda. Poznavanje ekološkog stanja vodotoka može dati temelj za planiranje daljnjih zahvata i ulaganja u svrhu očuvanja ili poboljšanja kvalitete prirodnih voda koje su u današnje vrijeme sve ugroženije suvremenim načinom života i čovjekovim nesavjesnim ophođenjem prema prirodi.

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa� GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Kruno Rajn sa svojim kolegama na Čakovečkom sajmu

Dragu�n Mikulić na čakovečkoj tržnici sa svojim povrćem

ČITAMO

CIJENA PRETPLATE sa uključenom poštarinom

mJEsEČNA: 8 eur

tROmJEsEČNA: 25 eur

POlUgODišNJA: 50 eur

gODišNJA: 100 eur

Naručite pretplatu

• PU tem OBRA sc A na našoj web stranici: www.mnovine.hr

• mAilOm na adresu: oglasnik@mnovine.hr

• Os OBNO ili POš tOm: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

• telefONOm: 040/323-600

Temeljem Zaključka Gradskog vijeća Grada Preloga (KLASA: 944-04/25-01/01, URBROJ: 2109-14-01-25-01 od 25. rujna 2025. godine) i Zaključka gradonačelnika Grada Preloga (KLASA: 944-01/25-01/43, URBROJ: 2109-14-02-25-01 od 07. listopada 2025. godine) Grad Prelog raspisuje

NATJEČAJ

za prodaju nekretnina u k.o. Hemuševec i k.o. Prelog

I. Dana 21. listopada 2025. godine s početkom u 12,00 sati, u prostorijama Uprave Grada Preloga, Prelog, Glavna 35, Velika vijećnica provest će se javno nadmetanje za prodaju: I.I. nekretnina upisana u z.k.ul.br. 1184 u k.o. Hemuševec, z.k.čest.br. 424/1 površine 2080 m2 u vlasništvu Grada Preloga u 1/1 dijela (građevinsko zemljište, stambeno-poslovna namjena).

Početna cijena nekretnine iznosi 62.400,00 eura.

I.II. nekretnina upisana u z.k.ul.br. 1171 u k.o. Prelog, z.k.čest. br. 237/2 površine 1005 m2 (identična s kat.čest.br. 1153/2 površine 1005 m2, upisane u Posjedovni list br. 8204 u k.o. Prelog) u suvlasništvu Grada Preloga u 7/72 dijela. Početna cijena suvlasničkog dijela nekretnine od 7/72 dijela u vlasništvu Grada Preloga iznosi 3.072,22 eura.

II. Nekretnine se prodaju po načelu „viđeno-kupljeno“ što isključuje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke nekretnine.

Sudionik koji ponudi najvišu cijenu te bude odabran kao najbolji ponuditelj mora cijenu nekretnine isplatiti u cijelosti u roku od 30 dana od od dana provedenog javnog nadmetanja. U slučaju da u navedenom roku ne bude plaćena cijena nekretnine kupac gubi pravo na kupnju. Prijenos vlasništva nad nekretninom provesti će se nakon isplate cjelokupne cijene nekretnine.

Troškove uknjižbe predmetne nekretnine kao i porez na promet nekretnina snosi kupac.

III. Za sudjelovanje u nadmetanju sudionici su dužni uplatiti jamčevinu u iznosu od 10% početne cijene nekretnine na žiro račun Grada Preloga, HR3923900011835500002, model 68, s pozivom na broj «7889 – OIB, uz naznaku svrha uplate «jamčevina po natječaju- Hemuševec » ili «jamčevina po natječaju- Prelog», ovisno za koju nekretninu se nadmeću, najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja.

Sudioniku koji uspije u javnom nadmetanju, jamčevina se uračunava u cijenu nekretnine, a onima koji ne uspiju ista se vraća odmah.

U slučaju da odabrani ponuđač odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji gubi pravo na povrat jamčevine.

IV. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju sve fizičke i pravne osobe. Prvenstvo prava kupnje nekretnine iz točke I.II. ovog natječaja ima vlasnik preostalog suvlasničkog dijela nekretnine iz točke I.II. ovog natječaja, uz uvjet da prihvati najvišu ponuđenu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete.

V. U slučaju da nekretnine iz toč. I. ovog natječaja neće biti prodane određenog dana, prodavati će se svaki prvi utorak u mjesecu s početkom u 12,00 sati s obvezom prijave zainteresiranih u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 35, i uplate jamčevine najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja.

VI. Detaljne informacije o nekretninama koje se prodaju moguće je dobiti u prostorijama Grada Preloga, Prelog, Glavna 35, ili na tel. 040/645-301 i 040/638-686 u vremenu od 07,00 do 15,00 sati svakog radnog dana do javnog nadmetanja.

GRAD PRELOG

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

GRAD ČAKOVEC

G R A D O N A Č E L N I C A Temeljem Zaključka gradonačelnice Grada Čakovca, Klasa: 371-08/25-01/3, Urbroj: 2109-2-01-01-25-1 od dana 18.09.2025. objavljuje se Javni natječaj

i Poziv za podnošenje molbe za davanje u

najam stanova u vlasništvu Grada Čakovca

1. Objavljuje se javni natječaj i Poziv za podnošenje molbe za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Čakovca na adresi: Čakovec, A. G. Matoša 8/1, položaj stana u zgradi: prizemlje, površine 29,30 m2, sa mjesečnom najamninom u iznosu od 67,79 € + pričuva (koja je promjenjiva) te sklapanje ugovora o najmu na rok od godine dana sa najmoprimcem na temelju konačne Liste reda prvenstva.

2. U natječaju ne mogu sudjelovati osobe koje su dužnici Grada Čakovca po bilo kojoj osnovi i njihove molbe neće se uzeti u razmatranje.

3. Pravo na podnošenje molbe za davanje gradskog stana u najam imaju punoljetni hrvatski državljani koji nemaju riješeno stambeno pitanje, niti mogućnosti riješiti ga na drugi način i ispunjavaju sljedeće uvjete: 1. da ima prebivalište na području Grada Čakovca najmanje 10 godina, 2. da nema u vlasništvu nekretninu (stan ili kuću), ili da istu nisu prodali niti darovali, 3. da nema pravo korištenja odgovarajućeg stana, u vlasništvu pravne osobe, bez valjanog pravnog osnova, 4. da nije iskoristio pravo na otkup stana, sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i isti prodao trećoj osobi, 5. da nije kupio ili nije u postupku kupnje stana po Programu društveno poticane stanogradnje, 6. ukupni prosječni mjesečni neto prihodi obiteljskog domaćinstva podnositelja zahtjeva ostvareni u prethodnoj godini, a čine ga sva sredstva ostvarena po osnovi rada, imovine, prihoda od imovine ili na neki drugi način, ne prelazi dvostruki iznos posljednjeg objavljenog iznosa prosječne neto plaće isplaćene u RH, Uvjete od točke 2. do točke 6. trebaju zadovoljiti kumulativno svi članovi domaćinstva za koje se traži davanje stana u najam.

4. Red prvenstva za davanje stana u najam određuje se primjenom sljedećih kriterija:

1. neprekidno vrijeme prebivanja na području Grada Čakovca, 2. radni staž ostvaren u RH, 3. sudjelovanje u Domovinskom ratu, 4. zdravstveno stanje podnositelja zahtjeva i članova njegovog obiteljskog domaćinstva, 5. broj članova obiteljskog domaćinstva podnositelja zahtjeva, 6. imovinsko stanje podnositelja zahtjeva i članova njegovog obiteljskog domaćinstva (prosječni mjesečni prihodi), 7. samohranost roditelja, školovanje djece podnositelja zahtjeva, 8. godine života, 9. uvjeti stanovanja

5. Podnositelj molbe uz prijavu na propisanom obrascu mora priložiti sljedeće isprave, za sebe i sve članove domaćinstva:

• domovnica,

• presliku osobne iskaznice i presliku isprave o OIB-u,

• uvjerenje o neprekidnom prebivalištu na području grada Čakovca,

• izjava o zajedničkom domaćinstvu i broju članova domaćinstva ovjerenu od javnog bilježnika,

• izvadak iz matice rođenih, vjenčanih, a za nevjenčane bračne drugove izjava o izvanbračnoj zajednici ovjerena kod javnog bilježnika,

• dokaz o radnom stažu (preslika radne knjižice i potvrde o radnom odnosu),

• dokaz o sudjelovanju u Domovinskom ratu, (za sudionike) – Uvjerenje nadležnog organa Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti,

• rješenje nadležne službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o postotku invalidnosti, nalaz prvostupanjskog tijela vještačenja nadležnog Centra za socijalnu skrb (za kategorizirane osobe s mentalnim ili tjelesnim oštećenjem pod uvjetom da se ne nalaze na odgoju i skrbi u ustanovi i osobe s umanjenom radnom sposobnošću zbog koje je raspoređena na drugo radno mjesto) i mišljenje i nalaz odgovarajućeg liječnika specijaliste za teška i kronična oboljenja,

• za zaposlene – sva primanja u prethodnoj godini i obračunska isprava za isplatu plaće-naknade plaće i/ili neka druga vjerodostojna

isprava iz koje je vidljiv iznos mjesečnog prihoda, odnosno mirovina za umirovljenike,

• rješenje/uvjerenje Centra za socijalnu skrb, da je korisnik stalne socijalne pomoći/skrbi za uzdržavanje,

• izjava ovjerena kod javnog bilježnika o statusu samohranog roditelja, i/ili pravomoćna presuda o razvodu braka, i/ili odgovarajuća potvrda Centra za socijalnu skrb,

• uvjerenje Centra za socijalnu skrb kojom se dokazuje činjenica da je podnositelj zahtjeva roditelj ili posvojitelj mentalno retardiranog, hendikepiranog i invalidnog djeteta, pod uvjetom da se dijete ne nalazi na odgoju i skrbi u ustanovi,

• uvjerenje nadležnog Centra za socijalnu skrb kojom se potvrđuje činjenica da se podnositelj zahtjeva isključivo brine o članovima uže obitelji (supružnici, bračni, izvanbračni, roditelji, djeca i posvojenici) sa naznakom točnog broja godina,

• za svako dijete koje je član domaćinstva, potvrda nadležne obrazovne ustanove o školovanju (osnovne škole, srednje škole, fakulteta),

• potvrda Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Čakovcu, (gruntovnice), o nevlasništvu nekretnine i ureda za katastar i porezne uprave o neposjedovanju kuće ili stana,

• ovjereni ugovor o najmu stana, i/ili potvrda pravne osobe o smještaju ili ovjerena izjava podnositelja zahtjeva i dvaju svjedoka i druge potrebne isprave o dokazu podstanarstva,

• ugovor ili ovjerena izjava podnositelja zahtjeva i vlasnika nekretnine (roditelji ili supružnikovi roditelji) o statusu stanovanja i broju članova domaćinstva koji zajedno stanuju i izvadak iz zemljišne knjige kojim se dokazuje vlasništvo i površina nekretnine u kojoj se stanuje, (osobe koje stanuju s roditeljima ili sa supružnikovim roditeljima, a stan ne odgovara potrebama domaćinstva),

• ugovor o najmu stana (zaštićeni najmoprimac u stanu koji ne odgovara potrebama obiteljskog domaćinstva s obzirom na broj članova obiteljskog domaćinstva),

• ugovor o najmu stana ili ovjerena izjava podnositelja i vlasnika nekretnine (roditelji ili supružnikovi roditelji) o statusu stanovanja i broju članova domaćinstva koji zajedno stanuju i izvadak iz zemljišne knjige kojim se dokazuje vlasništvo i površina nekretnine u kojoj se stanuje (osoba koja stanuje s roditeljima ili supružnikovim roditeljima, u stanu koji odgovara potrebama domaćinstva i osoba koja stanuje u neodgovarajućem stanu u vlasništvu roditelja ili supružnikovih roditelja),

6. Za podnošenje molbe po ovom Natječaju utvrđuje se rok od 30 dana, računajući od dana objave Natječaja u lokalnom listu. Natječaj će biti objavljen i na internetskoj stranici Grada Čakovca i na oglasnim pločama u prostorijama Uprave Grada Čakovca.

7. Svi sudionici natječaja dobit će obavijest o Prijedlogu liste reda prvenstva. Nezadovoljni kandidat – podnositelj molbe ima pravo prigovora na utvrđeni red prvenstva kao i izvršeno bodovanje u roku od 8 dana računajući od dana dostave Prijedloga liste reda prvenstva. Prigovor se podnosi Gradonačelnici Grada Čakovca.

8. Obrazac za prijavu nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca, uz objavljeni javni natječaj, a mogu se podići i u Upravi Grada Čakovca soba 205, II. kat. Prijava na javni poziv može se poslati poštom, preporučenom pošiljkom na adresu Grad Čakovec, Ulica kralja Tomislava 15, za Gradonačelnicu - Povjerenstvo za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Čakovca, putem Upravnog odjela prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša, Odsjeka za imovinsko - pravne poslove, sa naznakom NE OTVARATI, ili se mogu predati osobno u pisarnici na I. katu, na istoj adresi. Nepotpuni i nepravodobni zahtjevi neće se razmatrati. 9. Sve ostale informacije i obavijesti u svezi ovog Natječaja i podnošenja zahtjeva mogu se dobiti u prostorijama Uprave Grada Čakovca, Ul. kralja Tomislava 15, II. kat. soba 205 ili na tel. br. 314-924.

Za Grad Čakovec Ljerka Cividini, mag.ing.traff. /univ.spec.oec.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSkE NOVINE i čitajte najbolje vikend novine

MALA SUBOTICA

Proslavili 45 godina od završetka škole

Generacija učenika koja je završila Osnovnu školu Tomaša Goričanca u Maloj Subotici 1980. godine u listopadu proslavila je 45 go-

dina od mature. Okupljanje u prostorijama udruge Vrba okupilo je 25 bivših đaka i njihovu razrednu učiteljicu, Dragicu Kolarić. Veselo

druženje bilo je ispunjeno brojnim uspomenama i obećanjem da će se družiti već iduće godine. (sh)

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja

E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1568

Na temelju članka 10. Zakona o savjetima mladih („Narodne novine“ broj 41/14 i 83/23) i članka 3. Odluke o osnivanju Savjeta mladih Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 24/23, 10/24 i 15/24) Odbor za izbor i imenovanja Skupštine Međimurske županije raspisuje

JAVNI POZIV

za isticanje kandidatura za izbor članova Savjeta mladih Međimurske županije I.

Pokreće se postupak izbora članova Savjeta mladih Međimurske županije (u nastavku teksta: Savjet mladih). Savjet mladih je savjetodavno tijelo Međimurske županije, a osniva se u cilju promicanja i zagovaranja prava, potreba i interesa mladih u Međimurskoj županiji. II.

U Savjet mladih mogu biti birane osobe s prebivalištem ili boravištem na području Međimurske županije koje u trenutku podnošenja kandidature za članstvo u Savjetu mladih imaju od navršenih petnaest (15) do navršenih trideset (30) godina života. III.

Savjet mladih ima 11 članova, uključujući predsjednika i zamjenika predsjednika te po jednog predstavnika svakog osnovanog savjeta mladih jedinica lokalne samouprave na području Međimurske županije. Član Savjeta mladih može istodobno biti član samo jednog savjeta mladih jedinice lokalne samouprave te samo jednog savjeta mladih jedinice područne (regionalne) samouprave. Član Savjeta mladih ne može istodobno biti član Savjeta i član Skupštine Međimurske županije. IV.

Pozivaju se: udruge koje su sukladno statutu ciljano i prema djelatnostima opredijeljene za rad s mladima i za mlade, udruge nacionalnih manjina u Međimurskoj županiji, učenička vijeća, studentski zborovi, pomladci političkih stranaka, sindikalne ili strukovne organizacije u Županiji i neformalne skupine mladih od najmanje 25 mladih da podnesu kandidature za članove Savjeta mladih. V.

Ovlašteni predlagatelji iz točke IV. ovog poziva dužni su svoje prijedloge obrazložiti i u pisanom obliku dostaviti ih Odboru za izbor i imenovanja Skupštine Međimurske županije, u sljedećem obaveznom sadržaju:

• naziv i sjedište predlagatelja,

• ime i prezime kandidata te njegovo prebivalište,

• datum rođenja i OIB,

• kratko obrazloženje zbog čega bi kandidat bio pogodan za člana • Savjeta mladih i

• potpis i ovjera ovlaštenog predlagatelja.

Uz kandidaturu neformalne skupine mladih mora se priložiti i popis najmanje 25 mladih, koji ističu kandidaturu, sa sljedećim podacima: ime i prezime, datum i godina rođenja, potpis i OIB.

Kandidature za članove Savjeta mladih predaju se neposredno u pisarnici Međimurske županije ili šalju poštom na adresu: Međimurska županija, Odbor za izbor i imenovanja Skupštine Međimurske županije, Ruđera Boškovića 2, 40000 Čakovec, s naznakom „Javni poziv za kandidaturu u Savjet mladih“.

Rok za podnošenje prijedloga je 30 dana od objave javnog poziva.

Nepravovremeni i nepotpuni prijedlozi neće se uzimati u obzir.

VI.

Odbor za izbor i imenovanja Skupštine Međimurske županije obavlja provjeru formalnih uvjeta prijavljenih kandidata te u roku od 15 dana od isteka roka za podnošenje prijava sastavlja izvješće o provjeri formalnih uvjeta te utvrđuje popis važećih kandidatura. VII.

Izvješće o provjeri formalnih uvjeta i popis važećih kandidatura dostavljaju se Skupštini Međimurske županije te se objavlj ju na mrežnim stranicama Međimurske županije.

Skupština Međimurske županije na prvoj sjednici, nakon objave popisa važećih kandidatura, raspravlja izvješće o provjeri formalnih uvjeta i s popisa važećih kandidatura za članove Savjeta javnim glasovanjem bira članove Savjeta mladih.

Članovi svakog konstituiranog savjeta mladih jedinice lokalne samouprave s područja Međimurske županije među sobom izabiru jednog predstavnika savjeta mladih jedinice lokalne samouprave u Savjet mladih Županije.

VIII.

Rezultati izbora za članove Savjeta mladih objavljuju se u Službenom glasniku Međimurske županije te u sredstvima javnog priopćavanja. Savjet mladih se mora konstituirati u roku od 30 dana od dana objave rezultata izbora.

IX.

Članovi Savjeta mladih biraju se na razdoblje trajanja mandata članova Skupštine Međimurske županije konstituirane dana 4. lipnja 2025. godine.

ODBOR ZA IZBOR I IMENOVANJA SKUPŠTINE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

KLASA: 024-01/25-01/15

URBROJ: 2109-02-25-22 Čakovec, 10. listopada 2025.

Lijepo je bilo okupi� se ponovno nakon dugih 45 godina

U zgradi Ujedinjenih naroda s mladim ljudima iz cijele Europe SAMANTA SLANA iz Vratišinca

Od govora u Europskom parlamentu do govora u Ujedinjenim narodima u manje od godinu dana

Prijavom na međunarodne projekte riskiramo samo pet minuta svog vremena, a možda nam upravo tih pet minuta otvori vrata o kojima smo prije samo sanjali Piše: Aleksandra Sklepić

Samanta Slana iz Vratišinca studentica je pedagogije i anglistike na Sveučilištu u Zadru. U lipnju ove godine sudjelovala je u radu Europskog parlamenta u Strasbourgu, a već u srpnju prijavila se na novi natječaj IFWY, koji je raspisao UNRISD (United Nations Research Institute for Social Development), te boravila u Ujedinjenim narodima u Ženevi.

- Tko je Samanta, što je motivira za političku karijeru i odakle želja za mijenjanjem svijeta kroz politiku?

- Imam 22 godine, ali još odmalena puno razmišljam o društvenim problemima. Fasciniraju me teme koje se tiču društvenih nejednakosti i položaja marginaliziranih skupina, pa im posvećujem većinu slobodnog vremena. U privatnom životu imam visoku razinu potpore svoje obitelji i kruga istinski bliskih prijatelja. Posljednjih godina pomno pratim svijet politike zbog nestabilnosti u svijetu. Voljela bih da se promjene usmjere prema dobrobiti zajednice i da imaju poticajan učinak na ljude, jer mi se čini da se previše pažnje posvećuje temama koje nas dijele, umjesto onima koje povezuju. Trenutno se politički zalažem za veću razinu prilagodbe javnih prostora, �izičkih kao i virtualnih, kako bi sve osobe mogle samostalno sudjelovati u svim sferama života. Ta je želja proizašla iz mojih

brojnih putovanja po zemljama Europske unije, tijekom kojih sam uočila da veliki broj javnih prostora nije prilagođen starijim osobama, osobama s invaliditetom i neurodivergentnim osobama. Tada sam shvatila da se ta problematika proteže diljem Europe, a ne samo unutar naše regije.

Voljela bih biti dio promjene sustava u kojem živimo, a još razmišljam na kojoj bi to bilo razini i na koji način, putem osnivanja udruge ili lokalnim zalaganjem.

Ujedinjeni u različitosti

- Što te navelo da se prijaviš za sudjelovanje u radu Europskog parlamenta u Strasbourgu?

- Tijekom mog studija, na oglasnoj ploči Sveučilišta bio je objavljen poziv za sudjelovanje na projektu ESA25 (European Student Assembly) i odlučila sam se prijaviti. U prijavi je bilo potrebno obrazložiti zašto

bismo baš mi mogli pridonijeti političkoj diskusiji o triju od ponuđenih tema. Projekt okuplja studente s različitih europskih sveučilišta koja su dio Europskih alijansi, a moje Sveučilište pripada EU-CONEXUS alijansi, čija sam ponosna ambasadorica. Jedna od triju tema koje sam odabrala bila je inkluzija, uz slogan Europske unije „Ujedinjeni u različitosti“. Četiri mjeseca kasnije primila sam e-mail s čestitkama da sam među manje od 10% prijavljenih studenata koji su odabrani za sudjelovanje. To je značilo da ću iduća tri mjeseca, zajedno s 249 drugih studenata, raditi na prijedlozima novih europskih politika koje će se predstaviti u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

- Nakon uspjeha u Strasbourgu, posvetila si se odmah novom izazovu?

- Nisam si htjela dopustiti da tu prestane moj trud i borba za ideju, pa sam tražila nove prilike gdje bih je mogla

podići na novu razinu. Zato sam se u srpnju ove godine prijavila na natječaj IFWY, koji je raspisao UNRISD (United Nations Research Institute for Social Development) u suradnji s MBC-om (Munhwa Broadcasting Corporation). Projekt je zahtijevao da napišemo vlastiti prijedlog politike, pronađemo glasače koji će ga podržati, a uz to se uzelo u obzir i stručno mišljenje članova UNRISD-a. Moja ideja osvojila je visoko 3. mjesto, što mi je donijelo priliku da je predstavim i dodatno razradim u zgradi Ujedinjenih naroda, u Ženevi zajedno s još 46 mladih ljudi iz cijele Europe. To iskustvo bilo mi je stvarno ispunjujuće jer sam imala priliku surađivati i razgovarati s iznimno perspektivnim mladim ljudima diljem Europe. Svaka pozvana osoba bila je inspirativna, inteligentna i spremna boriti se za svoje ideje, ali i voditi civilizirane rasprave i debate kako bismo ih dodatno poboljšali i ujedinili.

Nakon Europe, Samanta putuje u Južnu Koreju

- Zbog svog si uspjeha izabrana u grupu od 25 članova iz cijele Europe koji putuju za Koreju? O čemu je tamo riječ?

- Nakon dva dana rada napisali smo dokument od 54 stranice koji je objedinio naše prijedloge. Dokument je primio UNRISD, a njegovi

članovi su pratili naš rad. Posljednjeg dana izabrali smo 25 članova koji će predstavljati europsku regiju na završnoj globalnoj konferenciji u Seoulu, glavnom gradu Južne Koreje. Tamo ćemo krajem listopada objediniti naše prijedloge u jednu globalnu cjelinu i predati ih u ruke ljudi koji imaju moć provesti promjene, s nadom da će biti ozbiljno shvaćeni i dovesti do stvarnih promjena.

- Otkrila si nam i svoju ljubav prema korejskom jeziku, koji govoriš? Je li ovaj put prilika za poboljšanje te vještine ili je možda sve bila priprema za ovaj događaj?

- Korejski jezik otkrila sam slučajno prije 1. razreda srednje škole. Bila je to neočekivana ljubav jer mi se dopao način na koji jezik zvuči i kako uredno izgleda na papiru. Isprva nikome nije bilo jasno zašto sam ga krenula učiti, a ni meni, ali nikad nisam to propitkivala, vidjela sam to kao hobi. Otkrila sam nešto što mi se sviđa i toga sam se držala, ali svaka stvar koju radimo u životu nečemu vodi. Iako je nekima to izgledalo kao gubljenje vremena, meni je predstavljalo zabavu, novi interes, proširilo je način na koji razmišljam i ultimativno me pripremilo za nadolazeću Globalnu konferenciju u Seoulu, a da to nisam znala. Za mene će to biti prva globalna politička konferencija, ali i prilika da po prvi put upotrijebim znanje korejskog jezika u stvarnom okruženju. No, moj

krajnji cilj nije samo provesti ideju do stadija implementacije, već testirati vlastite granice i dokazati si što mogu, a što ne mogu. U karijeri planiram ciljati visoko i pronaći mjesto gdje se najbolje uklapam, jer jedino tako mogu otkriti i u potpunosti iskoristiti svoj potencijal, te razumjeti gdje mogu najviše doprinijeti, a da pritom ne riskiram i sebe.

- Kao mlada, perspektivna političarka, sada već svjetske razine, što bi istaknula i poručila svojoj generaciji, ali i starijima koji se trude poboljšati svijet?

- Boriti se za svoje ideje i stalno ih dizati na novu razinu. Promjene se ne događaju same od sebe, nastaju tek kad ih sami pokrenemo. Starijima bih poručila da je od izuzetne važnosti biti oslonac mlađima, isticati ono što im ide i poticati ih da probaju nove stvari, čak i ako neće biti uspješni. Mladima bih poručila da prijavom na međunarodne projekte riskiramo samo pet minuta svog vremena, a možda nam upravo to otvori vrata da pronađemo svoj glas i podignemo ga na razine o kojima smo prije samo sanjali ili se nismo ni usudili o njima sanjati. Od govora u Europskom parlamentu do govora u Ujedinjenim narodima pred ljudima spremnima slušati kako bi unijeli promjene, sve je moguće ako si dopustimo pokušati i ako se okružimo ljudima koji nas podržavaju.

Samanta ponosno predstavlja Hrvatsku u Genevi

Samanta za vrijeme izlaganja svojih poli�čkih ideja

GASTRO DOGAĐAJ Štrigove i Razkrižja

Na staroj granici opet gužva

Za to vrijeme, izvan šatora su se u kotlovima krčkala brojna jela na žlicu. Sudjelovalo je 11 ekipa

Piše: Benjamin Jakopić

Stari granični prijelaz Gibina-Bukovje već nekoliko godina stoji zapušten, kao što je situacija i sa gotovo svim drugim gra-

ničnim prijelazima između nas i Slovenije i Mađarske. Međutim, taj granični prijelaz je u subotu, 4. listopada dobio novi život, kada je na njemu održan gastro događaj Štrigove i Razkrižja.

Žibek je

sku-

mlince

BLAST FROM THE 80’S 2025.

Događaj je okupio iznenađujuće velik broj ljudi s obje strane granice. Mnogi su se sklonili pod šatorom, gdje su mogli uživati u nastupima TS Podrumari, KUD-a "Sv. Jeronim" Štrigova, Prašnatih i Kunštnih Prleka i brojnih drugih.

Za to vrijeme, izvan šatora su se u kotlovima krčkala brojna jela na žlicu. Sudjelovalo je 11 ekipa: PGD Razkrižje s gasilskim ričetom, ŠD Razkrižje s bogračom po vlastitom receptu, TND Razkrižje s bujtom repom (varivom od kisele repe), uprava Občine Razkrižje s gulašom, Vlado Stojko s pasuljom, Šola zdravlja s zelenjavnoj enolončnicom, Metka Cimerman i ekipa s kiselom juhom s svinjskim želucem, Kmetija Perc i Kamp Hupkač s bogračom, OPG Pešta s goveđim vinskim gulašom, Udruga umirovljenika Štrigova s penzionerskim pasuljom i Udruga sportske rekreacije “Sport za sve” Štri-

gova s temfanim picekom. Osim jela na žlicu, gosti su mogli okusiti domaće mlince i kobasice, ali i vina lokalnih vinogradara i proizvode OPG-ova.

Blast From The 80’s ove godine na novoj, neočekivanoj lokaciji

Blast From the 80’s održat će se 6. prosinca, a lokacija je za sada tajna

- Lijepo nam dođe da se malo družimo kao što smo se i nekad. Fali nam toga danas. Naši domaći mlinci su jako popularni, rekla nam je Nevenka Žibek.

Ima u tome i nešto simbolike - granični prijelaz koji je nekada razdvajao dva bratska naroda danas služi kao mjesto koje ih spaja.

Najoriginalniji i najiščekivaniji party Čakovca i šire okolice ove godine održat će se na novoj, dosad neviđenoj lokaciji, na podiju za koju garantiramo da vaše plesne cipele još nisu dotakle!

Mjesto održavanja još uvijek je pod velom tajne, stoga svakako zapratite

Nezaustavljiva Blast From the Past ekipa, koja vas već više od desetljeća vraća u neka prošla i sretnija vremena, ponovno donosi nezaboravan tulum o kojem će se pričati mjesecima! Nakon prepune dvorane GOC-a 2023. i debitantskog Blast From the 80's partyja prošle godine, i ove se godine vraćamo u zlatne osamdesete, ali s jednim posebnim twistom.

“

Šljokičastim omasterom zaokružite

6. prosinca

Blast From the Past na Facebooku i Instagramu da biste među prvima saznali kamo vodite sebe i svoje drage osobe na provod godine.

vas nezaboravni hitovi na koje se nekad dobro zabavljalo

Petak, 6. prosinca. je datum koji već sada trebate zaokružiti šljokičastim �lomasterom!

Pripremite se za noć ispunjenu bezvremenskim hitovima Michaela Jacksona, Madonne, Davida Bowieja, Denis & Denis i mnogih drugih ikona osamdesetih.

Ulaznice:

Early bird od 22.10. do 06.11. (ili do isteka zaliha) po cijeni od 20€, 12:00 sati

Drugi kontingent po cijeni od 30 € izlazi u prodaju 06.11. u 12 sati na stranici www.entrio.hr

Članovi PGD Razkrižje Janko Sever, Saša Tomažič, Manuel Žižek, Aleš Sudec, Joško Makovec i David Cimerman pripremali su gasilski ričet

Nevenka

zajedno sa

pinom žena iz TND Razkrižje pripremala ukusne domaće

Blast from the 80’s je party koji se ne propušta

Očekuju

Lokacija je tajna, ali datum se zna, 6.12.2025.

Lidija Gavez čita naše novine!

Čitateljica Lidija ovog je tjedna obavljala jutarnju kupnju u Trgovini Krk na čakovečkom sajmištu. Ugodno smo je iznenadili

malim poklonom, platnenom šoping-vrećicom Međimurskih novina. Gospođa Lidija pročitala je što je novo u Međimurju. Ljubazni pro-

davač Mahesh iz Filipina pridružio se Lidiji na fotogra�iji za naše novine. Zaista je ugodno kupovati u ovoj Trgovini Krk. (mk)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Drugi kupon 126. kola

Novo, 125. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započelo u prošlom broju. I u listopadu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 17. listopada možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili

poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 28. listopada. Sretnog dobitnika 126. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 31. listopada. (mk)

SPOMENICI u gradu Čakovcu

Međimurska poemaBezeredijeva skulptura u dvorištu bolnice

U mirnom dvorištu Županijske bolnice u Čakovcu rijetki prolaznici mogu zamijetiti skulpturu koja izgleda kao izvanvremenski stih uklesan u kamen.

Apstraktni kip armiranog betona Luja Bezeredija, smješten u dvorištu bolnice, predstavlja skriveno kulturno dobro Čakovca. Skulptura prikazuje apstraktnu kompoziciju od armiranog betona, smještenu na niskom betonskom postamentu u prostoru dvorišta bolnice ispred glavnog ulaza mjesta koje je prometno, ali ne uvijek u fokusu javnosti.

Ispred glavnog ulaza u Novu bolnicu u Čakovcu, već pet desetljeća stoji apstraktna, moćna skulptura armiranog betona nazvana Međimurska poema, iz 1971. godine. Na temelju forme i materijala, stil djeluje eksperimentalno i tipično za kasnu fazu modernističkog kiparstva. Autor je Lujo Bezeredi, kipar koji je nakon rata živio i radio u Čakovcu, dovevši zavičajnu umjetnost u noviju epohu. Donirao je 485 svojih radova Muzeju Međimurja, gdje je 1981. postavljena stalna izložba njegovih glinoreza i skulptura. (mg)

Ime

Broj telefona: Sakupljene kupone

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Poema Luje Bezeredija na parkiralištu bolnice

TRGOVINA KRK u Čakovcu

Mahesh i Lidija Gavez

“Dječak iz Vrhovljana” postao jedan od najvažnijih pisaca

U razgovoru s Kristianom Novakom saznajte kako iz običnog djetinjstva u Međimurju nastaje književnik čija djela osvajaju čitatelje u Hrvatskoj i šire. Kristian

Novak za naše Međimurske novine otkriva tajne svog stvaralačkog puta, izazove s kojima se susretao i što ga motivira da i dalje piše. (sh, Foto: Mario Golenko)

Petak, 10. listopada

19:00 Izložba slika “Protuletje nam dohaja”, Mul�medijalna dvorana MMČ

20:00 Friday Night Live: Sy Smith, Mamas & Tapas

22:00 od KAFANE do NIRVANE: DJ Double B i DJ Nicola Moreno, Caffe Bar Paladin

Subota, 11. listopada

09:00 Taste fest, Čakovec, između zgrade Scheier i Doma sindikata

09:00 Dani meda, Tržnica Prelog

10:00 Jesen na Forestu, Forestland

10:00 21. Dani zahvalnos�, Mesap Nedelišće

11:00 Jesenski kros Međimurja, Perivoj Zrinskih – Jezero

13:00 Au�ći brzići, OŠ Selnica

14:00 Oktoberfest u Svetom Mar�nu na Muri, Skelarska kuća

17:00 Pozdrav jeseni, Dom kulture Zasadbreg

20:00 Mirko Švenda Žiga –“Domu mom”, Arena Zagreb

20:00 Karaoke u Prostoru, Klub Prostor “CeZam”

21:00 Peta godišnjica Meta bara: Priva� Band, META Bar

21:00 SMELLS like BALKAN spirit: DJ Kormix, Caffe Bar Paladin

22:00 Zibe Unplugged, Pivnica Zrinski

TASTE FEST 2025

Okusi iz cijelog svijeta stižu u Čakovec

U subotu, 11. listopada, Ulica Matice hrvatske u Čakovcu pretvorit će se u živu kulinarsku pozornicu. Od 9 sati, između zgrada Scheier i Doma sindikata, održava se središnji događaj festivala koji spaja okuse svijeta i priče ljudi koji ih donose.

Osam kulinarskih timova pripremat će jela iz svojih domovina – mirisne nepalske momose, hrskave indijske samose, japansku karaage piletinu i �ilipinski adobo. Posjetitelji će moći pratiti pripremu svakog jela, kušati rezultate i razgovarati s kuharima o začinima, običajima i životnim pričama koje stoje iza recepata.

Uz mirise i okuse, atmosferu će dodatno podići afrički DJ He is still good. Bit će to dan druženja, glazbe i hrane koja povezuje ljude bez obzira na granice.

Subotnji program dio je dvotjedne manifestacije koja

od 3. do 17. listopada donosi radionice, izložbu i �ilmsku večer. U Galeriji Scheier može se razgledati izložba Gastarbajteri 2.0, koja kroz

OKTOBERFEST u Svetom Martinu

Besplatna krigla pive za sve koji se obuku kao Bavarci!

Dođite na Oktoberfest u Svetom Martinu na Muri, gdje vas čeka spoj tradicije, zabave i dobrog piva! Pridružite se proslavi u subotu, 11. listopada 2025., od 14:00 do 23:00 sata u Skelarskoj kući. Očekuje vas bogat program za sve generacije, uključujući DJ-a Tomu i tamburašku glazbu koja će vas zabavljati do kasno u noć. Uživajte u bogatoj ponudi OPG-ova i domaćih proizvoda te kušajte specijalitete domaće kuhinje i izbor domaćih i stranih piva.

Za djecu je osiguran poseban zabavni program, a oni željni adrenalina mogu se okušati na zip line-u preko Mure. Sudjelujte u raznim radionicama, poput one za izradu sira turoša ili starih međimurskih jela.

Dođite obučeni u nošnju u štihu Oktoberfesta i ostvarite bon za besplatnu kriglu piva po izboru. Ne propustite ovu priliku da uživate u veseloj atmosferi, glazbi, plesu i bogatoj ponudi. (bj)

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: ABRAHAM VERGHESE: VRATA SUZA

Dobitnik knjige Na zelenom tragu objavljene u prošlom broju je Marko Lovrenčić iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1569

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Abraham Verghese: Vrata suza

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI

Marion i Shiva Stone, blizanci su iz tajne veze između indijske opatice i engleskog kirurga, rođeni u misionarskoj bolnici u Etiopiji pedesetih godina prošlog stoljeća. Čvrsto povezani, a ipak različitih karaktera, rastu u zemlji koja se nalazi pred revolucijom, sve dok ih izdaja ne razdvoji. Godinama kasnije sudbina ih ponovo spaja na rubu života.

Taste fest donosi,

fotogra�ije dokumentira svakodnevicu stranih radnika u Međimurju i pokazuje kako postaju dio zajednice. Festival završava 17. listopada projek-

cijom dokumentarnog �ilma U potrazi za srećom / Agent of Happiness i razgovorom s publikom. (bj)

DANI ZAHVALNOSTI za plodove zemlje

Nedelišće slavi jesen!

MESAP u Nedelišću 11. listopada 2025. postaje središte jeseni. Dani zahvalnosti za plodove zemlje, najdugovječnija manifestacija Turističke zajednice područja Srce Međimurja, otvaraju se u 10 sati i donose dan ispunjen mirisima domaće hrane, glazbom i bojama plodova koje jesen velikodušno nudi.

Na pedesetak štandova posjetitelji će pronaći proizvode obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, udruga i domaćih radinosti – svježe voće i povrće, med, sireve, kolače, rukotvorine i druge tradicijske proizvode koji pričaju priče o radu i upornosti. Degustacijski dio ponovno

privlači pažnju mirisima međimurskih jela: namazima od buče, divljači ili sira, prženim ribicama i domaćim kolačima. Tema ovogodišnje Naj slastice je mak, jednostavan sastojak koji u Međimurju ima poseban okus i značenje. Svečano otvorenje manifestacije počinje u 10 sati uz blagoslov hrane i plodova, a sve do 15 sati traje kulturno-umjetnički program s nastupima vrtićkih skupina, škola, mažoretkinja te folklornih ansambala iz Slovenije, Mađarske, Srbije i Hrvatske. Poseban kutak zauzima i velika izložba gljiva, nezaobilazna za ljubitelje prirode i šume. (bj)

Nedjelja,

12. listopada

15:00 16. Mamičina škrija i predstavljanje knjige „Škrija baš�ne“, Društveni dom Gornji Kraljevec

Ponedjeljak, 13. listopada

11:00 Besplatna Pravna klinika, Gradska vijećnica Grada Čakovca

Srijeda, 15. listopada

20:00 Vlatko Štampar: Vrlo dovoljan, CZK Čakovec

Četvrtak, 16. listopada

19:00 9. Dani smijeha Prelog: Predstava Penzići luduju, Dom kulture Prelog

Petak, 17. listopada

10:00 Eduka�vni program – V. zrinijada, Mul�medijalna dvorana MMČ

Subota, 18. listopada

1. Fes�val NHIP, Sve� Juraj na Bregu

09:00 2. STEM kamp tehničke kulture, OŠ Sve� Mar�n na Muri

10:00 Izrada biodinamičkih preparata – besplatna edukacija i radionica, Holiday Home Lina

19:00 9. Dani smijeha Prelog: Predstava Kako je sve počelo, Dom kulture Prelog

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Egzotična saga i briljantna studija o ljudskim odnosima, ispunjena mističnim scenama i sjajnim likovima, koja se proteže preko pet desetljeća i tri kontinenta - kroz Indiju, Jemen, Etiopiju i Bronx, nadići će sva vaša očekivanja i prenijeti vas na jedno zaboravljeno mjesto, kulturu i povijest.

Vrata suza Abrahama Verghesea epska je obiteljska saga koja kroz pet desetljeća i tri kontinenta isprepliće ljubav, izdaju i medicinu.

između ostaloga, i azijsku kuhinju

VAŠ VRT PLODOVI JESENI

POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

POVRTLARSKA ŠKOLA SILVIJE

KOLAR - FODOR: Što napraviti u vrtu u ovo doba godine?

CENTAR DR. RUDOLF STEINER: Čemu služi

KRALJICE MEĐIMURSKE GASTRONOMIJE: Recepti za jela od kaša, brašna i sjemenki

biodinamički pripravak 500?

VRTNI CENTAR IVA: Vrijeme je za nove boje u dvorištu

VRTLARIJA VIJENAC: Ne propustite akcije na Danima jeseni

VOĆNJAK AGRA: Požurite, samoberba jabuka je u tijeku

POVRTLARSKA ŠKOLA SILVIJE KOLAR

- FODOR IZ BIOVRTA: JESENSKI RADOVI U VRTU

Što (ne) raditi ovo doba godine?

Jesen u vrtu ne znači kraj, već novo poglavlje. Umjesto da tlo „počistimo“ i prekopamo, bolje ga je zaštititi i nahraniti – prirodnim putem. Debeli sloj malča, malo gnoja i pepela, te pažljivo planiranje sjetve i sadnje ključ su bogate sezone koja dolazi

Jesen je razdoblje kada nakon obilnih berbi ljetnih kultura većina vrtlara razmišlja o zatvaranju sezone – no iako se čini da vrt „miruje“, upravo sada donosimo odluke koje će oblikovati plodnost i zdravlje našeg vrta u idućoj godini.

U ovom članku donosimo odgovore na najčešća pitanja o jesenskim radovima – od toga treba li štihati tlo, kako ga obogatiti, pa sve do toga što saditi i kako pomoći korisnim kukcima da prezime.

Treba li na jesen vrt štihati, frezati ili ostaviti kako jest?

Iako je nekada bilo uobičajeno na jesen preštihati ili preorati vrt, danas znamo da takve jake obrade donose više štete nego koristi. Svaka duboka obrada tla remeti život u tlu: uništavaju se mikroorganizmi i gljiv(ic)e koje stvaraju plodno tlo, razaraju se staništa glista i korisnih kukaca, a golo tlo prepušteno je kiši, vjetru i eroziji. Jedan od starih argumenata za jesensko oranje ili štihanje bio je da zemlja preko zime „lijepo promrzne“, pa je na proljeće rahla i spremna za obradu. No to vrijedi samo do prve jače kiše, nakon koje se takvo (nezaštićeno) tlo ponovno zbije. Osim toga, posljednjih dvadesetak godina sve rjeđe imamo velike minuse

Nemojte gubiti vrijeme na spremanje lišća, gliste će sve očistiti do proljeća

Salata je idealna međukultura na rubovima gredica češnjaka i luka

Zemlja ispod malča ostaje rahla i mrvičasta

i snježni pokrivač koji bi zaštitio tlo. Današnje zime bez smrzavanja i snijega zapravo dodatno pogoršavaju stanje: kiše i vjetar tijekom zime odnose gornji, najplodniji sloj tla –posebno na pjeskovitim tlima. To je još jedan važan razlog da odustanemo od oranja i štihanja na jesen.

Zato se u biovrtlarstvu primjenjuje suprotan pristup – tlo se na jesen ne obrađuje, nego se štiti. Umjesto prekopavanja, najbolje ga je prekriti debelim slojem malča, najčešće suhim sijenom ili lišćem. Druga opcija je sjetva biljaka za zelenu gnojidbu koje će štititi tlo do proljeća, poput djeteline inkarnatke, gorušice, raži ili zobi.

Sloj malča ima višestruku ulogu:

• sprječava rast korova – pa vam vrt preko zime neće zarasti travom,

• štiti tlo od isušivanja, zbijanja i erozije – ispod malča tlo ostaje rahlo i mrvičasto,

• hrani tlo jer se razgrađuje i pretvara u humus – zahvaljujući malču i

djelovanju gujavica koje uvlače suhu materiju i pretvaraju je u humus, tlo se preko zime dodatno obogaćuje. U proljeće vas takav vrt dočekuje spreman: tlo je rahlo, živo i bez korova, a možete saditi kad god vremenski uvjeti dopuste – čak i usred zime, ako ima toplijih dana. Velika prednost malča je i to što u vrtu nikad nema previše blata, pa uvijek imate spremne površine za sjetvu kad god poželite. To nije slučaj s „klasičnim“ načinima obrade gdje morate čekati da se tlo prosuši. Posebno kod ilovastih i glinastih tala, razlika je golema – iznenadit će vas kako

Današnje su zime bez smrzavanja i snijega pa se savjetuje da odustanemo od oranja i štihanja na jesen

i „teška“ tla ispod malča ostaju rahla i prozračna ako ih na jesen pomalčirate debelim slojem sijena.

Čime na jesen obogatiti tlo?

Ako imate pristup svježem životinjskom gnoju, jesen je pravo vrijeme da ga dodate u vrt. No pritom je važno nekoliko stvari:

• koristite isključivo gnojivo životinja koje nisu tretirane antibioticima i lijekovima niti hranjene GMO hranom,

• dodajte ga umjereno, tek lagano razbacujući ili ukopavajući u površinski sloj tla,

• ostavite ga da se preko zime djelomično ispere – tako će do proljeća postati blago razgrađeno i spremno za biljke.

Životinjska gnojiva smijemo dodavati samo preko zime, nikako tijekom vegetacijske sezone, jer su prejaka i mogu „spaliti“ biljke. Prema biovrtlarskim principima ipak je bolje gnojivo kompostirati i tek potom dodavati u vrt.

Jesen je idealno vrijeme za sadnju voćaka i grmlja

u godine?

Time se izbjegava mogućnost unošenja parazita i patogena, a gnojivo postaje hranjivije i sigurnije za biljke. Drugi koristan dodatak zimi je drveni pepeo, ali s mjerom. On popravlja strukturu teških glinastih tala jer razbija čestice tla i poboljšava prozračnost. Bogat je kalijem, kalcijem, fosforom i magnezijem, a djelomično neutralizira kisela tla. Pepeo treba dodavati u malim količinama (50–150 g/m²), ravnomjerno raspršiti po površini i, ako želite, lagano ukopati. No važno je znati koje biljke vole lužnatija, a koje kiselija tla, kako ne biste poremetili pH ravnotežu i usvajanje hranjiva.

VAŽNO: Pepeo koji nanosimo u vrt smije biti isključivo drveni pepeo, nikako pepeo od otpada, plastike, obojenog ili impregniranog drveta. Takav pepeo sadrži štetne spojeve, teške metale i ostatke kemikalija koji mogu trajno onečistiti tlo i uništiti mikrobiološki život. Sva ostala organska gnojiva, kompost i biljne pripravke bolje je dodavati u proljeće, kada ih biljke mogu odmah iskoristiti. Jesen je vrijeme da tlo odmori – a hranjiva bi se ionako isprala zimskim kišama. Umjesto gnojiva, izvrsna je opcija tlo zaliti pripravkom s efektivnim mikroorganizmima (npr. EM-agro). Takvi pripravci povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, ubrzavaju razgradnju organske tvari i stvaranje humusa te pridonose prirodnom čišćenju tla od štetnih spojeva i teških metala.

Kako smanjiti štetnike za sljedeću sezonu?

Nakon završene berbe ljetnih kultura počinje priprema vrta za zimu i sadnja zimskih kultura

Da bi vam proljetnice obilno cvale na proljeće, posaditi ih morate na jesen

znati da oni na proljeće izlaze iz svojih skloništa i šupljikavih stabljika tek kad se temperatura na proljeće digne iznad 10 stupnjeva, zato nemojte ništa paliti prije nego oni imaju prilike izaći i nastaviti svoj životni ciklus. Isto vrijedi i za skupljanje lišća ispod drveća i voćaka. Većinu lišća ionako tijekom zime u tlo uvuku gujavice i onda ga prerade u humus, a prije toga u tom lišću prezimljavaju brojni korisni kukci. Zato je micanje lišća vrlo nepotreban i nekoristan posao, radije to vrijeme potrošite na pametniji način, a priroda će to napraviti na najbolji mogući način za vas ako ju ostavite da to odradi sama.

Mnogi instinktivno „počiste“ vrt do gola misleći da će tako uništiti štetnike. No u biovrtu vrijedi obrnuto – što više života ostavimo, to će vrt biti otporniji. Zato moj vrt i zimi ostaje prepun suhih stabljika i biljaka. U njima prezimljuju korisni kukci, solitarne pčele i bumbari, bubamare, pauci, bogomoljke i mnogi drugi saveznici vrtlara. Ako im omogućimo sklonište, oni će nam se odužiti u proljeće – kontrolirajući štetnike prirodnim putem. No bitno je

Luk i češnjak odmah nakon sadnje debelo pomalčirati, a biljke će se bez problema probiti kroz sijeno, a naknadna okopavanja nisu potrebna

Ne trebate niti „trgati kičmu“ čupanjem osušenih biljaka s vrta. Štoviše, bolje je da korijenje ostane u tlu preko zime. Tu se onda hrane i skrivaju brojni korisni organizmi preko zime, a eventualno čupanje preostalog korjenja na proljeće biva puno lakše, ako što i na kraju ostane. Ako se radi o većim biljkama koje vam vizualno smetaju, radije ih samo podrežite i polegnite po stazama na vrtu.

"U biovrtu vrijedi što više života ostavimo, to će vrt biti otporniji

Puževi se, primjerice, preko zime ne razmnožavaju, pa nema potrebe za “velikim čišćenjem” vrta. Radi sloja malča neće biti više puževa, samo će vam biti vidljiviji, jer se neće sakriti u pukotine u tlu nego ispod malča. To je zapravo i prednost, jer ih je onda lakše skupiti kada ih nađete ispod malča. Kod mene ih recimo skupljaju i indijske patke trkačice koje guraju glave ispod sloja malča.

Ako imate problema s puževima, onda je potrebno otkriti tlo na proljeće pred sjetvu, i po mogućnosti pustiti i kokoši ili patke da na proljeće pojedu tu puževe i njihova jajašca, pa onda sijati – ali preko zime je ipak bolje zaštititi tlo. Bolje je očuvati ravnotežu i dopustiti prirodi da radi svoj posao.

Biovrt - u skladu s prirodom www.biovrt.com

E: biovrt@biovrt.com

FB: Biovrt u skladu s prirodom You Tube i Instagram: @silvija_biovrt

Što u vrtu posijati na jesen?

Jesen nije kraj sezone – ona je zapravo novi početak. Mnoge kulture uspijevaju upravo sada, a neke će vas dočekati spremne za berbu već rano u proljeće. Listopad je vrijeme za sjetvu ili sadnju češnjaka, luka, a u toplijim krajevima i boba i graška za ranu proljetnu berbu. Na rubove gredica s lukom ili češnjakom popikajte i presadnice zimske salate, tako ćete na proljeće imati ranu berbu i luka i salate. Također, sada je idealno vrijeme za sadnju lukovica cvijeća koje cvatu na proljeće i koje ćete sad naći u ponudi mnogih centara – šafrana, tulipana, narcisa, visibaba, zumbula, ukrasnog luka….. , a odlično je vrijeme i za sadnju trajnica cvijeća, koje će se uvijek najbolje primiti ako ih posadite na jesen i nagraditi vas obilnom cvatnjom iduće sezone.

Jesen je također savršeno vrijeme za sadnju grmlja i voćaka. Kontejnirane sadnice već su dostupne, a sadnice golog korijena obično stižu u ponudu nakon 1. studenog, kada nastupi mirovanje vegetacije.

Kasnu lijepu jesen osim za sadnju novih biljaka iskoristite i za presadnju postojećeg grmlja, trajnica ili pak i manjih voćaka i drveća ako vam ne odgovara mjesto na kojem rastu – u vrijeme mirovanja najlakše će podnijeti šok presađivanja, a do proljeća bi trebalo napadati dosta kiša da se dobro ukorijene. I zapamtite: kao i uvijek u biovrtu vrijedi manje „trganja kičme“, a više suradnje s prirodom koja radi umjesto nas.

USTANOVA CENTAR DR.

RUDOLFA STEINERA

Tajna biodinamičkog pripravka 500

Biodinamička poljoprivreda predstavlja najviši oblik održivog uzgoja vitalne hrane, očuvanje tla i bioraznolikosti, s minimalnim ugljičnim otiskom te se s pravom smatra poljoprivredom budućnosti

Kada govorimo o biodinamičkoj poljoprivredi, ne možemo a da ne spomenemo temeljni pripravak 500, poznatiji kao gnoj iz roga. Naizgled jednostavan, on u sebi nosi stoljetnu tradiciju, duboku povezanost s prirodom i �ilozo�iju dr. Rudolfa Steinera. Za biodinamiku on nije samo tehnička mjera, već snažan simbol suradnje čovjeka i zemlje. Za razliku od konvencionalne poljoprivrede, koja naglasak stavlja na brze prinose i upotrebu isključivo kemijskih umjetnih gnojiva, biodinamika promatra poljoprivredno gospodarstvo kao živi samoodrživi organizam. Tlo, biljke, životinje i čovjek čine neraskidivu cjelinu koja proizvodi vlastite resurse i održava ravnotežu, bez kemijskih pesticida i mineralnih gnojiva. U tom sustavu prirodni pripravci imaju ključnu ulogu, a pripravak 500 jedan je od temelja biodinamičke poljoprivredne prakse. Od roga do humusa

Posebni naglasak vezana je uz Miholje, 29. rujna, kada se pripremaju kompostni pripravci i pripravka 500. Na način da se zdravi, neoštećeni rogovi pune kravljim gnojem i zakapaju u tlo na dubini od 30 do 50 cm. Tijekom zimskih

Pripravak

500 jedan je od temelja biodinamičke poljoprivredne prakse

Pripravci koji se koriste u biodinamičkoj poljoprivredi dostupni su poljoprivrednicima u Centru

Zašto se biodinamički pripravci pripremaju baš na Miholje?

U biodinamičkoj poljoprivredi koristi se skup pripravaka (brojčano označenih, npr. 500-507) koji se dodaju u kompost ili se raspršuju po zemlji kako bi se “oživjeli” procesi tla, bolje regulirala raspodjela hranjiva i uspostavila veza između zemaljskih i kozmičkih sila.

Biodinamički pripravci pripremaju se na vrlo precizne načine - obično se određeni biljni materijali stavljaju u organske omote i potom se zakopavaju u zemlju tijekom zime, a iskapaju u proljeće kako bi se koristili kroz sezonu. U biodinamici se velika važnost pridaje godišnjim ritmovima (ciklusima) prirode - blagdanima poput Uskrsa, Miholja, Božića i sl. kojima se pripisuje i određeno duhovno značenje. Tako Miholje simbolizira prijelaz ljeta u jesen, razdoblje kad se svjetlo počinje povlačiti, a zimske sile jačaju, trenutak kada priroda usporava i snaga ljeta polako tone u zemlju. Miholje je vrijeme kada su glavni poljoprivredni radovi završeni, plodovi su skupljeni, a sezona rasta privodi se kraju. Na Miholje su se nekad održavali sajmovi, kirvaji i zahvale za plodove zemlje. Vjerovalo se da s tim danom prestaje pravo ljeto i počinje „miholjsko bablje ljeto“ – posljednji topli dani prije dolaska zime. Upravo zato u biodinamici Miholje nije slučajan datum, već simboličan trenutak kada priroda mijenja ritam i kada zemlja postaje spremna za primanje novih snaga.

To je pogodno razdoblje za “zakopavanje” pripravaka koji će u tlo biti tijekom zimskog razdoblja mirovanja, kako bi sazreli, transformirali se i bili spremni za korištenje tijekom vegetacijske sezone.

Drugim riječima: sad je vrijeme da se “pripremi” ono što će djelovati tijekom zime a probuditi se u proljeće.

mjeseci događa se posebna preobrazba: gnoj fermentira i stapa se sa snagom zemlje i vode uz pomoć kozmičkih ritmova. Proces transformacije traje do Uskrsa kada se rogovi vade iz zemlje, a njihov sadržaj više nije običan gnoj - već se pretvorio u tamnu, mirisnu masu bogatu mikroorganizmima i životnom energijom. Na taj način priprema se i dobiva pripravak 500. On se ne koristi kao gnojivo, već kao dinamički aktivator tla. Koristi se u vrlo malim količinama 100-120 grama za 1 hektar te se dinamizira u 30-40 litara vode nakon čega se prska po nasadima isključivo po tlu u proljeće i jesen. Postupak dinamizacije uključuje miješanje vode u snažne vrtloge, naizmjenično u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru, na taj se način voda obogaćuje energijom i prijenosom životnih sila u pripravak. Rezultati korištenja pripravka 500 očituju se u jačanju korijenskog sustava biljke, aktivnom i bogatom humusnom tlu u kojem rastu otpornije i zdrave biljke. Biodinamički pripravak 500, gnoj iz kravljeg roga, simbol je povezanosti čovjeka i zemlje. Njegova priprema vezana uz Miholje podsjeća nas da poljoprivreda nije samo posao, već ritam života u skladu s prirodom i ciklusima godine. Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera čuva to znanje i prenosi ga novim generacijama, nudeći rješenja za održivu poljoprivredu u kojoj se tlo ne iscrpljuje, već se dodatno obogaćuje, a hrana nije samo prehrambeni proizvod, već živi dar prirode.

Mali biodinamički recept – čaj od kamilice za biljke

Uz pripravak 500, u biodinamici se koriste i jednostavna prirodna rješenja koja svatko može primijeniti. Primjerice, čaj od kamilice:

• Prelijte 50 g suhih cvjetova kamilice s litrom kipuće vode.

• Ostavite da odstoji 24 sata.

• Razrijedite s 10 litara vode i prskajte biljke ili zemlju oko njih.

Ovaj čaj djeluje kao prirodni zaštitnik tla, pomaže u boljoj razgradnji hranjivih tvari i jača otpornost biljaka.

Biodinamika –poljoprivreda budućnosti

U vremenu klimatskih promjena i iscrpljivanja prirodnih resursa od kojih su kvalitetno tlo i voda najugroženiji, biodinamička poljoprivredna praksa nameće se kao odgovarajuće rješenje u segmentu proizvodnje hrane. Kao najstariji sustav ekološkog uzgoja bazira se na jedinstvenom regenerativnom i holističkom pristupu poljoprivredi, vrtlarstvu, hrani i zdravlju. Odlikuju je viši standardi od ekološke poljoprivrede, budući da gleda širu sliku i nastoji više vratiti nego uzeti iz tla i prirode. Biodinamički pristup

Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera Prvomajska 4, 40320 Donji Kraljevec T: +385 40 655 612 E: info@centar-rudolf-steiner.com www.centar-rudolf-steiner.com INFO

osigurava kontinuirani rast humusnog sloja tla koji otpušta i prima ugljik, pa je stoga danas iznimno važan s obzirom na klimatske promjene. Ne samo da koristi tlu već i plodovima omogućuje razvoj i sazrijevanje prirodnim putem, što rezultira uzgojem hrane prirodnih okusa i mirisa. U fokusu biodinamičkog način gospodarenja je održivost ekosustava i raznolikost farme dok se na imanje gleda kao na živi organizam, uvažavajući individualnost svakog imanja, u kojem čovjek, biljka, životinja i tlo rade ZAjedno na način “Dobro je kad je svima dobro”. U Hrvatskoj glavna institucija koja promiče i čuva znanje o biodinamičkoj poljoprivrednoj praksi je ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera smještena u Donjem Kraljevcu. Centar je multidisciplinarna institucija koja objedinjuje znanost, umjetnost i turizam bazirana na nauku i znanju dr. Rudolfa Steinera koja organizira i provodi edukacije i radionica na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Posebno priznanje ustanovi daje činjenica da je svjetska Sekcija za biodinamičku poljoprivredu pri Goetheanumu u Švicarskoj uvrstila ovaj Centar među edukacijske točke u svijetu biodinamičke poljoprivrede. Centar upravlja i rodnom kućom dr. Rudolfa Steinera koja predstavlja dugi niz godina mjesto susreta mnogobrojnih posjetitelja iz čitavog svijeta. Za sve zainteresirane poljoprivrednike, pripravci koji se koriste u biodinamičkoj poljoprivredi dostupni su upravo u Centru, uz stručnu podršku i savjetovanje.

Biodinamički pripravci š�te biljke i jačaju biljkama otpornost

Zdravi, neoštećeni rogovi pune se kravljim gnojem i zakapaju u tlo na dubini od 30 do 50 cm

UPOZNAJTE KRALJICE MEĐIMURSKE GASTRONOMIJE

Fino i zdravo: najbolja jela od međimurskih kaša, brašna i sjemenki

Međimurska kuhinja krije pravu riznicu okusa i zdravlja: domaće kaše, integralna brašna i sjemenke u kombinaciji s crnim bučinim, suncokretovim i lanenim uljem stvaraju jela koja su i ukusna i nutritivno bogata. Ono što ih čini posebnima jest njihova jednostavnost: recepti su laki za pripremu, savršeni za užurbane dane, ali dovoljno posebni da zadive obitelj i prijatelje. Od mirisnih kaša i hrskavih kruščića, preko mekanih, energetskih zalogaja sa sjemenkama, svaki obrok nosi duh međimurskih polja i tradicije. Ulja daju jelima karakter, jačaju imunitet i podržavaju probavu, dok lokalne namirnice pričaju priču o bogatstvu ovog kraja. Otkrijte kako jednostavne, domaće namirnice mogu postati prava delicija: zdrava, �ina i laka za svakodnevni užitak.

U prilogu donosimo i nekoliko zanimljivih recepata koji vam omogućuju da ove okuse odmah unesete u svoj svakodnevni meni.

POWERED BY: SILADI

JEČMENA KAŠA (ručak u tjednu)

Međimurski ričet

Sastojci:

• 250 g slanine (ili suhog mesa)

• 250 g crnog graha

• 250 g ječmene kaše

• 30 g luka

• 40 g masti

• 2 mrkve

• 2 češnja češnjaka

• sol

• papar

• mljevena slatka paprika

Postupak:

Grah namočite preko noći. Prvo staviti kuhati samo grah (u mlaku vodu, nikako vruću).

Nakon 10 minuta kuhanja, vodu proliti te dodati novu za kuhanje (mlaku). Dok čekate da voda prokuha, nasjeckajte luk, češnjak i mrkvu te stavite u lonac.

Nakon 40 minuta kuhanja, dodajte ječam i 200 g suhog mesa/slanine. Kuhajte još pola sata. U tavici pržite luk i ostatak slanine na malo masti. Dodajte brašno, kratko pržite te dolijte vodu. Sve umiješajte u grah. Još kratko prokuhajte i poslužite.

PROSENA KAŠA (večera)

Puding od prosa

Sastojci

• 1,5 dl prosene kaše

• 3x 1,5 dl mlijeka

• prstohvat soli

• 3 – 4 datulje ili neki drugi zaslađivač (med, smeđi šećer..)

• 2 žlice kakao praha

• malo narančinog soka

• malo mahune vanilije po želji

Postupak:

Proso operite i stavite kuhati u hladno mlijeko dok ne zakipi. Sada smanjite vatru na najmanje, dodajte prstohvat soli, poklopite i pustite da se kuha oko 20 minuta.

Povremeno promiješajte, ako se jako zgusnulo dodajte još mlijeka ili vode i nastavite kuhati dok proso sasvim omekša. U blender stavite sve ostale sastojke i kuhani proso pa miksajte dok ne dobijete gustu kremu. Ako vam se čini previše gusto, slobodno dodajte još mlijeka.

Ulijte u zdjelice i poslužite uz dodatak sezonskog voća po vašem ukusu.

ZOBENE PAHULJICE, SUNCOKRET, LAN, BUČINE GOLICE

Proteinski kruh

Sastojci:

• 500 gr posnoga sira

• 3 jaja

• 500 gr zobenih pahuljica

• 200 gr miješanih sjemenki (suncokret, tikvine koštice, smeđi lan...)

• 2 žlice hladnoprešanog suncokretovog ulja

• 1 ravna žličica soli

• 1 ravna žličica sode bikarbone

Postupak:

Sastojci:

• 250 g kukuruzne krupice

• 1 litra vode

• 4 žlice suncokretovog ulja

• 50 g tikvinih koštica golica

• 0,5 dl koščičnog ulja

• soli prema želji

Postupak:

U kipuću vodu dodajte ulje i sol. Posudu s vodom maknite s vatre pa, uz stalno miješanje, dodajte krupicu. Vratite natrag na vatru i, uz stalno miješanje, kuhajte oko 7 minuta (do željene gustoće). Palentu izlijte u veliku tavicu i kratko pecite. Palentu možete posipati i vrućim pečenim golicama i preliti koščičnim uljem.

Sastojci

• 2 cijela jaja

• 400 g svježeg punomasnog sira

• 200 g integralnog pirovog brašna od cjelovitog zrna

• 200 g glatkog pšeničnog brašna

• 1 prstohvat soli

Postupak:

Sve dobro izmiješati i peći u duguljastom kalupu za kruh na 160 stupnjeva 70 minuta. U ovom kruhu možete slobodno uživati bez grižnje savjesti. Bez glutena je i bez kvasca.

Sir i jaja dobro izmiješajte i posolite. Dodajte pirovo brašno i pola pšeničnog, pa miješajte drvenom kuhačom i uz ostatak brašna rukama zamijesite tijesto za njoke. Odmah režite na manje komade, rolajte u valjke debljine prsta i režite njoke dužine 2 do 3 cm. Kuhajte u puno posoljene vode oko 4 minute, dok ne isplivaju na površinu. Kuhane odmah ocijedite i poslužite ili ubacite u umak.

PIROVO BRAŠNO (prilog) Njoki bez krumpira

KUKURUZNA KRUPICA (doručak)

Bučine golice Mak plaviKukuruzna krupica Lan Suncokret

Zobene pahuljice

LANENE

SJEMENKE I LANENO ULJE ( zdravi doručak)

Budwig doručak

Sastojci:

• 4 žlice svježeg posnog sira

• 2 žlice hladno prešanog lanenog ulja

• 1 žlica mljevenih lanenih sjemenki

• po želji voće i med

Priprema:

U posudu stavite sir i prelijte ga uljem. Štapnim mikserom ga usitnite da dobijete �inu teksturu u kojoj ulje više nije vidljivo. Zatim u smjesu lagano umiješate sjemenke lana koje ste samljeli tik prije konzumacije jer mljevenjem sjemenke lana vrlo brzo gube hranjive vrijednosti. Pospite voćem ili dodajte med ako želite.

Doručak treba pojesti 15 do 20 minuta nakon pripreme. Uvijek pripremajte svježi obrok i tijekom dana pijte dovoljno vode zbog aktivacije sjemenki lana.

HELJDINA I JEČMENA KAŠA

Hladna salata

od heljde

Sastojci:

• 100 g heljdine kaše parene

• 120 g cherry rajčice (ili bilo koje druge vrste rajčice)

• 1 zelena paprika

• 1 crvena paprika

• polovica luka

• manja konzerva kukuruza

• koščično ulje za začiniti

• prstohvat soli

• limun ili jabučni ocat po ukusu

Postupak:

Heljdinu kašu skuhamo u vreloj vodi i ohladimo je. Povrće dobro očistimo i narežemo na manje komadiće. U zdjelu za salatu istresemo heljdinu kašu, narezano povrće i kukuruz. Mješavinu začinimo bučinim uljem, solju i limunom. Salatu serviramo hladnu, a ako u nju dodamo narezanu šunku, može biti ukusna kao samostalan obrok.

MEĐIMURSKI MLINCI s heljdinim brašnom i pirovim mekinjama (nedjeljni ručak)

Pečeni picek s međimurskim mlincima

Sastajci:

• međimursko pile

• mlinci od heljdinog brašna

Postupak:

Pile dobro nauljimo hladnoprešanim repičinim uljem te ga začinimo solju, paprom i ostalim začinima prema ukusu. Stavimo ga u pekač i pečemo poklopljenog u pećnici dok ne porumeni. Međimurske mlince natrgamo na manje komade i prelijemo kipućom juhom. Dobro promiješamo i ostavimo da mlinci upiju tekućinu. Izvadimo pile iz pekača te ga položimo na pladanj za serviranje. Mlince istresemo u pekač i dobro promiješamo kako bi upili sokove od pečenja. Po želi možemo ih čak kratko zapeći u pećnici. Serviramo vruće uz sezonsku salatu začinjenu koščičnim uljem.

HELJDINA KAŠA (užina)

Savijača od heljde sa šunkom

Sastojci:

• 200 g heljdine parene kaše

• 100 g šunke kuhane

• 1 glavica luka

• 500 g kora za savijaču

• malo hladno prešanog suncokretovog ulja i koščičnog ulja

Postupak:

Kašu oprati i kuhati u posoljenoj vodi 15 minuta dok ne omekša. Luk nasjeckati i pirjati na suncokretovom ulju. Kad zamiriši, dodati na kockice narezanu šunku. Nakon par minuta ubaciti kuhanu kašu te pirjati još par minuta. Maknuti s štednjaka i pustiti da se malo ohladi pa dodati 5 žlica bučinog ulja i dobro promiješati. Kore za savijaču premažite s malo ulja, mazati nadjevom od heljde i rolati savijače. Peći pola sata na 180 stupnjeva dok ne porumeni. Servirati uz zelenu salatu.

Prosena kaša Heljdina kaša Koščično ulje Suncokretovo ulje

Repičino ulje

Laneno ulje

Međimurski mlinci Kukuruzna kaša

JESEN U VRTU POČINJE U VRTNOM CENTRU IVA

Vrijeme je za sadnju i nove boje u dvorištu

Uz Vrtni centar Iva, vrt može postati produžetak vašeg doma – mirno, šareno i ugodno mjesto za odmor i inspiraciju

Dok mnogi jesen doživljavaju kao kraj vrtnog ciklusa, iskusni vrtlari znaju da je upravo sada – kad se priroda umiruje i boje postaju toplije –najbolje vrijeme za sadnju i planiranje novog izgleda dvorišta. Jesen je razdoblje kada se tlo, obogaćeno suncem i jesenskom vlagom, pretvara u savršen medij za nove početke.

U Vrtnom centru Iva, jesenska sezona donosi bogatstvo boja, mirisa i ideja za uređenje vašeg vrta, okućnice ili balkona. Bilo da želite posaditi nove voćke, živice, ukrasno grmlje ili trajnice, obnoviti gredice sezonskim cvijećem ili jednostavno unijeti dašak topline u svoj prostor, stručni tim centra Iva pomoći će vam da vaš vrt zablista – sada i na proljeće.

Zašto je jesen idealno vrijeme za sadnju?

Jesenska sadnja često se nepravedno zanemaruje, no priroda tada nudi idealne uvjete za ukorjenjivanje biljaka. Tlo je još uvijek toplo, a zrak dovoljno svjež da smanji stres kod biljaka nakon presađivanja. Uz dovoljno oborina, korijenov sustav se lako razvija, što znači da će biljke posađene u jesen dočekati proljeće već dobro ukorijenjene i spremne za bujan rast.

U Vrtnom centru Iva naglašavaju kako su upravo mjeseci rujan, listopad i početak studenog najpogodniji za sadnju voćaka, ruža, živica i ukrasnog grmlja. Sada je pravo vrijeme da posadite sadnice tuja, lovorvišnje, hibiskusa ili hortenzija, koje će već iduće sezone vašem dvorištu pružiti strukturu, miris i boju.

Biljke koje donose čaroliju jeseni

Jesen ne mora značiti kraj cvjetanja. U ponudi Vrtnog centra Iva posebno se ističu sezonske biljke koje unose boju i

"Velik izbor vanjskog ukrasnog bilja potražite u Vrtnom centru Iva

Posjetite Vrtni centar

Iva i otkrijte koliko jesen može biti lijepa

Poslovnice Vrtnog centra Iva pronađite u Štefancu, Dugom Selu, Koprivnici i Nedeljancu

živost u svaki vrt ili balkon. Krizanteme, simbol jeseni, dolaze u čitavom spektru toplih nijansi: od zlatnožute do bordo crvene. Uz njih, maćuhice, ciklame i vrijesak (erika) donose meke tonove i izdržljivost koju jesen traži.

Za ljubitelje ukrasnih kombinacija, Iva nudi i ukrasne trave koje daju teksturu i dinamiku vrtu. Njihovi zlatni i srebrni tonovi lijepo se stapaju s jesenskim cvijećem.

A za one koji razmišljaju unaprijed – sada je vrijeme za sadnju lukovica! U Ivi vas čeka širok izbor tulipana, narcisa, zumbula i krokusa – biljaka koje će prve donijeti boju i veselje u proljetni vrt. Jesen je, dakle, vrijeme pripreme za proljetnu eksploziju života.

"Osim fizičkih trgovina, sve iz njihove ponude možete naručiti putem web shopa

Sadnice, voćke i trajnice

Osim ukrasnog bilja, Vrtni centar Iva nudi i velik izbor voćnih sadnica domaćih i stranih sorti. Sadnja voćaka u jesen daje im prednost da se dobro ukorijene i budu spremne za rast čim zatopli. Bilo da planirate mali voćnjak ili želite samo jednu jabuku, trešnju ili smokvu u dvorištu, u Ivi možete pronaći kvalitetne sadnice

Mali savjeti za uspješnu

jesensku sadnju

• Pripremite tlo – prije sadnje ga obogatite kompostom ili organskim gnojivom.

• Birajte zdrave sadnice – korijen treba biti čvrst i vlažan, bez oštećenja.

• Redovito zalijevajte – iako je jesen vlažnija, novo posađene biljke trebaju stabilnu vlagu.

• Zaštitite osjetljive vrste – malč ili sloj lišća štite korijen od mraza.

• Planirajte boje – kombinirajte tople tonove (narančasta, žuta, crvena) s neutralnim zelenima i srebrnim travama.

Doživite jesen u punom sjaju

U Vrtnom centru Iva, jesen nije kraj, već novi početak. To je vrijeme kada vrt može postati produžetak vašeg doma – mirno, šareno i ugodno mjesto za odmor i inspiraciju. Bilo da dolazite po nekoliko sadnica ili planirate veći projekt uređenja, u Ivi vas očekuje toplina, stručnost i istinska ljubav prema prirodi.

INFO

Vrtni centar Iva webshop@vrtnicentariva.hr

Poslovnica Štefanec

Braće Radića 54, Štefanec, 40000 Čakovec

T: +385 40 337 741

Poslovnica Koprivnica

Križevačka cesta 61, 48000 Koprivnica M: +385 95 388 31 80

Poslovnica Dugo Selo

Šašec 31, Lukarišće, 10370 Dugo Selo M: +385 95 3127 090

Poslovnica Nedeljanec

Varaždinska ulica 171 A, 42205 Nedeljanec M:+385 95 3807846

i savjet stručnjaka o tome koje vrste najbolje uspijevaju u našem podneblju. Posebnu pažnju privlače i trajne vrste poput lavande, ružmarina, perovskije i ukrasne kadulje – biljaka koje su otporne, mirisne i zahtijevaju minimalno održavanje. Njihov miris i izgled tijekom cijele godine unose dozu mediteranskog ugođaja u svaki vrt.

Uređenje okućnice uz stručnu pomoć

Ako niste sigurni kako početi s uređenjem ili kombiniranjem biljaka, u Vrtnom centru Iva dočekat će vas ljubazno i iskusno osoblje koje zna prepoznati potrebe svakog prostora. Bilo da uređujete novo dvorište, okućnicu uz kuću ili manji gradski balkon, stručnjaci će vam pomoći osmisliti rješenja koja su estetska, praktična i prilagođena lokalnim uvjetima. Uz to, u centru možete pronaći i sve potrebne dodatke za sadnju i održavanje –od zemlje, gnojiva i malča, do teglica, vrtnog alata i dekorativnih elemenata. Sve na jednom mjestu, uz savjet ljubaznih djelatnika.

Oplemenite svoje dvorište biljkama iz Vrtnog centra Iva

Pripremite se za proljeće jesenskom sadnjom

Jesen je idealno doba za sadnju

Njihovi vrtovi su inspiracija za sve!

U natječaju je ove godine sudjelovalo 12 vrtlara iz cijelog Međimurja, a za njih smo pripremili vrijedne nagrade koje prepoznaju trud i maštovitost svakog vrta

Piše: Benjamin Jakopić

Kad se ljubav prema prirodi spoji s kreativnošću, rađaju se vrtovi koji oduzimaju dah. Upravo takve ljepote imali smo priliku otkriti u ovogodišnjem natječaju "Čiji je vrt

najljepši 2025.", kojeg smo s velikim entuzijazmom organizirali u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije.

U natječaju je ove godine sudjelovalo 12 vrtlara iz cijelog Međimurja, a za njih smo pripremili vrijedne nagrade koje

Izložba malih životinja na MESAP-u

prepoznaju trud i maštovitost svakog vrta. Stručni žiri pažljivo je ocjenjivao sve prijave, posebno ističući one koji su se na natječaj uključili po prvi put.

Pobjednice natječaja

Nedjeljno druženje

za cijelu obitelj

Ove nedjelje, 12. listopada, na vanjskom prostoru ispred dvorane

MESAP-a u Nedelišću, održava se pokazno-prodajna izložba malih životinja u organizaciji Udruge uzgajivača malih životinja Nedelišće. Početak je već od 7 sati ujutro, a posjetitelje očekuje veselo, razigrano i šareno jutro prepuno života i domaće atmosfere.

Na izložbi će se moći razgledati i kupiti razne pasmine zečeva, peradi, ptica i glodavaca, a vrijedni uzgajivači rado će podijeliti svoja iskustva, savjete i zanimljivosti o uzgoju. Uz male životinje, posjetitelji će moći pronaći i brojne domaće proizvode – od svježih jaja i meda do domaćih delicija i rukotvorina.

Ovaj događaj prava je prilika da provedete dan u obiteljskom ozračju, u druženju s prirodom i životinjama koje oduševljavaju i male i velike. Dovedite svoje najmlađe, pustite ih da upoznaju zečiće, zamorce, papige, kokice, pijetlove, paune i patkice – jer ništa ne veseli djecu kao bliski susret s toplim, živahnim životinjama.

Izložba malih životinja na MESAP-u već tradicionalno okuplja ljubitelje životinja i domaćih proizvoda iz cijelog Međimurja. Ove godine izložba će se održati još samo jednom, i to 2. studenoga, pa svakako zabilježite datum i ne propustite priliku za novo druženje s dragim pernatim i krznenim stanovnicima naših domaćinstava. Vidimo se!

zanimljivo

Prvo mjesto osvojila je Jadranka Kranjec, a nagradu joj je uručila Maja Mihalic iz Vrtnog ww centra Iva

Treće mjesto osvojila je Danijela Vugrinec, a nagradu joj je uručio Bruno Čondić iz Rasadnika Stella Floris

Prva nagrada, 150 eura i poklon bon Vrtnog centra Iva, pripala je Jadranki Kranjec iz Domašinca, čiji je vrt osvojio najviše simpatija žirija.

Druga nagrada, poklon bon u vrijednosti od 70 eura, darovan od tvrtke Međimurka BS, otišla je u ruke Danici Srša iz Toplica Sveti Martin. Treća nagrada, poklon bon od 50 eura koji je osigurala Stella Floris, dodijeljena je Danijeli Vugrinec iz Palovca. Prijavite se i iduće godine Čestitamo svim dobitnicama nagrada i zahvaljujemo svima koji su sudjelovali, bilo vlastitom prijavom ili nominacijom vrta prijatelja, susjeda ili rodbine. Međimurje je zaista bogato prekrasnim vrtovima, a mi s nestrpljenjem čekamo natječaj "Čiji je vrt najljepši 2026.", kako bismo ponovno otkrili nove zelene oaze i izvore inspiracije. Pratite nas i dalje i otkrijte čari vrtlarenja!

Papigice uvijek uveseljavaju

Deda i unuk čekaju na kupce pauna

Djeci je na sajmu uvijek

Drugo mjesto osvojila je Danica Srša, a nagradu joj je uručila tvrtka Međimurka BS

SEZONA JABUKA U VOĆNJAKU AGRA, VRATIŠINEC

Uživajte u branju jabuka koje sami birate

Jesen u Međimurju uvijek donosi poseban ugođaj, a ove godine taj mirisni, zlatni ugođaj možete doživjeti na jedinstven način – u voćnjaku Agre u Vratišincu, gdje je u tijeku berba i samoberba jabuka. Ovo nije samo još jedan izlet u prirodu, već može biti mala avantura za cijelu obitelj, u kojoj jabuke ne čekaju da ih kupite s polica, već da ih sami uberete, izaberete i odmah kušate.

Zamislite šetnju između redova drveća, rukom posegnete za jabukom, obrišete je o rukav i zagrizete u sočan, hrskav zalogaj. Upravo takav osjećaj nude Agrine jabuke – a uz to, kada ih uberete sami, platit ćete ih svega

Agrine jabuke su sočne, mirisne i svježe, a sada ih možete ubrati vlastitim rukama i to po cijeni od samo 80 centi do 1 euro po kilogramu.

Samoberba je odlično iskustvo za cijelu obitelj

80 centi do 1 euro po kilogramu. To znači da osim što dobivate najsvježije plodove, doživljavate i iskustvo koje podsjeća na djetinjstvo, na dane kada je voće uvijek imalo miris i okus prirode. Jabuke možete brati svakodnevno od ponedjeljka do subote u vremenu od 8 do 18 sati, te nedjeljom od 8 do 13 sati. Agrin tim uvijek je pri ruci da vam pomogne, podijeli savjete o branju ili preporuči koja sorta će vas najviše osvojiti. Sve dodatne informacije možete dobiti na broju 097/66 000 51 ili na Facebook stranici Agra – rješenja za voćarstvo i vinogradarstvo. Imajte na umu da berba jabuka traje samo nekoliko tjedana, pa je ovo idealna prilika da okupite obitelj ili prijatelje i provedete dan u prirodi. Samoberba nije rezervirana samo za vješte berače – to je iskustvo za svakoga, bilo da prvi put kročite u

INFO

AGRA Voćnjak Vratišinec T: +385 97 66 000 51

voćnjak ili već imate svoj mali ritual branja jabuka svake godine. Dođite i otkrijte koliko je lijepo, zdravo i zabavno provesti vrijeme u prirodi, birajući jabuke koje će krasiti vaš stol. Jesen je stvorena za ovakve trenutke – iskoristite ih!

DANI JESENI U VRTLARIJI VIJENAC

od 10. do 19. listopada

Dobro došli na sajam niskih cijena!

Prvoklasne sadnice vanjskog i sobnog bilja iz VLASTITOG uzgoja:

• gotovi vr�ći od sobnog bilja

• cvjetne dekoracije

• gotovi vr�ći za dvorišta i okućnice

• aranžmani i tegle za groblja

• velik izbor vrijeska, erika i jesenskih trajnica

• svijeće i lampaši po promo�vnim cijenama

• velika ponuda vrtnog alata, gnojiva i ukrasnih tegli

• kombiniramo i sadimo prema vašim željama i mogućnos�ma

• mul�flore, krizanteme i margarete iz vlas�tog uzgoja

HIT!

• maćuhice • 0,60 €

• krizanteme

• multi ore iz naše proizvodnje ZA BLAGDAN SVIH SVETIH

• živi aranžmani u slobodnoj prodaji

• svileni aranžmani

• lampaši NOVO! •anđeli •

RAZGOVOR s Kristianom Novakom, književnikom i jezikoslovcem

intervju tjedna

Od “to ti nikaj ne vala” do nagrađivanog pisca

Iskrena ispovijest o sumnjama, odbijanjima i upornosti koja ga je od dječaka iz Vrhovljana dovela do književnog vrha

Piše: Anamarija Horvat Šantl

Foto: Mario Golenko

Na nedavno održanom događaju Muzeja

Međimurja Čakovec, Popularna Predavanja Petkom, gostovao je poznati književnik, jezikoslovac, Kristian Novak. Autor je uspješnica „Črna mati zemla“, „Ciganin, ali najljepši“ i „Slučaj vlastite pogibelji“. Njegove su teme i stil osvojili mnoge, ali Novak podsjeća da put do uspjeha nije bio ni lagan ni linearan. U svom je izlaganju pod znakovitim naslovom „Od ‘To ti nikaj ne vala’ do ‘Napisao si veliki roman’ – kako nastaju pisci u Hrvatskoj“ pred brojnom publikom otvoreno govorio o vlastitom stvaralačkom putu, od školskih sastavaka koje su učitelji ocjenjivali kao „zbrda-zdola“ do nagrađivanih romana koji se danas čitaju i izvan Hrvatske. U razgovoru nam je otkrio kako je postao pisac, zašto mu je teško govoriti o sebi i što ga i danas pokreće da piše. Na radost brojnih ljubitelja njegovih djela otkrio je da uskoro kreće u novi spisateljski pothvat.

Kristian Novak rođen je 1979. u Sv. Martinu na Muri, Opću gimnaziju pohađao je u Čakovcu, diplomirao kroatistiku i germanistiku i doktorirao opću lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje danas i predaje. Bavi se istraživanjima na području povijesne sociolingvistike i piše romane. Dobitnik je nagrada Tportala, Gjalski, Vladimir Nazor, Fric, Meša Selimović, Fran Galović, Booktiga. Tri romana su mu adaptirana u nagrađivane predstave i radio-drame te prevedena na desetak jezika. Oženjen je, otac troje djece, živi u Zagrebu.

- Nekoliko ste puta istaknuli da Vam nije lako govoriti o sebi. Zašto?

- Lakše mi je govoriti o sintaksi nego o sebi. Odgoj

u Međimurju bio je takav – djeca za stolom šute, govore stariji. Postojala je nulta tolerancija na bahatost kao i stav da možeš biti arogantan ako primjerice izmisliš lijek za rak ili zaustaviš rat. Sve drugo je samo trenutačno postignuće. Mama mi je stalno govorila „pazi da ne ispadneš bahat“ pa se i danas trudim slušati je. Tu je i taj međimurski mentalitet, gledamo više u motiku nego u zvijezde. To je oblikovalo i mene, lakše mi je govoriti o radu nego o sebi. - Kakvo je bilo Vaše djetinjstvo?

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 29.10.2025. u CineStaru Varaždin.

- Rođen sam u Baden Badenu, djetinjstvo sam proveo u Vrhovljanu. Evo par detalja koji mi sad padaju na pamet. Imao sam ovcu Monu Lisu, uginula je jer nije smjela jesti djetelinu – to nikad nisam prebolio. Od 1980. do 2024. gledao sam sve Eurovizije, u našoj je kući to bio poseban događaj. S obzirom na to da sam rođen u Njemačkoj, a dolazim iz Međimurja, pratila me i tu i tamo etiketa „auslendera“. U Njemačkoj sam bio „jugobetrugo“. Ljudima iz bivše Jugoslavije u Njemačkoj nije bilo baš lako jer Nijemci nisu osobito vjerovali ljudima iz tih krajeva. Morao sam perfektno govoriti njemački da bih bio prihvaćen. Kad smo se vratili, opet sam bio Auslender jer smo došli „iz Njemačke“. Sjećam se da sam imao parka jaknu s njemačkom zastavom i bilo me sram zbog toga. Radije bih hodao u potkošulji nego u toj jakni. Osim toga, u igri partizana i Nijemaca uvijek sam morao biti Nijemac i umirati, na bezbroj načina.

- Rekli ste da ste bili lažljivo dijete. Kako, zašto?

- Jesam. Lagao sam da bih bio bolji, hrabriji. Izmišljao sam priče, vrbovao prijatelje za izmišljene tajne misije, glumio sam tajnog agenta i tu priču uspješno prodao dvojici prijatelja, na

kratko doduše. Moć pričanja i pripovijedanja me uvijek fascinirala. Možeš stvoriti priču koja bude kao most, kao kanal, kao poziv za ujedinjavanje, za zbližavanje u onoj primitivnoj razini kao nekad oko logorske vatre. Isto je u nama i dan danas. To se ponekad manifestira u traču, ponekad u pričama ili na neki drugi način.

- Ne sramite se priznati da u školi niste bili prepoznati kao pisac?

- U petom razredu osnovne učitelj hrvatskog jezika mi je rekao da mi sastavci ništa ne valjaju, „dete moje, to ti je se zbrda-zdola, to ti se ništa ne razmi“. Nisam razumio što on hoće sve dok nisam shvatio da kad taj dragi učitelj da temu za zadaćnicu, onda moraš početi riječima iz te teme i nastaviti s nekom pozitivnom rečenicom o njoj. Tipa, „Proljeće“ i onda počneš sastavak s riječi „proljeće“ pa tri točkice, pa onda recimo „to prekrasno godišnje doba“. Sasvim je svejedno kaj ja na proljeće od alergije umirem, ali ako to napišeš imaš četvorku. I tako sam naučio pisat po receptu, što je loše jer te obrazovni sustav tjera da ne pišeš priču sebi nego pišeš tom učitelju koji će ti na kraju dati ocjenu. S druge strane je to i dobro jer te vježba da ponekad pišeš stvari koje ti se ne daju pisati, a to je za autore, bilo u novinarstvu, bilo u ekonomiji, pa i književnosti prilično bitno jer nekad moraš pisati stvari koje ti se ne daju. Pisanje po receptu može znači biti i korisno, ali ne smije ostati

na tome. Izvan škole sam smišljao svakakve priče, crtao sam stripove, smislio sam nastavak Top Guna, Mad Maxa.

- Sport je također bio važan dio Vašeg života?

- Nogomet mi nije išao, uvijek sam bio sedmi na klupi. Srećom, to je bilo dobro za hrvatski nogomet. Ipak, ozbiljno sam trenirao karate. Sport te nauči važne lekcije, djeca se susreću s porazom, pobjedom, žrtvom, strpljenjem, upornošću. Trener Vlado Bošnjak tjerao nas je preko granica izdržljivosti. Njegove rečenice „tak se čeliči“ i danas se sjetim u nekim trenucima. Naučio sam da rast dolazi samo izvan zone komfora.

- Tko su bile važne �igure u vašem odrastanju, poglavito kad je riječ o pisanju?

- Prvo moja sestra Sanja, ona je moj najžešći kritičar, govorila mi je iskreno što valja a što ne. Osim toga ona mi je poklanjala knjige, govorila o knjigama koje je pročitala i to sam sve upijao. Drugi je profesor Ivan Pranjić. On je nama učenicima pokazao da se tekst uvijek može poboljšati. Naučio me da prva verzija nije nužno i zadnja, da je pisanje proces stalnog prepravljanja. Poslao me i na Lidrano, ali nikad nisam prošao dalje. No shvatio sam s vremenom da odbijanje ne znači da pišeš loše. - Kako se odvija proces pisanja, što čini dobro pisanje?

- Ne postoje genijalci, postoje oni koji su spremni patiti. Prvu verziju pišem

brzo i svjestan sam da je ta verzija loša. Onda se prepravlja, riječ po riječ, rečenica po rečenica. Studentima ali i svima koji pišu ili žele početi pisati uvijek govorim, napišite dnevnički zapis, rečenicu koju ste čuli. Važno je i da budete iskreni kad pišete. Osim toga, zapamtite, nema izlizanih tema, primjerice ljubav i smrt su arhetipske, sve ovisi o obradi. I velim im da priča mora funkcionirati na tri razine, na razini da saznamo što se događa u čovjeku, u protagonistu, druga je između protagonista i treća je razina iznad protagonista. Dakle intrapersonalna, interpersonalna i ekstrapersonalna.

Ako nemate jednu od tih dimenzija, stvar postaje loša. I meni se čini da je struktura jako važna, dobra priča može pasti na strukturalnim elementima. Set prekrasnih rečenica ne čini dobru priču, set prekrasnih slika ne čini dobar �ilm.

- Iako o Vama vlada mahom pozitivno mišljenje, ipak su kružile su i glasine...

- Jesu. Jedna od njih je da mi je nagradu T-portala sredila jedna tad jako visoko pozicionirana političarka, koju nikad nisam vidio, a prilično sam siguran da ona za mene nikada nije ni čula. Onda ima jedna glasina da nisam živio u Međimurju, nego da sam se doselio tamo krajem srednje škole i da kako onda mogu pisati o tome. Ljudi se uhvate na nešto jer misle da netko tko je uspio, uspio na krivi način. Zna bit teško nosit se s tim jer se može naći bilo

Dobitnik ulaznica za film: Ivona Damiš DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Jezero straha

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine. hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

tko i u trenutku frustracije baciti blato i na tebe, od toga ne možeš pobjeći. Pa si postavljaš pitanje „kaj ti je ve to trebalo?“. Ali u pravilu u sljedećem trenutku dođe nešto suprotno, recimo javi ti se Vlado Kreslin kojeg obožavaš oduvijek, s fotkom kako čita tvoju knjigu i komentarom kako je odlična. Pa se sjetiš da sve skupa ipak ima smisla.

Kristian Novak

Piše: Sanja Heric, Foto: Kris�na Kobal

Vesna i Željko Kopjač

Milena i Miroslav Novak

Alen i Sanja Jaklin

Magdalena Špicar Marciuš i Zdenko Marciuš

POWERLIFTING

MARIA MAGDALENA GORIČANEC (21) iz Donjeg Kraljevca jedna je od najboljih hrvatskih powerlifterica

Držim četiri od pet državnih rekorda

- Zvuči čudno, ali trenutno mi je čučanj jednak mrtvom dizanju; oba su na 162 kilograma. Kad to kažem, ljudi gledaju u čudu, govori Maria Magdalena

Piše: Luka Pongračić

Foto: Maria Magdalena Goričanec

Maria Magdalena Goričanec (21) iz Donjeg Kraljevca danas je jedno od najprepoznatljivijih imena hrvatskog powerliftinga. Drži čak četiri državna rekorda i iza sebe ima niz zapaženih nastupa na međunarodnoj sceni, a upravo je prije nekoliko tjedana osvojila treće mjesto na europskom prvenstvu u bench pressu, dignuvši 95 kilograma u kategoriji do 84 kilograma tjelesne težine. A sad se vraćamo na početak priče… – U prvom razredu srednje škole teško sam ozlijedila koljeno. Nisam mogla dugo stajati, a sve je krenulo od banalnog doskoka na tjelesnom. Mislila sam da je nešto s tetivom, no bilo je puno gore. Tada nakon oporavka sam se prvi put susrela s teretanom. Fizioterapija me naučila da se bol uklanja jačanjem mišića, a to mi je kasnije promijenilo život – priča Megi, kako je zovu od milja, koja danas bez problema diže od 160 kilograma. Završila je Srednju školu Čakovec, smjer opće gimnazije, a nakon dvije godine studija �izioterapije na Sveučilištu Sjever odlučila je krenuti drugim putem. – Shvatila sam da to nije za mene. Upisala sam izvanredni smjer trenera na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu i to je bila prava odluka, kaže. A zašto Maria Magdalena? – Svi misle da je po Doris Dragović, ali nije! Moje ime dolazi iz Oliverove

„Molitve za Magdalenu“, a uz to i obje bake su mi Marije, dok je tata Mario te je bilo logično da se sve to spoji u jedno, priča nam kroz osmijeh. Ulazak u powerlifting joj je ponajbolja odluka života

U powerlifting je ušla gotovo slučajno. – Sport sam pratila oduvijek, ali utege sam počela dizati uz prijatelja prije tri i pol godine. Powerlifting je došao koju godinu kasnije, opet zahvaljujući prijatelju. S današnje perspektive, to je možda bila i najbolja odluka mog života, iskreno priznaje. Nedugo nakon što je počela, u čučnju je dizala 110 kilograma, bench 80, a u mrtvom dizanju 130. – Tada sam mislila da sam preslaba, ali s tim brojkama bih tada srušila pet državnih rekorda u kadetskoj konkurenciji. Ludo, zar ne?, kaže uz osmijeh. Danas trenira u varaždinskom PLK

Galacticosu, nakon što je neko vrijeme bila članica PLK Pozoja. – Galacticos ima članove iz cijele Hrvatske, atmosfera je sjajna, svi smo povezani i stalno se družimo. Volim taj osjećaj zajedništva, iako mnogi misle da je powerlifting individualan sport. Nema rezultata bez podrške drugih ljudi, ističe. Trenira pet puta tjedno, jer joj takav ritam najviše odgovara. – Dva puta tjedno radim mrtvo dizanje, dva puta čučanj i četiri puta bench, uz izolacijske vježbe za mišiće koji su baza tih pokreta. Zvuči čudno, ali trenutno mi je čučanj jednak mrtvom dizanju – oba su na 162 kilograma. Kad to kažem, ljudi gledaju u čudu jer �izički ne izgledam toliko snažno, priznaje Maria.

Bench press je najteži

– Čučanj mi je jako napredovao, ali bench je moj

Velika pizza svaka tri dana!? Kad je riječ o prehrani, sve ovisi o cilju. – Trenutno sam u fazi dobivanja na težini jer radim kategoriju do 76 kilograma, iako sam se nedavno natjecala do 84 pošto je konkurencija bila slabija. Znala sam se dizati s 73 kilograma, a trebala sam imati 76 pa sam jutro prije natjecanja doslovno jela sve što sam mogla i popila par litara vode. Nije najzdravije, ali tako to ide, iskreno kaže. Trenutno dnevno unosi oko 2500 kalorija. – Volim klasičnu hranu: rižu, piletinu, jaja, zobene s proteinom, povrće. Nedavno sam zbog kategorije morala jesti veliku pizzu svaka tri dana pa mi je ovo sada veliko olakšanje za tijelo. Trenutno mi je cilj rekompozicija tijela, dakle dobiti mišiće, ali bez prevelikog rasta masti, pojašnjava. Od suplemenata koristi samo osnovno: proteine uz zobene, kreatin, magnezij, omega 3 i vitamin K2D3.

Sanja vlastitu teretanu

problem. Unatoč silnom trudu, stagnirala sam i to je nažalost utjecalo na moj odnos s tadašnjim trenerom Markom Kuzmićem. On je vrhunski stručnjak, jedan od najboljih u Hrvatskoj, ali jednostavno nismo mogli dalje jer nije bilo napretka. Sad treniram s mlađim kolegom koji tek studira, ali ima nevjerojatno znanje, priča Goričanec. Ozljeda leđa natjerala ju je da promijeni tehniku. – Naoko to izgleda jednostavno, ali bench zahtijeva veliku mobilnost. Nakon ozljede morala sam promijeniti sve – način ležanja, položaj ruku, kut pod kojim spuštam uteg. Sve. Zanimljivo, kod powerliftinga se sve radi cijelim tijelom. Primjerice, na benchu osjetim trnce u nogama jer i njih aktiviram pa je osjećaj kao da radim ekstenzije kvadricepsa, objašnjava.

U karijeri je već osvojila brojne medalje i priznanja. –Držim četiri od pet državnih rekorda – u čučnju, benchu, bench only i ukupnom totalu. Jedino što mi fali je deadlift. Sad kad malo odvrtim unatrag, nevjerojatan osjećaj bio je prvo međunarodno natjecanje u Velikoj Gorici, kad sam prvi put nastupila za reprezentaciju. Tada sam shvatila da se sav trud isplati. Ove godine sam bila na europskom sveučilišnom prvenstvu u Luksemburgu – ukupno četvrta, druga u benchu i treća u čučnju. Predivno iskustvo, prisjeća se. Planovi su jasni: želi postati �itness trenerica. – Mislim da bih imala puno toga za prenijeti drugima. Bavim se ovime jer to volim. Sport mi je donio prijatelje za cijeli život, i iako mnogi misle da si sam na platformi, u stvarnosti te uvijek netko gura naprijed. Možda jednog dana otvorim i svoju teretanu – tko zna?, dodaje. Slobodnog vremena nema mnogo jer uz teške treninge radi kao konobarica, no kad ga pronađe, rado se opušta uz igrice ili biljar. – Odrasla sam u muškom društvu, pa valjda zato. Biljar mi je stara ljubav kojoj sam se opet vratila, zaključuje Maria Magdalena Goričanec, djevojka koja snagu ne mjeri samo u kilogramima, nego i u upornosti kojom svakodnevno pomiče vlastite granice.

Maria Magdalena Goričanec najponosnija je napretkom u čučnju

NOGOMET

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Derbi kola pripao sjajnom Podturnu

Sloga do tri boda nakon dva uzastopna poraza, nula u Pribislavcu, preokret Trnave kod Slobode, . Zasadbreg 77 slavio u Novom Selu Rok, Dekanovčani uvjerljivi u Otoku

Piše: Dino Jambrović

U Međimurskoj Premier ligi, Podturnu derbi kola. Mrežu Pušćina načeo je Igor Šegović u 53. minuti. Isti igrač zabija za 2-0 u 74. minuti. Pobjedu domaćina potvrđuje Josip Lepen u 86. minuti. Sloga do tri boda nakon dva uzastopna poraza. “Jocker” sa klupe Draškovca Igor De Amorim zabija za 0-1 u 52. minuti. Čakovčani izjednačuju zgoditkom kapetana Matea Novaka u 63. minuti. Za potpuni preokret i pobjedu domaćina najzaslužniji je Marko Šarić u 77. minuti. Bez zgoditaka u Pribislavcu. U čvrstom susretu Poleta i Bratstva nije bilo nekih izrazitih prilika te je to bio i najrealniji rezultat s obzirom prema prikazanome na terenu za igru. Bez pobjednika u Macincu. Centrometal je poveo u 20. minuti zgoditkom Filipa Debeleca. Štrigovčanima je u 52. minuti isključen Goran Vuk, zbog dvije opomene. Bod Slogi donosi Ivan Knežić u 76. minuti. Jedinstvo do boda u završnici. Dubravčan je sve do 68. minute imao prednost 2-0 zgodicima Nevena Andrlona i Vladimira Meseca. U istoj minuti za domaćine zgoditak postiže Dino Pomper. Bod Jedinstvu donosi Matija Vrbnjak u 87. minuti. Općinski derbi pred 500-tinjak gledatelja završio remijem. U susjedskom derbiju, na mokrom i skliskom terenu, koji je djelomično onemogućavao bolju predaju lopte, obje su ekipe prikazale borbenu, kvalitetnu i punu tempa utakmicu te prikazanim mnogobrojni gledatelji mogu biti zadovoljni. Dinamo iz Palovca je poveo u 19. minuti nakon velike pogreške domaćeg obrambenog igrača Zvonimira Mrazovića, koji je u želji da vrati loptu svom vrataru uputio loptu u svoja vrata, a u 38. minuti do izjednačenja Spartak dolazi zgoditkom koji je postignuo kapetan Marko Blažona gla-

vom nakon udarca iz kuta. U drugom dijelu i dalje velika borba, većinom na sredini terena, gdje gostujući igrači ne koriste dvije velike prilike, u kojima su se igrači našli sami pred domaćim vratarem Deanom Šafarićem, koji vrlo dobro brani oba udarca. BSK ispratio kući Veneru PMP sa četiri komada u mreži. Dvostruki strijelac za domaćine bio je David Partlić, dok su po jedan zgoditak još postigli Karlo Paler i Karlo Baksa. U 68. minuti gostima je isključen Ivan Buhanec, zbog pregrubog prekršaja. Rezultati: Podturen – Pušćine 3-0 (2x I.Šegović, Lepen), Sloga (Č) – Draškovec 2-1 (Novak, Šarić ; De Amorim), Polet (P) – Bratstvo (J) 0-0, Centrometal – Sloga (Š) 1-1 (Debelec ; Knežić), Jedinstvo (GM) – Dubravčan 2-2 (Pomper, Vrbnjak ; N.Andrlon, Mesec), Spartak –Dinamo (P) 1-1 (Blažona ; Mrazović ag), BSK – Venera PMP 4-0 (2x Partlić, K.Paler, Baksa).

MEĐIMURSKA PREMIER LIGA

1. PODTUREN 642017-314

2. PUŠĆINE 640210-712

3. CENTROMETAL 62408-510

4. BRATSTVO (JU) 631210-810

5. POLET (P) 63129-810

6. DUBRAVČAN (DD) 631212-1610

7. SLOGA ČAKOVEC 630319-209

8. BSK BELICA 622210-88

9. SPARTAK 62229-88

10. SLOGA ŠTRIGOVA 62228-78

11. DINAMO PALOVEC 62139-137

12. VENERA PMP 61147-184

13. DRAŠKOVEC 61059-103

14. JEDINSTVO (GM) 60334-103

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Venera PMP –Polet (P), Dinamo (P) – BSK, Draškovec – Jedinstvo (GM), Pušćine – Sloga (Č). Nedjelja: Sloga (Š) – Podturen, Bratstvo (J) – Centrometal, Dubravčan – Spartak. Utakmice se igraju s početkom u 15,30 sati.

I. MEĐIMURSKA LIGA

U I. međimurskoj ligi, susjedski derbi završen je bez pobjednika. Tijekom 90 minuta igre gledatelji u Prelogu nisu

vidjeli zgoditak je susret završen sa početnih 0-0. Kod Mladosti Komet jedan opomenuti, a kod Kraljevčana 38 četvorica opomenutih igrača. Preokret Trnave. Već u 5. minuti Sloboda je povela zgoditkom Leonarda Krampeka. Samo četiri minute kasnije za goste izjednačuje Robert Vugrinec. Za potpuni preokret gostiju zabija Lucas Da Costa u 74. minuti. Četiri minute kasnije za konačnih 1-3 zgoditak postiže Leonard Bistrović. Slakovčanima je u 86. minuti isključen Davor Priher, zbog dvije opomene. Zasadbreg 77 slavio u Novom Selu Rok. Za goste su zabijali Bruno Šimunković, Denis Moharić i Filip Levačić, a za domaćine Matija Paman i Leo Lesjak. Preokret Mure. Nakon prvog dijela vodstvo Strahoninca zgoditkom Luke Lađevića. U drugom dijelu gosti dolaze do rezultatskog preokreta zgodicima Patricka Alvesa. Petarda ČSK. Dva puta je mrežu Sokola pogađao Roberto Višnjić, a po jednom Zvonimir Grabant, Thiago Pereira i Tomica Mlinarec. Poraz gostiju ublažio je Saša Obradović u posljednjoj minuti utakmice. Hodošanu lokalni derbi u Cirkovljanu. Za pobjedu gostiju u prvom dijelu strijelac je bio Josip Kovačić, a u drugom Marko Furdi. Plavi nadigrali Bratstvo. U listu strijelaca za Pekleničane upisali su se Ricardo Ferreira, Luka Ožvald, Luka Možanić i Yuri Ramos, a za Savčane su zabijali Dalibor Frančić i Dominik Kamenić. Rezultati: Mladost Komet – Kraljevčan 38 0-0, Sloboda (S) – Trnava 1-3 (Krampek ; R.Vugrinec, Da Costa, Bistrović), Omladinac (NSR) – Zasadbreg 77 2-3 (Paman, Lesjak ; Šimunković, Moharić, Levačić), Strahoninec –Mura 1-2 (Lađević ; 2x Alves), ČSK – Sokol 5-1 (2x Višnjić, Z.Grabant, Pereira, Mlinarec ; Obradović), Naprijed – Hodošan 0-2 (Kovačić, Furdi), Plavi – Bratstvo (SV) 4-2 (Ferreira, Ožvald, Možanić, Ramos ; Frančić, Kamenić).

1. ZASADBREG 77 651023-1016 2. TRNAVA 651014-216

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Bratstvo (SV) –Strahoninec, Kraljevčan 38 –Sloboda (S), Mura – Mladost Komet. Nedjelja: Naprijed –Plavi, Zasadbreg 77 – Hodošan, Sokol – Omladinac (NSR), Trnava – ČSK. Utakmice se igraju s početkom u 15,30 sati. II. MEĐIMURSKA LIGA

3-0 (Drk, Fažon, Drvoderić), Jadran – Vidovčan 3-3 (2x Tuđan, Čehić ; 2x Volar, Matotek), Otok – Mladost (D) 1-4 (Mihoci ; 2x Tomizawa, Nakatani, Novak), Omladinac (DS) – Trnovec 4-2 (3x Jakšić, Toplek ; Horvat, Cimerman), Pobjeda – Mladost (SM) 0-3 (Leskovčak, Ivković, Pavlek).

II. MEĐIMURSKA LIGA

1. BORAC – PMP 650116-815

OMLADINAC (NSR) 61149-174

U II. međimurskoj ligi, iznenađenje u Kuršancu. Momčad Slobode pogađa vratnicu u 8. minuti, a domaćini upućuju prvi udarac prema protivničkom golu u 16. minuti. Za Dravu je u 52. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac. Odgovornost je preuzeo Krunoslav Hruškar te postigao zgoditak za pobjedu svoje momčadi. U 72. minuti istaknuo se domaći vratar Antonio Đuranić koji brani dva uzastopna pokušaja gostujućih igrača. Croatia slavila u Brezju. Odlučujući trenutak dogodio se u 10. minuti, kada mrežu Hajduka pogađa Davi Rezende te donosi pobjedu gostima. Momčad Croatije bila je bolja, angažiranija i na kraju zasluženo dolaze do minimalne pobjede koja je morala biti izraženija prema viđenom na terenu za igru. Trica Borca PMP. Mrežu Budućnosti, redom su pogađali Ivan Drk, Josip Fažon i Sebastijan Drvoderić. Bez pobjednika u Štefancu. Vidovčan je tri puta imao vodstvo, dok su mornari tri puta izjednačavali rezultat. Dva zgoditka za domaćine postigao je Marin Tuđan, a jedan Emanuel Ćehić. Za goste je dva puta zabijao Dean Volar, a jednom Matija Matotek. Dekanovčani uvjerljivi u Otoku. Za Mladost se dva puta u listu strijelaca upisao Takuma Tomizawa, a po jednom Mani Nakatani i Ivan Novak. Počasni zgoditak za domaćine djelo je Davida Mihocija. Omladinac bolji od Trnovca. Za domaćine je hat-trick upisao Marko Jakšić, uz jedan zgoditak Dominika Topleka. Poraz gostiju ublažili su Ernest Horvat i Ivan Cimerman. Na ovome susretu na klupi Omladinca uspješan trenerski debi imao je Nikola Talan. Svetomarčanima tri boda u Gornjem Hrašćanu. Za pobjedu gostiju najzaslužniji su Vili Leskovčak, Marko Ivković i Jan Pavlek. Rezultati: Drava (K) – Sloboda (M) 1-0 (Hruškar), Hajduk (B) – Croatia 0-1 (Rezende), Borac PMP – Budućnost (M)

2. MLADOST (SM) 641118-713

3. VIDOVČAN 641122-1213

4. SLOBODA (M) 640219-812

5. OTOK 632117-911

6. TRNOVEC 630313-129

7. DRAVA (K) 630314-189

8. CROATIA (O) 630310-149

9. HAJDUK (B) 621310-117

10. MLADOST (D) 621315-217

11. POBJEDA 620414-166

12. OMLADINAC (D-S) 61238-165

13. JADRAN (Š) 61145-164 14. BUDUĆNOST (M) 60154-171

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Sloboda (M) –Otok. Nedjelja: Mladost (SM) – Borac PMP, Pobjeda – Trnovec, Croatia – Omladinac (DS), Mladost (D) – Hajduk (B), Vidovčan – Drava (K), Budućnost (M) – Jadran. Utakmice se igraju s početkom u 15,30 sati. Sporazumom klubova Trnovec i Pobjeda Gornji Hrašćan zamijenjeno je domaćinstvo.

III. MEĐIMURSKA

LIGA - A

U III. međimurskoj ligi skupina A, trica Jedinstva. Mrežu Galeba redom su pogađali Perica Šoštarić, Jurica Bajzek i Luka Jakup. Radnički slavio u Podbrestu. Zgoditke za goste postigli su Igor Beštek i Patrik Monaco. Mladost upisala drugu uzastopnu pobjedu. U 27. minuti za vodstvo Ivanovčana pobrinuo se Alan Perreira. Pet minuta kasnije pobjedu gostiju potvrđuje Aben Rucks. Početkom drugog dijela kazneni udarac za Borac ne uspijeva realizirati Gabrijel Drk. Dubravi derbi kola. Nakon prvog dijela vodstvo Sivičana zgoditkom Aleksandra Vinceka. Vodstvo domaćina povisuje Neven Vidaček u 55. minuti. Graničar smanjuje na 2-1 preko Fabricija Cruza u 71. minuti. Pet minuta kasnije Novakovčanima je isključen Srđan Bajus, zbog dvije opomene. Pobjedu Dubrave potvrđuje Mihael Bobičanec

III. MEĐIMURSKA LIGA A

1. DUBRAVA (S) 650114-715 2. JEDINSTVO

u posljednjoj minuti utakmice. Rezultati: Jedinstvo (NSnD) – Galeb 3-0 (Šoštarić, Bajzek, Jakup), Budućnost (P) – Radnički 0-2 (Beštek, Monaco), Borac (DH) – Mladost (I) 0-2 (Perreira, Rucks), Dubrava –Graničar (N) 3-1 (Vincek, Vidaček, M.Bobičanec ; Cruz) U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Graničar (N) – Jedinstvo (NSnD). Nedjelja: Mladost (I) – Dubrava, Radnički – Borac (DH), Galeb – Budućnost (P). Utakmice se igraju s početkom u 15,30 sati.

III. MEĐIMURSKA LIGA - B

U III. međimurskoj ligi skupina B, četvorka Omladinca protiv Bratstva. Mrežu gostiju dva puta je pogađao Tomas Makar, a po jednom Mateus Moreira i Matija Trupković. Iznenađenje u Šenkovcu. U 17. minuti momčad Malog Mihaljevca ne uspijeva realizirati opravdano dosuđen kazneni udarac. Gostima je u 68. minuti isključen Filip Turk, zbog udaranja nogom u glavu protivničkog igrača. Mihaljevčani su bili tijekom cijelog susreta bolji, ne iskoristivši nekoliko izglednih prilika za postizanje zgoditka. Domaći vratar Fran Šoštarić, istaknuo se sa nekoliko vrlo dobrih intervencija. Napredak upisao najuvjerljiviju pobjedu kola. Za domaćine je hat-trick upisao Tihomir Kepe, dok su po jednom mrežu Paraga pogađali Kristian Kepe, Michael Jezernik i David Kepe. U 71. minuti gostujuća momčad ne uspijeva realizirati kazneni udarac. Bez zgoditaka u Donjem Koncovčaku. Tijekom 90 minuta gledatelji nisu vidjeli zgoditak, te je susret Donjeg Koncovčaka i Hajduka završen sa nepopularnih 0-0. Rezultati: Omladinac (M) – Bratstvo (P) 4-0 (2x Makar, Trupković, Moreira), Šenkovec – Mali Mihaljevec 0-0, Napredak – Parag 6-0 (3x T.Kepe, K.Kepe, Jezernik, D.Kepe), Donji Koncovčak – Hajduk (Š) 0-0. U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Hajduk (Š) – Omladinac (M), Mali Mihaljevec – Napredak, Bratstvo (P) – Šenkovec. Nedjelja: Parag – Donji Koncovčak u Žiškovcu. Utakmice se igraju s početkom u 15,30 sati.

RUKOMET

5. KOLO PAKET24 PREMIJER LIGE

U derbiju kola Gorica i Čakovec podijelili bodove

U subotu stiže ekipa Rudara iz Ruda, koja je u dosadašnjem dijelu prvenstva pokazala kvalitetu i borbenost, pa Čakovčane očekuje zahtjevan dvoboj

Piše: Miljenko Dovečer Foto: MRK Čakovec

Split - Međimurje 2:5

Strijelkinje: 0:1 Hamamoto (7’), 1:1 Rusković (14’ – 11 m), 1:2 Čurin (22’), 1:3 Coda (44’), 2:3 Rusković (64’), 2:4 Hamamoto (86’), 2:5 Blais (88’).

ŽNK Split: Prljević, Kožul, Rusković, Milinović, Tomić, Plazibat, Dijanić, Pupić, Gabrilo (70’ Vrdoljak), Perković, Botica. Trener: A. Kalamiza.

Derbi kola u Paket 24 Premijer ligi – Ligi A, odnosno borba tko će ostati najbliži Zagrebu, ponudio je puno uzbuđenja i dramatičan rasplet u kojemu su gosti stigli do izjednačenja u posljednjim sekundama susreta, nakon što su domaćini prokockali posljednji napad i minimalno vodstvo. Rukometaši čakovca sjajno su ušli u susret. I poveli 1:5 u sedmoj minuti. Silan napor uložili su Goričani da uhvate priključak. I uspjeli su do sredine prvog poluvremena doći na minus jedan (7:8). Ali gosti iz Čakovca nisu se uplašili. Dapače, uspjeli su sačuvati svoje vodstvo do kraja prvoga dijela. Njihova prednost bila je od jednog do tri pogotka. Na poluvremenu je rezultat bio 16:17. A to je jamčilo nastavak velike borbe u drugom poluvremenu. S tri pogotka sjajno raspoloženog Luke Bakovića (prvog strijelca susreta s čak 12 pogodaka), Čakovčani idu na plus tri (17:20).

ŽNK Međimurje Čakovec: Kukec (74’ Vidrih), Razza (74’ Radi), Damjanović, Blais, Hamamoto, Čurin, Inose, Škrlec (46’ Tkalčec), Varga, Coda, Katalenić (87’ Fot). Trener: I. Dizdar.

RUKOMET

Piše: Miljenko Dovečer Foto: ŽRK Zrinski

U utakmici 4. kola 1. hrvatske rukometne lige za žene, Zrinski je dobio susjedski derbi protiv Koke i tako nakon dva startna poraza, upisao dvije pobjede za redom. Ekipa trenera Nevena Hrupeca dominirala je tijekom cijelog susreta – pobjeda nije bila upitna, već samo razlika s kojom će utakmica završiti. Koka je i protiv susjeda iz Čakovca bila nekompletna, s dvije vratarke i 12 igračica u polju. Početak im je bio dobar jer su u petoj minuti poveli 3:1. Prednost od pogotka ili dva sačuvali su do isteka prve četvrtine. Tada kontrolu nad rezultatom preuzimaju gošće i serijom 1:6 do predaha uspijevaju stvoriti pet pogodaka viška (9:14).

Gorica je imala sve u svojim rukama I stavljaju domaćina pred novi izazov. Još desetak minuta trebalo je Goričanima da dovedu svoju obranu na

onu prepoznatljivu čvrstu, agresivnu razinu, odnosno Marinu Soriću da pokaže svoje sposobnosti. Kada se to posložilo, stigla je serija od četiri pogotka u nizu i preuzimanje vodstva (27:25). U tijesnoj završnici, premda je deset minuta prije isteka vremena ostala bez Jakova Neralića koji je dobio izravni crveni karton zbog grubog starta na sredini igrališta, Gorica je ipak imala sve u svojim rukama. Četrdesetak sekundi prije kraja vodili su 31:30. Tada je Marin Sorić obranio sedmerac i gurnuo ih u pobjedničku poziciju. Domaći trener je logično uzeo minutu predaha i dogovorio napad koji će igrati. Ali Goričani su bili brzopleti, napravili korake i 15-tak sekundi vremena ostavili gostima. A oni su sjajno povukli kontru i zabili praktički u posljednjoj sekundi za konačnih 31:31. Vito Horvat imao je 10 obrana, a fenomenalni Luka Baković 12 pogodaka.

MRK Čakovec u subotu dočekuje Rudar Rukometaši MRK Čakovec ove subote, 11. listopada, u sklopu 6. kola Paket24 Premijer lige dočekuju momčad RK Rudar. Utakmica počinje u 20 sati u dvorani Graditeljske škole Čakovec (GOC), a očekuje se prava rukometna poslastica za sve ljubitelje sporta. Gosti, ekipa Rudara iz Ruda, koja je u dosadašnjem dijelu prvenstva pokazala kvalitetu i borbenost, pa Čakovčane očekuje zahtjevan dvoboj.

Jana Miklić i Una Ivančić

Miklić i Ivančić bile su prevaga

Držale su Zrinskice svoj ritam i u nastavku. Varaždinke su u jednom trenutku

serijom od četiri pogotka za redom stigle na minus dva (15:17). Nada u preokret tinjala im je još pet, šest minuta, a onda je sastav koji vodi Neven Hrupec zabio pet

pogodaka u nizu i prelomio susret (17:25). Završilo je 22:27 čime je Koka doživjela i treći poraz ove sezone. Po četiri pogotka za domaće dale su Sara Rogina i Nika

Strahija. Kod pobjednica 12 obrana Eme Novosel, a po pet pogodaka postigle su Jana Miklić i Una Ivančić.

Treća u nizu?

U subotu, 11. listopada, rukometašice ŽRK Zrinski Čakovec dočekuju ekipu Dugog Sela u dvorani Graditeljske škole, s početkom u 17 sati. Nakon dvije uzastopne pobjede, Čakovčanke žele potvrditi dobar niz i dodatno učvrstiti poziciju u gornjem dijelu ljestvice. Iako Dugo Selo trenutačno zauzima posljednje mjesto, u klubu ističu da protivnik ima kvalitetu i iskustvo te da ih očekuje zahtjevna utakmica.

- Stara trenerska kaže da bodovi s gostovanja vrijede tek kad se potvrde domaćom pobjedom – upravo to je naš cilj ove subote, poručuju iz

KOKA – ZRINSKI 22:27 (9:14)

KOKA: Šopar Galinec, Lujić 3, Perić 2, Krajpl 3, Kontrec, Rogina 4, Golub, Strahija 4, M. Mrazović, H. Mrazović, Jurina 3, Hirš, Selak 3. Trener: Vladimir Canjuga. ZRINSKI: Novosel 1, Goričanec, Milivojević, T. Marciuš, Krsnik 2, Janković 1, Varga, Zrnić 4, Anđušić 4, Ivančić 5, Vidović, Rumek, Megerle 2, Miklić 5, N. Marciuš, Grgošević 3. Trener: Neven Hrupec.

Zrinskog. Trener i igračice svjesni su da će trebati puno koncentracije i energije, no optimizam ne skrivaju.

Gledajući cijelu godinu, Zrinskice su trenutno u možda i najboljoj formi

Luka Baković odigrao je maestralnu utakmicu

Piše: MIljenko Dovečer

Utakmicom Koprivnice i Graničara iz Kotoribe zaključeno je sedmo kolo. Na vrhu je i dalje Koprivnica, koja je ovom pobjedom potvrdila status lidera, a dobila je i novog prvog pratitelja, Dinamo Predavac. Dinamo je tu poziciju preuzeo od Graničara iz Đurđevca, koji je u Pitomači ispustio dva pogotka prednosti. Na dnu ljestvice nije bilo značajnih promjena, budući da posljednjih pet ekipa ni ovog vikenda nije uspjelo doći do pobjede. U dva međimurska derbija podjela bodova, dok se Međimurec vraća pobjedom iz Slatine. U 8. kolu ponovo su na rasporedu dva međimurska derbija, Međimurje u Čakovcu ugošćuje Rudar, dok Nedelišću u goste u općinskom derbiju dolazi susjedni Međimurec.

U Čakovcu

su Međimurje

i Nedelišće podijelili bodove

Dvoboj dviju ekipa koje prolaze kroz unutarnje probleme završio je podjelom bodova. Pred ovu važnu utakmicu domaća ekipa ostala je bez najboljeg igrača, napadača Ibrahima Issaha iz Gane koji je morao napustiti državu. Nedelišće također nekompletno jer im nedostaje nekolicina ozlijeđenih igrača. Međimurje je u prvom dijelu bilo nešto konkretnije i čak tri puta pogodilo okvir gola, a do prednosti je stiglo u 40. minuti preko Tilena Kovačiča. U nastavku su gosti zaigrali bolje te do izjednačenja došli deset minuta nakon početka drugog dijela pogotkom Lamarane Dialla.

Međimurje : Nedelišće 1:1(1:0) Međimurje: Hozjan, Čavlek, Pejanović, Krznar, Kovačić, Kuqi, Petrinović, Cesar, Senčar, Štajerec, Vlah (Krajner, Jurčić, Lukovnjak, Žerjav, Vuk, Kadrija, Obadić). Trener: Tadija Bekavac.

Nedelišće: Kanižaj Do., Horvat, Pekčec, Vibovec J., Rodrigo, Stolnik, Bacinger, Farkaš, Diallo, Vlah, Fošnar (Kanižaj Da., Hassan, Mavriček, Falcao, Vugrinec, Cecilio). Trener: Boštjan Zemljič. - Na terenu se vidjelo da obje ekipe muče svoje brige. Možda nama ostaje malo više gorčine jer smo tri puta pogodili okvir gola. U subotu nas očekuje još jedna teška utakmica i lokalni derbi. U goste nam dolazi Rudar iz Murskog Središća., rekao

7. KOLO 3. NL SJEVER

Međimurski derbiji završili neriješeno

U 8. kolu ponovno su na rasporedu dva međimurska derbija – Međimurje u Čakovcu dočekuje Rudar, a Nedelišće će ugostiti susjedni Međimurec

je trener Međimurja Tadija Bekavac.

- Nismo dobro ušli u utakmicu što su domaći iskoristili i nakon nekoliko prilika poveli. U nastavku smo se stabilizirali, uspjeli smo izjednačiti, a bilo je prigoda da uzmemo i puni plijen, rekao je jedan od stožernih igrača Matija Farkaš.

Obje ekipe u subotu ponovo imaju za protivnike međimurske ekipe. Međimurje je ponovo domaćin i dočekuje Rudar koji je u zadnja četiri kola u rezultatskoj krizi, dok Nedelišće u općinskom derbiju ugošćuje ekipu Međimurca, novajliju u ovom rangu natjecanja.

Vratar gostujućeg Poleta donio bod svojoj ekipi u sudačkoj nadoknadi U drugom srazu međimurskih klubova u ovom kolu, u Domašincu je palo čak 6 golova. Domaći Dinamo do 61. minute imao je vodstvo 2:0 golovima Patrika Šimunića i Aidana Kopasića. Polet se ne predaje i poravnava golovima Jurinića u 71. i Žmuka u 78. minuti. Dinamo ponovo vodi golom Dominika Novaka u 83. minuti, a bod gostima donosi vratar Poleta Dino Jambres u 6. minuti sudačke nadoknade. Kod domaćina je debitirao mladi 17 – godišnji vratar Teo Krznar koji se nogometu vratio nakon teške ozljede koljena.

Dinamo (D) – Polet 3:3 (1:0) Dinamo: Krznar, Tomašek, Strahija, Marodi, Sabol, Krznar S., Novak, Kopasić, Mezga, Bacinger, Šimunić (Furdi, Petak, Novak, Kovač, Juras). Trener: Gordan Golik.

Polet: Jambres, Pajić, Novak, Mendelski, Sabolčec, Jurinić, Žmuk, Patafta, Benko, Stojko, Bančić (Gradiček, Obadić, Novinščak, Gal, Muršić, Gajić). Trener: Zoran Šardi.

Bispo, Jadanić, Vinski, Gal, Arambašić, Pišpek (Kečak, Vlah, Knez, Sabol, Posavec, Dežđek, Mlakar, Vlah).Trener: Valentin Knapić. Prvim favoritima lige, momčadi koja je u biti druga ekipa prvoligaša Slaven Belupa igrači Graničara pružili su solidan otpor.

- Utakmicu smo odlično otvorili i u prvih 15 minuta nametnuli ritam koji nam je donio pogodak. Nakon toga Polet je bio dominantan u posjedu, a mi smo prijetili iz tranzicije. U drugom poluvremenu opet smo imali dobar period igre u kojem smo postigli još jedan pogodak, ali nakon toga više nismo mogli uspostaviti pas-igru. Polet je zasluženo izjednačio jer je bio bolji u tom dijelu susreta. Iako smo ponovno zabili i poveli, nažalost, primili smo gol duboko u sudačkoj nadoknadi i izgubili dva vrlo važna boda koja bi nas digla na tablici. Veseli me što smo pokazali da je crni period iza nas, a posebno nee�ikasnost. Čestitke igračima na zalaganju i igri, donekle je bio zadovoljan trener Dinama Gordan Golik.

Polet je ove sezone dosta oslabljen, a i sada im nedostaje nekoliko ozlijeđenih igrača. Zato sada pušu i na hladno i utakmicu sa Slatinom shvaćaju s velikim oprezom.

Rudar poražen od drugoplasiranog Dinama iz Predavca

Rudar je u srazu s ekipom Dinama iz Predavca ostao bez bodova. Gosti su pogotkom u ranoj fazi utakmice, već u 4. minuti golom Milata došli do pobjede koja ih je u ovom trenutku odvela do 1. mjesta. Rudar: Dinamo(P) 0:1(0:1) Rudar: Kodba, Antolović, Novak, Martinjaš, Ratajec, Vinko, Janušić, Nedeljko K.,Nedeljko P., Vaš, Roginić (Marčec, Nedeljko P., Mihaljević, Škvorc, Šimunić d., Šimunić Natanijel, Rihtarec). Trener: Damir Zeljko.

Bila je to već četvrta utakmica za redom kako Rudar nije osjetio slast pobjede. Rudar je utakmicu odigrao borbeno, no ne dovoljno kvalitetno za nažalost nešto više od poraza, a ako se tome pridoda još očajno suđenje suca Kristića rezultat je takav kakav jest. Imao je Dinamo još jednu zaista izglednu prigodu za povećanje u 49. minuti no odlično je reagirao domaći vratar Kodba.

Nije da je Rudar bio bez prigoda, no one rijetke K. Nedeljka,Ratajeca, Rihtarca, Roginića ostaju neiskorištene.

Ovim porazom Rudar je zasjeo na osmo mjesto u samu sredinu ljestvice, a uz malo više sportske sreće i poštenja mogao je biti jako blizu samog vrha.

- Prikazali smo u potpunosti drugo lice u odnosu na prošlu subotu. Bili smo spori, nedovoljno agresivni i s loptom i bez lopte, nismo napadali prostore u dubini i posljedično tome jako teško razvijali igru. Domaćin je stao u niski blok i ugrožavao nas dugim loptama i iz tranzicije, igrajući većinom jedan na jedan, bez kombinatorike, ali i na taj način su nam stvarali probleme i zabili tri gola – što je jednostavno nedopustivo ako želimo ostvariti bolji rezultat. Uspjeli smo se na vrijeme rezultatski vratiti u utakmicu i kad smo svi očekivali potpuni preokret, naivno smo primili treći gol. Na kraju nam je bod spasio vratar Jambres duboko u sudačkoj nadoknadi sjajnom napadačkom reakcijom nakon kornera. Utakmica je generalno bila lošije kvalitete, a u takvu se sjajno uklopio i sudac Dergez, koji je u jednoj prilično fer i korektnoj utakmici uspio podijeliti čak devet žutih kartona – od toga našoj ekipi sedam. Kako i zašto, to samo on zna, rekao je nakon utakmice Zoran Šardi trener Poleta.

Dinamo osokoljen bodom odlazi na teško gostovanje u Grubišno polje, no kako je rekao njihov trener Golik zadovoljan je što je proradio napad i vjeruje da mogu kod Bilogore uzeti barem bod.

U sljedećem 8. kolu Rudar u međimurskom derbiju gostuje kod ekipe Međimurja, no prije toga odigrali su osminu �inala Međimurskog kupa u Čakovcu protiv ekipe Sloge. Međimurec se iz Slatine vraća pjevajući s tri velika boda

Međimurec je iznenadio pobjedom u Slatini i popeo se na 6. mjesto. Slatina je na domaćem terenu bolje otvorila utakmicu i povela preko Matije Bubaša u 33. minuti, no u nastavku slijedi

preokret. Jakov Pintarić poravnava rezultat odmah na početku drugog dijela, a tri minute prije kraja utakmice Miša Podvezanec donosi Međimurcu vrijednu pobjedu. Pintariću je ovo sedma utakmica u nizu u kojoj je postigao pogodak. Slatina – Međimurec 1:2 (1:0) Međimurec: Augusto, Cerovčec, Podvezanec, Hrustek, Blažević, Mraz, Špoljar, Mezga, Kostevsky, Telebar, Horvat (Jalušić, Goricaj, Lukačić, Amaral, Horvat, Crleni, Pintarić). Trener: Dalibor Gorupić. - Najprije velike pohvale i čestitke mojim igračima. U utakmicu smo ušli dobro, nametnuli se, a onda smo nestali. Slatina je od 20. minute do poluvremena bila bolja momčad i zasluženo vodila. Na poluvremenu smo malo glasnije razgovarali u svlačionici i napravili nekoliko promjena u rasporedu i sustavu. Presretan sam reakcijom svojih igrača u drugom poluvremenu – bili su hrabri, odlučni, rastrčani, puni energije i potpuno zasluženo smo preokrenuli utakmicu. Ova pobjeda nam je trebala kao suho zlato. Nadam se da su se sada igrači uvjerili da možemo i vrijedimo te da smo se priključili vrhu. Veliki vjetar u leđa za dalje, jer ne smijemo zaboraviti da je Slatina dvaput zaredom pobijedila u gostima. Pobjedu posvećujemo svim našim navijačima, posebno onima koji su u ovako velikom broju stigli na daleko gostovanje, zadovoljan je bio nakon pobjede trener Međimurca Dalibor Gorupić.

U sljedećem kolu ponovo ih očekuje teška utakmica, u općinskom lokalnom derbiju odlaze na noge Nedelišću koje se polako konsolidira.

Graničar(K) pružio solidan otpor favoriziranoj Koprivnici

Usprkos porazu od lidera

3NL Sjever kotoripski Graničar je i dalje najbolje plasirana međimurska ekipa u ovom natjecanju. S 12 bodova nalazi se na 4. mjestu.

GRANIČAR (K): Slukić, Sambolek, Costa, Čmrlec, Golenja,

Lešković u 14. i Bošnjak u 16. minuti doveli su domaće u prednost od dva gola. Nikola Golenja smanjio je u 20. minuti i rezultatom 2:1 odlazi se na odmor. U nastavku još dva gola domaćina, drugi na utakmici postiže Lešković, a još jedan Brković za konačnu pobjedu Koprivnice 4:1.

- Prava prvenstvena utakmica, mali derbi. Izgledali smo 70 minuta jako dobro, bilo je lošijih dvadesetak minuta, ali sve se pitalo nas. Šanse koje su imali gosti smo im mi omogućili, no reakcija u drugom poluvremenu bila je odlična i zasluženo smo pobijedili, zadovoljan je bio domaći trener Sergej Milivojević.

- Dobro smo parirali u prvom poluvremenu, nakon 2:0 vratili smo se u igru golom Golenje. Napravili smo izmjene , no domaćin je bio bolji i ja im čestitam na pobjedi. Mi se okrećemo lokalnom kupu i novom protivniku u prvenstvu, ekipi Daruvara, rekao je trener Graničara Valentin Knapić.

Već u srijedu u osmini �inala međimurskog kupa Graničar je gostovao kod Poleta iz Pribislavca, a u subotu u 8. kolu 3.NL Sjever Kotoripčani dočekuju Daruvar.

Rezultati 7. kola: Dinamo(D)–Polet3:3 Međimurje – Nedelišće 1:1 Slatina – Međimurec 1:2

Rudar – Dinamo (P) 0:1 Garić – Podravina 3:2 Pitomača – Graničar (Đ)

Petica Međimurki

bivših prvakinja

S drugog uzastopnog gostovanja nogometašice Međimurja ovaj put se vraćaju s osmijehom na licu

Piše: Miljenko Dovečer Foto: ŽNK Međimurje

Po teškom, blatnjavom terenu na Parku mladeži u Splitu naše nogometašice odigrale su susret angažirano, borbeno i nadasve efikasno. Nekadašnje prvakinje Hrvatske nisu ni sjena ondašnjoj ekipi koja je ima zapažene rezultate i u europskim okvirima. Već nakon prvih 45 minuta imale su 3:1 vodstvo, koje su domaće igračice privremeno smanjile u 64. minuti. No, u završnici, pogocima Hamamoto i Blais, Čakovčanke su potvrdile zasluženu pobjedu. Važan susret slijedi u nedjelju kada u Čakovcu gostuje zagrebački Agram, aktualni državni prvak. Utakmica se igra na stadionu Mladosti od 15:30 sati. Ulaz je besplatan! - Obje ekipe trenutno imaju isti broj bodova na tablici, što ovoj utakmici daje dodat-

nu važnost i uzbuđenje. Naše djevojke će dati sve od sebe da bodovi ostanu u Čakovcu! Pozivamo sve navijače, simpatizere kluba i ljubitelje nogometa da u nedjelju dođu na stadion i pruže podršku našim igračicama. Vaša podrška s tribina uvijek je naš dodatni poticaj i snaga na terenu, poručuju iz čakovečkog prvoligaša.

Kadetkinje slavile protiv Rijeke, pionirke poražene

Kadetkinje ŽNK Međimurje pobijedile su Rijeku 4:3, dok su pionirke poražene 3:1. Slijedi domaći susret protiv Hajduka. U sklopu Prve nogometne lige kadetkinja i pionirki, ekipe ŽNK Međimurje/Čakovec gostovale su u Rijeci kod istoimenog domaćina, a susreti su završili s polovičnim uspjehom. Kadetkinje pod vodstvom

Split - Međimurje 2:5

Strijelkinje: 0:1 Hamamoto (7’), 1:1 Rusković (14’ – 11 m), 1:2 Čurin (22’), 1:3 Coda (44’), 2:3 Rusković (64’), 2:4 Hamamoto (86’), 2:5 Blais (88’).

ŽNK Split: Prljević, Kožul, Rusković, Milinović, Tomić, Plazibat, Dijanić, Pupić, Gabrilo (70’ Vrdoljak), Perković, Botica.

Trener: A. Kalamiza.

ŽNK Međimurje Čakovec: Kukec (74’ Vidrih), Razza (74’ Radi), Damjanović, Blais, Hamamoto, Čurin, Inose, Škrlec (46’ Tkalčec), Varga, Coda, Katalenić (87’ Fot). Trener: I. Dizdar.

trenera Maria Šarića ostvarile su pobjedu rezultatom 4:3 nakon vrlo dobre igre i

sigurne kontrole rezultata u drugom poluvremenu. Za Međimurke su igrale: Novak, Tkalčec, Cirkvenčić, Modrić, Škrlec, Turk, Pokos, Tuksar, Madić, Vidović i Jalšovec, a priliku su dobile i Stipan te Mustač. Dvostruke strijelkinje bile su Sandra Tkalčec i Ena Madić. S druge strane, pionirke koje vodi trener Karlo Kovačević nisu bile jednako uspješne – poražene su 3:1. Nastupile su u sastavu: Jakopić, Vočanec, Vinković, Štrek, Turk, Tkalčec, Martinec, Novak, Đakić i Vurušić Raimund, a u igru su još ušle Žganec, Štefko, Križarić, Horvat i Strahija. Jedini pogodak za Međimurke postigla je Ena Vočanec. Nakon ovog gostovanja, igračice ŽNK Međimurje okreću se novom izazovu – u subotu ih u Čakovcu u 10:00 h(pionirke)i 11:30(kadetkinje) očekuju domaći susreti protiv vršnjakinja splitskog Hajduka.

Finale Kupa ove je sezone očekivano pripalo KK Međimurju, pojačanom uoči početka nove drugoligaške sezone. Finale Kupa za našu županiju igralo se u Donjem Kraljevcu gdje je istoimena momčad pružila solidan otpor favoriziranom gostu. Ipak, u skladu s dokazanom kvalitetom Međimurje autoritativno nastupa od prve podbačene lopte i gradi rezultatsku prednost koja je već na poluvremenu opipljiva. Ton takvoj igri daje povratnik u redove čakovečkog drugoligaša Domagoj Kuzmić koji je uz činjenicu da je bio najbolji strijelac finala s 22 postignuta koša bio proglašen još i MVP - jem finala Kupa. Dobro su ga pratila

i druga dva značajna pojačanja - povratnik Glumac sa 15, te visoki Božić s 12 poena. Obzirom da je vođena službena statistika, otkrit ćemo neke detalje- Međimurje je s linije slobodnih bacanja šutiralo samo 44%, ali je imalo 16 izgubljenih lopti prema 26(?!) domaće ekipe. Skok je bio podjednak45 prema 49, no razlika je velika u osvojenim loptama-6 domaćina prema 18 Međimurja, te u asistima-7 domaćina prema 22 gosta. Odmora za Međimurje nema previše, već ove subote 11. listopada kreće prvenstvo (dobro)susjedskim derbijem protiv Varaždina. Utakmica se igra u 18 sati u dvorani Druge osnovne škole u Čakovcu. (bh)

Donji Kraljevec - Međimurje 69:88 (19:24, 14:23, 20:20, 16:21) DONJI KRALJEVEC: Ivanović J 11, Trupković 14, Lepen 8, Kovač 5, Srpak 1, Križmanić 19, Vlah 5, Levačić 6. Trener Ružić M MEĐIMURJE: Šarić 7, Hren 5, Kranjčec M 13, Palić 4, Gašparić 3, Tkalčec 3, Kuzmić 22, Božić 12, Glumac 15, Kranjčec F 4. Trener Novak S

OK CENTROMETAL

Pobjeda na otvaranju sezone

Na startu nove sezone odbojkaši Centrometala na najteži mogući način došli su do prve pobjede. Riječani su se pokazali u vrlo dobrom svjetlu i radili velike probleme međimurskoj ekipi. Krenulo je vrlo izjednačeno. Do 18:18 niti jedna momčad nije imala više od dva poena prednosti. Tada nekoliko grešaka igrača Centrometala u napadu, gosti dobivaju pet uzastopnih poena i serijom 7:1 dolaza do početne prednosti. Drugi set jako sličan. Stalna ali mala prednost Centrometala, poravnanje kod 16:16. Mnogo bolje su završnicu drugog seta odigrali Međimurci. Dobrim servisom i blokom zaustavili su Rijeku i sa identičnih 25:19 stigli do poravnanja.

Raič preuzeo kontrolu

Desetke Kotoribe i Donjeg Kraljevca

U subotu je odigrano prvo kolo 3. Međimurskog kupa, u kojem je 40 prijavljenih ekipa započelo borbu za prijelazni pehar i medalje za finaliste. Sustav natjecanja je direktno ispadanje, a u slučaju neriješenog rezultata pobjednika odlučuje broj setova, a potom broj poena. Odgoda utakmica nije moguća, pa svi mečevi moraju biti odigrani u predviđenom terminu. U prvom kolu Dragoslavec Breg 2 svladao je STK Putjane 4 s 9:1, dok je Donji Vidovec 1 pobijedio STK Pribislavec 3 s 8:2. Goričan 2 ostvario je

pobjedu protiv Mihovljan 5 10:0 b.b., a Dragoslavec Breg 1 nadjačao je USTA Belica 4 rezultatom 8:2. U preostalim susretima STK Donji Kraljevec 2 bio je bolji od Svete Marije 3 s 10:0, STK Pribislavec 1367 svladao je Goričan 4 s 9:1, STK Kos-Kotoriba 2 pobije-

dila je Nedelišće 4 10:0, dok je USTA Belica 3 slavila protiv Svete Marije 2 7:3. Sljedeće kolo planirano je za 15. studenog 2025., dok će termini narednih kola biti objavljeni naknadno. Organizatori ekipama žele puno uspjeha u nadolazećoj sezoni. (lp)

Slično se igra i u trećem setu, ekipe se mijenjaju u vodstvu do 12:12. Tada razliku radi Raič koji as servisima uz dobru igru ostatka ekipe donosi pet uzastopnih poena. Bez većih problema to je Centrometal zadržao do kraja

SUPERSPORT SUPERLIGA

seta. Rijeka se ne predaje, bolje ulazi u četvrti set i u drugoj polovici te dionice ima šest poena prednosti. Međimurci se tad bude, zaigrali su mnogo bolje i izjednačili na 20:20. Ušlo se u neizvjesnu završnicu gdje se igralo poen za poen. Presudio je jedan loš napad Centrometala i gosti sa 25:23 dolaze do poravnanja. U petom setu neriješeno 5:5. Prijelomna su bila naredna tri poena. Dukić promašuje servis, Raič zabija as servis, te nakon još jednog dobrog servisa na konti Zelenika prolazi za 8:5. Tu su Međimurci dobili sigurnost i bez problema priveli utakmicu kraju sa 15:9.

Slobodan vikend U narednom kolu Centrometal je trebao gostovati u Rovinju. No zbog nastupa jednog igrača Rovinja na svjetskom prvenstvu ta je utakmica odgođena. Tako će narednu prvenstvenu utakmicu Centrometal igrati u nedjelju 19. listopada kod kuće protiv zagrebačkog Dinama uz prijenos na Max TV-u. (nl)

1. KOLO 3. MEĐIMURSKOG KUPA

Čakovčankama sada slijedi goropadni Agram

TENIS

WTA WUHAN

Ružić zaustavljena u 2. kolu

Hrvatska tenisačica

Antonia Ružić, najbolja hrvatska igračica na WTA ljestvici, ostvarila je ovoga tjedna jednu od najvažnijih pobjeda u karijeri plasmanom u drugo kolo jakog WTA turnira u Wuhanu, no ondje ju je zaustavila Clara Tauson, 12. igračica svijeta. Ružić je u prvom kolu nadigrala iskusnu Magdu Linette iz Poljske, trenutačno 38. na WTA ljestvici, rezultatom 6:2, 6:3. Od samog početka meča 22-godišnja Čakovčanka nametnula je svoj ritam, agresivnim pristupom i sigurnim servisom stekla prednost i zaključila set 6:2. U drugom setu povela je 3:0, Linette se uspjela vratiti do 3:3, no Ružić je pokazala zrelost i mirnoću, osvojivši tri gema zaredom za konačnu pobjedu. Bio je to najvrjedniji trijumf u njezinoj dosadašnjoj karijeri,

NOGOMET

jer je po prvi put svladala igračicu iz Top 50. Time je potvrdila svoj uspon i status prvog reketa Hrvatske, trenutačno 70. na svjetskoj ljestvici. U drugom kolu ju je čekala iznimno zahtjevna suparnica – Clara Tauson, koja je u srijedu bila bolja sa 6:4, 6:0. Ružić je u prvom setu bila ravnopravna, ali je Dankinja napravila ključni break u završnici, dok je u drugom setu dominirala i sigurno prošla u osminu �inala. Unatoč porazu, nastup u Wuhanu donosi Ružić nove WTA bodove i vrijedno iskustvo na turniru najviše kategorije. Ova sezona za mladu Međimuurku potvrđuje stabilan napredak – već ima 12 osvojenih ITF naslova, a njezin najbolji plasman karijere bio je 69. mjesto u kolovozu 2025. godine. (lp)

ŽENSKA NOGOMETNA LIGA Slijedi derbi Zlatica i Lavica

Petak u Štrukovcu bio je rezerviran za Međimursku ligu žena. Odrađeno je 3. kolo, a Zlatice, Lavice i Hajdučice i dalje znaju samo za pobjede. U derbiju kola između Hajdučica i Pušćina presudio je jedan pogodak. Slavlje domaćoj ekipi donijela je Magdalena Šoltić u 15. minuti susreta. Lavice su s 5:1 bile bolje od Žibekica, a ponovno je inspirirana bila Barbara Pokrivač. Nakon prošlotjednog hattricka, ovog puta postigla je četiri pogotka. Kod Lavica je jedan pogodak postigla Ines

PRVENSTVO HALS

Šimatić dok je kod Žibekica strijelkinja bila Josipa Janđel. Zlatice su ponovno opravdale ulogu favorita. Ovog puta pobijedile su Žugice s 5:0. Lucija Vizinger postigla je dva pogotka, a jednog su dodale Katja Sedmak, Tia Mlinarić i Manuela Vugrinec. U sljedećem kolu domaćin je Donje Međimurje, a snage će odmjeriti Hajduk - Jadran, Lavice - Zlatice i Žibekice - Donje Međimurje. Spomenimo još kako je Magdalena Šoltić proglašena za najbolju nogometašicu rujna. (nl)

KUGLANJE

1. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA SJEVER

Na pojedinačnom prvenstvu Hrvatske atletske lige Sjever proteklog vikenda, atletičari Atletskog kluba

Međimurje osvojili su 21 medalju – devet zlatnih, sedam srebrnih i pet brončanih, čime su bili najbolji klub po broju osvojenih odličja. Najuspješniji pojedinac bio je Fran Fotak, proglašen najboljim mlađim kadetom lige, s dvije zlatne medalje u 200 metara i skoku u dalj. U mlađim kadetkinjama, Greta Janković osvojila je zlato na 200 metara s preponama, dok su kadetkinje Eva Do-

kleja, Eva Blažeka i štafeta također osvojile medalje. U muškoj kadetskoj konkurenciji medalje su osvojili Lino i Niki Plevnjak, a štafeta kadeta bila je druga. U seniorskoj kategoriji, Petar Pintarić, Sven Todorović, Aleksandar Žbulj i Zoran Deban osvojili su medalje u različitim disciplinama, dok su kod seniorki uspješne bile Mihaela Sabol, Magdalena Lončar i Josipa Halić. Ukupno, AK Međimurje potvrdio je kontinuitet vrhunskih rezultata i kvalitetu svoje atletske škole. (lp)

S drugog uzastopnog gostovanja nogometašice Međimurja ovaj put se vraćaju s osmijehom na licu

Dupli show odradili su savršeno uz dvije pobjede, u subotu su svladali Ciglenicu 6-2 (3548-3460), a dan kasnije u unaprijed odigranoj utakmici protiv Zanatlije iz Siska bili su bolji s visokih 7-1 (3538-3409).

Bez napetosti protiv Ciglenice

Utakmicu protiv Ciglenice odlično su otvorili u prvom bloku Josip Filajdić (603) i

kapetan Predrag Turk (581), te donijeli vodstvo od 2-0 i plus 33 čunja. Jedina napetost cijele utakmice je bila na početku drugog bloka gdje Franjo Gosarić i Denis Košak kombinirano u prvom setu ruše svega 240 čunjeva, te gosti u tom trenutku nakratko prelaze u vodstvo. Međutim nastavak je drastično bolji, te Denis Košak s 608 čunjeva osvaja poen i odnosi titulu igrača utakmice, a Franjo Gosarić s 576 ruši čak 15 čunja više od protivnika, ali mu poen izmiče zbog samo jednog osvojenog seta. Utakmicu su mirno priveli kraju Bojan Košak (602) s još jednim poenom, dok Luka Štrukelj (578) isti gubi u zadnjem čišćenju. Protiv Siščana znatno teže nego rezultat govori

Pobjeda od 7-1 zvuči jako uvjerljivo, no nije baš sve bilo tako jednostavno. Željezničar je u prvom bloku nastupio s istom dvojicom kao dan prije.

2. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA SJEVER

Prvo kolo 2. HKLS odmah nam je donijelo Međimurski derbi između druge ekipe Željezničara i Zanatlije. U nedjelju ujutro mogli smo uživati u jako dobro kuglanju obje ekipe, a pobjedu je ipak odnijela druga ekipa Željezničara sa 6-2 (3401-3330).

Izjednačeno u prva dva bloka

U prva dva bloka svaka ekipa je uzela po dva poena, a minimalna prednost u čunjevima je konstantno bila na strani Željezničara. Na samom početku Goran Vrček (600) uzima poen

Tablica 2.HKLS

1. ŽELJEZNIČAR II ČK 11006:22

2. OBRTNIK KRT 11005,5:2,52

3. SLAVONAC LI 11005:32

SLAVONIJA NO 11005:32

OBRTNIK OR 10104:41

ŽELJEZNIČAR KC 10104:41

NOVSKA 10013:50

ŽELJEZNIČAR BJ 10013:50

9. GRANIČAR ĐJ 10012.5:5.50

10. ZANATLIJA ČK 10012:60

protiv vrlo dobrog Hrvoja Žarkovića (552), a istom mjerom vraća Zanatlijin Damir Grašić (560) koji pobjeđuje Zvonimira Turka (533). Nakon početnih 1-1 i 21 čunj za Željezničar u drugom bloku se skoro pa sve preslikalo kao u prvom bloku.

3. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA SJEVER

Prvo kolo odigrali su i naši trećeligaši. Prosvjetar je dočekao Obrtnik 2011 iz Varaždina, te ih svladao s 5-3 (3176-3123). Poene za Prosvjetar uzeli su Zvonimir Plevnjak (559), Ivan Pigac (556) i Emil Horvat (521).

Dobru igru pokazao je još i Ilija Višić (532), dok ostali vjerujemo mogu i bolje. Priču koju smo nažalost već vidjeli prijašnjih sezona kod ekipe Dubravčana, ponovila se i na startu ove. Naime, Dubravčani nisu uspjeli skupiti 6 igrača

Tablica 1.HKLS

1. ŽELJEZNIČAR ČK 431024:87

2. NOVE NADE PŽ 330017:76

3. ŽELJEZNIČAR VŽ 312014:104

4. ŽELJEZNIČAR OS 312014:104

5. ZANATLIJA SB 311112.5:11.53

6. ZANATLIJA SK 411212:203

7. CIGLENICA 310211:132

8. ĐURĐENOVAC 310211:132

9. PAKRAC-PAPUK 310210.5:13.52

10. FORTUNA DJ 310210:142

11. ZRINSKI-PIVOVARA OS 31029:152

12. BELINA-NOVSKA 30127:171

Ali ovaj put nisu uspjeli ući u utakmicu s 2-0. Poen je osvojio Predrag Turk (585), dok ga Josip Filajdić (587) gubi za 3 čunja. S rezultatom 1-1 i plusom od 10 čunjeva ušlo se u drugi blok gdje su se poeni dobivali doslovno u posljednjim hicima. Sretniji i spretniji bili su naši kuglači. Luka Štrukelj (574) okreće dvoboj u svoju korist u zadnjem čišćenju, pa iako ima slabiji rezultat za 3 čunja protivnika, osvaja poen na setove, dok Igor Ružić svoj poen osvaja za svega 2 čunja. Vodstvo od 3-1 i samo 9 čunja prednosti do kraja utakmice su samo povećavali ponovo

Za Zanatliju drugi poen uzima Jurica Petković (568) protiv Bojana Košaka (558), a u isto vrijeme odlično igra Rajmond Pokrivač, te na polovici nastupa ima vrhunska 302 čunja, međutim nakon toga dolazi do ozljedi što iskorištava Božidar Igrec (558) i osvaja drugi poen za Željezničar, a i povećava prednost na 40 čunjeva prije zadnjeg bloka.

Najmlađi riješio utakmicu

U zadnjem bloku je nastupio najmlađi “Željezničar” petnaestogodišnji Borna Murić

Tablica 3. HKLS-VŽ

1. CESTA VŽ 11007:12

Dvije domaće pobjede za vrh tablice

najbolji igrač utakmice Denis Košak koji se ovaj put zaustavio na 616 čunjeva, dok ga je vrlo dobro pratio i Zoran Jagić s 606 čunja.

Dva tjedna pauze, pa derbi utakmica

S utakmicom više Željezničar je preuzeo vrh prvenstvene tablice. Slijede dva tjedna pauze i brušenje forme za derbi utakmicu protiv Novih nada u Požegi. (nt)

koji kao stari rutiner odigrava prvoligaški, te s 605 čunja pobjeđuje raspoloženog Franju Žarkovića (562), dok na susjednim stazama u dramatičnom dvoboju na setove pobjeđuje Nikola Drožđek (547) protiv Igora Mačeka (559). Dva gostovanja u drugom kolu

Drugo kolo obje naše ekipe idu u goste. Zanatlija gostuje u Bjelovar protiv Željezničara, a druga ekipa Željezničara u Zaboku protiv Obrtnika iz Krapinskih Toplica. (nt)

koji mogu odigrati cijelu utakmice, pa se protiv Ceste iz Varaždina pobjednik znao i prije početka dvoboja. Utješni poen dijelo je vrlo dobrog Tomislava Hraščanca (567), dok ostatak ekipe nećemo spominjat ovaj put. (nt)

Borna Murić odigrao je rutinerski poput veterana

Denis Košak odnio je titulu igrača utakmice ATLETIKA

Umirovljeno je 45 djelatnika osnovnih i srednjih škola u Međimurju 45 DJELATNIKA obrazovnih institucija u Međimurju otišlo u mirovinu

Veliko im hvala na svemu!

U ponedjeljak, 6. listopada, župan Matija Posavec i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini primili su umirovljene djelatnike međimurskih obrazovnih institucija

Piše: Benjamin Jakopić

Škola je faza života kroz koju svi prolazimo, a u toj fazi ulogu naših odgajatelja dijelom preuzimaju i djelatnici škole. Zbog toga ih pamtimo cijeli život, te im vrijedi odati počast na kraju njihovog profesionalnog života koji su posvetili upravo nama i brojnoj drugoj djeci.

Tako su u ponedjeljak, 6. listopada, župan Matija Posavec i gradonačelnica Čakovca

Ljerka Cividini primili umirovljene djelatnike međimurskih obrazovnih institucija, kako bi im zahvalili za dugogodišnji rad i izniman doprinos međimurskom školstvu.

45 umirovljenika

Umirovljeni su: Marija Sagata, Bosiljka Vinković Kukolić i Zita Lajtman iz Ekonomske i

LIVING CASTLES 2.0

trgovačke škole Čakovec, Davorin Zorko i Nada Čatlaić iz Gimnazije Josipa Slavenskog, Ljiljana Šumečki i Mirjana Horvat iz Gospodarske škole Čakovec, Vesna Osojnički, Josip Horvat i Vladimir Ovčar iz Graditeljske škole Čakovec, Ivan Kacun iz Srednje škole Čakovec, Damir Đuran i dr.sc. Damir Markuš iz Tehničke škole Čakovec, Spomenka Sušec i Dragica Pongrac iz I. osnovne škole Čakovec, Sonja Klarić iz II. osnovne škole Čakovec, Draženka Vlahek iz III. osnovne škole Čakovec, Antun Žulić iz Osnovne škole Belica, Željko Kovač iz Osnovne škole Donja Dubrava, Matija Markušić iz Osnovne škole Goričan, Ljiljana Zelenić iz Osnovne škole Hodošan, Snježana Matoš i Ana Pišpek iz Osnovne škole Jože Horvata Kotoriba, Nada Črep iz Osnovne škole

Tomaša Goričanca Mala Subotica, Snježana Tuksar, Vera Stojko, Vladimir Huzjan, Željka Žganec, Marinko Pintarić i Vesna Polanec iz Osnovne škole Mursko Središće, Gordana Crnčec-Filipić, Iva Paić i Željko Jagec iz Osnovne škole Nedelišće, Biserka Kolar, Antun Drk i Terna Radovan

iz Osnovne škole Podturen, Sunčica Vugrinec iz Osnovne škole Selnica, Sanja Hozmec, Miljenka Balić i Ksenija Meglić iz Osnovne škole Strahoninec, Gordana Kolarić iz Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu, Draženka Jalšovec iz Osnovne škole “Petar Zrinski” Šenkovec, Mar-

ta Zadravec iz Osnovne škole Štrigova, te Dragica Benčik i Mira Bratuša iz Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec.

Vinković Kukolić: Sve ostavljam u dobrim rukama

U ime svih umirovljenika obratila se bivša ravnateljica Ekonomske škole, Bosiljka Vinković Kukolić.

- Raditi s djecom je najljepši posao. Gledati ih kako napreduju, kako rastu, to je zaista predivno iskustvo. Mogu reći da je bilo svega, ali samo najljepšeg. Svim penzićima želim novi početak. Naravno, ovo ne znači da ćemo nestati, jer školstvo je naš život i uvijek ćemo biti tu. Ponosna sam na sve što sam dala djeci i kolegama, i mogu reći da sve ostavljam u dobrim rukama, rekla je Vinković Kukolić.

A kako je to bilo raditi svih ovih godina u obrazovnom sustavu, pitali smo Davorina Zorka, nastavnika psihologije koji je radio i u Gimnaziji Josipa Slavenskog i u Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec.

- Inače sam purger, a prije nego sam došao u Međimurje, radio sam na brojnim drugim mjestima. Ovdje sam 25 godina predavao i u Gimnaziji i u Ekonomskoj školi, tako da volim reći da sam sve skupa predavao pola stoljeća. Kada sam došao, bio sam jedini psiholog u obrazovnim ustanovama u Međimurju, a više-manje svi koji su došli nakon mene su bili moji đaci. Puno toga se promijenilo od kad sam ja počeo raditi pa do danas, može se reći i da se svaki dan nešto mijenja, ispričao nam je Zorko.

1,87 milijuna eura za prekogranične “žive” dvorce

Jedan od ključnih elemenata projekta je izrada mobilne aplikacije – gamificiranog vodiča kroz mrežu “živih dvoraca” Piše: Benjamin Jakopić

Projekt Living Castles 2.0 – Jačanje prekogranične mreže “živih” dvoraca promicanjem uključivog i pristupačnog kulturnog turizma započeo je u okviru programa Interreg Slovenija – Hrvatska 2021.–2027. i predstavlja nastavak suradnje hrvatskih i slovenskih kulturnih institucija, započete u prethodnom projektu Living Castles. Novi projekt, vrijedan 1.873.503,39 eura, od čega Europska unija su�inancira 80%, odnosno 1.498.802,71 eura, usmjeren je na razvoj održivih i inkluzivnih modela kulturnog turizma temeljenih na zajedničkoj baštini dvoraca i ljetnikovaca.

Projekt su u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja predstavili: Katja Foljan iz Zavoda za kulturu in turizem Murska Sobota (vodeći partner projekta), Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja

Međimurja Čakovec, Zvonka Lazar Borak iz Znanstveno-raziskovalnog središča Bistra Ptuj, Tina Huremovič iz Zavoda za kulturne prireditve in turizem Celeia Celje, Miran Bojanić Morandini, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin, te Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja.

Digitalni vodič i nova iskustva

Jedan od ključnih elemenata projekta je izrada mobilne aplikacije – gami�iciranog vodiča kroz mrežu “živih dvoraca”. Aplikacija će objediniti edukativne i zabavne elemente te potaknuti posjetitelje na istraživanje dvoraca u obje zemlje. Projekt također razvija koncept “Kultura življenja u živim dvorcima”, koji povezuje kulturnu baštinu s gastronomijom, vinom i glazbom, u skladu s načelima sporog turizma, s naglaskom na iskustveni doživljaj i održivost.

Aktivnosti Muzeja Međimurja Čakovec

Muzej Međimurja Čakovec provodi niz aktivnosti u sklopu projekta, uključujući organizaciju manifestacije posvećene obitelji Zrinski, s programom “living-history” i eno-gastro prezentacijom jela iz tog razdoblja. Muzej također oprema prostor za radionice “Muzeologajnice”,

tiskanje šest slikovnica o međimurskoj baštini, izradu povijesnih kostima i vitrina za stalni postav Zrinski i čakovečki Stari grad, te digitalizaciju građe o Zrinskima u Mađarskoj, Austriji i Češkoj. Projektne suvenire Muzej izrađuje u suradnji sa Socijalnom udrugom Humana Nova i Centrom za odgoj i obrazovanje Čakovec. Pose-

ban naglasak stavlja se na uključivanje djece romske nacionalnosti i osoba treće životne dobi u edukativne programe, čime se dodatno jača društvena dimenzija kulturne baštine. Vrijednost i dugoročni doprinos Ukupna vrijednost projekta za Muzej Međimurja

Čakovec iznosi 278.233,34 eura, uz EU su�inanciranje od 222.586,67 eura. Projekt Living Castles 2.0 razvija održivi model kulturnog turizma koji spaja nasljeđe, suvremenu tehnologiju i društvenu uključenost te doprinosi dugoročnom očuvanju i promicanju zajedničke kulturne baštine pograničnog područja Slovenije i Hrvatske.

Govor u ime svih umirovljenika je održala ravnateljica Ekonomske

škole Bosiljka Vinković Kukolić, koja je na slici sa svojom nasljednicom

Dunjom Šarap Mišić

Projekt su predstavili Jurica Sabol, Miran Bojanić Morandini, Tina Huremovič, Zvonka Lazar Borak, Maša Hrustek Sobočan i Katja Foljan

Konačno strujić s dušom

Novi Renault 5 donosi pravi duh prošlosti upakiran u tehnologije budućnosti, a uz to i izgleda dobro i dobro se vozi, pa ni ne čudi kako nam se zavukao pod kožu, no najveća mana mu je cijena od gotovo 40.000 eura

Tekst i foto: Igor Rudež

Luca de Meo je zaslužan zašto danas imamo novi Renault 5 na cestama i zahvaljujemo mu na tome. Kada je dao zeleno svjetlo za razvoj mnogi su se pribojavali kakav će auto na kraju biti, no napravljen je dobar posao. Doduše, da se ispod poklopca motora nalazi i neki benzinski motor vjerojatno bi novu peticu vidjeli na svakom ćošku, no radi isključivo električnog pogona ćemo je ipak viđati rjeđe. No Renault je napravio dobar posao s retro modelima s električ-

nim pogonom, pa će upravo zahvaljujući njima prosječan CO2 biti puno niži. Naime, R5 se jako dobro prodaje u Europskoj uniji, a nedavno je krenula i prodaja novog Renaulta 4, dok sljedeće godine stiže novi Twingo koji će izgledati kao moderna izvedba prve generacije tog modela. Osim toga, Renault 5 je i aktualni Europski automobil godine.

A novi Renault 5 je, barem po meni, predivan automobil koji dobro prenosi duh prethodnika u svakom detalju karoserije. Kombinacija žute boje karoserije s crnim kro-

vom i crnim i crvenim detaljima su dobitna kombinacija, a zanimljivo je da su naplatci na testnom modelu opcija, a isti takvi u srednjem paketu opreme dolaze serijski. Promjera su 18 inča, a dolaze s gumama 195/55 R18. Gledajući izvana, automobil je pravi bombončić.

Postavljen je na AmpR Small platformu koja je namijenjena električnim modelima, a dug je 3922 mm, širok 1744 mm i visok 1498 mm. Međuosovinski razmak je dug 2540 mm, a sve to ne nudi previše mjesta u kabini, a prtljažnik je obujma solidnih 326 litara. Sprijeda se sjedi i više nego raskošno dok će se straga ugodno voziti samo najmlađi. A posebno bih pohvalio vozačko mjesto

koje je po pravoj mjeri. Iako sam s visinom od 196 cm van gabarita, čak nisam trebao pomaknuti do kraja vozačevo sjedalo, a iako se sjedi nisko, doživljaj je kao da vozite karting. Sve je nadohvat ruke i vozač se super osjeća. I s kilama viška, sjedala će vas dobro obujmiti i držati u zavojima, te se neće činiti premala, a prava šteta je što nam je za vrijeme testa bio kišni tjedan, a gume nisu bile raspoložene za brzu vožnju mokrim asfaltom. No kada sam “uhvatio” suh asfalt, zabava je mogla započeti. A što je najbolje, čak ni potrošnja struje ne raste rapidno, izuzev na autocesti. Podrazumijeva se i My Perso �izička tipka lijevo od upravljača putem koje gasite sigurnosne sustave koje ne želite koristiti, a to se podešava u samom sustavu. No nakon što potrošite par

Okomita stražnja svjetla smještena u kutove karoserije neodoljivo podsjećaju na one s originalne pe�ce

Straga je jako malo mjesta, pa će se tamo dobro osjeća� samo djeca

Testni model je imao snažniji motor sa 150 KS i koji je sasvim dovoljan i za žustriju vožnju

Unutrašnjost je moderna s retro detaljima

minuta na odabir željenih i neželjenih funkcija, zauvijek ćete ih gasiti putem ta dva kratkotrajna pritiska. Naravno, ugrađen je i Multi-Sense sustav za brz odabir načina vožnje, a bira se putem tipke na upravljaču pa vrlo brzo možete prebacivati postavke iz Eco u Sport ili u bilo koji drugi način koji se nudi. Još da je upravljač izravniji, ne bi mogli na što prigovoriti. No vjerojatno je kod Alpine izvedbe to ipak popravljeno. Upravljač je odlično pogođene veličine i debljine i dobro leži u ruci, a instrumenti su pregledni, posebice jer možete povećati prikaz brzine koju vozite, kako bi bila u centru pažnje i kako ne bi pretjerali. R5 je dostupan s dvije izvedbe snage, 122 KS i 150 KS, a mi smo na testu imali snažniju izvedbu koja je kombinirana s baterijom većeg kapaciteta od 52 kWh. Maksimalna brzina je elektronski ograničena na 150 km/h, dok ubrzanje do stotke traje ravno

8 sekundi, uz jako dobra međuubrzanja, posebno u Sport načinu rada. A zanimljivo je i kako prosječna potrošnja električne energije ne raste puno s malo težom nogom na gasu, sve dok se vozite u gradu ili na otvorenoj cesti, dok će na autocesti doseg rapidno padati. Svidio nam se i prikaz koliko kilometara možemo prijeći s trenutnom potrošnjom, ali isto tako koliko kilometara možemo prijeći ako ćemo se voziti u gradu ili pak na autocesti. Tako nam je prikaz s potpuno punom baterijom pokazivao 290 km uz prosječnu potrošnju, 330 km u gradu, ali istovremeno tek 210 km na autocesti. Prosječna potrošnja od 14,2 kWh je dobar rezultat, no treba imati na umu da na autocesti potrošnja lako naraste gotovo dvostruko. Srećom, podržano je i brzo punjenje do 100 kW DC, odnosno do 11 kW AC. Na mjenjaču također možete izabrati i B način rada, a on označava Brake, odnosno snažnije kočenje uz bolju re-

generaciju, što je dobro prilikom spuštanja nizbrdo kada, u većini slučajeva, ne treba dodatno kočiti papučicom, a i na dužim nizbrdicama dobijete 1 do 2 posto napunjenosti baterije. Jedino je čudno što ne postoji P na ručici mjenjača, već se automatski uključuje elektronska ručna kočnica. Središnji 10,1-inčni multimedijski zaslon dolazi s predinstaliranim Google uslugama, a sada i Google Maps obavještava o kamerama, što je dobro znati. Tu su i fizičke tipke za upravljanje klimatizacijom. Ispod njih je smješten prekidač elektronske ručne kočnice i Autohold funkcije, kao i kvadratni pretinac, u koji ustvari ne možete staviti ništa i vjerojatno je tu da popuni prazninu. Podno njega su uvučeni USB priključci, kao i 12 voltna utičnica te gumirana površina koja služi kao polica za mobitel, odnosno tu je i bežični punjač. Ovdje je obješena i posebna košara koja služi kao držač za bagete. Da, to je taj francuski šarm.

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV) 3922 x 1744 x 1498 mm

Osovinski razmak 2540 mm

Masa vozila/dopuštena nosivost 1524 kg/ 396 kg

Veličina prtljažnika 326/1106 litara

Vrsta motora Električni

Pogon Prednji kotači

Snaga 110 kW / 150 KS

Okretni moment 245 Nm

Kapacitet baterije/snaga punjenja 52 kWh/100 kW DC; 11kW AC

Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h 150 km/h / 8,0 s

Potrošnja (prosječna kWh/100 km) 14,2

Doseg 380 km

Cijena 39.190 eur

Oprema

Lijepo ju je za vidjeti, no u praksi smeta za noge suvozača, pa će košaru svi maknuti već drugi dan, osim ako se ne vozite uvijek sami ili pak ne kupujete bagete svakodnevno. Kako je ručica mjenjača maknuta na stup upravljača, tako je bilo dovoljno prostora za držače za čaše, te za središnji naslon za ruke sprijeda ispod kojeg se nalazi maleni pretinac. I dok je sprijeda prostora dovoljno, na stražnjim je sjedalima potpuno druga priča. Iza visokog vozača se jednostavno nitko ne može smjestiti, a i kada je vozač prosječne visine straga će se ugodno osjećati samo djeca. Naime, prednja su sjedala gotovo na podu, pa odrasli nemaju gdje sa stopalima. Gotovo da bi mogli reći kako je ovo 2+2 automobil s praktičnim stražnjim vratima koja olakšavaju ulazak i izlazak

10-inčni digitalni instrumenti, 10,1-inčni multimedijski sustav s Google uslugama, Harman Kardon ozvučenje, automatski klima-uređaj, kabel za punjenje kod kuće, grijan upravljač i prednja sjedala, dvobojna karoserija, Multi-Sense sustav LED svjetla, 18-inčni aluminijski naplatci...

iz vozila. A razlog je to što je ovaj automobil nešto kraći od ostatka konkurencije. Novi Renault 5 nije za svakoga i samo će određeni ljudi kupovati ovaj automobil. Najveća mana mu je cijena. Naime, testni model, koji po mojem mišljenju i najbolje izgleda, košta čak 39.190 eura! Da, to nije nimalo mali iznos. Ali napisat ću ono što sam svima rekao kada su me pitali kakav mi je novi R5. Iako ima mnogo sitnica koje živciraju i smetaju, a uz to je i užasno skup, no da imam viška novaca odmah bi ga kupio i zaboravio na sve sitnice kada bi ga pogledao izvana, ili kada bi sjeo na vozačko mjesto i konačno pokrenuo jedan električni automobil s dušom! Za utjehu ostaje samo činjenica da najpovoljnija izvedba košta 28.990,00 eura.

Uvijek dobro dođe košara za baget

Sjedala su udobna i dobro drže tijelo, te izgledaju jako dobro

Natpis 5 nalazimo na mnogim mjestima na karoseriji

Renault 5 je pravi mali gradski auto

Dizajneri su i sprijeda odlično dočarali izgled originala

18-inčni naplatci su iz izloga dodatne opreme, a naljepnice dolaze serijski

Prtljažnik ima obujam od solidnih 326 litara

10,1-inčni zaslon je sasvim dovoljan za prikaz svih informacija, a ugrađene su i Google usluge

Renault 5 podržava punjenje snagom do 11 kW AC, odnosno 100 kW DC

Dizajn je u odnosu na koncept gotovo nepromijenjen

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 10. do 16. listopada 2025.

P 10 Franjo Borgia; Daniel i dr.

S 11 Ivan XXIII. papa; Prob N 12 28. KROZ GOD. Serafin, Maksimilijan

P 13 Eduard, Edo; Hugolin Klanjanje Orehovica

U 14 Kalist papa; Ljeposlav; Divna S 15 Terezija Avilska; Rezika; Valter Č 16 Hedviga; Marija Margareta A.

RADNA SUBOTA LIJEČNIKA OPĆE PRAKSE OVU SUBOTU 11. LISTOPADA

Čakovec

dr. Karmela

Matjan-Bogdan

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320

dr. Renata Hranjec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

dr. Jana Vrbanec

I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

dr. Mirna Došen

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

Donji Kraljevec

dr. Ivana Jambrović-Horvat Ludbreška 84, tel: 040/650-150

Lopa�nec

dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subo�ca

dr. Jelena Krešić Kos Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće

dr. Mirjana Markobašić

V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog

dr. Emina Kovačević

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342

Strahoninec

dr. Marija Gluhak

Dravska 32, tel. 040/688-065

Sve� Mar�n na Muri

dr. Svetlana Drobnjak

Sv. Mar�n na Muri 17, tel. 040/868-177

Sveta Marija

Tim bez nositelja P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Šenkovec

dr. Vlatka Hajdinjak

Trstenjak

Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

Radno vrijeme subotom je od 07:00-14:30 sa� za rad s pacijen�ma!

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Tin Krnjak, sin Ivane i Miroslava

Lukas Bogdan, sin Melite i Senada

Andrija Ivaci, sin Mar�ne i Ma�je

Mila Ivanović, kći Katarine i Davida

Maris Novak, kći Nikoline i Karla

Emir Kalanjoš, sin Slađane i Daria

Jan Bogdan, sin Valen�ne i Matea

Boran Levačić, sin Andreje i Klaudia

Maksim Gosarić, sin Ane i Ivana

Evelin Oršuš, kći Antonije i Ma�je

Brigita Sekulić, kći Melite i Igora

Aksel Heđa, sin Paule i Benjamina

VJENČANI

Čakovec:

Izabela Božić i Sandi Juren

Karla Kosmačin i Filip Panić

Nataša Cigula i Neven Drašković

Merima Omanović i Leo Vugrinec

Elena Zorković i Filip Jurišaga

Heda Cerovčec i Matej Hergo�ć

Mar�na Jambrović i Krešimir Biškup

Simona Janković i Marko-Mario Jančec

UMRLI

Čakovec:

Barbara Murk r. Krznar r.1946.

Katarina Mesarić r. Zorčec r. 1950.

Franjo Baranić r. 1958.

Ivan Polanec r. 1944.

Štefan Balog r. 1952.

Zlatko Dolenčić r. 1948.

Marija Kranjec r. Mustač r. 1944.

Jadranka Palfi r. Jurić r. 1965.

Vesna Jančec r. Branilović r. 1958.

Marijan Markač r. 1956.

Zvonko Gašparlin r. 1951.

Ana Trstenjak r. Murković r. 1937.

Franjo Posavec r. 1954.

Franjo Novak r. 1950.

Kotoriba:

Zlata Siladi r. Rajher r. 1921.

Prelog:

Larisa Stavskaia r. Bočko r. 1939.

Štrigova:

Dragica Nemec r. Podgorelec r. 1936.

Josip Jezernik r. 1961.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

Bolnica Čakovec

za palija�vne bolesnike:

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Ivan Radek iz Slemenica preminuo 7. listopada u 84. godini života

Gabrijela Poje

iz Čakovca preminula 7. listopada u 83. godini života

Talan Irma 13.10.2008. - 13.10.2025.

Prošlo je dugih 17 godina otkako nisi više s nama, no zauvijek ćeš nam biti u srcu i mislima. Nedostaješ.

Vole te tvoji najmiliji

Marija Sinković rođ. Črnčec

iz Savske Vesi preminula 2. listopada u 80. godini života

Ivan Podvezanec iz Čakovca preminuo 5. listopada u 60. godini života

Dragutin

Janušić

iz Pleškovca preminuo 5. listopada u 61. godini života

Ivan Veseli iz Šenkovca preminuo 5. listopada u 70. godini života

Stanislav Grabar - Miška iz Kuršanca preminuo 3. listopada u 74. godini života

Zoran Vukašinović

iz Varaždina preminuo u 59. godini života

na dragog brata Augustina Bela

iz Novog Sela Rok 16.10.2020. - 16.10.2025.

Još i danas sve nas na njeg’ sjeća stare kopačke vise pokraj vrata. I što mati znala nam je reći Bog je dao srce mu od zlata!

Sestra Verica, braća Đuro i Ladislav s obiteljima

Ivan Turk iz Pleškovca preminuo 6. listopada u 69. godini života

Rudolf Klennert

iz Murskog Središća preminuo u 81. godini života

Dragutin

Petran

preminuo u 74. godini života

Ivan Novak iz Kuršanca preminuo u 72. godini života

Tatjana Furdi mag.med.tehn.

Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante:

Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr

Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr 040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog radnim danom od 12 do 14 sa�)

Budući da se sustavi umjetne inteligencije uče na velikim bazama podataka, oni ujedno preuzimaju sve netočnosti, stereotipe i neobjektivnosti koje se u tim podacima nalaze, a posljedica toga mogu biti iskrivljeni zaključci ili odluke koje nisu neutralne

Kad računalo glumi čovjekazamke umjetne inteligencije

Umjetna inteligencija (UI) posljednjih je godina postala jedan od najčešće spominjanih pojmova u obrazovanju, znanosti, ali i svakodnevnom životu. Često se stječe dojam da razgovaramo s "nevidljivim sugovornikom" koji razumije naša pitanja i daje smislene odgovore. Međutim, važno je naglasiti da umjetna inteligencija nije čovjek. Riječ je o računalnom sustavu koji ne osjeća, ne posjeduje empatiju niti inteligenciju. Njezini odgovori rezultat su statističkih modela i matematičkih vjerojatnosti, a ne ljudskih osobina i promišljenog razmišljanja. Jedan od najvećih izazova jest problem pristranosti (bias). Budući da se sustavi umjetne inteligencije uče na velikim bazama podataka, oni ujedno preuzimaju sve netočnosti, stereotipe i neobjektivnosti koje se u tim podacima nalaze. Posljedica toga mogu biti iskrivljeni zaključci ili odluke koje nisu neutralne. Primjerice, sustav treniran na podacima iz američkih škola teško će ispravno predviđati rezultate učenika iz hrvatskog obrazovnog sustava. Drugo važno pitanje odnosi se na zaštitu osobnih podataka. Ako u sustave umjetne inteligencije unosimo radove učenika, istraživačke materijale ili druge osjetljive informacije, postoji rizik da se oni dalje koriste bez znanja i suglasnosti osoba na koje se odnose. Time možemo prekršiti zakone o zaštiti privatnosti i nenamjerno dopustiti da naši sadržaji postanu dijelom baza koje će umjetna inteligencija koristiti za generiranje budućih odgovora.

S pojavom umjetne inteligencije sve je izraženija i tzv. podatko�ikacija – proces u kojem gotovo svaki aspekt našeg života postaje podatak. Aktivnosti, emocije, navike i odnosi pretvaraju se u digitalne zapise koji se dalje analiziraju i obrađuju. Pitanje je, međutim, mogu li se doista svi ljudski aspekti svesti na brojke i jesu li odluke koje UI donosi na temelju tih podataka pouzdane. Sustavi koji "prepoznaju" osjećaje ili predviđaju rizike oboljenja možda zvuče korisno, ali njihova točnost ovisi o kvaliteti i relevantnosti podataka na kojima su trenirani. Velika se pozornost pridaje i personalizaciji. Mnogi obrazovni sustavi temeljenI na umjetnoj inteligenciji prilagođavaju sadržaje pojedinim korisnicima prateći njihove aktivnosti, odabire i uspješnost u rješavanju zadataka. Na prvi pogled to djeluje korisno jer učenik dobiva sadržaje primjerene svojoj razini znanja. No, postoji i druga strana me-

dalje: ako sustav stalno nudi samo ono što “odgovara“ prethodnim rezultatima, korisnik se može naći u svojevrsnom informacijskom mjehuriću. U tom slučaju otežava se napredovanje jer učenik ne dobiva priliku suočiti se s težim zadacima ili sadržajima izvan uobičajenih okvira.

Umjetna inteligencija nije nepogrešiva – upravo suprotno. Zbog načina na koji funkcionira, često dolazi do halucinacija. To znači da sustav, u nedostatku točnih podataka, generira potpuno netočan odgovor, a pri tome ga predstavlja kao siguran i točan. Takve su pogreške osobito česte u područjima poput matematike ili nacionalne povijesti, gdje su dostupni podaci ograničeni ili na drugim jezicima.

Poseban problem predstavljaju lažni sadržaji. Zahvaljujući napretku umjetne inteligencije, danas je moguće stvoriti vrlo uvjerljive lažne fotogra�ije, videozapise i glasovne snimke., koje se koriste za širenje dezinformacija, političku manipulaciju, pa čak i za elektroničko nasilje i ucjene. Nažalost, sve češće se zloupotrebljavaju fotogra�ije djece i mladih s društvenih mreža kako bi se stvorili neprimjereni ili eksplicitni sadržaji.

Sve ovo pokazuje da umjetna inteligencija ima ogroman potencijal, ali i da nosi ozbiljne rizike. Njezina sposobnost analize i obrade podataka može nam uvelike pomoći, no jednako tako može dovesti do zloporaba i neželjenih posljedica. Ključno je stoga razvijati kritički pristup, educirati korisnike i jasno postaviti granice korištenja podataka. Umjetna inteligencija nikada ne može zamijeniti ljudsko promišljanje, odgovornost i etiku – jer upravo su to dimenzije koje je čine različitom od čovjeka

Nikola Petričević, magistar psihologije

Svjetski dan mentalnog zdravlja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Bez mentalnog zdravlja nema ni tjelesnog zdravlja, ali vrijedi i obrnuto. Oni jedno drugom mogu prethoditi, mogu biti posljedice ili rezultat interaktivnih učinaka

Svake se godine 10. listopada obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja, s ciljem poboljšanja znanja, podizanja svijesti i poticanja radnji koje promiču i štite svačije mentalno zdravlje kao univerzalno ljudsko pravo. Svjetska zdravstvena organizacija de�inira zdravlje kao stanje potpunog tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo kao puku odsutnost bolesti ili slabosti. Jednako tako je i mentalno zdravlje više od same odsutnosti mentalnih bolesti ili teškoća. Općenito se mentalno zdravlje opisuje kao stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje vlastite sposobnosti, može se nositi s uobičajenim životnim stresovima, može produktivno učiti i raditi te je sposoban dati doprinos svojoj zajednici. Ono je osnovno ljudsko pravo koje je ključno za osobni i društveni razvoj. Temeljno je za našu sposobnost da razmišljamo, osjećamo i komuniciramo jedni s drugima, zarađujemo za život i uživamo u njemu. Mentalno zdravlje je sastavni dio života te se doista može reći da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. Bez mentalnog zdravlja nema ni tjelesnog zdravlja, ali vrijedi i obrnuto. Oni jedno drugom mogu prethoditi, mogu biti posljedice ili rezultat interaktivnih učinaka. Na primjer, osobe koje pate od kroničnih tjelesnih bolesti često svakodnevno doživljavaju �izički i psihički stres koji može značajno utjecati na kvalitetu života i izazvati mentalne teškoće kao što su depresija ili anksioznost. S druge strane, osobe koje pate od depresije ili tjeskobe doživljavaju negativne promjene u imunološkom funkcioniranju što povećava njihovu osjetljivost na niz kroničnih bolesti. Također, s ciljem „samoliječenja“ teškoća mentalnog zdravlja, povećava se vjerojatnost da će se upustiti u rizična ponašanja kao što su zloupotreba alkohola, droga i nikotina, a to dugoročno opet šteti cjelokupnom zdravlju. Prekomjerno konzumiranje alkohola utječe na gotovo sve organe u tijelu i stoga ostavlja negativne posljedice na tjelesno,

ali i mentalno zdravlje. Alkohol je depresor, što znači da usporava funkcioniranje mozga, odnosno narušava �izičko i psihičko djelovanje osobe. Konzumiranjem alkohola dolazi do kemijskih promjena u mozgu koje utječu na to kako se osoba osjeća, razmišlja i ponaša. U početku može izazvati osjećaj opuštenosti i smirenosti, ohrabriti i potaknuti pričljivost u društvenim situacijama, a nerijetko se koristi i za otklanjanje stresa. Ovakvi naizgled pozitivni učinci mogu osobu potaknuti da alkohol pije više i češće, s ciljem rješavanja neugodnih emocija ili pak lakšeg nošenja s njima. Pokušaji “liječenja“ problema alkoholom povećavaju rizik za razvijanje ovisnosti o alkoholu. Osim toga, alkohol ima veliku ulogu u razvoju i pogoršanju različitih psihičkih problema, kao što su depresija i anksioznost. Osoba koja je ovisna o alkoholu ima veću vjerojatnost da će razviti teškoće mentalnog zdravlja, a teškoće mentalnog zdravlja također mogu povećati vjerojatnost razvoja ovisnosti o alkoholu. U usporedbi s ostatkom stanovništva, osobe koje pate od anksioznosti i depresije imaju 4 puta veće šanse da postanu ovisni o alkoholu. Također, alkohol smanjuje inhibiciju pa se osobe mogu ponašati impulzivnije, a time se i povećava vjerojatnost samoozljeđivanja i pokušaja suicida. Kako biste zaštitili mentalno zdravlje, potrebno je brinuti i o tjelesnom zdravlju – održavajte pravilnu prehranu, redovito se bavite tjelesnom aktivnošću i dovoljno spavajte. Izbjegavajte alkohol, cigarete i droge. Izdvojite dovoljno vremena za sebe i aktivnosti u kojima uživate. Održavajte stalni kontakt s obitelji i prijateljima te razgovarajte o onome što vas muči.

Ako osjećate da vam je mentalno zdravlje narušeno te se teško nosite s problemima, javite se stručnjacima u Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.

Mali OGLASNIK

besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM RENAULT Megane Grandtour 1,5 DCI iz 2010. g., registr. do 5/2026., odličan auto, potrošnja 4,5 lit., 254 tkm. Vrijedi pogleda�. Cijena 3.100 EUR. Tel: 091/520-5575

PRODAJEM FORD FOCUS

ST-sport registriran do 7 mj./2026. Tel. 095 858 1502.

POVOLJNO PRODAJEM RENAULT Thalia 1.4 2001. god., 170 tkm, u dobrom stanju, vrijedi pogleda�, cijena 850 eur. Info na mob. 095/897-8843

KUPUJEM AUTO I TRAKTORispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. info na mob. 098/777-095

PEUGEOT 2006 registr. do 7/2026., crveni metalik, 75 tkm, kao nov, prodajem ili mijenjam za skuplji. Info na mob. 098/997-3689

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM PLUG dvije brazde OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten, sijačica za kukuruz Olt i traktorsku bočnu kosu. Mob. 097/728-9476

PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa, rasipač umjetnog gnojiva i trupac hrasta 7x1m. info na mob. 097/6046109

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121

KUPUJEM parcelu/voćnjak/vinograd/kuću u bregima. Info na mob. 095 505 2760

ELEKTROINSTALACIJE ELEKTRO HLAPČIĆ j.d.o.o. - pouzdana izvedba el. instalacija za vaše objekte u novogradnji i adaptacijama stambenih i poslovnig prostora. Info na tel. 040/635-056, 098/379-945 ili na mail: hlapcic.boris@gmail. com

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/9317570

POSAO

MUŠKARAC TRAŽI POSAOmože pomoćni poslovi, košnja trave, sitni popravci ili bilo što drugo. Mob. 095/8165-206

POZNANSTVA

MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Poslati sms na mob. 095/3423-099

NEKRETNINE

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2

STUDENTI - centar Čakovca, 1. kat, dajem u najam 4 sobe, čajna kuhinja i 3 sanitarna čvora, EC/E. Info na mob. 098/426021

Prodaju se ČETIRI NOVA STANA u stambenoj zgradi ili zgrada izvedba srednji roh bau stanovi su veličine od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica F. Kuharića 14, u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095 858 15 02

KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/vikendicu u bregima. Info: 095 505 2760

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJE SE KUĆA u Štrukovcu na dobroj lokaciji. info na mob. 098/1600-415

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091 2861 121

PRODAJEM GRAĐEVINSKU PARCELU u G. Zebancu vel. 17x110 m na sunčanom dijelu, pogodno za gradnju vikendice ili kuće, voda i struja. Info na mob. 098/1600415

RAZNO

PRODAJEM: krevet 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje), umivaonik 55/45 cm s pipom za toplu i hladnu vodu. Sve novo, u pola cijene. Info na mob: 098/214107

PRODAJEM laserski daljinomjer, Wifi kameru, bežično zvono s prikazom na mobitel i solarni alarm. Sve povoljno. Upita� na mob. 095/816-5206

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

Lady Kao što joj ime govori Lady je zaista dama i to jako dobra i privržena. Slaže se sa svima, dijeli dvorište sa starim Solonom s kojim se voli igrati, obožava ići u šetnje i druženje. Već dugo čeka svoj dom. Potpuno je cijepljena, označena mikročipom broj 191035000229080 i kastrirana. Napunila je 4 godine. Nalazi se u Čakovcu i javlja na broj 091 8988 004.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Fiduz

je jako veseo, ak�van, zna�željan, drag i dobar pas. Voli ići u šetnje, doba rje na uzici, a oko vrata ima stari ožiljak, vjerojatno je živio na lancu. Možda negdje ima nekog tko ga želi kao člana obitelj i najboljeg prijatelja? Potpuno je cijepljen, označen mikročipom broj 191035000229051 i kastriran. Nalazi se u Čakovcu i javlja se na broj 091 8988 004

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

KUPUJEM stare stripove i stare razglednice Međimurja. Info na mob. 098 92 190 92

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM DRVENE BAČVE više dimenzija, cijepana drva i orahovo ulje hladno prešano. Info: 095 505 2760

PRODAJE SE TENDA dim. 3x2 m, bijelo-plava, nova, zapakirana; digitalni tlakomjer, bežični telefon, friteza te muške kožne crne cipele vel. 43. Info na mob. 098/91-58-640

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

800 eura. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038

PRODAJEM-RASPRODAJEM IZ KUĆE: vrlo povoljno, očuvane kao nove francuske krevete dimenzija 210 x 160/90 i 200 x 95/160 cm, tap.gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, ledenicu 120 lot i 200 lit, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, rodlin za plinske boce, donje kućište za vrtnu mot. kosilicu i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Mob. 091 57 27 670

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Smolković, 3 (1).a, OŠ Mursko

Jožek v soldačiju odhaja

Protuletje nam pomalem dohaja i si ljudi se mu veseliju samo Dorica je jako tožna jer Jožek v soldačiju odhaja.

Dorica ne zna kak bu s delom bez jega jer tre zemlje zasejati i preproviti i čuda drugoga dela na vrtu, polju i v hiži napraviti.

Dorica je išla i k Janošo šteri čuda zakoni pozna kaj bi morti nekaj dobroga napisal i kaj se Jožek s papera za soldačiju bi zbrisal.

Na kraju Janoš je ne mogel problema rešiti nikak a Jožek je v soldačiju moral iti sikak. Dorica je bila jako tožna jer bu z decom ostala soma z čuda dela, brigi i bez penez a Jožek bo joj dalko od doma.

Andrija Đurkin, 6. razred, OŠ Domašinec školska godina 2024./2025. Učiteljica Sanja Vebarić

Učenici 3.a razreda Osnovne škole Mursko Središće jako vole jesen, posebno kad je lijepo vrijeme, pa mogu u šetnju gdje skupljaju lišće i dive se prekrasnim jesenskim bojama. Sa svojom su učiteljicom Gabrijelom Purić od sakupljenog otpalog lišća izradili prelijepe sovice koje im sada krase učionicu.

Neki su i nacrtali stabla u šarenim jesenskim bojama, a iako imaju već puno posla s učenjem, na satu likovnog uvijek se odlično zabavljaju. Bravo za 3. a.!

Borna Vinković, 3. a., OŠ Mursko Središće Izak Hren, 3. a., OŠ Mursko Središće

Nea Kraljić, 3. a., OŠ Mursko Središće

Zala Rajf, 3. a., OŠ Mursko Središće

Maša

Središće

Roko Deban, 3. a., OŠ Mursko Središće

Jakov Mikolaj, 3. a., OŠ Mursko Središće

LAGANINI BAR

Laganini cheeseburger za one sa stavom

Savršen, kremasti i sočni cheeseburger preporuka je za obrok u Laganini baru u Galeriji Sjever

Cheeseburger je jedna od najpoznatijih i najomi ljenijih vrsta sendviča na svijetu. Nastao je kao va rijacija klasičnog hamburgera, ali s dodatkom sira koji se stavlja na toplo meso tako da se lagano otopi i stvori savršenu, kremastu teksturu. Glavni sastojci klasičnog cheeseburgera su:

- pecivo, najčešće mekano, ponekad posuto sezamom, - mljeveno meso, najčešće govedina - sir, najčešće cheddar, ali mo gu se koristiti i druge vrste poput gouda, mozzarella ili plavi sir, - dodaci poput zelene salate, paradajza, krastavaca, luka, kečapa, majoneze ili senfa.

Cheeseburger se prvi put pojavio u Sjedinjenim Američkim Državama po četkom 20. stoljeća. Posto je različite tvrdnje o tome tko ga je točno izmislio, ali jedno je sigurno – brzo je postao simbol američke brze hrane.

Danas postoji bezbroj va rijacija cheeseburgera: dupli,

trostruki, s dimljenom sla ninom, s različitim vrstama sira, pa čak i vegetarijanske ili veganske verzije.

Laganini bar u Čakovcu

Smješten u Galeriji Sjever, Laganini Bar osvaja moder nim, prozračnim interijerom i udobnim drvenim namje štajem, a svježina terasa s dječjim igralištem idealna je za opuštanje s prijateljima i obiteljima. Besplatan parking i dječje igralište čine ga odlič nom destinacijom za roditelje s mališanima

U Laganiniju možete ku šati salate, burgere, tortilje, hrskava krilca s domaćim krumpirićima, tople sendviči i hot‑dogove. Nudi se i asor timan pića: vrhunska kava, čajevi, domaći svježi sokovi i kokteli. Atmosfera u Laga niniju je „laganini“: opuštena, topla i prijateljska, idealna za pauzu, shopping ili druženje. Laganini Bar je pravo mjesto kada želiš ukusan, kvalite tan i lagan obrok u opuštenoj atmosferi. Bilo da tražiš brz, cjelovit ručak, osvježenje uz prijatelje ili chill kavu, Laga nini je pravo mjesto.

LAGANINI BAR ČAKOVEC

Svetojelenska 25, 40000 Čakovec T: +385 40 858 060

RECEPT: Odličan cheeseburger iz Laganini bara

Evo koji to sastojci čine cheeseburger iz Laganini bara tako ukusnim: y pljeskavica 150g y pecivo y cheddar sir y gauda sir y pečena slanina y svježa rajčica y zelena salata y kolutići mariniranog luka y ketchup y cocktail sos y prženi krumpirići

Evo kako se cheeseburger priprema:

Na ulju ispecite plje skavicu, toliko da poprimi lijepu crvenkasto smeđu boju izvana. Pecivo pre polovite i također malo prepecite na ulju da bu de toplo. Na pecivo stavite umak, salatu, sir gauudu, pljeskavicu, sir cheddar, luk, krastavce, rajčicu te zelenu salatu i na kraju ketchup i drugu polovicu peciva. Krumpiriće pržite u dubokom ulju i poslužite uz cheeseburger. U slast.

Simpatične djelatnice Laganini bara

Uz cheeseburger odlično pašu krumpirići

Sočni cheeseburger kušajte u Laganini baru

U KUHINJI s Aleks

Međimurski bolognese umak s domaćim sastojcima

U moju varijantu bolognese umaka, prerađenu na lokalni način - s domaćim začinima poput peršina i češnjaka, ponekad dodam i malo svježe paprike koja dodatno obogaćuje okus

Često pripremam bolognese umak, ali u svojoj prerađenoj varijanti koja se sviđa cijeloj mojoj obitelji. Koristim svinjetinu umjesto govedine, i to najčešće mljeveni but. Od povrća najviše volim svježu rajčicu i papriku, a kad nemam svježe, koristim gotov umak od rajčice. U moju međimursku varijantu bolognese umaka, prerađenu na lokalni načins domaćim začinima poput peršina i češnjaka, ponekad dodam i malo svježe paprike koja dodatno obogaćuje okus. (Slika 1.)

Luk se nareže na kockice za dinstanje, a vrlo je �ina i svježa paprika koja se na malo ulja prži zajedno s lukom, dok se ne dobije zlatno - žuta boja luka. Lijepo izgleda kombinacija crvene i zelene paprike, a neizostavan je i češnjak, koji stavljamo u jelo nešto kasnije, kad je luk pečen i kad je na redu meso. (Slika 2.)

Na pečeni luk u tavu ili lonac - svejedno je, stavim

Sastojci za “domaći” bolognese umak

• 300 g mljevene govedine ili svinjetine

• 2 veća luka

• 1 glavica češnjaka

• 3 do 4 svježe rajčice ili 250 ml umaka od rajčice

• 2 svježe paprike

• 1 žličica mljevene slatke paprike

• 1 žlica Vegete

• lišće peršina - u većoj količini

• ulje za prženje

• 1 žličica oštrog brašna po potrebi

• ribani parmezan

• tjestenina - špagete

mljeveno meso, te ga dobro promiješam kuhačom kako se ne bi stvorile grudice. Zatim dodam Vegetu, malo slatke mljevene paprike, te sve još jednom promiješam. Podlijem s malo vode, tek toliko da meso nije bez tekućine i dinstam desetak minuta. Zatim dodam češnjak i rajčicu. Ako koristim svježu rajčicu, ogulim je i narežem na manje komade, da se što prije skuha, a ako koristim umak, onda ga izlijem na meso i pomiješam. Meso se s povrćem kuha na jako laganoj vatri najviše pola sata. (Slika 3.)

Pred sam kraj, ako je umak previše vodenast, u jednu šalicu stavim malo oštrog brašna i pola decilitra vode, te to promiješam i ulijem u umak kako bi se zgusnuo. Zatim dodam listiće peršina. Sve zajedno ostavim da vri još par minuta i umak je gotov. Od tjestenine, uz ovaj umak najbolje su špagete, a moj osobni favorit od salata je zelena, iako jako paše i cikla. Po želji, umak se posipa ribanim parmezanom, a mogu se dodati i listići bosiljka. (Slika 4.)

ANA ŠKVORC iz Vratišinca

Kad pečem vjerna sam

Prhko tijesto odlično se stapa s reskim nadjevom od ribane kraljice voća

Piše: Aleksandra Sklepić

Pita od jabuka jedan je od nezamjenjivih klasika međimurske kuhinje, zbog čega ga, posebno u ranu jesen, čim počnu dozrijevati prve jabuke, naše kuharice rado peku. Najbolja je od domaćih jabuka ubranih u vlastitom voćnjaku, a njeno prhko tijesto odlično se stapa s reskim nadjevom od ribane kraljice voća. Kako pitu od jabuka peče Ana Škvorc iz Vratišinca, ispričala nam je u zabavnom razgovoru.

- Recept za pitu od jabuka donijela sam iz rodnog Miklavca, a riječ je o obiteljskom receptu koji sam naslijedila od mame Barbare. Mnoga jela koja još uvijek pripremam, kao i domaći kolači, pripremljeni su po našim kućnim receptima i ne mijenjam ih, jer su ti recepti za moju obitelj

Rajnski rizling vinarije

Jakopić

Ovaj tjedan u rubrici Vino tjedna predstavljamo izniman Rajnski rizling iz Vinarije Jakopić s područja Međimurja, Bregovite Hrvatske. Riječ je o vinu koje zorno prikazuje potencijal i terroir ovoga kraja, ali i umijeće vinara. Ovo suho vino krasi žuta boja s nijansama zelenih tonova, tipična za sortu, dok je u mirisu već na prvu loptu vidljiva njegova kompleksnost i zrelost. Na nosu je to sortni Rajnski rizling s aromama odležanog vina koje podsjeća na tercijarne karakteristike. Dominira dozrelo i blago prosušeno voće, obogaćeno primjesama agruma, što sve skupa doprinosi složenosti.

Vrlo bogata punoća tijela potvrđuje dojam dozrelosti, a zaokruženost i dugotrajnost u ustima osigurava lagana gorčina u završetku. Općenito, radi se o kompleksnom vinu koje se opisuje kao sočno, dinamično i izrađeno u modernom stilu.

Vino je provelo šest mjeseci na talogu u bačvama, a odležavalo je u inox-posudama i drvenim hrastovim bačvama, što je utjecalo na

savršeni. Modernije, kremaste kolače pečem po receptima koje sam dobila od prijateljica, kolegica na poslu, a danas i s interneta, ali kad su u pitanju domaći kolači, vjerna sam obiteljskoj tradiciji, ispričala nam je Ana.

Ana živi u Vratišincu od 1982. godine, kad se udala za svog, sada nažalost pokojnog, supruga Dragutina. Imaju kćer Kristinu i sina Gorana, zeta Borisa, snahu Jelenu i četvero unuka: Lenu, Roka, Saru i Iris.

Svoj radni vijek, pune 33 godine, Ana je provela u Tvornici čarapa Čakovec, gdje je bila direktorica proizvodnje. U mirovini je sada već jedanaest godina, ali slobodno joj je vrijeme ispunjeno: pjeva u pjevačkom zboru Vratišinec, voli vožnje biciklom, šetnje i boravak u prirodi. Većinu

njegovu strukturu i aromatsku dubinu.

Zbog svoje strukture i bogate aromatike, Rajnski rizling Vinarije Jakopić traži strukturirana jela, punog okusa, s izraženom zamašćenošću, tendencijom slatkoće i postojanošću aroma. Izvrsno se sljubljuje s tvrdim sirevima, crvenim i bijelim mesom, ali posebice dolazi do izražaja u kombinaciji s egzotičnim specijalitetima azijske kuhinje.

Odlično se slaže uz pljukance na temeljcu od škampa s maslacem, ukuhanim mangom i bijelim tartufom. Rižoto od povrća s kurkumom, curryem, paškim sirom, kruškom i hladno prešanim konopljinim uljem. Ovo kompleksno i bogato vino poslužuje se na temperaturi od 10 do 12 °C. (sh)

VINO TJEDNA

Piše: Aleksandra Sklepić

Za međimursku varijantu bolognese umaka koris�m svinje�nu i domaće povrće

Kombinacija luka, crvene i zelene paprike, te peršina savršen su temelj

Na pečeni luk i papriku dodam mljeveno meso, slatku papriku i dobro promiješam

Domaća varijanta svjetski priznatog umaka bolognese

pitu od jabuka,

obiteljskom receptu

vremena ipak najradije provodi s unucima.

Uz sve hobije, ljubiteljica je čitanja, a kako živi blizu škole, članica je Bibliobusa koji redovito dolazi zbog učenika, pa joj je to jako zgodno. Voli čitati sve vrste knjiga, a posebno putopise.

Kad je riječ o kuhanju, na kraju nam je rekla da joj je drago što i djeca i unuci vole domaća jela, poput trganci, prežgane juhe, pogača sa sirom, orasima i tikvama te domaćih štruca, pa je tako sigurna da se recepti koje je sačuvala od svoje mame neće izgubiti, već će nastaviti živjeti kroz mlađe generacije.

- Recept za pitu od jabuka donijela sam iz rodnog Miklavca, a riječ je o obiteljskom receptu koji sam naslijedila od mame Barbare

Recept za pitu od jabuka

SASTOJCI

ZA TIJESTO:

• 35 dag glatkog brašna

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

• 12 dag šećera

• 12 dag margarina

• 2 žumanjka

• 1 prašak za pecivo

• 2 žlice kiselog vrhnja (po potrebi i malo više)

ZA NADJEV:

• 1 kg jabuka

• 3 do 4 žlice šećera

• malo cimeta (1 ili ½ žličice)

• malo marmelade

PRIPREMA TIJESTA: Brašno, šećer, margarin, žumanjke, prašak za pecivo i kiselo vrhnje umijesiti u glatko tijesto. U slučaju da je tijesto previše tvrdo, dodati još žlicu ili dvije vrhnja. Tijesto razdijeliti na dva jednaka dijela, najbolje ih je vagati jer je tako točnije. Obje polovice tijesta zasebno umotati u prozirnu foliju i ostaviti pola sata da odmaraju u hladnjaku. Za to vrijeme može se pripremiti nadjev.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik: Senka Radiček iz Čakovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

PRIPREMA NADJEVA: Jabuke oguliti i naribati. Ostaviti ih kratko da puste sok, te rukama iscijediti višak tekućine, ali malo ostaviti da ne budu presuhe. Dodati šećer i malo cimeta, ovisno o ukusu, te žlicom promiješati. U pleh prosječne veličine koji smo premazali margarinom i posipali s malo brašna staviti prvi dio tijesta, razvaljan na veličinu pleha. Savjet kuharice: donji dio tijesta premazati s malo marmelade kako se jabuke ne bi odvajale od tijesta. Po tijestu rasporediti svu količinu naribanih jabuka, te prekriti drugim razvaljanim dijelom tijesta. Gornji dio tijesta izbosti viljuškom po cijeloj površini kako se gornja kora ne bi odvajala od nadjeva. Peći u pećnici koju smo prethodno zagrijali na 180 stupnjeva. Peče se od pola sata do četrdeset i pet minuta, ovisno o pećnici. Najbolje je pratiti kada pita dobije lijepu crvenkastu boju tijesta te kad se tijesto odvaja od pleha na stijenkama. Kolač ohladiti prije rezanja, a da bi bio savršen, posuti ga mljevenim šećerom.

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�.

Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.

Pita od jabuka po starom, obiteljskom receptu

Ana s pitom od domaćih jabuka

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

PROTULETJE NAM DOHAJA

Lucija Šubić – izložba akvarela inspirirana međimurskim popevkama

Otvorenje izložbe akvarela inspirirane međimurskim popevkama akademske slikarice

Lucije Šubić u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja 10. listopada 2025. godine s početkom u 18:00 sati

Piše: Tajana Vidović

Uovom ciklusu akvarela Lucija Šubić inspirira se međimurskim popevkama i njihovim motivima ljubavi, gubitka i cikličnosti života. Za popevku je karakteristično da u jedinstvenu cjelinu spaja tekst, melodiju i usmenu interpretaciju. Upravo je toj cjelovitosti umjetnica

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

težila u svojem serijalu, prenoseći njezin tradicionalni duh u nadrealistički likovni izričaj osluškivanjem stihova – Globoka si voda ti, Da ne miluješ človeka ftopiti, Vehni vehni �ijolica, Vuprem oči vu to nebo visoko, Ribica mi plava, On se nigdar ne zbudi. Umjesto ljudskih �igura, glavni akteri su ptice, ribe i predmeti iz svakodnevice koji preuzimaju njihove emocije. Autorica spaja vedre proljetne motive s tamnim, prigušenim tonovima pozadine, stvarajući intimne prizore na granici stvarnoga i nestvarnoga.

Šubić u svojem radu koristi automatizam – intuitivno stvaranje djela bez svjesne

Mjesto održavanja: Mul�medijalna dvorana u Riznici Međimurja

Trajanje izložbe: 10. listopada – 30. studenoga 2025.

Otvorenje: Petak 10. listopada 2025. u 18:00 sa�

Lucija Šubić rođena je 2000. u Čakovcu. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti (univ. mag. art.) u Zagrebu 2023. godine pod mentorstvom Duje Jurića. Članica je HDLU-a, HDLU-a Varaždin te HDLUM-a. Od 2019. godine sudjeluje na skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu te nekoliko samostalnih izložbi. Njezino stvaralaštvo obuhvaća različite tehnike s posebnim naglaskom na akvarel.

kontrole, potaknuta osluškivanjem popevki. Vjeruje da je cilj kreativnosti oslobađanje nesvjesnoga uma. Tim nadrealističnim promišljanjem preispituje odnos slikarstva, jezika i tradicijskih pučkih pjesmama iz Međimurja te gradi ponovnu konekciju s rodnim krajem. U suštini, nježno i ženstveno stvaralaštvo Lucije Šubić prožima diskretna mističnost koja na trenutak teži prema okrutnosti, ali

HOROSKOP

LJUBAV: Ako još tražite srodnu dušu, obra�te pažnju na osobe koje srećete na zabavama ili na sportskim priredbama. Netko vam je vjerojatno vrlo sklon i jedva čeka da to primije�te. Ako ste u vezi, vaš odnos bit će stabilan, a obje strane zadovoljne.

KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, postajat će sve jasnije da vi imate potrebna znanja i stručnost koja se sada traži. Mnogi će pokaza� na vas i reći kako ste baš vi osoba koju treba angažira�. Ali taj angažman neće doći glatko jer će treba� surađiva�.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite strpljivi.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Dobar ugođaj, vaša otvorenost i spremnost da izrazite ono što osjećate, te nakonost druge strane, učinit će vam ove dane ugodnim. Oni koji još traže srodnu dušu lako će se približi� svakoj osobi suprotnog spola. Bit će zanimljivo.

KARIJERA: Svoj poslovni interes polako ćete prebaciva� na proširenje svojih znanja i stručnih sposobnos�. Neki će se usavršava�. Sad će se, naime, ostvari� neki zakonski temelji da možete pokrenu� nešto u tom pravcu. Neki će zbog toga putova�.

ZDRAVLJE&SAVJET: Prvo sagledajte što imate, pa tek onda djelujte.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Prvi dio tjedna donijet će lijepe ljubavne događaje, a od sredine tjedna stvari jenjavaju. Vaše ljubavno raspoloženje bit će manje, prilike za poznanstva počet će se prorjeđiva�, a oni u vezama malo će se distancira� jedno od drugog.

KARIJERA: Pred vama je dobra prilika za razvoj karijere ili za usavršavanje u struci. Bez obzira na vanjske okolnos�, prihva�te ono što vam se nudi i krenite u osvajanje novih iskustava. Proširit ćete horizonte, a nešto ćete i zaradi�.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne trebate smanjiva� svoje kriterije.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Ako je dosad bilo praznina u ljubavi, ovih dana dočekat ćete bolje prilike. Baš tako će se polako i postepeno vaš privatni život poboljšava�, a onda će se i osmijeh polako vraća� na vaše lice. Nemojte ništa forsira� i sve će bi� dobro.

KARIJERA: Nova energija koju intenzivno osjećate potaknut će vas i na nova poslovna poduzimanja. Bit ćete spretni, konstruk�vni, otvoreni, žedni izazova. Lako ćete se poveza� s drugima, a posebno s onima koji rade u istom mjestu gdje i vi.

ZDRAVLJE&SAVJET: Uživajte u životu.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Sad vam je potpuno jasno da volite i da vas vole. Jedino što se pitate je dokle će to tako traja�. Ovo pitanje sada je suvišno, a vaše brige samo opterećuju sklad koji možete živje�. O vama ovisi hoćete li se okrenu� ka svjetlu ili ka tami.

KARIJERA: Činit će vam se da je sve u rukama drugih. Što je najgore, bit ćete u pravu. U ovom trenutku vi ne možete mnogo utjeca� na stvari, ali to ne znači da nećete moći kasnije. Da biste to dočekali spremni, nemojte se živcira�. Surađujte uz diplomaciju.

ZDRAVLJE&SAVJET: Izdržite.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Bit ćete zanimljivi drugima, zavodljivi, šarmantni i elokventni. Sve su to osobine kojima možete ostvari� ugodna poznanstva, a možda i mnogo više. Nemojte samova� jer su ovo vaši dani kad imate povećane šanse za ljubav.

KARIJERA: Na dnevni red dolaze ambicije. Bit će i onih koji će defini�vno prives� kraju jednu fazu svog rada. Nova očekivanja su na pomolu, ali za njihovo ostvarivanje trebat će postavi� i nove temelje.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite na sunce i u prirodu. Osvježit će vas.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Bez obzira na unutrašnju sigurnost i samopouzdanje, činit ćete greške u koracima. O vama i vašoj sposobnos� samokontrole ovisit će uspjeh u vašem privatnom životu. Potrudite se i dajte sve od sebe, ali pritom budite realni.

KARIJERA: Sve što je shematski sada vas sputava. Bit ćete u poziciji da se trebate prilagođava� novim programima i to najčešće onima koje su smislili drugi. Nemojte divlja�, nego prođite kroz to. Druga vam nema. Ako ništa, sazrijet ćete još više.

ZDRAVLJE&SAVJET: Istražite svoje talente.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Ako želite nekoga osvoji�, budite diskretniji. Ako ste u vezi, prešu�te kri�ku partnera. Drugi dio tjedna donosi bolje ljubavne prilike, ali ne još takve da biste se mogli razmaha�. Idite korak po korak, pa će i rezulta� bi� trajniji.

KARIJERA: Rado biste pokazali što znate, ali osjećate da još nije vrijeme za pokaza� sve adute. U pravu ste. Neke stvari doći će bolje do izražaja ako pričekate još samo malo. Zato ih zasad ostavite skrivenim, pa makar otrpjeli i poneku frustraciju.

ZDRAVLJE&SAVJET: Pred vama je dug put.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

objektivno slike zadržavaju suptilnu atmosferu. Uz to, sa svojom tehničkom sposobnošću nježnoga razlijevanja boje, akvarel joj omogućuje da uhvati sjetni i tajanstveni ugođaj. Kompletan ciklus rezultat je umjetničkoga istraživanja i eksperimentiranja autorice s vlastitim sjećanjima rodnoga kraja, nudeći publici univerzalan i poticajan slikovni doživljaj međimurskih popevki.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Vaga, Strijelac, Blizanac

LJUBAV: Ovih ćete dana ima� promjenjljiv vjetar kad se o ljubavi radi. Neka će se vrata otvara�, ali neka će se i zatvara�. Ponekad i istovremeno. Zato budite maksimalno otvoreni i budno pra�te svaku priliku. Treba prepozna� što se krije iza nje.

KARIJERA: Na poslu će vam uglavnom ići dobro. Štoviše, pojačat ćete kontakte i više se angažira� oko mladih suradnika. Neki će otvori� vrata novim osobama na poslu ili će oni sami bi� pozvani nekamo da rade. Izazovi će bi� svakodnevni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Imat ćete dovoljno snage za sve.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Činit će vam se kao da nije pravo vrijeme za ljubav. Bit ćete u pravu, ali i ovi dani mogu donije� nešto od razvoja ako definirate svoja ljubavna očekivanja. Zato se usredotočite na sebe i provedite malu unutrašnju inventuru. Preispitajte se malo dublje.

KARIJERA: Oni koji su se iskreno preispitali, znaju što im je čini� i krenut će �m smjerom. Oni koji nisu razmislili o sebi vjerojatno će se suoči� s posljedicama vlas��h ambicija i tek sad uviđaju gdje su pogriješili. To je korak prema naprijed.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite susretljiviji s ljudima.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Povremeno ćete osje�� poneku privatnu frustraciju ili prepreku za ljubav. Izdržite, a najviše zato jer ćete istrajanjem uvidje� koliko zapravo imate snage i koliko volite. Sve će se tako istopi� samo od sebe, a ostat će samo ono dobro.

KARIJERA: Čini se kao da će svanu�, ali nikako da to dočekate. Već vas hvata nestrpljenje da pokažete što sve znate. Još ovaj tjedan bit će potrebno nešto pripremi� ili dovrši�. Zato to učinite polako i sigurno. Kad su temelji dobri, kuća je čvrsta.

ZDRAVLJE&SAVJET: Zanemarite kri�čare.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Vaš privatni život ovih će se dana vrtje� oko vaših prijatelja. Kao da ćete zaboravi� da se može bi� i udvoje i potpuno ćete se predava� boravku u grupi. Vaša najdraža osoba mogla bi vam to zamjeri� i osjeća� se zanemareno.

KARIJERA: Da biste popravili ono što radite, morate se otvori� i više surađiva� s drugima. Stav da je netko sam po sebi dominantan nije dobar, a pogotovo ne kad to mislite za sebe. Poradite na vlas�toj analizi i sve će vam bi� jasnije, a onda i lakše.

ZDRAVLJE&SAVJET: Dobro je bavi� se sportom.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

Ljubav su zmislile �ičice vu šumi, 76 x 56 cm, akvarel na papiru

Gledajte i slušajte svog psa, pa ćete saznati kako se osjeća

Aleksandra Sklepić

U našoj rubrici Kućni ljubimci predstavljamo obitelji i njihove ljubimce, te pričamo lijepe priče o prijateljstvima koje ljudi sklapaju sa svojim životinjama. Za ovaj smo broj pripremili nešto drugačiju priču - bili smo na predavanju “Komunikacija pasa” koje je 2. listopada 2025. godine u Pučkom otvorenom učilištu u Čakovcu održala dr.sc. Irena Petak, poznata stručnjakinja za ponašanje i dobrobit životinja, s više od dvadeset godina iskustva. Da postoji interes za ovu temu, dokazali su nam i brojni posjetitelji predavanja koji su u dva sata trajanja predavanja mogli naučiti mnogo o komunikaciji pasa, te o tome kako poznavanje načina na koje psi komuniciraju može popraviti njihov odnos s ljubimcem ili ga dodatno obogatiti.

Emocije psa jednake su emocijama dvoipolgodišnjeg djeteta

Psi imaju, doznali smo iz predavanja, emocije kao djeca stara dvije i pol godine. Mogu osjetiti uzbuđenje, jad, zadovoljstvo, gađenje, ljutnju, strah i zadovoljstvo, a sve te emocije razviju prije nego

navrše godinu dana. Mnogi ljudi, ako zateknu svog štenca ili odraslog psa, kad im, na primjer, uništi cipele ili uneredi stan, pogrešno misle da pas osjeća krivnju zbog učinjenog. Krivnju, naime, psi ne mogu osjetiti, te je za svakog vlasnika bitno da to spozna - prilikom vikanja na psa ili kažnjavanja kako ne bi ponovio isto, pas osjeća samo strah. Isto tako, psi

ne osjećaju prijezir, ponos, ni sram.

Primarno osjetilo za pse je miris, a s ostalim životinjama najbolje komuniciraju putem tog istog osjetila. S ljudima komuniciraju putem signala koje ljudi mogu razumjeti, na primjer mahanjem repom, položajem ušiju, držanjem tijela, lajanjem, režanjem i cviljenjem. Naučili su i oponašati “smijanje” jer su kroz stoljeća boravka s ljudima shvatili da nas to

Da postoji interes za ovu temu, dokazali su nam i brojni posjetitelji predavanja koji su u dva sata trajanja predavanja mogli naučiti mnogo o komunikaciji pasa, te o tome kako poznavanje načina na koje psi komuniciraju može popraviti njihov odnos s ljubimcem ili ga dodatno obogatiti

Pseći je osjet mirisa jači od ljudskog sto tisuća, do milijun puta

Fascinirala nas je činjenica da psi mogu osjetiti miris 12 metara ispod zemlje. Da bi posjetiteljima predavanja dočarala snagu psećeg njuha, predavačica je koristila odlične i zanimljive usporedbe: psi mogu otkriti mirise na način kao da otkriju da je u količini vode koja bi ispunila dva olimpijska bazena otopljena jedna žličica šećera.

Prepoznavanje govora tijela psa

Da bi vlasnik mogao odgojiti sretnog ljubimca psa, vrlo je važno prepoznati signale koje nam pas odašilje, a oni su vrlo često vidljivi iz njegovog držanja. Pas koristi takozvane “smirujuće signale” koje koristi za komunikaciju stresa, ublažavanje napetosti i sprječavanje sukoba s ljudima ili drugim psima. Smirujući signali uključuju oblizivanje usana, zijevanje, okretanje glave, njušenje tla i tresenje cijelim tijelom, podizanje šape, pokazivanje bjeloočnica, okretanje glave u stranu da se izbjegne kontakt

očima, te dahtanje. Zbog toga je za vlasnike jako važno da prepoznaju signale stresa kod svog ljubimca, kako bi mogli na vrijeme ukloniti ili smanjiti uzročnike stresne situacije. Ne smije se nanositi mirise na pse

Da bi pas bio potpuno opušten i sretan, važno je ne ga zbunjivati. Jedan od čestih, nenamjernih načina zbunjivanja psa je nanošenje mirisa, što je vrlo popularno u modernom svijetu. Pas “svoje ja” ima upravo zahvaljujući svom jedinstvenom mirisu, te kad on nije takav na kakvog je navikao, postaje dezorijentiran, te kao da izgubi svoj identitet u životinjskom svijetu, ispričala nam je predavačica.

Psi ostavljaju svoje poruke pomoću mirisa - mokrenjem, defeciranjem i grebanjem šapama, te na taj način precizno komuniciraju s drugim psima i ostalim životinjama s kojima se susreću.

Njuškanje je za pse, kao surfanje internetom za ljude

Našeg će psa više usrećiti pola sata šetnje i njuškanja, nego hrpa poslastica ili cjelodnevna igra u dvorištu. Njuškanje je

za pse, kao surfanje internetom za ljude. Oni njuškanjem dobiju bezbroj zanimljivih i njima zabavnih informacija koje im služe kao razonoda i poticaj. Ako psu oduzmemo njuškanje, to je isto kao da čovjeku stavimo povez preko očiju, jer kroz njuh psi dobivaju najvažnije informacije potrebne za njihov razvoj i život.

Nemojte vikati na svog psa

Psi jako dobro čuju - na njih ne treba vikati, otkrila nam je još jednu zanimljivu činjenicu dr.sc. Petak. Čuju nas i kad šapćemo, a mogu čuti puno više frekvencije nego ljudi. Kad bismo laički saželi ovo zanimljivo i korisno predavanje u nekoliko savjeta, ono bi glasilo ovako: psi govorom tijela pokazuju kako se osjećaju, a na nama je da prepoznamo signale i da se, u ophođenju s našim čupavim najboljim prijateljima ponašamo u skladu s njima. Gledajte i slušajte svog psa, pa ćete znati kako se osjeća. Nadamo se da će svi posjetitelji predavanja ove dragocjene savjete uspjeti u praksi upotrijebiti kod komunikacije sa svojim psom, te da će u našem kraju biti još ovako lijepih i zanimljivih stručnih predavanja.

Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

Piše:

Dr.sc. Irena Petak, stručnjakinja za ponašanje i dobrobit životinja održala je vrlo zanimljivo predavanje

Posjetitelji predavanja naučili su zanimljive činjenice o komunikaciji pasa Psi su se naučili “smijati” kako bi razveselili nas ljude

HUMOR & SATIRA

Pripremio: Dražen Jergović

HUMORESKA

Za ne povjerovati

Otkako je hrvatska inteligencija odlučila da više ne nasjeda na Vladine priče kako će nam uskoro mana padati s neba i uvjeravanja da živimo bolje kad živimo lošije, širom su se otvorile rupe na Perecu. One izbjeglice koje su kroz vodu i blato, pa šumama i gorama “prošpartali” kroz Lijepu njihovu a Dragu našu, sada kulturni Nijemci i Austrijanci vraćaju nam zrakoplovima natrag. Istovremeno u stilu uvoza svega i svačega, uz bogatu proviziju već dugi niz godina, počeli smo evo uvoziti i ljude. I to ne svakakve. Sirotinju iz Nepala, Filipina, Pakistana, Indije... dobro, tu su i Ukrajinci, ali oni nam zahvaljujući donacijama Vlade više dođu kao investitori nego priučena radna snaga. Vlast zadovoljna, smanjio se broj nezaposlenih Hrvata i Hrvatica (Irska, Njemačka, Italija...) a povećao broj zaposlenih mahom iz Azijskih zemalja. Normalno, kao i uvijek privatnim inicijativama (600 agencija) koje ubiru lovu, a dobrodušna država im milostivo plaća troškove egzistencije i školovanja, pa stranci prije nego postanu domaćini, marljivo uče problematičan hrvatski jezik, čiju gramatiku ne poznaje ni 4/5 Hrvata, skupa sa mnom. Međutim, vrag ne miruje, mora bit da su se dočepali nekih knjiga pokojnog ideologa samoupravljanja druga Edvarda Kardelja. Po svemu sudeći iz kontejnera su iščupali Samoupravljanje i društvena svojina, Pravci razvoja političkog sistema socijalističkog samoupravljanja, Snaga narodnih masa... i mnogi od njih krenuli su sa novim saznanjima starog zaboravljenog autora, put nove domaje. Ovih dana se čudimo gledajući vijesti i čitajući s portala: “Glavni grad Nepala je u ponedjeljak i utorak bio poprište nasilnih protuvladinih prosvjeda zbog korupcije u kojima je, prema najnovijem policijskom izvješću, poginula najmanje 51 osoba, a stotine su ozlijeđene. U neredima je zapaljena zgrada parlamenta a ministri su bježali kao onaj umjetni zeko na psećim utrkama.” - Nakon trodnevnih pregovora, bivša predsjednica Vrhovnog suda, 73-godišnja Sushila Karki, brzim je tempom započela svoj mandat na čelu privremene vlade obećavajući nešto u spomen na Kardelja, pa su na ulicama Katmandua, sada uglavnom bez policijskog sata, oklopna vojna vozila i tenkovi manje vidljivi, a metalne rolete trgovina podignute, prenosi AFP. Štandovi na tržnici ponovno su otvoreni za kupce, a hramovi za njihove štovatelje. Kako nisu samo Nepalci shvatili Kardeljeve poruke, upalila se lampica i Filipincima. Njih nekoliko, put pod noge i čitamo –“Dosad najveći prosvjedi na Filipinima.”

- Prosvjedi u Manili – kojima je, prema riječima organizatora, prisustvovalo otprilike 130.000 ljudi – dosad su najveći prosvjedi na Filipinima, a održani su zbog skandala koji je izbio otkako je Marcos Jr. u srpnju naredio istragu spornih projekata, javlja DPA. “Ranije ovog mjeseca, gotovo 30 zastupnika, te dužnosnika Odjela za javne radove i autoceste (DPWH) optuženi su za primanje mita u gotovini. Financijski gubici procjenjuju se na 1,75 milijardi eura između 2023. i 2025.”

Pitate me što je s Indijom i Pakistanom? Da čitate između redaka shvatili bi kakav je utjecaj na hrvatske Indijce i Pakistance izazvala Kardeljeva knjiga Socijalizam i rat. Zaratila dvije nuklearne sile, a onda, srećom, obje su strane shvatile suštinu sadržaja. Da mi je nekako doturiti Kardelja do Amerike i Izraela, iako ruku na srce o njegovom liku i djelu puno manje znam nego neki na vrlo, vrlo visokim položajima u ovoj našoj autističkoj domovini. Emil Strniša

EPIGRAM

Ljudska i stočna bolest

Stoku se mora štititi od bolesti plavog jezika, a ljude treba globiti zbog zla i duga jezika! Mladen Vuković

AFORIZMI

Pravni lijek i nema neku učinkovitost, puno je učinkovitija �inancijska injekcija.

Često zaglibe oni koji se povode za onima za kojima se diže prašina.

Puno je starih rodoslovnih stabala posjećeno za potrebe izgradnje novih društvenih sustava.

U bespućima politike najmanje se koristi moralni kompas. Mijenjam termin specijalističkog pregleda 16. 12. 2026. za godinu dana ranije, uz nadoplatu.

Slavko Kenđelić

Roditelji su im krema HDZ-a, a djeca EU generacija!

Vozačice su slične mom suprugu: odmah jurnu poslije crvenog!

Moj susjed je drvodjelac, a ja mu kod supruge popravljam – bravu!

Najgore što se čovjeku može dogoditi je da izgubi – put! Mali ljudi imaju velike apetite. Velimir Karabuva

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Miran i ugodan kraj tjedna

VREMENSKA SLIKA: Početak listopada nam je donio nisku temperaturu pa je većina kućanstava ozbiljnije otvorila sezonu grijanja, a bilo je i prvog mraza. Nakon nekoliko suhih i sunčanijih dana, prošlu nedjelju je ponovno ozbiljnije zakišilo uz pad dnevne temperature, a u Gorskom kotaru i Lici je bilo i snijega. Malo toplije i ugodnije vrijeme se sad nastavlja do ponedjeljka, a zatim bi trebalo opet postupno zahladiti. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak ujutro mjestimična magla, ali će danju biti suho i djelomično sunčano. Jutro prohladno s temperaturom od 6 do 9°C, ali danju će zatopliti na ugodnih 20-ak Celzijevih stupnjeva.

Neke bitnije promjene vremena nema ni za vikend. Suhi i mirni dani s ugodnom temperaturom. Jutra će biti friška uz

mjestimičnu maglu, ali danju ćemo imati puno sunca pa će sukladno tome i temperatura zraka narasti na vrlo ugodnih 19 ili 20 Celzijevih stupnjeva. Idealno vrijeme za boravak i planove na otvorenom. Iskoristite lijepi vikend jer je pitanje hoće li nam se ove godine više poklopiti ovako povoljno i ugodno vrijeme u danima vikenda.

Vjerojatno će slično početi i sljedeći tjedan. U ponedjeljak uglavnom mirno, većinom suho i ugodno u temperaturnom smislu s još uvijek dosta sunčanih razdoblja pa će i temperatura ostati slična onoj za vikend ili samo stupanj-dva niža jer će početi lagani sjeverni vjetar.

Promjena vremena izvjesna je tijekom utorka kad će biti oblačnije i hladnije uz umjeren i jak sjeverni vjetar. Moguće je i malo kiše, ali zasad izgleda zaista malo i lokalno.

Što jesen

donese, zima odnese

Jutarnja temperatura bez veće promjene, ali dnevna će se primjetno sniziti pa počinje novo hladnije razdoblje. U srijedu se onda nastavlja prohladno i vjetrovito vrijeme uz umjeren sjeverac. Bit će oblaka, ali su moguća i sunčana razdoblja tako da će dan ipak proći sasvim u redu. Čini se slično i u četvrtak. Hladno jutro, a danju izmjena oblaka i sunca uz maksimalac između 12 i 15°C.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 9.10.2025.)

• 9. listopada 189. godine povodanj u Bolu i Murvici na Braču - dvoje poginulih

• 11. listopada 1979. godine u Splitu tuča promjera mandarine

• 13. listopada 1964. godine tuča veličine jajeta prekrila Dubrovnik

• 14. listopada 1755. godine u Švicarskoj vrlo jak vjetar, crvena kiša, u Alpama pao crveni snijeg

VICOTEKA MOZGALICA

Svinja

Držao čovjek patku i uđe u prodavnicu. Prodavač kaže:

- Lijepa neka svinja.

Čovjek kaže:

- Nije svinja nego patka!

Prodavač kaže:

- Ne kažem tebi, nego patki.

Svadba

Poslije svadbe kaže majka svojoj kćerki:

- Kćeri, nakon devet mjeseci možda ćeš biti majka!

- Šest, mama šest!

Smrt

Chuck Norris je umro prije 20 godina. Smrt nije skupila hrabrost da mu to kaže.

Zatvor

Kakva je razlika između društvenih mreža i zatvora? Nikakva. Sjediš, gubiš vrijeme i pišeš po zidu.

Bušilica

Priča Mujo Hasi:

-Zamisli, susjed mi pozvonio u tri sata ujutro na vrata! -Toliko sam se preplašio da mi je čak i bušilica ispala iz ruku!

- pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

Rješenje mozgalice objavljene u broju 1568. pronađite na stranici 21.

SKANDINAVKA

Rješenje tematskih pojmova križaljke iz prošlog broja: Dan Hrvatskog sabora, Osmi listopad

Zakaj grad Čakovec dela na ljuckomo?

Nesam niti znal da mi prinas v Čakovco imamo građane prvog i drugog reda, a građani drugoga reda so poduzetnici i gospodarstvenici šteri delajo vu čakoskoj robnoj hiži Međimorka. Neso oni sam građani drugoga reda nek so interesna skupina štera oče zeti grado i građanima svoje zemlište na čakoskomo Trgo Republike, zemlište štero je okoli Robne hiže i štero je navek bilo od gazdi robne hiže. I ve me vi pitate kaj oče tua interesna skupina? Oni očejo kaj se dospomenejo z čakoskom grackom načelnicom Ljerkom Cividini i z grackim ocima, očem reči, očejo kaj bi za to zemljo dobili tuliko penez kuliko tua zemlja na glavnomo čakoskomo trgo i vredi. Nikak ne razmem zakaj je tu došlo do svaje, zakaj je tua zemla, te devecto kvadratlinov, došlo na sod? Gradonačelnica nam je sima lepo rekla kak je ne bilo zakonskih propusta dok si je grad v gruntovnici prisvojil to zemljo, ali zakaj je onda interesna skupina dala to na sod i gle vraga, sod je presodil i grad je dobil spora, ali mora interesnoj skupini (čitaj: gazdima placa), štera je zgubila soda, platiti cirka 250 jezer ojerov i to cirka 160 jezer za plac, a ovo drugo so stroški suckoga postupka i kamate. Kaj vam nek rečem, mene so odnavek vučili da on šteri plača on je zgubil soda. Tak mi je rekla i teca Franca. Ali kak zgledi prinas v Međimorjo, v Čakovco je to nekak drugač.

Kak dugo bode

Međimorka zaprta?

Grad i Međimorka so još navek na sodo i to na onomo visokomo, a grad je več potpisal ugovora z �irmom štera je dobila posla na natječajo, a ve ne znati kak bode to zišlo, očem reči, kak bodo građevinari delali i rovali po ljuckomo hataro (čitaj: grunto). I još nekaj, interesna skupina je najgerek kak bode dugo trajalo to lišpanje glavnoga čakoskoga trga. Si pripovedajo, a tak i v ugovoro z građevinarima piše da te posel bode trajal 330 dni, a neje nišči rekel kakši so to dnevi je li so to obični dnevi ili pak radni? Najte me krivo razmeti, ali ne verjem da so građevinari vu dneve rovanja i lišpanja trga računali oliti prebrojili sobote, nedele i ostale državne svetke, a dok se to zbroji unda to dojde debelo prek leto dni. Pitam vas, a i sebe, od čega

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Gradonačelnica je za građane, a poduzetnicima ostaja zamjenica!?

bodo živeli poduzetniki, trgovci i jive familije to leto (a i duže) dok ga ne bode kupcov, ne bode posla, ne bode prometa, ne bode penez niti za najam, a kamoli za plače i ostale stroške. Kak smo zazvedili od interesne skupine prek dvjesto težakov v robni hiži i jive familije bodo duže od leto dni delo zobe na klin ili je mortik grad Čakovec i gradonačelnica Cividini planerala v stroške rekonstrukcije trga i plače poduzetnikov i težakov v Međimorki? Najbrž gracki oci mislijo na se?

Međimorka nikomo ne treba!?

Gracki oci, a i si okoli jiv, dobijo svoje plače, i to ne male, čim mesec mine, a poduzetnici v Međimorki si morajo nejpredi zaslužiti plače ak jiv očejo dobiti. Nišči jim ne davle plače ak si jiv ne zaslužijo. Ve kupci steška dohajajo v Međimorko jerbo je grad naheznul velike drvene kioske pred ulazna vrata, a dok bodo građevinari počeli kopati i rovati po Trgo unda ne bode nišči došel jerbo ne bode mel kud dojti i kaj bode drugo preostalo poduzetnicima (čitaj: privatnoj interesnoj družini) v Međimorki nek kaj i oni obesijo zobe na klin. Kuliko vidimo Međimorka nikomo ne treba jerbo ga dosti štacunov na se štiri strane sveta okoli Čakovca, ali ak je več tu, a tu je duže od četrdeset let, unda i grad mora pomoči kaj ostane kak onima šteri prodavlejo tak i onima šteri kupuvlejo. Još nekaj, neje baš lepo od gradonačelnice kaj se špotari z privatnom interesnom skupinom z Međimorke jerbo te poduzetnici punijo gracko kaso: plačajo komunalno naknado, vodno naknado, spomeničko rento, a i porez od pro�ita ide v gracko kaso. Težaki Međimorke plačajo i grackoga parking placa. Morate priznati, dok to se skup zbrojite nabere se čistam kreden kupček ojero saki mesec. Pak se z tem bormeš gradonačelnica nej smela zbrčkavati. Kuliko sam mel za čuti predi izborov je govorila kak ona bode gradonačelnica sim građanima i sim poduzetnicima, a ve se vleče �krej od poduzetnika z interesne skupine.

Kaj je to interesna skupina?

Pita me teca Franca kaj je to interesna skupina? Kak me je več teca pošteno pitala tak joj moram pošteno i pojasniti kaj bode i ona znala. Znate več da teco imam jako rad makar je saki den se bliže desnomo miholjanskomo brego, ali još navek me kontrolera dok premišlavlem.

Neso interesne skupine sam poduzetnici z Međimorke šteri očejo nekaj kaserati na placo šteri je jiv duže od četrdeset let i šteroga so si oni črez tulikša leta zaslužili i ak oni gledijo za svoj žep unda je ne dobro. Interesna skupina so i sake fele športaši od labudoritašov prek rokometašov, košarkašov i tak dale. Interesna skupina so i BBB kibici Dinama. Ruon tak so interesna skupina i kibici Ajduka Torcida. Interesna skupina so i krčmari, šteri nam se dražeše prodavlejo pijačo jerbo jim je v intereso kaj bodo čim vejč zaslužili, a i mi pijanci smo interesna skupina, šteri imamo čistam kontra interese od krčmarov jerbo se mi očemo napiti, ali to čim faleše. I kaj ne bodem dale nabrajal interesne skupine, ljude šteri imajo iste interese. Ruon tak je čakoska gradonačelnica v interesnoj skupini z svojim partiskim i stranačkim pajdašima šterima je interes kaj čim duže ostanejo na vlasti. Čim duže, jeden, gva, tri ili pak još vejč mandatov. I zato političari predi izborov govorijo jeno, posle izborov čistam drugo, a dok imajo interesa unda delajo čistam treće ili pak nekaj ono kaj jim paše. I zato ne razmem zakaj političari (čitaj: čakoska gradonačelnica) štera ima svoj politički interes za šteri je jako dobro plačena pobira na red poduzetnike z druge interesne skupine, šteri se borijo za svoj posel, za svoje plače. Neje le�ko dok te interesi ido jeden protiv drugih, ali tre vu sakoj "borbi" biti korektan i boriti se za svoj interes u granicam fer pleja, a ne iti na protivnika đonom kak to dela čakoska gradonačelnica. Nejleži je na drugoga z prstom kazati, ali nesmeti pozabiti niti ono biblijsko: nek hiti kamena prvi on šteri je bez greha.

I još nekaj…

Ak bode grad Čakovec sam platil preuređenje glavnoga trga, a to je cirka 3 i pol milijonov eura unda bi gradonačelnica trela podnesti ostavko jerbo ak je za štiri leti (kuliko se svadi z Međimorkom) ne mogla to rešiti unda je ne tak dobra gradonačelnica kak nam se do ve kaže. Nebrem razmeti da gradonačelnica ima peneze v kasi, zna kaj tre kupiti unda ne razmem kaj tu sod ima za delati? A i interesna skupina je nudila nagodbo i sam so se trebali skupa sesti za stol i dospomenuti se. Pred 35 let je socijalizam odišel z Lepe naše i od unda se nebre grunt sam zeti jenomo gazdi i v gruntovnici prepisati na drugoga jerbo saki grunt ima svojega gazdo pak i jega tre nekaj pitati!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Psiholog Zorko oprostio se s “Damama i vitezovima”

Svi koji su imali sreću učiti od psihologa Davorina Zorka dugo će pamtiti njegov jedinstveni pozdrav: „Dame i vitezovi!“ Tim je riječima uvijek razvedrio razred i donio pozitivu. Poseban, srdačan i pun razumijevanja, trajno je ostao u srcima brojnih generacija. Kad je stigao u Međimurje, bio je jedini psiholog u našim školama. U Gimnaziji Josipa Slavenskog i Ekonomskoj školi u Čakovcu predavao je 25 godina s punim srcem i strašću, ostavljajući neizbrisiv trag. Profesore, sretno u mirovini! (sh)

KARIKATURA TJEDNA

Autor: Damir Novak