Međimurske novine 1256 prilog Plodovi međimurske zemlje

Plodovi medimurske zemlje POSEBNI PRILOG “MEĐIMURSKIH NOVINA”

Što zasaditi u dvorištu?

ELTA IZ ČAKOVCA:

Prodajemo i servisiramo sve poljoprivredne strojeve ČALOPEK STROJARSTVO IZ PUŠĆINA:

Radimo malčere za eko proizvodnju

KREŠIMIR MESARIĆ, VLASNIK RASADNIKA KESTENA:

Kesteni su nova profitabilna kultura

RAJKA ČEKUNEC IZ NEDELIŠĆA:

Recepti za slatku zimnicu

PRO-ECO IZ NOVOG MAROFA:

Najbolja organska gnojiva za trajne nasade

Foto: Zlatko Vrzan

AKTUALNA PONUDA U VRTNOM CENTRU IVA:

2

Plodovi medimurske zemlje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KAKO OČUVATI OKUSE I MIRISE PLODOVA ZEMLJE ZA CIJELU GODINU

11. listopada 2019.

Zimnica nisu samo kiseli krastavci i paprika, već i pekmezi, marmelade, sokovi, sirupi, slatko, kompoti, sušeno voće, voćni čips, smrznute jagode, borovnice, ribizl, maline, kupine, šljive, pa i voćni likeri i vina….

N

ema našeg mjest a ili g rada koji ovih dana ne organizira manifestaciju kojom se ljudi zahvaljuju za plodove zemlje i plodove jeseni. Na tim jesenskim svečanostima izložbeni štandovi naprosto stenju pod težinom flaša i flašica pekmeza, marmelada, raznog ukiseljenog povrća, sokova i sirupa. Isto tako, pred oči javnosti slažu se vrećice s lješnjacima, orasima, sušenim voćem, ali i svježim plodovima jeseni.

Drugim riječima, nema toga čega nema. Vrijedne ruke sve su to spremale s puno ljubavi i strpljenja za svoju obitelj, prijatelje, rodbinu, ali i zainteresirane kupce.

U svaku tu flašu ili flašicu, odnosno staklenku uloženo je mnogo truda ne samo kod pripreme, već i tijekom cijele sezone od rasta, razvoja do branja i biranja recepture kako te fine domaće namirnice sačuvati za dane kada mine njihova sezone ili pak dane kada stisnu minusi i osim snijega i leda priroda neće nuditi ništa više.

PLODOVI ZEMLJE SPREMAJU SE CIJELE GODINE

Iako se manifestacija zahvale za plodove zemlje uvriježeno obilježava u mjesecu listopadu, zemlja nam plodove donosi tijekom cijele godine, naročito danas kada svaki iole ozbiljniji vrtlar ili

povrtlar ima plastenike i staklenike. No, ljudi su sve više pobornici tzv. zdrave hrane te kupuju i jedu svježe sezonsko povrće i voće. Stoga se sve više sije i sadi domaće povrće, koje se, naravno, ne stigne pojesti ili podijeliti.

Naime, tijekom kasnog proljeća, cijelog ljeta i jeseni do prvih mrazeva vrtovi su nam puni, te čovjek ne zna što bi prije ubrao i pojeo. Javljaju se viškovi svega i svačega jer upravo i ima svega i svačega.

Upravo ti viškovi, prava su riznica ideja za zimnicu, odnosno spremanje hrane, najčešće za duge zimske dane.

Jer tko se ne bi htio počastiti, primjerice u prosincu finim cheesecake-om s borovnicama ili ribizlom, kompotom od trešanja ili pak palačinkama iz kojih curi fini, narančasti pekmez od marelica. Naravno, reći će mnogi, pa svega toga ima u trgovinama i zašto se onda mučiti doma. Istina, čemu muka kad samo treba otići do najbližeg trgovačkog centra i odabrati. Pravi znalci i sladokusci će reći da to nije to te da se domaći pekmez nikad neće i ne može mjeriti s industrijskim. Osim toga, do trgovine treba doći i koliko puta se dogodilo da se baš tada nikome nije dalo izaći iz kuće po pekmez, kompot ili smrznuto šumsko voće ili baš tada u najbližoj trgovini nije bilo primjerice pekmeza od marelice. Drugim riječima, kupovinu treba planirati, a kad se ima doma pri ruci, može se kombinirati i

Najbolje i najfinije je kad si čovjek nešto spremi i pripremi sam doma i po svom guštu odredi slatkoću, kiselost, gustoću ili pak kombinaciju voća

po nekoliko okusa pekmeza u palačinkama, buhtlama ili bilo kojim drugim kolačima. Čak štoviše, uvijek se mogu isprobavati novi okusi i nove kombinacije.

No, najviše od svega toga, najbolje je i najfinije je kad si čovjek nešto spremi i pripremi sam doma i po svom guštu odredi slatkoću, kiselost, gustoću ili pak kombinaciju voća.

Jer, naime, zimnica nisu samo kiseli krastavci i paprika, već i pekmezi, marmelade, sokovi, sirupi, slatko, kompoti, sušeno voće, voćni čips, smrznute jagode, borovnice, ribizl, maline, kupine, šljive, pa i voćni likeri i vina….

Shodno vremenu njihova dozrijevanja, voće se sprema pa uživa u njemu tijekom cijele godine.

JESEN STIŽE DUNJO MOJA

Kako je sezona velikog dijela našeg domaćeg, autohtonog voća već završila, oni koji ga spremaju već su napunili svoje zamrzivače te popunili police s punim staklenkama.

Nema više bobičastog voća, marelica, šljiva, trešanja i višanja, pa se jedino može konzumirati svježe grožđe, jabuke, kruške. Trenutno je vrijeme dozrijevanja mirisnih, žutih dunja koje su ujedno i predzadnje voće. Dok su naši stari uživali u mirisu dunja na ormarima ili su stavljali nekoliko kriški u zelje koje se kiselilo, dunja je voćka koja je puno više od toga.

Kompot, džem, slatko, sir od dunje samo su neki od načina njene pripreme i čuvanja o kojima nam je ispričala Rajka Čekunec iz Nedelišća. Njena obitelj bavi se, naime, proizvodnjom domaćih džemova i pekmeza od mnogih uobičajenih i neobičnih vrsta voća. Imaju svoj voćnjak pun raznog voća pa se u njezinoj kuhinji počenje kuhati u sezoni jagoda sve do sezone limuna, naranči i mandarina.

- Nema te voćke koja se ne može preraditi, poručila je odmah na početku našeg razgovora. Ja sam prerađevine počela raditi najprije za svoju obitelj, pa prijatelje i rodbinu da bi stigla do prerade i za tržište, odnosno placeve i sajmove. Služim se isključivo starim receptima svoje mame i bake, inspiraciju znam potražiti i na internetu, a i sama volim isprobavati nove okuse i načine pripreme. Jednom riječju, volim eksperimentirati.

(Vlasta Vugrinec)

Rajka Čekunec bavi se proizvodnjom domaćih džemova i pekmeza od mnogih uobičajenih i neobičnih vrsta voća

Svijet slatk Rajke Cek Ž Tzv. sir od dunje starinski je desert poznat pod imenom kitnkez i kotonjada

11. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Plodovi medimurske zemlje

3

Šarenilo jesenskih plodova

SIR OD DUNJE

ke zimnice kunec Princip kuhanja džema isti je za sve vrste voća

Pravo vrelo ideja sada vidi u dunji od koje je već napravila tzv. sir. Radi se o starinskom desertu poznatim pod imenom kitnkez i kotonjada.

- 4 kilograma dunja se opere, prepolovi i očisti od koštica. Kora se ne guli jer je prepuna pektina. Polovice se potom narežu na manje kockice, stave se u posudu za kuhanje i preliju vodom taman toliko da prekrije dunje. Doda se i malo limuntusa. Kuha se na laganoj vatri dok voda ne ishlapi. Tada se doda kilogram šećera i prokuhava 30tak minuta. Smjesa se potom sa štapnim mikserom spasira i sve se ulije u protvan na masni papir na debljine 1 - 1.5 cm te se ostavi sušiti. Svaka tri dana se okrene. Suši se po želji, odnosno želi li se tvrđi ili mekši sir. Nakon sušenja, sir se nareže na male komadiće koji se uvaljaju u mljeveni šećer (može i u kristal šećer, orahe, lješnjake, bademe…).

Sir se spremi u zatvorenu posudu te se dodaje list lovora za bolji miris i aromu, te tako može stajati i do druge sezone dunja.

Tko god da je ljubitelj kompota, složit će se da nema boljeg od dunje koji se priprema vrlo lako i jednostavno.

KOMPOT OD DUNJE

4 kilograma dunja se opere, očisti od koštica (kora se ne guli) i nareže, kako tko želi na kockice ili kriške, doda se voda, limuntus i stavi se kuhati s kilogramom šećera.

PEKMEZI I DŽEMOVI Kad su dunje kuhane, odnosno mekane, kompot se ulije - Osnovna je razlika u u vruće staklenke, poklopi i tome što se pekmez “peče”, preokrene radi vakuuma na a džem ili marmelada kuha, 5 minuta, i spremi se. pojasnila nam je naša sugovornica vječnu dilemu koju, DŽEM OD ZELENOG inače, svatko tumači na svoj PARADAJZA način. Najčešće pripremam džem, u koji, za razliku od Po pitanju džemova, voli originalnog recepta, doda- inovativnost i isprobavanje, jem puno manje šećera i pa se tako priprema za kuobavezno limuntus. Limun- hanje džema od zelenog patus služi u neku ruku i kao radajza kojeg njena obitelj, konzervans, ali i “čuva” boju naprosto obožava. voća. Primjerice, bez njega, - 4 kilograma zelenog džem od jagoda nakon 2-3 paradajza se opere, očisti, tjedna bi posmeđio i samim sitno nareže i stavi se kuhati time izgubila bi se ona karak- s malo vode. Kad zavrije, doteristična crvena boja jagode, da se kilogram šećera i kokaže Rajka. rica limuna. Kad je paradajz

Slatko od aronije s čokoladom kuhani, štapnim mikserom se sve propasira te se pune staklene flašice.

Tijekom isprobavanja i kombiniranja okusa, Rajka Čekunec postala je prava majstorica u spremanju još jedne vrhunske slastice u kojoj se uživa na žličice. Riječ je, naravno, o slatkom od aronije i čokolade za kuhanje.

SLATKO OD ARONIJE S ČOKOLADOM

Tijekom isprobavanja i kombiniranja okusa, Rajka Čekunec postala je prava majstorica u spremanju još jedne vrhunske slastice u kojoj se uživa na žličice. Riječ je, naravno, o slatkom od aronije i čokolade za kuhanje.

- Kilogram aronije kuha se na laganoj vatri s decilitrom vode. Pri tome treba polako miješati kako se bobice ne bi oštetile. U smjesu se potom dodaje pola kilograma šećera i 30 dkg čokolade za kuhanje. Može i mliječne, no onda je sve puno slađe. Kad se voda reducira, slatko se puni u vruće staklenke, poklopi i preokrene kako bi se stvorio vakuum te se spremi.

SLATKA ZIMNICA I OD POVRĆA, ZAČINSKOG BILJA PA ČAK I MASLAČKA Slatka zimnica ne mora biti nužno od slatkog voća.

Sokovi se primjerice mogu raditi i od bazge, mrkve, cikle, bundeve, koprive, mente, melise, maslačka….Kad smo već kod maslačka, od njega se pravi i tzv. med, pekmez i džem. Tikve su također zahvalne i za džemove. Mrkva se može prerađivati sama ili se kombinira s jabukom, kruškom…

Kako su se i citrusi ustalili u Međimurju, uz popularnu limunadu ili sok od naranče, sve se češće, i to voće, zna naći samo ili u kombinaciji s jabukom u marmeladi. Kivi također koji svoju popularnost, uz pekmez, stječe i uz liker. Ma, uopće nije upitno koja je vrsta namirnice, kako je prerađena, s čime je kombinirana. Bitna je samo ideja i želja za isprobavanjem okusa, korištenjem domaćeg voća i povrća i najviše, uživanje u okusima ljeta i jeseni i tijekom dugih, hladnih zimskih mjeseci.

4

Plodovi medimurske zemlje

11. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRO-ECO d.o.o.

Najbolja organska gnojiva za vaše trajne nasade

D

olaskom jeseni počinje pravo vrijeme za jednu od najvažnijih agrotehničkim mjera - gnojidbu trajnih nasada. Pravovremenom i pravilnom gnojidbom održava se potrebna razina hraniva u tlu i ravnoteža među pojedinim hranjivim elementima neophodnim za normalan rast i razvoj kultura, a u tlo se vraćaju hraniva iznesena uslijed vegetativnog rasta mladica, izboja i korijena kao i razvoja plodova.

Ekološki uzgoj zahtjeva određene standarde te je dozvoljena isključivo uporaba organskih certificiranih gno-

jiva. Želite li svojim kulturama dati gnojiva s najvećim udjelom hraniva na tržištu, odaberite organska peletirana gnojiva tvrtke Pro-eco - vrhunske su kvalitete, namijenjena su profesionalnim korisnicima i hobistima, a s obzirom na odnos hraniva i samu cijenu gnojiva Pro-eco gnojiva imaju najnižu cijenu, jer visoki udio hraniva smanjuje količinu gnojiva koje se treba unositi u tlo.

Koje su prednosti gnojiva Pro-eco?

• hraniva se sporo otpuštaju što je osobito važno za dušik koji je vrlo nestabilan u tlu • ne degradiraju tlo

• ne zagađuju podzemne vode nitratima • popravljaju mikrobiološka svojstva i struktura tla te sadržaj humusa • već 7 - 10 dana nakon gnojenja hraniva su dostupna korijenu sadnice • hraniva se otpuštaju ravnomjerno, prema potrebama biljke >> ne dolazi do gubitka hranjivih elemenata ispiranjem ili fiksacijom u tlu, već ih biljka u potpunosti usvaja • gnojiva su u obliku granula čime su laka za rukovanje • posjeduju certifikate za organsku poljoprivredu

PRO-ECO d.o.o.

Varaždinska 40c, 42220 Novi Marof T: 042/408-560 M: 091/408-5060 www.proeco.hr Cilj gnojidbe je da sadržaj i količinu hraniva u tlu i u biljci održavamo u optimalnim vrijednostima čime potičemo bolji vegetativni i generativni

razvoj biljaka i kvalitetu plodova.

Veći sadržaj organske tvari u tlu ima višestruko povoljno djelovanje: u sušnim periodima na sebe veže vlagu i zadržava je u tlu, dok u uvjetima prekomjerne vlažnosti popravlja ocjeditost i prozračnost.

U Pro-ecu iz asortimana ILSA gnojiva pronađite različite formulacije NPK gnojiva Bioilsa 7:7:7, Proeco 5:10:10, Progress Micro 6:5:13, Enekappa 7:0:21, Granosano Evo 6:16:0.

U ponudi se nalazi i dušična prihrana Fertorganico 11, Fertil Supernova 12,5 i Ilsaneem. U asortimanu su i ekološka peletirana gnojiva StyriaFert austrijskog proizvođača Agro Power: StyriaFert N+, StyriaFert Veggie, StyriaFert Powerkorn, StyriaFert NP, StyriaFert NPK. Da bi se odredila optimalna količina gnojiva, formulacije i njihova kombinacija, svakako preporučamo napraviti analizu tla, a za više nam se informacija obratite s povjerenjem.

11. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Plodovi medimurske zemlje

5

SVE O KESTENIMA

Mladi nasad kestena u gustom sklopu

Veličina maruna lako se vidi kraj kovanice od 5 kuna

Stablo maruna u cvatu

Kostanj, kesten, marun, maron – žir bogova i simbol jeseni

U

Međimurju se berba pitomog kestena tradicionalno povezuje uz berbu grožđa i grupne pohode u šume gornjeg Međimurja, što čini veliko zadovoljstvo djeci i odraslima. Zamamni miris pečenih kestena može se osjetiti tijekom hladnih jesenskih dana na svim frekventnim točkama, naročito za blagdana Svih svetih pa sve do adventa.

U posljednje vrijeme, uz orah i lješnjak, sve se više priča o plantažnom uzgoju krupnoplodnih kestena kao profitabilnoj kulturi.

Razgovarali smo s Krešimirom Mesarićem, vlasnikom rasadnika kestena/maruna smještenog na samom vrhu Međimurja kako bismo saznali nešto više o uzgoju kestena u našem kraju.

• Primjećujemo sve manje pitomog kestena u našim šumama, a u supermarketima uvozni krupnoplodni kesteni postižu cijene i od 70 kn po kilogramu. Koji je po vama uzrok vidljivog sušenja i propadanja domaćih kestenovih šuma?

Glavni uzrok sušenja stabala pitomog kestena u našim šumama je rak kestenove kore kojeg uzrokuje gljivica Cryphonectria parasitica. U Europu je došla iz Kine krajem tridesetih godina prošloga stoljeća. Europski pitomi kesten nažalost nema razvijenu otpornost na rak kore, no srećom u prirodi postoji virus koji umanjuje štetno djelovanje Cryphonectrie parasitice. Osim toga, razvijene su i hibridne sorte kestena miješanjem europskog kestena (Castanea sativa) s otpornim japanskim (Castanea crenata) i kineskim kestenom (Castanea Molli-

ssima). Danas plantažni proizvođači kestena mahom sade upravo te hibridne sorte krupnoplodnog kestena koje imaju visoku tolerantnost na rak kore, osu šiškaricu i fitoftoru, a ujedno su mnogo krupnije i rodnije od našeg pitomog šumskog kestena.

• Postoje li neki preduvjeti za uspješan uzgoj kestena/maruna?

Osnovni preduvjeti koji moraju biti zadovoljeni su blago kiselo (pH 5-6,5) i ocjedito tlo (kesten je osjetljiv na vodni stres) te odabir područja sadnje bez čestih kasno proljetnih mrazeva.

Osim navedenog, prvih nekoliko godina potrebno je voditi računa o navodnjavanju ili zalijevanju (15-20 litara vode po sadnici tjedno ukoliko nema kiše) te prihrani.

Za sadnju veće količine sadnica svakako se preporučuje napraviti analiza tla radi što preciznije prihrane. Ukoliko do sada nikada niste sadili kesten/marun za početak preporučujemo da zasadite manju količinu kako biste se uvjerili odgovara li mu u potpunosti vaša mikrolokacija.

• Sadi li se kesten kao svaka druga voćka ili ima neke specifičnosti?

Kesten/marun voli propusna i nutritivno bogata tla. Stoga, ukoliko je vaše tlo zbijeno i glineno, potrebno je duboko rigolanje ili podrivanje kompletne parcele odnosno strojni iskop što većih jama (1m3) u koje se dodaje zreli stajski gnoj (idealni su konjski, ovčji i kozji), humus, kiseli treset te mineralna gnojiva. Bitno je naglasiti da se kesten sadi površinski.

Korijenov vrat mora biti u razini sa zemljom. Standardni sklop sadnje je 8x8m, no može biti i gušći i rjeđi. Prilikom sadnje preporuča se

Krešimir Mesarić, vlasnik rasadnika kestena maruna staviti zaštitu od voluharica (žičano pletivo ili posipati mljeveno staklo), zečeva, srni te sadnicu privezati uz kolac voćarskim bužirom.

• Koji su najčešći štetnici i bolesti pitomog kestena i kako ih riješiti?

Rak kore - gljivična infekcija koju se prevenira sadnjom tolerantnih sorti, uklanjanjem trave i korova uz samo deblo kestena, mazanjem debla vapnom uz dodatak bakra (što je ujedno i prevencija od mrazopuca), povremenom dezinfekcijom fungicidima ili jačanjem probioticima te pregledom nasada i pravovremenom intervencijom nožićem i voćarskim voskom. Fitoftora – trulež korijena ili korijenovog vrata. Često se javlja u zbijenim i vodom natopljenim tlima. Upravo zato je potrebno u startu dobro drenirati tlo ili zasaditi sadnice povišeno „na humak“.

Također treba birati hibridne podloge s visokom tolerancijom na fitoftoru, po mogućnosti mikorizirane (inficirane) korisnim simbiotskim gljivama. Potkornjak – obično napada stabla koja su pretrpjela stres od mraza.

Za prevenciju se u proljeće koriste crvene ljepljive ploče te alkoholni atraktanti. Sadnice je također prvih godina potrebno zaštititi od srna, zečeva i voluharica. Pojava gusjenice (gubara), crva, štitastih uši ili bolesti lista nisu toliko fatalne za kesten.

Bitno je napomenuti kako za razliku od uzgoja većine voćnih vrsta kesten ne zahtijeva toliko intenzivno prskanje odnosno mogući je ekološki uzgoj.

• Je li potrebno orezivati kesten/marun?

Kes t en se u nač elu minimalno obrezuje, najčešće prve godine (vršni izboj) kako bi se formirala

krošnja, odnosno narednih nekoliko godina kako bi se krošnja podigla što više radi lakšeg prolaska traktora i ostalih radnih strojeva.

No, u svijetu se može vidjeti plantaža gdje se kesten kontinuirano obrezuje „u natrag“, ali je u tom slučaju sve rane potrebno premazati voćarskim voskom ili tretirati fungicidima kako ne bi došlo do infekcije rakom kore.

• Koje su sorte idealne za naše područje?

U svom rasadniku testno smo zasadili petnaestak poznatih sorti hibridnog kestena i maruna. U proteklih 5 godina, mogu reći kako se većina sorti pokazala uspješnima u našem klimatskom pojasu. Spomenuo bih tek neke sorte koje su interesantne zbog svojeg visokog prinosa (do 6t/ha), veličine ploda i tolerantnosti na bolesti; Bouche de Betizac, Soutovello, Mariqoule, Grandiosa, Marroni, Judia, Precoce Migoule i dr. Ukoliko planirate zasaditi kesten u svome vrtu ili dvorištu, imajte na umu da trebate zasaditi barem dvije kompatibilne sorte kako bi se oprašivale.

• Kako skladišti kesten da što dulje potraje?

Ukoliko se kesten ne procesuira u neki od proi-

“

Kesten ne zahtijeva intenzivno prskanje, odnosno, mogući je ekološki uzgoj

zvoda dodane vrijednosti, odnosno ukoliko ga se želi zadržati u svježem stanju više mjeseci, potrebno ga je čuvati na +1C uz relativnu vlažnost zraka od 90%. Za to se koriste hladnjače.

• Svi znamo za pečeni i kuhani kesten, što se još može raditi od kestena?

Zbog svoje neosporne nutritivne vrijednosti, kesteni i maruni su snažno obilježili gastronomiju područja u kojima se tradicionalno uzgajaju, pa se od njih od davnina pripremaju različita jela, juhe, umaci, nadjevi i prilozi. Nije loše naglasiti da kesten ne sadrži gluten. Od kestena se rade i različite vrste kolača i slastica. Uz tradicionalnu marunjaču, pite, kolače, rolade i torte, od maruna se pripremaju i pudinzi, kesten pire, pjenaste kreme, palačinke, fritule i uštipci, ali i sladoled. U prošlosti su ljudi kesteni pekli, a zatim mljeli i kuhali kao nadomjestak za kavu, a od kestenovog meda pripremali su mednu rakiju i medicu. Danas popularne craft pivovare proizvode i pivu od kestena.

• Kada je idealno vrijeme za sadnju kestena te gdje nabaviti sadnice?

Kesten se sadi od jeseni do proljeća, sve dok tlo nije smrznuto i prevlažno. Neovisno o sadnji, tlo i jame trebaju se pripremiti u jesen.

Svi koji su zainteresirani za sadnju kestena mikoriziranog jestivim gljivama slobodno nam se mogu obratiti na 098 242 112 ili putem email-a kresimir@mipex. hr. Više informacija također možete saznati i posjetom naše facebook stranice Sadnice kestena maruna te webstranice mipex.hr/sadnice-kestena.

6

Plodovi medimurske zemlje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKTUALNA PONUDA U VRTNOM CENTRU IVA

11. listopada 2019.

Što zasaditi u svoje dvorište?

J esenska sezona već je počela u Vrtnom centru Iva u Štefancu, a kako su mnogi jedva dočekali jesen da zasade nešto novo u vrtu i okućnici, iz Vrtnog centra Iva saznali smo što se trenutno najviše sadi te čime možete upotpuniti svoje dvorište. Osim već dobro poznate lokacije na glavnoj cesti u Štefancu, novost je web shop gdje možete naručiti biljke iz njihovog asortimana i dobiti ih na kućnu adresu.

Evo što su izdvojili kao najaktualnije:

ERIKA

Ovaj maleni grmić do 30 cm moguće je uzgojiti i kao manje drvce do 60 cm visine, a uz igličaste listove ima i cvjetove u bijeloj, ružičastoj ili crvenoj boji. Ima sorti erike koje mogu cvati cijele godine, ali najzanimljivije su one koje cvatu od kasne jeseni do proljeća. Eriku nazivaju i Kraljicom zime i najpoznatija je zbog mogućnosti cvatnje odmah čim se otopi snijeg. Kod sadnje je potrebno ostaviti dovoljno razmaka između biljaka jer u drugoj se godini naglo širi.

TISA

Tisa je zeleni grm čije su iglice linearno plosnate, cijelog i malo prema dolje povinutog ruba. U mladosti kora je tanka, crveno smeđa dok

u starosti postane sivo smeđa i ljušti se u listiće. Ženska stabla sadrže atraktivne crvene bobice. Sporo raste te je pogodna za uzgajanje Bonsai formi. Uspijeva na dobro dreniranom tlu, bogatom humusom. Ne podnosi ekstremno lužnata kisela tla. Otporna je na niske temperature.

Podnosi rezidbu pa je namijenjena za živu ogradu. Sadi se pojedinačno ili u grupama.

UKRASNA TRAVA

Jako su osjetljive na zimu i morate ih zaštiti. Vole puno sunca i propusno tlo. Održavajte ih uklanjanjem suhih listova i cvjetova. Orezuje se u veljači ili ožujku i to 10 - 15 cm iznad tla kako bi se lijepo obnovile. Lijep su ukras terasama, stepenicama i krovnim vrtovima, ukoliko je posadite u posude, ali tada je morate redovito zalijevati.

Popularne su pampas trave čiji su listovi dugački sivo zeleni, a cvjetovi ružičasti ili bijeli u obliku metlica.

AZALEJA

Azeleja je uobičajeni naziv za listopadne vrste i hribride. Azaleje spadaju u rod rododendrona. Sve azaleje su rododendroni, ali svi rododendroni nisu azaleje. Cvjetovi su obično jednostruki, no mogu biti i višestruki, uključujući i “cvijet u cvijetu” (jedna cjevasta čaška nalazi

se unutar druge). Listovi su umjereno do tamnozeleni i jajoliki.

puno njege. Voli sunce, no jednako dobro će uspijevati i u polusjeni. Podnosi niske temperature i orezivanje.

Može rasti na suhim i kamenitim mjestima, na sunčanim djelovima ili na kiselom tlu. Sporo rastu no žive vrlo dugo. Odlično tolerira sušu i podnosi jaki mraz. Pojavljuje se u svim oblicima, od širokog grma s obješenim vrhovima izbojaka do vitkog, stupastog drvca. Često se kao puzavac koristi u kamenjarima ili kao pokrivač tla.

U godini u prosjeku naraste 7-8 cm. Najbolje raste na sunčanom mjestu i dreniranom, plodnom i vlažnom tlu.

Lako se uzgaja u prosječnom neutralnom do kiselom tlu.

Podnosit će i laganu sjenu, te kad se jednom dobro ukorijeni nakon nekoliko godina izdržat će razne klimatske stresove.

PATULJASTE ČETINJAČE: BOROVICA

TUJA DANICA

Ovaj zimzeleni grm će narasti do 70cm visine te se često sadi u žardinjere i veće kamenjare. Ima oblik spljoštene kugle s popunjenom, gustom površinom. Grane i izbojci uređeni su po okomitim ravninama. Boja je osvježavajuće zelena. Ne iziskuje

PATULJASTA SMREKA

JAPANSKA TREŠNJA

Može podnijeti djelomičnu sjenu ali najbolje uspijeva na sunčanim položajima.

Najviše voli karbonatna, dobro drenirana i vlažna tla pjeskovito – ilovaste strukture. Podnosi širok raspon pH vrijednosti tla. Dobro podnosi i niske temperature te gradske uvjete.

S VRTNIM CENTROM IVA UNESITE JESEN U VLASTITO DVORIŠTE U Štefancu, na cesti između Čakovca i Preloga, pronaći ćete velik izbor vanjskog bilja, drveća, ali i sobnog bilja i gnojiva. Uz pomoć stručnih djelatnika i njihovih savjeta saznajte što je idealno za vašu okućnicu i dvorište, a ukoliko vam je Štefanec daleko, na njihovom web shopu možete pregledati njihovu široku ponudu i naručiti na svoju adresu. Više informacija možete dobiti na broj telefona 040/337-741 ili 098/180-8163 ili 048/625-489 ukoliko kupujte u njihovom novootvorenom prodajnom mjestu u Koprivnici.

11. listopada 2019.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Plodovi medimurske zemlje

7

ELTA TRGOVINA I SERVIS POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE

Educirani djelatnici prodaju i servisiraju svu poljoprivrednu mehanizaciju

T

vrtka Elta u vlasništvu obitelji Hrelja djeluje od 1990.godine, a nakon poslovanja u Pušćinama, preselili su se u Čakovec gdje su smjestili ured, prodaju te servis.

Njihova osnovna djelatnost je prodaja poljoprivredne Ključni dio njihove tvrtke školovani su prodavači i serviseri koji konstantno prolaze edukacije kako bi što kvalitetnije odgovorili na sva kupčeva pitanja.

Poznati su po brzom servisu

mehanizacije i rezervnih dijelova te servis strojeva. Što se tiče prodaje mehanizacije, kod njih možete nabaviti opremu za ratarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo i stočarstvo.

ZASTUPSTVO ZA MASSEY FERGUSON

Od brendova, zastupaju Challenger, Fendt, Valtru, Class, John Deere, Deutz-Fahr i mnoge druge, a posebno se ponose odnedavnim zastupstvom za Massey Ferguson,

Tamara i Kristijan Hrelja, vlasnici Elte

zbog čega se lakše probijaju na visoko konkurentnom tržištu poljoprivredne mehanizacije. I ostali brendovi koje zastupaju renomirani su proizvođači vrhunske mehanizacije. Od prodajnog asortimana mogu se pohvaliti bogatom ponudom plugova, prednjih utovarivača, traktora, prese, kombajna, prikolica, prskalica, sijalica, roto brana, freza, malčera te Naručuju sve originalne dijelove ulja i maziva.

ORIGINALNI REZERVNI DIJELOVI I BRZI SERVIS Tvrtka Elta sa sjedištem u Čakovcu, na rotoru na zaobilaznici, osigurava nabavu i implementaciju dijelova za poljoprivrednu mehanizaciju. Mogu nabaviti originalne dijelove za sve vrste poljoprivredne mehanizacije svih renomiranih proizvođača, koji odgovaraju najvišim svjet-

Educirani prodavač Marko prodaje poljoprivredne strojeve skim standardima. Osim dijelova koje imaju na skladištu, brzo nabavljaju bilo koji dio koji vam treba, a servis je brz, što klijentu u tom poslu puno znači. Također, o svakom će koraku servisa obavještavati vlasnika i provjeriti slaže li se s prijedlogom servisera. Osim kvalitetnog i brzog servisiranja, održavat će proizvode koje kod njih kupite te vam u svakom trenutku pružiti koristan savjet.

Posjetite tvrtku Elta na adresi Preloška 136 u Čakovcu ili kontaktirajte na brojeve telefona 040/895-149 ili 040/633-699. Nabavite svoj novi poljoprivredni stroj ili servisirajte postojeći s maksimalnim povjerenjem.

ČALOPEK STROJARSTVO IZ PUŠĆINA

Proizvodimo strojeve za ekološki uzgoj u poljoprivredi Tvrtka Čalopek iz Pušćina razvila se iz bravarske radionice 1976.godine i danas zapošljava 18 djelatnika u proizvodnom prostoru od 1400m2. U svom proizvodnom programu ponose se uređajima koji koriste u poljoprivrednim procesima proizvodnje, montaže ili kontrole. Osobito ističu malčere, odnosno strojeve za košnju koje su specijalizirali do razine koja zadovoljava uvjete eko proizvodnje.

IZVORNO MEĐIMURSKI POLJOPRIVREDNI STROJEVI

Jedina su tvrtka u Međimurju koja se bavi izradom i proizvodnjom poljopri-

vrednih strojeva, a svojim znanjem i kvalitetom izrade zadovoljavaju standarde i domaćeg i stranog tržišta.

Domaći ljudi i domaće iskustvo probijaju se na tržištu poljoprivredne mehanizacije. Svakodnevno usavršavaju svoj proizvodni program i postaju tvrtka poznata po rješavanju i najtežih zadataka. Izrađuju malčere, strojeve za pripremu stočne hrane i transportne trake.

PROIZVODE MALČERE ZA EKO PROIZVODNJU

Tržište se sve više mijenja i sve je jači interes potrošača za ekološkim proizvodima, a isto tako je i doprinos zaštiti okoliša sve potrebniji. Upra-

MEĐIMURSKE POLJOPRIVREDNE STROJEVE PRONAĐITE U PUŠĆINAMA Posjetite ih u Pušćinama na glavnoj cesti, na adresi Čakovečka 136, a više informacija možete dobiti na telefon 040/895252 ili mobitel 095/1895252

vo se zato mnogi okreću eko proizvodnji, a potrebne su im proizvodno-tehnološke metode uz koje će moći zadovoljiti ekološke principe. Uz propisanu uporabu eko gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, potrebna je i posebna mehanizacija, najsuvremenije poljoprivredne proizvodnje, čemu je doskočila tvrtka Čalopek strojarstvo iz Pušćina.

Razvili su dva stroja posebno prilagođena eko proizvodnji u voćarstvu i vinogradarstvu, a to je voćarski malčer i rotacioni malčer.

Voćarski malčer i rotacioni malčer zahvaljujući svom obliku i hidrauličnom pomaku dopuštaju rad na iznimno

niskim usijevima i mogu ući duboko pod krošnju. Imaju reduktor od 540 okretaja u minuti, dva rotora sa šest letećih noževa, prednji kotač podesiv po visini te se može priključiti na traktor prve i druge kategorije. Zadnji valjak podesiv je po visini te ima bočni disk s oprugama ua ulazak i malčiranje unutar reda.

8

Plodovi medimurske zemlje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11. listopada 2019.