Međimurske novine 1335 prilog Čuvari zelenog Međimurja

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA Posebni prilog MEĐIMURSKIH NOVINA u suradnji s MEĐIMURSKOM PRIRODOM

Siniša Golub:

Dva izazovna desetljeća: 2001. - 2021.

Matija Posavec

Međimurje obiluje prirodnim ljepotama Čuvari prirode u akciji

Uklanjanje ilegalnih lovačkih čeka Prijetnje međimurskoj prirodi

Vratimo se tradiciji!

2

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DVADESET GODINA PROGLAŠENJA ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA RIJEKE MURE

16. travnja 2021.

Dva IZAZOVNA desetljeća: 2001. - 2021.

18. travnja 2001. godine Skupština Međimurske županije proglasila je šire područje uz Muru zaštićenim, što je označilo početak novog odnosa prema vrijednoj prirodi zavičaja, a taj dan obilježava se kao Međimurski dan rijeke Mure

Piše: mr. sc. Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode

K

ao ni u slučaju proglašenja Yellowstonea prvim nacionalnim parkom na svijetu 1872. godine, tako se ni prilikom proglašenja značajnog krajobraza rijeke Mure (ZKRM) zemaljska kugla nije pomjerila iz svoje osi niti pak ubrzala svoju rotaciju. Ipak, nešto se važno jest dogodilo: Međimurje je ispisalo zlatnu stranicu svoje povijesti!

Naime, do tog vremena u Međimurju su bila službeno zaštićena samo pojedinačna stabla i čakovečki Perivoj Zrinskih kao spomenik parkovne arhitekture. Progla-

šenje ZKRM-e označilo je prekretnicu u promišljanju vrijednosti prirode u širem i modernom smislu tog pojma.

Postale su važne odrednice poput cjelovitosti područja, funkcionalnosti cjeline, ljepote krajobraza, usluga ekosustava, održivog turizma i rekreacije u očuvanoj prirodi.

Sve što je u smislu zaštite uslijedilonakon travnja 2001.– proglašenjeRegionalnogparka Mura-Drava i njegovo uvrštenje na svjetsku listu Rezervata biosferepodkapomUNESCO-a – samo je logična nadgradnja na viziju koju je Međimurska županija imala na samom početku 21. stoljeća.

RAZUMIJEVANJE ZAŠTITE PRIRODE

Ponovimo po stoti put: kategorija zaštite “značajni

krajobraz” nije stroga niti isključuje čovjeka iz zone zaštite, nego omogućava regiji provedbu koncepta tzv. održivog razvoja u koji se zaklinju sve razine vlasti, od općinske preko državne do svjetske. A upravo je ZKRM omogućio Međimurcima da nauče prva znanja o tome što je današnja zaštita prirode.

Naravno da bilo kakva zaštita u svojem začetku izaziva prijepore, pa tome nije izmaklo niti Međimurje. Tim više što do tog trenutka u Međimurju nije bilo zaštićenog područja većeg od točkastih lokaliteta pojedinačnih stabala te petnaestak hektara perivoja u središtu Čakovca.

A tad se odjednom zaštićenim proglasila četvrtina županije, bez jasnih znanja što to znači na lokalnoj razini.

Namjerno pišem “znanja” jer informacije su uvijek postojale, samo nije bilo prohodnih kanala prema njima. Ti su kanali otvoreni tek 2007. godine kad je s radom krenula Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije koja je do današnjeg dana “skratila” svoj naziv u: Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode.

Ustanova djeluje iz sjedišta u Križovcu i jedna je od najagilnijih ustanova za zaštitu prirode u Hrvatskoj.

Djelatnici ustanove stalno su na terenu i neprestano šire informacije i dijele znanje, i opet ponavljaju: Zaštita prirode kakvu imamo u Međimurju ne donosi nikakva stroža ograničenja od onih koja su propisana drugim zakonima. Ilegalna gradnja, nedozvoljeno odlaganje otpada, pustošenje šuma krivolov i krivoribolov – sve je to već propisano kao prekršajno ili kazneno djelo u drugim zakonima. Javne ustanove za zaštitu prirode tu su kao dodatne oči na zaštićenom području kako se takve radnje ne bi događale na mjestima za koja smo se, kao društvo, složili da su vrednija i da zaslužuju posebnu zaštitu.

Mangupi koji to drukčije tumače su manjina, doduše glasna, ali manjina.

ČEMU SVE TO?

Povijest je mnogo puta pokazala da će ljudi postupati razumno tek kad iscrpe sve druge mogućnosti. Tako je i u odnosu čovjeka spram prirode, čemu svjedoči današnje stanje planeta u cjelini. Zato se, kroz evoluciju odnosa prema zemlji, razvila institucionalna zaštita prirode, kako bi se neka područja proglasila svetinjom te očuvala od zahvata koji bi zauvijek izbrisali njezine izvorne odlike. Međimurje je

naučilo svoju lekciju s megazahvatima na rijeci Dravi, pa županijska politika nije htjela da ista sudbina snađe i Muru.

Zato je proglašeno područje ZKRM te osnovana ustanova koja je po slovu Zakona o zaštiti prirode zadužena za sva zaštićena područja u Međimurskoj županiji.

U dvadeset godina od proglašenja ZKRM-e u Međimurje je pristiglo mnogo europskog novca za brojne projekte koje je ovdje nemoguće popisati. Mnoga su radna mjesta otvorena ili održana jer su provedeni projekti kojima se status sveukupne međimurske baštine diže na višu razinu. Tko to niječe, tome nije jasan duh vremena u kojem živimo, niti pak razumije na koje je sve načine očuvana priroda važna za život neke (bilo koje!) lokalne zajednice.

SVRHA ZAŠTITE PRIRODE

Vrijedni projekti i investicije na temu prirode nisu osnovni cilj zaštite prirode, ali su ogledalo prioriteta nekog društva. Ulaže li neko društvo u zaštitu prirode ili samo otvara nove zone male privrede, mnogo govori o tome kako to društvo sebe vidi u desetljećima koja su pred nama. Svrha zaštite i očuvanja prirode ostaje trajno ista: osigurati dovoljno kisika i pitke vode tu gdje živimo, tj. bez potrebe da migriramo u druge dijelove svijeta kao što smo desetljećima iz Međimurja odlazili trbuhom za kruhom, omogućiti svim generacijama da žive život dostojan čovjeka u zelenilu i svježini, a ne samo u betonu i staklu. Čuti žabu u toplu ljetnu noć ili vidjeti pčelaricu na odronjenoj obali mnogima je vrednije od novog televizora ili automobila koji juri 200 prema zidu ekološke i ekonomske neizvjesnosti.

Bila su potrebna dva desetljeća da Međimurci

Zaštita prirode kakvu imamo u Međimurju ne donosi nikakva stroža ograničenja od onih koja su propisana drugim zakonima.

Ilegalna gradnja, nedozvoljeno odlaganje otpada, pustošenje šuma, krivolov i krivoribolov – sve je to već propisano kao prekršajno ili kazneno djelo u drugim zakonima

“

naslute svrhu zaštite prirode, a procesi kolektivnog sazrijevanja na tom polju još nisu gotovi. Evolucija odnosa prema prirodi kao vrednoti stalni je proces. Nedavni pomor pčela podsjetio nas je koliko je svijet oko nas krhka struktura, posebno dok se moćno oružje nađe u rukama neukih pojedinaca. Upravo zaštićena priroda služi kao rezervoar biološke raznolikosti iz kojeg se popunjavaju praznine koje nastaju tamo gdje se čovjek previše razmahao u svojim “civilizacijskim poduhvatima”.

Iza nas su dva izazovna desetljeća, a pred nama još izazovnije vrijeme u kojem će se ljudska vrsta morati nositi s pandemijama, klimatskim promjenama i novim uvjetima okoliša u kojem ćemo morati živjeti. Značajni krajobraz rijeke Mure djelić je “geografije nade” da ćemo preživjeti.

Mali, regionalni, ali naš. Zato, nemojmo ga se olako odreći jer on je dokaz da kao društvo ipak razmišljamo sedam generacija unaprijed.

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

3

RIJEČ MATIJE POSAVCA, ŽUPANA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Međimurje - regija koja obiluje PRIRODNIM ljepotama

M

eđimurje je bajkoviti kraj smješten u samom sjevernom kutku Hrvatske koji okružuju dvije velike rijeke – Drava i Mura. Više od četvrtine površine naše županije pod nekim je oblikom zaštite prirode, a upravo je prirodno bogatstvo ono najvrijednije što imamo.

Naše ravnice, brežuljci, rijeke, potoci, livade, polja i vinogradi pričaju mnoge priče o našim precima te je zajedno s međimurskom tradicijom dio našeg identiteta.

Kako bismo zaštitili prirodnu i kulturnu baštinu Međimurja, posljednjih godina intenzivno radimo na projektima koji omogućuju da ih očuvamo za buduće generacije, ali i predstavimo naše ljepote i bogatstva drugima.

Kroz jedinstveni model ekomuzeja ujedinili smo najvažnije vrijednosti Međimurja, međimursk u popevk u, ostavštinu obitelji Zrinskih, kulturu vina i tradicionalnu međimursku gastronomiju, tradiciju ispiranja zlata na Dravi i mlinarenje na Muri.

“Ekomuzej Međimurje malo”,

čiji je središnji interpretacijski centar postavljen u prostorima Turističke zajednice Međimurske županije, u samom srcu međimurskog turizma, ogroman je iskorak, ne samo u promociji turizma na području Međimurja već i cijele Hrvatske i regije.

Ekomuzej takve vrste jedini je u Hrvatskoj, a u široj regiji najbliži nam je u Italiji.

Njegova važnost je i u tome što ujedinjuje turističke zajednice, lokalnu vlast, sve dionike u turizmu, ali i lokalno stanovništvo i poduzetništvo. To je ishodišna točka svakog turista, gosta, zaljubljenika u Međimurje i onih koji žele upoznati naš kraj.

Posjetiteljima daje osnovne najvažnije informacije o Međimurju te ih potiče da istraže kulturnu, povijesnu i tradicijsku baštinu na desetak izvornih lokacija diljem Međimurja. Stoga će, zahvaljujući fragmentiranom muzeju, turisti moći posjetiti lokacije koje do sada nisu bile turistički dovoljno prepoznate, poput budućeg Centra “Hiža Međimurske popevke” u Donjoj Dubravi ili Arheološkog

parka Nekropola u tumulima u Goričanu.

Prirodna i kulturna baština objedinjene u viziji Međimurske županije, županije snažnog poduzetništva zasnovanog na znanju i inovacijama, očuvane tradicije, vrijednosti i visoke kvalitete života. Naša Županija nadaleko je poznata kao “horvatski cvetnjak” te odavno više nije jednodnevna turistička destinacija, već je prepoznata kao kvalitetna turistička destinacija, najuspješnija destinacija kontinentalnog turizma u Hrvatskoj.

Već nekoliko godina zahvaljujući sjajno osmišljenim i zaokruženim pričama, intenzivno privlačimo sve više turista. Pri samome kraju je i završetak najvećeg ulaganja u kulturnu baštinu Međimurja, rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine. U obnovljenu fortifikaciju smjestit će se prostor muzeja nematerijalne baštine Riznice Međimurja koji će sadržavati 9 muzejskih jedinica, a cijeli muzejski postav i popratni

Možemo biti ponosni na našu povijest, kulturu i vrijednosti te osjećati poštovanje prema precima koji su njegovali i očuvali tu baštinu koju ostavljamo u nasljeđe našim budućim generacijama

“

sadržaji bit će prilagođeni osobama s invaliditetom, što ovaj projekt čini posebno atraktivnim.

Muzej će imati suvenirnicu, edukativne sadržaje koji se vežu uz očuvanje nematerijalne kulturne baštine i lijepo uređeni kafić koji će biti dostupan svim građanima neovisno o posjeti budućem muzeju. Riznica Međimurja sa svojim će popratnim sadržajima i odgovarajućom strategijom marketinških komunikacija odgovoriti na potrebe svih ciljnih skupina

i tako doprinijeti pozicioniranju i boljoj posjećenosti turističke destinacije Međimurja i postati vrhunska turistička atrakcija kakvu naša županija zaslužuje.

U provedbi i planu imamo mnoge turističke projekte, poput projekta Med dvemi vodami, koji će spojiti turizam i prirodu, informirati i educirati posjetitelje o posebnostima prirodnih vrijednosti.

Možemo biti ponosni na našu povijest, kulturu i vrijednosti te osjećati poštovanje prema precima koji su njego-

vali i očuvali tu baštinu koju ostavljamo u nasljeđe našim budućim generacijama. Važno je da promoviramo naše Međimurje koje je prepoznato kao prekrasno očuvana zelena oaza u srcu Europe.

Jedinstveni smo po tome da unatoč tome što smo zemljopisno mali kraj, imamo toliko zanimljivih turističkih priča koje može ispričati svatko tko živi u naših 120 naselja u Županiji. Zato zajedničkim snagama trebamo čuvati naše Međimurje, naš lepi kraj med Murom i Dravom.

4

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VRATIMO SE TRADICIJI

Prijetnje međimurskoj PRIRODI U današnje vrijeme jako je popularan pojam održivi razvoj. No, je li on zaista održiv?

Piše: dr. sc. Mihaela Mesarić, prof., stručna voditeljica Međimurske prirode Foto: arhiva Međimurske prirode

M

eđimurska priroda nedvojbeno je vrijedna i raznolika, ali i ugrožena. Kako?

Napuštanjem tradicionalnog načina korištenja zemljišta

Ponosimo se raznolikim živičnjacima u donjem Međimurju, gmajnama uz Muru, raznolikim leptirima na livadama, poplavnim šumama i mrtvicama, ali s druge strane smo suočeni s alarmantnim napuštanjem tradicionalnog načina njihovog korištenja. Upravo je suživot čovjeka i prirode kroz održivo gospodarenje pro-

stornim resursima dovelo do krajobraznih vrijednosti koje je i UNESCO prepoznao kao svjetski značajno kroz svoj program Čovjek i biosfera. Nažalost, situacija je alarmantna posebice jer se živičnjaci uklanjaju ili zapuštaju, na gmajnama više ne pasu krave i konji, livade se ne kose jer nema više stoke koja bi pojela to sijeno te posljedično nema više ni leptira, poplavne šume više nisu poplavne zbog neprikladnih zahvata uz rijeke i sl. Vratimo se tradiciji jer ako pandemija koronavirusa nije dovoljno upozorenje, onda ne znamo što jest.

Nekontroliranim širenjem stranih invazivnih vrsta

Globalizacijom je došlo do širenja vrsta iz primjerice Azije i Amerika u Europu te obrnuto. Neke od tih vrsta su se odlično prilagodi-

Neizvjesna borba s invazivnom biljkom zlatošipkom

le novim uvjetima te sada predstavljaju problem za domaće vrste. Prošećemo li nekadašnjim livadama uz Muru, možemo uočiti monokulture biljaka koje do pred 20-ak godina nismo ni poznavali. U potpunosti zauzimaju prikladna staništa.

Za neke od njih stručnjaci pronalaze potencijalna rješenja, a za neke još ne. Da bi se očuvala barska kornjača, prikladna je metoda izlov invazivnih crvenouhih u vodenim površinama gdje ih ima. S druge strane, kako se uspješno boriti s pajasenom, zlatošipkom ili žljezdastim nedirkom, ostaje pitanje.

Deruralizacijom i urbanizacijom

Međimurje je izrazito gusto naseljen kraj. Na kilometru kvadratnom nas ima prosječno 156, što je najveća gustoća naseljenosti u nekoj od hrvatskih županija. Sve je izraženiji trend napuštanja sela te preseljenje u grad s jedne strane ili širenje gradskog načina življenja u seoska područja. Pojedina međimurska sela imaju ozbiljnih demografskih problema, dok su s druge strane urbane zone oko Čakovca sve šire i naseljenije.

Naravno da svatko ima pravo izbora gdje će i kako živjeti, ali trebalo bi konkretnije

Naselja se sve više šire na uštrb prostora

poticati one koji se odluče za nastavak života na selu i očuvanje djedovine. Ne samo u smislu kuće i gruntišta već i u smislu obrade zemlje ili gospodarenja šumama koje su baštinili od svojih predaka.

A ako govorimo o gradskim

naseljima, potrebno je uvoditi održive prakse u gradnji i načinu života.

Fragmentacijom staništa

Analizirajući pojedine dijelove Međimurske županije,

Doza optimizma

U današnje vrijeme jako je popularan pojam održivi razvoj. No, je li on zaista održiv? Ako naša djeca živeći u Međimurju neće imati prilike vidjeti šarene cvjetne livade s leptirima, mrtvice pune žaba i vodenjaka ili priliku kupati se na Dravi? Onda taj razvoj nije održiv. Održivi razvoj znači zadovoljavanje potreba sadašnje generacije, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Zaista nije potrebno duplicirati aktivnosti u svakoj i pojedinoj jedinici lokalne samouprave. Ne trebaju nam isti sadržaji u prirodi na 25 lokacija koliko ima gradova i općina u Međimurskoj županiji. Zonacija korištenja zaštićenih područja nešto je što je neophodno te smo optimistični da će se definirati u nadolazećem razdoblju kroz proces izrade planova upravljanja.

dolazimo do zapanjujućih podataka koliko su pojedina područja ispresijecana različitom infrastrukturom.

Primjerice, na području od 50 km² oko Murskoga Središća nalazi se preko 250 km cesta, što asfaltiranih, što šljunčanih. Zamislite da ste životinja koja treba doći od šumskog do vodenog staništa? Velika je šansa da ćete na tom putu stradati na nekom od navedenih cestovnih kilometara. Zapitajmo se trebamo li asfaltiranu prometnicu ili pristup automobilom i do svakog posljednjeg kutka uz Muru?

Brojne vrste su pogođene fragmentacijom njihovog staništa te bismo trebali u budućnosti razmisliti o većem broju zelenih mostova, zaštitnih mreža ili tunela ispod prometnica.

VOLONTERSKA AKCIJA SPAŠAVANJA VODOZEMACA

Nije došla žaba cesti, već cesta žabi!

Piše: Roberta Radović

V

olonterska akcija spašavanja vodozemaca od stradavanja na prometnicama u organizaciji Međimurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode provodi se od 2013. godine u Selnici i Črečanu. Ove je godine prvi put provedena i uz retenciju Križopotje, za koju su sredstva za postavljanje “zebre za žabe” osigurana unutar projekta Riverside, ukupno 500 metara zaštitne ograde. Nakon postavljanja ograde volonteri svakog dana, ujutro i navečer, ručno prenose vodozemce pre-

ko prometnica do najbliže vodene površine, odnosno njihovih prirodnih mrijestilišta i bilježe zatečeno stanje uz prepoznavanje vrsta. Izgradnjom prometnica prepriječen je prirodni put vodozemcima, stoga je na “crnim točkama” prometnica potrebna čovjekova pomoć jer: - Nije došla žaba cesti, već cesta žabi!

Tijekom ožujka i početkom travnja u prenošenju žaba i drugih vodozemaca sudjelovao je rekordan broj volontera, posebice učenika iz osnovnih škola Selnica i Macinec, Gimnazije Josipa Slavenskog i Srednje škole Čakovec, Srednje škole Prelog. U akciji su uz djelatnike

Vodozemce spašava stotinjak volontera, a među njima je i Miljenko Vrančić Serđo

Međimurske prirode sudjelovali i članovi KUD-a Selnica, predstavnici općina na čijem se području akcije održava-

ju (Nedelišće, Selnica i Gornji Mihaljevec). U Črečanu su kao i svake godine do sada volontirali članovi Ekološke

udruge Platana Nedelišće.

Sara Janković, koordinatorica ovogodišnje akcije, istaknula je kako je spašeno mnogo jedinki, samo u jednoj večeri na Križopotju čak tisuću žaba.

Miljenko Vrančić iz Zebanca svojim sumještanima je poznat pod nadimkom Serđo. Šira hrvatska javnost upoznala ga je kao jednog od sudionika popularnog zabavnog televizijskog showa “Ljubav je na selu”. Osoba je to koja neizmjerno voli svoje mjesto, svoj zavičaj i prirodu, što pokazuje brojnim aktivnostima u lokalnoj zajednici.

Dugi niz godina se kao volonter pridružuje i akciji “Spašavanja vodozemaca od stra-

davanja na međimurskih prometnicama” u Selnici.

- Volim se družiti s mladim naraštajima i prenijeti im poruku potrebe zaštite životinja. Kod nas prije svega na zaštiti žaba. I ove godine sam se pridružio volonterskoj akciji u organizaciji Međimurske prirode kad se postavljala zaštitna ograda na “crnim točkama” prometnice u Selnici. Kad god ću imati vremena, rado ću se odazvati na ovakve akcije. Ove je godine atmosfera i organizacija bila odlična. Bilo je mnogo srednjoškolaca, što me posebno razveselilo. A kad se marljive ruke ujedine i slože, mnogo se može učiniti, poručuje Serđo.

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

5

ČUVARI PRIRODE U AKCIJI

UKLANJANJE ilegalnih lovačkih čeka Uklonjeno je ukupno 7 ilegalnih lovačkih čeka s kojih se vršio krivolov na strogo zaštićene vrste pataka i gusaka

akciju uklanjanja predmetnih lovačkih čeka.

POTPORA LOKALNE SAMOUPRAVE Piše: Velimir Bašek, dipl. krim., glavni čuvar prirode JU Međimurska priroda

T

ijekom ožujka 2021. godine provedene su dvije akcije uklanjanja ilegalnih lovačkih čeka iz područja akumulacijskog jezera HE Dubrava, u blizini preloške Marine. Uklonjeno je ukupno 7 ilegalnih lovačkih čeka s kojih se vršio krivolov na strogo zaštićene vrste pataka i gusaka, a u akcijama su sudjelova-

li djelatnici javnih ustanova Međimurska priroda i Priroda Varaždinske županije, pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanice Čakovec i udruge Biom.

KRIVOLOV STROGO ZAŠTIĆENIH VRSTA

Čuvari prirode su dojavu o postojanju lovačkih čeka s kojih se vrši krivolov zaprimili od udruge Biom i na temelju te dojave izvršili nadzor područja te utvrdili postojanje 7 takvih čeka. Sukladno lovnogospodarskim osnovama

Akcije uklanjanja lovačkih čeka provedena je u dva dana

lovačkih društava čija se lovišta prostiru na tom području, za postavljanje lovačkih čeka unutar zaštićenih područja potrebna je suglasnost javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i suglasnost HEP Proizvodnje d.o.o. PP HE Sjever kao zakonskog upravljača zemljištem. S obzirom na to da nijedna od navedenih institucija nije izdala suglasnost za postavljanje lovačkih čeka na prostoru akumulacijskog jezera HE Dubrava, slučaj je prijavljen lovnoj inspekciji na daljnje postupanje. Nakon postupanja lovnog inspektora i zajedničkog nadzora čuvara prirode i lovne inspekcije te nakon što su se lovačka društva izjasnila da predmetne lovačke čeke nisu zavedene u njihovim lovnogospodarskim osnovama i da ih njihovi članovi ne koriste za lov, utvrđeno je da su lovačke čeke bespravno postavljene. Prema informacijama i dokaznim materijalima kojima raspolažu u udruzi Bi-

Jedna od bespravno postavljenih lovačkih čeka

om, s tih se čeka vršio krivolov i na strogo zaštićene vrste.

Naime, tijekom 2020. godine nisu na akumulacijama zimovale lovne vrste guski. Na dravskim akumulacijama su bile opažene jedino siva guska (Anser anser), strogo zaštićena vrsta, i lisasta guska (Anser albifrons), divljač pod trajnim lovostajem. Upravo u to vrijeme, tijekom zimskog prebrojavanja ptica močvari-

ca u siječnju 2020. godine, na jednoj od predmetnih lovačkih čeka fotografirana su dva krivolovca u trenutku pucanja na ptice. Zimujuća jata guski su uobičajeno pomiješana sa strogo zaštićenim drugim vrstama gusaka (npr. siva guska, crvenovrata guska i sl.) te nije moguće organizirati selektivan lov na ovu vrstu.

Temeljem svih tih saznanja odlučili smo da organiziramo

Mreža puna riba

Tijekom akcije iz vode je izvađena ribarska mreža zapletača duljine 20 metara puna riba kapitalaca – dokaz da se na preloškom jezeru ne vrši samo krivolov na ptice, već i ribolov pomoću mreža koji se tretira kao kazneno djelo. Ribe su spašene, a mreža je predana ribočuvarskoj službi Saveza športskih ribolovnih društava Međimurske županije.

Akcija uklanjanja lovačkih čeka provedena je u dva dana, 5. i 13. ožujka 2021. godine. Cijela je akcija organizirana i provedena uz suglasnost HEP Proizvodnje d.o.o.

PP HE Sjever kao zakonskog upravljača područjem i uz potporu lovne inspekcije i inspekcije zaštite prirode. S obzirom na to da se područje na kojem su se nalazile čeke prostire kroz dvije županije, osim Međimurske prirode u akciju se uključila i Javna ustanova Priroda Varaždinske županije koja upravlja zaštićenim dijelovima prirode na području Varaždinske županije. Logističku podršku pružila je Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Čakovec ustupivši dva čamca i dva iskusna pripadnika koji su uvelike pomogli u realizaciji ove akcije. Akciju je podržala i lokalna samouprava – Grad Prelog se putem svog komunalnog redarstva i komunalnog poduzeća Prekom obvezao zbrinuti sav materijal nastao od rastavljanja ilegalnih objekata.

VOLONTERSKA AKCIJA ČIŠĆENJE OBALE ZA BREGUNICE

Očišćeno 250 metara obale za dolazak terminatora komaraca

Djelatnici Međimurske prirode i volonteri drugog dana akcije

Piše: Roberta Radović Foto: Mihaela Mesarić

B

regunica (Riparia riparia) je, može se reći, “sestrična‟ svima dobro poznatim lastavicama. Živi u kolonijama gradeći gnijezda u rupama na odronjenim obalama nizinskih rijeka. U njima buši duboke vodoravne rupe do jednog metra te najčešće ima dva legla godišnje. Osim na obalama strmih riječnih korita bregunica se gnijezdi i na obalama šljunčara, jezera i ribnjaka.

Par bregunica u sezoni gniježđenja može pojesti i do 10.000 komaraca dnevno, stoga ih nazivaju “terminatori komaraca‟. Bregunice su trenutno na svom selidbenom putu i uskoro će se vratiti u naše krajeve. A kako

bi se uspješno gnijezdile na odronjenim obalama rijeke Drave i Mure, potrebno im je očistiti strmu obalu koju je rijeka tijekom visokog vodostaja odronila te više nije pogodna za gniježđenje velikog broja parova.

Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode i ovog je proljeća organizirala volontersku akciju “Čišćenje obale za bregunice". Akcija se održala u petak i subotu, 9. i 10. travnja na obali rijeke Drave koja se nalazi u sklopu naselja Gornji Hrašćan. Odaziv volontera je bio odličan u oba dana tijekom kojih je očišćeno ukupno 250 metara obale.

Oprema za akciju nabavljena je unutar projekta Riverside i Eco Bridge. Bregunice, dobro došle u Međimurje na gniježđenje.

U čišćenje obale uloženo je mnogo dobre volje i napornog fizičkog rada

6

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINA ŠTRIGOVA

Osjeti ŠTRIGOVSKI k-raj T ražite li kutak koji će obnoviti dušu i tijelo, a Vašim osjetilima pružiti odmor kakav zaslužujete, svakako svratite u štrigovski k-raj, mjesto gdje se prirodne ljepote, kultura, tradicija i enogastronomija spajaju u jedno.

Odmorite se u pokretu i osjetite dodir buđenja proljeća koje prati bezbroj nijansi zelene boje i opojan miris cvjetova drveća i biljaka. U Štrigovi su na raspolaganju dvije rekreativne kružne staze koje vode kroz vinorodno područje i upoznavaju Vas s kulturnom i prirodnom baštinom, a možete ih prijeći biciklom ili pješice.

Pješačka staza “Terra Historica Stridon” i “Pušipelova biciklistička staza” vode vas kroz područje štrigovskog k-raja. Osim do, prestižnim nagradama nagrađivanih, vinara gdje možete kušati i autohtonu međimursku vinsku sortu “pušipel” te ostale sorte, odvest će vas i do spomenika kulturne baštine kao što je Crkva svetog Jeronima, poznata po svoja dva zvonika i freskama baroknog slikarskog virtuoza Ivana Rangera te mnogobrojnih pilova i kapelica koje pričaju o prošlom prohujalom vremenu, a njihove pozicije pružaju nezaboravne vidike.

Svi putevi i staze u destinaciji se isprepliću i vode prema Mađerkinom bregu, prirodnom vidikovcu koji se ističe svojim terasama na kojem su zasađeni vinogradi koji mame osjetila svojom zanosnom ljepotom.

Na vidikovcu se otvara prekrasan pogled na 4 države, složili bi se mnogi da je upravo najljepši u doba buđenja proljeća za vrijeme izlaska i zalaska sunca. Pogled će uskoro dobiti novu dimenziju doživljaja jer će Mađerkin breg biti obogaćen vidikovcem Goričko sviralo. Biciklističko-informativni centar s vidikovcem počeo se graditi u sklopu “CSA-CycleSeeing

Attractour” projekta u sklopu programa prekogranične suradnje Interreg V-A Mađarska-Hrvatska 2004. - 2014., a sufinanciran financijskim sredstvima Europske Unije.

Odmor od svih aktivnosti potražite u apartmanima, kućama za odmor i sobama koje će Vas uvijek dočekati širom otvorenih vrata i poželjeti Vam dobrodošlicu u oazu mira i netaknute prirode.

Bez kušanja bogate enogastronomske ponude u restoranima i kušaonama štrigovskog k-raja ne biste smjeli napustiti destinaciju

jer ćete upravo kroz nju osjetiti pravu simbiozu čovjeka s prirodom.

Dobro nam došli u štrigovski k-raj, bogat ljepotom i ispunjen vrijednim rukama i širokim prijateljskim srcem domaćih ljudi. Uvjerite se u jedinstvenost doživljaja koji donosi posjet ovome k-raju a u kojem će uživati sva vaša osjetila tako da će Vam boravak među nama biti odmor tijelu i blagoslov duši.

U doba kad moramo biti odgovorni, čuvati svoje zdravlje i zdravlje drugih, idealne su šetnje kroz štrigovski k-raj, rado ćemo Vam pomoći

s dodatnim informacijama u Turističko informativnom centru Štrigova, na broju: +385 99 2 851 325, e-mailu: tz@strigova.info, a na našoj web stranici: www.stigova. info i društvenim mrežama možete detaljno proučiti sve što pruža i nudi Štrigova.

Naši restorani, kuće za odmor, sobe i apartmani uključeni su u nacionalni projekt Hrvatske turističke zajednice “Safe stay in Croatia” kako biste bili sigurni da su na lokaciji poduzete propisane epidemiološke mjere i preporuke zdravstvene sigurnosne zaštite.

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

7

OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI

Skelarska kuća - NOVA ATRAKCIJA na šetnici Povijest i djelatnost skelarenja na Muri detaljnije prezentira novouređena Skelarska kuća na Svetomartinskoj Muri

S

veti Martin na Muri u posljednjem desetljeću razvio se u jedno od najvećih gospodarskih i turističkih središta Međimurja, što je vidljivo iz aktivnosti privatnih gospodarskih subjekata, broja noćenja posjetitelja te dobivanjem brojnih nagrada.

Razlog sustavnog rasta su dobar geostrateški položaj, poticajna suradnja s lokalnom samoupravom i brzim administrativnim rješenjima, uređena infrastruktura, kvaliteta radne snage te prepoznatljivost ekonomskog i turističkog razvoja općine.

Nositelj turističkog razvoja s preko 147 tisuća noćenja (2019.) su Terme Sveti Martin. Terme uspješno posluju tijekom cijele godine kao wellness-kupališna destinacija te konferencijskosportski centar koji privlači tuzemne i inozemne posjetitelje.

Zahvaljujući tome, Sveti Martin na Muri razvio se kao zaista respektabilna destinacija aktivnog odmora i kvalitetnog života te u današnje vrijeme može ponuditi različiti spektar turističkih resursa, atrakcija i proizvoda.

Glavninu turističke ponude na području općine Sveti Martin na Muri čine visokokategorizirani turistički smještajni objekti te raznorazni turističko-ugostiteljski objekti, dok su najveće turističke atrakcije koje turisti

Dražen Crnčec, načelnik

rado posjećuju tijekom svog boravka u Svetom Martinu na Muri između ostaloga: Mlin na Muri, skela na Muri, etnografska zbirka “Jen den v živleju mlinara Franca Žalara”, labirint ljubavi, Mlinarska kuća, crkva Svetog Martina biskupa kao i niz označenih biciklističko-pješačkih staza poput eko-turističke poučne pješačko-biciklističke staze “Svetomartinska Mura”, a od ove godine i Skelarska kuća koja u funkciji interpretacijskog centra objedinjuje djelatnost skelarenja uz rijeku Muru i pruža prihvat, informacije i upućivanje turista u destinaciji.

- Možemo reći da Sveti Martin na Muri, osim tradicije kupališnog turizma, posebno njeguje još dvije tradicije: mlinarenje i skelarenje, na čemu su postignuti zaista značajni rezultati. Izgrađena je Mlinarska kuća s muzejom mlinarstva i multimedijalnom interaktivnom etnografskom zbirkom, a upravo je dovršena i Skelarska kuća koja će u funkciji interpretacijskog centra ponešto detaljnije prezentirati djelatnost skelarenja uz rijeku Muru, a turistima pružati informacije o cjelokupnoj turističko-ugostiteljskoj ponudi destinacije Sveti Martin na Muri, ističe David Novinščak, direktor Turističke zajednice općine Sveti Martin na Muri.

Rekreacija u prirodi za sve generacije Svetomartinska Mura predstavlja pet kilometara staze za laganu šetnju, pješačenje, bicikliranje i slične sportske aktivnosti.

Staza je pogodna za sve dobne skupine, od majki s djetetom u kolicima, preko vrtićkih i školskih skupina, do rekreativca i sportaša te umirovljenika. Uz stazu su uređene šumske učionice, a posjetitelji se rado fotografiraju na popularnom obnovljenom drvenom mostu. Svetomartinska Mura objedinjuje pojedinačne lokalne eko i etno atrakcije.

Kroz dvadeset edukativnih tabli postavljenih uz stazu Međimurci i gosti ovog kraja mogu saznati i niz zanimljivosti iz domene prirodne baštine. Tko su zlikovci u prirodi, kako žive žabe u Žabniku, zašto je rijeka Mura glavna žila Međimurja i Prekmurja, kakav je životni ciklus vretenca letača iz močvara i niz drugih poučnih detalja iz flore i faune svetomartinskog kraja. Posjetiteljima se preporučuje, ovisno o raspoloživom vremenu i fizičkoj kondiciji, nekoliko opcija korištenja staza, a sve ih rado preporučuje načelnik Dražen Crnčec.

vi tragovi u prirodi, ovo je idealna kružna ruta.

Počinjemo kod Skelarske kuće te osim rijeke Mure razgledavamo nekadašnje šljunčare oko Svetog Martina na Muri. (Predviđeno vrijeme obilaska: oko 45 minuta)

5. RUTA STARA MURA

Na šetnici se nalazi i popularan drveni most

1. MLINAROVA RUTA Želite do rijeke Mure, a nemate puno vremena? Ovo je idealna ruta za vas. Na području oko Mlina na Muri saznajte nekoliko zanimljivosti o prirodi koja ga okružuje.

(Predviđeno vrijeme obilaska: oko 20 minuta)

2. RUTA MEĐIMURSKOG KONJA

Osim rijeke Mure i mrtvice zanima vas ugrožena pasmina međimurski konj?

Odlazak u smjeru gmajne s međimurskim konjima je odličan izbor. Ova ruta omo-

gućava umjerenu šetnju, doživljaj prirodnih zvukova uz Muru te susret s konjima.

(Predviđeno vrijeme obilaska: oko 60 minuta)

3. RUTA ŽIVA MRTVICA

Bili ste već nekoliko puta oko Mlina na Muri i želite nešto drugačiji obilazak prostora? Ova kružna ruta počinje kod najsjevernije turističke točke RH te nudi razgled murske mrtvice i njezinog živog svijeta. (Predviđeno vrijeme obilaska: oko 30 minuta)

4. DABROVA RUTA

Ako ne želite puno šetnje, ali vas zanimaju dabro-

Kod ove kružne rute cijelim putem se krećemo uz stari ili glavni tok rijeke Mure. Njezinim obilaskom uočavamo sve razlike između živog svijeta mrtvice te glavnog toka, kao i različite načine korištenja tih prostora. (Predviđeno vrijeme obilaska: oko 1 sat i 30 minuta)

6. RUTA SVETOMARTINSKA MURA

Želite malo više pješačenja? Ovo je najduža ruta te obuhvaća sve zanimljivosti na stazi. Živi svijet uz mrtvicu, glavni tok Mure, pašnjak s međimurskim konjima, šljunčare i tragove dabrove aktivnosti.

(Predviđeno vrijeme obilaska: oko 2 sata)

8

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KOMUNALNO PODUZEĆE MURS-EKOM IZ MURSKOG SREDIŠĆA

16. travnja 2021.

ČISTOĆA I UREĐENOST naša je briga, ali i briga svih naših građana Komunalno poduzeće Murs-ekom osnovano je 1995. godine od strane privatnih ulagača za obavljanje raznih komunalnih usluga s posebnim naglaskom na gospodarenje otpadom.

Početkom 2018. godine Murs-ekom kupuju Grad Mursko Središće te Općine Sveti Martin na Muri, Selnica i Vratišinec, čime tvrtka u cijelosti prelazi u javno vlasništvu četiri jedinice lokalne samouprave. Djelatnosti komunalnog poduzeća su sakupljanje, odvoz i gospodarenje otpadom, održavanje komunalne infrastrukture, održavanje vertikalne signalizacije, upravljanje grobljima, održavanje zelenih površina, košnja trave, sadnja cvijeća, održavanje čistoće prometnih površina, zimsko održavanje nerazvrstanih cesta i parkirališta, čišćenje ureda i poslovnih prostora te upravljanje tržnicom Mursko Središće. Komunalno poduzeće Murs-ekom d.o.o. svoje poslovanje uskladilo je s međunarodnim standardom ISO 9001. U cilju neprestanog poboljšanja kvalitete poslovanja i smanjenja utjecaja na okoliš tvrtka ulaže u sve segmente gospodarenja otpadom, dijelom samostalno, dijelom preko EU fondova.

Sakupljanje otpada riješeno je na način da se gotovo sve frakcije otpada sakuplju na kućnom pragu korisnika bez

obzira radi li se o korisniku u obiteljskog kući ili višestambenom objektu. Korisnicima je dostupno fiksno i mobilno reciklažno dvorište, dok će po završetku EU projekta korisnicima biti puštena u funkciju i kompostana Mursko Središće.

- U tijeku su dva projekta i to “Izgradnja i opremanje kompostane Mursko Središće” te “Nabava 2 komunalna vozila za odvojeno sakupljanje otpada za Murs-ekom d.o.o.” Cilj provedbe navedenih projekta je povećanje udjela odvojeno prikupljenog biootpada otpada u ukupnom komunalnom otpadu, što dugoročno doprinosi ponovnoj uporabi te smanjenju količine komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta. Provođenjem projekata želimo unaprijediti sustav gospodarenja otpadom i to posebno u području sakupljanja biorazgradivog komunalnog otpada. Modernizacijom, stalnim ulaganjem i opremanjem komunalnog poduzeća povećat će se efikasnost, unaprijediti komunalni standard, podići razinu komunalne usluge za građane Murskog Središća i mještane općina Sveti Martin na Muri, Selnica i Vratišinec.

Dolazak proljeća i lijepih sunčanih dana označuje i početak proljetnog uređenja grada koje, među ostalim, uključuje i brigu o cvjetnim

Želimo da naš grad i sva naselja koje održava komunalno poduzeće budu uredna i čista

“

sadnicama koje se posade svake godine, u jesenskom i proljetnom periodu sadnje, a o kojima se tijekom cijele godine brinu vrijedne ruke naših hortikulturnih djelatnika, rekao nam je Josip Sršan, direktor Murs-ekoma, te je nastavio: - Velika pažnja poklanja se izgledu grada Mursko Središće i okolnih

naselja tako da se uređuju, održavaju i kose zelene površine, brine se o čistoći grada, groblja, uređuju se cvjetne gredice i sadi cvijeće u gradskim parkovima i zelenim površinama. Početkom ove godine komunalno poduzeće Murs-ekom preuzima košnju trave i održavanje zelenih površina općine Selnica i općine Vratišinec i to sve sukladno Odluci o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti.

Djelatnici komunalnog poduzeća Murs-ekom d.o.o. trenutno su angažirani na poslovima proljetnog uređenja grada, održavanja i čišćenja javnih gradskih površina.

Nakon zimskih aktivnosti započelo je proljetno uređenje javnih gradskih površina. Poslovi održavanja grada obav-

ljaju se u skladu s utvrđenim godišnjim planom.

U sklopu proljetnih radova vrši se okopavanje, plijevljenje, orezivanje i uređenja ukrasnog bilja po šetnici, gradskim parkovima, zelenim površinama i drugim lokacijama gdje je bilje posađeno te se tijekom cijele godine održavaju nerazvrstani poljski putevi da ostanu prohodni i čisti. Želimo da naš grad i sva naselja koje održava komunalno poduzeće budu uredna i čista. Stoga moram skrenuti i pozornost našim mještanima da za čistoću i uređenost nije dovoljna samo briga naših djelatnika, već je to zajednička zadaća i svih građana, završio je svoju priču Josip Sršan, direktor tvrtke Mursekom.

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

9

GRAD RUDARA U ZNAKU ŠETNICA

Planira se viseći pješački most preko RIJEKE MURE Mursko Središće postaje poželjno mjesto za šetnju, biciklizam, sport, sportski ribolov i rekreaciju

G

rad Mursko Središće kontinuirano ulaže u podizanje k valitete života

građana, posjetitelja i turista. Izgrađena šetnica i obaloutvrda od 2010. godine nadopunjuje se novim sadr-

Spomen-dom rudarstva

Grad Mursko Središće godine 2018. otkupio je separator ugljena u kojem je postojeća zbirka kojom se pokušalo interpretirati rudarstvo na području grada. Dijelovi postojeće zbirke koji su vezani baš uz rudarstvo će ostati u prostoru separatora, dok će dio zbirke koji prikazuje svakodnevni život rudara preseliti u etno kuću “Rudarova hiža”.

Spomen-dom je apliciran na prekogranični projekt Energy tour, koji je prošle godine odobren i krenuo u provođenje. Kroz taj se projekt osiguralo 112.000,00 eura za uređenje interijera multimedijalnom opremom, vitrinama, informativnim panoima i sličnom muzejskom opremom.

Gotovo istovremeno s početkom provođenja projekta Grad Mursko Središće i Centar za kulturu “Rudar” javili su se i na poziv Ministarstva kulture za Programe gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture u 2021. godini s projektom Kultura u Gradu rudara. Projekt je ukupne vrijednosti 462.877,88 kuna. Službeno otvaranje sa svim novotarijama se očekuje u ljetnim mjesecima 2022. godine.

žajima. Podsjetimo, uređen je izvor pitke vode “Curek”, postavljen je info display, info table, skulpture, postavljene i oslikane su klupice, ležaljke za odmor, koševi za smeće, veliko dječje igralište, klupica za prematanje i dojenje, postavljene su Street workout sprave, izgrađena ljetna pozornica, sjenica… U planu je izgraditi i viseći pješački most preko rijeke Mure, uzvodno od dječjeg igrališta na šetnici.

Prošle godine pokrenuta je ideja za spajanje šetnice uz rijeku Muru i poučne staze “Svetomartinska Mura”. Od ideje do realizacije je prošlo nekoliko mjeseci, a trasa je već probijena, ishođene su dozvole potrebne za uređenje, naravno, poštujući propisanu zaštitu prirode. U suradnji s Međimurskom prirodom - Javnom ustanovom za zaštitu prirode postavit će se poučne info ploče o flori i fauni uz rijeku Muru.

Nova staza bit će dužine 12 km, a protezat će se od ŠRC “Zalešće” pa do ribnjaka u Lapšini. Nova staza bit će još jedan novi magnet za sadašnje ali i buduće šetače i

bicikliste. Stazom neće moći prometovati motorna vozila i quadovi, već isključivo vlasnici parcela, lovci i ribiči.

Probijanjem trase i šljunčanjem napravljen je tek prvi dio jer slijedi označavanje staze, postavljanje informativnih ploča. Spajanjem svetomartinske i murskosredišćanske šetnice nastala je Poučno pješačka staza “Mura” koja već sada okuplja velik broj šetača i posjetitelja.

Time izletište skela “Fusek” u Murskom Središću postaje kutak za uživanje u prirodi. Želja je da se izletište pretvori u atraktivan turistički proizvod sa sadržajima za sve dobne skupine i mogući cjelodnevni izlet. Kod skele “Fusek” uređuje se travnato igralište za mali nogomet, odbojkaško igralište na pijesku i postavit će se koš za košarku. Uz sve navedeno na prostoru skele postavit će se dječja igrala, koja će se preseliti iz prostora Etno kuće s obzirom na to da će se kod nje postaviti nova igrala. Također, u planu je da se otvori objekt jednostavnih usluga na kolicima ili sličnim napravama – ugostiteljski objekt.

Serjojnčarima nagrada Zrinski Nagrada Zrinski za 2020. godinu na prijedlog gradonačelnika Murskog Središća Dražena Srpaka dodijeljena je Sportsko ribolovnom društvu “Mura” Mursko Središće, u djelatnosti zaštite okoliša i drugih javnih djelatnosti. ŠRD Mura baštini tradiciju dugu više od šezdeset godina, a u godini 2020. svečano je otvoren prekrasan ribički dom na Zalešću, koji je financiran iz proračuna Grada Mursko Središće. Udruga se istaknula brigom o zaštiti i održavanju okoliša uz rijeku Muru, krajoliku koji polako postaje najveći brend najsjevernijeg grada u Republici Hrvatskoj. Veseli što je nagradu pokupio još jedan Serjojnčar. Milorad Šubić dobitnik je Nagrade Zrinski u djelatnosti gospodarstva i zaštite okoliša. Rođen je u poljoprivrednoj obitelji u Murskom Središću i tijekom godina je postao vodeći stručnjak za zaštitu bilja u županiji. Kako je današnji poljoprivrednik ujedno i važan gospodarstvenik, Milorad Šubić je Nagradu dobio u domeni gospodarstva.

Šetalište već sada okuplja velik broj šetača, a cilj je da i ostane poželjno mjesto za šetnju, biciklizam, sport, sportski ribolov i rekreaciju.

U tu je svrhu važno spriječiti prometovanje vozila koja narušavaju sigurnost i mir pješaka i biciklista. Također, riječ je o staništima brojnih životinjskih vrsta koje se ne želi ugrožavati.

Poučno pješačka staza “Mura” namijenjena je, dakle, pješacima i biciklistima. Od

navedene regulacije izuzimaju se Hrvatske vode koje put koriste za svoje potrebe, vlasnici parcela te lovci i ribiči koji stazu koriste za nadzor, obilazak ili za potrebe gospodarenja lovištem i otvorenim vodama kojima upravljaju. Pristup je moguć do skele “Fusek” i s druge strane cestom prije Hlapičine te desno prema području “Zeva”. Na stazi se ne dozvoljava promet osobnim, teretnim vozila, traktorima, motor kotačima i quadovima.

10

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Mohokos, službeno najviša planinarska zemljopisna točka u Međimurju (344,4 m)

Retencija Jegerseg je vrijedno stanište za ptice i vodozemce

Jurovski kraj MAGNET za rekreativni turizam

Piše: Roberta Radović

O

pćina Sveti Juraj na Bregu je briježni dio Međimurja koji se od davnina zove Jurovski kraj. Graniči sa šest općina i gradom Čakovcem. Površina općine iznosi 30 km2. U sastavu općine je devet naselja: Brezje, Dragoslavec, Frkanovec, Lopatinec, Mali Mihaljevec, Okrugli Vrh, Pleškovec, Vučetinec i Zasadbreg. Sjedište općine je u Lopatincu iako je općinska uprava smještena u Pleškovcu. Anđelko Nagrajsalović, načelnik, s ponosom

Zaslugom zaljubljenika hodanja i ekipe Cipelcug te Ede Lukmana i Kreativnog edukativnog centra Murai kartirano je pet zanimljivih pješačkih staza

ističe kotače zamašnjake koji u ovaj kraj donose novu turističku ponudu, posebice u promociji prirodne baštine i tradicijskog načina života.

Prije svega se to odnosi na edukacijsko-istraživački centar Matulov grunt u Frkanovcu, a potom i na predstavljanje novih rekreativnih staza za hodanje.

Zaslugom zaljubljenika hodanja i ekipe Cipelcug te Ede Lukmana i Kreativnog edukativnog centra Murai kartirano je pet zanimljivih pješačkih staza. Mali Murai, Veliki Murai, Matulova staza, Školski Murai i Staza DK zasigurno će koristiti svim poklonicima hodanja, planinarenja, rekreacije i boravka u prirodi. Dionice staza se mogu pronaći na internet stranicama www.cipelcug. com.hr i pdcck.hr (Murai).

Staze nastoje izbjeći glavne cestovne prometnice, vode šumskim i poljskim putevima koji uglavnom dosad nisu ucrtani na dostupnim mapama. Područje općine Sv. Juraj na Bregu obiluje takvim stazama, uključivši i značajnu dionicu Međimurskog planinarskog puta. Članovi planinarskog društva Bundek početkom ožujka uredili su je unutar akcije čišćenja

"Ne" quadovima u Bedekovićevim grabama Sve veći problem za prirodu i one koji vole provoditi slobodno vrijeme u prirodi u posljednje vrijeme je vožnja različitim motoriziranim vozilima po planinarskim stazama, šetnicama i drugim prirodnim predjelima. Kroseri, sve popularniji quadovi i razna druga vozila na dva ili četiri kotača voze i po međimurskoj prirodi. Takva vožnja predstavlja velik problem za krhka prirodna staništa, posebno za spomenik prirode Bedekovićeve grabe gdje neodgovornim ponašanjem postaju ugroženi leptiri plavci. S ciljem sprječavanja devastacije vlažnih livada i kažnjavanja počinitelja, intenzivirana je suradnja policije i čuvara prirode, pa su postavljeni znakovi zabrane prometa kroz Bedekovićeve grabe. Pješaci i biciklisti i nadalje su dobrodošli.

Načelnik Anđelko Nagrajsalović na Matulovom gruntu

okoliša i smeća na dionicama Međimurskog planinarskog puta (MPP-a).

Posebno je atraktivna kružna staza Veliki Murai koja kroz 16 kilometara hoda pruža avanturu provjerenim i prohodnim putevima.

Početna točka je kod Doma kulture Jurice Muraia u Pleškovcu. Stazom se nadalje promovira retencija Jegerseg koja je vrijedno stanište za ptice i vodozemce, potom

vlažne livade na lokalitetu Bedekovićeve grabe koje su spomenik prirode, Mohokos službeno najviši planinarski vrh Međimurske županije u Vučetincu, međimurske gorice i druga karakterisična obilježja ovog dijela Međimurja. Staza je prvi put predstavljena javnosti povodom obilježavanja 46. godišnjice djelovanja Škole animiranog filma Čakovec. Općina Sveti Juraj na Bregu formiranjem

Bedekovićeve grabe vrijedno su stanište leptira plavaca

ovih rekreativnih staza dinamizira suradnju na projektu s Platformom za društveni

centar Čakovec unutar kojeg je i revitalizacija aktivnosti u Domu kulture Jurice Muraia.

16. travnja 2021.

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

11

NOVA REZIDENCIJA ZA STVARANJE ZNANSTVENIH I KNJIŽEVNIH DJELA

U gospodarskoj zgradi nalazi se stara preša

Gruntište i hiža iz ptičje perspektive

Stara hiža u SRCU MEĐIMURJA nazvana Matulov grunt Priroda i književnost od davnina su bile povezane ljudima koji su inspiraciju tražili u prirodi, a riječi pretvarali u dijela

Piše: Sara Srša, mag. ing. silv., stručna suradnica za edukaciju, interpretaciju i promidžbu Međimurske prirode Foto: Davorin Mance

N

a adresi Frkanovec 30 prije godinu dana nalazila se stara trošna kuća, po međimurski “hiža” s popratnim objektom u kojem se nalazila stara preša. Projektom Med dvemi vodami, uz koji je u nekadašnju staru školu u Križovcu smješten centar za posjetitelje i jedan od nagrađivanijih postava vezan uz prirodnu baštinu u ovom dijelu Hrvatske te obnovljena zarasla i dotrajala poučna staza u općini Sveti Martin na Muri, red je došao i na treću veliku stavku projekta u kojem je život udahnut u staru “hižu” nazvanu Matulov grunt.

Stara “hiža‟ u Frkanovcu građena je prije više od stotinjak godina u duhu tradicije međimurskog kraja.

Predstavlja dobro očuvani primjer seoske arhitekture Međimurja. Rekonstrukcijom i prenamjenom “hiže‟, pripadajuće gospodarske zgrade i gruntišta stvoren je edukacijsko-istraživački centar posvećen leptirima te značajnim staništima biljnih i životinjskih vrsta gornjeg Međimurja. U kajkavskom dijalektu za riječ leptir koristi se izraz “matul‟, a za parcelu odnosno posjed riječ “grunt‟.

Stoga je u duhu međimurske kajkavštine centar nazvan Matulov grunt. Nalazi se na području ekološke mreže Natura 2000, nedaleko od lokaliteta Bedekovićeve grabe. Matulov grunt sadrži prostor za boravak i stvaralački rad, stalni likovni postav o livadama i leptirima gornjeg

Suvremena interpretacija leptira plavaca

Pogled s ceste na Matulov grunt

UZ OTVORENJA STIGLA I ZAVIDNA SURADNJA

ve za zaštitu prirode, i Zlatko Krilić, predsjednik Društva hrvatskih književnika. Znakovito ili ne, Matulov grunt je otvoren 10. ožujka, na 106. rođendan Jože Horvata, književnika i putopisca.

Kako Matulov grunt sadrži prostor za boravak i stvaralački rad, zamišljen je kao mjesto inspiracije, mira i novih ideja te je upravo dobrom idejom i zamišljen kao mjesto u kome će boraviti pisci iz Hrvatske, Slovenije i ostalih susjednih država te u njemu stvarati. Prvi rezidenti stižu temeljem suradnje s Društvom hrvatskih književnika. Sporazum o suradnji na dan otvaranja Matulovog grunta potpisali su Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode – Javne ustano-

Matulov grunt sadrži prostor za boravak i stvaralački rad, stalni interpretacijski postav o livadama i leptirima gornjeg Međimurja, kao i prostor za predavanja i radionice. Osmišljen je kao rezidencija za prirodoslovce, istraživače, ali i umjetnike.

Matulov grunt koristit će se tijekom proljetnog i ljetnog razdoblja, točnije od 1. travnja do 30. rujna.

Tijekom razdoblja korištenja veći dio vremena u

Međimurja, kao i prostor za predavanja i radionice. Stara “hiža‟ u Frkanovcu je mjesto rezidencije za prirodoslovce, istraživače, ali i umjetnike.

POSJET MATULOVOM GRUNTU

njemu će boraviti rezidenti: pisci i istraživači koji istražuju sastavnice prirode na području Međimurske županije. Temeljem sporazuma o suradnji Međimurske prirode i Društva hrvatskih književnika nekoliko rezidenata godišnje bit će na rezidenciji te će tijekom boravka organizirati predstavljanje svojih radova široj publici. Tijekom boravka rezidenata neće biti moguć klasičan posjet Matulovom gruntu.

Također, tijekom godine Međimurska priroda će u suradnji s udrugama i drugim institucijama organizirati radionice čiji sadržaj će biti usko vezan uz tradicionalne djelatnosti Međimurja, a moći se održavati i organizirati skupštine, sastanci, radionice do maksimalno 15 osoba.

Organizirat će se i dani otvorenih vrata kada će svi za-

interesirani pojedinci moći prošetati skrivenim kutcima stare hiže i preše.

Posjetiti Matulov grunt i obići “gruntište” možete samostalno bilo kada, ali samo izvana. Posjetitelji mogu u sklopu grunta istražiti i pročitati nekoliko info ploča, sjediti na klupama te si na obližnjoj livadi samostalno organizirati piknik.

Za najavu i rezervaciju posjeta te dogovor oko organizacije događanja (rezidencija, radionica, skupština, sastanka i ostaloga) javite se na broj telefona 095 928 4145 (Sara Srša) ili putem e-pošte: medjimurska.priroda@gmail.com Zaključimo kratko i jasno: Matulov grunt možete obići samostalno, ali samo grunt bez ulaska u unutrašnjost objekta. Za detaljniji razgled potrebna je najava ili dolazak na javna događanja.

12

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINA DOMAŠINEC

Uz rijeku Muru nađena su staništa dunavskog vodenjaka

Šume uz Muru prirodna su baština domašinečkog kraja

Mrtvica u Murščaku vrijedno STANIŠTE vodenjaka Prirodoslovne vrijednosti nađene u domašinečkom kraju podloga su za razvoj turizma s okusom znanosti

Piše: Roberta Radović

U

brendiranju prirodne baštine općina Domašinec u međimurskim okvirima prepoznatljiva je po poučnoj stazi Murščak koja prolazi najvećim područjem uz Muru, bez naselja, a obuhvaća oko 1.500 hektara. Murščak je veliki kompleks višestoljetne hrastove šume uz rijeku Muru. Toj je šumi autor Ljudevit Marđetko posvetio knjigu “Međimurska šuma Murščak” kroz koju donosi doku-

mentarističku priču o rušenju jedinstvenog ekosustava u međimurskom kraju. Autor je, kako ističe u predgovoru djela, “knjigu posvetio svim ljudima koji su za života zasadili ili spasili makar ijedno stablo, kao i svim ljubiteljima šuma”. Poučna staza Murščak zamišljena je kao učionica na otvorenom gdje učenici i posjetitelji mogu učiti o vodenim, šumskim, livadnim i oraničnim područjima ovog kraja. Jedna od točki staze je i stara karaula poznata pod nazivom Stara straža. Simbol je prastare granice na Muri još

iz turskih vremena. Na stazi su poučne table s informacijama o šumama vlažnih staništa, livadama košanicama, pticama, divljači i drugim životinjskim vrstama. Stazom se simbolično želi pokazati vječna povezanost šume i čovjeka, odnosno prirode i čovjeka.

Od prošle godine ovo je naselje dobilo vrijedno mjesto i u prirodoslovnim znanstvenim krugovima. Naime, na pet lokacija u širem području uz Muru u Međimurju, a među njima je i Domašinec, pronađeni su veliki dunavski vodenjaci. Istraživanje je pro-

Radi se i na planu revitalizacije lokaliteta Stara straža

Na poučnoj stazi Murščak saznajte i priče o vilenjacima

vela zagrebačka Udruga Hyla u suradnji s Međimurskom prirodom - Javnom ustanovom za zaštitu prirode tijekom ožujka i travnja 2020. godine kada se vodenjaci vraćaju u vodena staništa radi razmnožavanja. Istraživanja se nastavljaju i ovog proljeća. Kao najbolja metoda istraživanja pokazale su se Ortmannove zamke odnosno kante s otvorima koje plutaju na vodi. Nalaz je značajan jer upotpunjuje poznati areal velikih vodenjaka u Hrvatskoj i daje smjernice za njihova daljnja istraživanja i zaštitu u Međimurskoj županiji.

Veliki dunavski vodenjak (Triturus dobrogicus) vrsta je vodozemca koja nastanjuje različita vodena staništa kao što su močvarna područja, porječja nizinskih rijeka, rukavci, mrtvice, poplavna

područja, bare, jezera, kanali i jarci do 300 metara nad morem. Ugrožena je vrsta vodozemca, a najveća ugroza im prijeti zbog nestanka prirodnih staništa. Iako izgleda kao nježna vrsta, ako ste neoprezni, ugrize vas za prst. Srećom, ugriz nije jak.

Ljudima je većinom nepoznata vrsta, što ne znači da je manje značajna. Jedna je od ciljnih vrsta koja se treba prema Europskoj uniji, njihovim zakonima i direktivama pratiti i bilježiti stanje.

Mario Tomašek, načelnik, podsjeća kako je jedna od turističkih prilika ove općine prepoznata i na međunarodnoj razini. Riječ je o “Spustu murskih ladji”. U cilju razvoja sportsko-rekreacijskog turizma na rijeci Muri, upoznavanja i zaštite njezinih ljepota Domašinec je za-

bilježen na kartu ove manifestacije kao krajnja točka spusta održanog 2019. godine sa startom u Austriji (Cmurek), a završetkom u Domašincu, u Vrbulji (14. Spust murskih ladji).

Domašinec redovito organizira i akcije čišćenja okoliša u kojima sudjeluju volonteri svih generacija, pa tako i osnovnoškolci i srednjoškolci. Tako su prošle godine za sudjelovanje na društvenoj akciji čišćenja okoliša brat i sestra, Florijan i Nika Tomašek iz Domašinca, primili od Javne ustanove Međimurska priroda priznanja za Najbolje mlade čuvare prirode 2020. godine u Međimurskoj županiji. Priznanja su im uručena 22. svibnja, na Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode Republike Hrvatske. (rr)

16. travnja 2021.

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13

OPĆINA PODTUREN

JEDINSTVENO u Međimurju - tri skele u jednoj općini U Podturnu je aktivna skela koju lokalno stanovništvo koristi za prelazak na drugu stranu rijeke. Na području općine nalaze se još dvije skele, u Miklavcu i Novakovcu

ABONOS - OSTATAK PRAŠUMA

dugotrajno potopljenog drva je njegova promjena boje i mehaničkih svojstava. Hrast abonos u Podturnu je izvorno iz vremena u kojem su ovdje uz rijeku Muru bujale nepregledne šume. No rijeka je mijenjajući tok potkopavala okolno tlo, pa su se moćni gorostasi rušili u njene vode završavajući nadzemni život i počinjući novi u tamnim dubinama nanosa u rijeci. Abonos u Podturnu je izvađen na površinu 2002. godine i danas je atrakcija uz koju se mnogi rado fotografiraju.

Subfosilno drvo koje se nalazilo dugi niz godina pod vodom naziva se abonos. Općina Podturen ima uz Muru primjer subfosilnog drva hrasta lužnjaka, što se može tumačiti kao ostatak nekadašnjih prašuma. Posljedica

Ogroman turistički resurs ovog kraja predstavljaju i rekreativne hodnje, ističe načelnik Podturna Perica Hajdarović. Pokazala je to Hodnja uz Muru organizirana 2020. godine. Suradnjom

Piše: Roberta Radović

O

pćina Podturen je aktivni partner i dionik u zaštiti prirode Međimurja.

Naselje ima dugu povijest, a u svom nazivu nosi naziv “turen” crkve sv. Martina, jedne od najstarijih u Međimurju.

Područje ovog kraja odlikuju gusti spletovi rukavaca i mrtvica karakterističnih za donji tok rijeke Mure.

REKORD NA HODNJI UZ MURU

Značaj Sivičke šume

Mještanima Sivice, koja je sastavni dio općine Podturen, Sivička šuma je u povijesnom smislu bila prije svega izvor ogrjeva, građevinskog materijala, izvor jestivih šumskih plodova i divljači. Iako je u novije vrijeme dio šume bio djelomično posječen, ipak se to područje u posljednje vrijeme revitalizira. Šuma je značajna po dobro očuvanim stablima hrasta lužnjaka i predstavlja prirodnu baštinu i vrijedan lokalitet. Stoga ga treba usmjeriti prema zaštiti i očuvanju.

Brodari skele njeguju umijeće i znanje upravljanja skelom

Međimurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode i Općine Podturen organizirana je odlična hodnja koja je okupila 700 sudionika. Bio je to rekordan broj hodača otkako se pohodi uz rijeku Muru organiziraju. Hodnja uz Muru, podsjetimo, održava se simbolično 2. veljače, na Svjetski dan močvarnih (vlažnih) staništa, a domaćini hodnje su države Austrija, Slovenija i Hrvatska, naizmjenično svaka od njih svakih tri godine.

Kružna staza sa startom u Društvenom domu Podtu-

ren ukupne duljine desetak kilometara prolazila je kroz vrijedna prirodna i kultivirana staništa zaštićenog Regionalnog parka MuraDrava, dok je dio puta išao uz sami tok Mure. Sudionici su mogli saznati o brojnim dobrobitima vlažnih staništa za naš planet putem mobilnih poučnih tabli postavljenih ciljano za potrebe hodnje.

Namjera je bila skrenuti pažnju hodača na aktualne prizore u prirodi, primjerice na raznolike reljefne oblike, aktivnost dabra, usluge koje pružaju vlažna staništa i sl.

Osnovnoškolka Ana Antolašić iz Podturna pomaganjem u serviranju toplih obroka za sudionike Hodnje uz Muru iskazala je svoju nesebičnu ljubav prema prirodi i zavičaju. Nagrađena je priznanjem za Najbolje mlade čuvare prirode 2020. godine u Međimurskoj županiji. Dodjeljuje ga Javna ustanova Međimurska priroda, a uručeno joj je 22. svibnja, na Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode Republike Hrvatske.

OČUVATI STANIŠTE ČAPLJI

Sudionici Hodnje uz Muru u Podturnu otkrivali su dinamiku rijeke Mure

Za ekološki senzibilitet mještana Podturna brine se i Zaštitarsko Ekološka

Abonos iz vremena kad su na ovom području bile nepregledne šume

Udruga Čaplja. Osnovana je 2003. godine na inicijativu nekolicine zaljubljenika u prirodu s ciljem promoviranja ekološke osviještenosti mještana Podturna. Članovi su aktivni svih ovih godina na radnim akcijama ekološkog značaja, organizaciji tribina, obilježavanju dana vezanih uz ekologiju i aktivnostima koje provodi Općina Podturen. Posebice se ulažu napori u čišćenje lokaliteta neodgovornog i ilegalnog odlaganja otpada na prostoru zvanom “Turenski dragulj - Mursko oko”. ZEU Čaplja ima još jedan cilj, a to je zaštita staništa bijele i sive čaplje, kojih još uvijek ima na ovom području.

Kružna staza sa startom u Društvenom domu Podturen ukupne duljine desetak kilometara prolazila je kroz vrijedna prirodna i kultivirana staništa zaštićenog Regionalnog parka Mura-Drava, dok je dio puta išao uz sami tok Mure

14

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

ŽIVOT IM OVISI O TRULOM DRVEĆU

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OTKRIJTE ŽIVI SVIJET RIJEKE DRAVE

POUČNA STAZA Kuršanski lug

Podatke o stanju jelenka na prošlogodišnjem monitoringu upisuju Velimir Bašek i Mihaela Mesarić iz Međimurske prirode

U šumi Čep jedna od najbrojnijih populacija jelenka Prošle godine zabilježen je rekordan odaziv volontera na praćenju stanja ove vrste kukaca

O

pćina Nedelišće je prepoznala vrijednost koju krije šuma Čep kao jedno od najboljih i najbrojnijih staništa jelenka na području cijele Hrvatske.

Jelenak je jedan od najvećih kukaca Europe i pripada skupini kukaca nazvanoj kornjaši ili tvrdokrilci (Coleoptera).

Pripada skupini životinja koja je dobila ime po tvrdom oklopu poput kornjačinog.

Njegova staništa su šume, pošumljeni krajevi i veliki gradski parkovi. Mužjaci su prepoznatljivi po razvijenim čeljustima koja sliče jelenskom rogovlju, dok su kod ženki čeljusti znatno manje.

Za jelenaka (Lucanus cervus) se u Međimurju koriste različiti nazivi, pa su zabilježene varijacije naziva kao što su jelenjak, hrgljoč, rogljoč ili rogač. Žive u listopadnim šumama sa staništem hrasta.

Jelenci nestaju zbog uklanjanja većine mrtvog drva iz šuma jer tada ličinke nemaju dovoljno hrane da završe svoj životni ciklus. U Europi se bilježi trend opadanja populacija, stoga se nastoji vr-

šiti monitoring te vrste kako bi se moglo ustanoviti stanje ove vrste kukaca.

Jedinka jelenka živi 4-6 godina. Većinu svog života provede u stadiju ličinke živeći u tlu do dubine 1 metar i jedući trulo drvo. Nakon stadija kukuljice, koji traje 45 dana, odrasli žive tek dva do tri mjeseca. Upravo u tom odraslom stadiju je najlakše zamijetiti njihovu aktivnost. Najaktivniji su u sumrak od svibnja do kolovoza kada proletavaju s grane na granu u potrazi za partnerom ili mjestom za polaganje jajašaca. (rr)

Jelenci nestaju zbog uklanjanja većine mrtvog drva iz šuma jer tada ličinke nemaju dovoljno hrane da završe svoj životni ciklus

16. travnja 2021.

Poučna staza nalazi se tik uz glavnu prometnicu Čakovec – Varaždin i duljine je nešto više od jedan kilometar

Piše: Sara Srša, mag. ing. silv., stručna suradnica za edukaciju, interpretaciju i promidžbu Međimurske prirode Foto: Luka Bahun

K

rećete u istraživanje prirode Međimurja i želite vidjeti i naučiti neštonovo?Ondajepoučna staza Kuršanski lug prava poslastica za vas. Poučna staza skrivena je u šumarku uz glavnu cestu na putu prema Varaždinu te u njoj možete pronaći pokojeg zalutalog posjetitelja. Na samomulazunalazisemalo parkiralište za nekoliko automobila, a da biste je obišli, potrebno vam je svega sat vremena. Možete je obići biciklom, trčeći ili pješice, ovisno o vašoj kondiciji.

Kružna poučna staza Kuršanski lug rezultat je

Za obilazak poučne staze potrebno je oko sat vremena

suradnje policijske udruge IPA Međimurje i Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode. Staza duljine 1.200 metara nalazi se na području općine Nedelišće uz rijeku Dravu, unutar državne šume kojom upravljaju Hrvatske šume i zaštićenog područ-

ja Regionalni park Mura-Drava. Uz dvije ulazne info ploče na stazi se nalazi 15 točaka (info ploča) s poučnim sadržajem o prirodi rijeke Drave.

Svaka od interpretacijskih ploča posvećena je jednom od poginulih međimurskih policajaca u Domovinskom ratu.

“

OTKUD IME STAZE KURŠANSKI LUG Toponim Kuršanski lug povijesno je značajan u Međimurskoj županiji. U povijesnim knjigama zabilježeno je da je upravo u Kuršanskom ili Kuršanečkom lugu u lovu na vepra stradao Nikola VII. Zrinski 1664. godine. U to vrijeme šuma Kuršanskog luga nije bila ograničena samo na jedan manji dio uz Dravu, već se protezala kilometrima diljem rijeke Drave oko Gornjeg Kuršanca i Kuršanca.

VAŽNOST RIJEKA I POPLAVNIH ŠUMA

Staza je smještena uz prometnicu (D3) koja spaja Međimursku i Varaždinsku županiju. Nalazi se na lijevoj obali rijeke Drave uz Most hrvatskog bana Josipa Jelačića

Poučna staza osmišljena je s ciljem podizanja svijesti posjetitelja o važnosti poplavnih šuma, bioraznolikosti poplavnog područja, utjecaju tradicijskih djelatnosti na kreiranje šireg krajobraza uz rijeke, uslugama šumskog ekosustava, dinamici prirodnog toka rijeke i staništima koje rijeka tvori.

Kružna poučna staza nalazi se na području poplavne šume te uz stari rukavac rijeke Drave, a šećući se kroz stazu, možete upoznati njene stalne i povremene stanovnike.

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

15

OPĆINA OREHOVICA

NOVI ŽIVOT starog rukavca Drave O

pćina Orehovica već nekoliko godina radi na projektu Jezerčica, koji može postati značajna turistička točka. Projekt Jezerčica zapravo čini nekoliko točki, ponajprije uređivanje vodnog toka na potoku Jezerčica, zatim uređenje kompleksa starog mlina s gospodarskim zgradama u edukativno-turistički centar te izgradnja vidikovca kako bi se vidjelo jezero i stara Drava. Projektom je obuhvaćen i dio naselja Vularija. Načelnik općine Orehovica Franjo Bukal je ishodio lokacijsku dozvolu za projekt revitalizacije Jezerčica u listopadu 2019. godine. Do kraja ove godine općina Orehovica planira

započeti pripremne radove i ostvarivati plan revitalizacije uz pomoć sredstava iz fondova.

Po svom obliku i hidrološkim uvjetima Jezerčica je očuvani stari rukavac rijeke Drave. Izgradnjom HE Čakovec 1982. trajno je izmijenjena u hidrološkom smislu, što se odrazilo i na njeno ukupno ekološko stanje. U Jezerčicu se ulijeva vodotok Melačka, koji je prije izgradnje HE Čakovec kontinuirano bio opskrbljivan vodom iz Drave, a lokalno ga je stanovništvo koristilo za pogon nekoliko mlinova. Zbog taloženje sitnih čestica na dnu akumulacije, bitno je smanjeno procjeđivanje iz akumulacije

HE Čakovec u zaobalje, što je dovelo do snižavanja razine podzemnih voda, pa posredno i protoka u Melački i Jezerčici – kaže se u elaboratu odnosno u studiji utjecaja na okoliš.

Rješenje se vidi u povećanju sadašnjih količina vode koje se iz drenažnog kanala usmjeravaju u Jezerčicu, te zatim u vraćanju tih dodatnih količina vode nazad u drenažni kanal neposredno prije male HE Čakovec (koja je izvedena na ušću drenažnog kanala u odvodni kanal HE Čakovec. Kompleks i dvorište starog mlina postat će edukacijsko turistički centar s više sadržaja. Obuhvaća dvije prostorne cjeline međusobno udaljene oko 80 metara, zonu starog seoskog gospodarstva s više zgrada koje će se obnoviti i dograditi i zonu uz ostatke starog mlina na samom potoku Jezerčica. Stari mlin je zamišljen kao kampus za školu u prirodi, ali i pružanje usluga vanjskim korisnicima, prvenstveno cikloturistima u sklopu kampirališta i u sobama za iznajmljivanje.

Blizina hidrocentrale također predstavlja prednost u odnosu na neke od obrazovnih tema, a posebno o danas sveprisutnim temama proizvodnje i korištenja energije i održivog razvoja. Planirana je i izgradnja vidikovca. Izgradnja vidikovca kao vertikalnog ele-

menta referira se na hidrocentralu kao industrijski i tehnički element u krajobrazu, koji je u kontrastu s prirodom. Uz vidikovac se predlaže i izvedba ugostiteljskog sadržaja tipa caffe bar uklopljenog u okoliš izvedbom u formi ukopane, “hobitske” arhitekture.

Uz otok Jezerčica u šumi Lug kod Orehovice nekad je rastao i glasoviti hrast zvani Adam, koji je danas jedan od simbola Javne ustanove međimurska priroda, a kao podsjećanje na velike šume hrasta lužnjaka u našem kraju.

OPĆINA DEKANOVEC

“Pre jaki glavi” za DRUŽENJE I ODMOR

D

ekanovčanima je Mura i više nego pri srcu.

Mnogi je obilaze svakodnevno i pri tome postaju “zapisničari” svih promjena koje se zbog djelovanja prirode, ali i ljudskih aktivnosti na njoj te uz njezinu obalu događaju. Posebice kad je riječ o lokalitetu u Dekanovcu popularno zvanom “Pre jaki glavi”. Može se reći da je to malo izletište koje mještani Dekanovca uređuju s ljubavlju, a time privlače i brojne posjetitelje rekreativce, bicikliste i sve one koji prakticiraju boravak u prirodi. Iako govorimo o najmanjoj općini u Međimurskoj županiji,

jer čini tek 0,83 % ukupne površine Županije, ovaj dio međimurske grude iz godine u godinu postaje u rekreativnom smislu Međimurcima sve zanimljivija destinacija.

Podsjetimo, brojne posade iz Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske koje su sudjelovale na tradicionalnim spustu rijekom Murom od austrijskog Mureka do međimurskog Dekanovca došle su do Dekanovca i lokaliteta “Pre jaki glavi”. Tada je ribička kućica ŠRD “Mura” iz Dekanovca bila krajnja točka 13. međunarodnog spusta murskih ladji MURA 2015. godine.

Nakon što su sudionici spusta uživali u prirodnim ljepotama rijeke Mure, Dekanovčani su pokazali svoju gostoljubivost upriličivši doček uz domjenak i zabavu u prirodi. Također, u smjeru ove lokacije organiziraju se i biciklijade u kojima sudjeluju sve generacije. Naravno, ovaj dio Mure na brizi imaju i lokalni ribiči okupljeni u ŠRD Mura Dekanovec koji ovdje često organiziraju i ribička natjecanja. Načelnik općine Ivan Hajdarović ističe kako se upravo ovaj prostor uz rijeku Muru nastoji brendirati kao ugodno mjesto za druženje, odmor, rekreaciju i sport. Prostor uz Muru zvan “Pre jaki glavi” i ubuduće će se koristiti za organizaciju bogatih kulturno-zabavnih programa i gastronomskih događanja. Naravno, i u ovom prirodnom okruženju bit će prilika da se oda i glazbena počast još jednom brendu Dekanovca, Florijanu Andrašecu.

Hrvatski pučki pjesnik, sakupljač narodnog blaga, melograf, kipar, bačvar, izumitelj, zborovođa, orguljaš,

osnivač i kapelnik Limene glazbe u Dekanovcu Florijan Andrašec (Dekanovec, 28.

IV 1888 – Dekanovec, 9. VII 1962) jedan je od zaštitnih znakova Dekanovca. Zapisima pučkih pjesama, običaja te stvarnih događaja i anegdota zadužio je Andrašec Dekanovec i svoje Međimurje.

Andrašec je svirao gotovo sve instrumente, pisao pjesme, pripovijesti i članke, bilježio narodne običaje i

skladao. Radove je objavljivao u novinama i kalendarima, pa tako između ostalog i u Međimurskim novinama (1919, 1920, 1921). Ispred zgrade Općine Dekanovec stoji Andrašecov kip na kojeg su svi mještani i više nego ponosni. Krajem četvrtog mjeseca u godini, točnije 28. travnja, prigodom obljetnice njegova rođenja, Općina Dekanovec u suradnji s PŠ Florijana Andrašeca Dekanovec

organizira projekt “Florijan i ja” te razne druge programe u kojima često sudjeluju općinske udruge Limena glazba Dekanovec, DVD Dekanovec, NK Mladost Dekanovec, ŠRD Mura Dekanovec , LD Fazan Dekanovec-Podturen i KUU Florijan Andrašec Dekanovec.

Neosporno je da je priroda i život uz rijeku Muru Andrašeca inspirirao na sva djela koja je ostavio u glazbenoj i kulturnoj baštini Međimurja.

16

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRAD PRELOG

I Prelog čuva svoj MALI KUTAK SVEMIRA

S

vi imamo odgovornost čuvati planet za buduće generacije, poruka je to koju je papa Franjo, govoreći o klimatskim promjenama, uputio cijelom svijetu. I imao je pravo. Jedan od glavnih izazova za današnju generaciju predstavlja pitanje kako ulagati, stvarati, graditi i uređivati na postojan i održiv način, a da trenutna i buduće generacije od toga imaju korist u pogledu boljeg, čišćeg i zdravijeg okoliša.

Da Grad Prelog razmišlja za nekoliko generacija unaprijed, dokazuje i priznanje da iz godine u godinu predvodi u odvojenom sakupljanju komunalnog otpada. Trenutno se u Prelogu reciklira više

od 60 % prikupljenog otpada, a prvi u Hrvatskoj obrađuje, obnavlja i vraća u upotrebu glomazni otpad. Odgovornost prema prirodi i budućim generacijama dokazuje željom i planom da postane prva regija u Hrvatskoj “bez otpada”, odnosno da ispuni ciljeve međunarodne strategije “Zero Waste”.

No, to nije jedino područje u kojem Grad vodi brigu o okolišu. Od listopada 2020. godine do listopada 2022. godine na području Sportskorekreacijske zone Marina Prelog provodi se europski projekt uređenja okoliša Marine i edukacije stanovništva o bioraznolikosti i očuvanju rijeke Drave. Kao vodeći par-

Da Grad Prelog razmišlja za nekoliko generacija unaprijed, dokazuje i priznanje da iz godine u godinu predvodi u odvojenom sakupljanju komunalnog otpada. Trenutno se u Prelogu reciklira više od 60 % prikupljenog otpada

“

tner u projektu, Grad Prelog iz europskih je fondova uspio dobiti 5 milijuna kuna za uređivanje parcela na zapadnom dijelu zone, postavljanje 60 tipskih drvenih nadstrešnica, nekoliko roštilja, uređenje pristupnih staza i gradnju sanitarnog kompleksa s tuševima, toaletima, garderobom i ostavom. Velika je to vrijednost koja će prvenstveno učiniti boravak lokalnih posjetitelja na Dravi ugodnijim, ali i turista koje će prošireni turistički sadržaji i uređeni okoliš zasigurno privući u većem broju.

Osim infrastrukturnih zahvata, u sklopu projekta provodit će se i radionice o bioraznolikosti rijeke Drave, očuvanju ugroženih vrsta životinja i biljaka te će se postaviti drvena promatračnica ptica s muzejskom instalacijom. Održavat će se i radionice za dionike u turizmu o tome kako najbolje predstaviti nove i proširene sadržaje javnosti te kako ih vrednovati. Uz školu veslanja, kao način promicanja selektivnih oblika turizma poput vodnog, ekološkog i ribolovnog turizma uz rijeku Dravu, uskoro slijedi održavanje dviju manifestacija – Dani dravske ribe, čija je tematika priprema jela od slatkovodnih riba te promocija ribolovnog turizma, te Lov na labuđe pero, tradicionalno natjecanje u veslanju

u starim čamcima ili čonima na jezeru. Manifestacije će povezati dionike poput ribolovnih društava, ugostitelja i udruga s područja grada Preloga te posjetiteljima nuditi bogat i zanimljiv program.

Cilj projekta je podržati i dalje razvijati ono što imamo, a to je prirodno bogatstvo uz rijeku Dravu, poboljšati ekološku svijest i obogaćiva-

ti turističku ponudu grada Preloga i okolice.

Grad Prelog stoga se ponosi činjenicom što će budućim generacijama ostaviti zdrav i uređen okoliš, a sadašnja će se generacija pamtiti po tome što je započela s dobrom praksom, što je bila začetnik napretka, održivog razvoja i čuvar suživota s prirodom.

Ukratko o projektu Aqua Adventures

Krajem 2020. godine potpisan je Ugovor o sufinanciranju projekta akronima Aqua Adventures iz sredstava Europske unije. U sklopu 2. poziva Prekograničnog programa Interreg V-A Mađarska – Hrvatska 2014. - 2020., komponente 2.1.2. turističke atrakcije, Gradu Prelogu, u partnerstvu s mađarskom općinom Kistolmács, odobren je projekt Aqua Adventures u vrijednosti od 1.321.852,50 eura od koje se na Grad Prelog odnosi dio od 662.807,50 eura, što je približno pet milijuna kuna. Projekt Aqua Adventures simbolizira integrirani pristup povećanju turističkog, gospodarskog rasta i društvenog napretka obiju regija povezivanjem u tri komplementarna područja: vodeni turizam, okolišno obrazovanje i prekogranična suradnja, a sve u cilju jačanja prekograničnog područja između Hrvatske i Mađarske.

Projekt će trajati do kraja 2022. godine.

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

17

DOŽIVITE DESTINACIJU NA TROMEĐI KELTSKE, GERMANSKE I SLAVENSKE KULTURE

Posjetite MEĐIMURJE na Steinerov način Brojni domaći, ali i strani posjetitelji, udruge i školarci sve više upoznaju svijet dr. Rudolfa Steinera kroz turistički doživljaj koji im preporučujemo, ističe ravnateljica Centra Dijana Posavec

M

eđimurje je regija koja cijeni tradiciju, a ujedno je u toku s modernim vremenima. Ljudi su radišni, ali i otvorenog duha. Sve je to mjesto gdje se grle rijeke Mura i Drava. U zagrljaju tih rijeka rođen je znanstvenik svjetskog glasa Rudolf Steiner.

Upravo se u Steinerovom rodnom mjestu, Donjem Kraljevcu, nalazi poznati Centar dr.

Rudolfa Steinera koji svojim posjetiteljima preporučuje zanimljive i inspirativne sadržaje. Kroz te sadržaje Međimurje se upoznaje na nov način, stoga ovo mjesto poznatog filozofa, odgajatelja, pisca, arhitekta, nadasve velikog mislioca rado posjećuju domaći, ali i strani posjetitelji.

Centar dr. Rudolfa Steinera je multidisciplinarna institucija koja objedinjuje znanost, umjetnost i turizam, bazirana na nauku i znanju dr.

Rudolfa Steinera. Kao centar za posjetitelje svojim suvremenim promišljanjem doprinosi razvoju turizma u novom dobu te održivoj valorizaciji kulturne baštine u turističke svrhe. Želja nam je da nakon pandemije nastavimo trend mnogobrojnih posjetitelja koji posjećuju kraj i rodno mjesto dr. Steinera kako bi se upoznali s njegovim svestranim

radom, vizionarstvom i idejama koje su itekako primjenjive u naše vrijeme. Drago nam je što nas sve više posjećuju domaći turisti i posjetitelji, udruge i školarci. Ipak je Rudolf Steiner najznačajnije svjetsko ime koje se još više treba vezati uz Međimurje i Donji Kraljevec, ističe ravnateljica Centra Dijana Posavec.

Program posjeta jedne od najzanimljivijih turističkih atrakcija Međimurja prilagođava se raspoloživom vremenu samih posjetitelja, stoga svijet dr. Rudolfa Steinera možete upoznati u sklopu jednodnevnog ili izleta od nekoliko dana.

Polazna točka doživljaja ovog fenomena je razgled same zgrade ustanove Centra dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, sagrađene u stilu organske arhitekture, gdje se posjetitelji mogu upoznati s prostorno-vremenskim kontekstom djelovanja dr. Rudolfa Steinera, kao i s radom same ustanove.

Naravno da slijedi neizostavan posjet Steinerovoj rodnoj kući koja se nalazi u samom centru Donjeg Kraljevca. U potrazi za mjestom rođenja istraživači iz Švicarske tek 100 godina nakon Steinerova rođenja otkrili su da se radi o Međimurju, odnosno

Etnografska zbirka mons. dr. Juraja Kolarića u Donjem Hrašćanu

o Donjem Kraljevcu. Trag ih je doveo po željezničkoj pruzi, koja predstavlja jednu od znamenitosti koju rado posjećuju posjetitelji. Kao prva izgrađena pruga u Hrvatskoj, koja je puštena u rad 1860. godine, spajala je Budimpeštu i Pragersko, a prolazila je kroz Kotoribu, Donji Kraljevec i Čakovec. Ta dionica izravno je spojila Budimpeštu na magistralnu prugu Beč – Trst, a Hrvatsku povezala s europskom željezničkom mrežom.

Steinerov otac, koji je u ono vrijeme radio kao telegrafist pri Carsko kraljevsko povlaštenom društvu Južnih željeznica, živio je sa svojom malom obitelji u kući koja danas slovi za rodnu kuću dr. Rudo-

lfa Steinera. Posjetitelji rado posjećuju željezničku postaju u Donjem Kraljevcu, koju je Matica hrvatska obilježila spomen-pločom. Stoga će se u svibnju ove godine upravo na tom mjestu otvoriti spomenpark Rudolfa Steinera.

Posjetitelje, posebice strance i djecu, zanima način na koji se živjelo na ovim prostorima u vrijeme kad je rođen dr. Steiner, krajem 19. stoljeća. Taj odgovor vrlo zorno mogu sami doživjeti samo nekoliko kilometara od Centra dr. Rudolfa Steinera, posjetom etnografskoj zbirci mons. dr. Jurja Kolarića, jednoj od najljepših i najvećih etno zbirci u ovom dijelu Hrvatske koja se sastoji od šest zgrada s velikim brojem eksponata na imanju naziva Bohnecov grunt.

U jednom od mnogobrojnih predavanja Steiner je o svom mjestu rođenja rekao kako je rođen na tromeđi keltske, slavenske i germanske kulture. Ta činjenica vodi posjetitelje do Goričana svega nekoliko minuta od Centra dr.

Rudolfa Steinera, gdje mogu vidjeti tumule, keltske grobove iz željeznog doba, koji datiraju u vrijeme između 7. i 4. stoljeća prije Krista.

Kako bi u potpunosti doživjeli kraj u kojem je rođen dr. Steiner, a koji je poznat po vrhunskoj etno-gastro ponudi, posjetitelji mogu posjetiti naše vrijedne biodinamičke

poljoprivredne proizvođače, što i najčešće traže, kako bi pribavili vrhunske prehrambene proizvode. U Međimurju postoje tri udruge biodinamičkih proizvođača koje ćete pronaći putujući Cestom biodinamike, na kojoj se nalaze i ugostiteljski objekti poput Hotela Kralj, Toplica Sv. Martin, Hotela Panorama, i onih zainteresiranih koji će gostima moći ponuditi barem jedan menu koji je spravljen od biodinamičkih namirnica, i to od predjela do deserta i, naravno, pića. Čak se mogu birati i različite slastice od Steinerove torte i kolača te Rudolfove batate i Steinerove bidrice.

Posjetitelji se i sami mogu upustiti u pripremu jela od biodinamičkih namirnica u Etno art Chef kreativnoj kuhinji u Međimurskim dvorima, a mogu u određeno doba godine sudjelovati u radionicama izrade biodinamičkih

Centar dr. Rudolfa Steinera je multidisciplinarna institucija koja objedinjuje znanost, umjetnost i turizam

“

pripravaka, što je posebno čudnovata avantura.

Kroz višednevni program oni koji žele mogu istražiti predivnu prirodu zaštićenog dijela Međimurja, raftingom po našim rijekama ili bicikliranjem mnogobrojnim bike rutama. Nabrojeno je samo dio atrakcija koje posjetitelji mogu doživjeti. Važno je samo da dopuste sebi upoznati regiju u kojoj je rođen dr. Rudolf tSteiner na jedan drugačiji način, otvorenog srca i uma.

(Foto: Petar Sabol)

18

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPĆINA DONJI VIDOVEC

Centar “Dravski zlatari” i etnopark sa starim zanatima i RUKAVCEM DRAVE Piše: Josip Šimunko Foto: Z. Vrzan

U

travnju prošle godine Općina Donji Vidovec započela je s realizacijom projekta etnoparka i interpretacijskog centra “Dravski zlatari”. Centar i etnopark grade se po fazama, u ovom momentu pri kraju su grubi radovi na interpretacijskom centru te strojarski i elektroinstalaterski radovi. Cijena radova iznosi 1,79 milijuna, odnosno 2,24 milijuna s PDV-om, a izvođač je TEAM Građenje d.o.o. iz Čakovca. U prvoj fazi izgradnju Centra “Dravski zlatari” sufinanci-

ra Ministarstvo turizma s 560.000 kuna, a ostatak Općina Donji Vidovec.

Kad projekt bude završen, u izložbenom prostoru Centra nalazit će se informacije o vađenju zlata u Donjem Vidovcu, odnosno dravskim zlatarima. U drugom pratećem dijelu nalazit će se suvenirnica, sanitarni čvor i stubište s liftom na gornju etažu, gdje će biti multifunkcionalna dvorana za više namjena.

Posjetitelji će uz centar kraćim putem uz visoko zelenilo doći do etnoparka s drugim sadržajima. U sklopu etnoparka uredit će se i dravski rukavac, radovi bi trebali stajati oko 400.000 kuna.

Kako bi projekt što prije bio dovršen, Općina Donji Vidovec je projektni partner u sklopu projekta Two Rivers one Goal II, koji je nastavak projekta koji je proveden od 2017. do 2019. godine, sufinanciran iz sredstava fondova EU. Cjelokupni projekt težak je 888. 876,76 eura, od čega je iznos bespovratnih sredstava 755.545,23 eura. Kako je poznato, nositelj projekta je Općina Goričan uz projektne partnere iz Mađarske i općine Donji Vidovec i Legrad, Regija Mura, a pridružen partner je turistička zajednica Međimurske županije.

Kako je već poznato, carica Marija Terezija dodijelila je povelju prvom zlataru u Do-

Carica Marija Terezija dodijelila je povelju prvom zlataru u Donjem Vidovcu da smije ispirati zlato davne 1776. godine, što nije ukinuto do danas

“

njem Vidovcu da smije ispirati zlato davne 1776. godine, što nije ukinuto do danas. U najboljim danima ispirača zlata u Donjem Vidovcu je na

Dravi bilo i do 120 čamaca.

Ispiranje zlata je zapravo bila dopunska djelatnost mještana koji su mahom bili siromašni poljoprivrednici.

Ukupan iznos za provedbu projekta iznosi 94.866,25 €, od kojeg 85 posto odnosno 80.636,31 eura bespovratno daje Europska unija. Iznos vlastitog sufinanciranja Općine Donji Vidovec iznosi 14.299,94 eura. Projekt je pokrenut u rujnu 2020., a trajat će dvije godine. U sklopu projekta predviđene su i četiri demonstracije ispiranja zlata u organizaciji Općine Donji Vidovec.

Tradicionalni etnopark sastoji se od pet kućica povr-

šine 11 metara kvadratnih, u kojima će biti izloženi tradicionalni alati u svrhu prezentacije i promocije zanata odnosno obrta.

Kućice će biti posložene uz mali trgić sa zidićem i u njima će se nalazati prikazi starih zanata, kovačkog i medičarskog zanata, kao i mala etnozbirka i drugo.

Načelnik općine Josip Matulin kaže da će taj projekt, kao i izgradnja vrtića te uređenje ulica nakon kanalizacije promijeniti Donji Vidovec i dati mu novo lice. Posebno ga raduje buduća multifunkcionalna dvorana jer će se u njoj moći održavati i izložbe i drugi događaji.

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

19

OPĆINA DONJI KRALJEVEC

PRIRODNO ograđene livade, dva muzeja, niz arheoloških lokaliteta Piše: Josip Šimunko Foto: Davorin Mance

O

pćina Donji Kraljevec ima nekoliko zanimljivih turističkih destinacija. U prirodnom elementu posebno su zanimljive živice odnosno prirodno ograđene livade. Nekad se uz rubove livada, jer se trava kosila za sijeno, nalazilo drveće, najčešće jalše ili vrba, bazga i pokoji lješnjak. Drvo je davalo ogrijev zimi, tako je dijelom i danas. Danas stoke više nema mnogo, no livade se još kose, ali već polako zarastaju i šume, što mijenja krajolik.

Centar Rudolfa Steinera već se etablirao i spreman je na veće iskorake, ne samo turističke. No, tu su i drugi turistički sadržaji još nedovoljno poznati javnosti, dijelom u nastajanju.

U Donjem Hrašćanu nalazi se etnografska zbirka dr. Juraj Kolarić, koja će prije ili kasnije prerasti u muzej.

Zbirka se nalazi na Bohne-

covu gruntu i obuhvaća šest zgrada međimurske arhitekture.

U Bohnecovoj hiži nalazi se knjižnica s djelima međimurskih autora te umjetnička galerija, u zgradi zvanoj “Hižec” nalazi se etnografska zbirka u šest prostorija.

Nekad je Donji Hrašćan imao veliki broj tkalaca pa su tu izloženi tkalački stanovi i pređa. U drvenoj staroj hiži nalazi se uprava muzeja. U Maloj hiži nalazi se nekadašnja obiteljska soba i kuhinja, iza toga veliki škedenj, (nekad prostor za sijeno i kola), no tu su danas i knjige autora koji više nisu poželjni, a iza toga drvara s gospodarskim alatima i uređajima koji su bili potrebni u domaćinstvu.

Među muzejskim eksponatima posebnu pažnju privlače i stare drvene maske, dijelovi odjeće, ali i dio nacionalne povijesti, tako na primjer metak kojim je ubijen vođa HSS-a Stjepan Radić.

U zgradi željezničke stanice Donji Kraljevec uskoro

će biti otvoren mali muzej telegrafije i početka gradnje pruge kroz Međimurje, poznato je da je otac Rudolfa Steinera bio telegrafist, a u blizini i mali park sa spomenobilježjem Rudolfa Steinera.

Malo je poznato da Donji Kraljevec ima više arheoloških lokaliteta koje tek treba otkriti javnosti. Na području Svetog Jurja u Trnju, kod župne crkve otkriveno je groblje na redove iz 11. stoljeća koje je dijelom istraženo.

Na području Komparije, kod Graničnog prijelaza Goričan pronađeni su rimski ostaci, tako i mala statua Herkul koji se danas nalazi u Muzeju Međimurja Čakovec.

Na graničnom području općine Donji Kraljevec i općine Goričan pronađeni su tumuli iz željeznog doba koji su dijelom istraženi. Kraj Hodošana postoji više arheoloških lokaliteta, no nisu istraženi.

Na mikrolokaciji Gorice pokraj današnjeg groblja u Donjem Kraljevcu pronađeni su nalazi iz kasnog brončanog

doba, istraživanja su iz 1877. godine. Tu je teren viši za oko četiri metra i sigurno je da krije niz artefakata kulture polja sa žarama iz brončanog doba.

Na zapadu Donjeg Kraljevca, na mikrolokaciji Za vrtima nalazimo povišeni kružni dio na kojemu je pronađena stara keramika,

pretpostavlja se iz starijeg željeznog doba odnosno od 7. do 5. stoljeća prije Krista.

Zatim sjeveroistočno od Donjeg Kraljevca, na lokalitetu Gorenjka pronađene su stare cigle, a to je opisao i prvi učitelj u Donjem Kraljevcu Dragutin Kaniški. Lokalitet nije istražen. Svakako je nuž-

no mnogo više arheoloških istraživanja ako ih se želi smjestiti na turističku kartu.

U posljednjih nekoliko godina razvoj turizma u općini Donji Kraljevec potaknuo je i hotel “Kralj” i više restorana i kafića, a ne treba zaboraviti i speedway stadion u vlasništvu Zvonka Pavlica.

OPĆINA SVETA MARIJA

NEZABORAVAN spust starom Dravom Piše: Josip Šimunko Foto: Goran Čižmešija

D

oživljaj divlje prirode i stare Drave posjetiteljima Međimurja nudi općina Sveta Marija. Od Svete Marije moguć je spust starom Dravom do Donje Dubrave i do Legrada, pa sve do ušća Drave i Dunav. Spust Dravom je i avanturistički pothvat, koliko se god pripremali, uvijek su moguća razna iznenađenja.

U posljednjih nekoliko godina sve je veći interes za spust, sad u vrijeme koronavirusa malo je zatišje, no

s ljetom će opet biti turista i domaćih ljudi koji će poželjeti doživljaj Drave iz prve ruke.

Načelnica općine Đurđica Slamek, koja je i idejna začetnica Centra izletničkog turizma na staroj Dravi, kaže da je posljednjih godina interes za spust izuzetno porastao, imaju upite iz gradova i od mnogih individualnih gostiju, a toga će biti sve više.

Prema turističkom master planu Međimurske županije i općine Sveta Marija, na mjestu početka spusta Dravom izgrađen je vidikovac kao prva faza projekta izletničkog turizma.

Važno je napomenuti da su mještani Svete Marije shvatili da je turizam veliki potencijal i sudjeluju u akcijama čišćenja okoliša polazišne točke spusta. Osim toga, uz pomoć mladih iz Svete Marije i Općine očišćeno je mjesto spusta, a u uređenju okoliša pomogao je i HEP te je to postalo atraktivno mjesto za kupanje. Za sada je prvotno izgrađeno odbojkaško igralište, projekt je dobio i 160.000 kuna iz Ministarstva regionalnog razvoja, što je omogućilo izradu Glavnog projekta.

Uz vidikovac i odmorište za bicikliste planira se u drugoj fazi urediti igralište za djecu kao i dva odbojkaška igrališta, malonogometno igralište i boćalište te postaviti klupe sa stolovima i roštilji. U trećoj fazi izgradit će se objekt površine 100 metara kvadratnih s ugostiteljskim sadržajem, koji će zbog poplave biti podignut od tla. Opskrba strujom je planirana agregatima jer bi dovod struje na parcelu stajao cca 600.000 kuna, dok će se vodom moći opskrbljivati preko pumpi. U budućnosti se planira i kamp

za ekstremni biciklizam na bivšoj deponiji te most preko kanala koji bi spojio dvije rečene destinacije.

U Svetoj Mariji trenutno se uređuje mali park uz župnu crkvu koji će uljepšati prostor te ponuditi nove sa-

držaje mještanima i posjetiteljima. Planirano je posaditi divlji kesten i lipe, više ukrasnih grmova, zidane klupe koje bi imale vizualnu ulogu ograde, a ujedno bi služile za sjedenje te stalke za bicikle.

No, važan element bit će i vo-

da, odnosno okrugla fontana, ali i podna ambijentalna rasvjeta oko fontane i na ulazu u prostor parka.

Izgradnjom parka cijeli će prostor i župna crkva kao cjelina dobiti još ljepši spomenički karakter.

20

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TURISTIČKI POTENCIJALI KOTORIBE

RAJ za rode, ribiče i bicikliste K

otoriba, mjesto na samom jugoistoku Međimurja, nalazi se uz granicu s Mađarskom te je okružena vodama, šumama, livadama i oranicama. Upravo takav položaj Kotoribe veliki je potencijal za izletnički, ali i lovni te ribolovni turizam.

Rijeka Mura, čiji je cijeli tok u Hrvatskoj proglašen regionalnim parkom MuraDrava, značajna je po visokoj razini biološke raznolikosti.

Posebno su značajna vlažna staništa u kojima se gnijezde strogo zaštićene vrste ptica. Od ukupno 50 stanišnih tipova (prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa RH)

zabilježenih u regionalnom parku, 27 je rijetko i ugroženo te je zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode. Upravo u svrhu promatranja ptica na obali Mure u neposrednoj blizini Kotoribe izgrađena je promatračnica. Iz nje se lako mogu identificirati neke rijetke i zaštićene vrste kao što su divlja patka, lastavica, bregunica, kulik sljepčić, čigra i vodomar. Još jedna ptica, bijela roda, specifična je za ovo područje. U Kotoribi je prošlih godina uočen najveći broj aktivnih gnijezda, a 2017. i 2018. godine je u jednom gnijezdu bilo čak pet mladih roda što je rekordni broj od kada se

prati populacija ove ptice u Hrvatskoj. Općina Kotoriba je 2019. godinu proglasila Godinom bijele rode čime se dalo na važnosti ovoj prekrasnoj ptici.

Mrt vi rukavci rijeke Mure također obiluju kako biljnim tako i životinjskim vrstama. Upravo jedna takva “mrtvica” je Žužička u kojoj i oko koje se mogu naći, uz impozantan broj riba i žaba, i neke vrlo rijetke vrste kao što su riječni rak, barska kornjača, lokvanj, rogoz i trska.

Uz njih na Žužički se mogu vidjeti i labudovi, sive čaplje i vodomari, kao i dabrovi i rode. Uz sve to, tamo se može i predahnuti i odmoriti u prekrasnom objektu u vlasništvu SRD Žužička.

Veći dio obale rijeke Mure, kao i spomenuti mrtvi rukavci, uređen je i lako dostupan kako pješacima tako i biciklistima. Kad smo kod biciklista, Kotoriba je dio više biciklističkih ruta, većina kojih je u neposrednoj blizini Mure, a vožnja bicikla uz sam nasip rijeke Mure nezaboravno je iskustvo prvenstveno

OPĆINA DONJA DUBRAVA

TAJNA VEZA mještana Donje Dubrave i Drave Piše: Josip Šimunko Foto: Goran Čižmešija

N

ezaobilazna vizura Donje Dubrave danas je pješački most preko kanala HE Dubrava uz samo mjesto, koji je ljubiteljima voda Drave dao nove poticaje. Rijeka Drava i Donja Dubrava neraskidivo su povezani stoljećima.

U novijoj povijesti Drava je omogućila gospodarski razvoj mjesta u devetnaestom stoljeću. Danas su veze Drave i ljudi u Donjoj Dubravi ipak drugačije, u današnje vrijeme Drava je sinonim za boravak u prirodi, odmor i opuštanje.

Tradicija ipak nije zaboravljena, što se najviše vidi po velikom broju mještana i gostiju koji se za lijepa vremena nađu na Dravi, svaki po nekom drugom poslu, no

svi zajedno na druženju s prirodom.

Kao i nekad, i danas se mnogo mještani u Donjoj Dubravi bave ribolovom, no onim sportskim.

Kako je voda u kanalu brza, ribiči raspravljaju i o tome koji povez treba upotrijebiti za soma da ih ne bi slučajno odvukao u vodu. Inače, u kanalu je najviše bijelki, bolena, ima i somova i mrena, ali i druge vrste riba, nađu se i štuke.

Zbog obilja ribe i bistre vode, uz kanal se redovito održavaju mnoga ribolovna natjecanja, kako u organizaciji mjesnog ribolovnog društva “Štuka” iz Donje Dubrave, tako i Ribolovnog saveza Međimurske županije, ali i državna, pa i europska i svjetska natjecanja u ribolovu. Sezona natjecanja za seniore i kadete i za domaće ribolovce započinje u pro-

ljeće i traje gotovo do kraja listopada. Sportski ribolov postaje sve masovniji sport, tako da već dugo postoje i redovita ligaška natjecanja. Načelnik općine Marijan Varga kaže da Donja Dubrava ima izuzetno mnogo udruga, čak dvadesetak, od kojih su mnoge vezane za Dravu i vodu. U planu je izgraditi turistički centar na Dravi, no projekt je u zastoju i doradi zbog europskih zahtjeva. Do kraja godine bit će donesen novi Prostorni plan, pa će se plan početi ostvarivati.

U ovom trenutku se obavljaju pripreme za Smotru dravskih plovila i starih čamaca 1. svibnja, a u organizaciji Nautičkog kluba “Fljojsar” Donja Dubrava.

Udruga ZEUS iz Donje Dubrave dobila je potporu Ministarstva poljoprivrede u visini od 658.089,50 kuna za projekt “Vrata Pažuta”.

Vožnja bicikla uz sam nasip rijeke Mure nezaboravno je iskustvo

zbog prekrasnog krajolika kojim prolazi.

Lovni i ribolovni turizam razvijeni su u ovom kraju prvenstveno zbog velikog broja divljači i riba te postojanja lovačkog i dvaju ribolovnih društva koji aktivno djeluju i posjeduju ribičke i lovački

dom koji su turistima na raspolaganju.

Kotoriba može ponuditi razgledavanje očuvane prirode, ali i odmor i okrepu u neposrednoj blizini jer je mjesto Kotoriba od rijeke Mure udaljeno tek nekoliko kilometara, a na najbližem dijelu ni toliko.

Šumska poučna staza “Vrata Pažuta” uredit će se na postojećim stazama na lijevoj obali rijeke Drave. Uz osnovnu namjenu ekološke edukacije ujedno će omogućiti i pješačko povezivanje Donje Dubrave i revitaliziranog ribnjaka. Poučne staze su značajan element u zaštiti prirode i važan element interpretativnih programa u zaštićenim područjima. Zahvat se nalazi unutar Ekološke mreže i Regionalnog parka Mura-Drava.

Tko bi očekivao da će danas jedna od glavnih atrak-

cija uz dravski kanal kod Donje Dubrave biti – nordijsko hodanje. Ipak je tako, organiziraju ga članice Kluba za nordijsko hodanje iz Donje Dubrave. Svi znaju da je nordijsko hodanje jako zdravo, ali ne i to da se pravilno hodanje i držanje štapova za hodanje uči. Zanimljivo je da se najčešće tim sportom bave žene, pa one i organiziraju festivale, a poznati su i susreti žena u nordijskom hodanju žena Donje Dubrave i Grada Preloga koje se susreću na petom kilometru od jednog i drugog naselja.

Putniku namjerniku koji dođe u Donju Dubravu možda će se činiti čudnim što uz Dravu ima i mnogo šetača sa psima. Druženje uz vodu je uvijek privlačno, pa i sa čovjekovim najvjernijim prijateljem. Tajna veza čovjeka i psa u Donjoj Dubravi očituje se u tome što već dugo udruga “Međimurska lastavica” uzgaja malog međimurskog psa kao posebnu pasminu, zahvaljući entuzijastima, a Kinološko društvo Međimurje i izložbe pasa koje se boduju, tako i u Donjoj Dubravi.

“

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

21

OPĆINA GORIČAN

Gradi se NAJLJEPŠI turističkorekreacijski centar u regiji Piše i foto: Josip Šimunko

U

općini Goričan nalazi se zasigurno jedan od najljepših, ako ne i najljepši, turističko-rekreacijski centar, na malom jezeru Šuderica koje se nalazi u sjevernom dijelu naselja. Prvi dio projekta "Two rivers one goal" završio je prije godinu dana uređenjem šetališta i rekreacijskih sprava oko jezera, što već obilato koriste mještani Goričana. Prije mjesec dana potpisan je ugovor o nastavku tog projekta, a nositelj je Općina Goričan. Načelnik općine Mario Moharić tada je izjavio: - Šuderica će biti najljepši rekreacijski centar u regiji te već idući tjedan potpisujemo još jedan ugovor za Šudericu. Izgradit ćemo modernu binu vrijednosti oko 330.000 kuna pomoću europskih sredstava iz Fonda za ruralni razvoj. Bina će biti gotova do 1. svibnja. Općina Goričan je sigurno najuspješnija općina po povlačenju europskih sredstava, ostvarili smo šest projekata iz Interreg programa Mađarska – Hrvatska.” Čak i kad nije nedjelja ili blagdan šetača i rekreativaca na stazi oko jezera je mnogo, a dječje igralište puno je djece i cike i vike.

Započele su i izložbene aktivnosti na otvorenom, tako je prije desetak dana otvorena izložba i instalacija na panoima kraj šetnice pod nazivom “Život noću” Josipa Horvata Majzeka, zaljubljenika u međimursku prirodu i fotografa, koji je uspio fotografirati noćni život životinja infracrvenom kamerom. Kao

posebnu zanimljivost saznajemo da u Međimurju obitava i divlja mačka koju je Majzek uspio uloviti noćnom kamerom.

Nastavak projekta nosi naziv "Two rivers one goal II".

Na istom prostoru Ribnjaka izgradit će se objekt turističko-rekreacijskog centra, koji će istovremeno poslužiti i kao info točka za turiste, ali i kao izložbeni i interpretacijski centar, kao natkriveno odmorište za bicikliste, tzv. smart-bike point. Tu će ujedno biti i punkt za manje

popravke bicikala, ali i WIFI konekcija s biciklističkim rutama po Međimurju i okolici, kao i USB punjač za potrebe biciklista i turista. Riječ je o europskom biciklističkom pravcu koji nosi naziv Euro Velo 13, poznatiji pod nazivom “Željezna zavjesa”. Sam naziv “Željezna zavjesa” dolazi iz politike, tako se nekad u žargonu zvala granica između Istoka i Zapada koja je prolazila rijekom Murom i Dravom.

Zahvaljujući toj istoj željeznoj zavjesi, danas tu imamo gotovo nedirnute rijeke Muru i

Dravu s prirodnim ambijentom pod zaštitom više država, tako i Hrvatske.

Ukupna vrijednost drugog dijela projekta iznosi 888.876,76 eura uz bespovratno sufinanciranje iz fondova EU od 85 posto. Ukupan iznos za Općinu Goričan iznosi 334.170,01 eura, uz učešće Općine od 50.125,51 eura.

Općina Goričan je nositelj kao vodeći partner projekta, a u njemu sudjeluju još i općine Donji Vidovec, Legrad, Totszerdedahely u Mađarskoj, zatim Regija Mura – Europska grupacija za teritorijalnu suradnju te kao pridruženi partner Turistička zajednica Međimurske županije. Prvi čovjek Međimurske županije, župan Matija Posavec ocijenio je projekt riječima: - Ovo je jedan od petnaestak projekata u Međimurskoj županiji koji će dati dodanu vrijednost u privlačenju kako domaćih tak i stranih gostiju te podići vidljivost Međimurja. Projekt je posebno značajan za Goričan i donje Međimurje jer obuhvaća više općina, gdje nema previše izgrađenih turističkih atrakcija, ali i jer diže kvalitetu života i domaćim ljudima.” Cijeli projekt trebao bi biti dovršen do sredine ljeta ove godine.

U neposrednoj blizini turističko-rekreacijskog centra Šuderica u Goričanu nalazi se Nekropola pod tumulima iz keltskih vremena, pa je već niknula ideja da se postojeći turističko-rekreacijski park spoji stazicom do nekropola u jednu širu turističku cjelinu, što se također može povezati s indoeuropljanima, ali u novo doba i djelovanjem dr. Rudolfa Steinera i njegove filozofske misli. U budućim planovima je i oživljavanje starog korita Mure odnosno potoka uz Goričan.

ŠUMA GORENJAK

Prema istraživačkom projektu o destinacijskom turizmu u Međimurju, dr. sc.

Mihaele Mesarić i suradnica iz Javne ustanove - Međimur-

ska priroda, šuma Gorenjak spada u prvu destinacijsku klasu doživljaja ili skraćeno klasu ROS 1. U tu klasu spadaju područja koja su netaknuta suvremenom civilizacijom i daleko od prometnica ili imaju neku drugu važnu značajku, kao što je to šuma Gorenjak uz rijeku Muru.

Zbog visokih vodostaja Mure šumu Gorenjak nije moguće posjećivati u vrijeme poplava inundacija. No, potrebna je barem najosnovnija infrastruktura, natpisi što se smije i što se ne smije, mjesto za parkiranje i drugo. Za sada je šuma Gorenjak tek mali prirodni biser nakon Murščaka koji je još neotkriven. Važno je reći i to da nije uputno u nju otići bez stručnog vodiča i poznavatelja tog područja.

22

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKE VODE D.O.O.

16. travnja 2021.

POŠUMLJAVANJE dijelova prve zone sanitarne zaštite vodocrpilišta Nedelišće i Prelog

M

eđimurska županija u administrativnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom. Međimurje je počašćeno nadimkom Hortus Croatie (Vrt Hrvatske ili Cvjetnjak Hrvatske).

Podzemna voda jedno je od najvećih prirodnih bogatstava Međimurja. Podzemne vode teku polako, usporedno s rijekama i prirodno se pročišćavaju kroz naslage šljunka i pijeska kojima prolaze. Podzemna voda sve se manje zagađuje zahvaljujući

pozitivnim trendovima u izgradnji sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, u području zbrinjavanja otpada i u unapređenju poljoprivredne proizvodnje.

Kvaliteta vode u rijekama poboljšava se i zahvaljujući pročišćavanju otpadnih voda na uzvodnom području, što dodatno doprinosi kvalitetnijem prihranjivanju našeg podzemnog vodonosnika.

Međimurske vode d.o.o. u proteklih su 15 godina otkupljivale privatne parcele i na taj način se povećavala prva zona sanitarne zaštite izvorišta. Danas su površine prve zone sanitarne zaštite izvorišta daleko veće od minimal-

“Ulaganje u šume, ulaganje je u okoliš. Ulaganje u okoliš, ulaganje je u budućnost”.

“

nih, sve u cilju gospodarenja prostorom u blizini zahvata podzemne vode zdencima.

Prva vodozaštitna zona ograđena je i u vlasništvu Međimurskih voda d.o.o. U Nedelišću ta je zona površine 48 hektara, a u Prelogu 25 hektara.

Stručni tim Međimurskih voda, Savjetodavne službe, Hrvatskih šuma i izvođača sadnje

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pošumljeni nasadi na vodocrpilištu Nedelišće

“Voda je krv krajolika, a šuma je njegovo srce.”

- Hornsmann (prema Weberu, 2005)

“

Livadne površine unutar prve zone sanitarne zaštite uredno se barem dva puta godišnje kose putem zakupaca košnje i odvoza travesijena. No na tako velikoj površini željelo se i nešto više…

DEFORESTACIJA ŠUMA U MEĐIMURJU

Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu. 48 % kopnene površine Republike Hrvatske prekrivaju šume, od čega su 95 % šuma u Republici Hrvatskoj prirodne šume, što im daje posebnu vrijednost u usporedbi s drugim europskim zemljama.

Područje Međimurske županije ima najmanji udio šumskih površina od svih županija na području RH. Ukupna površina šumskih površina na području Međimurske županije iznosi 10.802,32 ha. Od toga na privatne šume otpada 7.461,73 ha. Međimurje je nekad bilo prekriveno šumama i ispresijecano vodama.

Uz velike rijeke Muru i Dravu prostirale su se šume, u sredini su tekle Trnava, Sratka, Bistrec, Rakovnica, Korenatica, drugi potoci i rječice. Rječice i potoci danas više ne obiluju vodama, dok je šumskih površina sve manje.

Računa se da je u Međimurju ostalo samo oko 20 posto nekadašnjih šuma, u postotnom udjelu većina šuma otpada na šume privatnih šumoposjednika. Kako se gustoća stanovništva i potreba za drvom povećavala, tako su šume Međimurja

tijekom stoljeća polako nestajale. Zadnji veći šumski kompleksi iskrčeni su u Međimurju do 1925. godine. Gradnja višenamjenskih hidroelektrana na Dravi (Varaždin – u radu od 1975., Čakovec – u radu od 1982. i Dubrava – u radu od 1989.) također je utjecala na deforestaciju šuma. Uz velike rijeke Muru i Dravu rasle su nekad i danas miješane šume hrasta lužnjaka, brijesta, graba, jasena, vrba i topola.

Danas Međimurska županija ima najmanju pošumljenost teritorija (manje od 10 % ukupne površine županije pokriveno je šumom) u odnosu na ostale županije u Republici Hrvatskoj. Šuma, kao najsloženiji ekosustav na planetu, znači život ljudima, životinjama i biljkama, ali i vodama. Ne kaže se uzalud, tko izgubi šume i vode, izgubio je sve.

POŠUMLJAVANJE KAO MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

Zarastanje poljoprivrednih površina, koje se prestaju obrađivati, predstavlja neželjene trendove u razvoju i izgledu krajolika. Jedno od mogućih rješenja je pošumljavanje zemljišta i formiranje šumskih površina koje će uz postojeće šume biti “pluća” određenog kraja te zadovoljiti potrebe za sport, rekreaciju ili odmor. Pri pošumljavanju i upravljanju tim površinama potrebno je koristiti šumarsku struku.

Danas se pouzdano zna da je ekološka vrijednost šuma od sedam do deset puta veća od same vrijednosti drva jer tko sadi šumu, čini dobro djelo sebi i prirodi te ulaže u budućnost.

Pošumljavanjem područja doprinosi se i smanjenju stakleničkih plinova u atmosferi, a time i ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Klimatske promjene značajno utječu na ljudsku svakodnevnicu, ali i na stanje prirodnih resursa.

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

23

Ekološka vrijednost šuma kao ulog u budućnost

Radovi pošumljavanja u Međimurju provode se u državnim šumama kao i privatnim. U pošumljavanju privatnih šuma u Međimurju prednjače Međimurske vode d.o.o. pošumljavanjem prve zone sanitarne zaštite vodocrpilišta. Šume podižu i ostali šumoposjednici i to prvenstveno s autohtonim vrstama šumskog drveća, uz nadzor jedinica lokalne samouprave i struke: lovci, ribolovci, udruge žena, sportske udruge, mjesni odbori…

Pogotovo je to primjer u općini Nedelišće koja je za opći doprinos u zaštiti okoliša Republike Hrvatske 2004. godine dobitnik najveće državne nagrade EKO-OSKAR. Pohvalno je što lokalne samouprave, na čijem su području vodocrpilišta (Grad Prelog i Općina Nedelišće), i sama Međimurska županija imaju visoko razvijenu ekološku svijest.

Tlo, zrak i voda ključni su dijelovi okoliša te jedan od najvažnijih prirodnih resursa za život čovjeka na Zemlji. Šume su od svih kopnenih ekosustava najbogatiji spremnik biološke raznolikosti. Šumski ekosustavi održavaju vodnu ravnotežu u prostoru raspoređujući oborinsku vodu zavisno o vrsti drveća, sloju grmlja, prizemnog raslinja, vrsti tla, reljefu te slojevitosti šumske vegetacije. Šumski ekosustavi svojim sklopom i građom sastojina te rizosferom djeluju na uravnoteženje vodnih odnosa u tlu.

Kvaliteta voda pod utjecajem je šumskih ekosustava. Voda se prolaskom kroz šumsko tlo pročisti i postaje pitkom. Izvori vode u šumskim ekosustavima nikada ne presušuju i odlikuju se kvalitetnom i pitkom vodom.

Sposobnost šumskih ekosustava zadržavanja većih količina vode u svojoj unutrašnjosti temelji se na sposobnosti prirodno podignutih šumskih sastojina da tvore znatno više šupljina nego zemljišta koja nisu obra-

sla šumskom vegetacijom.

Na ovaj način se u šumskom tlu formira čitav splet međusobno povezanih kanala, koji imaju sposobnost da se u njima skuplja i zadržava velika količina vode. Šume imaju mogućnost propuštanja oborina kroz zemljišne slojeve te time pročišćavaju vodu, odnosno šumsko tlo je prirodni filtar vode čime osigurava pitku vodu.

Prolaskom kroz šumsko tlo, koje je poput živog organizma i ima svoje funkcije, voda znatan dio kemijskih i bioloških tvari zadržava u tlu. Šumsko tlo djeluje poput filtra ispuštajući pročišćenu i pitku vodu u podzemne tokove odnosno kasnije u izvore.

Dio vode koji uđe u tlo šuma iskorištava za svoje potrebe, dio ispušta u atmosferu, a dio u podzemne vodotoke.

Prirodno podignute šume, kakvih je u postotnom udjelu najviše u Hrvatskoj, optimalne su za pročišćavanje vode. Očuvanjem i podizanjem prirodnih šuma i njihovim pravilnim gospodarenjem indirektno utječemo i na čistoću naših voda. U uvjetima sve intenzivnijeg čovjekovog utjecaja na prirodu još je važnije čuvati, podizati i pravilno gospodariti šumama u cilju očuvanja ostalih dobrobiti koje iz toga proizlaze. Šumska zemljišta su mnogo propustljivija za poniranje vode (bez obzira na geološku podlogu) negoli poljoprivredna zemljišta.

Prisustvo šumske prostirke ispod stabala, kao i mnogobrojne pore i sitni kanalići u šumskom zemljištu, omogućavaju prodiranje padalina u unutrašnjost tla, kao i akumuliranje vode koja dospije iznenadnim ljetnim pljuskovima. Zbog takve strukture šumsko zemljište ima veću sposobnost akumuliranja vode od okolnih livada i pašnjaka. Šumske sastojine ublažavaju na susjednim naseljima i poljoprivrednim površina-

ma klimatske ekstreme, dok u većim prostorima osiguravaju izmjenu zraka. Ljeti povećavaju vlažnost zraka. Šumske sastojine raspadnute organske tvari iz svoje okoline (od listinca, grana, grmlja i ostalog bilja te životinja) erozivnim procesima sele na okolne poljoprivredne površine. Sve to povoljno utječe na poljoprivredne kulture koje se nalaze u zoni rasta šumskih sastojina.

MEĐIMURSKE VODE D.O.O. ZA POŠUMLJAVANJE KORISTILE SREDSTVA OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA

Radi ostvarivanja prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, Međimurske vode d.o.o. upisale su se prema Pravilniku o upisu šumoposjednika u Upisnik šumoposjednika.

Od 2011. do 2019. godine Međimurske vode d.o.o. su podnosile prvo Hrvatskim šumama d.o.o., Uprava šuma Koprivnica, Šumarija Čakovec, kasnije Savjetodavnoj službi, a u posljednje vrijeme Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi zahtjeve za financiranjem radova u šumama šumoposjednika pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta, a na temelju objavljivanih javnih poziva. Uz zahtjev je prilagan Elaborat o potrebnim radovima biološke obnove šuma. Terenskim obilaskom utvrđivala se opravdanost radova propisanih Elaboratom biološke obnove šume te smo obavještavani o uvrštavanju Zahtjeva u Operativni godišnji plan za tekuću godinu. Sadnju šumskog reprodukcijskog materijala vršila je licencirana tvrtka Cedrus Forest d.o.o. iz Čakovca certificiranim sadnim materijalom.

Na temelju Zakona o šumama i Pravilnika o postup-

ku za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama te kolaudacijskog zapisnika za izvršene radove biološke obnove šuma, nakon sadnje podnosio se zahtjev za isplatu sredstava općekorisnih funkcija šuma.

U razdoblju od 2011. do 2019. godine na vodocrpilištu Nedelišće pošumljeno je 15 hektara šume (zasađeno 108.110 hrasta lužnjaka, 3100 običnog graba, 15000 crnog oraha, 1500 običnog bora i 1000 voćkarica), a na vodocrpilištu Prelog pošumljeno je 5 hektara šume (zasađeno je 32000 hrasta lužnjaka i 2350 običnog graba).

Ukupno je u tom razdoblju zasađeno 163060 sadnica.

U istom razdoblju vršena su i popunjavanja autohtonim sadnim materijalom jer na pojedinim dijelovima nije uspjelo pošumljavanje zbog sušenja sadnog materijala uzrokovanog sušom i zbog šteta od divljači. Sadnja i popunjavanja vršila su se za vrijeme mirovanja vegetacije (proljeće, jesen), a tijekom idućeg vegetacijskog razdoblja vršila se njega pošumljenog dijela. Šumski kompleksi izvedeni su s protupožarnim koridorima i ograđeni visokom ogradom.

Za sadnice, sadnju, popunjavanje i njegu utrošeno je u razdoblju od 2011. do 2019. godine 660.000,00 kn, u potpunosti financirano od strane prvo Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Koprivnica, Šumarija Čakovec, kasnije Savjetodavne službe, a u posljednje vrijeme Hrvatske poljoprivredno-šumarsko savjetodavne službe, koji su ovom projektu pružali punu podršku. Vidi se da su Međimurske vode d.o.o. kao zakonski obveznik koji uplaćuje sredstva naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma višestruko iskoristile uplaćena sredstva u fond općekorisnih funkcija šuma, u cilju dodatne zaštite okoliša.

24

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NAPOKON NA HRVATSKOM JEZIKU

Biblija EKOLOŠKOG pokreta K

ad se nešto čita kao nova i svježa knjiga podjednako diljem Wisconsina i diljem Hrvatske i još nakon sedamdeset godina od prvog izdanja, onda je riječ o doista vrijednom izdanju. “Ljetopis Pješčanog Okruga‟ autora Alda Leopolda dosad je u svjetskim razmjerima tiskan u preko 2 milijuna primjerka na 15 jezika. Krajem ožujka iz tiska je stiglo prvo hrvatsko izdanje

S obzirom na to da prevoditelj dugo surađuje sa Zakladom Aldo Leopold te je njezin član i dobar poznavatelj lika i djela Alda Leopolda, knjiga nije samo puki prijevod nego znalački prevedeno djelo

za koje su zaslužne domaće intelektualne i kreativne snage. Prije svega Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove Međimurske prirode, inicijator čitavog projekta i prevoditelj, a potom nakladnik SmartWay iz Svetog Martina na Muri i tiskara Letis iz Pretetinca..

S obzirom na to da prevoditelj dugo surađuje sa Zakladom Aldo Leopold te je njezin član i dobar poznavatelj lika i djela Alda Leopolda, knjiga nije samo puki prijevod nego znalački prevedeno djelo. Ujedno, knjiga će mnogim ljubiteljima prirode biti izuzetno vrijedno štivo jer će čitajući knjigu shvatiti da

nisu sami u svojim idejama i pogledu na svijet zaštite prirode. To je jedan od razloga zašto Ljetopis ima status Biblije ekološkog pokreta.

Knjiga je tiskana u tisuću primjeraka i može se nabaviti u suvenirnici Centra za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu.

Na koricama knjige stoji sažetak njezinog sadržaja, poruke i vrijednosti: “Aldo

Leopold zastupljen je u svim svjetskim antologijama ekološke tematike od druge polovice 20. stoljeća. Prirodoslovac, šumar, profesor, filozof i praktičar zaštite prirode i divljine, napisao je neke od najljepših eseja ikad posvećenih odnosu čovjeka i zemlje. Progovara iz bogatog iskustva, promišlja globalno, djeluje lokalno, piše izražajno i živopisno. U vremenu kad njegovu ideju Etike zemlje čovječanstvo treba više nego ikad, Leopoldova najpoznatija knjiga “A Sand County Almanac‟ konačno je dostupna na hrvatskom jeziku. Prvi put objavljena je 1949. godine, dubinski je

Siniša Golub, prevoditelj knjige

“

utjecala na svjetski ekološki pokret, a njezina aktualnost

ne jenjava do današnjih dana.‟

Pokreni se i doživi Medimurje Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav

Uređenost hortikulture i održivi razvoj

Uređenost krajobraza i uključenost mladih

www.visitmedimurje.com

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

25

NOVOSTI IZ CENTRA ZA POSJETITELJE U KRIŽOVCU

Mjesto koje predstavlja početnu točku u istraživanju prirode MEĐIMURJA Centar za posjetitelje Med dvemi vodami postaje sve poznatiji ne samo na regionalnoj već i na nacionalnoj razini

Piše: Sara Srša, mag. ing. silv., stručna suradnica za edukaciju, interpretaciju i promidžbu Foto: Davorin Mance, arhiva Međimurske prirode

M

nogi Međimurci već su istražili što je to mrtvica, ima li i Međimurje svog bakalara, zašto je bitno očuvati bregunice, tko su laporaši, o čemu pripovijeda legenda o dravskom vodenjaku, tko su fljojsari, koja ptica tropskog izgleda leti Međimurjem te zašto su kockavica i crnkasta sasa ugrožene vrste. No Centar za posjetitelje Med dvemi vodami postaje sve poznatiji na nacionalnoj razini te ga polako počinju istraživati i posjetitelji iz cijele Hrvatske.

U MANJE OD GODINU DANA CENTRU DVIJE NAGRADE

Clinica studio d.o.o., tvrtka sa sjedištem u Zagrebu, zadužena za produkt, IT i multimedija dizajn u realizaciji postava nominirala je Centar za posjetitelje Med dvemi vodami na dva velika događaja i natječaja. Prvi natječaj odvijao se u prostorima Tehničkog muzeja u Zagrebu, Zagreb Design Week, od 1. do 6. rujna 2020. godine na kojem je Centar nominiran u kategoriji dizajn interijera u kojoj je pomeo konkurenciju i odnio 1. nagradu. Druga

nagrada stigla je početkom ožujka na natjecanju Big SEE – where life is creativity u kategoriji Tourism design – Architecture and design as experience (Turistički dizajn – Arhitektura i dizajn kao iskustvo) gdje je Centar ponovno osvojio prvu nagradu. Nagrada Big SEE Tourism Design Award 2021 još jedan je pokazatelj kako tim Međimurske prirode ostvaruje projektne priče na ponos čitavom Međimurju, ali i Hrvatskoj. Vrijednost i značaj Centra Med dvemi vodami u Križovcu ponovo je prepoznala struka i međunarodna javnost. BigSEE nagrade dodjeljuje Zavod Big – Centar za kreativnu ekonomiju jugoistočne Europe, u okviru platforme BIG SEE za podršku i razvoj kreativne industrije.

Nagrade BIG SEE doprinose promociji jedinstvenih i originalnih kreativnih dostignuća država jugoistočne Europe.

EDUKACIJOM DO NAJBOLJE INTERPRETACIJE PRIRODNE BAŠTINE

Iako je Centar za posjetitelje Med dvemi vodami neko vrijeme bio zatvoren za posjetitelje, djelatnici Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode, pod čijim se okriljem nalazi Centar, marljivo su radili na sebi i prihvaćali nove izazove te se educirali prema licenciranom programu za inter-

Osmijeh posjetitelja ipak je najveća nagrada

U Križovcu prvi licencirani vodiči interpretatori baštine - Certified Interpretive Guide (CIG)

Ljetno radno vrijeme Od 1. svibnja, na Praznik rada, Centar prelazi na ljetno radno vrijeme koje vrijedi do 30. listopada. Radno vrijeme je sljedeće: utorak, srijeda, četvrtak od 8:00 do 15:00 sati; petak, subota, nedjelja od 10:00 do 17:00 sati, posljednji ulaz u 16 sati.

Novost je da će za vrijeme održavanja BIMEP-a Centar biti otvoren te će biciklisti moći obići centar po cijeni od 25 kuna. Na sam Praznik rada (1. maj) Centar će biti otvoren u redovno radno vrijeme te vas ovim putem pozivamo da ga nakon dobrog graha posjetite i istražite što se sve krije u prirodi Međimurja. Sve novosti možete pratiti na web stranici: med-dvemi-vodami.info. pretaciju baštine u Europi (Interpret Europe). Djelatnici su tijekom ožujka prošli petodnevnu edukaciju kroz koju su naučili nove vještine u interpretaciji prirodne baštine koje će primijeniti u radu s posjetiteljima i grupama u Centru. Upravo je interpretacija jedan od najvažnijih

alata djelatnika Međimurske prirode kroz koji prenose važnost očuvanja prirodne baštine. Upoznavanjem vrijednosti prirodne baštine, ponajprije vlastitog zavičaja, ključ je koji otvara vrata pojedincu k razumijevanju prirodnih procesa, a potom i poštivanju prirode.

Osvojena 1. nagrada u kategoriji najbolji dizajn interijera

Mura i Drava ekološki i kulturološki određuju Međimurje

26

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRAD ČAKOVEC

Počinje UREĐENJE čakovečkog Perivoja Zrinski U rujnu prošle godine Grad Čakovec je kao vodeći partner potpisao Ugovor o provedbi projekta “Eco Bridge” “Restauration of ecological diversity in the border area of Međimurje and Zala County”. Provodi se u sklopu Interreg V-A programa prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 2014.2020, a osim Grada partneri na projektu su mađarsko Letenye, Međimurska županija, Park prirode Balaton te Javna ustanova za zaštitu prirode “Međimurska priroda”. Projektom je, među ostalim, predviđena potpuna revitalizacija čakovečkog Perivoja Zrinskih.

Revitalizacija središnjeg čakovečkog parka uključuje zamjenu i sadnju drveća i grmlja te obnovu dijela infrastrukture. U ovom projektu će se provoditi Prva faza obnove Perivoja Zrinskih, a koja je izrađena prema elaboratu Hrvatskog šumarskog instituta “Studija obnove spomeničke parkovne arhitekture

Perivoj Zrinski” (2014 god.).

U elaboratu, čiji je naručitelj Međimurska priroda - Javna ustanova za zaštitu prirode, vidljivo je da je zdravstveno stanje stabala loše. U pojedinim dijelovima pojavljuju se invazivne vrste, a utvrđeno je i prisustvo nametnika, kao i gljivične bolesti. U samom elaboratu su navedena stabla koje je potrebno ukloniti te ona za koje se preporučilo ispitivanje zdravstvenog stanja. Naime, stara i bolesna stabala, osobito krošnje koje imaju suhe grane, sve više postaju potencijalna opasnost za posjetitelje ili prolaznike kroz Perivoj.

Prema projektu “Eco Bridge” u koji je uključena obnova Perivoja Zrinskih predviđeno je uklanjanje svih stabla i grmlja koji su predviđeni projektom te sadnja 456 stabla i grmova, od toga 80 stabla starosti od 4 do 6 godina. Posadit će se i preko 8 tisuća sadnica trajnica. Ovo je inače najveći zahvat na uređenju samog

Prekogranična regija - gdje rijeke spajaju, a ne razdvajaju

perivoja od njegovog proglašenja spomenikom parkovne arhitekture prije 46 godina.

Samim projektom predviđena je zamjena i obnova dotrajalih klupica za sjedenje, njih 67, te će se postaviti 34 novih koševa za smeće. Ujedno je u planu uređenje pješačkih staza u Perivoju Zrinskih.

Ukupna vrijednost projekta je 1.372.557,10 eura, udio Grada Čakovca je 299.723,70 eura. 85 posto predstavljaju sredstva Europske unije, dok će ostatak osigurati Grad. Provedba je počela u rujnu 2020. godine, a završit će do kraja kolovoza 2022. godine.

Nakon što projekt završi, osim promjene vizure čakovečkog Parka, obnovljeni ekosustav omogućit će i povećanje bioraznolikosti.

U sklopu projekta, u Perivoj Zrinskih instalirat će se i mjerni uređaji za mjerenje vrijednosti kvalitete zraka i tla, uključujući i interaktivni displej na kojem će posjetitelji grada i Perivoja Zrinskih u svakom trenutka moći očitati sve vrijednosti koje će biti mjerene. Osim na ekranu posjetitelji će istim informacijama moći pristupiti putem mobilnih uređaja te mrežne stranice.

Kako bi javnost bila upoznata s radovima na projektu Eco Bridge, održat će se javne tribine te će u suradnji s Međimurskom prirodom - Javnom ustanovom za zaštitu prirode biti tiskana knjiga o važnosti i ulozi zelenih površina u urbanim sredinama.

Sadržaj je isključiva odgovornost Grada Čakovca i ni pod kojim uvjetima ne odražava stav Europske unije i/ili Upravljačkog tijela.

Dobra u svakom pogledu! m!

*Uštedi novac i vrijeme s roboto

Najbolje rješenje za savršen travnjak! ČAKOVEC

CENTRALA: Kalnička 67 Tel: +385 (0)40 312 950

Trg Republike 6 Tel: +385 (0)40 310 039

Servis: +385 (0)40 384 660

VARAŽDIN

PRELOG

Kukuljevićeva 41 Tel: +385 (0)42 232 887

LUDBREG

Kralja Zvonimira 59A Tel: +385 (0)40 645 607

P. Zrinskog 39 Tel: +385 (0)42 811 113

Servis: +385 (0)42 203 487

Servis: +385 (0)40 500 403

www.medjimurka-bs.hr

16. travnja 2021.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

27

HEP-PROIZVODNJA PP HE SJEVER

Potičemo ODRŽIVI RAZVOJ prirode i čuvamo bioraznolikost

U

prošlosti je izlijevanje Drave iz korita predstavljalo stalnu opasnost naseljima i obrađenom poljoprivrednom zemljištu uz rijeku. Kako bi se omogućio suživot s rijekom Dravom, osigurao gospodarski razvoj, spriječile poplave te osiguralo korištenje obnovljivih izvora energije, 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća izgrađene su tri hidroelektrane na rijeci Dravi: HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava. U pažljivo osmišljenoj izgradnji elektrana vodilo se računa o utjecaju na okoliš i prirodu, ostavljajući starom koritu rijeke Drave poplavni (inundacijski) prostor.

Rijeka Drava je zbog svojeg vodnog režima izuzetno povoljna za energetsko korištenje pa su na njoj izgrađene ukupno 22 hidroelektrane, od kojih su posljednje tri u Hrvatskoj.

Sustav nasipa i brana štiti okolno područje od poplava na način da se velike vode kontrolirano provode kroz akumulacijska jezera te derivacijske kanale i stara korita.

Takvim načinom provođenja velikih vodnih valova sprečavaju se poplave širih razmjera kakve su se događale 60-ih godina prije izgradnje hidroelektrana.

Uz proizvodnju električne energije i obranu od poplava dodanu vrijednost hidroelektranama daju mogućnosti navodnjavanja i sportsko-rekreacijskih aktivnosti. Akumulacijska jezera predstavljaju objekte koji su iznimno povoljni za brojne sportove odnosno aktivnosti na vodi, a tu su i drenažni kanali, odvodni kanali te stara korita Drave i okolni rukavci.

Uz osnovne ciljeve vezane uz proizvodnju i održavanje hidroenergetskih objekata, HEP-Proizvodnja PP HE Sjever sustavno posvećuje pažnju zaštiti okoliša i prirode provodeći različite projekte u suradnji sa stručnim

U razvijenom društvu raste potreba za električnom energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora

udrugama i lokalnom zajednicom. Posljednjih desetak godina realizirani su mnogi značajni projekti s ciljem obnavljanja i očuvanja prirodnih staništa te smanjenja utjecaja hidro-energetskih postrojenja na okoliš.

POVEZIVANJE LJUDI I RIJEKE

U razvijenom društvu raste potreba za električnom energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora, a time i vrijednost takve energije. Iako kompleksnost i cjelovitost hidroenergetskog prostora nameće pomno održavanje, ono se uvijek radi na način da se usklade zaštita stanovništva od poplava, proizvodnja energije te unapređenje kvalitete ekosustava i života stanovništva. Potvrda da se električna energija proizvodi iz obnovljivih izvora, pouzdano, sigurno i pod ekološki prihvatljivim uvjetima je “zeleni” certifikat koji su ove 3 elektrane dobile još 2003. godine, a upisane su u Registar OIEKPP te Registar jamstva podrijetla.

Dio područja uz rijeku Dravu danas je preoblikovan u tri akumulacijska jezera koja predstavljaju, prema Okvirnoj direktivi o vodama, znatno izmijenjena vodna tijela. Područje akumulacijskih jezera obilježava visoka biološka i krajobrazna raznolikost s posebno značajnim vlažnim staništima ptica koja spadaju među najugroženija u Europi (jezera, poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci napuštena korita i meandri, riječni sprudovi, strme odronjene obale). Ova staništa zaštićena su na međunarodnoj razini, tako da je područje uz rijeku Muru i Dravu prepoznato kao ekološki vrijedno stanište te je postalo sastavnim dijelom NATURA 2000 područja, Regionalnog parka Mura-Drava te Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.

Akumulacijska jezera i kanali HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava uklopili su se u ciljeve bioraznolikosti, u Direktivu o staništima i Direktivu o pticama te su postali međunarodno važno područje očuvanja značajna za ptice (POP) i područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS).

Više od četrdeset godina eksploatacije izgrađenih objekata i pomnog održavanja vodenog ekosustava koji

je do tada predstavljao prijetnju okolnom stanovništvu dokazuju da takav model upravljanja omogućava unapređenje održivog razvoja lokalne zajednice.

BOGATSTVO VRSTA

Bogatstvo ornitološke faune potvrđuje da su akumulacijska jezera postala značajna hranilišta i zimovališta ptica močvarica među kojima su i rijetke i ugrožene ptičje vrste. Ptice spadaju među najvažnije pokazatelje ukupnog stanja prirode. Uska vezanost za staništa i potreba za različitim staništima tijekom godine samo su neka svojstva brojnih ptičjih vrsta, ali ih upravo ona čine dobrim pokazateljima. Akumulacijska jezera su kao međunarodna staništa ptica proglašena NATURA područjem, a slovenski dio akumulacije HE Varaždin proglašen je “naravnim rezervatom” koji uključuje i zaobalno područje koje se navodnjava vodom iz jezera (Ormoške lagune). Opsežan projekt revitalizacije tog područja, u okviru projekta LIVEDRAVA, provelo je Društvo za opazovanje in proučevanje ptic Slovenije (DOPPS) koje se bavi zaštitom ptica, njihovog okoliša, znanstveno-istraživačkim i obrazovnim radom.

U cilju održavanja visoke razine biološke i krajobrazne raznolikosti vlažnih i vodenih staništa, a u sklopu rješavanja problema nanosa, u akumulacijskom jezeru HE Varaždin izgrađen je otok za gniježđenje ptica. Akumulacija HE Varaždin postala je tako dom jedne od najvećih poznatih kolonija crve-

nokljune čigre (Sterna hirundo). U realizaciji cijele ideje sudjelovali su Državni zavod za zaštitu prirode te Udruga BIOM koja se bavi zaštitom prirode. DOPPS redovno obavlja prebrojavanja ptica u akumulacije HE Varaždin te s udrugom BIOM uklanja vegetaciju s otoka, kako bi se omogućilo gniježđenje crvenokljune čigre. U sklopu projekta “Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave” izrađen je i “Prekogranični protokol monitoringa crvenokljune čigre u porječju Save i Drave”.

Uz navedene primjere Ormoških laguna i otoka za ptice održavanju bogatstva ornitofaune hidroelektrane dodatno doprinose pažljivom regulacijom razine vode za vrijeme gniježđenja močvarnih ptica.

Popularnost ornitologije posljednjih godina raste, što uključuje promatranje i prebrojavanje ptica te se u budućnosti očekuje i sustavan pristup daljnjem istraživanju ptica na akumulacijama.

Od izgradnje hidroelektrana sustavno se prati fizikalno-kemijsko, biološko i ihtiološko stanje voda, kao osnove u procjeni kvalitete vode i trofičnosti vodenog ekosistema. Ihtiološke analize, koje provodi Zoologijski zavod (PMF Zagreb), pokazuju stanje ihtiofaune (na području hidroenergetskog sustava evidentirano je ukupno 56 vrsta riba). Mjere zaštite za ukupnu ihtioprodukciju su očuvanje prirodnih mrijesnih područja i staništa gdje se ribe razmnožavaju te posebno regulacija razine vode na mrijesnim područjima za

vrijeme mrijesta, inkubacije i ranog razvoja ličinaka za što je potrebna uska suradnja sa sportskim ribolovnim društvima koja gospodare ovim područjem. Ribolovci su stalno prisutni uz rijeku Dravu te prvi uoče i dojavljuju sve promjene u vodenom ekosustavu, stoga je i suradnja s ljudima na terenu od izuzetne važnosti za praćenje stanja vodenog ekosustava.

Na nasipima akumulacija nalaze se livade košanice koje se i održavaju kao takvo stanište, omogućivši zaštitu i opstanak rijetkih i ugroženih vrsta flore. Pažljiv promatrač livada može uočiti i vrlo lijepe divlje kaćune koji cvatu na nasipima pa je tako na nasipima identificirano četiri vrste kaćuna: kacigasti kaćun, mali kaćun, trozubi kaćun i bumbarova kokica. Šetači uz akumulaciju HE Dubrava mogu uživati i u pogledu na kebrač, izuzetno rijetku i najugroženiju vrstu srednje Europe, biljku čije jedinke su većinom označene i zaštićene od redovne košnje.

Potkraj pleistocena kebrač je naseljavao rubove ledenjaka tvoreći šikare pa predstavlja glacijalni relikt. Danas raste samo uz obale brzih planinskih rijeka od središnje Azije do zapadne Europe predstavljajući pionirsku vegetaciju na šljunkovitom priobalnom području. Pravilno i ujednačeno održavanje nasipa kao livade košanice očito pogoduje opstanku ove izuzetno rijetke i zanimljive biljke.

Uz objekte hidroelektrana nerijetko nailazimo na dabra, vrstu koja je reintroducirana u Hrvatskoj 1998.

godine, a postala je novi stanovnik hidroenergetskog sustava na Dravi. Zaštita dabra, kao i zaštita od dabrovih aktivnosti, na hidroenergetskim objektima usmjerena je na identifikaciju staništa, praćenje staništa, ali i zaštitu objekata od dabrovih aktivnosti.

Reguliranje turističko-rekreativnih aktivnosti jedna su od mjera zaštite za područja ekološke mreže, značajna staništa za vrste i ptice. Velik broj ljudi na zaštićenom području, uništavanje šaša i šumaraka, bespravna gradnja ne pridonose njegovoj raznolikosti i očuvanju.

Međutim, pravilno osmišljena ekoturistička ponuda može pomoći gospodarskom i turističkom razvoju krajeva uz Dravu. Biciklističke staze, šetnice i druge sportsko-rekreacijske aktivnosti uz sve hidroenergetske objekte PP HE Sjever, bioraznolikost prirodnih i sekundarnih umjetnih vodenih ekosustava pridonose prezentaciji turističke ponude i prepoznatljivosti identiteta područja uz rijeku Dravu.

Zaštitom ovog područja ne zaustavlja se gospodarski, već potiče održivi razvoj današnje i budućih generacija. To nameće potrebu za uspostavom komunikacije i suradnje između struka koje se bave zaštitom prirode i energetikom. U cilju održanja bioraznolikosti i održivog razvoja ovog gusto naseljenog područja tradicionalno vezanog uz rijeke Muru i Dravu, ovakva suradnja je nužnost, ali i izazov koji otvara nove ciljeve i iznalazi nova rješenja.

28

Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

16. travnja 2021.

Info-ploče postavljene su na mostu u Dravskoj park-šumi u Varaždinu IZVOR FOTOGRAFIJA: JAVNA USTANOVA “PRIRODA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE”