PRELOŽANI nas upozoravaju na nelogične prometne znakove
str. 3
KREĆE gradnja obilaznice Nedelišća
str. 3
BRANITELJ DRAGUTIN PINTARIĆ iz Svetog Martina na Muri
GKP PRE-KOM
IVAN PONGRAČIĆ (63) stradao pod kotačima vlaka u Maloj Subotici
Dvadesete godine prošlog stoljeća bile su zlatno doba vatrogastva, ove godine čak 11 DVD-a slavi stotu obljetnicu postojanja
JEDANAEST PUTA 100: Vatrena povijest Međimurja
NEZAPOSLENI SOBOSLIKAR (28) uvjetno je osuđen na deset dana zatvora
Ošamario ženu pa tvrdio da laže
UMIROVLJENIK SE “Zaboravio s prijateljima” Prvi puta u 50 godina vozačkog staža bio 'pod gasom'
Kroz stoljeće postojanja, dobrovoljna vatrogasna društva postala su središta društvenog života, čuvari tradicije i ključni nositelji humanitarnih akcija str. 8-9
DRAGUTIN KUNČIĆ iz Banfijavinar s pikadom u srcu Majstor pikada koji je pomeo
Mikroplastika je sitna plastika manja od 5 milimetara koja nastaje razgradnjom većih plastičnih predmeta. Nalazi se posvuda oko nas: u morima, tlu, zraku, pa čak i u našim tijelima. Iako su te čestice mikroskopske,
predstavljaju veliki globalni problem jer ugrožavaju okoliš i zdravlje živih bića. Mi smo naše sugrađane upitali znaju li što je mikroplastika i kako utječe na nas.
(Martina Jarni, Foto: Mario Golenko)
Slavica Korunić, Lopa�nec – Mikroplas�ka je štetna za okoliš i ljude. Najviše sam o njoj saznala od liječnika. Konzumiramo je putem vode iz plas�čnih boca, a ti sitni komadići plastike mogu nega�vno utjeca� na naše zdravlje. Zato je bitno smanji� upotrebu plas�ke u svakodnevnom životu.
Vesna Šan�, Strahoninec – Mikroplas�ka je sveprisutna, nalazimo je u moru, ribama i ljudima. Teško je eliminira� je iz organizma, ali podizanjem svijes� i odgovornošću svakog pojedinca to se može promijeni�. Moramo reciklira� i po�ca� odgovorne da provode mjere za očuvanje prirode.
Jagoda Ris�ć, Čakovec – Mikroplas�ka se proširila zrakom, morem i kopnom. Nedavno sam čula da je pronađena i u majčinom mlijeku, što je zastrašujuće. Pretpostavljam da je do nas došla putem zraka i hrane, budući da je već toliko rasprostranjena da ju je gotovo nemoguće izbjeći.
Od 9. do 12. rujna 2025., Međimurje je po prvi put ugostilo FIM Mototour of Nations, prestižni moto touring događaj koji organizira udruga Moto Touring Croatia
u suradnji s Hrvatskim motociklističkim savezom. Najveća grupa motorista došla je iz Francuske i Belgije. Stotinu motorista se poredalo na parkiralištu Muzeja Međi-
INOVATIVNI PROGRAM
Piše: Benjamin Jakopić
Međimurske srednje škole dobile su još jedan predmet, a ovaj je poseban po tome što zapravo ni nije predmet kao takav. Naime, “Škola i zajednica” je predstavljena kao inovativan projekt koji nema propisan sadržaj.
Jasenka Jekić, Mala Subo�ca – Ne znam puno o mikroplas�ci ni� se previše bavim tom temom. Moj doprinos borbi pro�v onečišćenja je da pravilno odvajam smeće i recikliram plas�ku, jer vjerujem da je to ključan korak koji svaka osoba može poduze� za bolju budućnost našeg planeta.
Ka�ca Ljubek, Čakovec – Iako ne znam previše detalja o mikroplas�ci, svjesna sam da je izuzetno štetna. Mislim da je njena sveprisutnost u okolišu, a posebno u hrani i vodi, velika prijetnja našem zdravlju i ekosustavu. Smatram da je ovo globalni problem s kojim se svatko od nas mora suoči�.
- Učenici će sami određivati čime će se baviti tijekom školske godine. Nakon toga trebaju istražiti tu problematiku, steći iskustvo i djelovati. Primjerice, mogu se baviti temama okoliša, �inancijske pismenosti, beskućništva, siromaštva, stranih radnika. Dakle, ovo je u potpunosti otvoren predmet. Nema ispita, ni pismenih ni usmenih, a umjesto toga ocjenjuju se radišnost, komunikacijske sposobnosti, kreativnost i slično, rekao je dr.sc. Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja.
– Nastojimo da u našim srednjim školama učenici ne prakticiraju puko praćenje programa, nego ih potičemo na kreativnost i promišljanje. Sve naše srednje škole su prihvatile ovu inicijativu,
Detalje programa je predstavio ravnatelj Ins�tuta za društvena istraživanja, dr.sc. Boris Jokić
te nam je drago da smo kao županija prihvatili ovaj projekt, rekao je župan Matija Posavec. Posebno je zanimljivo što će početkom lipnja učenici predstaviti svoje projekte županu i predstavnicima lokalnih vlasti, te će župan i ostali morati reći što se konkretno radi za rješavanje tih problema. To će svakako biti interesantno za vidjeti.
murja i stvorilo impozantan prizor teških strojeva na dva kotača. Glavne vožnje održale su se 10. i 11. rujna, kada je 200 motocikala, podijeljenih
u dvije vođene grupe, obišlo Mađerkin breg, Čakovec, Mursko Središće, Prelog i druge atraktivne dijelove Međimurja. Više o događaju pročitajte na strani 11. (Mario Golenko)
VELIKI TRENUTAK za Međimurje
Međimurska
zasvijetlit će u bečkom Musikvereinu
Piše: Benjamin Jakopić
U jednoj od najpoznatijih koncertnih dvorana na svijetu, bečkom Musikvereinu, 8. studenoga publika će moći uživati u međimurskoj popevki. Marija Vidović nastupa uz Dubrovački simfonijski orkestar, donoseći hrvatsku glazbenu baštinu pred međunarodnu publiku. Koncert je pokrenut inicijativom Marije Vidović i bivšeg ravnatelja Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Slobodana Begića, i održava se u godini kada orkestar slavi stotu obljetnicu. Pod vodstvom maestra Ivana Huta, program spaja međimurske popevke, djela Johanna Straussa mlađeg i skladbe dubrovačkog skladatelja Luke Sorkočevića. Posebno mjesto pripada pjesmama s Marijina albuma „Međimurje moj dragi je dom“, u kojima tradicionalne popevke i autorske skladbe dolaze do izražaja zahvaljujući aranžmanima Alexa Pashkova. Projekt su podržali Turistička zajednica Međimurske županije i Hrvatsko veleposlanstvo u Austriji, uz
potporu gradišćanskih i iseljenih Hrvata. Osim koncerta, u Beču će se održati promocija turizma u Međimurju i znanstveni simpozij o očuvanju hrvatske glazbene baštine. Posjetiteljima iz Hrvatske pripremljeni su posebni turistički paketi koji uključuju prijevoz, ulaznice i noćenje. Za Mariju Vidović, rođenu Međimurku, ovo je ostvarenje sna koji je imala još od početka studija u Beču. Gosti iz Dubrovnika ističu da će susret sjevera i juga Hrvatske dodatno ojačati kulturnu i turističku suradnju.
Uz ovakvu ekipu nema što krenu� krivo: Ma�ja Posavec, Ljubomir Kolarek, Nikola Novak, Ivica Budimir,
KREĆE gradnja obilaznice Nedelišća
Trasa će biti duga 6,5 kilometara, projekt vrijedan 23 milijuna eura financiraju Hrvatske ceste, a planirani rok trajanja radova je 24 mjeseci
Piše: Martina Jarni
Dočekali smo i taj trenutak. Nakon niza godina obećanja te odgodnje zbog potrage za američkim pilotom iz II. Svjetskog rata, kreće gradnja obilaznice Nedelišće-Pušćine.
20.000 vozila dnevno
Izvođač radova bit će međimurska tvrtka Tegra, koja je ovoga tjedna uvedena u posao. Trasa će biti duga 6,5 kilometara, projekt vrijedan 23 milijuna eura �inanciraju
Hrvatske ceste, a planirani rok trajanja radova je 24 mjeseci. Njome će se smanjiti gužve kroz naselja od Nedelišća do Gornjeg Kuršanca i rasteretiti cesta između Čakovca i Varaždina.
Državni tajnik za cestovni promet Tomislav Mihotić rekao je da je ovo rješenje koje će ljudima donijeti sigurniji i protočniji promet. Župan Matija Posavec naglasio je da obilaznica donosi veliku promjenu za cijeli kraj:Ovo je najprometnija cesta u Međimurju. Uvjeren sam da će radovi završiti u roku od godinu i pol do
dvije godine. Posebno me veseli da se već priprema i gradnja novog mosta preko Drave te nastavak obilaznice Čakovca, što će nas izravno povezati na autocestu. Načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak dodao je da je ovo povijesni trenutak za mještane: - Nakon desetljeća priča, radovi konačno počinju početkom listopada.
Nastavak
čakovečke
Sjeverne obilaznice
Obilaznica će donijeti više sigurnosti i brži promet.
Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir podsjetio je da je obilaznica Preloga, vrijedna 10 milijuna eura, pri kraju, a do kraja godine ili početkom sljedeće godine bit će raspisan natječaj za završnu fazu sjeverne obilaznice Čakovca, vrijedne 20 milijuna eura. U planu je i novi most preko Drave, kojim će se omogućiti veza prema Varaždinu na četiri prometne trake. Ulaganja vrijedna više od 50 milijuna eura bit će ključna za sigurnost, protočnost i gospodarski rast čitave sjeverne Hrvatske.
Hrvatske ceste poništile su natječaj za rekonstrukciju glavnog raskrižja u Murskom Središću vrijedan 340 tisuća eura jer se nitko nije javio na poziv, što znači daljnje odgađanje dugoočekivanog sigurnosnog poboljšanja.
Na raskrižju državne ceste DC209 i županijske ceste ŽC2003 u središtu Murskog Središća trebali su biti postavljeni semafori, dodatne prometne trake i nova rasvjeta kako bi se povećala sigurnost vozača, pješaka i biciklista. Upravo zbog nepreglednih sporednih prilaza i blizine graničnog prijelaza, ovo raskrižje predstavlja
problem za sve sudionike u prometu, a najveći rizik je na školarcima i biciklistima. Planirana je i nova odvodnja, rekonstrukcija rasvjete te prometni otoci za bolje usmjeravanje prometa. Rekonstrukcija obuhvaća 107 metara državne i 105 metara županijske ceste, a radovi bi trebali trajati 100 radnih dana. Hrvatske ceste objavile su natječaj 11. srpnja s rokom do 1. kolovoza, ali se nitko nije javio pa Stručno povjerenstvo nije imalo izbora osim poništiti postupak. Sada će se morati raspisati novi natječaj, što pomiče početak radova na jesen ili zimu. (mj)
ROMI NEZAINTERESIRANI za dopunske izbore
Petog listopada, pripadnici romske nacionalne manjine izlaze na dopunske lokalne izbore za članove pojedinih općinskih vijeća i vijećnike Županijske skupštine. Naime, nisu izabrali svoje predstavnike na redovnim lokalnim izborima održanim 18. svibnja, pa je Vlada RH za njih raspisala dopunske.
Konkretno, izbori su se trebali održati u šest općina te u Gradu Mursko Središće, gdje bi se biralo 13 vijećnika.
jedan predstavnik, s time da je kandidaturu istaknula lista grupe birača Milorada Mihanovića.
U našu redakciju stigla je fotogra�ija prometnog znaka na novoj Sjevernoj obilaznici Grada Preloga koja bi prema riječima župana Matije Posavca idućeg tjedna trebala biti puštena u promet. Konkretno riječ je znaku koji se nalazi ispred rotora u preloškoj Gospodarskoj zoni Sjever iz smjera Čehovca i koji je našeg čitatelja zasmetao, a kao vozača iznervirao. Prije svega, znak ne stoji ravno, kaže, već je naheren. No, više od svega, zasmetale su ga pojedine oznake, posebno ona koja pokazuje na ulaz u Gospodarsku zonu.
- Na znaku je Gospodarska zona označena pod kutom od 90 stupnjeva, a zapravo
se nalazi pod 180 stupnjeva, kaže te dodaje da je lako za lokalce koji znaju gdje se ona nalazi, ali što će biti sa strancima, kako će se oni snaći čitajući takve znakove.
Što pak reći za znak koji pokazuje smjer prema Čakovcu? Označen je pod kutom od 180, a trebao bi biti pod 90 stupnjeva. Imao je čitatelj još primjedbi, no ovo su najočitije.
- Znakovi su postavljeni kak da ih je Drava donesla, pitam je je li u pitanju obična aljkavost, ne daj Bože pak da je riječ o neznanju, zaključio je.
I doista, ako se čovjek malo pažljivije zagleda u oznake, dosta toga mu nije jasno. (vv)
Međutim, kako nije stigao nijedan prijedlog, odnosno Romi nisu istaknuli nijednog svog predstavnika, oni se neće održati u Kotoribi, Orehovici i Domašincu.
U Murskom Središću za gradsko vijeće birat će se
KUD MIHOVLJAN
U općini Podturen, za jedno mjesto u vijeću borit će se kandidati s liste SDP-a predvođeni Danicom Balog, a u općini Mala Subotica dva vijećnika birat će se s liste HDZ-a na čelu s Dariom Levačićem. Jedina općina gdje su istaknute dvije liste je Pribislavec. Bira se također dva vijećnika, a ponuđena je lista grupe birača Daria Pavića te lista SDP-a koju predvodi Branko Cikatić.
Za dva nepopunjena mjesta u Županijskoj skupštini pristigla je samo lista SDP-a, predvođena Matijašem Oršušom.
(vv)
u Londonu Međimurska nošnja u Westminsterskoj katedrali
Kulturno-umjetničko društvo Mihovljan, poznato po promociji međimurske kulturne baštine u svijetu, sprema se za nastup u Londonu. Njihovo gostovanje u britanskoj prijestolnici poklopit će se s najvećim godišnjim misnim slavljem u
Westminsterskoj katedrali, koja je prepoznata kao "majka svih katoličkih crkava u Engleskoj".
Članovi KUD-a Mihovljan predstavit će se u narodnim nošnjama kao predstavnici jedne od 50 nacija koje će sudjelovati na događanju. (vv)
Piše: Benjamin Jakopić
Ako imalo pratite lokalne vijesti, gotovo svaki dan ćete naletjeti na neku vijest vezanu za vatrogasce. Ima tu svega i svačega, od vatrogasnih druženja, godišnjih i izbornih skupština, natjecanja, natjecanja mladeži, primopredaja vozila, pa sve do intervencija prilikom požara, poplava i drugih nesreća. Kako i ne bi bilo toliko vijesti o njima, kad Međimurje broji oko 6000 vatrogasaca?Ova godina je malo speci�ična po tome što brojni DVD-ovi slave okrugle obljetnice, i pritom se ne radi o malim brojkama. Osamdeset godina, devedeset godina, a posebno pak iznenađuje što mnogi DVD-ovi slave jubilarnih 100 godina, što je samo dokaz koliko je vatrogastvo duboko ukorijenjeno u Međimursku tradiciju.
Međimurje broji 85 DVDova, dva gospodarska DVD-a i Javno vatrogasnu postrojbu Čakovec.
Od tih 85 DVD-ova, njih čak 11 koji djeluju u Međimurju, ove godine slavi 100 godina postojanja. To su: DVD Belica, DVD Dekanovec, DVD Gardinovec, DVD Krištanovec, DVD Mačkovec, DVD Peklenica, DVD Podbrest, DVD Podturen, DVD Preseka, DVD Stanetinec i DVD Štrigova. Vrijedi napomenuti da su tu još i DVD Držimurec, DVD Jurčevec i DVD Štrukovec, ali ta tri DVD-a, nažalost, više ne postoje. Upravo ta činjenica podsjeća koliko je važno očuvati postojeća društva i njegovati kontinuitet, jer s gašenjem jednog DVD-a ne nestaje samo vatrogasna postrojba, nego i puno više od toga.
Okrugle obljetnice ove godine slave još DVD Lapšina (80 godina) te DVD Prelog i DVD Čakovec, koji slave visokih 150 godina. No, u slučaju Čakovca i Preloga (te Murskog Središća, koje će 150 godina slaviti 2032. godine), to je donekle očekivano, jer je riječ o gradovima s dugom poviješću, razvijenijom infrastrukturom i većom koncentracijom stanovništva. Ipak, iako se ovdje radi o najstarijim društvima, ništa manje važno nije postojanje manjih DVD-ova po selima, gdje dobrovoljci i dalje čuvaju sigurnost svojih sumještana i njeguju tradiciju koja traje cijelo stoljeće. Kako ne bi sve stalo na 1925. godini, i brojni drugi međimurski DVD-ovi su u zadnjih nekoliko godina slavili 100 godina. Među njima su DVD Macinec (1922.) DVD Draškovec (1924.), , DVD Savska Ves (1923.), DVD Totovec (1924.), DVD Pustakovec-Buzovec-Putjane i DVD Novo Selo Rok (1921.). Tu je i DVD Domašinec, koji će “stotku” obilježiti 2027. godine.
Sve to jasno pokazuje da su dvadesete godine prošlog
Damir Perhoč, viši vatrogasni časnik u DVD-u Mali Mihaljevec i opera�vno-dežurni vatrogasac u JVP Čakovec
stoljeća bile posebno plodno razdoblje za razvoj dobrovoljnog vatrogastva na ovim prostorima. Mnoge od tih postrojbi opstale su kroz ratove, promjene vlasti, gospodarske krize i društvene transformacije, a danas su jednako aktivne kao i na početku.
Središta društvenog života Dobrovoljna vatrogasna društva, kako u Međimurju tako i drugdje, nikada nisu bila samo organizacije za gašenje požara. Ona su desetljećima bila središta društvenog života sela i manjih gradova. Vatrogasni domovi često su bili jedina mjesta na kojima su se organizirale proslave, plesnjaci, predstave, humanitarne akcije i sportska natjecanja. Gotovo svaka svadba, krštenje, fašnik ili lokalna fešta barem je dijelom bila povezana s DVD-om. Nerijetko kada pričate s nekim bračnom parom možete čuti da su se upoznali upravo na lokalnoj vatrogasnoj zabavi. To je samo dokaz koliko bi današnje društvo drugačije izgledalo da nema tih DVDova.
Za mnogu djecu i mladež vatrogasna društva bila su prvo mjesto gdje su mogli sudjelovati u organiziranim aktivnostima, od sportskih natjecanja do vatrogasnih vježbi. Kroz njih su učili o odgovornosti, solidarnosti i zajedništvu, vrijednostima koje su oblikovale generacije.
Dobrovoljna vatrogasna društva, kako u Međimurju tako i drugdje, nikada nisu bila samo organizacije za gašenje požara. Ona su desetljećima bila središta društvenog života sela i manjih gradova
Na selu je DVD bio mjesto gdje su ljudi pomagali jedni drugima, gdje se osjećala pripadnost i zajedništvo. Uloga tih društava u očuvanju lokalnog identiteta ne može se precijeniti.
Vatrogasna natjecanja, koja su danas nezaobilazan dio kalendara svakog DVD-a, također imaju dugu tradiciju. Ona nisu samo prilika za pokazivanje vještina i spretnosti, već i za njegovanje zdravog rivalstva i druženja s kolegama iz drugih društava. Od najmlađih kategorija mladeži, pa sve do iskusnih seniora, generacije vatrogasaca prolaze kroz ista iskustva, od stresa prije natjecanja do ponosa na osvojenu medalju. Ta natjecanja su škola života, gdje se uče disciplina, timski rad i upornost.
Pored toga, DVD-ovi su bili ključni za humanitarne akcije. Tijekom ratova, poplava i velikih nesreća, društva su organizirala prikupljanje hrane, odjeće i novca za one kojima je bila potrebna pomoć. U mnogim slučajevima upravo su vatrogasci prvi dolazili do mjesta nesreće i prvi pomagali pogođenima. Razlog osnivanja DVD-ova 1920-ih i 30-ih godina
Tim povodom razgovarali smo s Damirom Perhočom, višim vatrogasnim časnikom u DVD-u Mali Mihaljevec i operativno-dežurnim vatrogascem u JVP Čakovec.
Prije nego što su vatrogasne sirene postale standard, sela su imala svoje načine uzbunjivanja. Zvona na crkvama ili snažni udarci u metalne predmete bili su signali za uzbunu, a ljudi bi se brzo okupljali kako bi zajedno obranili svoje domove. U tim trenucima nije bilo mjesta individualizmu. Svatko je znao da je opstanak zajednice na prvom mjestu. Upravo iz te kolektivne svijesti i potrebe za organiziranom obranom od vatre, nastala su prva dobrovoljna društva.
- Ako bismo govorili o osnivanju Dobrovoljnih vatrogasnih društava 1920-ih i 1930-ih godina, mogli bismo navesti nekoliko konkretnih i poznatih razloga zašto je došlo do naglog rasta broja DVD-ova. Kao prvo, kuće i zgrade bile su većinom prekrivene slamom. Govorimo o razdoblju neposredno nakon Prvog svjetskog rata, kada je većina sela bila građena od zapaljivih materijala, a sustavna vatrogasna zaštita bila je gotovo nepostojeća. Vatrogasne postrojbe iz susjednih sela često su bile predaleko da bi stigle na vrijeme i spriječile širenje požara, zbog čega je svako selo moralo razviti vlastitu zaštitu. Tada još na selima nije bilo bržih prijevoznih sredstava od konja, a automobili i ostala “moderna”
prijevozna sredstva su još bili u povojima, rekao je Perhoč. Drugi važan razlog razlog, ističe Perhoč, je bio ekonomsko jačanje sela nakon Prvog svjetskog rata. Gradio se veliki broj kuća, mlinova i gospodarskih objekata, a požar
nitko nije mogao spriječiti jer nisu bili organizirani i nisu imali adekvatnu opremu. Samim time seljaci su se više počeli udruživati i družiti, ne samo u vatrogastvu već općenito, primjerice u sportskim i kulturnim društvima, te su
nabavljena preko Mjesnih zajednica. Vatrogasci su bili “centar” događanja u selu, oni su ti koji bi organizirali proslave, zabave, organizirali javno djelovanje, rekao je Perhoč.
- Treći ključni faktor bila je uloga države. Kraljevina Jugoslavija donijela je tridesetih godina propise kojima se poticalo osnivanje DVD-ova. Lokalna uprava prepoznala je da takva društva rasterećuju državne vlasti i jačaju otpornost sela. Velika gospodarska kriza krajem 1920-ih samo je dodatno naglasila potrebu za solidarnošću i uzajamnom pomoći među mještanima.
- Je li bilo slično i u ostatku Hrvatske i Kraljevine Jugoslavije?
Da, ako pogledamo ostatak Hrvatske, sjever Hrvatske i Slavonija su tih godina također osnivali veliki broj Dobrovoljnih vatrogasnih društava zbog već spomenutih razloga, rekao je Perhoč.
- Postoji li možda još neko takvo razdoblje kroz povijest?
Ne, jer je 90 posto Dobrovoljnih vatrogasnih društava bilo osnovano u tom razdoblju. Bilo je osnivanja iz godine u godinu, ali to razdoblje je bilo baš “veliki bum” osnivanja društva. Tako da je svako selo imalo svoje društvo, a iz godine u godinu to je postalo kao sinonim za društveni život ljudi na selu, naglasio je Perhoč.
Razvoj vatrogastva u Europi
Razvoj dobrovoljnih vatrogasnih društava nije bio jedinstven za Međimurje, pa ni za Kraljevinu Jugoslaviju. Tijekom druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća, sličan je trend bio prisutan diljem Europe. U Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj društva su se osnivala zbog brzog rasta naselja, zapaljive gradnje i nedostatka profesionalnih službi. Naravno, kod njih se sve to počelo razvijati malo ranije jer su naši krajevi malo kaskali za ostalima.
Prvi oblici organiziranog vatrogastva potječu još iz antičkog Rima, gdje je car August osnovao Cohortes Vigiles, posebnu postrojbu zaduženu za gašenje požara. No, ideja dobrovoljnog vatrogastva kakvu danas poznajemo razvila se znatno kasnije, u 17. stoljeću.
jedni drugima pomogli koliko su mogli. Pomoć, naravno, nije bila moguća bez opreme i sredstava za gašenje, te su se tim povodom počela masovno osnivati dobrovoljna vatrogasna društva, dok su oprema i zaštitna sredstva
Mnogi međimurski vatrogasci odlazili su na obuke u susjedne zemlje, vraćali se s novim znanjima i tehnikama, a neke su postrojbe preuzimale tehnička rješenja za opremu iz Beča i Budimpešte. Danas brojna vatrogasna društva sudjeluju na međunarodnim vatrogasnim kupovima i susretima, gdje razmjenjuju iskustva i znanja s kolegama iz Austrije, Slovenije, Mađarske, Češke… Evolucija opreme i tehnologije
Na početku 20. stoljeća vatrogasci su gasili požare ručnim pumpama, noseći kante vode iz bunara, a uniforma i zaštitna oprema go-
U Londonu je nakon Velikog požara 1666. godine osnovano jedno od prvih društava koje su činili građani, dok je u Philadelphiji 1736. Benjamin Franklin pokrenuo Union Fire Company, prvo formalno dobrovoljno vatrogasno društvo u Americi.
tovo da nisu postojale. Kroz godine i desetljeća, skupljenim sredstvima i donacijama nabavljala se sve modernija oprema, vozila i odijela.
Tako danas mnogi međimurski DVD-ovi raspolažu suvremenim vozilima i kvalitetnom opremom, i sve to skladište u novoizgrađenim ili obnovljenim vatrogasnim domovima.
Iako je tehnološki napredak očit, važno je istaknuti da se društva s njim ne nose na isti način. Neki su brže uspjeli nabaviti suvremenu opremu zahvaljujući donacijama i sredstvima, dok drugi i dalje s velikim entuzijazmom i upornošću rade na poboljšanju uvjeta, sanjajući o obnovi svojih vatrogasnih domova.
Unatoč tehnološkoj modernizaciji, suština dobrovoljnog vatrogastva ostala je ista: zajedništvo, spremnost na pomoć i hrabrost u najtežim situacijama.
Današnji izazovi i budućnost DVD-ova
Danas u Međimurju djeluje velik broj DVD-ova, gotovo svako selo ima svoju postrojbu. Financiraju se iz općinskih proračuna, pri čemu je zakonski propisano da se za vatrogastvo izdvaja najmanje 5% proračuna. Tim sredstvima nabavlja se oprema, održavaju vozila, �inanciraju vježbe i školovanja članova.
Uz dugu tradiciju dolaze i novi izazovi. Klimatske promjene donose češće poplave, snažnije oluje i suše, zbog čega je broj intervencija znatno porastao. Sudeći po svemu, taj trend će se, nažalost, nastaviti i u budućnosti.
Istodobno, društva se bore s manjkom mladih članova. Zato DVD-ovi ulažu napore u edukaciju djece i mladeži, organiziraju vatrogasne kampove, radionice i vježbe, te uključuju škole i lokalne udruge u zajedničke projekte.
Kada pogledamo stoljetnu povijest međimurskih
Tijekom 19. stoljeća ideja se proširila Europom. Njemačka, Austrija i Češka postale su središta razvoja modernog vatrogastva, a upravo su iz tih zemalja mnoge tehnike, oprema i modeli organizacije kasnije stigli i na naše prostore.
Pored toga, DVDovi su bili ključni za humanitarne akcije. Tijekom ratova, poplava i velikih nesreća, društva su organizirala prikupljanje hrane, odjeće i novca za one kojima je bila potrebna pomoć. U mnogim slučajevima upravo su vatrogasci prvi dolazili do mjesta nesreće i prvi pomagali pogođenima
DVD-ova, jasno je da njihova uloga nikada nije bila samo gašenje požara. Ona je puno dublja: to su zajednice ljudi koje već generacijama brinu jedni o drugima, čuvaju tradiciju i identitet svojih sela i gradova, te istovremeno idu ukorak s modernim izazovima.
Oni su stupovi sigurnosti, ali i čuvari društvene povezanosti.
U vremenu kada se zajednice mijenjaju i kada suvremeni rizici postaju sve složeniji, važnost DVD-ova ne opada. Naprotiv, njihova važnost iz godine u godinu raste. Njihova priča je priča o solidarnosti, hrabrosti i upornosti.
Iako su se vremena promijenila, a tehnologija napredovala, srce vatrogastva ostalo je isto. Danas su to i dalje ljudi iz naših susjedstava, naši susjedi, rođaci i prijatelji, koji su spremni ostaviti sve i pohitati u pomoć.
To su članovi zajednice koji nesebično dežuraju, vježbaju, obučavaju se i uče, a sve to rade u svoje slobodno vrijeme, bez naknade. Njihova motivacija nije slava ni novac, već jednostavna želja da budu od koristi.
MindsetSoul Business Što ako jednog dana ostaneš sam sa svojim uspjehom?
Svi mi imamo želju ostvariti se u različitim područjima života, a jedno od najvažnijih je poslovno. Tu izražavamo svoje talente, znanja, sposobnosti, vrijednosti i stvaramo nešto što donosi �inancijsko i materijalno obilje.
Međutim, često se dogodi da na tom putu prema vrhu izgubimo ono najvažnije. Zanemarimo obitelj i djecu, zaboravimo na vrijeme. U trci za uspjehom ignoriramo upravo one koji su bili tu dok još nismo imali ništa. Zbog brojnih obaveza i želje da postignemo što veći uspjeh, zanemarujemo naše najbliže i oni tada pate. Prolaze godine. Često nam se pokušavaju približiti, žale se da nemamo vremena za njih, a mi mislimo: „Hoću, samo da ovo završim.“ Pa još jedan projekt. Pa još jedan sastanak. Ali taj „samo još jedan“ nikada ne završi.
Zbog toga pucaju odnosi. Najprije između partnera, gdje jedno ne razumije prioritete drugoga. Jednome je to posao i zarađivanje, drugome obitelj. Djeca tada odrastaju s osjećajem zanemarenosti i emocionalne distance.
Zato je važno, ma koliko ambiciozni bili, nikada ne zaboraviti tko je bio uz nas kada smo bili „ništa“. Nikada ne zaboraviti one koji su na svijet došli –iz nas i zbog nas – naša
Autor: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. ovlašteni računovođa, stečajna upraviteljica, NLP master i trener u edukaciji, Time Line Therapy Master Practitioner
djeca. Jer u jednom trenutku, kada ego više nema goriva, a posao izgubi smisao, možda shvatite da ste ostali bez onih koji su vam najviše značili. U svom dosadašnjem životnom i poslovnom iskustvu vidjela sam da mnogi poduzetnici sami upadaju u tu zamku.
Doživljavaju se kao nositelji �inancijske moći, kao stupovi obitelji, dok upravo zanemaruju tu istu obitelj. Zaboravljaju svu onu emocionalnu i duhovnu podršku koju su godinama primali upravo od tih ljudi. Zato pokušajte introspektivno pogledati na svoj život i postavite si jedno pitanje: Što mi vrijedi uspjeh ako ga na kraju moram slaviti sam?
Naučite u životu koristiti alate i vanjske resurse koji vam mogu pomoći da stvorite to slobodno vrijeme koje vaši najmiliji trebaju. Jer obitelj je ipak temelj vaše stabilnosti i mira.
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN 40 godina s Vama
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
U
Gornje Međimurje ovih dana živi u ritmu traktora, berača i veselih razgovora iz vinograda. Berbe ranih sorti grožđa zahuktale su se, a pravi vrhunac očekuje nas kroz sljedeća dva vikenda. Osim što se ubiru plodovi cjelogo-
dišnjeg rada u vinogradu, prilika je i za obiteljska druženja, pjesmu i osmijehe koji se šire među redovima loze.
U OPG-u Heric u Orehovčaku, Železna Gora, u utorak u ranim jutarnjim satima dočekali smo vedre berače spremne za početak prve berbe. Bere se muškat ottonel, aromatična sorta poznata po svojoj svježini i karakterističnom mirisu koji čini vina istinski prepoznatljivima. Nakon muškata, ovog tjedna na redu su berbe sa-
Koji natječaji očekuju međimurske općine, gradove i javne ustanove
U posljednjem kvartalu 2025. godine međimurske općine, gradovi, županija, vrtići, škole, domovi zdravlja, bolnica, centri za kulturu, muzeji i druge javne ustanove imat će na raspolaganju tri važna natječaja �inancirana iz Europske unije. Riječ je o programima čija je ukupna vrijednost nekoliko stotina milijuna eura, a razina su�inanciranja doseže do 85 posto, što je rijetka prilika za lokalne i regionalne zajednice.
Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima
Prvi natječaj usmjeren je na poticanje razvoja zelene infrastrukture kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021.–2027. Očekuje se da će općine, gradovi i županije moći kandidirati projekte izrade strategija zelene urbane obnove te provedbe pilot-projekata poput uređenja zelenih parkova, šetnica, sadnje stabala uz ceste, zelenih koridora za pješake i bicikliste, kišnih vrtova, zelenih krovova i fasada,
• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23
• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4
• Čehovec, Glavna ulica 131
• Domašinec, Glavna 164
• G. Kraljevec, Potočna 4
• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52
• Gornji Mihaljevec 74a
• Hodošan, Cvjetna ulica 1
• Kotoriba, Sajmišna 2a
• Krištanovec 122
rekreativnih i ekoloških zona te drugih rješenja temeljenih na prirodi. Ukupna alokacija natječaja iznosi 71 milijun eura, a potpore se kreću od 30 tisuća do 4,5 milijuna eura po projektu.
Energetska obnova zgrada javnog sektora
Drugi natječaj predviđen je za integralnu, dubinsku i kružnu obnovu javnih zgrada, što obuhvaća objekte u vlasništvu općina, gradova i županija te ustanove poput vrtića, škola, bolnica ili kulturnih centara. Glavni cilj je smanjenje potrošnje energije i emisije CO₂. Propisana je ušteda toplinske energije od najmanje 50 posto. Javne institucije u okviru ovog natječaja moći će ulagati u konkretne mjere poput toplinske izolacije zidova i krovova, zamjene stolarije energetski učinkovitom, modernizacije sustava grijanja i hlađenja, ugradnje solarnih panela ili dizalica topline te zamjene rasvjete LED tehnologijom. Alokacija natječaja u 2025.
godini povećana je na gotovo 196 milijuna eura, pri čemu je dio sredstava usmjeren prema brdsko-planinskim područjima.
Digitalizacija javnih usluga
Treći natječaj omogućit će općinama, gradovima i županijama digitalnu transformaciju javnih usluga. Na raspolaganju su sredstva za razvoj potpuno novih ili bitno unaprijeđenih e-usluga i m-usluga, koje prate životne i poslovne potrebe građana i poduzetnika. Konkretni primjeri e-usluga uključuju online izdavanje građevinskih dozvola, prijave za socijalne naknade ili stipendije te digitalni sustav za prijavu i praćenje komunalnih problema. Primjeri m-usluga su mobilne aplikacije za plaćanje komunalnih računa, rezervaciju termina u zdravstvenim ustanovama ili komunikaciju između vrtića, škola i roditelja. Važno je naglasiti da javne ustanove, poput vrtića, škola, domova zdravlja, muzeja i vrtića, nisu prihvatljivi samostalni prija-
uvignona i mješavine sorata, dok je za kraj ostavljena graševina koja još treba postići savršenu ravnotežu šećera i kiselina. Sve je spremno za vrhunac berbe i nove vinske priče. (sh)
Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consul�ng.hr 095/5580-199
vitelji. Uključivanje tih ustanova u projekt moguće je jedino kroz partnerstvo s općinom, gradom ili županijom. Također, prijavitelji moraju udružiti snage. Obvezno je partnerstvo minimalno dvije jedinice lokalne ili područne samouprave (npr. dvije općine ili grad i županija) formalizirano Sporazumom o partnerstvu.
Za podršku u pripremi projektnih prijava i izradi dokumentacije javnim institucijama stoji na raspolaganju društvo NORD consulting d.o.o. putem e-maila info@nord-consulting.hr ili na broj mobitela 095/5580-199.
• Križovec 17
• Macinec, Glavna 61
• Nedelišće, M. Tita 62
• Orehovica, N. Tesle 23
• Palovec, Glavna 43
• Pleškovec 30
• Pušćine, N. Tesle 1a
• Selnica, Trg bana Jelačića 4
• Slakovec 61
• Štrigova 25a
• Vularija, Prvomajska 22
• Zebanec Selo 11 Ostale trgovine
• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)
• JUG MALL Čakovec (8-16 h)
• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)
• KONZUM, Goričan (7-13 h)
• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)
• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-14 h)
• PEK-TONI, Čakovec (7-13 h)
• PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h)
• PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h)
• PLODINE, Prelog, A. Mihanovića 82 (7-21)
• Stop Shop Čakovec (9-15 h)
• STUDENAC, Pribislavec (8-20 h)
• SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)
• VAJDA diskont Čakovec, Zagrebačka 2A
- Ja ne tražim ništa financijski, samo želim da nas se prizna kao stvarnu jedinicu, govori nam s gorčinom Dragutin Pintarić, koji je u rat mobiliziran prije 34 godine
Piše: Sanja Heric
- 11. rujna vratili smo se nazad u Međimurje. Zbog toga ovih dana ne spavamo, to se nikad ne može zaboraviti. U to vrijeme, prije nekoliko godina, umrla mi je kćerka. Ona mi je uvijek govorila da ne odustanem, dok su mi drugi govorili: „Kaj se mučiš s tim?“ A ja kažem, rovat ću dok sam živ - ispričao nam je branitelj Dragutin Pintarić iz
Svetog Martina na Muri, koji se bori za to da se njihova ratna Jedinica za posebne namjene „Drava“, formirana 17. kolovoza 1991. godine na razini PU Varaždinske od policajaca s područja Međimurja, Podravine i Zagorja, prizna i evidentira kao i sve druge. Ta jedinica nikad nije dobila službeno rješenje.
Bili su prvi stup Borovog naselja
- Mi smo bili prvi stup Borovog naselja, oni su na nas prvi nasrnuli. Mi smo odbili prvi, najozbiljniji napad - prisjeća se Pintarić držeći u
rukama originalni popis 105 pripadnika posebne jedinice Drava i bilješku potpisanu od njihovog zapovjednika Željka Martana. S brojnim upitima obraćao se ministrima, pučkoj braniteljici, no svi su njegovi zahtjevi samo prosljeđivani, bez konkretnih odgovora. - Najgore od svega je da se svi ti sada naslikavaju na obljetnicama. Puna su usta branitelja, a kad treba, to je mrtvo slovo na papiru. Ja ne tražim ništa �inancijski, samo želim da nas se prizna kao stvarnu jedinicu, govori s gorčinom Pintarić. Prisjeća se i kako su u rat poslani bez osnovne opreme: -To vam je kao da lovac ide u lov bez puške. Imao sam svega 32 metka za pištolj, i to u vrećici, to sam zadužio. Puške nisam imao, a kad sam ispalio nekoliko metaka, municija se jednostavno okretala protiv nas. Nismo imali ni jakne s natpisima, a davali su nam municiju za oružje koje uopće nismo imali.
Nakon mobilizacije, najprije su smješteni u Zagrebu
ROĐENDANSKI PARTY
Piše i foto: Mateo Rodiger
Čakovec je 6. rujna bio domaćin rođendanskog slavlja Moto kluba Pikač Čakovec. Sedmi rođendan okupio je
bajkere iz regije i inozemstva, stvarajući atmosferu prijateljstva, motociklističke energije i dobre zabave. Članovi kluba predstavili su pivu s logom MK Pikač,
na kratku obuku, zatim na Plitvička jezera, da bi konačno završili kod Vukovara.
- Bili smo nekih 500 metara od Borovog Naselja, između kuruze, i jako dobro smo čuli noćnu plovidbu skela i brodova JNA, koji su iz Srbije dovozili streljivo i oružje. Srbi su nam govorili: „Nećemo vas ubiti svi, vratit ćemo vas, ovi vaši će vas ubiti“ - prisjeća se Pintarić, koji je sudjelovao i u operacijama Bljesak i Oluja, a nakon stvaranja Republike Hrvatske nastavio je raditi u braniteljskim udrugama.
4500 branitelja si je oduzelo život
- To vam se nikad ne može zaboraviti, a oni se tako ponašaju prema nama. Preko 4500 ljudi si je zbog rata oduzelo život. Nitko se time ne bavi, a još su zabranili da se o tome javno govori, upozorava Pintarić, čiju bol i izdržljivost osjećamo dok razgovaramo s njim.
I baš zato, Dragutin Pintarić neće odustati. Njegova borba za priznavanje Jedinice
proizvedenu u pivovari Lepi Dečki, dok je glavni sponzor Laser Solutions brendirao događaj. Posjetitelji su uživali u domaćim pljeskavicama, a fotoshooting je zabilježio us-
Drava jest i borba za dostojanstvo svih onih koji su dali sve za slobodu. Odustajanje
i krunicu koju je nosio u ratu
nije opcija jer iza svake bitke stoje ljudi, priče i sjećanja koja se moraju čuvati i priznati.
I dok god diše, Pintarić će nastaviti, jer branitelji kao on ne posustaju!
pomene s proslave. Poseban trenutak bio je stjecanje punih boja kluba. Predsjednik Mišo Trstenjak istaknuo je da klub promiče druženje, upoznavanje novih ljudi i jačanje
veza među moto klubovima. Na proslavi se okupilo oko 1300 posjetitelja iz Slovenije, Bosne, Srbije i Austrije, što je ovaj rođendan pretvorilo u međunarodni susret
ljubitelja motocikala. Sedmi rođendanski party MK Pikač Čakovec još je jednom potvrdio koliko zajednica bajkera cijeni prijateljstvo i strast prema motociklima.
Muškarca (37) koji je u srpnju 2023. slučajno ustrijelio vlastito dijete dok je pokušavao izvaditi metak iz pištolja Općinski sud u Čakovcu osudio je na osam mjeseci zatvora koje može zamijeniti radom za opće dobro. Incident se dogodio 9. srpnja 2023. navečer ispred obiteljske kuće u Kuršancu. Otac šestero djece pokušavao je iz pištolja marke CZ izvaditi metak, smatrajući da neće doći do štetnih posljedica, ali pištolj je neočekivano opalio.
Metak je najprije pogodio oca u ruku, a zatim je ranio i njegovo dijete u desno rame. Dijete je zadobilo ustrijelnu ranu lakih ozljeda i odmah je prevezeno u Županijsku bolnicu u Čakovcu.
Policija je odmah privremeno oduzela pištolj i pokrenula istragu.
- Smatram se krivim za sve što mu se stavlja na teret, izjavio je optuženik.
Izrazio je žaljenje zbog počinjenog, osobito zbog toga što je ozlijedio vlastito dijete, te je obećao da se više tako nešto neće dogoditi.
Sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir potpuno priznanje krivnje, neosuđivanost, izraženo kajanje i činjenicu da je oštećenik njegovo vlastito dijete. Posebno je naglasio da je muškarac otac šestero maloljetne djece i da mu ovo predstavlja prvu osudu. Kaznu zatvora od osam mjeseci može zamijeniti radom za opće dobro u trajanju od 480 sati, što znači da dva sata rada odgovaraju jednom danu zatvora. Također mora platiti sudske troškove od 50 eura.
Pištolj je trajno oduzet jer je korišten u počinjenju kaznenog djela. Sud je ocijenio da će ovako izrečena kazna dovoljno utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini slična djela. Stranke su se odrekle prava na žalbu. (ik)
Prodavao ukradene
U Piškorovcu se 31-godišnjak odlučio prodavati stvari poput igraće konzole, prijenosnog računala i bicikla, iako je znao da nisu njegovi. Predmeti su zavr-
šili kod raznih osoba, ali to ga nije spasilo, pa je protiv njega podnijeta kaznena prijava zbog prikrivanja ukradenih stvari. (bj)
ALKOHOLA
NEZAPOSLENI SOBOSLIKAR (28) uvjetno je osuđen na deset dana zatvora
- Bio sam pijan jer sam pio kod prijatelja, ali nisam je udario. Samo smo se posvađali, rekao je sucu. Žena je na suđenju iznenada promijenila priču
Nezaposleni soboslikar (28) uvjetno je osuđen na deset dana zatvora jer je 21. srpnja udario izvanbračnu suprugu nakon što mu je prigovorila što pijan dolazi kući. Muškarac je oko podne stigao kući s 1,94 promila alkohola u krvi, a nakon što mu je izrazila svoje nezadovoljstvo,
prišao joj je i udario je otvorenim dlanom u lice. Par ima sedmero djece i živi od socijalne pomoći.
- Bio sam pijan jer sam pio kod prijatelja, ali nisam je udario. Samo smo se posvađali, rekao je sucu. Žena je na suđenju iznenada promijenila priču.
- Lagala sam policiji da me udario jer sam htjela da
se prestraši. Samo je vikao na mene, izjavila je pred sudom. Sudac odbacio je ovaj iskaz.
- Očigledno da nakon kontakta s okrivljenikom želi ga zaštititi od odgovornosti, obrazloženo je u presudi. Sud je prihvatio prvotni iskaz žene dan policiji neposredno nakon događaja.
U KRIŠTANOVCU nepoznati vozač nanio štetu i pobjegao
Policija je zaprimila dojavu oko 21:25, no sve što su našli su tragovi oštećenog auta
Piše: Martina Jarni
U kasnim večernjim satima s srijede, 10. rujna na četvrtak, 11. rujna, tijekom kiše i loših vremenskih uvjeta, nepoznata osoba s nepoznatim automobilom izletjela je s ceste u Krištanovečkoj ulici u smjeru Slemenica. Zbog neprilagođene brzine i skliskog kolnika srušila je pješački znak i oštetila živicu u dvorištu obližnje kuće. Nakon toga, vozač je pobjegao s mjesta nesreće, ostavivši tragove oštećenog vozila.
Vrijedi spomenuti da ovo nije bilo prvi put da je osuđenik nasrnuo na istu ženu. Sud ga je već osudio u siječnju 2023. zbog nasilja nad njom u studenom 2022., a i tom incidentu kumovao je alkohol, jer tada se doma vratio pijan na Martinje. (ik) PRELOG
Policija je dojavu zaprimila oko 21:25 i nastavila potragu za odbjeglim vozačem.
Mještani su ostali zbunjeni i šokirani.
Cijela je ulica bila plava, nisam znala što se događa, ispričala je jedna stanovnica.
Drugi su izrazili zabrinutost jer ovo nije prvi slučaj divljanja cestom kroz Krištanovec.
Svake noći stanje je sve gore, a sada je još opasnije s početkom školske godine, naglasili su. Samo su ostali dokazi nanijete štete
U Kuršancu je 27-godišnjak, pod utjecajem alkohola, nasrnuo na 22-godišnjeg djelatnika hitne pomoći dok mu je ovaj pokušavao sanirati ranu na ruci. Napadač ga je udario glavom, prisilivši zdravstvenog radnika da prekine pružanje pomoći, a zatim se udaljio iz vozila. Na sreću, mladi djelatnik nije ozlijeđen. Protiv 27-godišnjaka bit će podnijeta kaznena prijava zbog prisile prema zdravstvenom radniku.
Glasna glazba i vrijeđanje policije završili uhićenjem
U Novakovcu je 20-godišnjak u petak, 5. rujna navečer u garaži puštao glasnu glazbu kroz zvučnik, narušavajući mir susjeda. Kad su stigli policajci iz Preloga, 29-godišnjakinja i 30-godišnjak su ih vrijeđali
(bj)
pogrdnim riječima. Svi troje su uhićeni i privedeni u policijsku postaju, a protiv njih će biti podnesen optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu.
(bj)
na namještaju, a sad mora na odvikavanje
Mladić mora na šest mjeseci ambulantnog liječenja od ovisnosti o alkoholu u Županijskoj bolnici Čakovec
Muškarac (37) uvjetno je osuđen na deset dana zatvora jer je 26. srpnja na području Preloga u alkoholiziranom stanju psovao majku i demolirao namještaj u obiteljskoj kući. Sud mu je ujedno naložio obvezno liječenje od ovisnosti o alkoholu. Incident se dogodio oko 14 sati kada je mladić došao kući s 2,5 promila alkohola u krvi. Majka ga je ukorila zbog pijenja, a on ju je počeo vrijeđati.
- P***a ti materina, kurvo jedna, ti buš meni ve komandirala po kući", rekao je vlastitoj majci. Potom je počeo razbijati inventar po kući. Polomio je stolice u dnevnoj sobi, stol i
ormare u kuhinji te ormar za odjeću u hodniku. Pritom je nastavio vrijeđati majku istim pogrdnim riječima. Uplašena žena pozvala je policiju koja je stigla u 15:10 sati i uhitila sina. Mladić je proveo noć u policijskim prostorijama, a sljedećeg jutra doveden je na sud. Žali zbog učinjenog
- Smatram se krivim i žalim zbog učinjenog. Do ovoga je došlo jer sam bio pod utjecajem alkohola, izjavio je mladić pred sucem i molio da se uzmu u obzir olakotne okolnosti. Majka je pred sudom opisala njegov problem s alkoholom.
- Sin konzumira alkohol već pet godina. Zadnje dvije godine se opija svakih dva mjeseca do te mjere da se ne može kontrolirati, ispričala je. Dodala je da je svaki put kada se napije verbalno vrijeđa nju i supruga.
- Događa se i da nas fizički napada na način da nas gura, međutim nikada nas do sada nije udario, rekla je majka te dodala da ga ne uspijeva odvratiti od alkoholiziranja i da bi zbog toga trebao otići na liječenje.
Ako se neće liječiti, mora u zatvor
Sud je mladića proglasio krivim za psihičko nasilje u
obitelji koje je kod majke izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost. Izrekao mu je uvjetnu kaznu zatvora od deset dana s rokom kušnje od godinu dana. Osim toga, mladić mora na šest mjeseci ambulantnog liječenja od ovisnosti o alkoholu u Županijskoj bolnici Čakovec.
Ako se neće pridržavati liječenja, kaznit će se prekršajno kaznom zatvora od najmanje deset dana. Mladić također mora platiti 60,62 eura troškova postupka. Presuda nije pravomoćna. (ik)
PONGRAČIĆ ĆIRO (63) stradao pod kotačima
Svjedoka tragedije nema, zna se samo da ga je jedan vlak usmrtio, a strojovođa drugog uočio tijelo
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Mario Golenko
Mještane Male Subotice u nedjelju, 7. rujna šokirala je vijest o tragediji u kojoj je život izgubio Ivica Pongračić (63) kojeg su zvali Ćiro. Njihov sumještanin stradao je pod kotačima vlaka.
Ćiru su svi dobro znali, iako je, kako kažu, u neku ruku bio vuk samotnjak.
Viđali su ga uvijek na njegovom biciklu, bio je zaljubljenik u sport, naročito stolni tenis i nogomet. Svima je rado uskočio u pomoć, naročito ako je trebalo popraviti bicikl. Uz puno boli i teška srca oprostili su se od njega utorak u 15 sati na mjesnom groblju Mala Subotica.
Kako je skončao pod kotačima vlaka, nikome nije
jasno. Tog popodneva i večeri još su se družili i smijali s njim na proslavi naselja Mala Subotica u Jurčevcu, a idućeg jutra više ga nije bilo.
Misteriozna pogibija
Svjedoka tragedije zasad nema, ostala su samo nagađanja koja sada, nesretnom Ivanu, a ni njegovim sumještanima ništa ne znače. Jer, Ivana više nema. Zna se samo da ga je jedan vlak usmrtio, a strojovođa drugog uočio.
O cijelom slučaju, oglasila se i Policijska uprava međimurska.
U rano jutro, 7. rujna u 6:26 sati Operativno komunikacijski centar Policijske uprave međimurske zaprimio je telefonsku dojavu
UMIROVLJENIK SE “Zaboravio s prijateljima”
prometnice Željezničkog kolodvora Mala Subotica, iz koje proizlazi da je strojovođa vlaka koji je prometovao u smjeru Donjeg Kraljevca, nekoliko stotina metara od zgrade spomenutog Kolodvora, naišao na mrtvu osobu koja je najvjerojatnije stradala od naleta vlaka. Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je u subotu, 6. rujna oko 22 sata u Maloj Subotici, putnički vlak koji je prometovao na relaciji Kotoriba - Varaždin, naletio na nepoznatog muškarca. Uslijed zadobivenih ozljeda muškarac je preminuo na mjestu događaja. U koordinaciji s nadležnim državnim odvjetništvom nastavlja se kriminalističko istraživanje kako bi
se utvrdile sve relevantne okolnosti događaja. Obdukcijom je utvrđeno kako je uzrok smrti teška ozljeda zadobivena u nesretnom događaju.
Pronađen nakon gotovo 9 sati Iz izvješća je vidljivo kako je nesretni Ivan stradao u subotu navečer, na neosvjetljenom dijelu pruge, a uočen je tek u nedjelju ujutro. Slična situacija kao i kod nesretnog Mladena Mesareka iz Čehovca koji je stradao u noći, a pronađen je tek kad se razdanilo. Puno je pitanja i upitnika, od toga što je Ivica radio na pruzi do toga kako ga strojovođa vlaka nije uočio. Znamo da se vlak teško zaustavlja i
UHVAĆENA između Svetog Križa i Štefanca
Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 46-godišnju vozačicu na deset dana zatvora zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a kaznu je već izdržala tijekom zadržavanja u policiji. Presuda ujedno označava treće kažnjavanje iste žene u roku od sedam mjeseci. Vozačica je zadnji puta uhvaćena 2. srpnja oko 18:30 sati na državnoj cesti između Svetog Križa i Štefanca dok je upravljala automobilom s čak 2,51 grama alkohola po kilogramu krvi. Alkotest je pokazao koncentraciju gotovo pet puta veću od dozvoljene granice, a vozačica je sudjelovala i u prometnoj nesreći. Sud je utvrdio da se radilo o trećem prekršaju u kratkom vremenu. Prethodno je kažnjena u prosincu 2024. godine u Varaždinu, a zatim u ožujku 2025. zbog istovjetnih prekršaja. Unatoč pravomoćnim presudama i izvršnim prekršajnim nalozima, nastavila je uprav-
ljati vozilom pod utjecajem alkohola.
Iskreno mi je žao zbog počinjenja prekršaja, izjavila je okrivljenica na sudu. Objasnila je da je majka troje djece, od kojih je jedno umrlo, a ostala su stara 22 i 20 godina. Zaposlena je kao obućarski tehničar u čakovečkoj tvrtci. Sutkinja je cijenila kao olakotnu okolnost priznanje krivnje i izraženo kajanje, ali kao otegotnu okolnost uzela u obzir raniju kažnjavanost za isti prekršaj. Okrivljenici je uz kaznu zatvora izrekla i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima kategorije B u trajanju od šest mjeseci. Kaznu zatvora žena je već izdržala tijekom policijskog zadržavanja od 2. do 11. srpnja. Sud joj je također naložio plaćanje troškova postupka od 40 eura. Protiv presude mogu se obje strane žaliti u roku od osam dana, ali samo u pogledu visine kazne. (ik)
U Čakovcu su 40-godišnjak i 41-godišnjak u nedjelju, 7. rujna navečer pokušali iščupati metalnu kasu sa štanda za poljoprivredne proizvode, ali nisu uspjeli. Pri pokušaju krađe iz solarnog panela su iščupali i kabel nadzorne kamere.
Umirovljenik (67) nepravomoćno je osuđen na 580 eura kazne i mjesec dana zabrane vožnje jer je krajem lipnja vozio s 1,75 promila alkohola u krvi, što ujedno predstavlja njegov prvi prekršaj tijekom pola stoljeća vožnje. Muškarac je 21. lipnja oko 21:30 sati vozio Suzuki po Carinskom odvojku u Čakovcu kada ga je zaustavila policija. Alkotest je pokazao koncentraciju alkohola od 1,75 grama po kilogramu krvi, što je više od tri puta veće od dopuštene granice.
Policija ga je uhitila i zadržala do sljedećeg jutra. Radilo se o izuzetku u mom ponašanju, zbog čega mi je iskreno žao. Vozač sam 50 godina, ali sam te večeri bio u društvu starih prijatelja pa sam se jednostavno zaboravio, rekao je okrivljenik na ročištu pred sutkinjom na Općinskom sudu u Čakovcu. Umirovljenik je u potpunosti priznao krivnju i objasnio da mu je vozačka dozvola potrebna za svakodnevno funkcioniranje. Molio je sud da uzme u obzir da mu je
to prvi prekršaj te da ima malu mirovinu zbog koje mu je kazna previsoka. Sud je uvažio olakotne okolnosti poput iskrenog priznanja, izraženog kajanja i činjenice da nikada prije nije kažnjavan. Sutkinja je zato izrekla kaznu ispod zakonskog minimuma, umjesto propisanih 800 do 1600 eura. Kaznu od 660 eura sud je smanjio za 80 eura jer se u nju uračunava noć provedena u pritvoru. Konačna kazna od 580 eura mora biti plaćena u roku od 90 dana, inače će biti naplaćena prisilno. Ako plati
dvije trećine iznosa, kazna će se smatrati plaćenom u cijelosti. Uz novčanu kaznu, muškarcu je izrečena i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od jednog mjeseca. Sud je objasnio da je zaštitna mjera potrebna kako bi se spriječilo ponavljanje prekršaja, ali je trajanje određeno minimalno zbog okrivljenikove dobi i potrebe za vozilom. Okrivljenik je oslobođen plaćanja sudskih troškova zbog lošeg imovinskog stanja kao umirovljenik. (ik)
Policajci su ih ubrzo pronašli u blizini štanda i uhitili. Građanin koji je pravovremeno dojavio policiji pomogao je u brzom uhićenju. Protiv dvojice muškaraca bit će podnijeta kaznena prijava zbog teške krađe u pokušaju. (bj)
U noći 10. rujna je u Pribislavcu 42-godišnjak pod utjecajem alkohola narušavao javni red i mir puštajući glasnu glazbu na dvorištu svoje kuće putem prijesnog zvučnika. Policajci iz Čakovca mu zvučnik oduzeli, a muškarca uhitili i priveli u policijsku postaju. Protiv njega će biti podnesen optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. (bj)
U Piškorovcu su 21-godišnjak i 20-godišnjak u noći s 26. na 27. kolovoza provalili u skladišni kontejner na gradilištu društvenog doma i ukrali razni alat. Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko stotina eura, a dio predmeta je pronađen. Protiv dvojice počinitelja bit će podnijeta kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (bj)
Rasprava o boljem životu nametnuta u javnosti sigurno je aktualna tema koja ipak ostaje po strani. Konkretno, jedni ekonomisti tvrde da se u socijalizmu bolje živjelo nego danas u Hrvatskoj, a drugi negiraju. Ekonomisti svoje izračune temelje na BDP-u u zadnjih pola stoljeća u Hrvatskoj. U socijalizmu je rastao po prosječnoj stopi od oko četiri posto godišnje. Nakon demokratskih promjena i nametnutog Domovinskog rata, stopa rasta društvenog proizvoda se gotovo prepolovila, kreće se oko dva do tri posto. Ukratko, a da se ne navode brojni razlozi, nismo bili pripremljeni za grubi kapitalizam, uz učinjene pogreške u razvoju. Zbog toga dio ekonomista s doktorskim titulama tvrdi da se u socijalizmu bolje živjelo. Obzirom da je ta tema nametnuta baš sada, očito je da ima i političke konotacije.
No odavno se takozvani bolji život ili standard kroz zadovoljstvo građana ne mjeri samo prema BDP-u, već i drugim mnogo boljim pokazateljima. Naime, jedno je akademska i javna rasprava na tu temu, a drugo stvaran život. Da danas pitamo ljude ljude žele li se vratiti u socijalizam, sigurno bi rekli ne, jer ondašnji socijalizam nije ono što danas pod tim razumijemo, ali i današnji kapitalizam nije ono što su ljudi željeli.
No nije sve tako jednostavno kako se čini, na
što pokušava odgovoriti ljevičarski �ilozof Slavoj Žižek. U svojem najnovijem tekstu „Mrtvi ljudi na živom internetu“ pokazuje da pojava umjetne inteligencije danas spašava kapitalizam ili ono što je od njega ostalo, jer nam je život reguliran algoritmima u svakom pogledu, od banaka do medicine. Početni internet zamišljen je kao otvorena autocesta, no danas vlasnici globalnih mreža kontroliraju sav život, pa smo u neku ruku postali zamorci umjetne inteligencije svih vrsta, čak i obične prijevare o zaradama, koje su aktualne ovih dana. U svojem zaključku Žižek navodi da je jedini način da se izvučemo iz ralja strojnog kapitalizma umjetnih mreža naša nesavršenost i da nas zbog toga trebaju strojevi. Jer se bez nas ljudi ne bi mogli dalje razvijati, naime i oni su nesavršeni. Čini se da je zbog toga već započela idejna i stvarna borba ljudi protiv megakompanija koje su zapravo vlasnici mreža, jer ljudi ne žele zacementirani i grubi kapitalizam koji živi od naših osjećaja i kontrolira naš „bolji“ život.
DRAGUTIN KUNČIĆ iz Banfija – vinar s pikadom u srcu
Piše: Sanja Heric
Dragutin Kunčić, poznat po svom iznimnom muškatu žutom koji osvaja nepca, nije samo vrhunski vinar, nego i legenda hrvatskog pikada.
S jednakom strašću i preciznošću kojom njeguje svoje vinograde, osvojio je višestruke titule prvaka Hrvatske i Europe u elektroničkom pikadu, pokazujući da vrhunski uspjeh dolazi iz predanosti i žara u svakoj sferi života kojoj pristupi. Koliko je uspješan u pikadu, govore i brojni pehari i medalje koje je osvojio, a koji se mogu vidjeti u kušaonici njihove vinske kuće u Ban�iju.
Igrao i za reprezentaciju
Europe u Americi
Pikado je počeo igrati po ka�ićima, u ono vrijeme vrlo popularnim u štrigovskom
Svoje unuke Marinu i Melani uči igra� pikado, ali i belu
kraju i susjednom Razkrižju. Kada je usvojio pravila igre, shvatio je da je jako dobar u tome.
- Od pikada sam napravio i jedan mali biznis. Nekoliko aparata za pikado kupio sam i postavio po okolnim mjestima da ljudi mogu igrati. Sjećam se da su perca koja se bacaju tada koštala 11 kuna, a ja sam ih prodavao po 10 kuna. Znate zašto? Samo da napravim promociju za ovaj sport, ispričao nam je Kunčić, uvijek spreman na šalu.
Najprije je bio prvak Međimurja, potom je išao na Državno prvenstvo i osvojio titulu prvaka, da bi zatim ušao u reprezentaciju Hrvatske u kojoj je redovito igrao. Bio je jedno vrijeme i kapetan hrvatske reprezentacije. Svoju životnu avanturu s pikadom započeo je 1994. godine, a ona je trajala sve do 2011. godine.
Dragu�n Kunčić, osim što je pozna� vinar po svom neodoljivom muškatu žutom, je i legenda hrvatskog pikada
Upitali smo ga u kojim se državama sve natjecao u pikadu. - Da vam lakše odgovorim, samo nisam igrao u Skandinaviji. U Španjolskoj sam bio sigurno sedam-osam puta. Turskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj, Italiji, Švicarskoj, Njemačkoj… sve sam obišao, rekao nam je Kunčić, kao iz topa.
- Najveći mi je uspjeh što sam čak nekoliko puta bio prvak Europe, ekipno, u parovima i pojedinačno. Čak sam igrao i za reprezentaciju Europe u Americi, u Las Vegasu i Chicagu. To je za Amerikance životni uspjeh, a ja sam na prvom turniru to ostvario, rekao je Kunčić.
Sama natjecanja bila su jako stroga, nisu imali vremena za razgledavanje gradova u kojima su odsjedali.
- Moram vam i to reći: u Barceloni, iako sam bio mnogo puta, samo sam jedanput posjetio nogometni stadion. To je vjerojatno bio jedini put kada sam malo šetao po gradu. Uglavnom smo s autobusom
Međimurska županija i ove je godine osigurala novac za jednokratnu potporu od 80 eura za sve srednjoškolce s prebivalištem u našoj županiji, bez obzira pohađaju li srednjoškolske ustanove u Međimurju ili drugdje u Republici Hrvatskoj.
Učenici koji se školuju u Međimurju potporu ostvaruju u svojim školama, odakle će novac biti isplaćen roditeljima – ako su učenici maloljetni – a u slučaju da je učenik punoljetan, novac se
isplaćuje osobno, ako učenik tako zatraži.
Županija će novac školskim ustanovama dostaviti najkasnije do 30. studenoga 2025. godine.
Nešto je drugačija procedura za učenike s prebivalištem u Međimurju koji se školuju u drugim dijelovima Republike Hrvatske, te je za njih upravo raspisan javni poziv s detaljnim uputama o načinu ishođenja potpore.
Putem navedenog poziva učenici će izvršiti
ili zrakoplovom išli direktno u dvoranu na igranje pikada. Nismo imali vremena. U Americi sam posjetio Hollywood i slapove, to je bilo jedino što sam vidio. Ostalo vrijeme smo samo igrali. Kada bi zazvonio telefon, morao sam se javiti. Ako to ne bih učinio, sljedećeg bi dana išao svojim troškovima kući, prepričava nam svoje dogodovštine Drago. Danas umjesto pikada igra belu U posljednje vrijeme Dragutin Kunčić sve manje igra pikado, a sve više svoje slobodno vrijeme posvećuje kartanju bele. Ta igra, omiljena u Sloveniji gdje je Kunčić već osvojio brojne turnire, sjajno mu leži i pokazuje njegovu svestranost i taktičku vještinu. Svoju strast prema igri sada prenosi na svoje unuke. Blizanke Marina i Melani, koje imaju deset godina, vrijedno uče majstorstvo pikada i kartanja bele pod djedovim budnim okom, brzo usvajajući sve njegove vještine i znanja.
postupak prijave i to isključivo putem službenih mrežnih stranica Međimurske županije www. medjimurska-zupanija.hr, a rok za prijavu i dostavu dokumentacije je 30. rujna 2025. Uz javni poziv učenici i roditelji će pronaći i prijavni e-obrazac.
U slučaju potrebe, putem e-adrese srednja@ medjimurska-zupanija.hr mogu se dobiti dodatna pojašnjenja. (sh)
KUU ZVIREK
KONCERT MURSKIH DEKLI u Žabniku
Prvi takav koncert održao se krajem srpnja, ali tada je zbog lošeg vremena održan pod krovom. Ali ovaj puta je vrijeme i više nego poslužilo
Piše: Benjamin Jakopić
Mlinarska kuća u Žabniku je u nedjelju, 7. rujna, postala domaćin Murskih dekli. Ali tu se ne radi o dušama mladih djevojaka koje su se, prema predaji, utopile u rijeci Muri, nego o ženskoj vokalnoj skupini koja nosi isti naziv.
Prvi takav koncert održao se krajem srpnja, ali tada je zbog lošeg vremena održan pod krovom. Ali ovaj puta je vrijeme i više nego poslužilo.
Murske dekle ukrcale su se na skelu koja je potom isplovila do središta toka, na pola puta do slovenske obale. Mnoštvo gostiju okupilo se na obali, neki su sjedili a neki stajali, kako bi uživali u tradicionalnim pjesmama koje su odzvanjale i uzvodno i nizvodno.
Piše: Benjamin Jakopić
Međimurje je proteklog tjedna ugostilo brojne strane motoriste u sklopu FIM Mototour of Nations turneje. Tijekom tri dana motoristi su se zaputili na nekoliko ruta po Međimurju, te su pritom posjetili brojne međimurske atrakcije, poput Speedway Stadiona Milenium, Marine Prelog, čakovečkog Starog grada i Mađerkinog brega. Svaki dan su krenuli iz Toplica
Sveti Martin te su se na kraju dana vraćali u hotel. Stiglo je dvjestotinjak motorista iz cijele Europe, uključujući 50-ak iz Belgije, 70-ak Francuske, 34 iz Portugala, 16 iz Slovačke, 20 iz Švicarske, 19 iz Španjolske, tri iz Velike Britanije, 14 iz
Program je vodila moderatorica Anđelka Klemenčić, a uz Murske dekle na koncertu su nastupile
nade Nikol Kutnjak, Filip Bogdan, Chriztel Renae Aceveda i Noa Horvat, kao pratnja na gitari.
Češke, devet iz Monaka i 10 iz Finske. Na Mađerkinom bregu smo sreli nekolicinu motorista iz Belgije: Stigli smo na motorima iz Belgije, trebalo nam je tri dana, nismo se previše žurili.
Stvarno je lijepo ovdje u Hrvatskoj, ovaj kraj pogotovo. Malo danas kiši, ali to nam ne smeta jer u Belgiji su kiše uobičajena pojava, tako da smo naviknuti, rekli su nam Ludo, Julien i Dirt. Belgija nam je ipak “rela-
Tek osnovana Kulturno-umjetnička udruga Zvirek iz Murskog Središća već je u mjesec dana svog postojanja oduševila publiku s čak tri nastupa. Udruga, koja okuplja djecu školskog uzrasta, ali i odrasle ljubitelje folklora, svojim radom promiče i čuva bogatu tradicijsku glazbu, ples i narodne običaje zavičaja.
Zvirekovci su svoj program premijerno predstavili na Nacionalnom susretu udomiteljskih obitelji, potom na manifestaciji Serjonska brotva u Murskom Središću, a nastupili su i na svečanom otvorenju Međunarodnog šahovskog turnira u Sloveniji. Djeca su na svojim radosnim i energičnim nastupima imala potporu odraslih članova, a publika ih je dočekala s velikim odobravanjem.
Posebno smo ponosni što na sceni imamo i djecu i odrasle – jer upravo to zajedništvo daje posebnu snagu našoj udruzi. Cilj nam je očuvati tradiciju, ali i stvoriti prostor za druženje, prijateljstvo i zajedničko stvaranje, ističu voditelji udruge. KUU Zvirek otvorena je za nove članove te poziva sve zainteresirane – djecu i odrasle – da se pridruže u plesu i pjesmi. U opuštenoj i veseloj atmosferi članovi uče o tradicijskim vrijednostima Međimurja i stvaraju nove uspomene koje po KUU Zvirek poziva sve zainteresirane da im se pridruže u očuvanju kulturne baštine Međimurja te kroz druženje i zajednički rad osjete ljepotu tradicijske glazbe i plesa. (bj)
Dogradnja Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu, vrijedna više od 12 milijuna eura, donijet će nove učionice, STEM blok, sportsku dvoranu i pristupnu cestu.
tivno” blizu, pa smo tako otišli malo dalje i naletjeli na skupinu motorista iz Portugala: Dvoje smo iz Porta a dvoje iz Lisabona. Nismo putovali direktno od Portugala do ovamo na motorima, nego samo od Italije, pa smo onda prošli kroz Austriju i Sloveniju. Super nam je tu, ali uskoro već idemo dalje, prema Crnoj Gori. Usput planiramo posjetiti Zadar, Split, Dubrovnik… Sigurno će nam biti lijepo, samo se nadamo da će vrijeme poslužiti, ispričali su nam Portugalci. Ovaj događaj još jednom je pokazao kako se Međimurje sve više ističe, ne samo na karti Hrvatske nego i na karti Europe, te se nadamo da će u budućnosti nastaviti stizati gosti koji znaju cijeniti ljepote našeg kraja.
S uzbuđenjem vas obavještavamo da su počeli pripremni radovi na ovom važnom i dugo očekivanom projektu, značajnom ne samo za našu školu nego i za grad i županiju, poručila je ravnateljica Sandra Breka Ovčar.
Prva faza obuhvaća i uklanjanje dijela stabala te postojećih sportskih terena. Iako to nije laka odluka, nužna je kako bi se stvorio prostor i osigurao pristup strojevima.
Ni nama nije jednostavno gledati kako nestaje krajolik u kojem su rasle generacije učenika i koji je bio dio naše svakodnevice. No, vjerujemo da svaki kraj otvara put novom početku. Na mjestu današnjeg gradilišta uskoro će niknuti suvremena zgrada s deset učionica, multimedijalnom dvoranom, sportskim prostorima i parkom s novim
stablima, što će omogućiti uvjete dostojne 21. stoljeća i služiti široj zajednici, dodala je ravnateljica.
Projekt dogradnje simbolizira ulaganje u znanje i budućnost te potvrđuje važnost stvaranja prostora u kojem mladi stječu vještine i vrijednosti. Ugovor o radovima potpisan je 28. srpnja, a riječ je o jednom od najvećih obrazovnih infrastrukturnih zahvata u regiji. Planirana je gradnja deset učionica s kabinetima, STEM bloka, sportske dvorane, multimedijalne dvorane, uređenje okoliša i izgradnja pristupne ceste koja će školi prvi put donijeti vlastiti ulaz. Projekt je vrijedan više od 12 milijuna eura, od čega 4,8 milijuna stiže iz europskih fondova, dok ostatak financira Međimurska županija. Radovi započinju sredinom kolovoza, trajat će dvije godine, a izvodit će se paralelno s nastavom. Cilj je osigurati kvalitetnije uvjete za učenike i nastavnike, usklađene sa suvremenim obrazovnim standardima. (bj, foto:mg)
ENERGETSKA OBNOVA
Gospodarske škole Čakovec
Gospodarska škola Čakovec započela je novu školsku godinu u potpuno obnovljenom objektu zahvaljujući projektu energetske obnove Međimurske županije vrijednom 2.920.099,50 eura. Od toga je 1.480.999 eura osigurano iz europskih fondova putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a 1.439.100,50 eura iz županijskog proračuna.
Završetak obnove obilježen je završnom konferencijom i svečanošću, na kojoj je župan Matija Posavec istaknuo da projekt pokazuje snagu županije i najveći ulagački ciklus u obrazovanje do sada.
- Naš cilj je stvoriti uvjete za obrazovanje u 21. stoljeću, a škola je drugi dom za 370 učenika, rekao je Posavec, najavivši podršku učenicima i nastavnicima te najavivši gradilište obližnje Gimnazije Josipa Slavenskog.
Ravnateljica Vesna Stunković pohvalila je kvalitetu izvedbe i modernizaciju škole, uključujući sustave grijanja i hlađenja te kori-
ČAKOVEC
štenje obnovljivih izvora energije, naglašavajući važnost održivosti.
Antonija Bekić, izvršna direktorica tvrtke Satec Digital koja je upravljala projektom, dodala je da je škola energetski obnovljena, opremljena solarnim panelima, dizalicama topline, e-punionicom, parkiralištem za bicikle, ozelenjenim okolišem i ojačanom konstrukcijom za veću sigurnost.
Završnoj konferenciji prisustvovali su gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, saborski zastupnik Ivica Baksa, pročelnice županijskih odjela Nives Kolarić Strah i dr. sc. Anita Perešin, a program su uljepšali školski zbor i solisti Renata Čurin i Filip Bogdan.
Županija i ove godine osigurava potpore učenicima, uključujući besplatan prijevoz i 80 eura za radne materijale.
Gospodarsku školu Čakovec je ove godine upisao 131 učenik, te sada škola broji gotovo 370 učenika. (bj)
Grad Čakovec organizira javno nadmetanje za dodjelu lokacija za postavljanje štandova na „Starom sajmištu“. U ponudi je 45 mjesta, a svako je veličine 2,00 m². Početna mjesečna cijena za jedno mjesto iznosi 47,78 eura, a pravo korištenja dodjeljuje se na razdoblje od jedne godine. Javno nadmetanje održat će se u ponedjeljak, 29. rujna 2025. godine.
U 9 sati održat će se usmeno nadmetanje za dosadašnje korisnike koji su obavljali trgovačku djelatnost na toj lokaciji, a pola sata kasnije za sve ostale zainteresirane.
Sudionici su dužni uplatiti jamčevinu u iznosu od
60 eura za svaki štand na žiro račun Grada Čakovca. Jamčevina se uračunava u ukupnu cijenu najma, a sudionicima koji ne uspiju u nadmetanju, uplaćeni iznos će biti vraćen. Sudjelovanje bez potvrde o uplati jamčevine nije moguće.
U nadmetanju ne mogu sudjelovati osobe koje imaju nepodmirene obveze za korištenje javne površine prema Gradu Čakovcu, osim ako obveze ne podmire prije početka nadmetanja. Također, izlicitirane lokacije za štandove moraju se koristiti isključivo za poslovnu djelatnost i ne smiju služiti kao skladišni prostor. (vv)
Bazeni, saune i restoran u čakovečkom Gradskom bazenu Marija Ružić zatvoreni su od ponedjeljka, 8. rujna, zbog redovnog godišnjeg remonta. Ponovno otvorenje unutarnjeg bazena, sauna i restorana planirano je za petak, 19. rujna 2025., u 8 sati. U međuvremenu, fitness centar i ostale prostorije za najam, poput onih za masažu, nastavljaju s redovnim radom. (vv)
Lidija Buljan, Ljerka Cividini i Barbara Bedeniković na predstavljanju programa
BESPLATNE EDUKACIJE za djecu slabijeg imovinskog statusa
Piše: Vlasta Vugrinec
Ovih je dana u čakovečkoj gradskoj vijećnici predstavljen program Svako dijete ima priliku, čiji je cilj omogućiti djeci iz obitelji slabijeg imovinskog statusa sudjelovanje u programu mentalne aritmetike ALOHA i tečajevima stranih jezika. Projekt je rezultat suradnje Grada Čakovca, Gradskog društva Crvenog križa Čakovec i tvrtke Didasko.
Dodatno besplatno obrazovanje
- Školovanje je sve zahtjevnije, osnovnog znanja koje bi svi trebali imati je sve više, a unatoč dostupnosti informacija, djeci i njihovim roditeljima nije jednostavno
selektirati ono što je važno i potrebno, naglasila je tom prilikom gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini. Kako Grad Čakovec obrazovanje stavlja na prvo mjesto, od osiguravanja brojnih nadstandarda u svojim školama, preko financijskih potpora projektima udrugama koje djeluju u obrazovanju pa do podrške projektima koji izvaninstitucionalno pomažu djeci, tako se rado uključio u ovaj projekt jer omogućuje djeci iz obitelji slabijeg imovinskog stanja besplatan polazak tečajeva te da se na taj način dodatno obrazuju. Ideja o projektu razvila se u tvrtki Didasko.
- Kroz godine našeg rada primijetili smo kako se kod brojne djece, pogotovo mlađe,
događaju promjene u njihovu razvoju. Shvatili smo da im je potrebna dodatna pomoć kako bi se kvalitetnije razvili u mentalnom, emocionalnom i fizičkom smislu, rekla je direktorica Lidija Buljan. Gradsko društvo Crvenog križa pak je to koje određuje koje će dijete dobiti besplatno dodatno obrazovanje.
- Naša je zadaća bila identifikacija djece koja će sudjelovati u ovom besplatnom dijelu programa tako da smo im kroz svoju mrežu postojećih korisnika i kroz suradnju sa školama s područja Međimurske županije pomogli ispuniti sve prijavne obrasce koji su bili potrebni, objasnila je Barbara Bedeniković, voditeljica Službe za opću i zdravstvenu sigurnost
ČAKOVEC gradi novu ulicu uz buduću školu Sjever
Grad Čakovec privodi kraju pripremne radnje za raspisivanje natječaja za izgradnju nove Područne škole Sjever, koja će rasteretiti I. osnovnu školu Čakovec. Paralelno s time, priprema i tamošnji teren kako bi se omogućio pristup školi. Konkretno, namjerava graditi novu ulicu uz sve popratno što ide uz nju. To su pješačke staze, kolni prilaz, uređenje zelenih površina i kanala oborinske odvodnje s mostom.
A da bi to mogao napraviti ovih je dana uputio poziv vlasnicima na sporazumno rješavanje pitanja stjecanja prava vlasništva na njihovim nekretninama u obuhvatu UPU Vojni vrtovi sjever.
Riječ je o 36 čestica, ukupne površine od 9657 kvadratnih metara koje su u
Izdvaja se po 40 eura od svakog upisa Sredstva za besplatnu edukaciju osiguravaju se putem upisa svakog novog polaznika, i to na preporuku bivših učenika. Tom prilikom Didasko izdvaja 40 eura od svakog upisa. Dodatno još i sponzori financiraju nabavu edukativne opreme poput ruksaka i knjiga, kako bi djeca uključena u program imala sve potrebne materijale za učenje.
Svi roditelji djece starije od 3 godine mogu se uključiti u program i tako omogućiti svoj djeci jednake šanse.
mahom livade i bereki. Površine čestica su male od 0,1 kvadrat dok je samo jedna
Prošle subote u Maloj Subotici održana je proslava Dana naselja, koja je okupila velik broj mještana i posjetitelja. Događaj su organizirali Vijeće mjesnog odbora Mala Subotica i eko udruga Vrba Jurčevec, uz pokroviteljstvo Općine Mala Subotica.
Program je bio osmišljen za sve generacije, a počeo je natjecanjem u kuhanju gulaša. U kulinarskom umijeću snage je odmjerilo čak 13
ekipa, kojima su organizatori osigurali meso. Najbolji majstori kotlića nagrađeni su prigodnim nagradama. Nakon natjecanja, posjetitelji su mogli uživati u turniru u belotu. Turnir je privukao brojne kartaše iz cijelog kraja, a za sudjelovanje nije bilo kotizacije. Najbolji parovi također su osvojili prigodne nagrade. Organizatori su se pobrinuli da nitko ne ostane
NOVI VRTIĆ u Nedelišću
Piše: Benjamin Jakopić
U Nedelišću je u utorak, 9. rujna 2025., položen kamen temeljac za izgradnju novog dječjeg vrtića, projekta vrijednog gotovo šest milijuna eura. Riječ je o najvećem ulaganju u sustav predškolskog odgoja na području općine, a završetak radova planiran je do proljeća sljedeće godine. Na svečanosti su sudjelovali načelnik Nikola Novak, njegov zamjenik Denis Šafarić, predsjednik Općinskog vijeća Vladimir Topolnjak s vijećnicima, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Damir Tomšić sa suradnicima, ravnateljica Dječjeg vrtića Zvončić Sandra Slana, župnik župe Presvetog Trojstva Ivan Herceg i kapelan Josip Špoljarić te predstavnici izvođača, tvrtke Hidroing d.o.o. Novi objekt gradit će se u Ulici Josipa Marčeca, nasuprot Sport Huba Nedelišće, i imat će kapacitet za deset odgojnih
gladan ili žedan pa je za sve posjetitelje bio osiguran besplatan roštilj, langoši i hladna pića. Za najmlađe je
postavljen napuhanac, a cijeli je događaj popratilo druženje u ugodnoj atmosferi i lijepom okruženju. (vv)
OREHOVICA
Općina Orehovica raspisala je javni poziv za dodjelu jednokratne �inancijske potpore učenicima srednjih škola s područja općine. Potpora iznosi 60 eura i namijenjena je redovitim učenicima srednjih škola s prebivalištem na području Općine Orehovica, a koji su upisani u školsku godinu 2025./2026.. Pravo na potporu imaju i učenici koji pohađaju privatne srednje škole u Republici Hrvatskoj. Novac će biti isplaćen
jednokratno, najkasnije do kraja 2025. godine. Zahtjevi se podnose osobno ili poštom na adresu Čakovečka 9, Orehovica, s naznakom "Potpora učenicima srednjih škola". Rok za podnošenje zahtjeva je 19. rujna 2025. do 14 sati. Zahtjevi koji stignu nakon roka neće se razmatrati. Javni poziv, prijavnica i popis učenika koji ostvare pravo na potporu bit će objavljeni na službenim web stranicama Općine Orehovica. (vv)
Javna tribina o katastarskoj izmjeri
Općina Strahoninec poziva vlasnike nekretnina na javni skup u sklopu Godišnjeg programa katastarske izmjere građevinskih područja za 2025. godinu. Cilj projekta je izrada novog katastarskog operata i obnova zemljišne knjige. Izmjeru provodi tvrtka "Geoprojekt Zagreb 20 d.o.o.". Javni skup održat će se 22. rujna 2025. godine u Dravskoj ulici 1, u Strahonincu, s početkom u 18 sati.
Na skupu će biti predstavljene sve potrebne informacije o postupku izmjere,
MALA SUBOTICA
skupina. Uz prostore za boravak djece, u zgradi će biti smještena i uprava vrtića, a planirani su dodatni sadržaji poput dvorane za razne aktivnosti, prostora za radionice, unutarnjeg trga i velikog vanjskog igrališta. – Općina već godinama sustavno ulaže u predškolski odgoj. Ovaj projekt omogućit će kvalitetnije uvjete za djecu i roditelje, a vjerujemo da će radovi biti završeni na vrijeme, rekao je načelnik Novak. Ravnateljica Sandra Slana istaknula je da će novi vrtić otvoriti prostor za dodatne programe i kvalitetniji rad s djecom, dok je župnik Ivan Herceg predvodio molitvu i blagoslov kamena temeljca. Izgradnja vrtića dio je šireg razvojno-infrastrukturnog plana za Nedelišće. U neposrednoj blizini već napreduje gradnja Centra za starije osobe, a već su počele pripreme za gradnju nove škole.
aktivnostima na terenu te pravima i obvezama koje proizlaze iz procesa. Vlasnici nekretnina pozvani su da prisustvuju i sudjeluju s točnim podacima o svojim nekretninama.
Katastarska izmjera provodi se u sklopu Višegodišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja 2021. - 2030., a za provedbu je nadležna Državna geodetska uprava. Više informacija može se pronaći na web stranici www.visegodisnjiprogram. dgu.hr. (vv)
Nogometaši Spartaka iz
Male Subotice konačno će dobiti teren na kojem mogu igrati i kad se nebo otvori. Općina putem javne nabave kreće s obnovom glavnog nogometnog terena vrijednom 160.000 eura.
Trenutno stanje terena ne omogućuje kvalitetno korištenje tijekom kišnih dana, navodi se u projektnoj dokumentaciji. Klub je godinama bio prisiljen otkazivati treninge kad god bi zapljusnula kiša. Ključna novina je sustav odvodnje koji će vodu s terena odvesti u glavnu kanalizaciju. Postavit će se mreža cijevi ispod terena koje će spriječiti nakupljanje vode. Novi sustav spojit će se na postojeću oborinsku odvodnju koja već prolazi pored sportskog parka. Usto, na teren dimenzija 64 x 100 metara
postavit će se potpuno novi travnjak od prirodne trave. Postojeći sloj trave uklonit će se, postaviti nova podloga od pijeska i humusa, a zatim posijati svježa trava. Uz travnjak, obnovit će se i sportska oprema. Postojeći golovi širine 7,32 metra zamijenit će se novima, kao i klupe za rezervne igrače i suce. Nova ograda oko igrališta dodatno će poboljšati uvjete za igranje.
Radovi će trajati dva mjeseca, a Općina planira pokretanje radova čim se završi postupak odabira izvođača.
Obnova terena značajna je za razvoj nogometa u Maloj Subotici jer će klub napokon moći organizirati treninge i utakmice neovisno o vremenskim uvjetima. Natječaj je otvoren do kraja rujna. (ik)
REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKO IZBORNO POVJERENSTVO OPĆINE MALA SUBOTICA
KLASA: 012-01/25-01/2
URBROJ: 2109/10-03/5-25-33 MALA SUBOTICA, 6. rujna 2025.
Na osnovi članka 109., u svezi članka 53. točke 4. Zakona o lokalnim izborima („Narodne novine“, broj 144/12, 121/16, 98/19, 42/20, 144/20 i 37/21), Općinsko izborno povjerenstvo Općine MALA SUBOTICA sastavilo je i objavljuje
ZBIRNU LISTU PRAVOVALJANIH
KANDIDACIJSKIH LISTA ZA DOPUNSKI IZBOR ČLANOVA OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE MALA SUBOTICA IZ REDA
PRIPADNIKA ROMSKE NACIONALNE MANJINE
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ DARIO LEVAČIĆ - nositelj kandidacijske liste
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKO IZBORNO POVJERENSTVO OPĆINE MALA SUBOTICA
KLASA: 012-01/25-01/2
URBROJ: 2109/10-03/5-25-32 MALA SUBOTICA, 06. rujna 2025.
PREDSJEDNICA DUNJA KUŠEN
Na osnovi članka 109., u svezi članka 22., članka 26. stavka 1. podstavka 1. i članka 53. stavka 4. Zakona o lokalnim izborima („Narodne novine“, broj 144/12, 121/16, 98/19, 42/20, 144/20 i 37/21), Općinsko izborno povjerenstvo Općine MALA SUBOTICA odlučujući o prijedlogu kandidacijske liste predlagatelja HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ, utvrdilo je, prihvatilo i objavljuje
PRAVOVALJANU KANDIDACIJSKU
LISTUZA DOPUNSKI IZBOR ČLANOVA OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE MALA SUBOTICA IZ REDA PRIPADNIKA ROMSKE NACIONALNE MANJINE
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ DARIO LEVAČIĆ - nositelj kandidacijske liste
Kandidatkinje/kandidati:
1. DARIO LEVAČIĆ; ROM; PIŠKOROVEC, PIŠKOROVEC 53; rođ: 03.07.2002.; OIB: 55078021126; M
2. IGOR ORŠUŠ; ROM; PIŠKOROVEC, PIŠKOROVEC 73; rođ: 04.06.1998.; OIB: 61211146042; M
3. IVANKA ORŠUŠ; ROMKINJA; DRŽIMUREC, DRŽIMUREC 132; rođ: 14.06.1998.; OIB: 11251422294; Ž
4. GROZDANA ORŠUŠ; ROMKINJA; DRŽIMUREC, DRŽIMUREC 91; rođ: 24.04.1987.; OIB: 02918304939; Ž
PREDSJEDNICA
DUNJA KUŠEN
Grad Čakovec, Ulica kralja Tomislava 15, Čakovec, OIB: 44427688822 na temelju Odluke Gradonačelnice
KLASA: 94001/25-01/49, URBROJ: 2109-2-01-01-25-09 od dana 10.09.2025. godine o raspisivanju javnog natječaja za uzimanje u zakup poslovnog prostora površine 45 m2 – 55 m2, objavljuje
za uzimanje u zakup poslovnog prostora površine 45 m2–55 m2
Grad Čakovec obavještava sve pravne i �izičke osobe da mogu dostaviti podatke o raspoloživosti i vlasništvu poslovnog prostora koje bi dali u zakup za potrebe Grada Čakovca za obavljanje djelatnosti, odnosno za smještaj 6 (šest) djelatnika Grada Čakovca, neto korisne površine 45 m2–55 m2 Ugovor o zakupu sklapa se na određeno vrijeme od 2 (dvije) godine.
REPUBLIKA HRVATSKA
Međimurska županija
Grad Mursko Središće Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša
KLASA: 350-03/24-09/2
URBROJ: 2109-11-08-25-25 Mursko Središće, 10.09.2025.
ČITAMO
CIJENA PRETPLATE sa uključenom poštarinom
MJESEČNA: 8 eur
TROMJESEČNA: 25 eur
POLUGODIŠNJA: 50 eur
GODIŠNJA: 100 eur
NARUČITE PRETPLATU
• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr • MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr • OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec • TELEFONOM: 040/323-600
Cjeloviti tekst javnog natječaja sa svim detaljima i uvjetima javnog natječaja nalazi se na internetskim stranicama Grada Čakovca, www.cakovec.hr
Gradonačelnica Ljerka Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec.
Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) nadležno tijelo: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša, u daljnjem tekstu: Nositelj izrade objavljuje
o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja "Brezje - Istok" u Murskom Središću
1. Objavljuje se javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja "Brezje - Istok" u Murskom Središću, u daljnjem tekstu: Prijedlog Plana, sukladno Zaključku o utvrđivanju Prijedloga Urbanističkog plana uređenja područja "Brezje - Istok" u Murskom Središću (za javnu raspravu), KLASA: 350-03/24-09/2, URBROJ: 2109-11-08-25-24 od 08.09.2025.
2. Javna rasprava traje od 15.09.2025., do zaključno s danom 15.10.2025.
3. Početak javnog uvida u Prijedlog Plana je 15.09.2025., a završetak 15.10.2025. Javni uvid u Prijedlog Plana moguć je na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 09:00 - 14:30.
4. Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održat će se dana 30.09.2025. na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 12:30.
5. Prijedlog Plana objavljen je na web stranici Nositelja izrade: https://mursko-sredisce.hr/, te Informacijskom sustavu prostornoga uređenja: https://ispu.mgipu.hr/
6. Prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se za vrijeme trajanja javne rasprave:
• upisati u Knjigu primjedbi tijekom javnog uvida
• upisati u Zapisnik s javnog izlaganja za vrijeme trajanja javnog izlaganja
• uputiti u pisanom obliku zaključno s danom 15.10.2025. na adresu: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša Mursko Središće, Trg braće Radića 4 HR-40315 Mursko Središće
• uputiti putem e-pisarnice: grad@mursko-sredisce.hr zaključno s danom 15.10.2025.
7. Nadležna tijela dostavljaju pisano očitovanje na Prijedlog Plana na gore navedenu adresu zaključno s danom 15.10.2025. Ukoliko do određenog roka ne dostave pisana očitovanja, smatrat će se da nemaju primjedbi.
8. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u utvrđenom roku i nisu čitko napisani s imenom i prezimenom te adresom pošiljatelja neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.
PROČELNIK
Josip Sršan, struč.spec.ing.aedif.
REPUBLIKA HRVATSKA
Međimurska županija
Grad Mursko Središće Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša
KLASA: 350-03/24-09/8
URBROJ: 2109-11-08-25-24
Mursko Središće, 10.09.2025.
Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) nadležno tijelo: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša, u daljnjem tekstu: Nositelj izrade objavljuje
o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja između Martinske ulice i Ulice Matije Gupca u Murskom Središću
1. Objavljuje se javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja između Martinske ulice i Ulice Matije Gupca u Murskom Središću, u daljnjem tekstu: Prijedlog Plana, sukladno Zaključku o utvrđivanju Prijedloga Urbanističkog plana uređenja područja između Martinske ulice i Ulice Matije Gupca u Murskom Središću (za javnu raspravu), KLASA: 350- 03/24-09/8, URBROJ: 2109-11-08-25-23 od 08.09.2025.
2. Javna rasprava traje od 15.09.2025., do zaključno s danom 15.10.2025.
3. Početak javnog uvida u Prijedlog Plana je 15.09.2025., a završetak 15.10.2025. Javni uvid u Prijedlog Plana moguć je na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 09:00 - 14:30.
4. Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održat će se dana 30.09.2025. na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 12:00.
5. Prijedlog Plana objavljen je na web stranici Nositelja izrade: https://mursko-sredisce.hr/, te Informacijskom sustavu prostornoga uređenja: https://ispu.mgipu.hr/ 6. Prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se za vrijeme trajanja javne rasprave:
• upisati u Knjigu primjedbi tijekom javnog uvida
• upisati u Zapisnik s javnog izlaganja za vrijeme trajanja javnog izlaganja
• uputiti u pisanom obliku zaključno s danom 15.10.2025. na adresu: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša Mursko Središće, Trg braće Radića 4, HR-40315 Mursko Središće
• uputiti putem e-pisarnice: grad@mursko-sredisce.hr zaključno s danom 15.10.2025.
7. Nadležna tijela dostavljaju pisano očitovanje na Prijedlog Plana na gore navedenu adresu zaključno s danom 15.10.2025. Ukoliko do određenog rokane dostave pisana očitovanja, smatrat će se da nemaju primjedbi.
8. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u utvrđenom roku i nisu čitko napisani s imenom i prezimenom te adresom pošiljatelja neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.
PROČELNIK Josip Sršan, struč.spec.ing.aedif.
S NAČELNIKOM Općine Vratišinec Mihaelom Grbavcem
Još nam je na listi obnova prostora starog vrtića koji, u suradnji s Turističkom zajednicom, prenamjenjujemo u interpretacijski centar dr. Vinka Žganca. Na natječaju su već dobivena sredstva, a namjera je otvoriti centar do Noći muzeja
Piše: Sanja Heric Foto: Martina Jarni
Uoči nadolazećeg Dana
Općine Vratišinec, koja broji 1673 stanovnika, razgovarali smo s načelnikom Mihaelom Grbavcem o aktualnim izazovima i planovima za budućnost ovog mjesta.
- Kako ćete ove godine proslaviti Dane općine? Što sve pripremate?
- Dani općine ove godine započeli su u nedjelju, 7. rujna, u Gornjem Kraljevcu, jednoj od etapa popularne Traktorijade. Bilo je zaista zanimljivo i veselo! U petak, 12. rujna, u Društvenom domu održava se koncert Mješovitog zbora dr. Vinka Žganca, koji slavi deset godina djelovanja. U subotu nas čeka koncert poznate pjevačice Lidije Bačić, a u nedjelju, odmah nakon svete mise, počinje kuhati poznati Vratišinski kotlić. Dok se kotlić kuha, zabavljat će nas tamburaši Vragolani, a navečer će nastupiti tribute bend Mišo Kovač. Sljedećeg ponedjeljka održat će se svečana sjednica Općinskog vijeća Vratišinec, uz podjelu javnih priznanja i nastupe lokalnih udruga. Tijekom idućeg tjedna najavljen je i niz događaja: u četvrtak javna vatrogasna vježba u vrtiću, a u petak pub quiz u organizaciji KUD-a.
- Čitatelji su nas pitali hoće li se napraviti ležeći
- Što se događa s Ulicom Ograda? Još uvijek nema stambene zone, sve stoji? Možete li pojasniti kako stvari trenutno stoje?
- Ulica Ograda velika je tema i kompleksna problematika. Nastala je nakon komasacije, a prema prostornom planu ona je stambeno područje. Oko godine 2000. prestala je biti slijepa, spojila se s glavnom cestom te je kompletno opremljena infrastrukturom: strujom, vodom i kanalizacijom. Sve to imamo u toj ulici. No, zbog neslaganja pojedinih vlasnika s komasacijom iz 1986. godine, još uvijek je samo pola ulice u punoj stambenoj funkciji. S obzirom na to da se nesuglasice vuku godinama i nije postignut dogovor, Općina Vratišinec je 2019. pokrenula sudski spor za vraćanje zemljišta u posjed. Katastarski i gruntovni upisi su na nove vlasnike, ali
policajci kod pošte te ležeći policajci u ulici Brodec prema Murskom Središću prije zavoja na ulazu u Vratišinec od strane Brezja?
- Kod pošte promet se u zadnje vrijeme dosta smirio jer tamo više nema vrtića, pa je i opasnosti manje nego prije. Obje lokacije koje ste naveli nalaze se na županijskim cestama. U suradnji s prometnim stručnjacima pripremamo kompletnu procjenu prometne sigurnosti uz nova vertikalna i horizontalna prometna obilježja.
Što se tiče željezničkih prijelaza, nije realno da se ležeći policajci postave ispred svakog prijelaza. To u velikoj mjeri ovisi o prometnoj kulturi sudionika u prometu. Zatražili smo i pojačani nadzor policije, naročito zbog novih prometnih situacija, a ako se procijeni potreba, ležeći policajci će biti postavljeni.
- Kada će krenuti radovi na parku Remis s obzirom na to da je bilo najavljeno da će park biti gotov do kraja listopada 2025. godine?
- Za park Remis dobili smo sredstva od Ministarstva demogra�ije. Idejni projekt je izrađen, trenutačno radimo glavni projekt, a sve potrebne dozvole su dobivene. Radovi su već započeli otkupom zemljišta, čišćenjem parcele i izgradnjom pristupne ceste. Kada radovi krenu, brzo će
stari vlasnici im ne dopuštaju korištenje. Nekim starim vlasnicima novododijeljene parcele negdje drugdje odgovaraju, ali ove ulice Ograda još ne daju. Općina je dobila prvostupanjsku sudsku presudu, ali je predmet prebačen na drugostupanjski sud u Slavonski Brod, gdje presuda još nije donesena. U međuvremenu su podnesene i protutužbe od strane starih vlasnika, a također su i drugi pojedinci podigli tužbe jer im ovi prvotni vlasnici blokiraju pristup njihovim parcelama. Ukratko, situacija je složena i zamršena. Mi kao Općina želimo da se to što prije riješi jer je riječ o mirnoj lokaciji, blizu škole i centra mjesta, na kojoj bi se bez problema moglo sagraditi tridesetak kuća. Nažalost, zbog interesa određenih pojedinaca koji opstruiraju cijeli proces, to trenutačno nije moguće.
biti završeni. U sklopu projekta postavljaju se dječja igrala, nadstrešnica za druženje te nogometno igralište na travi sa zaštitnom mrežom i pripremom za rasvjetu. Plan je da radovi počnu najkasnije do kraja godine, a za ovaj projekt smo dobili oko 42.000 eura.
- Kako se održavaju poljski putevi i kako rješavate problem ambrozije?
- Svake godine, u dogovoru s lokalnim obiteljskim gospodarstvima, napravimo analizu stanja puteva i pošljunčamo ih, a grederom poravnamo neravnine. Ove godine uređeno je oko četiri kilometra, a uloženo oko 16.0 00 eura. Problem je što su putevi izgrađeni za manje traktore prošlih vremena, dok sadašnji traktori traže šire i jače ceste. Sve važne prometnice su uređene, dok manje, zemljane održavamo po potrebi. Kad je riječ o ambroziji, u surad-
nji s komunalnim redarstvom šaljemo upozorenja za uklanjanje, a ako se ne postupi po njima, slijede kazne. Problem je što se često radi o zapuštenim parcelama s nejasnim vlasničkim odnosima, pa je kazne teško naplatiti. Također je teško intervenirati na poljoprivrednim površinama na kojima još nisu pobrane kulture. Sve prijave upućujemo komunalnom redarstvu, koje je nedavno poslalo oko 20 opomena. To je postupak koji se mora poštovati.
- Jedno od pitanja mještana je zašto načelnik nema službeno radno vrijeme i zašto se načelniku treba najaviti?
- Ja sam na općini svaki dan, ali službeno radno vrijeme kao takvo ne postoji jer sam dostupan 24 sata na dan. Mještani koji me trebaju često dođu i k meni doma. Moj broj telefona je javan i objavljen je
na svim službenim kanalima, tako da se svatko može javiti ili doći kad god je potrebno.
- - Novi vrtić napravljen je od kontejnera. Odakle je ta ideja i zašto nije zidani?
- Riječ je o modularnoj gradnji, pa to nisu klasični kontejneri kakve ljudi zamišljaju. To je metalna konstrukcija obložena sendvič panelima, s izolacijom i knauf pločama unutra. Dakle, nije to „kontejner“ u klasičnom smislu. Odabrali smo ovu opciju zbog energetske učinkovitosti i maksimalnog iskorištavanja prostora, bez prevelike megalomanije.
Brzina gradnje bila nam je također vrlo važna, pogotovo jer smo neko vrijeme bili bez vrtića. Stari vrtić najavljen je za zatvaranje pa smo bili primorani čim prije osigurati novi prostor. Zato smo prvo otkupili stari vrtić, kako ne bismo ostali bez te ustanove. Pokazalo se da je novi vrtić dobar i svi koji uđu unutra iznenade se kako lijepo izgleda. Prije odluke o gradnji konzultirali smo se s drugim vrtićima u Hrvatskoj koji imaju slične objekte i svi su izrazili zadovoljstvo takvim rješenjima.
Postoji i mogućnost dogradnje, može se nadograditi cijeli kat. Cijeli projekt izgrađen je u roku od deset mjeseci, što je vrlo brzo za ovakvu vrstu objekta.
- Što je bilo s bivšom pročelnicom? U vrlo kratkom roku otišle su dvije, zašto? Što je istina i je li točno da pročelnica tuži općinu?
- Prva pročelnica s kojom sam surađivao bila je tu sedam godina. Suradnja je bila dobra i kao načelnik i kao predsjednik Općinskog vijeća. Otišla je na drugo radno mjesto jer joj je trebalo oko 40 minuta vožnje do Vratišinca, što joj nije odgovaralo. Razišli
smo se korektno. Nakon nje raspisali smo natječaj i zaposlili novu pročelnicu na probni rad. No, zbog nesuglasica s kolektivom, pri kraju probnog roka održali smo kolektivni sastanak i zaključili da suradnja baš i ne funkcionira. Tako je ta priča završila. Nitko nas nije tužio i nema osnove za bilo kakvu tužbu, što je i glavni razlog zašto smo uveli probni rad. Nakon toga smo raspisali novi natječaj, zaposlili drugu pročelnicu koja je sada na svojoj poziciji gotovo godinu dana i sve dobro funkcionira.
- Na kojim ste sve projektima radili u zadnjih godinu dana?
- Najvažniji projekt prošle godine bila je izgradnja novog vrtića koju smo svečano otvorili u studenom. Nakon toga usredotočili smo se na druge važne projekte u našoj Općini. Među njima su izgradnja i uređenje pješačkih staza s oborinskom odvodnjom uz županijske ceste – završili smo stazu u Gornjem Kraljevcu te radove na javnoj rasvjeti. Trenutno su u tijeku radovi u Ulici Brodec. Uredili smo i dječje igralište u Gornjem Kraljevcu, gdje smo nakon 40 godina konačno postavili mrežu i golove, što ranije nije bilo. Drugo dječje igralište uređeno je kod novog vrtića „Srčeko“. Naravno, bilo je i manjih radova, poput ulaganja u sportske klubove, postavljanja dodatne rasvjete, klupica i nadstrešnica. Još nam je na listi obnova prostora starog vrtića koji, u suradnji s Turističkom zajednicom, prenamjenjujemo u interpretacijski centar dr. Vinka Žganca. Na natječaju su već dobivena sredstva, a namjera je otvoriti centar do Noći muzeja. Tamo će biti postav s predmetima dr. Žganca koje će nam na posudbu dati njegova obitelj. U sklopu tog prostora planiraju se urediti i uredi za lokalne udruge, KUD, zbor i rukometni klub.
SJEDNICA OV Vratišinec
Piše: Martina Jarni
Posljednja sjednica Vratišinca bila je u znaku najviših općinskih javnih priznanja. Drugim riječima obznanjena su imena osoba koje će dobiti pečat, pohvalnice i zahvalnice. Tako će pečat biti uručen Lovačkom društvu Zec Vratišinec i Mješovitom pjevačkom zboru dr. Vinko Žganec. Pohvalnice će primiti NK Sokol veterani, Manuela Žganec, Samuel Šarić i Magdalena Šoltić. Zahvalnice odlaze Boženi Puh, odbojkaškoj ekipi Dr. Vinko Žganec te Draganu Žagaru.
Na sjednici je prihvaćen polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2025. godinu, u kojem je prikazano �inancijsko stanje i realizacija planiranih aktivnosti u prvoj polovici godine. Također je prihvaćeno izvješće o radu načelnika Mihaela Grbavca za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2025., u kojem su detaljno predstavljeni provedeni projekti i započete inicijative.
15 stipendija po 80 eura Jednoglasno je donesena Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Vratišinec za 2025. godinu, čime će se zaslužnim pojedincima i organizacijama odati priznanje za njihov doprinos zajednici. Vijeće je usvojilo i Odluku o dodjeli stipendija za akademsku godinu
MURSKO SREDIŠĆE
2025./2026. Dodijelit će se ukupno 15 stipendija – 80 eura mjesečno za studente koji studiraju u Čakovcu i Varaždinu, te 120 eura za one u ostalim gradovima Republike Hrvatske i inozemstvu.
Buran aktualni sat Raspisan je javni poziv za kandidature za članove Savjeta mladih Općine Vratišinec, čime se mladima pruža prilika za aktivnije uključivanje u donošenje odluka i kreiranje politika vezanih uz njihovu generaciju. Načelnik Grbavec izvijestio je i o pripremama za obilježavanje Dana Općine Vratišinec 2025., koji će i ove godine biti popraćen nizom kulturnih, sportskih i društvenih događanja. Naglašeno je da dio mještana nije bio zadovoljan ovogodišnjim izvođačima, kao ni lokacijom održavanja manifestacija. Zbog izgradnje sportske dvorane, prijašnji prostor više nije dostupan pa će se događaji seliti na parkiralište kod općine i društvenog doma.
Sjednica je zaključena aktualnim satom. Vijećnici su postavili pitanje načelniku o razlozima povećanja cijena dimnjačarskih usluga. Grbavec je objasnio da je riječ o tome da je koncesionar ušao u sustav PDV-a te je zakonski obvezan obračunavati ga.
Poziv na dostavu podataka
za Središćanske novine
Grad Mursko Središće poziva udruge, klubove i mjesne odbore da dostave informacije o svom radu i planiranim događanjima u 2025. godini za Središćanske novine. Uz tekst je poželjno priložiti jednu do dvije fotogra�ije. Materijale treba
poslati najkasnije do 31. listopada 2025. na adresu grad@mursko-sredisce.hr, uz napomenu u predmetu poruke: “SREDIŠĆANSKE NOVINE – DOSTAVA PODATAKA”. Cilj je osigurati pravovremen i sadržajan broj novina. (bj)
Osamdeset traktora, stari automobili i motori, domaći kolači te puno dobre volje obilježili su veselu povorku kroz Međimurje
Piše i foto: Martina Jarni
Selnica je i ove godine bila domaćin Traktorijade, manifestacije koja iz godine u godinu okuplja sve više sudionika i posjetitelja. U povorku se uključilo 75 traktorista te ukupno 80 sudionika, uz vlasnike starih automobila i motora. Vesela kolona krenula je iz Selnice, uz glazbenu podlogu Muške vokalne skupine Zala iz Žirovskoga Vrha u Sloveniji prema Vratišincu, gdje su domaćini priredili kobasice i dobru atmosferu.
Sljedeća postaja bio je Gornji Kraljevec. Ondje su žene iz Udruge žena Gornji Kraljevec pripremile kolače, piće i posebnu predstavu. Riječ je o komadu „Međimurski zajtrk i večerja“ koji je napisao Ignac Šardi, predsjednik Oldtimer kluba. On je članice zamolio da ga izvedu pred sudionicima Traktorijade, a predsjednica Udruge žena Štefanija Jambrošić otkrila je kako su četiri mjeseca radile na tekstu i scenogra�iji.
Jedan od sudionika povorke, Božidar Horvat iz Knezovca, posebno je ponosan na svoj traktor iz 1972. godine: - Prvi sam ga vozio, imao sam tek petnaest godina. I dalje ima originalne dijelove i priključke. Prije sedam godina sam ga obnovio i sada ga koristim za ovakva druženja, a doma imam još jednog Toma Vinkovića za rad u polju. Posjetitelji su mogli sudjelovati i u tomboli te razgledati etno-zbirku „Mamičina škrinja“. Članice Udruge žena u njoj već godinama skupljaju stare predmete iz svakodnevice, od kreveta i pisaćih strojeva do jednostavne mutilice za jaja. Nakon druženja u Gornjem Kraljevcu kolona se uputila prema Murskom Središću, a zatim natrag u Selnicu. Traktorijada je tako još jednom pokazala da poljoprivredne priče, stara mehanika i dobra volja mogu okupiti generacije. Osmijeh sudionika i miris kolača na kraju dana najbolja su pozivnica da se svi ponovno okupe dogodine.
GODIŠNJI KONCERT Ženske vokalne skupine Sveti Marko
Skupina ove godine slavi punih 18 godina djelovanja, a Ivana Tkalec vodi ih od samih početaka
Piše i foto: Sanja Heric
U ugodnoj atmosferi Dječjeg vrtića Selnicki zvončići dogodila se prava glazbena čarolija protekle nedjelje. Ženska vokalna skupina Sveti Marko, prava glazbena obitelj, održala je svoj godišnji koncert koji je ispunio srca publike toplinom i emocijama.
Skupinu danas čini jedanaest sjajnih žena: voditeljica Ivana Tkalec te Marija Magdalena Kočila, Dragica Kovačić, Petra Mustać, Marta Tkalec, Maja Novinić, Mihaela Kočila Petković, Manuela
Oreški, Krunoslava Sklepić, Pavla Mesarić, Jasmina Hoblaj i Julijana Kočila. Svaka od njih ima svoju priču, ali ih spaja ljubav prema glazbi i međusobno prijateljstvo koje se osjeti na svakom njihovom nastupu.
Solo izvedbe očarale su publiku
Večer je bila obogaćena nastupima gostiju slovenske VS Zala sa Žirovskog vrha te tamburaške sekcije KUD-a Selnica. Posebne trenutke donijele su solo izvedbe Simona Herpergera, Marije Magdale-
ne Kočila, Julije Tkalec i Julijane Kočilе, koje je publika s oduševljenjem pratila i na kraju nagradila gromoglasnim pljeskom.
Repertoar Ženske vokalne skupine Sveti Marko sadržavao je bogat izbor sakralnih i svjetovnih skladbi, od „Zdravo Marijo“ Ljube Varge, preko Mozartove „Ave verum corpus“, do narodnih napjeva poput „Ribar plete mrižu svoju“ i „Čej so tiste stezice“, koji odražavaju različite glazbene tradicije regije.
Skupina ove godine slavi punih 18 godina djelovanja, a
Ivana Tkalec vodi ih od samih početaka. Uz trud i zajedništvo, skupina je na brojnim natjecanjima osvojila vrijedna priznanja, od brončane plakete u Samoboru, preko zlatne nagrade u Šibeniku, do zlatne plakete osvojene prošle godine na natjecanju Croatia Cantat u Čakovcu. Sva ta priznanja svjedoče o njihovoj kvaliteti i predanosti. No, Ženska vokalna skupina Sveti Marko nije samo zbor, ona je zajednica žena koje zajedno pjevaju, slave, dijele i brinu jedna o drugoj. Njihova glazba pršti emocijama, a svaki nastup duboko dira srca slušatelja.
Selničanke u venecijanskoj laguni Nakon ove sjajne glazbene večeri, godine pune nastupa još nisu gotove. Ženska vokalna skupina Sveti Marko planira nastupe kako u općini, tako i izvan nje. Posebno ih veseli predstojeće gostovanje na festivalu „Hrvatska u venecijanskoj laguni“ u listopadu, gdje će ponosno predstaviti svoju Selnicu i hrvatsku glazbenu baštinu. Brojna publika uživala je u emo�vnim nastupima Selničanki
Usvakodnevnom životu često i ne razmišljamo
o tome koliko mikroplastike unosimo u sebe kroz proizvode koje koristimo, a koji su prepuni plastike ili pakirani u plastičnu ambalažu.
Primjerice, ulje koje kupujemo često dolazi u plastičnoj boci, a iako nije vidljivim okom, mali plastični ostaci mogu se prenijeti u hranu kod kontakta. Isto vrijedi i za kreme koje koristimo za njegu
kože. One su gotovo uvijek u plastičnim posudicama, a često sadrže i mikroperlice koje služe kao abrazivi, ali, nažalost, ulaze u okoliš i naš organizam.
Voda u plastičnim bocama također je izvrstan prenosioc mikroplastike. Istraživanja pokazuju da male plastične čestice iz samih boca, naročito ako se boca višekratno koristi ili izlaže suncu i visokim temperaturama, dospijevaju
u vodu koju pijemo. Isto tako, zubne paste često sadrže mikročestice koje služe za čišćenje i izbjeljivanje, no one, nakon izbacivanja kroz ispiranje, ulaze u kanalizaciju i dalje u okoliš. Osim ovih primjera, kuhinjski predmeti poput plastičnih dasaka za rezanje i pribora za jelo također polako i neprimjetno oslobađaju sitne plastične čestice koje ulaze u okoliš i potencijalno u hranu.
Fontana će se nalazi� kod vidikovca ŠTRIGOVA
Sintetička odjeća, posebice sportska i ona od poliestera ili najlona, pri pranju ispušta ogromnu količinu mikrovlakana koja dospijevaju u vodene tokove. To su samo neki od svakodnevnih predmeta kroz koje mikroplastika ulazi u naš životni prostor i tijelo.
Svakodnevno korištenje plastične ambalaže za voće, povrće, gotove obroke, ali i jednokratnih plastičnih
Štrigova je mjesto gdje vina ima u izobilju. Uz veće vinogradare, gotovo svaka kuća ima svoj maleni podrum i barem par redova vinograda. Kako bi se to izobilje pokazalo na simbolički način, na Mađerkinom bregu se radi na vinskoj fontani. Neće to biti prava fontana, naravno, ali će ljubiteljima vina biti i više nego primamljiva.
Fontana u obliku drvene bačve će se nalaziti kraj vidikovca, a posjetitelji će na pultu moći kupiti čaše i kartice za upotrebu fontane. Potom će posjetitelji pri fontani moći birati između osam različitih sorti.
Moći će se odabrati samo jedna sorta ili mješavina više njih, a nakon toga će fontana uliti 1dl odabranog vina u čašu. To ćemo naravno raditi u suradnji s lokalnim vinarima, bit će tu rotacija ponuda, pa ćemo tako svako malo imati vina od drugog vinara. Vjerujemo da će fontana biti popularna, tako da će se butelje često morati mijenjati. Kada fontana bude spremna, objavit ćemo ponudu vinarima koji su voljni prodati svoje vino za fontanu, ispričao nam je Stjepan Pozderec, komunalni redar u Općini Štrigova. (bj)
SVETI MARTIN NA MURI
Tko god prelazi prometne prijelaze u Svetom Martinu na Muri, odsad ima dodatnu pomoć, jer su postavljena trepćuća svjetla i tipkala u Čakovečkoj, Poljskoj i na Trgu Svetog Martina. Vozačima poruka stiže jasnije, a pje-
čaša, tanjura i pribora dodatno povećava izloženost mikroplastici.
Sve su to situacije koje nam pokazuju koliko mikroplastika zapravo ima mjesta u našim životima, a da toga nismo ni svjesni. Stoga sljedeći put, kada kupujete odjeću ili pak kozmetiku, pažljivo pročitajte etiketu od čega je odjeća napravljena i obratite pozornost na ambalažu.
šaci, posebno djeca i stariji, prelaze sigurnije. Općina uz to gradi i planira pješačke staze u Žabniku, Jurovcu i Brezovcu. Sve skupa znači da se promet u mjestu polako, ali sigurno, pretvara u sigurniji prostor za sve. (bj)
RAZGOVOR s načelnikom Dariom Friščićem uz Dan Općine Kotoriba
- Kotoriba je danas postala, možemo reći, prometno slijepo crijevo. Nitko više ne ide kroz naselje ako mu ono nije odredište, naglašava načelnik Friščić
Piše: Vlasta Vugrinec
Uz blagdan Uzvišenja Sv. Križa, koji se obilježava 14. rujna, svoj dan slavi Kotoriba. To je ujedno i datum tamošnjeg proštenja jer je župna crkva posvećena Uzvišenju Sv. Križa i Sedam Žalosti Blažene Djevice Marije. Kao i do sada, uz Dan općine organiziran je višednevni kulturno-sportski program.
A uz Dan općine razgovarali smo s načelnikom Darijem Friščićem kako bismo se podsjetili što se sve dogodilo od lanjskog do ovog Križeva, kako se to tamo kolokvijalno kaže.
- Iza nas je dinamično razdoblje, koje su, između ostaloga, obilježili i lokalni izbori na kojima sam izborio drugi mandat. Izbori su nam malo oduzeli vrijeme, no mogu reći da smo veliki dio zacrtanoga napravili s time da je pred nama nekoliko velikih projekata koje smo već započeli. Najveći od njih, zapravo kapitalna investicija od oko 2 milijuna eura, nam je revitalizacija stare zgrade nekadašnje osnovne škole izgrađene još 1860. godine. Po provedenom postupku javne nabave u ponedjeljak, 1. rujna 2025. godine, potpisan je Ugovor o obnovi zgrade s tvrtkom DIVI construction d.o.o. iz Cargovca u ukupnom iznosu od 1.927.919,26 eura. Radovi obuhvaćaju građevinsko-obrtničke radove, vodovod i kanalizaciju, elektroinstalacije, strojarske instalacije, vanjsko uređenje, evakuacijsko dizalo, opremu i sadnice za vanjske prostore. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se su�inanciraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (2021. –2026.) u ukupnom iznosu od 1.028.166,43 eura potpisale su Općina Kotoriba, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prema Pilot projektu razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Radovi se planiraju započeti ovih dana, a planirano trajanje ugovora je 10 mjeseci.
Obnovljena zgrada bila bi svojevrsni Interpretacijski centar u kojem bi svoje mjesto našli muzejski postavi, etno zbirka, prostori za radionice, udruge i razne druge mogućnosti.
Dio bi svakako bio posvećen šibi, odnosno košaraštvu koje je othranilo brojne Kotoripčane i koje je nedavno Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske upisala u Registar kulturnih dobara naše zemlje pod nazivom Umijeće izrade predmeta od vrbove šibe u Kotoribi i okolici.
- Obnovljena školska zgrada bila bi svojevrsni Interpretacijski centar u kojem bi svoje mjesto našli muzejski postavi, etno zbirka, prostori za radionice, udruge i razne druge mogućnosti, kaže načelnik
- Uređuje se i prostor za ribiče, rekreativce te obitelji s djecom?
- Tu je riječ o drugom, ne manje važnom projektu, koji se odnosi na uređenje obale Šuder grabe kojeg smo također prijavili preko LAG-a ove godine. Radovi, vrijedni oko 200.000 eura, kreću kroz mjesec dana.
Cilj je poboljšati uvjete za ribolov i rekreaciju. Poznato je da imamo nekoliko ribičkih društava od kojih se jedno natječe i u prvoj Hrvatskoj ligi i uspješno promiču glas svoje općine. Radovi bi trebali trajati šest mjeseci od potpisivanja ugovora. Ribnjak Šuder graba, površine oko 2,3 hektara, nastao je prije pola stoljeća iskapanjem šljunka. Međutim, nagomilani mulj narušio je kvalitetu vode i uvjete za ribolov. Projektom je predviđeno izmuljivanje ribnjaka, pri čemu će se izvaditi oko 5100 prostornih metara mulja i 5600 prostornih metara šljunka. To će spriječiti daljnje “zelenje” vode zbog algi i poboljšati njezinu kvalitetu.
Izvađeni materijal privremeno će se odložiti na dvije lokacije radi sušenja, a zatim će se koristiti za komunalne potrebe. Najvidljiviji dio projekta bit će izgradnja pješačke staze oko cijelog ribnjaka, opremljene klupama i stolovima, što će olakšati pristup ribolovnim mjestima, ali i omogućiti boravak obiteljima, djeci i svim zainteresiranima u prirodi za igru, šetnju i druženje. Planirano je i uređenje obale kako bi se spriječila erozija te osigurali uvjeti za održavanje sportsko-ribolovnih natjecanja. Ribolov će se i dalje provoditi po načelu
“uhvati i pusti” radi očuvanja ribljeg fonda.
- Sigurno postoje i manje investicije koje su također bitne za život Kotoripčana?
- Početkom ovoga tjedna imali smo otvaranje ponuda za uređenje parkirališta kod našeg Doma kulture. Naime, u Domu se održavaju sve naše manifestacije i priredbe i uvijek je problem pronaći parkirališno mjesto. Svojevremeno smo kupili staru građevinu, porušili je i pripremili svu dokumentaciju za gradnju 17 ili 18 parkirnih mjesta. Neće to riješiti problem, no bit će barem malo olakšanje.
Ima još dosta toga što se trenutno ne vidi, poput izgradnje pješačko-biciklističkih staza koja se priprema, pa daljnje uređenje pila, radimo na prostornom planu kao i veliki dio ostalih općina. Što se tiče završenih investicija, tu je prije svega rekonstrukcija ulice Ivana Mažuranića, postavljene su kamere za nadzor brzine u naselju, konstantno ulažemo u groblje pa smo uz uređenje parkirališta napokon orezali grane ona četiri jablana, vadimo oboljele tuje i postupno ih zamjenjujemo tisama, obnovili smo fasadu na vatrogasnom domu, krenuli smo s dogradnjom knjižnice i čitaonice…
- Briga o mještanima svih kategorija ipak je u prvom planu?
- Sve što radimo i gradimo, na kraju krajeva, ipak je zbog naših mještana, od onih najmlađe dobi do najstarijih. Sudjelujemo u njihovim životima koliko možemo, od su�inanciranja vrtića, pomoći osnovnoškolcima i srednjoškolcima, stipendiranja studenata, kupnje i uređenja nekretnina i fasade za mlade obitelji, pratimo naše udruge, od sportskih, kulturnih do civilnih. I mi razmišljamo o najstarijoj generaciji, nažalost još nismo našli adekvatni prostor za eventualni dnevni ili poludnevni centar ili nešto slično. Međutim, morat ćemo to napraviti u skorijoj budućnosti. Generacije u jeseni života zasad imaju pomoć naših udruga te našeg socijalnog vijeća. S druge strane, mladima smo osigurali dovoljan broj
gradilišta, no ipak ih se više odlučuje za kupnju i uređenje starih nekretnina.
- U Kotoribi je fučnula prva lokomotiva na našem području. Kako sada stvari stoje, odfučnula je svoje?
- Da, Kotoriba je danas postala, možemo reći, prometno slijepo crijevo. U vrijeme kad se promet ljudi i osoba bazirao na željeznicu, sve je bilo u redu. Međutim, sada kad imamo željeznicu takvu kakva je, ostali smo praktički izolirani. Nitko više ne ide kroz Kotoribu ako mu ona nije odredište. Na vlak se vrlo malo ljudi orijentira jer je autom ipak brže.
Uputili smo HŽ-u dopis kojim smo predložili da nam omoguće barem jednu liniju od Kotoribe do Nagykanizse. Razloga ima puno, a jedan od najvažnijih je njegovanje veza s pomurskim Hrvatima kojih tamo doista puno živi. O željezničkom mostu koji bi spajao Kotoribu s Mađarskom ne znam kaj novoga reći, mogu se samo ponavljati. Također i o želji da se cestovno povežemo sa susjednom Mađarskom. Tema je to koja se razvlači barem 30-ak godina. Cestovnim prijelazom, na 15 kilometara udaljenosti, dobili bi grad veličine Varaždina.
Druga velika želja nam je i cestovno se povezati s autocestom Budimpešta – Zagreb. Istina, nešto je krenulo, no i to je stalo. To bi nam puno značilo za gospodarstvo, odnosno njihovu bolju vezu i s Goričanom te okolnim poduzetnicima.
Sedamdeset i sedam prvašića u Osnovnoj školi Prelog i Područnoj školi Cirkovljan, te njih jedanaest u Osnovnoj školi Draškovec, krenulo je u ponedjeljak, 8. rujna, u školske klupe. Sve njih u prostorima njihovih novih škola dočekale su njihove nove učiteljice koje će s njima doista dijeliti dobro i zlo i koje će ih pripremati za sve što ih čeka na njihovu životnom putu, postavljajući na neki način temelje njihove budućnosti. U Osnovnoj školi Draškovec njihovi stariji kolege pripremili su mali program te ih pjesmama i recitacijom upoznali sa školom.
U Prelogu su pak mališane iz vrtićkih skupina ispratile ravnateljice dječjih vrtića Fijolica i Vesela loptica, Kristina Posavec i Gordana Krajner, dok je tople riječi dobrodošlice uputila ravnateljica Osnovne škole Prelog, Ivana Samardžija Bermanec, zajedno sa starijim učenicima škole. Nisu izostali ni pokloni koje je donio međimurski župan Matija Posavec, a riječi ohrabrenja uputio je i gradonačelnik Ljubomir Kolarek, koji je kao poklon Grada Preloga istaknuo uređenje ulaza u samu školu, vrijedno blizu deset tisuća eura. Upravo je u Prelogu upisan najveći broj prvašića na području cijele Međimurske županije. (vv)
U petak, 5. rujna, u ranim jutarnjim satima, biciklima put grada heroja Vukovara krenuli su članovi Udruge Laganini. Bila je to trinaesta akcija "Biciklom za Vukovar" ovih zaljubljenika u kretanje i prirodu, kojom odaju počast hrvatskom gradu heroju. Ovoga puta na taj se izazov odvažilo četrnaest biciklista: predsjednik Udruge Laganini Željko Posavec, Vladimir Matijević i Vladimir Slamek, kojima je ovo bio deseti biciklistički put u Vukovar, Ivica Marcijuš, koji je peti put krenuo za Vu-
HEMUŠEVEC
Proslavljena
kovar, zatim Josip Mihalec, Nenad Hladnik, Darko Žvorc, Dubravko Hozjak, Mladen Hladnik, Perica Hajdarović, Josip Križanec i Filip Obadić te dvoje djelatnika Policijske uprave međimurske, Damir Leček i Damir Klobučarić. S njima su, kao logistička pratnja na ovo dvodnevno putovanje dugo 275 kilometara, krenuli Robert Mihalković i Darko Pavčec.
Po dolasku u Vukovar paljenjem svijeća odali počast hrvatskim herojima, braniteljima Vukovara. (vv)
Blagdan Male Gospe, spomendan rođenja Blažene Djevice Marije, svečano je proslavljen u Hemuševcu, gdje se obilježava kao mjesno proštenje. Iako je povijesno vezan uz jeruzalemsku crkvu iz 5. stoljeća, blagdan je postao dio katoličkog kalendara u 7. stoljeću. Za razliku od većine svetaca čiji se spomendan slavi na dan njihove smrti, Marija, Isus i Ivan Krstitelj iznimke su kojima se slavi i zemaljski rođendan, čime se naglašava njihova posebna uloga u spasenju.
Svečano euharistijsko slavlje predvodio je župnik Krunoslav Kefelja, a misnom
slavlju prisustvovali su i brojni predstavnici lokalne vlasti te udruga. Popodne su se posebno razveselili najmlađi stanovnici Hemuševca. Otvoreno je i blagoslovljeno obnovljeno dječje igralište u centru mjesta. Igralište je opremljeno novom podnom oblogom i didaktički prilagođenim igralima za djecu. Nakon otvaranja, djeca su uživala u predstavi "Kraljevna na zrnu graška" zagrebačkog kazališta Mala scena. Proslava je nastavljena tradicionalnom nogometnom utakmicom između lokalnih momčadi "Iraca" iz Hemuševca i "Engleza" iz Draškovca. (vv)
U pripremi je manifestacija Dani kruha koja će se održati u subotu, 4. listopada, na Trgu Slobode s početkom u 8 sati.
Stoga, organizatori pozivaju i udruge da se prijave za pripremu bograča, graha, ribe ili nekog drugog jela u kotliću. Prijave se primaju do 1. listopada, u 12 sati na e-mail adresu info@prelog.hr. Broj mjesta za izlaganje je ograničen, pa požurite. (vv)
GKP PRE-KOM dobilo novog direktora
Novi direktor dobio jednoglasnu podršku Nadzornog odbora na čelu s Ivanom Snopekom, a potom ga je u petak, 5. rujna potvrdila i Skupština društva Piše: Vlasta Vugrinec
Đuro Ujlaki, diplomirani inženjer strojarstva, izabran je za novog direktora najuspješnijeg komunalnog poduzeća u Hrvatskoj, GKP PRE-KOM. Ruku na srce, kako kažu u samom gradu, to i nije preveliko iznenađenje. Naime, Ujlaki je bliski suradnik i stranački kolega, a ako idemo dalje i školski te sportski kolega gradonačelnika Ljubomira Kolareka. U protekla dva mandata bio je i predsjednik preloškog gradskog vijeća.
Boljim poznavateljima prilika u Prelogu već je dosta toga bilo jasno i počele su im se slagati kockice nakon ovogodišnjih lokalnih izbora, odnosno na konstituirajućoj sjednici gradskog vijeća. Naime, Ujlaki je postao običan vijećnik, nije bio izabran gotovo
ni u jedno povjerenstvo niti pak odbor, što je, u najmanju ruku, vrlo čudno s obzirom na njegovu dotadašnju funkciju. No, kako se to narodski kaže, kad se zbrojilo “dva i dva”, postalo je jasno da mu se sprema nešto bolje.
Istina, Ujlaki je posljednjih godina radio u uspješnom preloškom poduzeću Komet u kojem se zaposlio nakon odlaska iz LPT-a.
Dvije kandidature
PRE-KOM je do sadašnjeg statusa doveo, nažalost sad već pokojni Siniša Radiković koji se umirovio početkom ove godine. Poduzeće je tada kao v.d. direktora preuzeo Kristijan Levačić, koji je bio Radikovićeva desna ruka. Iako se očekivalo kako će upravo on zasjesti u visoku fotelju, nije se javio na na-
Prelog će se i ove nedjelje, 14. rujna, prisjetiti crnog 13. rujna 1953. godine kada se dogodila velika tragedija. Stradalo je tada četrnaestero ljudi utopivši se u rijeci Dravi prilikom havarije njihova čamca. Tijela dvojice stradalnika nikad nisu pronađena. Stradanje 14 Preložana upisano je kao najveća trage-
tječaj raspisan 14. kolovoza 2025. godine. Tražila se naime stručna sprema koju Levačić nema. Uz Ujlakija, na natječaj je pristigla i kandidatura osobe iz Čakovca koja se već javljala na slične natječaje, no bez uspjeha. Nije uspjela ni u Prelogu jer je novi direktor dobio jednoglasnu podršku Nadzornog odbora na čelu s Ivanom Snopekom, a potom ga je u petak, 5. rujna potvrdila i Skupština društva. Novi direktor na novo radno mjesto stupa 1. listopada 2025. godine.
Novo doba za poduzeće
Poznato je da svaka nova osoba donosi sa sobom i novine pa tako za poduzeće nastupa novo doba. Istina, dobro je posloženo i novi direktor neće imati puno muke.
dija na europskim rijekama. Isto tako, činjenica je da nitko nije odgovarao za nju. Nitko do dana današnjeg nije javno izgovorio ime i prezime čovjeka koji je naredio da se tog ranog nedjeljnog jutra, od 15 čamaca, otključaju samo dva. U najvećoj riječnoj tragediji tog su dana živote izgubili: Ivan Božek (ratar, rođen 1929.
godine), Štefanija Božek (domaćica, rođena 1924. godine), Magdalena Kramar (domaćica, rođena 1894. godine), Mijo Lukačić (ratar, rođen 1889. godine), Andrija Malek (ratar, rođen 1912. godine), Ana Mikec (rođena 1938. godine), Antun Možek (ratar, rođen 1908. godine), Ivan Novak (ratar, rođen 1886. godine),
Treba samo zadržati postojeći standard i naravno, razvijati ga i unapređivati dalje. Gradsko komunalno poduzeće PRE-KOM osnovao je Grad Prelog 5. ožujka 2002. godine kao jedini vlasnik društva. Početkom 2014. godine izvršena je dokapitalizacija i društvu su se priključile donjomeđimurske općine Goričan, Donji Kraljevec, Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba. Krajem 2016. Grad Prelog prodaje udjele i Općinama Belica i Dekanovec, a krajem 2017. Općini Domašinec te PRE-KOM postaje komunalna tvrtka svih jedinica lokalne samouprave ovog dijela Međimurja. Početkom 2018. godine zajedničkom gospodarenju otpadom pridružuju se i općine Martijanec i Podturen te 2022. godine i općine Pribislavec i Jalžabet.
Stjepan Novak (ratar, rođen 1900. godine), Margareta Pavčec (domaćica, rođena 1900. godine), Ivan Sinković (ratar, rođen 1938. godine), Stjepan Šestan (ratar, rođen 1921. godine), Ivan Zvornik (učenik, rođen 1936. godine) i Đuro Zvornik (zidar, rođen 1907. godine). (vv)
Lucija Križarić iz Šenkovca FESTIVAL črnog ulja u Šenkovcu Koščično ulje opet
Turistička zajednica područja Srce Međimurja i Općina Šenkovec s ponosom organiziraju prvi Festival črnog ili koščičnog ulja – novo, mirisno i veselo događanje koje spaja tradiciju, okus i zajedništvo. Festival će se održati iduće subote, 20. rujna, na Trgu svete Jelene u Šenkovcu, od 10 do 15 sati.
Sve posjetitelje, najavljuju organizatori, očekuje dan pun mirisa i okusa domaćih proizvoda, slasnih zalogaja, ponude rukotvorina i radionica za djecu, kao i kulturno-umjetnički program koji će razveseliti sve generacije. Ovo je prvi put da se u srcu Međimurja organizira ovakav festival - i baš zato trebamo vas!
CROSPIRIT 2025.
Tradicija Izložbe črnog ulja, koja je nastala u Međimurju, isto tako je iz njega i nestala. No, zato živi i razvija se u susjednoj Varaždinskoj županiji. Sada kreće i Festival u Šenkovcu, mjestu gdje su potekle i prve kapi ulja u suvremeno doba. Tu se misli na male uljare, a ne na one velike. Prvu međimursku uljaru otvorio je Darko Tkalec i srećom, ona živi i radi i danas. Nakon njega, uljare su počele nicati i u drugim mjestima, poput Domašinca i Vularije. Nadamo se da je ovaj Festival početak lijepe tradicije koja će se uspjeti održati. (vv)
Crospirit poziva sve proizvođače rakija, likera i ginova, od malih OPG-ova do renomiranih destilerija, da prijave svoje proizvode na 7. Crospirit, međunarodno ocjenjivanje rakija, likera i ginova.
Riječ je o jedinstvenom događanju koje ne samo da ocjenjuje kvalitetu proizvoda, već i promovira kulturu destilata, potiče razvoj domaće proizvodnje i pruža stručne smjernice za daljnje unapređenje. Ovo je prilika za stručno ocjenjivanje, osvajanje priznanja te povećanje vidljivosti proizvoda na tržištu. Ocjenjivanje organizira Gospodarski list u suradnji s Agronomskim i Prehram-
beno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu. - Naše ocjenjivanje potiče proizvođače na kvalitetu i inovaciju, a potrošačima daje sigurnost u odabiru vrhunskih proizvoda. Veselimo se što ćemo ponovno okupiti najbolje proizvođače rakija, likera i ginova, poručuju iz organizacije Crospirit. Prijave su u tijeku, a rok za prijavu i dostavu uzoraka je 1. listopada 2025. godine. Podsjetimo, 2024. godine na ocjenjivanje je pristiglo 248 uzoraka, a nagrađeno je 12 ginova, 26 likera i 33 rakije. Osim izbora za kvalitetu pića, posebno se nagrađuju i najbolji dizajn te etiketa proizvoda. (vv)
POMOĆ za ublažavanje šteta od suše Štete 196 milijuna, a daje se tek 5 milijuna
Vlada je donijela odluku o dodjeli pet milijuna eura jedinicama lokalne samouprave (JLS) kao pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode suše u 2024. godini. Procijenjena ukupna šteta od suše iznosila je 196 milijuna eura, što čini čak 85 % ukupne vrijednosti svih šteta od prirodnih nepogoda. Visina potpore po poljoprivrednom gospodarstvu može iznositi 36,342 %
visine štete, ali ne više od 42.000 eura.
Jedinice lokalne samouprave će, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva, izraditi programe potpore i utvrditi konačan popis korisnika s iznosom potpore. Popisi se moraju dostaviti Ministarstvu najkasnije do 21. studenog 2025. godine. Nakon toga, Ministarstvo će sredstva raspodijeliti i doznačiti izravno na račune JLS-ova. (vv)
Dino Vuk, Miroslav Sinković i Valen�no Šalković u polju paprike MLADI PRILOČANCI okušali su se u uzgoju povrću
- Svaki dan smo skupa, obilazimo svoje parcele, razgovaramo, razglabamo i proučavamo jer ipak je to nova kultura za sve nas, otkriva Dino, najstariji od njih i jedini koji je nedavno uplovio u bračnu luku
Piše: Vlasta Vugrinec
Dino Vuk, Miroslav Sinković i Valentino Šalković iz Preloga mladi su dečki koji još nisu prevalili ni 30 godina. Prijatelji su od malih nogu, neki su išli i u isti razred, a danas se bave poljoprivredom. Sličnih su godina, imaju i slične svjetonazore i razmišljanja pa su se našli u uzgoju paprike.
- Svaki dan smo skupa, obilazimo svoje parcele, razgovaramo, razglabamo i proučavamo jer ipak je to nova kultura za sve nas, otkriva Dino, najstariji od njih i jedini koji je nedavno uplovio u bračnu luku.
Dečki su kooperanti poduzeća Gramex iz Donjeg Kraljevca koje uzgoj paprike dogovara za koprivničku Podravku. Riječ je o istoj tvrtki koja u Međimurju popularizira i širi uzgoj rajčice. Uzgoj paprike zasad je u pilot-fazi. Pogodnost takvog uzgoja je siguran plasman robe, ali i unaprijed dogovorena cijena. To znači da su već na samom početku sezone znali cijenu po kojoj će se paprika otkupljivati.
Industrijska paprika za ajvar
- Zasadili smo talijanske presadnice, hibridnu baburu, sortu Banckers koja je namijenjena za industrijsku proizvodnju i od nje se radi ajvar, kaže Dino.
Sortu odlikuju krupni plodovi crvene boje koji dostižu
težinu do 250 grama i srednje su rane epohe dozrijevanja. Zbog visoke tolerancije na stresne uvjete pogodna je za uzgoj na otvorenom, no uspijeva i u niskim tunelima.
Starije generacije poljoprivrednika naučene na pšenicu i kukuruz dosta teško prihvaćaju novitete, pogotovo na svojim poljima. A dečki mahom nastavljaju, odnosno polako preuzimaju posao od svojih očeva koji su ga također naslijedili od svojih očeva, njihovih djedova. Glavni razlog otpora je puno posla.
- Deda je rekao da ću se samo puno naraditi, kaže Dino te dodaje kako sami vide da u današnje vrijeme sa žitaricama nema kruha.
Jednostavno nema računice, naročito kad je Hrvatska kunu zamijenila eurom, a tu je, kaže, i in�lacija. Naime, otkupna cijena žitarica ostala je desetljećima ista, dok su pak ulaganja poljoprivrednika otišla 300 % gore. Stoga su bili primorani pronaći neki drugi način zarade pa su sad probali s paprikom.
Računica je jasna
Kako povrće ne zahtijeva hektare i hektare zemljišta, i to je bio jedan od ključnih faktora prilikom odabira nove kulture. - Za povrće treba manja površina, a veća je zarada, naglašava Dino. Na hektar površine urod paprike je od 40 do 50 tona, kukuruza oko 15 tona, dakle omjer je očit.
Naravno, nije to išlo samo tako. Prije svega trebalo je odabrati parcelu jer je riječ o kulturi koja traži malo propusnije tlo. Ne može se, naime, uzgajati na "međimurskoj trdici", zemlji koja prevladava u tom kraju. Isto tako, morali su napraviti analizu tla, osigurati navodnjavanje te svu potrebnu agrotehniku.
Zbog svoje osjetljivosti, ali i zbog maksimalne iskorištenosti vode, najbolji je sustav kap po kap, s time da voda ide direktno pod korijen.
Presadnice paprike sade se strojno, automatski u dva reda, a strojno se odvija i berba. Kombajn uđe u polje i bere papriku te je odlaže u boks palete. Budući da je riječ o novoj proizvodnji, za sada imaju samo vlastitu sadilicu, dok je kombajn tvrtkin. Hoće li jednog dana kupiti kombajn koji stoji oko 600.000 eura, ne zna; vidjet će kako će na kraju ispasti račun. No, jedno je sigurno – s povrćem sva trojica idu i dalje.
Unatoč tome, paprika traži i ljudske ruke. Zasad nema pogodnih herbicida, odnosno sredstava protiv korova, te se on odstranjuje ručno, najčešće motikom ili pak čupanjem. I to je, kažu složno sva trojica, najveća mana u toj proizvodnji.
- Jedino tretiranje obavlja se fungicidima protiv bolesti te insekticidima, kaže.
Najvažnije je paprici dati dovoljno kalija i kalcija, a to su tvari koje su broj 1 kod uzgoja povrća. Tuče i eventualnog olujnog vremena se ne boje iako je riječ o tvornici pod vedrim nebom jer je sve osigurano. Kažu, prevelik je rizik i prevelika su ulaganja da bi se "igrali".
Dronovi paze na nepozvane berače
Složni prijatelji složno paze kako na svoja, tako i na tuđa polja, posebno sada kada je paprika u punom rodu i čeka kombajn koji bi ovih dana trebao ući u polja. Upravo takva situacija omiljena je prilika nepozvanim beračima da se okoriste tuđim trudom. Nije da već nisu, no većina ih je otkrivena. Dečki su se dobro osigurali od nepoželjnih upada jer su ipak radili po cijele dane, bili na polju i uložili su nemala sredstva.
- Dogovoreno je s preloškim policajcima da pojačano nadziru polja dronovima, a postavili smo i kamere, dodaje Miro.
Na mobitelima u istom trenutku vide ako im netko upadne u polje pa alarmiraju sve po redu. Znali su organizirati i noćna dežurstva te zajedničke ophode. Uostalom, parcele su im relativno blizu i uvijek se barem jedan od njih mota okolo.
CIJENE PLAC
Mladi krumpir (kg): 1,50 €
Rajčica (kg): 2,00 €
Paprika (kg): 3,00 €
Salata (kg): 3,00 €
Mahune (pušlek): 2,50 €
Krastavci (kg): 2-5,00 €
Batat (kg): 3,00 €
Zelje (kg): 1,50 €
Smokve (kg): 2,00 €
Lubenica (kg): 2,00 €
Maćuhice (kom): 0,80 €
Piše: Dunja Turk, dipl. ing./ prof. biologije
PNe treba gledati u kalendar kako bi znali da jesen kuca na vrata. Dovoljno je prošetati čakovečkim sajmom i placem i čovjeku je sve jasno. Naime, na sajam su stigli proizvođači varaždinskog zelja i po izgledu glavica, odnosno glava, može se zaključiti da će zelja za kiseljenje biti i više nego li dovoljno. Istina, o tome svjedoči i cijena od samo 1 eura za kilogram. Naišli smo i na marune i to međimurske koji pak su se nudili po 10 eura za kilogram. U ponudi su bile i multi�lore različitih boja koje su se cijenile 7 eura po tegli, a i maćuhica je sve više. Ostala ponuda je standardna. Crvena rog paprika i babura, mladi grah koji se nudio po 3 eura za kilogram, krastavci, patlidžani, krumpir, najčešće su kulture. Iz godine u godinu primjetnije je sve veća ponuda svježih smokvi i to onih iz Međimurja.
Svi one koji nisu kupili presadnice kasnih kupusnjača i salata, još uvijek to stignu jer je izbor doista velik, kako na sajmu tako i na placu.
CIJENE SAJAM
Mladi krumpir (kg): 1,00 €
Rajčica (kg): 1,00 €
Paprika (kg): 1,50 €
Salata (kg): 1,00 €
Maruni (kg): 10,00 €
Krastavci (kg): 1-4,00 €
Mladi grah (kg): 3,00 €
Zelje (kg): 1,50 €
Pastrnjak (kg): 3,00 €
Šećerac (kom): 0,80 €
Maćuhice (kom): 0,70 €
Ljubitelji ukrasa mogu prošetati i razgledati ponudu ukrasnih tikvica, od onih malih do velikih tzv. šefova.
Posljednjih tjedana povećan je i broj prodavača drva, no zasada, više se gleda nego kupuje. (vv)
ojam „mikroplastika“ je de�iniran 2004. godine i odnosi se na male plastične čestice veličine od 0,001 do 5 mm. Prema načinu nastanka, mikroplastika se dijeli na primarnu i sekundarnu. Primarna mikroplastika ciljano se proizvodi kao dodatak mnogim proizvodima za industriju i domaćinstva, npr. industrijski abrazivi, peleti koji se upotrebljavaju kao sirovina za proizvodnju različitih predmeta te perlice u kozmetičkim proizvodima, pilinzima i pastama za zube. Sekundarna mikroplastika nastaje fragmentacijom i raspadanjem plastičnih predmeta u okolišu uslijed �izičke abrazije ili prirodnih procesa razgradnje pod utjecajem UV-zračenja, temperature, vjetra, valova i drugih okolišnih faktora. Izvori sekundarne mikroplastike u okolišu su sintetska odjeća, trošenje automobilskih guma, plastični otpad odložen na odlagalištima itd. Onečišćenje mikroplastikom predstavlja ozbiljan globalni problem s obzirom na njenu rasprostranjenost u svim okolišnim sredinama: vode, tlo, zrak, sediment, ledenjaci, živi organizmi. Onečišćenje mikroplastikom rašireno je diljem svijeta, ali potencijalne posljedice i rizici za ljudsko zdravlje i okoliš su veći u pojedinim područjima, gdje je obilnost mikroplastike veća uslijed speci�ične industrije, ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda te neučinkovitog upravljanja otpadom (neprikladna odlagališta, spaljivanje, bacanje plastike u tlo i vode itd.).
Prisutnost mikroplastike nepovoljno utječe na ekološku ravnotežu u okolišu i štetno djeluje na žive organizme. Mikroplastika je nađena u 800 vrsta živih organizama na svim tro�ičkim razinama. Vodene životinje su izložene mikroplastici uslijed zapetljanja u plastične otpadne predmete, konzumacijom onečišćenog plijena ili direktnim unosom čestica koje nesvjesno progutaju zbog male veličine ili ih zamijene za hranu zbog sličnog oblika i boje. Ljudski organizam je izložen mikroplastici putem hrane, vode, lijekova, kozmetičkih proizvoda i prašine u zraku. Mikroplastika je nađena u različitim prehrambenim proizvodima kao što su svježi i procesuirani morski plodovi, kuhinjska sol, voda za piće, med, pivo, šećer, mlijeko, čaj te razne namirnice pakirane u plastičnu ambalažu. Ranije je prevladavalo uvjerenje da mikroplastika bezopasno prolazi kroz probavni sustav
živih organizama. Danas je poznato da se fecesom izluči više od 90 % ingestitrane mikroplastike, dok preostali udio iz probavnog sustava prelazi u krvotok, uslijed čega može doći do oštećenja i narušavanja funkcije mnogih organa. Štetnost mikroplastike se povećava njenim međudjelovanjem s onečišćivačima iz okoliša i aditivima dodanim u procesu proizvodnje, jer na taj način služi kao nosač i prijenosnik toksičnih kemikalija i patogenih mikroba u okoliš i žive organizme. Mnogi aspekti problematike onečišćenja mikroplastikom još nisu sasvim istraženi i razjašnjeni. Metodologije uzorkovanja, pripreme uzoraka i analize mikroplastike nisu standardizirane, zbog čega su rezultati različitih istraživanja često neusporedivi. Temeljem dosadašnjih istraživanja ima dovoljno dokaza da onečišćenje mikroplastikom predstavlja prijetnju globalnoj društvenoj, okolišnoj i ekonomskoj održivosti, stoga su nužne hitne i učinkovite strategije njene redukcije. Neke vlade
su već ograničile upotrebu jednokratne plastike kao što su boce za napitke, plastične vrećice, slamke, pribor za jelo, te zabranile neesencijalnu i namjerno dodanu primarnu mikroplastiku koja nije neophodna za funkcioniranje proizvoda. Da bi se mogla provoditi učinkovita regulacija i kontrola zagađenja okoliša mikroplastikom, potrebno je najprije uskladiti, optimizirati i standardizirati analitičke metode za pouzdanu identi�ikaciju i kvanti�ikaciju. Onečišćenje mikroplastikom je oku nevidljivo i često ignorirano, stoga je potrebno osvijestiti javnost o navedenoj problematici i educirati o mogućnostima individualnog doprinosa rješavanju problema, npr. zamjenom plastike alternativnim materijalima (drvo, staklo…), višekratnom upotrebom plastičnih predmeta, odvojenim prikupljanjem i odlaganjem s ciljem recikliranja i ponovnog upotrebljavanja, nošenjem odjeće od prirodnih materijala, ugradnjom �iltera na odvod perilice rublja, upotrebom prirodne kozmetike itd.
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�
Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475
ČAKOVEC
Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
Ukontinentalnom dijelu
Hrvatske, krumpir beremo u drugoj polovici kolovoza i tijekom rujna, kada krumpir potpuno dozori. Kada mu nadzemni dio odumre, to je prvi znak da je krumpir zreli i spreman za berbu. Nemojte očajavati ako su mu nadzemni dio tijekom sezone potpuno pojele krumpirove zlatice, to ne znači da nema gomolja, samo možda neće biti svi veliki.
Vrlo je bitno da krumpir ne berete za vrijeme vrućina, kada je tlo vruće. Time mu znatno skraćujete trajnost. Osim toga, puno je lakše vaditi ga kad tlo omekša nakon kiše. Naravno, ako ste ga malčirali, onda je tlo puno rahlije i nemate tih problema kod berbe i tlo je rahlo i prije kiše – tako je kod mene u biovrtu.
Nakon što izvadimo krumpir, ja ga razvrstavam u nekoliko kategorija.
Zdrave krumpire razvrstam u 3 kategorije: debeli za korištenje, sjemenski veličine jajeta za sadnju iduće godine i najsitniji.
Oštećene gomolje dodatno probirem u još 2 kategorije:
1. mehanički oštećeni kod berbe - taj treba hitno potrošiti jer će krenuti propadati odmah nakon oštećenja
2. vidljivo oštećeni od miševa, voluharica ili s nekim čudnim točkama - taj neće propadati odmah, ali potrošite ga čim prije
Bitno je provjeravati krumpir tijekom zime, jer ako neki gomolji počnu truliti, to će prijeći i na zdrave krumpire.
Jako je bitno da ubrani krumpir sklonite od sunčeve svjetlosti. Naime, u gomoljima koji su izloženi svjetlosti počinje se razvijati solanin, alkaloid koji šteti ljudskom zdravlju. I oštećenja na go-
PASTRNJAK, zaboravljeni delikatesni korijen
U Njemačkoj
usitnjuju njegovo sjeme za salate dok irski seljaci od pastrnjaka i hmelja rade izvrsno pivo, kuhaju marmeladu, fermentirane napitke s kvascem te cijenjeno vino
Piše: Vlasta Vugrinec
- Nije mrkva niti pak peršin, već nešto između, opisao je Darko Zorčec iz Trnovca Bartolovečkog, žućkasti korijen poznatom pod imenom pastrnjak.
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
moljima mogu uzrokovati porast količine solanina u krumpiru. Njegovu prisutnost možete vidjeti po činjenici da dijelovi krumpira koji su izloženi svjetlosti pozelene (mada to ne mora biti uvijek tako). Ako je krumpir gorak, to je znak da solanina ima dovoljno da izazove trovanje. U glavnini je zapravo dovoljno obrezati zelene dijelove s krumpira ako je sve ostalo u redu.
Solanin se u najvećoj mjeri inaktivira prženjem u ulju pri temperaturi od 170°C, ali kuhanje nema gotovo nikakvog učinka, dok zagrijavanje u mikrovalnoj inaktivira samo manji dio solanina. Stoga je najbolje da krumpir razvrstate, pospremite u vreće i sanduke, stavite na suho mjesto i pokrijete debelom tamnom tkaninom. Ili ga pospremite u prostor bez svjetlosti.
Kako smanjiti klijanje krumpira
Nemojte spremati krumpir odmah nakon branja u podrum. Radi činjenice da je u podrumu na jesen toplije nego vani, on bi mogao početi prerano klijati. Najbolje je držati ga sve do prvih mrazeva negdje na vanjskim uvjetima - recimo u šupi, garaži, štaglju - gdje su temperature jednake vanjskima. Unosimo ga u podrum tek kad postoji mogućnost smrzavanja. Tako dugo neće početi klijati. Doduše, i to će se dogoditi tijekom zime, zato ga provjeravajte zimi tijekom skladištenja i potrgajte klice kada mu narastu, tako ćete ga uz redovitu kontrolu moći koristiti sve do proljeća.
Riječ je o staroj biljci dobivenoj od samoniklog pastrnjaka. Mnogi su samo čuli za nju, no rijetki je koriste u svojoj kuhinji. Može se jesti sirov, no najbolji je u kuhanim i pečenim jelima. Najjednostavniji način pripreme je dodati ga u juhu umjesto mrkve ili peršina. Istina, zbog svoje slatkoće, treba ga pažljivo dozirati.
Kao i sve do sada stare, zaboravljene biljke i pastrnjak, koji slovi kao delikatesno povrće, dobiva na popularnosti i postaje sastavni dio jelovnika u boljim restoranima.
Jestiv je od korijena do lišća
Pastrnjak, poput mrkve i peršina, dvogodišnja je biljka. U prvoj godini uzgoja, odnosno rasta daje ukusni, slatkasti korijen, krem boje čija težina može doseći i do pola kilograma. Naravno, za takve kapitalce treba mu osigurati dobre uvjete rasta. Prije svega rahlo i hranjivo tlo. Inače, nije zahtjevna biljka, što više vrlo je zahvalna za uzgoj. Sije se normalno kao i njegovi korjenasti srodnici. Uglavnom se bere, bolje rečeno, vadi se korijen prve godine jer drugu sezonu on odrveni i nadzemni dio razvija bujnu
cvjetnu stabljiku, naravno prepunu sjemena.
Doduše, kako je otporan na niske temperature, čak nije potrebno najednom povaditi svaki korijen već se tijekom zime može vaditi po potrebi. Što više, niske temperature mogu njegov škrob pretvoriti u šećer pa je još slađi.
Ista je stvar posljednjih godina s mrkvom i peršinom koji također ostaju u zemlji i koriste se po potrebi. Doduše, tu treba računati i s zemljanim štetnicima koji također vole grickati slatke plodove.
U slučaju da se ipak izvadi iz zemlje, čuva se u tamnim prostorima, najbolje u podrumima i to u kutijama. Dobro podnosi i zamrzavanje u škrinjama, a idealan je i za popularne dehidratore, odnosno sušenje.
Svi dijelovi pastrnjaka mogu se koristiti u prehrani, iako se korijen biljke najčešće priprema.
Korijen se može dodati u povrtne juhe, salate ili druga jela od povrća, a priprema se jednako kao i mrkva. Mo-
že se pripremiti i kao pire ili umak te ga poslužiti kao prilog specifičnog okusa nekom drugom jelu.
Male korijene prilikom pripreme nije potrebno guliti, dovoljno ih je samo oprati i ostrugati zemlju s njih. Veće i starije treba oguliti, ali u vrlo tankom sloju kako bi se sačuvalo što više hranjivih sastojaka.
Listovi se mogu oprati, sitno nasjeckati i dodati u juhu poput peršina. Suhi ili svježi usitnjeni listovi mogu se također dodati u rižu ili tjesteninu, a mladi svježi listovi mogu se pripremiti kao samostalno varivo s krumpirom.
Svestranost slatkog korijena
Ljudi ga vole ili ne vole i to zbog slatkastog okusa. To je možda i razlog zbog kojeg nije zastupljeniji u vrtovima i kuhinjama premda spada u najvrednije povrtne kulture.
No, zato drugi ga drugi narodi redovno koriste na različite načine.
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.
U Njemačkoj primjerice usitnjuju njegovo sjeme, koje je inače vrlo aromatično, spreme prah u staklenku i upotrebljavaju ga za pripremanje zelene salate, salate od krastavaca ili rajčice, za jela od bundeve i kiselog zelja. Prah izvrsno paše i uz govedinu te puretinu.
U Irskoj seljaci prave od pastrnjaka i hmelja izvrsno pivo, kuhaju marmeladu, fermentirane napitke s kvascem te cijenjeno vino.
Zbog znatne količine šećera, od pastrnjaka se može proizvoditi alkohol. Od sušenog i mljevenog korijena može se pripremati i izvrstan kruh.
U tradicionalnoj medicini, cijenjen je zbog svojih zdravstvenih prednosti. Bogat je prehrambenim vlaknima, što pomaže u regulaciji probave i sprječavanju zatvora.
Njegova diuretička svojstva pomažu u uklanjanju viška tekućine iz tijela, dok protuupalni spojevi mogu smanjiti upale.
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708
Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
U subotu, 30. kolovoza, u prostorijama Eko udruge Sveti Rok u Maloj Subotici održano je posebno obiteljsko slavlje koje će zasigurno ostati u lijepom sjećanju svih prisutnih. Članovi obitelji Horvat i Barić okupili su se kako bi zajednički obilježili čak četiri važna životna jubileja.
Slavljenica Vera Horvat proslavila je svoj 70. rođendan, dok je njezina kći Marijana Barić obilježila svoj 50. rođendan. Istoga dana rođendane su slavile i unuke Dina Horvat i Darja Barić, koje su navršile 30 godina.
U intimnoj i veseloj atmosferi, uz prisutnost članova uže obitelji, slavlje je proteklo u znaku smijeha, prisjećanja i međusobne povezanosti. Slavljenicama su upućene brojne čestitke i lijepe želje, a sam događaj bio je prilika da se na simboličan način povežu tri generacije iste obitelji.
Ovakvi trenuci podsjećaju na vrijednost zajedništva i obiteljskih veza, a ova svečanost ostat će zabilježena kao jedan od onih dragocjenih trenutaka koji život čine posebnim. (dd)
VETERANI 34. inženjerijske bojne
Jedan od ciljeva djelovanja Udruge veterana inženjerijske bojne iz Čakovca je i širenje istine o Domovinskom ratu i promicanje vrijednosti slobodne, samostalne i neovisne Republike Hrvatske. U svrhu ostvarenja ovog cilja u subotu su članovi Udruge posjetili Osijek.
Dočekali su ih osječki branitelji iz KUBIS Osječko – baranjske županije sa predsjednikom g. Antom Blaževićem koji su ih kratkim predavanjem upoznali sa danima rata u Osijeku. Osijek nikada neće biti OCEK, bilo je obećanje branitelja grada tih ratnih godina koje su i održali svojom hrabrošću i velikom žrtvom.
Ona instalacija simbolično prikazuje hrvatsku pobjedu nad JNA i srpskim agresorom.
Iako u škripcu sa vremenom, obišla se i Osječka Tvrđa, jedna od najvažnijih atrakcija istočne prijestolnice koja je sada obnovljena i malo koga ostavlja malodušnim.
U vrijeme velikosrpske agresije Osijek je imao odlučujuću ulogu u obrani Hrvatske, posebno po padu Vukovara. U bolnicu je tih ratnih dana ukupno primjeno 5222 žrtve rata, od kojih je 954 poginulo (preminulo), a oštećeno je ili uništeno oko 20 000 objekata što u brojkama pokazuje veličinu žrtve koju je grad podnio.
Na raskrižju Vukovarske i Trpimirove ulice prvo su obišli umjetničku instalaciju naziva „Fićo gazi tenk“ ili „Crveni �ićo“. Taj spomenik podsjeća na �iću koji je 27. lipnja 1991. godine uništen pod gusjenicama tenka T-55 Jugoslavenske narodne armije kada je JNA tenkovima pokazivala vojnu silu po ulicama grada Osijeka.
Na lijevoj obali rijeke Drave, na prostoru Kapele Kraljice mira, simbolom stradavanja svih koji su sudjelovali u obrani grada i Osječko – baranjske županije poklonili su se poginulim braniteljima polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća. Nekoliko kilometara od Osijeka se smjestio i Kopački rit, park prirode koji čini rijeka Dunav sa svojim pritokom Dravom koji je bilo šteta zaobići. Njegova bioraznolikost, vožnja motornim brodom i iznimna ljepota krajobraza oduševili su naše Međimurce.
Biti u Baranji, a ne probati baranjske specijalitete poput svježe ribe i pravi baranjski �išpaprikaš bila bi velika greška. Restoran Darocz je bio posljednja stanica ovog putovanja koji je ponudio ukusna jela i najbolja vina tog kraja. U kasnim večernjim satima sretno smo stigli u svoj Čakovec puni dojmova i pozitivnih emocija. Projekt je su�inanciran uz pomoć Međimurske županije i grada Čakovca.
Dragutin Remenar
Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.
Reakcije, komentari, pisma i priopćenja
E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1564
TRGOVINA KRK u Ulici I.G. Kovačića
Platnenu vrećicu Međimurskih novina u trgovini
KRK u Ulici I.G. Kovačića (preko puta bolnice) darovali smo Ceciliji Petrović koju smo zatekli u jutarnjoj
kupnji. Cecilija nam je zauzvrat otkrila što ju zanima u novinama. Volim pročitati sve što se događa u Međimurju. Zanimaju me teme iz kulture, a ponekad i crna
kronika.Stanujem tu blizu dućana pa dođem češće da se i malo podružim.
Uz Ceciliju je pozirala prodavačica Biljana Blažeka. (mg)
Novo, 125. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započelo je u pretprošlom broju. I u rujnu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona
koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 12. rujna možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili
NAKLADNIK
MEDIA NOVINE d.o.o.
Čakovec, Kralja Tomislava 2
OIB: 37268927073
14. kolovoza 2017., na Trgu Republike, otkrivena je nova urbana instalacija koja simbolizira prijateljske veze Grada Čakovca s njegovim gradovima prijateljima. Postavljena u središtu grada, ova umjetnička interpretacija partnerskih odnosa zamišljena je kao vizualni podsjetnik na međunarodnu suradnju i solidarnost.
Sastavljena od elegantnih stupova od brušenog metala, instalacija nosi grbove gradova s kojima Čakovec ima sklopljene Sporazume o prijateljstvu: Schramberga, Płońska, Nagykanizse, Tivona, Blagoevgrada i Szigetvára. Izgled skulpture odražava cilj gradskih vlasti da kroz umjetnički izraz izgrade i učvrste međusobno povjerenje i prijateljstvo, te daju doprinos plemenitim ciljevima ujedinjene Europe.
Stupovi prijateljstva gradova sa Čakovcem
Smještena na dobro posjećenom Trgu Republike, instalacija privlači pažnju prolaznika. Estetski, instalacija uspješno spaja modernu i trajnu metalnu strukturu s klasičnim gradskim ambijentom, povijesnim zgradama i granama starih stabala. (mg)
poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 23. rujna. Sretnog dobitnika 125. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. rujna. (mk)
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;
UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr
Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.
Bend Prosti Prst osnovan je 2022. godine, kada su se prijatelji okupili u šupi za probe i odlučili stvarati glazbu. Čine ga Noa Kolar (vokal), David Lovaković (gitara), Lea Lehkec (bas-gitara) i Vito Fleten (bubnjevi). Njihov zvuk ukorijenjen je u alternativnom metalu, a inspiraciju pronalaze u bendovima poput Linkin Parka, System of a Downa, P.O.D.-a i Audioslavea. (mj, foto: mg)
Petak, 12. rujna
19:30 Izložba povodom X. Zrinski Art Fes�vala, Dvorište Starog grada u Čakovcu
Subota, 13. rujna
8:00 Radio gorice za Katružu - humanitarna akcija, Gornje Međimurje
9:00 Nova sezona zabavne lige vr�ća, Sportski park Dinamo Palovec
10:00 Biciklijada Zdrav život uz Muru, Podturen
20:00 Koncert Lidija Bačić, Dvorište Općine Vra�šinec
Nedjelja, 14. rujna
13:00 III. Vra�šinski kotlić, Dvorište Općine Vra�šinec
18:00 Limena glazba Dekanovec - 10. glazbena večer, Dom kulture Dekanovec
18:00 Duhovno glazbeni koncert u Crkvi svetog Križa, Mala Subo�ca
MJESEČNI VODIČ
Utorak, 16. rujna
20:00 Vrlo dovoljan, Vlatko Štampar, stand up comedy, CZK Čakovec
Četvrtak, 18. rujna
12:00 JVP Čakovec: 50. obljetnica profesionalnog vatrogastva u Međimurju, Hotel Castellum
Lidija Bačić zapalit će atmosferu u subotu, 13. rujna
najave
Ime i prezime:
Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
ZRINSKI ART FESTIVAL
Zrinski Art Festival ove godine obilježava deset godina postojanja i posvećuje program Nikoli Šubiću Zrinskom. Središnji događaj festivala je svečano otkrivanje skulpture Zrinskog konjanika, djelo Dijane Ive Sesartić i Damira Klaića Ključa, izrađene inovativnom tehnikom žice koja stvara dojam neprestanog pokreta. Skulptura “Rujan” simbolizira hrabrost, vjeru i nadu te je postala zaštitni znak ovogodišnjeg izdanja festivala.
Festival povezuje glazbu, ples i likovnu umjetnost, a su-
Dobitnik knjige Kralj pohlepe objavljene u prošlom broju je Vesna Špoljarić iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1565
Claire Daverley: Noćni razgovori
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI
DANI OPĆINE Vratišinec
Od 7. do 19. rujna očekuju nas kulturna, sportska i glazbena događanja za sve generacije. Petak, 12. rujna, svečano otvaranje uz koncert Mješovitog pjevačkog zbora, a subota, 13. rujna, spektakl s Lidijom Bačić Lille i Tihomirom Kožinom & Opium bandom, dok istog dana nogometaši odmjeravaju snage u Gornjem Kraljevcu. Nedjelja, 14. rujna, donosi III. Vratišinski kotlić,
igre umirovljenika i koncert Mišo Kovač tribute banda, uz svete mise i nogometnu utakmicu.
Program se nastavlja sa svečanom sjednicom 15. rujna, javnom vježbom vatrogasaca 18. rujna i završava PUB kvizom KUD-a Dr. Vinko Žganec 19. rujna. Dođite i uživajte u glazbi, sportu, tradiciji, zabavi i zajedništvu koji spajaju sve generacije! (mj)
vremeni plesni performansi Studia Teuta prate predstavljanje skulpture. Tijekom deset godina postojanja festival se bavio aktualnim društvenim i kulturnim temama, promovirajući humanizam, duhovne vrijednosti i međunarodnu suradnju umjetnika kroz multimedijalne forme i radionice.
Zrinski Art Festival širi ime Nikole Šubića Zrinskog kroz umjetnost i povijest, pozivajući posjetitelje na proslavu kreativnosti i kulturne razmjene.
Otvorenje festivala je u petak, 12. rujna, u 19:30 sati. (bj)
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: CLAIRE DAVERLEY: NOĆNI RAZGOVORI
Što učini� kada je jedina osoba koju biste trebali zaboravi� upravo ona koju jednostavno ne možete pus��?
Will i Rosie upoznali su se kad su bili �nejdžeri.
Oni su čista suprotnost u svakom pogledu. Rosie je marljiva i brižna, ali o svemu previše razmišlja. Will je divlji i samozatajni prijatelj njezina brata blizanca. No kroz tajne šetnje i kasne noćne razgovore njih se dvoje polako zbližavaju – suđeni da jedno drugome postanu velika ljubav.
KULTURNO
UZDIZANJE
Koje izložbe možete posjetiti?
• 12. 9. Izložba povodom X. Zrinski Art Fes�vala
Dvorište Starog grada u Čakovcu
• 3. 10. do 16. 11. Izložba
“Retrospek�va HDLUM” Izložbeni salon MMČ
• 10. 10. do 30. 11. Izložba slika
“Protuletje na dohaja”
Mul�medijalna dvorana MMČ
• 10.9. da 6.10. Izložba „U potrazi za bijelim jelenom - Fantas�čna bića u naivnoj umjetnos�”
Muzej Croata insulanus Grada Preloga
VINTAGE JESEN
Savska Ves vraća duh prošlih vremena u jesenski park
Udruga žena Savska Ves s ponosom najavljuje događaj koji oživljava duh prošlosti i okuplja mještane te goste iz šire okolice. “Vintage jesen u Savskoj Vesi” održat će se 13. rujna 2025. godine s početkom u 16 sati u idiličnom parkiću pokraj nogometnog igrališta, koji će biti pretvoren u jesensku oazu mirisa domaćih delicija i topline zajedništva. Posjetitelji će imati priliku zaviriti u prošlost kroz izložbu starina, okušati se u starinskom sakupljanju
tikvi i sudjelovati u lušćenju kukuruza, uz pjesmu, druženje i podsjetnik na tradicijske običaje. Organizatori pozivaju sve da dođu i uživaju u danu ispunjenom jesenskim ugođajem, rukotvorinama i povratku korijenima. Događaj nudi savršenu priliku da se osjeti čarolija jeseni u vintage stilu, u srcu Savske Vesi, i da se zajednički proslavi bogata kulturna i tradicijska baština ovog kraja. (bj)
18:00 Javna vježba VZO Vra�šinec, DV Srčeko Vra�šinec
Petak, 19. rujna
19:00 2. pub quiz, Dom kulture Dr. Vinko Žganec
20:00 Darko Rundek, CZK Rudar
Subota, 20. rujna
12:00 Umirovljenički bal, Mesap Nedelišće
18:00 150 godina DVD-a Čakovec, Srednja škola Čakovec
Utorak, 23. rujna
10:00 Dani europske baš�ne, Muzej Međimurja Čakovec
Petak, 26. rujna
19:00 Popularna predavanja petkom - Kris�an Novak, Mul�medijalna dvorana MMČ
Subota, 27. rujna
10:00 10. bakini kolači, atrij Staroga grada Čakovec
Nedjelja, 28. rujna
10:00 Z brega na breg Mihovljan 2025., Mihovljan
Petak, 3. listopada
19:00 Izložba
“Retrospek�va HDLUM”, Izložbeni salon MMČ
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Sve dok jednoga dana tragedija ne pokuca na vrata i njihova se zajednička budućnost raspline. Dok godine prolaze, Will i Rosie neprestano se vraćaju jedno drugome. Iznova i iznova približavaju se ponovnom oživljavanju onoga što je moglo bi�…
prave ljubavi!
Od šupe pa do nastupa na InMusicu, četvorka gradi svoj put tvrdoglavo i bez kompromisa
Piše: Martina Jarni
Foto: Mario Golenko
Kad se troje prijatelja 2022. okupilo u jednoj šupi s idejom da zasviraju zajedno, nitko nije slutio da će iz toga nastati bend koji će danas imati za sobom pozornice InMusica i Supervala. Tako je rođen Prosti Prst, grupa koja je svoj buntovnički stav utkala već u svoje ime. Šala koja je postala ozbiljna poruka pretvorila se u simbol, način na koji bend gleda na svakodnevne probleme.
Tko sve čini
Prosti Prst?
Četvorka koja čini Prosti Prst jasno zna svoje uloge: Noa Kolar iz Strahoninca pjeva, David Lovaković iz Varaždina donosi gitarske riffove, Lea Lehkec, također iz Strahoninca, svira bas, a
Vito Fleten iz Preloga gradi ritam na bubnjevima. Proces stvaranja pjesama kod njih nije birokratski ni hladan. Riff nastaje, ritam ga prati, a tek onda dolaze tekst i melodija. Najbolje ideje rađaju se upravo na probi, kad se improvizacija pretvara u novi materijal. David i Noa su oni koji zajedno stvaraju čaroliju koju možemo čuti u njihovim pjesmama. U vremenu kad dominira turbofolk, oni su odlučili ići protiv struje. Glazbu alternativnog metala otkrili su još u djetinjstvu, najviše zahvaljujući roditeljima, a upravo ih taj svijet privlači kompleksnošću i snažnim značenjem tekstova. Njihovi uzori su bendovi poput Linkin Parka, P.O.D.-a, System of a Downa i Audioslavea.
Dosad su svirali diljem Hrvatske: od Zagreba do
Slavonskog Broda. Publika ih je mogla vidjeti u klubovima, ka�ićima, ali i na velikim festivalima. Posebno pamte nastup na glavnoj pozornici InMusica, iskustvo koje ih je, kako kažu, dodatno motiviralo.
Glazba je važnija od svega
Probe im nisu tek rutina. Najprije usavršavaju postojeći repertoar, zatim prelaze
u improvizaciju i istraživanje novih zvukova. Iako im uskoro počinje razdoblje fakultetskih obaveza, ne planiraju stati, nastupa će biti manje, ali žele uložiti energiju u snimanje novih pjesama. Noa studira Medijske komunikacije u Mariboru, Lea Multimediju na Sveučilištu Sjever, Vito se odlučio zaposliti, dok David i dalje pohađa Glazbenu školu u Varaždinu. Na pitanje što bi poručili mladim glazbenicima koji žele
plivati protiv mainstreama, imaju jasan odgovor: – Istražuj, nađi ljude s kojima se najbolje osjećaš i nikad ne dopusti da te društvo promijeni.
Prosti Prst tek su na početku puta, ali jasno je da im hrabrosti i vlastitog glasa ne nedostaje. Ako nastave ovim tempom, njihovo će ime sve češće stajati na festivalskim plakatima.
Piše: Martina Jarni
Foto: Kristina Kobal
Čakovec je ovog vikenda ponovno postao središte alternativne glazbe. Deveto izdanje 3FF festivala, najpoznatijeg regionalnog događaja posvećenog stoneru, metalu i punku, potvrdilo je svoju reputaciju okupljališta bendova i publike koja traži drugačiji, iskreni glazbeni izraz. Ove godine festival je prvi put uveden na principu kupnje ulaznica, nakon osam godina besplatnog ulaza, što je dodatno naglasilo ozbiljnost i rast događaja. Unatoč promjeni, posjećenost nije podbacila, naprotiv, publika je još jednom pokazala koliko je Čakovec gladan alternativne scene.
Prva večer: gitare koje paraju tišinu parka
Prvu večer otvorili su zagrebački stoner veterani Stonebride, čiji su hipnotični jamovi i moćni gitaristički riffovi odmah podigli atmosferu i zagrijali Perivoj
Zrinskih. Nakon njih nastupili su Häxanking, čiji intenzivan metal stvara gotovo ritualnu, mračnu energiju, uvlačeći publiku u svoj zvučni svijet. Agram Trip potom je odveo publiku na psihodelično putovanje kroz groove i energične riffove, a njihov nastup mnogi su proglasili najvećim iznenađenjem večeri. Večer je zaključio čakovečki bend Prosti Prst – njihov prvi nastup na 3FF festivalu, mlada sna-
ga međimurske underground scene, koja je iskrenom energijom i autentičnim pristupom osvojila publiku i pokazala da lokalna scena ima glas koji se jasno čuje.
Druga večer: punk eksplozija u Perivoju Zrinskih
Ako je prva večer otvorila festival u velikom stilu, druga ga je pretvorila u pravi glazbeni vulkan. Program
su započeli Partelki, lokalni punk bend čiji je međimurski štih odmah osvojio publiku.
Njihova energija bila je sirova i autentična, a publika ih je nagradila skandiranjem i prvim krugovima pogo plesa.
Slijedili su Reach A.D., donoseći težak, hardcore zvuk koji je Perivoj pretvorio u eruptivno grotlo energije.
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 2.10.2025. u CineStaru Varaždin.
Dobitnik ulaznica za film: Ana Andročec DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Dugi hod
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine. hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
Motorno Ulje nastavilo je istim tempom, podsjećajući publiku na srž punka – glasno, jednostavno, direktno i bez kompromisa. Njihovi brzi, kratki i snažni udarci bili su poput poziva na buđenje.
Jedan od vrhunaca večeri bio je nastup benda Pičke Vrište. Njihovo ime izaziva pažnju, ali tek kad zasviraju, postaje jasno da je riječ o bendu koji zna spojiti humor, bunt i emociju. Publika je u glas pjevala refrene, park je odjekivao od skakanja i smijeha, a njihova poetika – istovremeno oštra i duhovita – dokazala je da punk još uvijek ima što reći. Na kraju večeri na pozornicu su izašli Mašinko, bend koji je u posljednjem desetljeću postao sinonim za novi val hrvatskog punka. Njihovi melodični hitovi poput himni odzvanjali su Perivojem, a publika je pje-
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
vala svaku riječ. Atmosfera se pretvorila u kolektivno slavlje, gotovo poput rituala u kojem bend i publika dišu kao jedno. 3FF festival potvrdio je svoju važnost na hrvatskoj glazbenoj sceni i želju publike za alternativom. Perivoj Zrinskih bio je savršena kulisa, a cijeli grad živio je u ritmu glazbe. Festival je izrastao u ozbiljan događaj, ali njegova posebnost je zajednica i osjećaj pripadnosti underground sceni.
PUTOPIS poznatih karikaturista Damira Novaka i Petra Pismestrovića
Našem karikaturistu Damiru Novaku iz Malog Mihaljevca prva nagrada za karikaturu na Festivalu karikature u Kolašinu omogućila je da posjeti Crnu Goru. Na put je krenuo s Petrom Pismestrovićem, kolegom karikaturistom koji živi u Austriji i radi za Kleine Zeitung. Petar je poznati hrvatski, austrijski i svjetski karikaturist, dobitnik brojnih priznanja na raznim festivalima, a u Kolašinu dobitnik prve nagrade za portret karikaturu slikara Voje Stanića Piše: Petar Pismestrović
Dan 1.
Damir je došao do Zagreba po dogovoru u šest ujutro, i njegovim autom krenuli smo, za mene, na put u nepoznato. On je bio već nekoliko puta pa je, gotovo kao domaćin, isplanirao što će mi sve pokazati. Put od Zagreba do granice bio je bez problema, ugodna vožnja uz nekoliko zaustavljanja. Činilo mi se kao da smo došli za tren, a ipak je trebalo više od 10 sati vožnje. Vrijeme je bilo toplo. Već sam zaboravio da ljeto još traje. Unatoč globalnom zatopljenju, temperature u Austriji su umjerene, što znači ispod 25 °C. Unatoč ljetu, na cesti nije bilo gužve jer je propusnost odličnog autoputa zaista velika. Vozili smo se i Pelješkim mostom koji je pravi doživljaj za sve koji se njime voze. Trajektom smo skratili put oko Boke Kotorske. Nisam se brinuo, jer je Damir odličan vozač i vodič. Prva stanica našeg puta bila je Cetinje. Smjestili smo se u apartman Vila, uredan i čist dvosobni stan. Vlasnika apartmana nismo uopće vidjeli; novac smo po uputi ostavili na stoliću. Vlasnica nam je kasnije zahvalila. Tu večer ugostio nas je Luka Lagator, jedan od značajnih umjetnika i karikaturista Crne Gore, sa suprugom Tanjom. Uz jelo, piće i razgovor — točnije upoznavanje — jer osim što se znamo po čuvenju i što smo se jednom vidjeli, puno toga ne znamo jedan o drugome. Vrlo brzo razgovor je promijenio
smjer i počeli smo pričati o umjetnosti, karikaturi, neizbježnoj politici, pandemiji i svemu o čemu ljudi od pera i kista mogu razgovarati. Pao je i pokoji dobar vic. Vrijeme je proletjelo u trenu.
Dan 2. Sutradan ujutro malo smo obišli Cetinje. Prvo smo otišli na burek "kod Sulja", koji je, kako mi je Damir objasnio, u Cetinju na dobrom glasu. Nakon toga svratili smo u kavanu ili restoran „Crna Gora“ poznat po odličnim jelima, kako su nam kasnije rekli domaćini. Iako još nije bilo otvoreno, pitali smo konobaricu, koja je stavljala stolnjake na stolove, možemo li dobiti kavu. Rekla je da još ne rade jer je deset do devet, ali dok smo razmišljali da krenemo dalje, upitala je kakvu kavu želimo i ponudila nam da sjednemo. Za par minuta kava je bila na stolu — turska. Pitala nas je jesmo li za njihovu domaću rakiju, lozu. Damir je odbio jer nije ljubitelj rakije, a ja sam prihvatio. Donijela mi je čašicu do vrha punu, s vjenčićem. Zaista, bolju nisam dugo pio. Kad smo popili piće i htjeli krenuti, izvadio sam novac da platim. Konobarica je rekla da ide na račun kuće kao dobrodošlica, zato što sam prvi put u Crnoj Gori, što sam joj otkrio još dok smo se slikali ispred kavane. Iznenadio sam se i zagrlio ju, jer za takav gest činilo mi se da je reći samo hvala premalo. Napokon smo napustili Cetinje i uputili se prema Lovćenu. Posjet mauzoleju
Petra Petrovića Njegoša bio je poseban. Za mene, koji sam tamo bio prvi put, sve je izgledalo zadivljujuće. Razgovarali smo sa ženom koja prodaje karte i suvenire. Naravno, stalno sam isticao da sam prvi put u Crnoj Gori i da su me Crnogorci oduševili. Zaista, osjećao sam se kao da sam među svojima.
Uspon prema mauzoleju priča je za sebe. Treba se dobro oznojiti da bi se stiglo do Vladike, ovdje i doslovno. Završivši posjet Lovćenu, krenuli smo prema Podgorici. Došli smo u grad koji je dugo nosio ime Titograd, ali raspadom Jugoslavije, kad se sve mijenjalo i brisali tragovi zajedničke države, ponovno je postao Podgorica, iako mislim da mu ime Titograd puno bolje pristaje. Iako Podgorica nije prevelika, nije jednostavno naći parkiralište, što joj je najveća boljka.
Tu smo svratili do restorana Pod Volat. Ne znam što to ime znači, ali to je kultni restoran u Podgorici, i po Damirovoj preporuci naručio sam grah s kobasicama. Bio je dobar, gotovo kao kod kuće.
Poslijepodne smo stigli u Kolašin. Tu su nas dočekali domaćini — Darko Drljević, koji je ujedno i pokretač i direktor festivala, i ekipa. Darko je s Lukom Lagatorom najpoznatiji dvojac crnogorske karikature i jedan od najnagrađivanijih karikaturista bivše zajedničke države.
Isti dan, nakon smještaja i odmora, bilo je otvorenje izložbe belgijske karikature uz gostovanje dvojice Bel-
gijanaca: Rudya Gheysensa, predsjednika European Cartoon Center Kruishoutem, i Dominiquea Termotea. Sve je završilo večerom.
Dan 3. Danas smo poslije doručka posjetili zimski centar. Mora se reći da skijaški centri Crne Gore ne zaostaju za onima u Austriji ili Švicarskoj, samo da bude snijega, kažu domaćini. Pošli smo skijaškim liftom do vrha, ali se tamo nismo zaustavili, nego smo se vratili ne silazeći. Na vrhu je vjetar bio toliko jak da mi je odnio kapu. Jedan od kolega je, kad smo se spustili, rekao da će uzvisinu na kojoj je pala moja kapa nazvati „Petrova kapa“.
I konačno, u večernjim satima počelo je ono zbog čega smo i došli — 10. jubilarni festival karikatura. Nekako istovremeno u gradu su se održavale tri manifestacije, jedna od njih muzičkog karaktera odmah pored Kulturnog centra. Na otvorenju Festivala bilo je, po mojoj procjeni, oko 30-tak ljudi, čemu je doprinijelo i loše vrijeme. No, time raspoloženje nije bilo pomućeno. Sve je bilo organizirano na visokoj razini — i glazba, i voditelj, i svi koji su izašli pred publiku u dvorani Kulturnog centra.
Darko Drljević pozdravio je prisutne i podsjetio da je ovo 10. po redu jubilarni festival. Nada se da će sljedeći imati i katalog, što je ovoga puta zbog nedostatka sredstava moralo biti izostavljeno. Malo mjesto poput Kolašina treba koristiti međunarodne manifestacije
ovoga tipa da ga se debljim slovima podvuče na karti događanja, pogotovo ako želi biti važan zimski turistički centar. Naravno, uvijek i svugdje kad je kultura u pitanju problem je isti — novac. Ali ipak, sve u svemu, bilo ga je dovoljno da dođu nagrađeni i da ih se ugosti kako i dolikuje domaćinima. A to što je Drljević kao direktor još uvijek nezadovoljan, znači da želi da festival bude još bolji i reprezentativniji.
Dan 4.
Prošli smo kišnu zavjesu i stigli na granicu kad je sunce već pržilo. Tri i pol sata čekanja između Crne Gore i Bosne. Ljudi su zagađivali okoliš, pisali po stablima, a i jeli, što se vidjelo po onome što su nemarno odbacivali. Tužno, koliko ljudi nema osjećaj za čovjekovu okolinu.
Mi nismo ni doručkovali, ali je srećom Damir ponio kuhani špek, kruh koji radi njegova supruga i papriku iz vlastitog vrta koje je jeo i na putu prema Crnoj Gori. Sve to izdržalo je pet dana i bilo vrlo ukusno, a kad se ogladni — jer to nam je oko pola jedanaest bio prvi obrok toga dana — izgledalo je kao prava gozba. Kako čovjeku malo treba da bude zadovoljan, čak i kad na suncu provede skoro četiri sata u kilometarskoj koloni, samo zbog granice.
To ne razumijem. I to me ljuti. Koja blamaža za obje zemlje!
Do jučer su jeli iz istog tanjura, a sada glume države opasane granicama. Bolesno.
Ako su već željeli da ih netko zajaši, trebali su barem narodu dozvoliti da se slobodno kreće. Ovako sve ostavlja okus gorčine. Lokalni političari ponašaju se po naputcima onih iz Brisela.
Konačno smo prešli granicu, ali prvo smo morali propustiti kolonu od petnaestak vozila vatrogasaca iz Austrije, koji su bili na gašenju požara u Crnoj Gori. Gledam uz put kako Kinezi u Bosni grade autoput prema Crnoj Gori i sjećam se kako su nekada takve puteve radile brigade mladih, potpomognute našim građevinarima. Eto što smo doživjeli — od silne želje za nezavisnošću moraju nam drugi graditi mostove, putove i određivati pravila. Usput smo stali na nekom dijelu puta, pored buregdžinice, i pojeli odličan burek i sirnicu. I koliko god lokal bio neuredan i zapušten za naše prilike, jelo je bilo prve lige, a cijene pristupačne. Burek, sirnica i dva jogurta od Dukata — devet eura. Toliko je burek bio izdašan da do sutradan nisam jeo ništa. Dio puta kroz Bosnu bio je ugodniji jer je tu već izgrađen autoput prema Mostaru, a mi smo išli prema Splitu. Kad smo došli u Hrvatsku, sve je bilo lakše. Nije bilo gužve na cesti, a na naplatnoj stanici se nije dugo čekalo. U Zagreb smo došli oko 22 sata. Damir je produžio dalje, a ja ostao da se do sutra odmorim od puta koji je trajao kao da smo putovali do Turske… Sve bi to avionom skratilo muke, ali to ostavljam za neki sljedeći posjet Crnoj Gori.
NOVO!!! SVJETSKI NOVITET!!! Tesla masaža protiv bolova, ukočenosti dijelova tijela, reume, grčeva, bez tableta protiv bolova
Prirodno i trajnije rješenje za bol, sada bliže nego ikad
Bolovi u leđima, koljenima ili ukočenost u vratu? Rješenje više ne morate traži� daleko – Tesla masaža (masažna terapija) dostupna je i u Čakovcu, Varaždinu, Termama Sv. Mar�n, a uskoro se otvara nova u centru Preloga, Tri desetljeća iskustva sa kožnim problemima spaja biljne gelove od ljekovi�h biljaka s ultrazvučnom i vakuum terapijom.Tesla masaža je nastala u zadnjih 6 godina. Rezultat je brzo i vidljivo olakšanje boli, kod nekih korisnika već nakon 5 minuta. Kao što ime govori,Tesla masaža je svjetski novitet planetarnog značaja, jer imaju već 5000 zadovoljnih korisnika. Tek sto�njak
je onih kojima ne mogu pomoći, dok trećina već nakon par mjeseci više nema bolove. Posebnost Tesla masaže je u tome što djeluje kao trajnije rješenje tamo gdje tradicionalni pristupi često zakažu. Gelovi, izrađeni od 7 do 21 vrste biljaka, nanose se masažom, a za�m dodatno djeluju uz pomoć posebnih ultrazvučnih uređaja. Terapija traje pola sata, a većina korisnika osje� razliku u prvih deset minuta. Mnogi is�ču da im je upravo ova metoda donijela olakšanje kod tegoba koje su ih pra�le godinama. U salonima rade vrhunski fizioterapeu�, a
cijene su pristupačne za pola sata masaže 50 eura, a za 60 minuta 100 eura, s �me da je u tom vremenu moguće koris�� sva tri aparata.
„Naši gelovi i tretmani donose olakšanje tamo gdje klasična medicina i farmacija često ne uspiju. U 90 posto slučajeva bol se smanji oko 70 posto već nakon prve masažne terapije od 30 minuta,“ objašnjava inovator Slavko Dokmann, osnivač Tesla Junior i autor ovog jedinstvenog koncepta, kojem su najvažniji biljni gelovi, zaš�ćeni kod Hrvatskog patentnog zavoda. Gelovi koštaju od 50 do čak �suću eura. Kako
Info:
Tesla masaža
• Čakovec, Kralja Tomislava 18,
• Varaždin, Braće Radić 53,
• Terme Sveti Martin
• Prelog, Glavna 41, od 18. rujna
T: 098 132 9848, 099 664 1492, 091 7996 870, g. Dokmann
E: tesla.masaza@gmail.com www.kozniproblemi.com.hr
nam je Dokmann otkrio uskoro planira otvorenje salona i u Grazu. Besplatna probna aplikacija gela Redovita samomasaža kod kuće s Tesla Junior gelovima pruža dugoročan učinak, bez tableta i kemijskih pripravaka. Uz to u salonu možete dogovori� besplatnu probnu aplikaciju gela i tako osje�� razliku.
Osim masaža, Tesla Junior poznat je i po liniji vlas��h biljnih gelova koji se proizvode već više od 35 godina. Njihove formule pomažu i kod kožnih problema poput psorijaze, ekcema i derma��sa. Svi proizvodi izrađeni su bez parabena, sulfata i kor�kosteroida te su potpuno sigurni za upotrebu. Dolazak Tesla masaže u Čakovec i Prelog odlična je vijest
U šest godina broje 5000 zadovoljnih korisnika
za sve koji žele prirodan, brz i učinkovit način da se riješe boli. Zakoračite u opuštajući prostor blizu vas i zakažite tretman koji vam može promijeni� život.
NOGOMET
Međimurkama sada slijedi gostovanje u Velikoj Gorici
ŽNK MEĐIMURJE upisao je prvu pobjedu u ligi
Rezultat je mogao biti i još uvjerljiviji, no zasluge idu i gostujućoj vratarki koja je upisala nekoliko odličnih obrana
Piše: Miljenko Dovečer Foto: ŽNK Međimurje
MAGENTA LIGA – ŽENE
1.
2.
3.
5.
7.
8.
4.
Nakon uvodnog i teškog poraza u Splitu od Hajduka nogometašice Međimurja u 2. kolu Magenta 1. HNL za žene, do vrha su napunile mrežu povratnica u ligu, Istre iz Pule. Ovo je bila prava golgeterska predstava Anite Code koja je postigla čak 6 pogodaka, dok su po jedan dodale Allison Blais, Yuko Inose i Paula Škrlec. Nakon poraza u Splitu ovo je očekivana pobjeda Čakovčanki koje su cijeli susret odigrale vrlo dobro, odgovorno, borbeno i e�ikasno. Već nakon 45 minuta kada je bilo 4:1, bilo je mnogo toga jasno oko konačnog pobjednika. S dva brza pogotka Code na početku susreta, te s još dva pogotka Code i Inose u samom �inišu poluvremena, najavljen je konačni uspjeh. U nastavku rutinirana igra naših nogometašica za visoku i uvjerljivu 9:1 pobjedu.
RUKOMET
MRK ČAKOVEC ostao je bez Europe
Slijedi gostovanje kod starog poznanika u Velikoj Gorici u nedjelju 14. rujna s početkom u 17:00 sati.
Novi ugovori za mlade talente
ŽNK Međimurje produžio je ugovore s Leom Bartolić i Anom Višnjić, dok je mlada Leona Radi potpisala svoj prvi igrački ugovor. Lea Bartolić je u klubu od 2016., a za seniorke je debitirala 2023. te do danas skupila 31 nastup. Ana Višnjić stigla je 2021., upisala 43 nastupa i unatoč teškim ozljedama ostavila snažan trag, zbog čega klub vjeruje u njezin povratak. Posebno se pamti njezin pogodak u kvali�ikacijama za Prvu HNLŽ 2023. godine. Leona Radi došla je prošle godine iz No Limit
REZULTAT I SASTAVI
ŽNK Međimurje: ŽNK Istra 9:1(5:1) ŽNK MEĐIMURJE : Vidrih (61. Kelava), Razza (61. Katalenić), Damjanović, Coda (61. Hamamoto), Blais, Čurin, Inose, Škrlec, Varga (61. Fot), Tkalčec, Radi (61. Fujio). Trener: Ivan Dizdar.
ŽNK ISTRA 1961: Bijelić (46. Bačić), Čekić, Petričević, Begić (67. Macuka), Zuber, Hurajčikova, Oto, Lovrić, Petričević, Džanić, Skendrović. Trener: M. Hurajčik.
Strijelci: 1:0 Coda (12), 2:0 Coda (16), 2:1 Petričević (38), 3:1 Coda (43), 4:1 Inose (45), 5:1 Coda (47), 6:1 Coda (53), 7:1 Coda (60), 8:1 Blais (63), 9:1 Škrlec (69).
Tvina i seniorski debi imala u svibnju protiv Osijeka. Do kraja sezone upisala je šest nastupa, a uz školu i nogomet živi u Učeničkom domu blizu stadiona.
Utakmica protiv Umagu na rasporedu je u subotu od 19 sati
Rukometaši Čakovca oprostili su se od Europe nakon poraza od BSV Berna 42:27 u uzvratu 1. kola kvali�ikacija za EHF Europsku ligu, dok su Švicarci slavili i u prvom susretu 32:29. Bern je od početka nametnuo ritam i već u 7. minuti vodio 7:2, a Čakovčani nisu uspjeli pratiti njihov tempo.
Do poluvremena je domaćin imao +8 (21:13), a vratar Seravalli sakupio je 10 obrana. U nastavku je Bern nastavio dominirati i na kraju slavio uvjerljivo, uz sedam pogodaka Wannerna i Egglimanna. Kod Čakovca najbolji je bio Bruno Levak sa šest pogodaka, dok je Mađerić dodao četiri. Nakon europskog ispita Čakovčani se okreću Paket24 Premijer ligi, koju otvaraju ove subote protiv Umaga. Utakmica počinje u 19 sati u dvorani Graditeljske škole Čakovec. (md, foto: MRK Čakovec)
NOGOMET
MEĐIMURSKI NOGOMET Novi broj 19. rujna
U Međimurju nogomet nije samo sport, to je način života, ritam sela, glas tribina i snaga zajednice. Od zelenih travnjaka Nedelišća do borbenih utakmica u Jurovcu, svaki klub, igrač i volonter priča svoju priču. Priču o strasti, odricanju, prijateljstvu i snovima koji se rađaju u blatu, a završavaju pod re�lektorima. Međimurski nogomet donosi upravo te priče, o klubovima koji dišu punim plućima, o mladim nadama koje tek dolaze, o pojedincima koji mijenjaju igru i o volonterima koji bez aplauza gra-
de temelje sporta. Ovdje se ne broje samo golovi, već i sati provedeni u uređenju igrališta, treninzi po kiši, podrška s tribina i osmijeh djeteta koje prvi put oblači dres. U novom broju donosimo vam najnovije uspjehe lokalnih klubova, pro�ile mladih igrača koji obećavaju, priče o ljudima koji stoje iza kulisa i o zajednicama koje pokazuju da nogomet u Međimurju nije industrija, nego obitelj. Stoga, 19. rujan rezervirajte za Međimurski nogomet koji izlazi kao poseban prilog uz Međimurske novine. (nl)
U kategoriji U-13 Kraljevčan je u finalu nadjačao Međimurje 1
6. PRVENSTVO MEĐIMURJA U KOŠARCI 3X3 Unatoč vremenskim smetnjama sve se odigralo!
Mnoštvo haklerskih trojki protekle subote je okupiralo Macanov dom. Igralo se prvenstvo Međimurja u košarci 3 na 3! U konkurenciji U-15 pobijedila je trojka Aco trica, a MVP je bio Alex Višnjić. U kategoriji U-13 Kraljevčan je u �inalu nadjačao Međimurje 1, iako je u skupini bilo obrnuto. MVP je bio Krsto Vlašić. U konkurenciji U-11(igrači rođeni 2014. i mlađi) najbolji je bio haklerski sastav Međimurje
1, a MVP Roko Vabec. U najmlađoj konkurenciji U U-9 pobjedu je odnijela ekipa Međimurje 2, a MVP je bio Mihovil Pleh. U šutiranju trica pobjedu je odnio Endi Hatlak iz ekipe Međimurje 2, dok je u šutiranju slobodnih bacanja najbolji bio Abel Haramija iz momčadi Međimurje 1. Vremenskim poluneprilikama usprkos, natjecanja su bila kompletno gotova do 13 sati.
(bh)
NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga
Pribislavčanima susjedski derbi, Pušćine bolje od Venere PMP, petarda Trnave, Kraljevčan 38 bolji od Sokola, Sloboda poražena u Turčišću
Piše: Dino Jambrović
U Međimurskoj Premier ligi, najuvjerljiviju pobjedu kola upisao je Podturen, zabivši čak sedam zgoditaka Dubravčanu. Dvostruki strijelac bio je Igor Šegović, dok su po jedan zgoditak postigli Lovro Hranilović, Luka Petak, Filip Bogdan, Ilija Liklin i Patrik Vrbanec. Efikasni su bili i Draškovčani protiv Dinama. U listu strijelaca za domaćine upisali su se redom Ante Ivančić, Igor De Amorim, David Mihoci, Marlo Turk i Augusto Da Cruz. Ovo je za novog trenera Draškovca Gorana Klemenčića prva prvenstvena pobjeda ove sezone. Pušćine bolje od Venere PMP. Nakon 65 minuta igre domaćini su imali prednost 3-0 zgodicima Karla Levanića, Kaita Tamakija i Dominika Božaka. Poraz gostiju ublažio je Tomislav Tomašić zgoditkom iz kaznenog udarca u samoj završnici susreta. Preokret čakovečke Sloge. Nakon prvog dijela vodstvo Bratstva 2-0 zgodicima Nike Trstenjaka. Početkom drugog dijela domaćini dolaze do zgoditka preko Saše Treske. U 83. minuti dosuđen je kazneni udarac za Slogu. Siguran realizator bio je Vedran Kršlak. Za potpuni preokret Čakovčana zabija Leonard Mesarić u 88. minuti. U prvoj minuti sudačke nadoknade vremena za 3-3 zgoditak postiže Erik Hozjan. Samo minutu kasnije za veliko slavlje Sloge pobrinuo se David Jurak. Slogi derbi gornjeg Međimurja. Gostujući napadač Goran Spasić pogađa mrežu Jedinstva u 64. minuti. Pet minuta kasnije domaći igrač Fran Tomašić pogađa vlastitu mrežu te postavlja konačnih 0-2. Centrometal slavio u Maloj Subotici. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se već u 12. minuti, kada pobjednički zgoditak
za goste postiže Sven Golub. Momčad Spartaka može žaliti za nekoliko propuštenih izglednih prilika za postizanje zgoditka. Poletu susjedski derbi u prekrasnom ambijentu pred 300-tinjak gledatelja. Bivši igrač BSK Bruno Đurasek, zabija svome bivšem klubu u 29. minuti za prednost gostiju. U drugoj minuti sudačke nadoknade prvog dijela igre, prekrasnim zgoditkom Josip Validžić izjednačuje za domaćine. Pribislavčani ponovno vode u 66. minuti, strijelac Nikola Munđar. Desetak minuta kasnije opravdano je dosuđen kazneni udarac za BSK. Udarac Robina Zanjka brani vratar gostiju Jura Banfić. Promašaj domaćina kažnjava gostujući „jocker“ sa klupe Ivan Deglin u posljednjoj minuti utakmice. Rezultati: DraškovecDinamo (P) 5-0 (Ivančić, Amorim, Mihoci, Turk, Da Cruz), Pušćine-Venera PMP 3-1 (Levanić, Tamaki, Božak ; Tomašić), Sloga (Č)-Bratstvo (J) 4-3 (Treska, Kršlak, Jurak, Mesarić ; 2x Trstenjak), Podturen-Dubravčan 7-0 (2x I.Šegović, Hranilović, Petak, Bogdan, Liklin, Vrbanec), Jedinstvo (GM)-Sloga (Š) 0-2 (Spasić, F.Tomašić ag), Spartak-Centrometal 0-1 (Golub), BSK-Polet (P) 1-3 (Validžić ; Đurasek, Munđar, Deglin) U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Polet (P) – Podturen, Centrometal – BSK, Venera PMP – Sloga (Č), Dinamo (P) – Pušćine. Nedjelja: Sloga (Š) – Spartak, Bratstvo (J) –Jedinstvo (GM), Dubravčan –Draškovec. Utakmice se igraju s početkom u 17 sati.
I. MEĐIMURSKA LIGA
U I. međimurskoj ligi, petarda Trnave. Dva puta je mrežu Strahoninca pogađao Hrvoje Vugrinec, te po jednom Dino Špoljar, Fran Dolenec i
Filip Blažek. Gostima je u 51. minuti isključen vratar Luka Bulić, zbog igranja rukom izvan kaznenog prostora u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Desetak minuta kasnije isključen je kod Strahoninca još i Leon Novak, zbog dvije opomene. Kraljevčan 38 bolji od Sokola. Strijelci za domaćine bili su Gabriel Vitorino i Renan De Carvalho, a za goste Mateo Radiković. Bez pobjednika u Hlapičini. Već u 5. minuti vodstvo Mure zgoditkom Marka Šoltića. Za Zasadbreg 77 izjednačuje Florijan Rodinger u 41. minuti. Domaćini ponovno vode u 80. minuti, strijelac Husejn Šakušić. Bod gostima donosi Bruno Šimunković u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena. Mladosti Komet susjedski derbi. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u pretposljednjoj minuti, kada mrežu Naprijeda pogađa Luka Delić te donosi sva tri boda domaćinima. Sloboda nadigrala Bratstvo. U listu strijelaca za Slakovčane upisali su se redom Davor Priher, Ilija Gale, Lovro Horvat i Erik Glogovec. Počasni zgoditak za Savčane postigao je Vedran Knežević. Bez zgoditaka u Čehovcu. Tijekom 90 minuta nogometaši ČSK i Plavih nisu našli put do protivničke mreže pa je susret završen sa nepopularnih 0-0. Domaćinima je u 75. minuti isključen Thiago Pereira, zbog dvije opomene. Hodošan poražen u Novom Selu Rok. Nakon prvih 45 minuta igre Omladinac je imao uvjerljivo vodstvo 3-0 sa dva zgoditka Lea Lesjaka i jednim Denija Lukmana. Poraz gostiju ublažio je Niko Frančić u 85. minuti.
Rezultati: Kraljevčan 38-Sokol 2-1 (Vitorino, Renan ; Radiković), Mura-Zasadbreg 77 2-2 (Šoltić, Šakušić ; Fl.Rodinger, Šimunković), Mladost Komet-Naprijed 1-0 (Delić), Sloboda (S)-Bratstvo (SV) 4-1 (Priher, Gale, Horvat, Glogovec ; Knežević), Omladinac (NSR)-Hodošan 3-1 (2x Lesjak, De.Lukman ; Frančić), Trnava-Strahoninec 5-0 (2x H.Vugrinec, Špoljar, Dolenec, Blažek), ČSK-Plavi (P) 0-0
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Hodošan – Strahoninec, Plavi – Omladinac (NSR), Bratstvo (SV)
– ČSK. Nedjelja: Naprijed – Sloboda (S), Zasadbreg
77 – Mladost Komet, Sokol – Mura, Trnava – Kraljevčan
38. Utakmice se igraju s početkom u 17 sati.
II. MEĐIMURSKA LIGA
U II. međimurskoj ligi, Sloboda poražena u Turčišću.
Za Borac PMP su zabijali Nikola Tomašek i Nikola Patafta, dok je gostujući igrač Nikola Ovčar pogodio vlastitu mrežu. Poraz Mihovljančana ublažio je Joanderson Normandes. U susretu sa čak deset zgoditaka, Vidovčan je bio bolji od Mladosti. Četverostruki strijelac za domaćine bio je Dean Volar, dva zgoditka dodao je Mihael Matotek, a jedan Sebastian Legin. Za Dekanovčane su se u listu strijelaca upisali Eugen Pintarić, Jurica Špilek i Andrej Goričanec. Preokret Croatije. Nakon prvog dijela vodstvo Budućnosti zgoditkom Darija Šoltića. U 57. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za goste. Siguran realizator bio je Josip Bali. Pobjedu Croatiji donosi Leon Ružić u 72. minuti. Jadran upisao i drugi prvenstveni poraz. Trnovec je stigao do sva tri boda sa po jednim zgoditkom Ernesta Horvata u prvom dijelu, te zgoditkom Ivana Cimermana u drugom dijelu susreta. Svetomarčani slavili u Kuršancu. Dva zgoditka za Mladost postigao je Marko Ivković, a jedan Tibor Roj dok je domaći igrač Antonijo Fegeš pogodio vlastitu mrežu. Poraz Drave ublažili su Dalibor Solina i Lovro Kregar. Otok upisao prvu prvenstvenu pobjedu ove sezone. Nakon 14 minuta vodstvo domaćina zgodicima Patrika Tkaleca i Noela Bukala. Desetak minuta kasnije za Pobjedu izjednačuje Marko Vuleta. Sa dva zgoditka u drugom dijelu Nikola Blažinčić potvrđuje pobjedu Otoka. Gostima je u 75. minuti isključen Mateo Šegović, zbog dvije opomene. Bez pobjednika u Brezju. Nakon prvog dijela Omladinac je imao prednost 2-0 zgodicima Marka Tomašeka. Početkom drugog dijela za domaćine rezultat smanjuje Hrvoje Senčar. Bod Hajduku donosi Renato Tomašić u 64. minuti.
Rezultati: Drava(K)Mladost (SM) 2-4 (Solina, L.Kregar ; 2x Ivković, Roj, Fegeš ag), Hajduk (B)- Omladinac (DS) 2-2 (Senčar, Tomašić ; 2x Tomašek), Borac PMPSloboda (M) 3-1 (Tomašek, Patafta, Ovčar ag ; Normandes), Vidovčan-Mladost(D) 7-3 (4x Volar, 2x Mi.Matotek, S.Legin ; Pintarić, Špilek, Goričanec), Budućnost(M)-Croatia 1-2 (Šoltić ; Bali, L.Ružić), Jadran-Trnovec 0-2 (Horvat, Cimerman), Otok-Pobjeda 4-1 (2x Blažinčić, Bukal, Tkalec ; Vuleta)
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Trnovec – Drava (K), Sloboda (M) –Vidovčan. Nedjelja: Omladinac (DS) – Borac PMP, Pobjeda – Hajduk (B), Mladost
(SM) – Otok, Croatia – Jadran, Mladost (D) – Budućnost (M). Utakmice se igraju s početkom u 17 sati.
III. MEĐIMURSKA
LIGA - A
U III. međimurskoj ligi skupina A, Jedinstvo bolje od Mladosti. Nakon prvog dijela vodstvo Ivanovčana 1-0 zgoditkom Matije Barlovića. U drugom dijelu domaći „jocker“ sa klupe Jurica Bajzek svojim hat- trickom donosi pobjedu svojoj momčadi. Graničaru lokalni derbi. U 3. minuti vodstvo Novakovčana zgoditkom Jožeka Blagusa. Vodstvo gostiju povisuje Fabricio Cruz u 44. minuti. Poraz Radničkog ublažio je Filip Matičević u 65. minuti. Dubrava slavila u Oporovcu. Dvostruki strijelac za Sivičane bio je Aleksandar Vincek, dok je jedan zgoditak još dodao Jan Bobičanec. Počasni zgoditak za Galeb djelo je Viktora Glavine. Budućnost upisala drugu prvenstvenu pobjedu ove sezone. Za domaćine je dva zgoditka postigao Mario Klobučarić, a jedan Nino Sraka. U listu strijelaca za Borac se dva puta upisao Matija Pintarić.
Rezultati: Jedinstvo (NSnD)-Mladost(I) 3-1 (3x Bajzek ; Barlović),RadničkiGraničar(N) 1-2 (Matičević ; Blagus, Fabricio), Galeb-Dubrava 1-3 (Glavina ; 2x Vincek, J.Bobičanec), Budućnost (P)Borac (DH) 3-2 (2x Klobučarić, N.Sraka ; 2x Pintarić) U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Graničar (N) –Galeb. Nedjelja: Borac (DH) – Jedinstvo (NSnD), Dubrava – Budućnost (P), Mladost (I) –Radnički. Utakmice se igraju s početkom u 17 sati.
III. MEĐIMURSKA
LIGA - B
U III. međimurskoj ligi skupina B, Parag poražen u Mačkovcu. Nakon prvog dijela uvjerljivo vodstvo Omladinca 3-0 sa dva zgoditka Tomislava Šafarića i jednim Tomasa Makara. Za goste su zabijali Sandi Ignac i Leon Pec. Malom Mihaljevcu derbi kola. Mrežu Hajduka u 13. minuti načeo je Damjan Tomšić. Isti igrač zabija za 2-0 u 25. minuti. Pobjedu domaćina potvrđuje Marin Kelner u 75. minuti. Donji Koncovčak uvjerljiv u Preseki. Za goste je hat-trick upisao Leon Sakač, dok su po zgoditak postigli Patrik Cerovec, Lovro Flac i David Mezga. Petarda Napretka u Šenkovcu. Trostruki strijelac za goste bio je David Kepe, a dvostruki Tihomir Kepe. Utješni zgoditak za domaćine postigao je Leon Magić.
Rezultati: Subota: Omladinac(M)-Parag 3-2 (2x Šafarić, Makar ; S.Ignac, L.Pec), Mali Mihaljevec-Hajduk (Š) 3-0 (2x Tomšić, Kelner), Bratstvo(P)-Donji Koncovčak 0-6 (3x Sakač, Cerovec, Flac, Mezga), Šenkovec-Napredak 1-5 (Magić ; 3x D.Kepe, 2x Kepe) U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Napredak – Omladinac (M), Donji Koncovčak – Šenkovec, Hajduk (Š) – Bratstvo (P). Nedjelja: Parag – Mali Mihaljevec u Žiškovcu.Utakmice se igraju s početkom u 17 sati.
RUKOMET
NOVI RUKOMETNI KLUB RK ŠR Međimurje
Uz školu rukometa, starije članice kluba odlučile su se okušati i u natjecanju, pa će tako seniorke od jeseni igrati u trećeligaškoj konkurenciji
Piše: Benjamin Jakopić
U dvorani Ekonomske i trgovačke škole u Čakovcu održana je svečana promocija novoosnovanog Rukometnog kluba - Škola rukometa Međimurje, koji okuplja tridesetak djevojčica i dječaka rođenih od 2014. do 2019. godine te od ove sezone nastupa u 3. hrvatskoj rukometnoj ligi – Sjever za žene.
KUGLANJE
Predsjednica kluba, Gita Šarić
Potpredsjednica kluba, Marta Kozjak
Klub, kojim predsjeda Gita Šarić, osnovan je na inicijativu rukometne legende Ljubice Vrbančić i nekolicine bivših igračica koje su odlučile vratiti seniorski rukomet u Međimurje. Vrbančić vodi školu rukometa, a najavila je i širenje aktivnosti:
- Osnovali smo ovaj klub kako bismo potaknuli djecu na bavljenje rukometom, ali
2. ČAKOVEC FUTURE STARS turnir mladih
Željezničari su imali 7 predstavnika, a čak njih 6 je osvojilo jedan od pehara
I ove godine kao i prošle, KK Željezničar organizirao je turnir mladih u kojem je sudjelovalo 35 djevojčica i dječaka u 6 kategorija. U najmlađoj kategoriju (U11) gledali smo odličan dvoboj našeg Zalana Hegedusa (463) i Jakova Šardija (451) koji su osvojili prva dva mjesta, dok je treće mjesto pripalo Legenu Benčeviću (399) iz Zaprešića. Velika očekivanja imali su Željezničari u kategoriji do 13 godina gdje su nastupili aktualni prvak i vice prvak Hrvatske, Vjeko Vrček i Jakov Kolenko. Međutim, vrhunskom igrom je iznenadio Roko Juričan, te s osobnim rekordom od 551
NOGOMET
čunj uzeo prvo mjesto, dok je Jakov (527) bio drugi, a Vjeko (507) treći.
Borna Murić najbolji rezultat turnira
U kategoriji kadeta (U15) uvjerljivo prvo mjestu osvaja aktualni prvak svijeta Luka Jakovina iz Zaprešića s 565 čunja, odmah do njega mu je kolega iz kluba Luka Pavlinec (545), dok je treće mjesto pripalo Niki Simiću (527) iz Karlovačkog Željezničara. Kod cura prva dva mjesta su osvojile Lora Mađer (463) i Ela Hasan (453) iz Koprivničke Podravke, dok je treća bila Ajsa Rudolf (443) iz Szombathelya. I na kraju došli smo do juniora (U19),
HRVATSKA U-17 REPREZENTACIJA
Adriano je u 3 utakmice odigrao
Veliko priznanje za međimurski nogomet stiglo je proteklog tjedna u Vrbovcu, gdje je Hrvatska U-17 reprezentacija otvorila prijateljski turnir protiv Švedske. Među izabranicima izbornika našao
Voditeljica škole rukometa, Ljubica Vrbančić
i oživjeli seniorski ženski rukomet. Međimurje je nekad imalo više od 70 klubova, a želimo da ta tradicija ponovno zaživi, istaknula je Vrbančić. Uz školu rukometa, starije članice kluba odlučile su se okušati i u natjecanju, pa će tako seniorke od jeseni igrati u trećeligaškoj konkurenciji. Vodstvo kluba čine predsjednica Gita Šarić, potpredsjed-
nica Marta Kozjak, tajnica Stela Taradi, a podršku im pružaju brojni bivši rukometaši i rukometašice.
Na promociji je sudjelovalo više posjetitelja nego što su organizatori očekivali. Program je obuhvatio predstavljanje trenera i vodstva, informacije o treninzima i upisima, te bogat sadržaj za cijelu obitelj. Posebnu pažnju privukao je turnir u mini rukometu, gdje su najmlađi pokazali veliku borbenost i timski duh.
U upravnom odboru su Višnja Borović, Vesna Horvat, Dina Glad, Gita Šarić i Marta Kozjak, dok su u nadzornom odboru Damir Magić, Mladen Vrbančić i Slavko Horvat.
- Hvala svima koji su podržali ovu inicijativu. Rukomet u Međimurju ponovno diše punim plućima, zaključili su iz kluba.
Željezničar su predstavljali Borna Murić i prošlogodišnji pobjednik Noa Branilović. S najboljim rezultatom turnira od 571 čunj Borna Murić uvjerljivo osvaja prvo mjesto, iza njega je Ivan Peršić (541) iz Varaždinskog Željezničara, dok je treći Luka Čevizović (536) iz Novske. Noa Branilović (526) nije imao svoj dan, te je završio na nezahvalnom četvrtom mjestu. Kod juniorki najbolja je bila Nina Kušan
(535) iz Zaprešića, dok iza nje sljedi Lili Bodo (493) iz Szombothelya i Izabela Hana Krapinec (459) iz Podravke. Čestitka učesnicima KK Željezničar čestita svim nagrađenima i zahvaljuje svim učesnicima na trudu, fer igri i lijepom druženju. Raduju se ponovnom susretu i nadaju se da će turnir iduće godine biti još bolji i još brojniji.
ATLETIKA
KUP HRVATSKE
Ovaj je vikend u Zagrebu održan Seniorski kup Hrvatske na kojem su međimurski atletičari Slobode Varaždin ostvarili fantastične rezultate! Na srednjim prugama vodile su se uzbudljive utrke. Lea Marodi je na 1500m osvojila zlato s rezultatom 4:22,67, dok je na 800m bila treća s 2:09,58. Njezina sestra Tena Marodi stigla je odmah iza nje na 1500m i uzela srebro s 4:22,83, a na 800m je bila sjajna druga s rezultatom 2:08,68. Medalje su otišle i u ruke Karla Marciuša. On je ponovno je potvrdio status jednog od najboljih hrvatskih sprintera. Na kupu Hrvatske je briljirao s vremenom 10,81 sekundi na 100 metara i izvanrednih 20,79 sekundi na 200 metara.
Bronca Magdalene Lončar
U konkurenciji seniora, najviše se istaknuo
PARKOUR
Leonard Vuković, koji je nastupio u čak četiri discipline – 100 m (12,83), 200 m (26,32), skok u dalj (5,25) i troskok (10,76) – te pokazao iznimnu svestranost. Aleksandar Žbulj bio je najaktivniji u tehničkim disciplinama, s nastupima u bacanju koplja (27,46), diska (22,71), kladiva (26,14) i skoku s motkom (2,60). Vrijedan rezultat na 5000 metara ostvario je Igor Filipić, koji je zauzeo 11. mjesto s vremenom 16:27,42. Kod seniorki, najzapaženiji rezultat ostvarila je Magdalena Lončar, koja je u bacanju kladiva osvojila 3. mjesto s hicem od 52,52 metra. Josipa Halić bila je osma u skoku u vis (1,50) te 13. na 100 m s preponama (19,86), dok je Jana Blažeka nastupila na 400 m (1:06,82) i 800 m (2:34,09). (nl)
U subotu, Boćarski dom u Zagrebu bio je domaćin natjecanja Zagreb On Point, koje je okupilo mlade parkour sportaše iz cijele Hrvatske. U organizaciji Parkour Kluba Zagreb, ovo Skill natjecanje poslužilo je kao idealan uvod u novu sezonu, ali i kao priprema za nadolazeće Prvenstvo Hrvatske u parkouru koje će se održati 15. studenog u Sport Hubu Nedelišće. Pod vodstvom trenera Domagoja Dominića, mladi članovi kluba učvrstili su svoje parkour osnove, usvojili nove vještine i imali priliku učiti od iskusnijih sportaša. Atmosfera je bila natjecateljska, ali istovremeno prijateljska i poticajna, s naglaskom na
NOGOMET
razmjenu znanja i zajednički rast. GK Macan Parkour vratio se kući s impresivnim brojem medalja, što potvrđuje kvalitetan rad i predanost mladih sportaša. Valter Vejzagić (mlađi kadet) osvojio je zlatnu, srebrnu i brončanu medalju; Rafael Zember (kadet) dvije zlatne i jednu srebrnu; David Gavez (kadet) dvije srebrne i jednu brončanu; Petar Raguž (kadet) tri brončane, dok je Ivan Raguž (mlađi junior) briljirao s tri zlatne i jednom srebrnom medaljom. Trener Domagoj Dominić istaknuo je kako je iznimno ponosan na svoje sportaše, ne samo zbog osvojenih odličja, već i zbog načina na koji su predstavljali klub. (nl)
se i Adriano Debelec, talentirani nogometaš iz Međimurja i član Nogometne škole Dinamo. Debelec je u prvom susretu sa Šveđanima krenuo od prve minute te na terenu proveo 65 minuta. Utakmica je završila remijem 1:1, a mladi veznjak pokazao je sigurnost u igri i dobru prilagodbu na reprezentativni ritam. U drugom nastupu, protiv Austrije, Hrvatska je upisala poraz 3:1. Debelec je
u igru ušao u drugom dijelu i odradio 20 minuta. Turnir je zaključen dvobojem protiv Švicarske u kojem su Vatreni slavili uvjerljivo, 5:2. Ovaj put priliku je dobio u posljednjih 15 minuta. (lp)
U nedjeljnom jutarnjem terminu kadeti i juniori Nogometne akademije Međimurje otvorili su 2. kolo A skupine 2. Hrvatske nogometne lige te u oba susreta slavili protiv Nogometnog kluba Bjelovar. Obje momčadi pružile su odličnu igru te značajnom razlikom pobijedile protivnika. Strijelci su bili posebno raspolo-
ženi, tako da u konačnom rezultatu utakmice kadeta u kojoj su isti slavili sa 6:1 ističemo 4 pogotka Martina Tuksara. Uz Tuksara mrežu gostiju još su tresli Ino Gelo i David Debelec. Kod juniora koji su slavili rezultatom 4:1 trostruki strijelac bio je Bruno Vlah dok je jednom mrežu gostiju zatresao Jakov Pejanović. (nl)
NOGOMET ODIGRANO JE 3. KOLO 3.
- Nadam se da će sudačka komisija donijeti ispravnu odluku i poništiti crveni karton, jer svaka druga odluka bila bi sramotna, govori trener Nedelišća
Piše: Miljenko Dovečer
Na vrhu tablice odvojila se Koprivnica, koja je jedina upisala sve tri pobjede, naš Rudar je s dva boda manje odličan treći, dok je na dnu čakovečko Međimurje,jedina momčad bez bodova. Sredinu ljestvice trenutno drži Polet s četiri boda iz tri utakmice i gol razlikom nula. Od naših međimurskih klubova
Rudar je dobro startao u prvenstvo, a u pobjedi 7:5 ! nad Bilogorom ’91 gledatelji su vidjeli čak 12 golova. Polet, Dinamo i Međimurec nisu uspjeli doći do pobjeda, dok je Nedelišće iznenadilo Podravinu u Ludbregu. U prvom susretu 3. kola prošli petak Graničar(K) je u Čakovcu pobijedio Međimurje 0:1.
Rudara uz hattrick
Petra Ratajeca do nove pobjede
Rudar je u neviđenoj golijadi, koja će se rijetko ponoviti u ovom rangu natjecanja, pobijedio Bilogoru ’91 sa 7:5. U prvih pola sata domaćini su dominirali i postigli čak šest pogodaka, a trostruki strijelac bio je Petar Ratajec. Do kraja utakmice gosti uspijevaju smanjiti. Za Rudar je dva gola dao Roginić, a po jednom su pogodili Vaš i Antolović.
Rudar: Kodba, Antolović, Novak, Martinjaš, Ratajec, Vinko, Janušić, Nedeljko P. Radiković, Vaš, Roginić (Zlatarek, Gjuran, Nedeljko K., Mihaljević, Šimunić, Rihtarec, Farkaš). Trener: Damir Zeljko - Iza nas je de�initivno najuzbudljivija utakmica dosadašnjeg dijela sezone, prava golijada u kojoj smo na domaćem terenu slavili protiv iskusne i kvalitetne momčadi NK Bilogora ‘91. Od prve minute igralo se otvoreno i obje ekipe su tražile pogodak. Međutim, u tom stilu igre mi smo se puno
Rezultati 3. kola
Podravina – Nedelišće 0:2
Dinamo (P) – Graničar (Đ) 0:1
Međimurje – Graničar (K) 0:1
Rudar – Bilogora ’91 7:5
Garić – Polet 1:1
Pitomača – Međimurec 3:1
Koprivnica – Sla�na 4:0
Daruvar – Dinamo (D) 2:0
bolje snašli i do 29. minute ostvarili nevjerojatnu prednost od 6:0 s time da je Petar Ratajec u samo četiri minute, od 26. do 29., postigao hattrick. Nakon ovako visokog vodstva došlo je do malog opuštanja u našim redovima, što su gosti iskoristili. U drugo poluvrijeme ušli smo s namjerom da nastavimo u istom ritmu, stvarali smo prilike, ali nismo uspijevali postići pogodak. Nažalost, gosti su iskoristili naše pogreške u obrani i postigli četiri pogotka, mi jedan za pobjedu 7:5.
Ako bih morao izdvojiti nekoga u ovoj utakmici, to bi bio Petar Ratajec. Njegov hat-trick u samo četiri minute bio je spektakularan i ključan za naše visoko vodstvo. Uz to, upisao je i jednu asistenciju, čime je potvrdio svoju dominaciju na terenu i zasluženo ponio titulu igrača utakmice, elaborirao je pomoćni trener Rudara Novak.
Polet s gostovanja u Garešnici donio bod
U Garešnici je Polet upisao jedan bod. Domaći su poveli u 18. minuti pogotkom Kožuhara. U 28. minuti Poletu bod donosi Mauro Benko. I u prošloj sezoni kada su bili puno jači Poletovci nisu uspjeli pobijediti domaći Garić. Istina je da su se ispromašivali, ali to je sastavni dio nogometa.
Polet: Jambres, Pajić, Novak, Mendelski, Jurinić, Žmuk, Patafta, Mikolaj, Benko, Stojko, Bančić (Gradiček, Obadić, Hočuršćak, Tuksar, Novinščak, Gal, Novak).
Trener: Zoran Šardi
- Naš spor i mlak ulazak u utakmicu, bez potrebne energije što je domaćin iskoristio, bio je opasan prije svega iz prekida i zasluženo poveo. Sredinom poluvremena smo se probudili, zabili gol i stvorili još nekoliko izglednih šansi, ali bez realizacije. Drugo poluvrijeme s jako puno tehničkih i taktičkih grešaka i s jedne i s druge strane, utakmica pomalo divlja, s puno tranzicije, bez neke posebne kontrole. I jedna i druga ekipa su u takvom jurišanju stvorile po nekoliko prilika, ali bez realizacije. Na kraju moramo biti zadovoljni s osvojenim bodom, rekao je trener Poleta Zoran Šardi.
Prvi poraz
Međimurcu u prvenstvu nanijela je Pitomača
S gostovanja u Pitomači Međimurec se vraća praznih ruku. Sva četiri pogotka pala su u prvih 45 minuta. U pobjedi Pitomače 3:1 kod domaćina pogotke su zabijali Jakupec, Marques i Pavlović, dok je strijelac kod Međimurca bio Jakov Pintarić.
Međimurec: Prapotnik, Cerovčec, Lukačić, Podvezanec, Hrustek, Mraz, Špoljar, Mezga, Pintarić, Kostevski, Telebar (Goricaj, Jalušić, Blažević, Horvat, Crleni, Mihalković, Horvat). Trener: Dalibor Gorupić - Imali smo izuzetno loš ulazak u utakmicu i rekao bih da je u prvih pola sata sve bilo riješeno. Ovo je najlošijih pola sata otkad sam na klupi ove momčadi i prvi puta moram komentirati da smo bili loši, ne na nivou koji iziskuje ovakva utakmica. Nakon smanjenja na 3:1 malo smo se stabilizirali, promijenili sustav, imali nekoliko dobrih prilika, ali sve u svemu rekao bih da je Pitomača utakmicu nakon zasluženog vodstva iskontrolirala i zasluženo na kraju pobijedila, realno je ocijenio poraz svoje ekipe trener Međimurca Dalibor Gorupić.
Dinamo(D) poražen kod novajlije u ligi
Sutra će do bodova probati doći u međimurskom srazu protiv Nedelišća, ekipe koja je iznenadila u Ludbregu. Dinamo: Prekupec, Strahija, Žulić, Marodi, Hlišć, Novak, Kočet, Jakšić, Kovač, Bacinger, Šimunić (Krznar, Tomašek, Petak, Kopasić, Zadravec, Juras, Novak A.)
Trener: Gordan Golik
- Težak i neugodan poraz s obzirom na to da smo imali 55 minuta igrača više kojeg nismo uspjeli iskoristiti. Već treću utakmicu otvaramo ranim pogotkom protivnika. Dekoncentracija u početku utakmice te realizacija su nam trenutno najveći problem. Čestitke Daruvaru na zasluženoj pobjedi, kratko je prokomentirao susret trener Dinama Gordan Golik.
Graničar(K) do pobjede u sudačkoj nadoknadi
U prvoj utakmici 3. kola 3NL Sjever između Međimurja i Graničara(K), odigranoj prošli petak bodovi odlaze u Kotoribu.
Međimurje: Hozjan, Čavlek, Krznar, Jurčić, Kovačić, Kuqi, Hasegawa, Petrinović, Issah, Senčar, Štajerec (Krajner, Pejanović, Srša, Lukovnjak, Žerjav, Kadrija, Trojko)
Trener: Tadija Bekavac
Graničar: Slukić, Sambolek, Posavec, Estevao, Čmrlec, Bispo, Dežđek, Jadanić, Vinski, Gal, Pišpek (Fabić, Kečak, Knez, Sabol, Golenja, Arambašić, Mlakar)
Trener: Valentin Knapić U susretu u koji su oba kluba ušla s dva početna poraza istakli su se vratari Hozjan i Slukić. Puno prilika bilo je s jedne i druge strane no spretniji i sretniji bili su gosti koji postižu gol u sudačkoj nadoknadi. Nakon izvedenog kornera u kaznenom prostoru domaćina najbolje se snašao Damir Posavec koji iz blizine pogađa za 0:1 i donosi tri boda svojoj ekipi.
položaj, iz kojeg smo opasno zaprijetili nekoliko puta. Na samom kraju utakmice gosti su bili snalažljiviji iz kornera, što im je donijelo pobjedu. Unatoč tri poraza na početku prvenstva, ova mlada momčad pokazuje izniman potencijal. Svi smo pozitivni i vjerujemo da će neke situacije u budućnosti ići i na našu stranu, rekao je trener Međimurja Bekavac. - Na kraju dosta spretna i sretna pobjeda. Isto tako, mogli smo izgubiti u 90. minuti. Mislim da smo bili dominantni kroz cijelu utakmicu, imali smo šest čistih prilika za pogodak, no muči nas realizacija. I onda je u 90. minuti Karlo Slukić skinuo u jednoj akciji tri čista gola i spasio nas, da bismo mi onda iz kornera došli do pobjede. Kako sam već rekao zadnji put, veseli me to što igramo dobro, ali moramo popraviti realizaciju. Momčad Međimurja, za razliku od prošle godine, je kvalitetna, razlika je nebo i zemlja. Imaju dobru mladu momčad, dobrog trenera i stvarno mislim da će se dignuti, kazao je nakon utakmice Valentin Knapić trener Graničara. Za pohvalu je što su nogometaši Nogometne akademije Međimurje svih starosnih kategorija na stadionu SRC-a Mladost pružili navijačku podršku seniorima NK Međimurja u međimurskom derbiju u utakmici protiv NK Graničar iz Kotoribe.
Nedelišće do pobjede u Ludbregu s igračem manje
Raspored 4. kola (subota, 13.9. u 17:00)
Nedelišće – Dinamo (D) Sla�na – Daruvar
Međimurec – Koprivnica (14.9.) Polet – Pitomača
Bilogora ’91 – Garić
Graničar (K) – Rudar
Graničar (Đ) – Međimurje Podravina – Dinamo (P)
Domašinečki Dinamo poraženi je kod novog člana lige Daruvara. Santos u 3. minuti i Karačić u 16. pogodili su za pobjedu Daruvara 2:0. Nakon tri kola Dinamo je na jednom bodu, a priliku za povećanje bodovnog salda ima na još jednom gostovanju.
- Kao i u prijašnje dvije utakmice, i ova je bila otvorena i atraktivna. Do kraja poluvremena imali smo poteškoće u otvaranju igre i dolasku u završnicu, što je zaslužna izuzetno kvalitetna ekipa iz Kotoribe. U drugo poluvrijeme opet ulazimo odlučno, ali malo nam nedostaje u samoj završnici. Prestroga odluka za isključenje kapetana Senčara stavlja nas u podređeni
Iako su od 44. minute imali igrača manje igrači Nedelišća vraćaju se s tri boda iz Ludbrega. Oba zgoditka postigao je Rodrigo, prvi u 19. minuti, a drugi u sudačkoj nadoknadi. U 44. minuti Nedelišće je ostalo s desetoricom na terenu nakon isključenja Jana Vibovca, po svemu sudeći neopravdanog. O ovom smiješnom isključenju pisali su gotovo svi portali u Hrvatskoj.
Momčad Nedelišća pokazala se u vrlo dobrom svjetlu i uz sve nedaće zasluženo odnijela bodove iz Ludbrega.
Nedelišće: Kanižaj Do., Horvat, Pekčec, Vibovec J., Mihoković, Rodrigo, Stolnik, Bacinger, Farkaš, Vlah, Vibovec F. (Kanižaj Da., Mavriček, Diego, Vugrinec, Fošnar, Cecilio). Trener: Ivan Habuš
- Prije svega čestitke mojim igračima na velikoj pobjedi protiv kvalitetnog protivnika, a s obzirom na to da smo praktički pola utakmice igrali s igračem manje, jasno je da smo odigrali, pogotovo u obrambenom dijelu, više nego odličnu utakmicu. Znali smo kvalitete Podravine i dobro smo taktički pripremili utakmicu, prepustili smo njima posjed i tražili šanse kroz tranziciju. U 1. poluvremenu oni su imali par dobrih prilika i vjerojatno bi se utakmica drukčije razvijala da su uspjeli povesti, ali nakon jedne presječene lopte na sredini terena Rodrigo postiže efektan pogodak. Kako je vrijeme prolazilo, osjetila se nervoza kod njih, dosta su griješili i u zadnjim minutama još jednom Rodrigo istrčava kontru i drugim golom rješava utakmicu. Kad se sve zbroji, naša zaslužena pobjeda s obzirom na sve okolnosti, a Podravini želim puno sreće u nastavku sezone. Što se suđenja tiče, nemam više živaca i snage za bilo kakav komentar, iako je sad ova situacija izazvala velike reakcije kroz medije, prošle sezone bilo je i puno gorih sudačkih grešaka po nas, tako da za nas ovo nije ništa novo. Nadam se da će ipak sudačka komisija donijeti jedinu ispravnu odluku i poništiti crveni karton, jer svaka druga odluka bila bi sramotna za sve nas koji smo u nogometu, kao i uvijek opširno je prokomentirao susret trener Nedelišća Ivan Habuš.
POČINJE PRVENSTVENA SEZONA Prve lige žena nakon mjesec dana napornih priprema
Trener Neven Hrupec zadovoljan je učinkom priprema, iako spušta tenzije i upozorava da su prijateljske utakmice jedno, a prvenstvo nešto sasvim drugo
Piše: Miljenko Dovečer Foto: ŽRK Zrinski
U subotu počinje nova prvenstvena sezona Prve lige žena, među 14 sudionika iste su i rukometašice čakovečkog ŽRK Zrinskog. Za najbolje hrvatske ženske rukometne klubove ljeto je već odavno završeno. Mnogi su već više od mjesec i pol dana u punom pogonu i s nestrpljenjem čekaju da liga počne. Njihovom odbrojavanju stigao je kraj jer ovoga tjedna liga napokon kreće. Prvi dio donosi nam devet kola i traje do sredine studenog kada počinju pripreme reprezentacije za Svjetsko prvenstvo. Nastavak je 10./11. siječnja 2026. godine, a kraj sredinom svibnja.
Najteža moguća gostovanja
Otvorenje prvenstva rukometašicama Zrinskog donosi dva gostovanja kod ponajboljih hrvatskih ekipa. Prvo kolo Lokomotiva, a drugo kolo Podravka. Trener Neven Hrupec zadovoljan je učinkom pripremnog perioda, iako spušta tenzije i upozorava da su prijateljske utakmice jedno, a prvenstvo nešto sasvim drugo. U klubu su vrlo zadovoljni igračkim kadrom, posebno kako su kako kaže predsjednik Janković reagirala igračka pojačanja, a posebno veseli nastup mladih krilnih igračica u pripremnom periodu Varge i Vidović. Ekipa je
očito već sada spremna za prvoligaške izazove, a nova pojačanja donijela su i kvalitetu više što se osjetilo već na pripremnim utakmicama. Nakon završetka prošle sezone u klubu su zasukali rukave i odradili dobar posao na igračkoj križaljci za sljedeću sezonu. Dobra vijest je da je trener Hrupec odlučio ostati na čelu struke i graditi ekipu za sljedeću sezonu.
U klub dovedena kvalitetna pojačanja
Zrinskice su dosta promijenile krvnu sliku za sljedeće prvenstvo, angažirano je šest novih igračica. U klub se vratila Tena Megerle koja je svoj igrački put gradila kroz selekcije Podravke i Hrvatske rukometne selekcije. Kod posljednjeg boravka u klubu Tenu je ozljeda spriječila da iskaže svoj puni potencijal. Nakon sezone u Bjelovaru u Zrinskom su sretni što se Tena ponovno odlučila vratiti u klub. Od sljedeće sezone na raspolaganju treneru Nevenu Hrupecu biti će i Maja Grgošević, Dugoselka koja je rukometni zanat pekla kroz selekcije ŽRK Dugo Selo ‘55 i mlađe selekcije Hrvatske rukometne reprezentacije svojim načinom igre na poziciji kružnog napadača (pivota) odlično se uklapa u viziju ekipe trenera Hrupeca za sljedeću sezonu. Nakon što su u proteklom razdoblju klub odlučila napustiti oba iskusna lijeva krila, Paula Posavec u Lokomotivu, Lena
Ljubić u inozemstvo, nisu u klubu mogli teret prvenstva staviti na leđa mlade i talentirane Hane Vidović. Zato je za tu poziciji angažirana iskusna Crnogorska internacionalka Milica Anđušić. Milica je kroz karijeru nastupala za sve mlađe selekcije svoje države, bila i na širem popisu seniorske reprezentacije. Klupsku je karijeru gradila kroz Budućnost iz Podgorice, Albu Fehervar iz Budimpešte, a u redove Zrinskog dolazi iz srpske Jagodine. Zrinskicama je pristupila i Ema Novosel, golmanica RK Lokomotiva Zagreb, koja će sljedeću sezonu provesti na posudbi u Zrinskom. Tijekom karijere je bila i dio mlađih dobnih skupina hrvatske reprezentacije, nastupajući na europskim prvenstvima za kadetkinje i juniorke. Sigurni smo da će im Ema svojim iskustvom pomoći u ostvarivanju ambicija u sljedećoj sezoni.
Stigla je i iskusna hrvatska reprezentativka Ženski rukometni klub Zrinski iz Čakovca dogovorio je dolazak i jednog velikog pojačanja. U redove kluba, na poziciju srednjeg vanjskog, stigla je sjajna hrvatska reprezentativka Dora Krsnik. Klub je službeno potvrdio da je s 33-godišnjom rukometašicom potpisan jednogodišnji ugovor. Uprava je istaknula kako su, unatoč mladoj i talentiranoj ekipi okupljenoj za novu sezonu, prepoznali potrebu za iskusnom igračicom koja će preuzeti ulogu liderice na terenu. Dora Krsnik iza sebe ima bogatu klupsku i reprezentativnu karijeru. Nastupala je za ugledne klubove kao što su Lokomotiva Zagreb, Podravka Vegeta i slovenski Krim, a bila je i neizostavni dio hrvatske reprezentacije koja je na Europskom prvenstvu 2020. godine osvojila
KOTORIPSKA DESETKA u organizaciji TK Kotoripski begači
brončanu medalju. Uprava vjeruje da će Krsnik svojim znanjem i iskustvom pomoći razvoju mladih igračica. Čakovečkom klubu, na posudbu, iz Podravke se priključila mlada talentirana igračica Jana Miklić. Jana je prošla kompletne pripreme sa prvom ekipom Podravke i sada se priključila ekipi. Ovo je samo nastavak odlične suradnje sa ekipom Podravke. Jana može pokriti više vanjskih pozicija iako je prvenstveno lijevi vanjski. Dolaskom Jane zaključen je roster za nadolazeću sezonu i nadamo se da će Zrinski ponovno taboriti u gornjem domu prvenstvene ljestvice.
Stipendijski ugovori za Hanu Vidović i Rahelu Vargu
Klub je odlučio sa dvije mlade talentirane igračice potpisali stipendijske ugovore.
Rahela Varga, svima dobro poznato lice, talentirana desno krilna igračica. Jedan je
od stupova hrvatske kadetske reprezentacije s kojom je ovog ljeta na U-17 Europskom prvenstvu u Podgorici osvojila srebrnu medalju. Rahelina predanost klubu je izuzetna; redovito igra za tri naše ekipe: prvu seniorsku, drugu seniorsku i U-17 selekciju. Na lijevom krilu igra Hanu Vidović, nezaustavljivog realizatora i prirodnog strijelca. Hana posjeduje nevjerojatnu sposobnost brze tranzicije, što je čini konstantnom prijetnjom na terenu. Poput Rahele, Hana je također prošle sezone pokazala svoju svestranost igrajući za naše U-17, drugu i prvu seniorsku ekipu. - Sve ostale mlade igračice vrijedno treniraju s prvom ekipom, treniraju i sve ostale mlade selekcije pa trener Hrupec vjeruje, što je realno da imamo dobru budućnost, rekao nam je dopredsjednik kluba Darko Dania, posebno zadužen za rad s mladima. Prošli petak Zrinskice su odigrale posljednju pripremnu utakmicu protiv slovenske ekipe Velenja u kojoj su doživjele i prvi poraz. U točno mjesec dana priprema odigrano je sedam utakmica. Protiv Fiversa iz Beča, Krima, dva puta protiv Ormož, dva puta s Kokom i za kraj Velenje. Uz dosta utakmica treniralo se i 6-7 puta tjedno. Trener Hrupec i njegov stožer Vanja Lončarić, trener golmana i Ira Resman, pomoćna trenerica, zadovoljni su odrađenim i i ovaj tjedan su finiširali pripreme za prvo kolo gdje ih čeka Lokomotiva. Nakon toga slijedi reprezentativna pauza pa utakmica u tjednu, gostovanje kod Podravke u utorak 22. rujna. Premijera pred domaćom publikom je 27. rujna protiv Sesveta.
Na glavnoj utrci sudjelovalo je 79 natjecatelja, dok je na kraćoj utrci od 3 km nastupilo 105 natjecatelja
Mihaela Sabol
U nedjelju je po prvi put, umjesto dosadašnje petnajstice, održana je Kotoripska desetka, a utrku je, kao i dosadašnjih godina, organizirao TK Kotoripski begači. Skraćenje staze na 10 km pokazalo se kao pun pogodak, utrka je bila brža
i dinamičnija te je privukla veći broj trkača. Na glavnoj utrci sudjelovalo je 79 natjecatelja, dok je na kraćoj utrci od 3 km nastupilo 105 natjecatelja, a obje utrke boduju se za Trkački kup Međimurja. Start i cilj bili su, tradicionalno, kod Ribičkog doma Som u Kotoribi, a početak utrke bio je u 9:30
sati. Na glavnoj utrci (10 km) u muškoj kategoriji pobjedu je odnio Igor Goričanec s vremenom 0:37:46. Drugo mjesto zauzeo je Siniša Škvorc s vremenom 0:40:16 a treći je bio Darko Okreša s vremenom 0:41:07. Kod žena, najbrža na desetki bila je Nada Siladi s rezultatom 0:44:37. Drugo mjesto zauzela je Dubravka Horvat s vremenom 0:45:31 dok je treća kroz cilj prošla Mia Furdi u vremenu 0:47:19. Na kraćoj utrci (3 km) u muš-
koj kategoriji slavio je Mario Kolak s vremenom 0:10:59. Drugi je bio Damir Sabol s vremenom 0:11:09, a treći Ivan Matković s vremenom 0:11:33. U ženskoj kategoriji na 3 km, pobjedu je odnijela Kristina Babić s vremenom 0:13:03. Druga je bila Mihaela Sabol s vremenom 0:13:31, a treća Ana Marija Gregur s vremenom 0:14:02. Svaki sudionik imao je osiguranu okrjepu, a druženje uz rijeku Muru dodatno je upotpunilo doživljaj utrke.
Novi velečasni Igor Radašić, kojem je ovo bio prvi javni nastup u novoj župi, izrazio je želju za što boljom suradnjom s vatrogascima i župljanima
Piše: Benjamin Jakopić
Dobrovoljno vatrogasno društvo Štrigova obilježilo je 100. obljetnicu osnutka svečanom sjednicom koja je okupila brojne članove, mještane i goste, što domaće a što strane. Proslava je započela okupljanjem u šatoru kod Doma kulture, nakon čega je uslijedio svečani mimohod u kojem su sudjelovali i članovi mnogih okolnih DVD-ova.
Igor
izrazio je želju
Proslava je započela s tradicionalnom budnicom
DVD MAČKOVEC proslavio 100 godina
Nakon mimohoda, vokalna skupina Stridonne izvela je državnu i vatrogasnu himnu. Predsjednik društva Aleksandar Karlovčec u svom se govoru osvrnuo na bogatu povijest DVD-a, a potom je uslijedila dodjela plamenica, medalja i priznanja članovima, zaslužnicima i sponzorima.
U nastavku su prigodne govore održali načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik, predsjednik Kluba vatrogasnih veterana Međimurske župa-
nije Vlado Jambor te župan Matija Posavec, koji su zahvalili DVD-u na dugogodišnjoj predanosti i doprinosu lokalnoj zajednici. Novi velečasni Igor Radašić, kojem je ovo bio prvi javni nastup u novoj župi, izrazio je želju za što boljom suradnjom
Piše: Martina Jarni
Foto: DVD Mačkovec
DVD Mačkovec je proslavio svoju jubilarnu 100 godišnjicu od osnivanja 5. srpnja 1925. godine. Svečanost je održana ispred Društvenog doma, a nazočili su gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini sa suradnicima, zamjenik
župana i predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Mario Medved, predstavnici mjesnog odbora, vatrogasnih društava te brojni mještani.
Povijest društva predstavio je tajnik Tomislav Vrbanec. Podsjetio je da su još između dva rata vatrogasci nabavljaju opremu i okupljali mještane.
Aleksandar Karlovčec
s vatrogascima i župljanima. Posebno priznanje stiglo je i od Roberta Filipovića, dopredsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije, koji je vodstvu DVD-a uručio povelju Mirka Kolarića, koja se uručava onim malo starijim DVD-ovima.
Svečani dio proslave zaključen je velikom feštom uz glazbu Modus benda, koja je potrajala do kasnih sati. DVD Štrigova broji 60-ak člana, od toga 23 operativna člana, kojima će se u bližoj budućnosti pridružiti još nekoliko operativnih članova.
Članovi DVD-a dočekali goste
Na pedesetu obljetnicu položen je kamen temeljac doma i spremišta. Kroz godine DVD je gasio velike požare, među kojima one u MTČ-u i u Međimurskoj hiži, te sudjelovao na natjecanjima s dobrim rezultatima.
Predsjednik društva Nenad Damiš zahvalio je Gradu Čakovcu i Mjesnom odboru na suradnji i potpori. Gradonačelnica Cividini istaknula je kako se u Mačkovcu vatrogastvo prenosilo generacijama te da Grad kontinuirano ulaže
u opremanje i obuku. Mario Medved naglasio je da je vatrogastvo ključni dio sustava zaštite i spašavanja, što se potvrdilo u kriznim trenucima poput poplava i pandemije. Podijeljene su zahvalnice i plakete zaslužnim članovi-
ma i podupirateljima, a DVD Kustošija iz Zagreba darovao je domaćinima sliku svoje župne crkve. Mačkovec je tako proslavio stoljeće vatrogasne predanosti, ponosa i zajedništva
Piše: Sanja Heric
Nakon što smo prošetali brojnim vrtovima diljem Međimurja i uživali u njihovoj ljepoti, vrijeme je za veliko finale našeg nagradnog natječaja Čiji je vrt najljepši 2025. Naši novinari obilazili su vrtove diljem Međimurja, a naš redakcijski žiri neće imati nimalo jednostavan zadatak – izabrati onaj najljepši. Međimurje je ponovno pokazalo zašto je poznato po svojoj ljepoti i zelenilu. Brojni su se vrtovi prijavili na naš natječaj, a svaki od njih priča je za sebe. Za-
Ukupno nam je pristiglo 12 prijava, a u ovom broju objavljujemo sve naše natjecatelje
hvaljujemo svima koji su sudjelovali i stvorili ovu prekrasnu cvjetnu zajednicu. Odaziv je bio zaista fantastičan, ukupno nam je pristiglo 12 prijava, a u
ovom broju objavljujemo sve naše natjecatelje. U natječaju Čiji je vrt najljepši 2025. sudjelovali su: Vanja Veseli Detić iz Šenkovca, Mihaela Kozar
iz Brezja, Milan Vujić iz Novakovca, Suzana Ribić iz Pribislavca, Mirjana Ivković iz Donjeg Hrašćana, Paulina Plačko iz Kotoribe, Danijela Vugrinec iz Palovca, Jele-
“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”
na Pongračić iz Ivanovca, Ivica Dodlek iz Miklavca, Danica Srša iz Toplica Sveti Martin, Đurđica Lepen iz Brezja i Jadranka Kranjec iz Domašinca.
Zahvalni smo svima koji su dosad sudjelovali u natječaju i omogućili svojim sugrađanima da uživaju u njihovom umijeću uređivanja vrtova. Kakve vas nagrade čekaju?
Prvu nagradu od 150 eura osigurao je Vrtni centar Iva. Za drugo mjesto Međimurka BS daje poklon-bon u vrijednosti 70 eura. Stella Floris osigurao je poklon-bon za treće mjesto u vrijednosti 50 eura. Vrtlarija Vijenac prilikom dodjele priznanja poklanja svim nagrađenima bukete cvijeća. Sretno svima!
Foto i piše: Martina Jarni
U Čakovcu je bio održani Dvanaesti Kupa Vatrogasne zajednice. U natjecanju je sudjelovalo 66 ekipa iz cijele Hrvatske s oko 600 natjecatelja. Od toga 46 ekipa mladeži i 18 ekipa podmlatka. Organizaciju natjecanja zajednički su proveli Hrvatska vatrogasna zajednica i Vatrogasna zajednica Grada Čakovca. Natjecatelje i okupljene goste pozdravili su župan Međimurske županije Matija
Posavec, njegov zamjenik te predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Čakovca i Međimurske županije Mario Medved, kao i zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Čakovca Nikola Besedić.
Najvažnije je sudjelovanje
Svečanoj podjeli medalja i pehara prisustvovali su predstavnici Hrvatske vatrogasne zajednice, među njima Mirko Ružić, dopredsjednik Kluba vatrogasnih veterana Josip
Jezernik te počasni predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurja Zlatko Orsag.
Mirko Ružić u svom obraćanju pohvalio je rad vatrogasnih sudaca te svim natjecateljima poželio puno uspjeha i siguran povratak kućama.
Župan Matija Posavec istaknuo je važnost ovakvih susreta: - Ovo natjecanje ugostilo je oko 600 vatrogasaca i vatrogaskinja. Bez obzira na to jesu li osvojili pehar ili ne, najvažnije je da su ovdje
i da su odlučili biti vatrogasci. Čestitam svima i želim vam svako dobro, poručio je Posave
Tko su najbolji među mladim vatrogascima?
U kategoriji pomladak ženski, prvo mjesto osvojio je DVD Krištanovec, drugo mjesto pripalo je DVD-u Donji Mihaljevec, dok je treće mjesto zauzeo DVD Zasadbreg. U kategoriji pomladak muški, najbolji su bili članovi DVD-a
Palinovec, drugo mjesto osvojio je DVD Šandorovec, a treće DVD Totovec. Među ekipama mladeži ženske, prvo mjesto pripalo je prvoj ekipi DVD-a Koprivnica, drugo mjesto zauzeo je DVD Varaždinske Toplice, dok je treće osvojio DVD Tuhovec. U kategoriji mladeži muške, pobjednik je DVD Đurmanec, drugo mjesto osvojio je DVD Tugonica-Podgrađe, a treće DVD Koprivnica. Na kraju dana, uz mnogo osmijeha, aplauza i pono-
snih pogleda, Čakovec je još jednom pokazao da je srce zajedništva, mladosti i vatrogasne predanosti. Ovi mladi ljudi nisu samo budućnost vatrogastva, oni su već sada snaga na koju svi možemo biti ponosni. Bez obzira na osvojene medalje, svaka ekipa ponijela je kući vrijedno iskustvo, nova prijateljstva i uspomene koje će se dugo pamtiti. Jer kad se spoje mladost, srčanost i vatrogasni duh, onda je svako natjecanje već pobjeda.
BYD je strateški postavio cijenu za Dolphin Surf, a koja kreće ispod magične granice od 20.000 eura, no ni s potpunim paketom opreme i sa 150 KS cijena nije otišla u nebesa, pa ćete za takav model izdvojiti malo više od 26.000 eura. To je i dalje cjenovno povoljnije od jednako opremljenih i jednako snažnih benzinaca drugih proizvođača. No može li jedan električni automobil zavladati našim tržištem?
Tekst i foto: Igor Rudež
Dugo su mnogi proizvođači najavljivali svoje električne automobile s cijenom ispod 20.000 eura, no ni jedan proizvođač do sada to nije i uspio, a to je pošlo za rukom kineskoj marki BYD s novim modelom Dolphin Surf, gradskom modelu čija cijena starta od 19.490 eura bez ikakvih poticaja, a uz poticaje, koji u trenutku pisanja ovog testa
još nisu krenuli, već su samo najavljeni, cijena pada na primamljivih 13.250 eura za osnovnu izvedbu, odnosno nešto više za izvedbu kakvu smo testirali. Ali ni puna cijena od 26.640 eura nije pretjerana gledajući s perspektive kako je riječ o automobilu sa 150 KS i baterijom koja nudi preko 300 km dosega. No da odmah maknemo sumnje o poluproizvodu ili lošem automobilu, Dolphin Surf je sasvim suprotno.
Bez problema se može uspoređivati s razvikanijom konkurencijom, a u nekim
stvarima je i puno bolje, dok s druge strane, neke logične detalje jednostavno nema.
Gledajući dimenzije, Dolphin Surf spada u kategoriju gradskih automobila, kao što je Toyota Yaris ili pak Renault Clio, no za razliku od njih, registriran je i nudi tek četiri sjedeća mjesta. I dok nekima to neće smetati, neki će to navesti kao manu. No ono što je nama puno više smetalo je nedostatak stražnjeg brisača. Naime, BYD nije ni predvidio njegovu ugradnju, no kada pada kiša kroz stražnje staklo ne vidite gotovo ništa, jer se lako zašprica, a ne može osušiti.
Vizualno Dolphin Surf izgleda privlačno, iako se i nama, a i većini poznanika, najviše svidio dizajn stražnjeg dijela vozila, dok je prednji dio nekima dobar, a nekima čudan. Bočna linija je klasična za ovu klasu automobila, no nešto je viši s 1590 mm, pa 16-inčni kotači izgledaju prilično maleno na njemu. S dužinom tek centimetar kraćom od četiri metra nudi i dovoljno mjesta u prtljažniku, koji ima obujam od 308 litara u osnovi, odnosno s preklopljenim naslonom
Dimenzije (DxŠxV)
3990 x 1720 x 1590 mm
Osovinski razmak 2500 mm
Masa vozila/dopuštena nosivost 1366 kg / 469 kg
Veličina prtljažnika 308 / 1037 litara
Vrsta motora Električni
Pogon Prednji kotači
Snaga 115 kW / 156 KS
Okretni moment 220 Nm
Kapacitet baterije/snaga punjenja 43,2 kWh / 85 kW DC; 11kW AC
Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h 150 km/h / 9,1 s
Potrošnja (prosječna kWh/100 km) 13,6
Doseg 314 km
Cijena 26.640 eur
Oprema
za BYD vozilamožete birati želite li da središnji zaslon stoji vodoravno...
7-inčni zaslon instrumenata, 10,1-inčni okretni zaslon multimedijskog sustava, klima-uređaj, grijana i električna prednja sjedala, sjedala i upravljač presvučeni veganskom kožom, LED svjetla, naslon za ruke sprijeda, kamere u 360 stupnjeva, digitalni ključ, 16-inčni aluminijski naplatci...
obujam raste na 1037 litara. Dio prtljažnika se nalazi ispod podnice gdje je prilično dubok spremnik u koji stanu sve zakonski potrebne stvari, kao i aparat za gašenje požara, ali i kabeli za punjenje, tako da u samom prtljažniku ne smetaju. Zanimljivo je da ne postoji polica prtljažnika, jer je radi dizajna taj dio prilično uzak, pa se izvana ni ne vidi što je u prtljažniku.
A dovoljno je prostora i na stražnjim sjedalima, čak i kada su prednja sjedala pomaknuta do kraja. Naravno, ne mogu se očekivati čuda jer je međuosovinski razmak ipak dug tek 2500 mm, no iza vozača dvometraša se može smjestiti i 180 cm visoka osoba, što je izvrstan rezultat u ovoj klasi. A djelomično je to i radi visine, jer se straga sjedi poprilično okomito. A prostora je i sprijeda i više nego dovoljno, a jedino se osjeti nedostatak od par centimetara u širinu, gdje će se sprijeda dvije iole više osobe često dodirivati laktovima. No zato nas je oduševio prilično širok, za ovu klasu, naslon za ruke, a čitav taj središnji dio između prednjih sjedala je ugodno iznenađenje. Što radi ponude prostora, što radi čvrstoće, jer se nimalo ne klima, što je u ovoj klasi čest problem kojeg imaju mnogi proizvođači, ali ne i BYD. Taj središnji dio
je na “dva kata”, pa se tako gore nalazi bežični punjač za mobitel, prostor za ključ i držač čaša, dok je u donjem dijelu sprijeda spremnik i USB priključci, dok je straga dostupan dodatni USB priključak i dodatni prostor za pohranu.
Ispred vozača se nalazi standardni BYD upravljač s fizičkim tipkama, a iza njega je smješten 7-inčni zaslon koji prikazuje informacije o vožnji, dok je središnji multimedijski zaslon dijagonale 10,1 inča. Naravno, kao i u većim modelima, i u Dolphinu Surf se središnji zaslon može koristiti vodoravno ili okomito, kako kome odgovara. Po nama je bolje vodoravno, jer je onda na donjem dijelu zaslona prikazano više prečaca. Naime, iako se ispod zaslona nalaze fizičke tipke, njima se samo djelomično može koristiti i za klimatizaciju, pa tako možete uključiti ili isključiti klima uređaj i isto tako ventilaciju, ali ne možete odabrati temperaturu zraka. Posve desno je i tipka za glasnoću, a tipka s istom funkcijom postoji i na upravljaču, pa bi bilo logično da je na tom mjestu logičnije stavljeno podešavanje temperature.
Također, pomalo čudno je smješten i mjenjač, koji se nalazi s lijeve strane i pomakom prema gore ubacujete u rikverc, a pomakom prema dolje u smjer vožnje, dok je tipka za parking “sakrivena” bočno i nije baš intuitivna za korištenje. No kad se jednom naviknete, lako ćete njime upravljati. Nije nam se svidjelo i što ne postoje nikakvi prečaci za brzo isključivanje sustava za brzinu ili za zadržavanje automobila unutar trake, već svaki puta morate
ući duboko u izbornik kako bi ih isključili. Srećom što je softver prilično brz, pa ne treba dugo čekati da se možete pokretati po izbornicima, no ipak bismo voljeli da je to jednostavnije riješeno.
Dolphin Surf je postavljen na novu 3.0 platformu, a pokreće ga elektromotor koji razvija maksimalnu snagu od 115 kW/156 KS, a pritom se nudi i 220 Nm okretnog momenta. Osim toga, ovaj automobil nije težak u odnosu na ostala električna vozila i teži 1366 kg. A sve to omogućuje i dobre performanse,
pa je maksimalna brzina 150 km/h, dok ubrzanje od 0 do 100 km/h 9,1 sekundu, iako je u praksi osjećaj još bolji, posebice u međuubrzanjima.
Stoga se ovaj automobil može voziti i prilično brzo, iako se voli naginjati pri bržoj vožnji, a jedan od razloga je i 154 mm udaljenosti vozila od tla. Nije na razini SUV-ova, no više je od standardnih automobila. A osim što ima dobre performanse, Dolphin Surf je i prilično udoban u vožnji zahvaljujući dobro podešenom ovjesu, a voli se i zaljuljati prilikom prelaska
preko kratkih poprečnih neravnina.
Iako dolazi s baterijom kapaciteta od svega 43,2 kWh, u gradu ćete s lakoćom imati autonomiju od preko 300 km, odnosno u našem slučaju 320 km, uz prosječnu potrošnju oko 13 kWh. Slično je i s otvorenom vožnjom, no na autocesti potrošnja raste na 20+ kWh pa s punom baterijom možete očekivati manju autonomiju, a i buka je poprilično velika čim prijeđete 115 km/h. A upravo to dokazuje kako je ovaj automobil namijenjen uglavnom gradskoj vožnji.
BYD je napravio jako dobar posao s ovim modelom, no ima još sitnica za popraviti, iako je u mnogim stvarima otišao korak dalje od konkurencije. A upravo kineski proizvođači uče jako brzo i već ćemo sa sljedećom generacijom vrlo vjerojatno imati savršen automobil prema europskim kupcima, koji su ipak najrazmaženiji na svijetu. Već smo na početku testa spomenuli kako testni Dolphin Surf košta 26.640 eura bez ikakvih poticaja, a riječ je o najbolje motoriziranoj i opremljenoj izvedbi. Prije pet godina to je bilo nedostižno, a iako je sve u međuvremenu poskupilo, posebice automobili, BYD je uspio ponuditi jako dobru cijenu za ovaj model. Početni model košta 19.490 eura, no tada na raspolaganju imate snagu od 88 KS, ali i bateriju od 30 kWh, dok izvedba sa snagom od 88 KS i 43,2 kWh baterijom košta 22.990 eura, no donosi i manje opreme od testnog Comfort modela. No ako ste u potrazi za električnim gradskim autom, Dolphin Surf svakako uzmite u obzir.
od 12. do 18. rujna 2025.
P 12 Ime Marijino; Dubravko Klanjanje Podturen
S 13 Ivan Zlatous�; Zlatko; Ljubo Proštenje Sve� Juraj na Bregu
N 14 24. KROZ GOD. Uzvišenje sv. Križa Titular i proštenje u Vra�šincu Proštenje Sve� Juraj na Bregu, Pušćine, Kotoriba, Donji Hrašćan, Sve� Križ, Hlapičina
P 15 BDM žalosna, Dolores Proštenje Hemuševec, Proštenje Čakovec (sv.Antun), Mala Subo�ca
U 16 Kornelije i Ciprijan; Eufemija
S 17 Rane sv. Franje; Robert B. Č 18 Josip Kuper�nski; Sonja; kv.
Čakovec
RADNA SUBOTA LIJEČNIKA OPĆE PRAKSE OVU SUBOTU 13. RUJNA
dr. Karmela
Matjan-Bogdan
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320
dr. Renata Hranjec
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256
dr. Jana Vrbanec
I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308
dr. Mirna Došen
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340
Donja Dubrava
dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914
Donji Kraljevec dr. Ivana
Jambrović-Horvat Ludbreška 84, tel: 040/650-150
Lopa�nec
dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113
Mala Subo�ca dr. Jelena Krešić Kos Glavna 31, tel. 040/631-220
Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578
Podturen dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040
Prelog dr. Emina Kovačević Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342
Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065
Sve� Mar�n na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Mar�n na Muri 17, tel. 040/868-177
Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708
Radno vrijeme subotom je od 07:00-14:30 sa� za rad s pacijen�ma!
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Čakovec:
Maris Perčić, kći Elene i Miroslava
Rokas Vugrinec, sin Stele i Damjana
Josip Čonka, sin Mar�ne i Dejana
Vito La�n, sin Dejane i Saše
Jura Vukina, sin Melite i Vilka
Mateo Vlahek, sin Adele i Ma�je
Nikol Glumac, kći Ivane i Petra
Pavao Vlah, sin Valen�ne i Zvonimira
Greta Katanec, kći Ivane i Tomislava
Anja Horvat, kći Mateje i Jasmina
Paulina Mađarić, kći Jelene i Mihaela
Sven Horvat, sin Andreje i Marka
Čakovec:
Antonela Bogdan i Mišo Pfeifer
Iva Petrović i Zoran Horva�ć
Mia Srnec i Manuel Hu�nec
Ana-Petra Kovač i Dražen Košić
Maja Leiner i Filip Pata�a
Madita Šafarić i Dominik-Ivan Korunek
Karla Premuš i Filip Horvat
Mursko Središće:
Petra Zadravec i Deni Vincek
Prelog:
Paula Puškarić i Filip Balog UMRLI
Čakovec:
Anđela Horvat r. Balent r. 1932.
Franjo Fodor r. 1950.
Marija Žunek r. Tkalec r. 1944.
Katarina Božić r. Srpak r. 1949.
Slavko Matjačić r. 1949.
Verona Lisjak r. Horvat r. 1934.
Katarina Božić r. Srpak r. 1949.
Josip David r. 1963.
Agneza Rajter r. Višnjić r. 1934.
Ivan Baksa r. 1949.
Ozren Kozjak r. 1983.
Klara Sermek r. Sečan r. 1935.
Kotoriba:
Ivan Miser r. 1967.
Mursko Središće:
Ana Trstenjak r. Peras r. 1951.
Franjo Sklepić r. 1940.
Prelog:
Ivan Lončarić r. 1938.
Željko Lesjak r. 1961.
Katarina Brodarić r. Marčec r. 1953.
Josip Kolar r. 1937.
Štrigova:
Kata Hudić r. Picin r. 1939.
Antun Pozderec r. 1948.
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319
ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
tel. 040 372 400 tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147
Bolnica Čakovec tel. 040 375 444
Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370
ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
Ana Tkalčec
rođ. Matjašec
iz Šenkovca preminula 6. rujna u 89. godini života
Marija Trstenjak
rođ. Fučec
iz Ivanovca preminula 4. rujna u 88. godini života
Mirjana Belović rođ. Kovač
iz Čakovca preminula 3. rujna u 82. godini života
Franjo Brez
iz Strahoninca preminuo 4. rujna u 85. godini života
Josip Cmrečnjak
iz Prhovca preminuo u 76. godini života
Slavica Kenjereš
iz Hodošana preminula u 73. godini života
Anđela Dovečer rođ. Horvat
iz Macinca preminula 6. rujna u 86. godini života
Mirjana Žerjav
rođ. Bakač iz Čakovca preminula 5. rujna u 61. godini života
Jasmina Kutnjak
iz Savske Vesi preminula 3. rujna u 49. godini života
Rozalija Branović rođ. Novak
iz Ivanovca preminula 2. rujna u 84. godini života
Vesna Magdalenić
iz Belice preminula 6. rujna u 64. godini života
Zdravko Kernjak
iz Vugrišinca preminuo 6. rujna u 65. godini života
Predrag Tkalec
iz Preloga preminuo 7. rujna u 54. godini života
Dirnuti pažnjom i suosjećanjem u trenucima oproštaja od naše voljene
ovim putem želimo zahvaliti svima koji su bili uz nas, uputili nam riječi utjehe, te našu voljenu suprugu, majku i baku ispratili na vječni počinak Zahvalna obitelj Počivala u miru!
na naše drage roditelje i baku iz Žiškovca
Franjo Toplek 18.9.2006. – 18.9.2025.
Katarina Toplek rođ. Vugrinec 7.11.1996. – 7.11.2025.
Slava Toplek rođ. Sakač 25.4.1991. - 25.4.2025.
U našim ste srcima i mislima. Vaši najmiliji: Jasna, Damir i Vlasta s obiteljima
Jadranka Šincek rođ. Leskovar
iz Novog Sela na Dravi preminula 9. rujna u 70. godini života
Ivan Đud iz Dunjkovca preminuo 6. rujna u 90. godini života
iz Čakovca preminula 4. rujna u 88. godini života
Stanislav Posavec - Stanko
iz Preloga preminuo 6. rujna u 86. godini života
Marta Major rođ. Varga preminula u 84. godini života
Katica Harapin rođ. Marđetko iz Goričana preminula 9. rujna u 89. godini života
Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante: Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr
Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr 040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog radnim danom od 12 do 14 sa�)
Anksioznost je složena emocija koju karakteriziraju osjećaj strepnje, tjeskobe, napetosti i nesigurnosti, praćeni raznim tjelesnim simptomima
Dolazak nove školske godine označava novo razdoblje sazrijevanja djeteta, novih početaka i promjena. Neka djeca možda uzbuđeno kreću u novu školsku godinu, željni novih znanja, druženja i zabave, ili pak kreću s uzbuđenjem u nešto veće promjene (početak školovanja, prelazak u više razrede, upis srednje škole ili fakulteta…). Ovo razdoblje promjena i početka školske godine ipak nije svakom djetetu ugodno i radosno. Postoje mnoge situacije koje pojedinoj djeci mogu predstavljati stres i aktivirati neugodne emocije. Između ostalog, kod djece se mogu pojaviti različiti anksiozni poremećaji. Naravno, anksioznost se može javiti i potpuno nevezano uz školski kontekst (npr. već u vrtićkoj dobi ili vezano za obiteljsku situaciju), ali početak nove školske ili vrtićke godine je razdoblje u kojem će roditelj možda posebno primijetiti promjenu kod svojeg djeteta. Anksioznost je složena emocija koju karakteriziraju osjećaj strepnje, tjeskobe, napetosti i nesigurnosti, praćeni raznim tjelesnim simptomima. Ta je emocija orijentirana na budućnost, što znači da osoba često predviđa negativne ishode budućih događaja (npr. „sigurno ću dobiti 1 na ispitu“). Kao i ostale emocije, anksioznost je urođena svima nama i emocija je koja ima svoju svrhu i korist, što ujedno znači da je ne možemo “izbrisati” ili potpuno ukloniti. Dobra vijest je da nas anksioznost ne mora onemogućavati u svakodnevici - s njome možemo naučiti živjeti i funkcionirati te smanjiti njen intenzitet. Ponekad djeca (i odrasli) nisu svjesni da zapravo doživljavaju anksioznost, već će često reći da se boje, da osjećaju strah. Strah i anksioznost su različite emocije s istom pozadinom – osjećajem prijetnje. Razlika je u tome da je kod straha prijetnja stvarna, prisutna u sadašnjosti (npr. pas koji reži na nas je trenutna prijetnja našoj sigurnosti), dok kod anksioznosti prijetnju zamišljamo, odnosno zamišljamo različite prijeteće scenarije koji su uvijek negdje u bližoj ili daljoj budućnosti. Nastanak anksioznosti je za svaku osobu uvjetovan međudjelovanjem genetskih, psiholoških i socijalnih faktora i za svakog je pojedinca i dijete potrebno sagledati širu sliku kada razmišljamo zbog čega se anksioznost razvila. Kako roditelji mogu najlakše prepoznati simptome anksioznosti kod svoje djece? Anksioznost se kod nekih može manifestirati na različite načine i kroz velik broj simptoma, a kod drugih kroz minimalan broj simptoma koje teško uočava-
mo “na van”. Četiri su važna područja u koja možemo podijeliti simptome anksioznosti: emocionalni, kognitivni (misaoni), ponašajni i �iziološki simptomi. Kada govorimo o emocionalnim simptomima, tu su prisutni već spomenuta tjeskoba, osjećaj panike, razdražljivost, osjećaj koji osoba ili dijete može opisivati kao strah. Kada govorimo o kognitivnim simptomima, ističu se zabrinutost, učestalo razmišljanje o prijetećim situacijama, nesigurnost, zbunjenost, teškoće koncentracije i pažnje, ruminacije (ponavljajuće, iscrpljujuće brige, djeca i mladi bi ih mogli nazvati “overthinking“), nezadovoljstvo sobom, negativne misli o sebi, strah od negativne evaluacije od strane drugih (“što će drugi misliti ako…“). Mnogi će roditelji ili odgojno-obrazovni djelatnici prvo primijetiti pojavu ponašajnih ili �izioloških simptoma anksioznosti. U ponašanju to mogu biti značajne promjene, primjerice, kada dijete počne izbjegavati neke aktivnosti koje inače voli (poput sportskih aktivnosti). Djeca mogu početi izbjegavati kontakt s vršnjacima ili čak odlaske u školu. Anksioznost u ponašanju može izgledati i kao iritabilnost, nemir, teškoće sa spavanjem, grizenje noktiju, lošiji školski uspjeh, visoka trema, blokada tijekom ispitivanja u školi… Fiziološki simptomi mogu nam biti očiti i vidljivi, a mogu biti i neprimjetni vanjskom promatraču dok djetetu predstavljaju izniman napor. To su simptomi poput ubrzanog kucanja srca, plitkog disanja, osjećaja gušenja, tremora, drhtavice, mučnine, trbobolje, proljeva, glavobolje, vrtoglavice, znojenja, oslabljenog apetita… Pri pojavi �izioloških simptoma svakako se preporuča učiniti i obradu liječnika. Simptomi anksioznosti mogu biti zaista opsežni. Važno je puno i redovno razgovarati sa svojom djecom, pružiti im siguran prostor u kojem mogu ispričati što ih brine, bez osuđivanja, kritike ili straha. Ukoliko na djetetu prepoznate simptome anksioznosti ili dugih psihičkih poteškoća, pokušajte s djetetom razgovarati i čuti kako se osjeća. Kako znati da je vrijeme za potražiti stručnu pomoć? Obično je potrebna procjena stručnjaka kako bi se odredili idući koraci. Svakako potražite pomoć stručnjaka (psihologa, stručnog suradnika psihologa u školi ili vrtiću, liječnika…) ako sumnjate da Vaše dijete razvija simptome anksioznosti ili drugih poteškoća. Iako svi doživljavamo anksioznost (jednako kao i ljutnju, sreću i ostale emocije) u određenoj mjeri, važno je zapamtiti da kod normalne anksioznosti osoba kontrolira anksioznost, a kod patološke anksioznost kontrolira osobu.
Glazba je oduvijek bila važan oblik izražavanja emocija, ideja i stavova, zbog čega je bitna i u oblikovanju kulture i utjecaju na ponašanje i mišljenje ljudi. Posljednjih godina istraživači izražavaju zabrinutost zbog sve češćeg spominjanja alkohola u stihovima popularne glazbe. Od narodne glazbe i popa pa do hip-hopa i rapa, spominjanje konzumacije alkohola postaje sve uobičajenije. Iako se to može smatrati bezazlenom zabavom, neka istraživanja pokazuju da ovakva vrsta stihova može značajno oblikovati stavove prema alkoholu, pa čak i potaknuti konzumaciju, osobito kod mladih osoba.
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Mnoge pjesme prikazuju alkohol kao put do sreće, opuštanja ili samopouzdanja i takve poruke mogu slušatelje navesti da povežu pijenje s užitkom i uspjehom iako je stvarnost mnogo složenija
Jedan od načina na koji stihovi o alkoholu utječu na ljude jest normalizacija pijenja. Kada popularne pjesme stalno prikazuju alkohol kao središnji dio zabave, slavlja ili nošenja sa stresom, slušatelji mogu početi doživljavati pijenje kao normalan, prirodan i nužan dio društvenog života. Ova je normalizacija posebno snažna kod tinejdžera i mladih odraslih, koji još uvijek oblikuju svoj identitet i navike. Kada njihovi omiljeni izvođači pjevaju o konzumaciji alkohola, to može dodatno učvrstiti ideju da je pijenje ne samo uobičajeno, već i privlačno ili poželjno.
Mnoge pjesme prikazuju alkohol kao put do sreće, opuštanja ili samopouzdanja. Takve poruke mogu slušatelje navesti da povežu pijenje s užitkom i uspjehom iako je stvarnost mnogo složenija. Na primjer, stihovi koji naglašavaju cjelonoćnu zabavu uz piće mogu ignorirati stvarne rizike pretjerane konzumacije alkohola, poput loše prosudbe, zdravstvenih problema, a dugoročno i moguće ovisnosti o alkoholu. Tako se pažnja stavlja samo na zabavnu stranu alkohola, a stvara se jednostrana i nerealna slika pijenja jer se zapostavljaju negativne posljedice alkohola. Važno je spomenuti i ulogu ponavljanja, odnosno opetovanog slušanja istih poruka. Popularne pjesme često se vrte na radiju, streaming platformama i u društvenim okruženjima. Stalno ponavljanje istih pjesama i referenci na alkohol može djelovati na način da se takve poruke „utisnu“ u svijest slušatelja pa dodatno učvršćuju vezu između pijenja i užitka. S vremenom to ponavljanje može suptilno oblikovati ponašanje i
učiniti ljude sklonijima pijenju kako bi uskladili svoj životni stil s onime što čuju u pjesmama. Naravno, stihovi o alkoholu neće na svakog slušatelja imati jednak učinak. Neki ljudi mogu jednostavno uživati u glazbi, a da to ne utječe na njihove navike i ponašanje. Međutim, kod mlađih osoba, koje nemaju dovoljno iskustva i podložnije su utjecaju, stihovi o alkoholu mogu imati snažniji učinak. Istraživanja su pokazala da je izloženost takvim porukama povezana s ranijim početkom pijenja kao i s konzumacijom većih količina alkohola. Iako se navedeno najviše odnosi na mlade, važno je napomenuti da nisu ni sve odrasle osobe imune na negativan utjecaj ovakvih poruka u glazbi. Budući da se pjesme sa stihovima o alkoholu najčešće slušaju tijekom kućnih zabava i proslava ili pak pri izlascima u ka�ić ili klub, odnosno u situacijama gdje je alkohol lako dostupan, najveći problem predstavlja mogućnost ekscesivnog epizodičnog pijenja. Ekscesivno epizodično pijenje se odnosi na konzumiranje alkohola u jednoj prigodi u količini koja iznosi najmanje 60 grama čistog alkohola, tj. konzumacija 6 i više standardnih pića. Pod jednim standardnim pićem smatra se npr. 0,03 L žestokog pića, 0,125 L vina ili 0,25 L piva. Najopasnija posljedica prekomjernog pijenja je trovanje alkoholom do kojeg dolazi kad se popije više nego što jetra mogu razgraditi. Ono može izazvati probleme disanja i re�leksa povraćanja što na kraju može završiti smrtnim ishodom. Osim toga, veće su šanse da će se osoba rizično ponašati te (slučajno ili namjerno) ozlijediti sebe i druge, ali i da će netko drugi ozlijediti njih. Pijane osobe imaju smanjenu sposobnost rasuđivanja, precjenjuju vlastite sposobnosti pa sjedaju za volan i time u životnu opasnost stavljaju sebe, svoje suputnike i ostale sudionike u prometu. Zbog utjecaja alkohola na koordinaciju, čak i jednostavno hodanje može završiti prometnom nesrećom ili ozljedama uslijed pada. Većina osoba koja povremeno prekomjerno piju nisu ovisni o alkoholu, no imaju veću vjerojatnost da pijenje preraste u alkoholizam te su izloženiji dugoročnim problemima zbog negativnog učinka koji alkohol ima na gotovo sve organe u tijelu.
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
KUPUJEM TOMOS MOPEDE
- sve vrste i modele sa i bez papira za dijelove isplata odmah. tel 098 9656 624
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209984
KUPUJEM AUTO I TRAKTORispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. info na mob. 098/777-095
PRODAJE SE PEUGEOT 207
1.4 2007. god., registriran do 1/2026. Info na mob: 091/516-4439
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
KUPUJEM voćnjak/vinograd/ vikendicu u bregima. Info: 095 505 2760
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJEM DRVENE BAČVE za vino 220, 250, 340 i 480 lit, te dvije drvene kace od 350 lit. Info: 095 505 2760
PRODAJEM PLUG DVIJE BRAZDE OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten, sijačica za kukuruz Olt i traktorsku bočnu kosu. Mob. 097/728-9476
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/799-1086
PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa, rasipač umjetnog gnojiva i trupac hrasta 7x1m. info na mob. 097/6046109
PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091 2861 121
PRODAJEM CRNO GROŽĐE (Izabela) oko 200 kg i nešto malo bijelog. Mob. 097/7289476
PRODAJEM CRVENO GROŽĐE Izabela i bijelo grožđe na brajdama. Info: 343 557
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099
PRODAJE SE GRADILIŠTE u Palovcu kč.br. 1558 povr. 1743 m2. Upita� na mob. 099/312-8729 radnim danom od 10-12 i od 16-18 sa�.
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martanezapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988
INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima�zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981
Dimnjačarski obrt DIMOS traži 1 osobu za posao dimnjačara. Očekivana plaća od 1.2501.350 eura neto. Beneficirani radni staž 2 mjeseca godišnje. Ukupni godišnji odmor 45 dana. Plus božićnica, plus uskrsnica. Zvati na telefon 091/3000-268 od 8 do 19 sa�
TRAŽIM POSAO online poduke 1:1 iz engl. jezika (opći ili poslovni) za odrasle ili hrvatskog za strance te pripreme za državnu maturu iz engl. i/ili hrvatskog jezika. Info na mob 098 920 88 82
MUŠKARAC TRAŽI POSAOmože pomoćni poslovi, košnja trave, sitni popravci ili bilo što drugo. Mob. 095/8165-206
MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Poslati sms na mob. 095/3423-099
DAJEM U NAJAM STUDENTIMA (3-4 osobe) stan u centru Čakovca sa 4 sobe, 1. kat, EC/E. info na mob. 098/426021
KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/vikendicu u bregima. Info: 095 505 2760
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091 2861 121
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 3642 cm. Info na mob. 098/1703321
PRODAJEM: krevet 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje), umivaonik 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Sve novo, u pola cijene. Info na mob: 098/214-107
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
KUPUJEM STRIPOVE i razglednice Međimurja. Info na mob. 098 92 190 92
PRODAJE SE TENDA dim. 3 x 2 m, bijelo-plava, nova, zapakirana; friteza, digitalni tlakomjer, bežični telefon te muške crne kožne cipele vel. 43. Info na mob. 098/9158-640
PRODAJEM KNJIGU O ISCJELJENJU. info na mob. 092/263-1712
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA
UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJE SE PC Računalo Gamer i5 14400F+RTX4060F. Malo korišteno, povoljno, garancija 36 mj. Info: 091 516 4439
PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467
PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038
PRODAJEM drvene bačve uščuvane, umivaonik, bide i školjku plave boje, ženske sandale i cipele br. 38 nenošene, nove pa� ke 38, košulje muške i dječje, žensku i mušku odjeću. Info: 095 505 2760
KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Lucidusa, Božjakovine, Eko-Međimurja, Jadran galenskog laboratorija, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Lagune Novigrad (Aminess) i druge dionice. Info na mob. 098 905 1011
Sklonište za napuštene životinje
Miran
Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004
DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.
ima ime koje mu baš i ne paše jer on je sve samo ne miran. Jako voli trčati, igru, pažnju, loptice, sve što zove na zabavu. Mlad je, nije ni čudo. Kako se ono kaže, “voli sve što vole i mladi”. Ima 2,5 godine i traži aktivnu obitelj koja voli dugačke šetnje, planinarenja i neograničene igre. Potpuno je cijepljen, označen mikročipom broj 191035000191909 i kastriran. Nalazi se u skloništu u Čakovcu i javlja na 091 8988 004.
Ellie
je naš minić, kujica manjeg rasta koja obožava ljude, šetnje, igru lopticom, ali... da ima i taj ali... ne voli baš druge pse. No, naučila je ne reagirati u šetnji, jako je čista u svom prostoru i bila bi idealan kao jedini ljubimac i za stan. Kao i svi naši psi, potpuno je cijepljena, označena mikročipom 191035000197847 i kastrirana. Nalazi se u Čakovcu i javlja na 091 8988 004
Lino
je još jedan naš tigrasti ljepotan traži novi dom. Zove se Lino i veseo je, zvrkast, dobar, voli pažnju, obožava istrčavanje i igru loptom i kad isprazni energiju, uvijek je blizu, prati, sluša. Ima 4 godine, naučio je na šetnje i traži svoju obitelj. Potpuno je cijepljen, označen mikročipom broj 191035000169299 i kastriran. Nalazi se u Čakovcu i javlja na 091 8988 004.
Uređuje: Aleksandra Sklepić
Likovni i literarni natječaj: Ljetu se radujem, odmaram se i putujem
Dragi naši umjetnici, slikari, pisci, crtači i pjesnici, ljeto je stiglo na velika vrata, a s njime i školski praznici te godišnji odmori. Bili ste jako vrijedni cijele godine, pa ste zaslužili veeeliki odmor.
Za vas smo, kao i svakog ljeta, otvorili novi likovni i literarni natječaj, ovog puta pod nazivom „Ljetu se radujem, odmaram se i putujem”.
Pozivamo vas da nam, za vrijeme svojih ljetnih avantura, opišete i nacrtate kako se lijepo zabavljate, kupate, ronite, putujete. Radovi se kao i do sada šalju e-mailom na adresu stvaraonica@ mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec.
Natječaj počinje sada, a otvoren je do kraja ljeta, odnosno do početka nove školske godine.
Za autore najboljih radova pripremili smo i lijepe nagrade. Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici početkom rujna, a mi vam želimo lijepo ljeto i puno nezaboravnih trenutaka s vašim prijateljima i obiteljima.
S istog su nam otoka s�gli i radovi učenice Sali Saganić koja je završila četvr� razred. Ona je sudjelovala na više radionica, a njezina nam je majka poslala radove s četiri različite radionice.
Na naš natječaj “Ljetu se radujem, odmaram se i putujem” svoje su nam prekrasne likovne radove poslali učenici čak i iz dalekog Malog Lošinja. Da oni s�gnu do nas, pobrinula se njihova voditeljica, predsjednica društva Naša Djeca Mali Lošinj, Jadranka Hofmann. Radovi su nastali na njihovoj radionici Mala likovna akademija “Vivoda” koja se već treću godinu održava u Malom Lošinju u suradnji s Društvom “Naša Djeca” Mali Lošinj.
Sali Saganić, Školjka, radionica Lošinjski muzej 2024.
Donosimo vam recept za salatu s grilanim lignjama i plavim sirom te tiramisu i Mojito
U srcu Jug Mall-a smjestio se restoran Boccone, mjesto koje odiše modernim uređenjem, toplom atmosferom i mirisima koji mame već pri prvom koraku. Prostrani i elegantni interijer kombinira urbani štih s ugodnim detaljima, dok terasa pruža idealan kutak za opuštene ljetne večeri. Boccone je već poznato okupljalište onih koji vole dobru hranu, ugodnu glazbu i osmijeh ljubaznog osoblja.
Ovaj put, kulinarski tim Boccone-a pripremio je pravo iznenađenje – Salatu s grilanim lignjama i plavim sirom, lagano jelo koje spaja svježinu mora i pro�injene note plavog sira.
Osvježenje u čaši: Mojito
RECEPT:
Salata s grilanim lignjama i plavim sirom
Sastojci:
• grilane lignje
• plavi sir
Kako bi gastronomska priča bila potpuna, iz Boccone bara s�že i recept za legendarni ljetni koktel – Mojito.
Sastojci:
• svježa menta
• limeta
• smeđi šećer
• bijeli rum
• soda voda
• led
U čaši se zgnječe menta, limeta i šećer, za�m se dodaje rum i led, a sve se zaokružuje sodom. Svjež, lagano kiselkast i mirisan, Mojito je savršen izbor za ljetne dane ili večernje druženje s prijateljima na Boccone terasi.
Tiramisu po Boccone receptu
Sastojci:
• piškote
• kava
• mascarpone sir
• jaja
• šećer
• kakao u prahu
Piškote se kratko umaču u aroma�čnu kavu, a potom slažu s kremom od mascarponea, žumanjaka i snijega od bjelanjaka. Na kraju se desert obilno posipa kakaom i hladi nekoliko sa�. Rezultat je nježna, prozračna i aroma�čna poslas�ca kojoj se gos� uvijek rado vraćaju.
• svježa lisnata salata
• rajčica
• domaći dressing
Svježe lignje kratko se grilaju kako bi ostale sočne i mekane. Za�m se slažu na podlogu od hrskave salate i sočne rajčice, a sve se upotpunjuje kremas�m plavim sirom i laganim domaćim dressingom. Rezultat je sklad okusa i tekstura – idealno jelo za one koji žele nešto drugačije, a ipak lagano i zdravo.
RESTORAN & BAR BOCCONE
Jug Mall centar
Ul. Tomaša
Goričanca 1 40000 Čakovec
T: +385 40 601 278
KUHINJI s Aleks
Muffini “vole” različite nadjeve. Nema zadanih kriterija, a granica je tamo gdje prestaje mašta
Piše: Aleksandra Sklepić
Muf�ini su kolač koji je lako pripremiti i nije potrebno nikakvo predznanje ni iskustvo. Rado ih pečem u raznim varijantama: s voćem, bez voća, čokoladne, obične, s punjenjem od Lino Lade, orasima i slično. Nema zadanih kriterija, a granica je tamo gdje prestaje mašta. Muf�ini s malinama posebni su mi jer su slatko-kiselkastog okusa; maline neutraliziraju slatki okus biskvita s čokoladom, pa se dobije idealna kombinacija.
Jaja i šećer mikserom sam dobro izmiješala, te dodala ulje, mlijeko, prašak za pecivo i na kraju lagano dodala brašno. (Slika 1.)
Polovicu gotove smjese odvojila sam i u nju dodala 4 žlice kakaa u prahu. Ideja je da se prilikom punjenja košarica za muf�ine dobije
SASTOJCI:
• 4 cijela jaja
• 1,5 šalica šećera
• 1 šalica mlijeka
• 1 šalica ulja
• 2., šalice oštrog brašna
• 1 prašak za pecivo
• 4 žlice kakaa u prahu
• 1 košarica malina
- tridesetak komada, svježih ili smrznutih
Zapremnina šalice koju sam koristila je 2,5 dl.
OSTALO:
• papirnate košarice za muf�ine
crno-bijela smjesa, poput mramornog kolača. (Slika 2.)
U kalup za pečenje muf�ina (kalupi postoje u raznim oblicima i veličinama, birate koji god imate) složila sam papirnate košarice i najprije do pola svake košarice žlicom stavljala bijelu smjesu. Na nju sam dodala tamnu smjesu, također žlicom. Na kraju sam u svaki muf�in stavila tri do četiri maline – ovaj put koristila sam smrznute maline iz ledenice. Jako mi je lijepa kombinacija svijetlih i tamnih malina, koje muf�inima daju još ljepši izgled. (Slika 3.) Prilikom stavljanja smjese u košaricu važno je paziti da se smjesa ne namaže po kalupu ili da ne “iscuri” iz košarice, jer tada se zapeče po kalupu i nastane miris po zagorjelom tijestu, a kalup je nakon toga teško očistiti.
Gotovi muf�ini peku se u pećnici na 180 stupnjeva oko 20 minuta. Čačkalicom se može probati jesu li pečeni, a treba pratiti i njihovo dizanje te pucanje po sredini – treba pričekati da se to dogodi jer im taj oblik daje svojstven izgled. Kad su gotovi, izvade se iz pećnice i spremni su za posluživanje. Uz minimalan trud, muf�ini pripremljeni na ovaj način izgledat će bajkovito i imat će savršen okus. (Slika 4.)
Zelje je polako počelo dozrijevati u našim vrtovima, pa je pravo vrijeme za pripremu ovog nenadmašnog domaćeg specijaliteta
Piše: Aleksandra Sklepić
Prave domaće krpice sa zeljem, rezane rukom i izrađene u vlastitoj kuhinji, imaju najbolji okus, a sve nas, uz to, podsjećaju na maminu i bakinu kuhinju te na sva jela kojima smo se kao djeca veselili. Miris pečenog zelja koji se širi kućom i blagi okus domaćeg tijesta posebnost su koja se
ne može nadmašiti ni jednim kupljenim tijestom. Jeli smo ih prije ili poslije škole kao obrok za �inu, laganu užinu ili za večeru nakon igre i vožnje biciklom.
Još i danas rado ih vidimo na stolu i vjerojatno nema pravog Međimurca koji ih ne voli jesti. Zelje je polako počelo dozrijevati u našim vrtovima, pa je pravo vrijeme za
Međimurska vinarija Štampar predstavlja nam pinot sivi, iz 2023., vino koje osvaja svojom slamnato žućkastom bojom i raskošnim aromama. Nastalo od 100% grožđa sorte pinot sivi, na pjeskovitom i ilovastom tlu, vino je rezultat pažljive kultivacije jednokrakim guyot sustavom i mekane vini�ikacije uz kontroliranu temperaturu.
Odležavalo je osam mjeseci u velikim, 2.500-litrenim bačvama od drva, što mu daje pun i zreo karakter. S 12,5% alkohola i 1,5 g/l ostatka šećera, pinot sivi je suho vino s ukupnom kiselinom od 5,3 g/l.
U čaši se ističe tamnije, dublje žućkasta boja, dok su mu mirisi intenzivni i voćnog karaktera: banana, jabuka, s herbalnim notama suhog bilja i zrelih krušaka. Okus je pun, zaobljen i zreo, s blagim kiselinama i ugodno pikantnom notom alkohola. Bogat ekstrakt produljuje trajanje okusa, a iznimno
postojan retrookus ostavlja osjećaj zrele voćnosti dugo nakon ispijanja. Ovo kompleksno i punije vino idealno je za posluživanje uz jela od tjestenine, rižota, bijele ribe i pečenog svijetlog mesa. Preporučena temperatura serviranja je između 12 i 13 °C. (sh)
pripremu ovog nenadmašnog domaćeg specijaliteta. Krpice sa zeljem pripremaju se u kontinentalnom dijelu Hrvatske, posebno u Međimurju, Hrvatskom Zagorju i Podravini, a mogu se jesti kao zasebno jelo ili kao prilog mesu, uz pečenje, dobre kobasice ili slično. Umjerene su kalorijske vrijednosti, ovisno o količini ulja i vrsti brašna koja se koristi. Kupus (zelje) je dobar izvor dijetalnih vlakana, vitamina C i K te antioksidansa, što doprinosi probavnom zdravlju i jačanju imuniteta. Tjestenina daje ugljikohidrate koji osiguravaju energiju, a ako se koristi integralno brašno, dodaju se i dodatna vlakna. Jelo je prirodno bez mesa, pa je pogodno za vegetarijansku prehranu, no može se lako prilagoditi i kao lagani obrok.
Lana Tkalec Krajačić iz Hlapičine rado priprema domaće krpice sa zeljem po receptu svoje mame, a vole ih jesti i njeni ukućani: suprug Matija i djeca – Kim, koja ima 5 godina, i Abel, koji ima dvije godine. Lana je po struci kuharica, zaposlena je u školi, pa posebno dobro poznaje
dječje želje i rado im izlazi u susret kad su u pitanju posebna �ina jela.
- Volim kuhati sve, a najradije kuham jela koja vole moja djeca i suprug, rekla nam je Lana. Od mame sam naučila kuhati jednostavnije
stvari, a ostalo u školi i na stručnoj praksi. Volim proučavati nove recepte i isprobavati kuhanje novih jela, to mi je zanimljivo i izazovno. Kad kuham za svoju obitelj, najradije kuham ono što moja djeca vole, a to su špageti
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
bolognese, ćufte, trganci s vrhnjem i slično.
Za hobije, uz malu djecu, Lana nema previše vremena. Najradije, kad je slobodna, boravi sa svojom obitelji u šetnji, igri ili obiteljskom druženju.
SASTOJCI:
• Za domaće krpice:
• 300 g glatkog brašna
• 3 jaja
• sol
• malo ulja
Za pečeno zelje:
• 1 glavica svježeg kupusa (zelja)
• 1 luk
• 2 žličice šećera (po želji)
• 1 žlica svinjske masti
Priprema domaćih krpica sa zeljem:
Od brašna i jaja umijesite malo tvrđe tijesto i ostavite da se malo
odmori. Tijesto podijelite na četiri do šest dijelova. Valjkom razvaljajte svaki dio na debljinu od dva do tri milimetra. Razvaljane komade tijesta narežite na dasci ili podlozi na kvadrate veličine oko 3 x 3 cm. Krpice stavite kuhati u kipuću vodu oko petnaest minuta. Kad isplivaju na površinu vode, to je znak da je tijesto kuhano. Isperite ih i ocijedite. Zelje naribajte ili narežite na sitno te ga na svinjskoj masti ili ulju, uz malo sitno nasjeckanog luka, popržite do zlatnožute boje. Luk nije obavezan, ali daje zelju bogatiji okus. Kad je zelje pečeno, umiješajte ga u kuhane krpice. Po želji možete dodati malo šećera koji pojača aromu te bibera i soli, sve prema vlastitom ukusu.
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
ŠtO sE U MUZEJU RAdI?
Piše: Janja Kovač, viši kustos, voditeljica etnografskih zbirki
Vjerujem da ste svi koji ovo čitate u životu posjetili neki muzej ili galeriju. Kao posjetitelja su vas dočekali predmeti izloženi u nekom prostoru popraćeni tekstovima, a često i multimedijom. To što u tom trenutku svi mi kao posjetitelji vidimo samo je vrh sante leda, odnosno muzejskog posla. Potaknuta prošlogodišnjom obljetničkom godinom u kojoj je Muzej Međimurja Čakovec obilježio 70 godina postojanja, koristim ovu priliku da u narednim člancima čitateljima
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T: +385 (0)40 313 499
E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
približim djelovanje muzeja iznutra, vrlo često nevidljivo posjetiteljima i sveukupnoj zajednici.
Knjige u muzeju
Muzej Međimurja Čakovec ima pet odjela (Arheološki, Etnografski, Kulturno-povijesni, Povijesni i Likovna galerija), a svaki odjel ima svoju stručnu knjižnicu. O stanju knjiga, posudbi i obradi novopridošli jedinica brigu vode kustosi –voditelji svakog odjela.
Knjige za muzejsku knjižnicu sakupljaju se od osnivanja MMČ-a 1954. godine. Muzej je najprije djelovao u vanjskoj (fortifikacijskoj) zgradi Starog grada u Čakovcu i nije poznato je li i gdje postojala knjižnica. Kroz 1970-e je muzej preseljen u palaču Starog grada gdje se na prvom katu uz urede uprave nalazila i poveća prostorija u kojoj je pohranjena referentna literatura. Iako je bila multifunkcionalnog karaktera, zaposlenici su je zvali knjižnicom. Prostorija je bila opremljena stolovima za rad kustosa i vanjskih istraživača. Knjige vezane uz rad pojedinog odjela su bile raspoređene po uredima kustosa.
LJUBAV: Mnogi će se osjećati pomalo usamljeno te će ih mučiti svakodnevne čežnje. Oni u vezama prolazit će jedno izazovno razdoblje kad će trebati dosta trezvenosti da izdrže. To neće trajati još dugo, zato jednostavno prođite kroz to.
KARIJERA: Vjerovat ćete da ste vi zaslužni za poboljšanje poslovnih rezultata. Ipak, to neće biti sasvim točno. I drugi su uložili jednako truda kao i vi. Stoga im to priznajte. Tako ćete dalje surađivati i raditi pravednije i mirnije, onako kako i treba.
ZDRAVLJE&SAVJET: Vodite računa o kriterijima u svemu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Prva polovina tjedna donijet će mirno uživanje u zajedničkoj vezi ili diskretno traženje srodne duše. Drugi dio tjedna ljubav će vas povremeno mimoilaziti. Bit će lijepih susreta, ali malo rjeđe. Ne postavljajte si suvišna pitanja.
KARIJERA: Možda će vam dosaditi djelovati iz sjene i zapravo jedva čekate da dođete u prvi plan. Ovih će se dana polako otvoriti jedna vrata, ali da bi se sve to razvilo, trebat će malo strpljenja. Ipak, svakim danom sve više dolazite do izražaja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Kad se ide postepeno, sve traje dulje.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
Oko 2012. godine uredi uprave, kustosa i ostalih zaposlenika preseljeni su na polukat jugoistočnog krila palače. Jedinstvena knjižnica je rasformirana te su knjige spremljene, a knjige koje su se nalazile u uredima kustosa su preseljene u novouređene urede kustosa.
stručna knjižnice Etnografskog odjela
S rujnom 2025. godine u bazu podataka knjižnice Etnografskog odjela upisano je 5121 jedinica građe. Kao pojedinačne jedinice upisuju se zasebne publikacije te pojedinačni članci iz stručnih i znanstvenih časopisa (npr. članci iz Narodne umjetnosti, Etnološke tribine, SEC-a, Etnoloških istraživanja, Vjesnika muzealaca sjevero-zapadne Hrvatske, Kongresa folklorista Jugoslavije).
O knjižnici EO-a su brigu vodile kustosice odjela Ljubica Ramušćak, Smiljana Petr-Marčec, Jelena Tisaj i Janja Kovač. Prvi popis knjiga pronađen je u jednoj od bilježnica Smiljane Petr-Marčec koju je koristila kao radnu bilježnicu sa svojim bilješkama.
LJUBAV: Oni koji vole, voljet će punim srcem, a druga strana uzvraćat će im malo manje intenzivno. Ipak, neka prihvate ono što imaju jer nismo svi u paru uvijek u istoj fazi. Samci će osvajati brzo i lako. Dani su dobri za ljubav i društveni život.
KARIJERA: Funkcionirat ćete poput sportaša koji svoje treninge odrađuju s lakoćom. Mnogi će na svom poslu brusiti nove vještine i otkrivati detalje profesije. Bit će to još jedna faza učenja i napredovanja. Također ćete dobro surađivati s drugima.
ZDRAVLJE&SAVJET: Pozabavite se kriterijima ljepote.
OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
LJUBAV: Vaše emocije neće biti ništa manje nego prije, no ojačat će i potreba za sigurnošću u ljubavi. Otuda ćete povremeno biti u borbama sami sa sobom jer će vas intenzitet emocija vući da dramite, a ziheraštvo da stanete. Nađite zlatnu sredinu.
KARIJERA: Sve što je shematski sada vas sputava. Bit ćete u poziciji da se trebate prilagođavati novim programima, najčešće onim koje su smislili vaši šefovi. Nemojte prigovarati, nego budite diplomat. Drugačije zasad ne ide.
ZDRAVLJE&SAVJET: Istražite bolje svoje sposobnosti.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
U razdoblju između 2011. i 2014. provedena je digitalizacija baze podataka i sistematiziranje građe. Kustosice Jelena Tisaj i Maja Žvorc su izradile bazu podataka u programu Access te tematsku podjelu dotad prikupljene građe.
Fundus čine četiri velike cjeline tiskane građe: knjige, časopisi, katalozi izložbi i efemerna građa (promotivni materijali, brošure, letci). Unazad desetak godina prikuplja se i građa koja je po svom nastanku digitalna te se čuva na muzejskim serverima i diskovima za pohranu podataka. Pretežit model nabavljanja knjiga je razmjena s drugim srodnim institucijama ili poklon. Knjižnica je stručnog karaktera te sadrži publikacije od interesa za rad EO-a poput publikacija o svim aspektima života u Međimurju (posebice od 19. stoljeća nadalje), publikacije o susjednim pokrajinama u Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji, referentna literatura tematski srodna zbirkama EO-a, stručne publikacije muzejskih i galerijskih institucija te katalozi izložbi. Dio
LJUBAV: Idućih par dana vaša će ljubavna stremljenja biti uglavnom platonskoga karaktera. Osjećat ćete, doduše, sve veću potrebu za ljubavlju, ali i za tim da sanjarite o svojim idealima. Zbog toga će neki biti u dilemama da li izaći ili se povući.
KARIJERA: Suradnja s uglednim ili utjecajnim ljudima polako dolazi u prvi plan. Vi ćete biti kotač koji je važan u cijeloj igri. Zato ne budite preskromni, nego dopustite sebi izraziti i svoje ambicije. Spoznajte svoju poziciju, a još više priliku.
ZDRAVLJE&SAVJET: Širit ćete vedrinu oko sebe.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Moguće da ste očekivali nešto drugo od onog što živite i osjećate, no to je samo privremena i prolazna faza s kojom se trebate suočiti na mudar način. Još uvijek imate dovoljno energije i kredita od prije da sve dovedete u red. Uspjet ćete.
KARIJERA: Metoda da se jednim udarcem ubiju dvije muhe ovaj put neće sasvim upaliti, no vaša sposobnost da radite dvije stvari u isto vrijeme hoće. Zato se odlučite za ovo drugo. Poslovi u tišini su naglašeniji, ali vi se i kroz to razvijate sasvim dobro. ZDRAVLJE&SAVJET: Idite tamo gdje vam je dobro.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Ako još tražite srodnu dušu, obratite pažnju na osobe koje srećete preko posla. Netko vas već određeno vrijeme promatra i pomalo čezne za vama. Ako ste u vezi, vaš odnos bit će stabilan, a obje strane težit će zajedništvu.
KARIJERA: Neki će započeti male kućne radove i uzeti nešto slobodnih dana da ih obave. Pokazat će se to kao pun pogodak. Oni koji ostaju na radnom mjestu morat će obaviti neke zaostatke ili male inventure koje su čekale. Ništa posebno.
ZDRAVLJE&SAVJET: Baterije ćete napuniti hobijem.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Uživat ćete udvoje u miru i tišini poznatih mjesta. Nećete se dati vidjeti na društvenim okupljalištima, nego ćete radije boraviti u prirodi ili kod kuće. Oni koji još traže srodnu dušu također neće mnogo izlaziti, pa će najvjerojatnije ostati sami.
KARIJERA: Mnogi će ići na sigurno jer će im nedavna iskustva i iskušenja govoriti da čine tako. Ipak, možete ponekad i riskirati. Nije sve tako zahtjevno kao što vam se čini. Odnekud će se pojaviti podrška drugih kojoj se, usput, uopće niste nadali. ZDRAVLJE&SAVJET: Ipak napredujete.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
LJUBAV: Bit ćete sretni što vas drugi razumiju te ćete se više otvoriti za ljubav. Otuda će porasti i povjerenje u vezama, ali i vaša očekivanja prema voljenoj osobi. Oni koji još traže srodnu dušu lako će je sresti na sasvim običnim mjestima.
KARIJERA: Vjerojatno će vas sve poticati na više aktivnosti pa će se i na radnom mjestu od vas zahtijevati pojačani angažman.
Vama ništa neće biti teško jer ste jedva čekali ovakvu priliku. Čak i ako radite prekovremeno, radit ćete s voljom.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite oprezni s neobrazovanim ljudima.
OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
LJUBAV: Intenzivirat će se vaše kretanje među ljudima. Stoga ćete imati prilike za sretanje i upoznavanje novih lica. Komunikacija s osobama suprotnog spola bit će kvalitetna, a vi šarmantni. Oni u vezama bit će otvoreni jedno prema drugome.
KARIJERA: Nakon što ste riješili jedan problem, odsada ćete raditi s manje napetosti i s više ugodnosti. Ipak, i dalje će se od vas tražiti povećan angažman. Zato zasučite rukave i ne postavljajte suvišna pitanja. Neka sve bude igra.
ZDRAVLJE&SAVJET: Prošetajte prije spavanja.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 5
LJUBAV: Prvi dio tjedna donijet će lijepe ljubavne događaje, a od sredine tjedna stvari jenjavaju. Vaše ljubavno raspoloženje bit će manje, prilike za poznanstva počet će se prorjeđivati, a oni u vezama malo će se distancirati jedno od drugog.
KARIJERA: Činit će vam se da drugi manipuliraju kako vama, tako i vašim bliskim suradnicima. Što je najgore, bit ćete u pravu. U ovom trenutku ne možete mnogo utjecati na stvari, ali to ne znači da nećete moći kasnije. Zato se ne vrijedi živcirati. ZDRAVLJE&SAVJET: Vjerujte da možete bolje i više. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Ako se nekom udvarate, budite diskretniji. Ako ste u vezi, zanemarite prigovore od strane partnera. Kako tjedan bude odmicao, i ljubavne prilike će se poboljšavati. Zato idite korak po korak pa će i rezultati biti trajniji.
KARIJERA: Ne navaljujte sa svojim idejama jer, premda su se neka vrata malo otvorila, još nije vrijeme da se eksponirate. Radite u tišini i prema pravilima igre. Strpljivo čekajte svojih pet minuta. One će doći. Kad vam je teško, nađite vedre ljude.
ZDRAVLJE&SAVJET: Čovjek je čovjeku lijek.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
Terasa na kojoj Bella i Teddy provode vrijeme izgleda poput rajskog vrta - sva je u cvatu i okružena zelenim parkom. Uz pjev ptica, ovi se psići igraju i odmaraju, a kad s crkve zazvoni sat, zavijaju kao da pjevaju najljepšu pjesmu
Piše: Aleksandra Sklepić
Valentin Novak iz Čakovca umirovljeni je veterinar, a cijeli je svoj život okružen životinjama – ne samo na poslu, već i u slobodno vrijeme. U mirovini je oko pet godina, a prvo mu je radno mjesto bila Veterinarska stanica u Murskom Središću, gdje se zaposlio 1981. godine i ostao do 1990. Radio je na terenu koji je obuhvaćao sva sela od slovenske Gibine, Štrigove, pa sve do Miklavca te je stekao brojna poznanstva i prijateljstva s tamošnjim ljudima. Još u mladosti imao je brojne ljubimce, kao što to biva na selu, a ljubav prema životinjama i danas mu je važan dio osobnosti, što je prenio i na svoju djecu. Porijeklom je Vratišinčan, pa je živio i radio među svojim ljudima, a za to ga razdoblje vežu mnoga lijepa sjećanja i prijateljstva. Posao je promijenio 1990. godine, kad je otvorio Poljoprivredno-veterinarsku apoteku u Nedelišću s kompanjonom koji je po struci agronom, i to je bila prva takva apoteka u Sjevernoj Hrvatskoj.
Ljubav prema životinjama dio je Valentinovog života
Ljubav prema životinjama koju je oduvijek osjećao odvela ga je u veterinarsku struku, a danas, u mirovini, njegova obitelj dijeli svoj život s dva prekrasna maltezera koji su im postali važan dio svakodnevice i uz koje su emotivno jako vezani. Bella, stara 13 godina, i Teddy, njezin sin, star 12 godina, s njima su od jutra do
u božićnom izdanju
mraka i ispunjavaju im život dobrim i pozitivnim emocijama. Bella je ime dobila jer je lijepa (bella na talijanskom znači lijepa), a Teddy je zaista izgledao kao mali medvjedić od prvog trena. – Suživot sa životinjama dobro utječe na ljude, ispričao nam je Valentin. O tome smo učili već na fakultetu tijekom kolegija Kohabitaci-
ja. Utjecaj životinja pozitivan je i na bolesnike i na starije ljude, posebno kad jedan od supružnika ostane sam ili je osoba iz nekog razloga u teškoj životnoj situaciji. Naši maltezeri praktički nas tjeraju na šetnju i samim time na izlazak iz stana, što ima samo dobre posljedice na moje zdravlje i na zdravlje moje supruge.
Šetnje su dio dnevnog rasporeda
Maltezeri su vrlo zahvalna pasmina za život u stanu jer su poslušni i nisu zahtjevni, kao da su izmišljeni za stan, rekao nam je Valentin. Bella i Teddy umiljati su i rado s nama provode vrijeme, ali izlazak iz stana i šetnja obvezni su čak i do pet puta na dan. – Bude se kad i mi, a jutro započinje našim odlaskom u šetnju, odmah nakon doručka, rekao nam je. Šetam ih ja, supruga Olga ili sin Mihovil, ponekad i svi zajedno. Ako nekamo putujemo, Mihovil ih čuva i s njime su jako sretni i zadovoljni, jer se on rado igra s njima i daruje ih poslasticama, što im je primamljivo i zanimljivo.
Uživaju na terasi među cvijećem i zelenilom
Obitelj Novak živi u stanu, ali njihova terasa, na kojoj Bella i Teddy provode vrijeme, izgleda poput rajskog vrta –sva je u cvatu i okružena zelenim parkom. Uz pjev ptica, ovi se psići igraju i odmaraju, a kad s crkve zazvoni sat, zavijaju kao da pjevaju najljepšu pjesmu.
Ako uz terasu prođe kakav pas, odmah poskoče na svoje zaštitničke položaje i brane svoju obitelj – što je pas veći, oni su ljući i opasniji, rekli su nam Novakovi. Prije spavanja obavezna je igra, jurnjava po stanu i hvatanje igračaka, pa mirno spavaju nakon svih šetnji i sati tjelesne kulture. Osim igre, obožavaju vožnje autom i odlaske na male izlete po Međimurju.
Bella i Teddy u Čakovcu su samo na čuvanju
Saznali smo da je Bella „službeno“ pas kćeri Dore, koja živi u Zagrebu, a po zani-
manju je također veterinarka. Nakon što se udala i stigla su djeca, u stanu je postalo tijesno, pa je Bella privremeno preseljena u Čakovec, što joj uopće nije teško palo. Teddy se ovdje rodio, a oboje imaju
Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.
kraljevski tretman. Dora ih posjećuje i uvijek ih pomazi i daruje poslasticama, pa ih sigurno nisu zaboravili, a svojim slatkim okicama pokazuju da joj se jako vesele kad je vide. Za svoje godine, Teddy i Bella su u vrlo dobroj formi jer imaju savršenu njegu i ishranu – jedu samo hranu Taste of the Wild, dobivaju redovito ampule protiv svih nametnika, cijepe se i potpuno su zbrinuti, a kako i ne bi bili kad žive pod budnim okom dugogodišnjeg veterinara, koji ih usto još i jako voli. Dobitna kombinacija za sve članove ove lijepe zajednice, zar ne?
HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović
Dolazi zgodna žena srednjih godina kod ginekologa. Ginekolog je upita kakve ima zdravstvene probleme?! Žena na to odgovori:
- Doktore, nisam došla na pregled ja, već sam se došla savjetovati zbog muža koji ima zdravstvene probleme.
Doktor: - U redu, malo je neuobičajeno, ali recite koji Vam problem ima muž?!
Žena: - Pa doktore, moj muž tvrdi da ima spolnu bolest. Doktor. - Spolnu bolest?! Pa to je problematično za vaše odnose. Trebao bih ga barem čuti, ako izbjegava pregled i dolazak u ordinaciju.
Žena: - Nema problema. Evo sad ću ga nazvati. Žena nazove muža i dade mobitel doktoru. Muž se javi, i zaista potvrdi da ima spolnu bolest.
Na to ga doktor upita: - Recite Vi meni, kako se manifestira ta Vaša spolna bolest?!
Muž:- Recite mi doktore, jeste li vidjeli i čuli moju ženu?
Doktor: - Jesam.
Muž: - Da je s Vama 24 sata i Vi bi imali spolnu bolest. Ide mi na „onu“stvar. Ona se ne „gasi“.
Doktor se nasmije, zaželi mu sve najbolje i pozdravi ženu uz riječi:
- Idite sretno kući, i kad Vam muž bude ručao i večerao, napunite usta vodom. Ostatak dana provedite bez suvišnih komentara. Tako će mu bez lijekova biti izliječena spolna bolest.
Žena ostane začuđena, zahvali doktoru, pozdravi ga i ode iz ordinacije. Pri izlasku je glasno komentirala. Žena. - Eto, kakvi su danas doktori. Sve bolesti rješavaju putem mobitela. Zašto sam uopće dolazila, da mi je samo znati?! On je meni prepisao terapiju, a ne njemu.
Tko je ovdje lud, pitam se?! I zamišljena, ode kući. Jagoda Sablić
EPIGRAM
Vjerni muževi ili ne žele bilo s kim, ili nemaju s čim! Danko Ivšinović
AFORIZMI
Na pravno pitanje on uvijek ima bespravni odgovor. Uskogrudna i sitničav, taman su par. Iznad crte su samo oni na „liniji“. Hrvatska je kao država podcijenjena jer su i njihovi političari precijenjeni.
Od živahnog „napuhanca“ postao je mrtvo puhalo. Što niža meta to viši cilj.
Što siromašnije selo to bogatiji dernek.
Dan prijateljstva je proveo s prijateljicom noći. Kupuje sve na akcijama, čovjek od akcije. Pamtim samo da sam zaboravan.
Nađan Dumanić
Razigrane guze, prkosne grudi, milina dokle pogled seže.
A ja imun na sve to, jer bračni me zavjet veže.
Slavko Kenđelić
VREMENSKA SLIKA: S prvim danom rujna počela je i tzv. klimatološka jesen. No, dani su zapravo nastavili s ugodnim kasnoljetnim ozračjem. Bilo je ugodno uz dosta sunca i dnevne topline, a samo mjestimice je bilo malo kiše. Ovaj tjedan će biti promjenjiviji. Početak nove nastavne godine je bio suh i topao, ali sredina tjedna kišnija i svježija. Slijede dva dana boljeg vremena pa nova kiša u nedjelju. Sljedeći tjedan opet počinje ljepše. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: Petak bi trebao biti sasvim u redu. Čini se većinom suho i djelomično sunčano, ali ujutro mjestimice može biti magle. Rijetko gdje je moguće malo kišice, zaista zanemarivo. Vjetar uglavnom slab. Jutarnja temperatura nešto niža, a dnevna u blagom porastu do 25 ili 26 Celzijevih stupnjeva. Zasad i subota izgleda relativno dobro. Tijekom dana većinski suho sa sunča-
nim razdobljima i ugodnom dnevnom temperaturom pa bi razne vanjske aktivnosti poput berbi ili druženja trebale proći bez većih problema uz temperaturu oko 25 Celzijevih stupnjeva. Zaista je mala vjerojatnost da se tu i tamo pojavi malo kišice. Tek kasnije navečer postoji mogućnost za kišu koja se onda čini češćom tijekom nedjelje kad će ponovno osvježiti za nekoliko stupnjeva.
Nedjelja djeluje kao pravi dan za odmor. Uglavnom oblačno, prohladno i mokro uz povremenu kišu i sjeverni vjetar. Kasno popodne prestanak kiše i polagano razvedravanje. Nakon tog pogoršanja opet dolazi povoljnije vrijeme pa će u ponedjeljak biti većinom suho i djelomično sunčano. Ujutro prohladno uz veliku vjerojatnost za maglu, a danju malo ugodnije nego u nedjelju. Po trenutnim pokazateljima i utorak će proći u redu, tek krajem dana opet mjestimice
Rujanska kiša zlato je poljima, ali otrov vinogradima
može biti kiše. Uglavnom suho vrijeme sa sunčanim razdobljima. Jutro prohladno uz sve češću pojavu magle, a dnevna temperatura će biti ugodna, blizu 25 Celzijevih stupnjeva. Nešto kiše krajem utorka moglo bi se još zavući i na srijedu kad će osvježiti, ali već u četvrtak opet izgleda povoljnije.
Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 11.9.2025.)
• 14. rujna 1967. godine u Rijeci palo 188 mm oborine
• 15. rujna 1987. godine vrlo toplo razdoblje, u Mostaru čak 41 Celzijusa
• 16. rujna - Svjetski dan zaštite ozonskog omotača
Pizza
Šetaju dva bureka parkom i naiđu na pizzu.
Kaže jedan burek drugom
- Vidi što se ova našminkala.
Koloseum
Mujo i Haso razgledali Koloseum u Rimu. Kaže Mujo:
- Koja fantastična građevina!
A Haso će:
- Još će biti bolja kad se dovrši!
Čarobna lampa
Ja kad bi i čarobnu lampu protrljao iz nje bi izašao srednji prst.
Korača
Sjede dva zeca i gledaju kornjaču, pa će jedan: - Gledaj kako sporo korača!
- Budalo, ne kaže se korača nego kornjača.
KOZERIJA
Udovice
Jesu li udovice nesretne sretnice ili sretne nesretnice?
Đurđica Ramqaj
Petarde
Sjede dvije petarde na ljuljački. Jedna padne, a druga pukne od smijeha.
Kaj bode z
mauzolejom Zrinskih?
Minuli tjeden se je prinas v Čakovco, Međimorjo i Šenkovco (čitaj Sveti Jeleni) obilježavala 459. letnica Sigecke bitke i pogibija našega heroja, vojskovođe i hrvackoga Leonide Nikole Šubića Zrinskog. Vu Čakovco i vu Šenkovco je to organizerala Zrinska Garda šteroj so pomagali Matica i Družba, ali je, kuliko smo vidli, vu semo ipak Garda bila nejglavneša. Ak je ona Zrinska unda je to i jeni posel. Bili so pozvani, a i došli so prek svojih izaslanikov Precednik Republike Hrvacke, Precednik Sabora, Minister vanjskih poslov, Zapovjednik vojnog učilišta "Dr Franjo Tuđman", gradonačelnik mađarskoga Sigeta, međimorski župan, čakoska gradonačelnica, šenkoski načelnik, drugi načelniki i još hajdi oni šteri poštuvlejo Zrinske. Da bi to obiležavanje bilo čim bole svetešje pobrigale so se puce iz ženskoga zbora Pučpuljike. Položili so se venci i vužgale sveče pre spomeniko Nikoli Šubičo v čakoskomo parko, a posle toga pre Mauzolejo Zrinskih, šteri je kak starec na samrti, polek kapele v Svete Jelene, a na se zadje i pre spomeniko Nikoli Zrinskom na Trgo Svete Jelene. Za Nikolo i za se poginule iz obitelji Zrinski služena je meša v župnoj šenkoskoj cirkvi. Čuda je bilo oni šteri so došli na obilježavanje 459. obletnice, ali vam moram reči da je dosti onih šteri so došli, ali so ne delali stisko v cirkvi. Još nekaj, obljetnica Zrinskih v Županiji Zrinskih, a nišči je ne došel iz Muzeja Zrinskih, neje došla niti naša državna televizija, a bila je pozvana. Ruon tak vam morem reči da stranjski šteri dojdejo navek duže ostanejo nek domaći kak da so Zrinski ne naši međimorski.
Težake si tre zaslužiti Kak smo rekli mi Međimorci smo organizerali 459. obljetnico pogibije Nikole Šubiča Zrinskog i jegovih ratnika, očem reči, Sigecke bitke v petek, 5. septembra, a naši sosedi Mađari so naprajli završetak obilježavanja, štero je trajalo celi tjeden, v nedelo sedmoga septembra. Mi smo pozvali sigeckog gradonačelnika k nam v Šenkovec i on je došel, a on je pozval se nas na međunarodno obilježavanje Sigecke bitke v nedelo vu Siget. A mi smo došli ili pak smo ne došli. Išla je Zrinska garda, kak i sako leto, išle
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
so puce iz pjevačkoga zbora Pučpuljike, išlo je dosti Međimorcov šteri poštuvlejo Nikolo i ostale Zrinske, ali ga ne bilo čakoske gradonačelnice, a niti pak međimorskoga župana. A grad Čakovec i grad Siget so gradi prijateli. Znuomo mi da oni nebrejo sikam dojti, ali ak so Mađari došli v petek vu Šenkovec oni so se nadjali da bodo i naši došli v nedelo vu Siget jerbo so Gardo pitali za jiv i zato ak so gradonačelnica i župan morali iti nekam drugam pak so mogli poslati svoje zamjenike. Kuliko se ja malo razmem vu politiko pak zato so zamjeniki i zebrani kaj bodo išli tam de „glavni gazdi“ ne ftegnejo. Tak je navek bilo, što tebi dojde na fešto unda ti i jemo ideš. Več smo vidli zadji pot (čitaj: ovo leto) dok je naš Čakovec mel svoj Den grada kak je nišči ne došel od gradov prijatelov, a Čakovec ima devet prijatelov.
Nekaj se moglo videti vu Sigeto, ali to sam oni šteri so bili tam. Vu sigeckoj grackoj večnici je na glavni mesti lutka z odorom gardiste čakoske Zrinske garde, a to v Čakovco, vu grado Zrinskih nebrete videti. A kuliko znuomo Garda je vu Čakovco doma, a v Čakovco so i Zrinski bili doma i to duže od 120 let!
Novi direktor priločkoga
Pre-koma je Priločanec
Priločanci so zebrali novoga direktora komunalnoga poduzeča Pre-kom štero je nejbolše poduzeče v Lepoj našoj kaj se dotikavle pobiranja, prebiranja, očem reči, sorteranja i pospravljanja smetja. Verjem kak se još navek si zmislimo kak je dugoletni direktor Pre-koma bil Siniša Radikovič šteri se je ne mogel othrvati betego šteri ga je napal pak je moral, prek reda, oditi k Božeko na račun. On je Pre-koma porihtal tak kaj je postal nejbolše poduzeče za smetje v Lepoj našoj. Nesam kanil o tomo pisati, ali sam v par naši krčmi čul "stručnjake" kak pripovedajo da se napre zna što bode novi direktor priločkoga Komunala i kak je to gradonačelnik Ljubo porihtal za svojega kuma Đureka. A to kaj je Đuro Ujlaki diplomirani inženjer strojarstva i kaj čovek več duže od tridesti let dela v struki, očem reči, kaj se razmi v posel to nikomo nikaj. Kaj mo to se vredi ak je ne v SDP-jo kak čakoski komunalci?
Još nekaj sam moral reči ovima v krčmi pre zadjemo stolo, šteri so bili nejglasneši jerbo čim je nova runda dohajala za stol so se se dale čuli: lepo sam jiv pital, a kaj se je v čakoskomo Čakomo ne znalo napre što bode direktor, što bode koga
zamenil i što bode vedril i oblačil z čakoskim smetjom. I još nekaj, to se tak dugo delalo kaj se ve več nema kam čakosko smetje voziti jerbo je Totovec došel do kraja, a smetja ga saki den se vejč i vejč. Ne bodete veruvali, Čakovčancima je čuda leži gledati v Prilok nek v Totovec. Kuliko vidimo morali bodemo oditi v Prilok kaj nas navčijo kam se štero smetje meče jerbo kuliko vidimo Ljubo i jegov kum Đuro so Priločance navčili reda i znajo kak i kam tre z smetjom!
Luka Modrič vatreni "japica"
Luka Modrič je mam posle pobjede naših labodoritašov protiv reprezentacije Crne Gore preslavil svoj 40-ti rođendan i to tam de ga je dočakal kaj bi rekli v Maksimiro na igrališto z publikom i vu slačionici za svojim „Vatrenima“. Kak se je to se lepo posložilo, rekel bi moj pajdaš Vladek: ima jeden prst gori ober nas šteri se o tomo semo briga, pak je tak i utakmica završila 4:0 za naše sam zato kaj je na semaforo svetila brojka četrdeset, a to so Lukina leta. Sima nam bi bilo lepše, a posebno Luki, da je uspel zabiti i gola na svoj rođendan, ali mo je lepo i toplo bilo pri srco dok je na semaforo svetila brojka 40. To je Lukin veliki pajdaš Ivan Perišič zabil četrtoga gola sam zato kaj se popuni čestitka. Verjem da si je Luka ne mogel poželeti lepšo čestitko, a si mi labodoritaški kibici smo mo od srca poželjeli dobro zdravje i kaj bode još dugo igral i to tak dobro kak mo to ve ide od noge. Fala ti, Luka, fala na semo tak da nam ne bode preveč teško dok bodemo zbirali nejbolšega labodoritaša Lepe naše sih vremena.
Još nekaj…
Štel bi sam reči Daliji Oreškovič, Vlatki Pokos, Severini i Jadranki Kosor (i našemo Iveko) kak so god šinfale našega izbornika Zlatkija Daličovoga "gastarbajtera" z Livna v Lepoj našoj da so labodoritaši štere je Dalič zebral pak pobedili tak da bode ovim „pucama“ pak čuda teži pre srco. Saka pobjeda Daliča i naših Vatrenih je nvi rajsnedlin vu srco ovih "puci" štere ne trpijo Zlatkija, a niti pak jegove, očem reči, naše labodoritaše šteri so nejbolši na sveto. "Puce" pustite labodoritanje i Daliča na miro, počnite se baviti z nečim kaj vam ide od roke ili pak noge. Labodoritaši i labodoritanje je to najbrž ne. Probajte z metlom, Vlatka zna kak je to!
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Julija Tkalec ovog tjedna kreće u šesti razred, a već pjeva kao velika. Pokazala je to na nedavnom koncertu ŽVS-a Sveti Marko, gdje je vrlo emotivno otpjevala poznatu pjesmu Doris Dragović „Malo mi za sriću triba“. Njezina izvedba dirnula je i samu Doris Dragović, koja je snimku podijelila na svom službenom Instagram pro�ilu putem naših Međimurskih novina. Svaka čast, Julija! (sh)
