Stare tradicijske fašničke maske Međimurja zadiru u nepreglednu starinu o kojoj ne znamo mnogo, ostali su samo tragovi. Najveća je vrijednost i povijesna sreća što su ljudi te stare maske u Međimurju sačuvali do danas, a time i njihove nazive, koji bi inače otišli u zaborav. Sačuvane su zato jer su našim precima bile važne, no danas sve manje znamo zašto su bile važne.
Grad Čakovec je svojim ranim početkom organizacije Međimurskog fašnika od 1964. godine, koji je upravo proslavio 60. obljetnicu, povijesno zaslužan za očuvanje tradicije i starih običaja u našem kraju. Da nema godišnjeg okupljanja maškara u Čakovcu, i manje fašničke priredbe po selima bi polako iščeznule zbog promjene načina života, jer su izgubile svoju prijašnju svrhu, a sela nemaju veće kapacitete organizacije.
Danas je „Međimurski fašnik“ u Čakovcu već impozantna manifestacija koja putem medija stiže u gotovo svaki dom, ne samo u Hrvatskoj, već i mnogo dalje. Postalo je samorazumljivo da je kulturni identitet važan dio zajednice, pa je sve više napora da se dio starih običaja, mitova i umijeća izrade sačuva za buduće generacije kao nematerijalna baština kraja. Nositelji maski nazivaju se maškuri, naphanci, baukači, mugači (krava muče), kugači, gotovo svako mjesto ima svoj naziv za „svoje maškure“. Maske su dakako najvažniji element maškara, no važan je i njegov izgled i priprema. Samo naziv maske diktira način oblačenja i ponašanja nositelja maske, kojeg zovemo maškur (od riječi maska) kao općom imenicom.
Osnovna podjela međimurskih fašničkih maski
Etnolozi međimurske maske po obliku i upotrebi najčešće dijele na tri vrste: antropomorfne, antropo-zoomorfne i zoomorfne. No ta je podjela univerzalna, u Međimurju su to zapravo redovi starih maski, no postoje važne maske i izvan te uvjetne podjele. Antropomorfne maske u našem kraju narod u Međimurju zove lafre ili larfe (obrazine), a predstavljaju ljudski muški ili ženski lik, poput maske babe i djeda, cigana ili ciganice u Turčiću, ili pak maske smrti. Drugu skupinu maski s antropomorfnim i zoomorfnim ljudskim i životinjskim dvojakim obilježjima narod zove lampe. Te su maske i najčešće. Te maske djelomično također imaju ljudski lik, no dodan im je gubec i rogovi. To su i najčešće drvene maske, najpoznatije su Lampa birkon i Lampa krava, Lampa koza, no u prošlosti je lampi bilo mnogo više vrsta. Tako su u zapisima poznate lampe: Lampa ćuk, Lampa žaba, Lampa svinja, Lampa ščuka, Lampa roda i Lampa raca. Maske lampe najčešće nose maškare naphanci ili jednostavno maškuri, koji se obuku u široku bijelu odjeću koja se prije punila slamom. Podvarijanta naphanci su maškuri koje etnolozi zovu medvedi s obrnjenim ovčjim kožusima, koji su također naphanci. Razlog za to je važna uloga medvjeda u mitologiji starih. Treća skupina međimurskih maski je po obliku zoomorfna sa životinjskim obilježjima, u tu skupinu spadaju maske čaplje i rode.
Sve te tri skupine maski u Međimurju su zapravo redovi maski. Tako lafri ima desetak vrsta, lampi možda i dvadesetak vrsta, a čaplji također desetak vrsta. Svi
USUSRET MEĐIMURSKOM FAŠNIKU 2025. GODINE
Posebni prilog
Maškare Međimurju donose zdravlje i proljeće
maskiranja za Fašnjak ili Fašnik se prenosi generacijama, a da se više točno ne zna zbog čega, osnovna svrha je već davno zaboravljena. Ostao je samo običaj koji polako iščezava kao i dobra zabava za gledatelje, odnosno predstava.
Lafre ili larfe (obrazine) predstavljaju ljudski muški ili ženski lik
Gorčka svadba nosi pečat davnina zbog svoje povezanosti s mitologijom
već znaju da su čaplje i štrki iz Podturna, a lampe, lafre i naphanci iz Turčišća, Domašinca Zasadbrega i drugih mjesta. Osim tih najčešćih rodova starih maski, postoje i stare sačuvane skupe i pojedinačne maske koje plijene svojom autentičnošću. Pojedinačne maske su na primjer selnički Pikač. Zapravo postoji veliki i mali Pikač i ženski oblik Pikača, što su novije varijante, dok je Sejnov Ded iz Svetog Martina na Muri gotovo već zaboravljen.
U suvremeno doba pojavljuje se i mnogo skupina maškara jer svako mjesto ima neke svoje varijante maskiranja. Tu treba razlikovati stare skupine, na primjer Gorčku svadbu koja nosi pečat davnina zbog svoje povezanosti s mitologijom, kao i slične druge skupine svadbi (Belička svadba, Nedelišćanska svadba, itd.) s više-manje istom tematikom. No mnogo češće su skupine maškara iz istog mjesta sastavljane od redova lampi, lafri i pojedinačnih vrsta maski. Iz Turčišća gotovo uvijek dolazi skupina maski, kako pojedinačnih, tako i skupnih, sa skrivenom mitološkom porukom, ali i dramatskom predstavom.
Danas je posjetitelju Fašnika ili Fašnjaka u Čakovcu već teško razlikovati koja
skupina nosi stariju ili noviju mitološku poruku, cilj je dobra zabava. U tom kaotičnom okružju, skupine maškara najčešće iz istog mjesta, iako s tradicionalnim maskama, više ne moraju nositi mitološku poruku, osim one osnovne: zaštite zdravlje od zlih duhova i dozivanja proljeća. Ustvari, riječ je o običaju maskiranja za Fašnjak ili Fašnik koji se prenosi generacijama, a da se više točno ne zna zbog čega, osnovna svrha je već davno zaboravljena. Ostao je samo običaj koji polako iščezava. Starost međimurskih maski Prva krava ili bik pripitomljeni su prije deset tisuća godina na Kreti. Domaće životinje značile su za onoga tko ih posjeduje pravo bogatstvo, pa je zaštitna funkcija za zdravlje životinje i ljudi bila važan dio obreda. Zanimljivo je da se nigdje u Međimurju ne spominje Lampa bik, već samo krava. Očito je da je krava bila mnogo važnija od bika jer je davala mlijeko, prvotno je svakako najvažnije bilo pripitomljeno govedo ili bik, sudeći po mnogim legendama o biku. Moguće je da je svetost s bika prešla na kravu u nekom kasnijem vremenu. Još i danas u Indiji štuju svete krave, dok o biku postoji
niz legendi, no ne i kod nas. Staroslavenski bog stoke i bogatstva bio je bog Volos ili Veles, ujedno i bog podzemnog svijeta, stalno u sukobu s Perunom, vrhovnim bogom starih Slavena.
Voljnjak i maska Pikač I pčela je domaća životinja, ako se pripitomi. Međimurska kajkavska riječ „volnjak“ koja znači pčelinjak, dolazi od vol, ili pak od imena boga Volosa ili Velesa, koji je staroslavenski bog bogatstva i stoke. Uostalom, pčele se nalaze u sredini staroslavenskog i starohrvatskog stabla svijeta. Strah od propasti svijeta
Stare drvene maske nisu se nosile za Fašnjak iz obijesti i zabave, već zbog dubokog straha od propasti svijeta za vrijeme takozvanih prekobrojnih dana u godini, u razlici lunarnog i sunčanog kalendara te radi zaštitne funkcije od zlih sila. Prekobrojni dani su vrijeme čaranja i raznih društvenih devijacija u starom rodovskom društvu, kad je stara godina odlazila, a nova još nije stigla. Mnogo ranije vjerovalo se da su se sve mrtve duše iz podzemnog svijeta u tih dvanaest ili trinaest prekobrojnih dana, okupljale kod
Običaj
Međimurski nazivi
PREKOBROJNIH DANA
U GODINI su:
• Vrteča sreda
• Tusti četrtek,
• Plantavi petek,
• Čokljava subota,
• Fešenska nedelja,
• Fašenski pondelek (Žene idu po kvasa, dan prije Fašnika).
Maškuri lampe birkoni s rekvizi�ma, a u sredini maškur vrag s lafrom, obrazinom i karakteris�čnim crvenim jezikom
svojih obitelji i rodova pod maskama, koje se nisu smjele skinuti. Razlog okupljanja i mrtvog dijela obitelji ili roda bio je jasan – što jača obitelj ili rod bili su nekad jako važni. Čini se da ni danas potreba za maskiranjem nije nestala, biti netko drugi danas u doba moderne tehnologije je gotovo uobičajeno.
Red maski lampi
• Lampa krava iz Turčišća
• Lampa birkon iz Turčišća (birkon je ovan)
• Dječja lampa birkon iz Turčišća
• Lampa birkon iz Domašinca
• Lampa krava iz Kvitrovca
• Lampa krava iz Dekanovca
• Lampa krava iz Zasadbrega
• Lampa birkon iz Podturna
• Lampa žaba iz Male Subotice i Svete Marije
• Lampa jelen iz Turčišća, Podturna, Dekanovca
• Lampa jelen iz Domašinca
• Lampa raca
• Lampa ščuka
• Lampa čuk iz Dekanovca
• Krave iz Novog Sela na Dravi (moderna verzija)
Red maski lafri
• Lafra Baba - Babja skopana lafra iz Turčišća
• Lafra Deda iz Turčišća
• Lafra Cigan
• Lafra Ciganica
• Smrt s kosom i zubima od repe (obojeno lice)
• Drvena lafra Smrt s kosom
• Lafra kanas
• Lafra vrag
Skupne maske iz
Turčišća i Međimurja
• Maškur lampa birkon s kozom (prije Deda s kozom s dugom bradom)
• Deda i Baba kao par
• Cigan i Ciganica s laframa kao par
• Dupli Ded/Baba
• Ded i Baba na kotaču
• Maškuri lampe s ornicama
• Deva s pratnjom
• Konj iz Turčišća
Red maski čaplji iz
Podturna
• Čaplja krava
• Čaplja birkon
• Čaplja koza
• Čaplja
• Čaplja jelen
• Dječja maska čaplja ili štrk (roda)
• Čaplja štrk
Pikači iz Selnice
• Veliki Pikač
• Mali Pikač
• Pikačica
Sejnov Ded iz Svetog Martina na Muri
• Odrasli Sejnov ded
• Mali Sejnov ded
Preokrenuti svati
• Gorčki svati (Svati iz Goričana)
• Belička svati (Svati iz Belice)
• Svati iz Podturna
• Dječji svati
Novije maske temeljem starih legendi
• Svetomarski Krampusi
• Pozoj iz Čakovca
• Pozoj iz Svetog Jurja na Bregu
• Pesjanek iz Preloga
• Cimeri iz Murskog Središća
• Krave iz Novog Sela na Dravi, moderna verzija
• Naphanci (napuhanci) iz Nedelišća
Novi načini maskiranja
• Umjetničke maske
• Zabavne i društvene maske
• Dječje maske
• Povijesna alegorijska kola raznih vrsta
Čaplje i štrki su iz Podturna
Maškuri lampe s ornicama zaoravaju brazdu oko sela kako bi se selo zaštitilo od nečistih sila i čaranja
Tko tu kome predaje vlast? Moderni simbol promjene godišnjeg ciklusa kad se godina mijenja, stara odlazi, a nova za koju još ne znamo kakva će biti tek dolazi je i danas svima pred očima, no više se ne zna što on zapravo znači. Riječ je o tome da se na početku Fašnjaka predaju ključevi grada maškarama. Drugim riječima, predaje se vlast maškarama i njihovim ludorijama. Tko tu kome predaje vlast? Danas je jasno, gradonačelnik grada predaje vlast meštru od maškara. No tko je zapravo gradonačelnik? Preneseno asocijativno, nitko drugi nego mitološki vrhovni staroslavenski bog Perun. Čak i današnji moderni ljudi na Fašnjaku samo ponavljaju predajom ključeva stvarnog grada nered umjesto reda, točnije staroslavenski mit iz davne prošlosti o kružnom tijeku godine. O tome kakva će biti godina ne može se odlučiti bez borbe Peruna i Velesa i ishoda magijskih i obrednih postupaka u vrijeme takozvanih prekobrojnih dana, nazivaju ih i divlji dani ili divlje noći, a traju dvanaest ili trinaest dana. Kršćanstvo ih je kasnije paci�iciralo i pretvorilo u takozvane svete dane, koji traju od Badnjaka do Tri kralja. No običaji su ostali do danas, nisu se mogli iskorijeniti.
I danas se za vrijeme fašničkih ophodnji u Međimurju pjeva: - Tu ze len, tu za len, tu za masno zelje, Fašnik se je oženil, Pepelnicu zaručil - uz želju za plodnost. Postavlja se pitanje tko je Fašnik, a tko Pepelnica i zašto odjednom spoj pretkršćanskog i kršćanskog?
Zašto bi se Fašnik ženio za Pepelnicu i je li na djelu skriveno pretkršćansko vjerovanje? Do danas se smatra da je riječ jednostavno o vremenskoj crti, Pepelnica dolazi iza Fašnjaka, no čini se da se iza toga krije dublji pretkršćanski sloj. Kršćanstvo nikako nije moglo pristati na osnovu stare vjere, preokretanje godine na način magijskih obreda. Zbog svoje tvrdokornosti elementi stare vjere postali su dijelom narodni običaji upravo zahvaljujući kršćanstvu. (tekst djelom prenesen iz knjige u rukopisu „Stare maske Međimurja“ istog autora)
ČAKOVEC, petak, subota i nedjelja, od 28. veljače do 2. ožujka Međimurski fašnik okupit će sve tradicionalne maske
Fašničko ludilo, Međimurski fašnik u Gradu Čakovcu, trajat će tri dana. Maškare će gradom zavladati već u petak 28. veljače i to za one najmlađe. Naime, u 16 sati u središtu grada održat će se mali jaslički fašnik. Drugi dan, u subotu u 10 sati, gradom će prodefilirati vrtićki mališani za koje se organizira i besplatno oslikavanje lica te fašnički plesnjak Rasplesane maske. Veliko finale događa se u nedjelju 2. ožujka u 15 sati kada se održava Tradicijski fašnik na kojem će se birati najbolje maskirana grupa, a navečer slijedi fašnička fešta Med maskama.
GARDINOVEC, subota, 15. veljače Povorka, kuhano vino i krafne
Gardinovec svoj fašnik organizira 15. veljače u 15 sati. Već po tradiciji, naseljem će prodefilirati fašnička povorka koju će u središtu naselja dočekati kuhano vino i krafne.
ZASADBREG, subota, 15. veljače Mimohod fašničkih grupa i bogata tombola
Fašnik u Zasadbregu održava se u subotu, 15. veljače, Mimohod fašničkih grupa pješice kreće u 16 sati, nakon kojeg vas očekuje ples, zabava i bogata tombola.
BELICA, subota, 22. veljače Fašniku će suditi za sve nevolje
U Belici će se fašnjak održati u subotu, 22. veljače u 15 sati. Najprije će kroz naselje proći fašnička povorka koja će se zaustaviti kod tamošnjeg društvenog doma. Tamo će se spaliti fašnik i nastavit će se zabava uz kuhano vino, čaj, krafne te TS Zrin.
HODOŠAN, subota, 22. veljače Najbolje maske osvajaju vrijedne nagrade
Fašnička povorka kreće 22. veljače 2025. g. u 14 sati s prostora „trokuta” na ulazu u Hodošan, na cesti Donji Kraljevec – Hodošan. U pratnji Puhačkog orkestra Općine D. Kraljevec, mimohod kreće Glavnom ulicom do stadiona gdje će biti centralni dio manifestacije. Sve prijavljene grupe bit će predstavljene na postavljenoj bini kako bi prosudbena komisija mogla izabrati najbolje maske. Za sve će sudionike biti osigurane krafne i topli napitci.
NEDELIŠĆE, subota, 22. veljače Izbor najboljih maski, a nakon toga ples
Nedelski fašnik održava se u subotu, 22. veljače. Okupljanje prijavljenih fašničkih grupa je u 14:30, a povorka kreće u 15 sati. Povorka ide od Trga Republike, ulicama Nedelišća do MESAP-a, a tada slijedi čitanje optužnice i spaljivanje Fašnika. Nakon predstavljanja maskiranih
FAŠNJAK MeđiM 2025.
FAŠNJAK U MEĐIMURJU 2025.
skupina, slijedi proglašenje najboljih, dodjela nagrada i ples pod maskama.
DEKANOVEC, nedjelja, 23. veljače Maškarada uz pjesme
Limene glazbe
U Dekanovcu će se u nedjelju, 23. veljače, održati tradicionalna maškarada. Program započinje u 15 sati, a sudionici će se okupiti ispred Doma kulture Dekanovec u 14:30, odakle će krenuti mimohod kroz naselje. Nakon povorke, posjetitelje očekuje druženje uz kuhano vino, krafne i nastup Limene glazbe Dekanovec.
GORNJI MIHALJEVEC, nedjelja, 23. ožujka Povorka dječjih maškara i druženje
Fašnik u Gornjem Mihaljevcu planiran je za nedjelju 23. veljače, s početkom u 10 sati. Riječ je o dječjem fašniku na kojem će sudjelovati vrtićarci te mažoretkinje Udruge Luna. Povorka će krenuti od Doma kulture pa sve do Parka Mladost, gdje su predviđeni nastupi klinaca i mažoretkinja te druženje.
SVETA MARIJA, nedjelja, 23. veljače Krafne i pečene ribice za sve
Okupljanjem u Donjem Mihaljevcu u nedjelju 23. veljače u 14 sati započinje fašnička fešta u Općini Sveta Marija. Povorka kreće potom prema Osnovnoj školi Sveta Marija i zaustavlja se ispred Doma kulture. Tamo pak se priprema čaj, kuhano vino, krafne te dodatna ponuda po-
put pečenih ribica. Spalit će se i fašnik te birati najljepša maska.
DOMAŠINEC, subota, 1. ožujka Lafre i ove godine preuzimaju ulice
U Domašincu će 1. ožujka započeti veseli fašnički program. Povorka kreće u 15 sati od groblja i završava kod Društvenog doma gdje će sudionici imati priliku predstaviti svoje maske prije ulaska. Nakon povorke slijedi zabava uz glazbu i druženje, a za odličnu atmosferu pobrinut će se Grupa Vulkan.
DRAGOSLAVEC, subota, 1. ožujka Povorka maškara na traktorima
Fašnik u Dragoslavcu održava se u subotu, 1. ožujka, s početkom u 13 sati. Maškare se okupljaju kod Doma kulture u Dragoslavcu. Povorka traktora i maškara kreće od Doma kulture i slijedi rutu kroz općinu.
KOTORIBA, subota, 1. ožujka Zabava za velike i malene
U subotu 1. ožujka u Kotoribi će se održati veliki fašnik za odrasle. Povorka kreće u 14 sati ispred stolnoteniske dvorane i prolazi kroz mjesto do tržnice, gdje će oko 15 sati maškare predstaviti svoje maske, te će biti proglašena najbolja maska. Fašničko veselje nastavlja se u nedjelju, 2. ožujka, kada će se od 16 sati u stolnoteniskoj dvorani održati dječji fašnik.
MALA SUBOTICA, subota, 1. ožujka Zabava uz općinske Puhače
Tradicionalna fašnička povorka formirat će se u subotu 1. ožujka u 15 sati i krenut će od Palovca do središnjeg trga u Maloj Subotici. Tamo će ih dočekati krafne, kuhano vino i slijedi zabava uz Puhački orkestar Općine.
MURSKO SREDIŠĆE, subota, 1. ožujka Velika i mala fašnička povorka i spaljivanje fašnika
Serjojnski fašnik u Murskom Središću održat će se u subotu, 1. ožujka. Fašnički mimohod počinju male maškare dječjim fašnikom u 13:30, a velika fašnička povorka kreće u 15 sati. Predstavljanje fašničkih skupina bit će na platou ispred zgrade gradske vijećnice, a nakon spaljivanja Fašnika, fašničko slavlje se nastavlja u Sokolskom domu.
PODBREST, petak, 1. ožujka Fašnička zabava uz ples srca
U Općini Orehovica po tradiciji Udruga mladih Podbrest organizira Fašničku zabavu 1. ožujka. Zabava će početi u 19 sati u Društvenom domu uz ples srca, zabavu i tombolu. Za glazbu i dobro raspoloženje pobrinut će se Fortuna bend.
STRAHONINEC, subota, 1. ožujka
Spaljivanje Fašnika i zabava uz ples
Strahoninski fašnik održava se u subotu, 1. ožujka. Početak povorke je u 13:45 ispred zgrade Općine. Nakon povorke slijedi spaljivanje Fašnika, a potom i fašnička zabava uz ples. Za sve sudionike su osigurane krafne, kobasice, hrenovke i piće.
DONJA DUBRAVA, nedjelja, 2. ožujka Vrabec će optužiti Fašnika
Fašnik se u Donjoj Dubravi održava u nedjelju, 2. ožujka 2025. godine, s početkom u 14 sati. Povorka kreće već tradicionalnom rutom, a u dvorište Zalan vraća se do 15:30 sati, gdje će se uz čitanje vrapca održati i spaljivanje „Fašenka“.
Okupljanje djece te biranje najljepše dječje maske održat će se u prostorijama KUD-a „Seljačka sloga“ u 14:30 sati. Nakon čitanja vrapca i spaljivanja fašenka, druženje se nastavlja u prostorijama NK-a Dubravčan uz jelo, piće i glazbu te su na druženje pozvani svi.
PRELOG, nedjelja, 2. ožujka Povorka maskiranih ide središtem grada
Fašnička povorka Prelogom će proći u nedjelju, 2. ožujka. Nakon fašničke povorke skupine će se predstaviti na Trgu Slobode ispred Doma kulture. Vrhunac manifestacije biti će suđenje Fašnjaku. Program počinje od 14 sati okupljanjem na Trgu Slobode kod Doma kulture Grada Preloga, a nastavlja se fašničkom povorkom ulicama Preloga.
ŠTRIGOVA, nedjelja, 2. ožujka Fašenska nedela uz kulturno-umjetnički program
Fašenska nedela održat će se, tradicionalno, 2. ožujka. U 14 sati zakazana je povorka od Društvenog doma do centra Štrigove, a nakon toga slijedi kulturno-umjetnički program. Kao i svake godine,
dijelit će se besplatne krafne, topli čaj i kuhano vino.
SELNICA, utorak, 4. ožujka Povorka školaraca i vrtićaraca
Održat će se u OŠ Selnica u utorak, 4. ožujka, a sudjelovat će osnovna škola, područne škole i dječji vrtići Leptirić i Selnički zvončići. Povorka kreće u 15 sati te ide kroz selo, mimo autobusne stanice i natrag do OŠ gdje će se održati ples pod maskama i kratki program za djecu. Predviđeno trajanje programa je sat i pol.
SVETI MARTIN NA MURI, utorak, 4. ožujka Dječja fašnička povorka uz krafne
U centru Svetog Martina na Muri održat će se prigodan fašnički program u utorak, 4. ožujka, s početkom u 12 sati. U fašničkom druženju sudjelovat će djeca iz OŠ Sveti Martin na Muri i mališani iz dječjih vrtića s područja općine. Dijelit će se krafne i topli čaj. Svi ste dobrodošli.
VRATIŠINEC, utorak, 4. ožujka Susret vrtićkih i školskih maškara
U Vratišincu će na sam Fašnik, u utorak 4. ožujka, u 14:30 sati učenici nižih razreda OŠ Dr. Vinka Žganca proći u fašničkoj povorci od škole do Dječjeg vrtića Srčeko. Tamo će se susresti s vrtićkim maškarama, a moći će ih pogledati mame, tate, tete, bake, djede i svi zainteresirani. Zajedno će se proveseliti uz krafne.
NEVENKA DOBRANIĆ iz Murskog Središća
Krafne pečem po starom, domaćem receptu koji sam naslijedila od bake
Da bi krafne savršeno izgledale i imale pravi, domaći okus i miris, potrebne su godine uvježbavanja i usavršavanja kako bi se postiglo željeno savršenstvo
Veljača je mjesec u kojem počinju dani karnevala i fašničkih veselica, a opće je poznato da nema pravog veselja bez �inih, domaćih krafni. Zbog toga mu se veselimo, ne samo zbog maski i veselih povorki, već i zbog slatkih mirisnih krafni koje s Fašnikom idu ruku pod ruku. Pečenje krafni nije jednostavno kako se na prvi pogled čini. Da bi one izgledale i imale pravi, domaći okus i miris, potrebne su godine uvježbavanja i usavršavanja, kako bi se postiglo savršenstvo. Tradicija konzumiranja krafni za Fašnik ima u Međimurju duboke korijene jer su krafne nekada bile simbol obilja. Razlog tome je što su sastojci potrebni za njihovu izradu bogati: brašno, šećer, jaja i maslac nekada su bili teško dostupni i ljudi su ih mogli nabaviti samo za posebne zgode kao što su blagdani.
Domaće krafne
Tradicija konzumiranja krafni za Fašnik ima u Međimurju duboke korijene jer su krafne nekada bile simbol obilja
SASTOJCI: PRIPREMA:
(za oko 30 komada krafni)
• 1 kg glatkog brašna
• 1 cijelo jaje
• 4 žumanjka
• ½ dl ruma
• 5 – 6 žlica šećera, po želji
• 1 vanilin šećer
• limunova korica
• 1 mala žličica soli
• 1 kvasac
• 4 dl mlijeka
• 75 g maslaca
• 1 l ulja za prženje
Krafne su, s druge strane, nagoviještale skoru korizmu i odricanje, pa je uživanje u njima pred samu korizmu predstavljalo svojevrsni oproštaj od gastronomskih užitaka za vrijeme koje će uslijediti. Najavljuju i kraj zime te početak proljeća koje nosi obilje i bogate plodove.
Tu za repu, tu za len, tu za masno zelje
U različitim krajevima Hrvatske, krafne se mogu nazvati i drugim imenima, kao što su "fritule" ili "pufnice", ovisno o regiji. U Slavoniji i Baranji, krafne su obavezne i na svakom kolinju kao desert nakon teškog rada po hladnom vremenu. Krafne su omiljene među svim generacijama, a tijekom Fašnika mnoge se kuharice često natječu u tome tko će napraviti najsočnije i najukusnije krafne.
Fašničke krafne često dolaze u različitim oblicima – od jednostavnih
okruglih, bez punjenja, do punjenih varijanti, poput onih s džemom, kremom ili čokoladom. U vrijeme naših baka, krafne su se pekle kao nagrada maškarama koje su obilazile kuće i pjevale tradicionalnu međimursku dječju pjesmicu - Tu za repu, tu za len, tu za masno zelje.
Krafne kao nagrada za male maškare
Običaj pečenja krafni stoga se već više od stoljeća održava, ne samo zbog konzumiranja ove nezaobilazne slastice, već i zbog obiteljskog okupljanja, posjećivanja rodbine i zbog slatkog iznenađenja u obliku malih maškara koje taj dan posjećuju svoje bake i djedove, tetke, stričeve ili kumove.
svaki dan nešto drugo, domaće, po obiteljskim receptima. Na našem se stolu često nađe bujta repa, razna variva od zelja i graha, zdigani kolači, pretepeni grah, zlevanke i sve što god ukućani požele. U istoj kući s nama živi i kćer sa svojom obitelji, pa nema bojazni da će nešto od hrane ostati, jer i unuke vole moja jela. To me raduje i zbog toga mi nije nikakav problem ostati uz štednjak koliko je god potrebno.
U manjoj posudi pomiješati kvasac s 1 dl toplog mlijeka i 1 žličicom šećera. Ostaviti da se kvasac digne. U posebnoj zdjeli izmiksati jaje, žumanjke, vanilin šećer i šećer. Dodati brašno, rum, limunovu koricu, sol i rastopljeni maslac. Zamijesiti i ostaviti na toplom da se tijesto diže oko jedan sat. Smjesa za krafne se mora udvostručiti. Tijesto zatim staviti na podlogu i razvaljati na debljinu od oko 1 centimetar. Pomoću takozvanog obruča za krafne ili obične čaše režu se okrugli oblici od tijesta. Na štednjaku pripremiti ulje koje mora dostići temperaturu od 170 stupnjeva. Količina ulja mora biti dovoljna da krafne u njoj plivaju, odnosno, da ne “sjednu” na dno posude. Kad krafne stavimo na ulje (obavezno provjeriti je li ulje dosta vruće - može se u njega uroniti kuhača i pratiti kad se oko nje nahvataju mjehurići ulja) treba posudu u kojoj se krafne peku poklopiti na dvije do tri minute. Posuda se poklapa kako bi krafne imale dovoljno topline da dobiju lijep volumen, jer će se u nedostatku topline spustiti. Kod stavljanja krafni na vruće ulje, važno je da se strana krafne koja je bila na podlozi na kojoj se krafna dizala, u ulju stavi s gornje strane, znači da se dosadašnje dno krafne prilikom pečenja ne uroni najprije u ulje, nego tek kod okretanja.
Nevenka Dobranić iz Murskog Središća za nas je pripremila upravo savršene, domaće krafne koje je naučila peći promatrajući i učeći od svoje bake i mame. Ispričala nam je i o običajima kojih se sjeća iz svog djetinjstva koje je provela u Svetom Martinu na Muri te kao su se krafne pekle i kada su se konzumirale.
Nakon što smo krafnu pekli par minuta, okrenemo je i pečemo još dvije do tri minute na drugoj strani. Kad je krafna crvenkasta, izvadimo je iz ulja i odložimo na papirnati ubrus kako bi se iscijedio višak masnoće.Hladne krafne posipati mljevenim šećerom, a po želji mogu se puniti pekmezom ili čokoladnim punjenjem.
- U mom djetinjstvu, ispričala nam je Nevenka, krafne se nisu pekle s maslacem, već sa svinjskom masti. Zbog toga su bile zabranjene na Pepelnicu kad je post najvažniji. Jeli smo ih samo na Fašnik, u utorak, i nismo ih se mogli dovoljno najesti. Otkako je maslac zamijenio svinjsku mast, krafne se mogu jesti stalno, pa je to mnogima donijelo olakšanje, u smijehu nam je rekla.
Nevenka je po struci frizerka i mnogi je ljudi poznaju iz frizerskog salona u sklopu Hotela Park u Čakovcu gdje je dugo radila. Sada je u mirovini već nekoliko godina i to joj daje priliku da se posveti obitelji pošto sada ima više slobodnog vremena.
- Moja obitelj jako voli sva domaća jela, pa zbog toga imam volje kuhati
Tajna je u sobnoj temperaturi, dovoljno toploj sobi i puno mjesta Kad su u pitanju krafne, kod Nevenke, ali i kod svih pravih međimurskih “gazdarica” nema mjesta za pogrešku. Svi sastojci moraju biti na sobnoj temperaturi, a soba mora biti dovoljno topla da se tijesto savršeno digne. Potrebno je i dovoljno mjesta, pa ukućani moraju otići iz kuće, kako bi kuhinja bila slobodna, da Nevenka dobije što više prostora za izradu svojih savršenih krafni. Kad su �ine, domaće krafne pečene, nestanu u tren oka, pa se nerijetko u veljači peku i nekoliko puta tjedno, da bi želja bila ispunjena, a glad za krafnama utažena. - U mojoj obitelji, ispričala nam je Nevenka na kraju, pridržavali smo se svih običaja, pa tako i onih u vrijeme poklada, odnosno Fašnika. U četvrtak se, nakon pepelnice, uvijek jelo “masno zelje”. Riječ je o zelju koje se kuhalo sa slaninama, a koje još i danas rado pripremam. Tradicija mi je važna i pokušavam je prenijeti na svoju kćer i unuke.
U slobodno vrijeme, Nevenka se rado posvećuje humanitarnom radu i pomaganju ljudima – aktivna je članica Caritasa u Murskom Središću, gdje provodi mnogo sati radeći ono što je ispunjava srećom. Kad se želi opustiti, najradije izađe u dvorište i vrt, a povrće koje uzgoji dovoljno je za cijelu njenu veliku obitelj.
Piše: Aleksandra Sklepić
Posebni prilog
Nevenka s domaćim krafnama koje priprema po obiteljskom receptu
