Međimurske novine 1572

Prvi međimurski otpad početkom 2028.?

- Krizanteme lončanice u Čakovcu koštale su čak 12 eura, što je za četiri eura više nego u Svetom Martinu na Muri

Kamo na Martinje?

Kako se nositi sa skupljom strujom i plinom?

SASVIM OSOBNO Damir Vidović, načelnik općine Donja Dubrava Folkloraš sam dušom i tijelom

MEĐUNARODNI EKONOMSKI FORUM Perspektive Bernarda Cecelja, zvijezda monografije 500 najzaslužnijih

ISPUŠTANJE FEKALIJA u novu kanalizaciju u Štrigovi Sve je bila lažna uzbuna

SVETI MARTIN NA MURI Nepoznate kamere zabrinule mještane

ANKETA POD VUROM

Koliko trošite za blagdan Svih svetih?

U ovotjednoj Anketi pod vurom pitali smo naše građane koliko planiraju potrošiti za nadolazeći blagdan Svih svetih. Saznali smo koliko novca izdvajaju za cvijeće, svijeće, aranžmane i ostale sitnice kojima uređuju

grobove svojih najmilijih. Blagdan je to koji nosi posebnu simboliku i tradiciju, a troškovi vezani uz njega često variraju od obitelji do obitelji.

U nastavku donosimo odgovore naših ispitanika. (Iva Medved)

Juraj Novak, Orehovica - Mi smo velika familija pa treba sve to malo rasporedi�, ali plan je oko 150 eura - skromno, kak velim. Uzimamo cvijeće, svijeće, aranžmane i koju teglu s ružama. Koris�mo i vosak i električne, al’ više ne pretjerujemo da grob ne izgleda prepuno kao nekada. Idemo u Orehovicu i Novo Selo na Dravi.

Valen�n Levačić, Novo Selo Rok - Mi ćemo skromnojedno 50 eura i dosta. Sve kupimo u cvjećarni: malo cvijeća, aranžman, buke�ć da se nađe. Nema struje kod nas – samo vosak, tradicionalno i bez komplikacija. Obiđemo groblja u Čakovcu i Dekanovcu, zapalimo svijeće, a za�m kući na kolače.

Viktor Korunić, Zasadbreg - Ne volim cifre, pa si podijelimo u obitelji trošak da bude ispod 100 eura. Uzmemo par svijeća, i na vosak i na baterije. Aranžman kupimo zajednički braća i sestre jedan bolji, skuplji, pa razmijenimo, sve po bratskoj liniji štednje. Obilazimo Pleškovec i Vra�šinec.

Ljubica Blažić, Gardinovec - Mi ne štedimo, preko 120 eura ode, ali volimo da sve lijepo izgleda! Kupimo lampione, aranžmane, ukrase u teglama – sve kupujemo gotovo u cvjećari, da se blista. I cvijeće i svijeće, naravno. Obiđemo Čakovec i Gardinovec.

Pohvale prvom gradonačelniku od najdugovječnijeg gradonačelnika

Nabijen emocijama bio je prijam Alojzija Šestana kod gradonačelnika Preloga Ljubomira Kolareka prošlog ponedjeljka. Birane riječi kojima je Kolarek dočekao Šestana, vlasnika i direktora tvrtke Šestan-Busch, odzvanjale su poštovanjem i zahvalnošću.

– Vi ste posijali sjeme današnje gospodarske dinamike i prosperiteta Preloga, rekao je između ostalog gradonačelnik, podsjetivši da ovaj grad sa samo 7.000 stanovnika ostvaruje čak 2,2 posto hrvatskog izvoza.

Povod prijamu bilo je priznanje Alojziju Šestanu “Stvaratelji za stoljeća” za životno djelo u poduzetništvu sa zlatnom lentom, koje mu je dodijelio Međunarodni

DIREKTORICA

Termi Sveti Martin

Nuša

Franjo Škvorc, Čakovec - Ove godine planiram potroši� oko 160 eura. Uzimam jedan aranžman, osam svijeća i jednu tzv. vječnu svijeću. Nekad sam sam izrađivao aranžmane, ali sada sve kupim gotovo jer je prak�čnije. Posjećujem groblje u Mihovljanu i uredim grob, u znak poštovanja i sjećanja. Najvažnije mi je da je sve dostojanstveno i s mjerom.

ekonomski forum “Perspektive”. Naime, status tvrtke Šestan-Busch kao vodećeg europskog proizvođača antibalističkih borbenih kaciga sada je i neovisno potvrđen analizama umjetne inteligencije, koje ju svrstavaju među pet do šest najvećih i najuspješnijih tvrtki te vrste u svijetu.

Vidno dirnut Šestan je zahvalio gradonačelniku i cijeloj zajednici na podršci, ali i sa žarom najavio nove projekte: balističke kacige protiv eksplozivnih napada dronova te razvoj ideje balističkih kontejnera u suradnji s tvrtkom Tehnix. Po svemu sudeći, Alojzije Šestan daleko je od privođenja svog životnog djela koncu. (tn)

Korotaj je “Stvaratelj za stoljeća”

Nuša Korotaj, glavna izvršna direktorica Termi Sveti Martin, dobila je međunarodnu nagradu “Stvaratelji za stoljeća” za doprinos razvoju ženskog poduzetništva u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. Priznanje se dodjeljuje pojedincima koji svojim radom i liderstvom postavljaju nove standarde u poslovanju.

Pod njezinim vodstvom, Terme Sveti Martin transformirane su u prvi Healthness resort u Europi, kombinirajući

wellness, zdravlje, održivost i aktivan odmor. Korotaj inzistira na ljudskom pristupu vođenju i odgovornom poslovanju, uvodeći �leksibilno radno vrijeme, dodatne bene�ite i ESG strategiju koja potiče održivi turizam i suradnju s lokalnom zajednicom.

- Ova nagrada pripada svima nama, mom timu, našim partnerima i zajednici koja vjeruje u ono što gradimo, izjavila je. (bj)

ČAKOVEC-MIHOVLJAN

Besplatan prijevoz na groblje

Grad Čakovec i ove je godine omogućio besplatan javni prijevoz za blagdan Svih svetih, s ciljem smanjenja gužvi u prometu oko groblja. U razdoblju od petka, 31. listopada, do ponedjeljka, 3. studenoga 2025., građani mogu koristiti povratne linije na relaciji Autobusni kolodvor Čakovec – groblje Mihovljan.

Raspored polazaka je sljedeći: petak, 31. listopada: u

09:00, 11:00 i 16:00 s kolodvora, te u 10:20, 12:20 i 17:20 s groblja Mihovljan. Subota, 1. studenoga i nedjelja, 2. studenoga: u 09:00, 10:00, 11:00, 15:00 i 16:00 s kolodvora, te u 10:20, 11:20, 12:20, 16:20 i 17:20 s groblja. Ponedjeljak, 3. studenoga: u 15:00 i 16:00 s kolodvora, te u 16:20 i 17:20 s groblja Mihovljan. (sh)

REZULTATI IZBORA u HDZ-u Međimurja

Ljubomir Kolarek

za predsjednika

HDZ Međimurske županije održao je svoje unutarstranačke izbore i izabrao staro/novo vodstvo. Ljubomir Kolarek, i dalje je predsjednik organizacije dok su mu potpredsjednici su Dražen Srpak, Tomislav Marković, Emanuel Sinković te Maja Đurkin Međimurec. Tomislav Marković ujedno je i izabrani za predsjednika čakovečke organizacije, a potpredsjednici su Robert Grudić, Nenad Mekovec i Sandra Oslaković. U Murskom Središću organizaciju će i dalje voditi Dražen Srpak s potpredsjednicima Kristijanom Antolovićem, Željkom Blagus i Zoranom Turkom.

Predsjednik u Prelogu je Nino Marđetko, a potpredsjednicu su Ljubomir Kolarek, Matija Strahija i Krešimir Glavina.

Što se pak općina tiče, predsjednici i potpredsjednici su:

Belica: Antonio Kovačić (Dragica Čurin i Robert Kovačec).

Dekanovec: Mišela Božić (Ana Jankaš).

Domašinec: Ivančica Božić (Josip Lacković).

Donja Dubrava: Antun Detelj (Zlatko Haramija i David Miser).

Goričan: Emanuel Sinković (Stjepan Horvat i Franjo Šavora).

Kotoriba: Ivan Kos (Snježana Matoš i Zoran Radmanić).

Mala Subotica: Mladen Križaić (Franjo Janković i Kristijan Marčec).

Orehovica: Neven Kreslin (Marija Namestnik i Alen Ružić).

Podturen: Perica Hajdarović (Mladen Božić i Damir Srpak).

Selnica: Ervin Vičević (Nevenka Oletić i Robert Vargazon).

Strahoninec: Vladimir Lepen (Tomica Lepen i Igor Šipek).

Sveta Marija: Mario Gašparić (Dalibor Čanaki i Ivan Nedeljko).

Sveti Juraj na Bregu: Damir Kovačić (Miljenko Bakač).

Sveti Martin na Muri: Petra Oletić (Željka Kutnjak i Nenad Radiković).

Štrigova: Filip Tkalčec (Martin Novak).

Nova rukovodstva HDZ-a u Donjem Kraljevcu, Donjem Vidovcu, Gornjem Mihaljevcu, Nedelišću, Pribislavcu, Šenkovcu i Vratišincu izabrat će se naknadno jer nitko nije istaknuo kandidaturu. (vv)

Obrisi najvažnije hale u koju će s�za� otpad OBILAZAK Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica

Mladen Ružman, direktor RCGO Piškornica

Prvi međimurski otpad početkom 2028.?

- Teško mi je kad će ući prvi kamioni, krajem 2027., početkom 2028., zavisi malo i od uporabne dozvole, tehničkog pregleda, probnog roka, kaže direktor Ružman i dodaje kako je izglednija 2028.

Piše: Vlasta Vugrinec

Međimurci s nestrpljenjem

čekaju vijesti iz Koprivničkog Ivanca gdje se gradi Regionalni centar za gospodarenje otpadom za četiri SZ županije. Naime, Totovec je pun, otpad se nemilice proizvodi i gomila i situacija je alarmantna.

Međutim, još će dosta vode proteći ispod dravskog mosta prije nego što Centar i službeno proradi.

- Teško mi je sad reći kad će ući prvi kamioni, krajem 2027., početkom 2028., zavisi malo i o uporabnoj dozvoli, tehničkom pregledu, probnom roku, kaže direktor Ružman. Pa, hajde, budimo optimistični i reći 2027.

No, kako je dodao, više je siguran da će to ipak biti 2028. godina.

- Sad mjesec, dva gore dolje ne mogu vam to reći. Naći ćemo se na drugom obilasku, kad budemo bliže tom datumu, onda ću biti sigurniji. Znam da Međimurcima gori pod petama, poručio je.

Drugim riječima, službeni početak rada mogao biti se opet prolongirati. Za utjehu ostaje činjenica da službenog početku rada, prethodni probni rad od 6 mjeseci i u tom će se periodu moći voziti otpad kako bi se vidjelo štima li sve kako treba.

Naziru se obrisi

Centra

- Izgradnja Regionalnog centra za gospodare-

nje otpadom Piškornica ide prema planu, rečeno je između ostaloga ovoga tjedna tijekom obilaska gradilišta.

Centar će zauzimati prostor od ukupne površine od 440 tisuća kvadrata, što je u usporedbi veličina 75 nogometnih igrališta. Gradi se ukupno 35 objekata, a naglasak je na objektima koji će služiti za zbrinjavanje i obradu otpada.

Na glavnoj hali, odnosno na hali za mehaničko-biološku obradu otpada dovršeno je gotovo sve nasipavanje i zbijanje terena, izvedena je većina temeljnih stopa i čašica te dio temeljnih greda. U hali za dozrijevanje biootpada završeni su pripremni radovi i većina temeljnih stopa, dok je u tijeku priprema za izgradnju temeljnih greda. Na upravnoj zgradi izvedeni su temelji i prizemni armiranobetonski zidovi, a uređeno je i zemljište s pristupnim putovima. Na odlagalištu neopasnog otpada napravljen je glineni sloj i postavljena geomembrana sa zaštitnim geotekstilom, dok su na odlagalištu inertnog otpada uklonjeni površinski slojevi tla i krenula je izgradnja obodnog nasipa.

Posebnost Centra je u tome što ni prihvatna ni izlazna skladišta nisu na otvorenom, već se sve radi unutar objekata koji su pod tlakom.

Prema planu, radovi bi trebali biti gotovo do kraja 2027. godine.

Međimurje je zbog blizine ispalo iz projekta pretovarnih stanica?!

U okviru projekta

Centra Piškornica, dogovorena je izgradnja dviju pretovarnih stanica, jedna u Zaboku u Krapinsko-zagorskoj županiji te druga u Varaždinu, odnosno Biškupečkoj Poljani u Varaždinskoj županiji. Obje stanice već se naveliko grade. Koprivničko-križevačkoj županiji ona ne treba, jedino je Međimurska županija izvisjela. I dok nam u Čakovcu, odnosno u GKP Čakom nisu znali zbog čega, direktor Mladen Ružman, bio je puno rječitiji.

Istina, kad se o toj tematici odlučivalo, on još nije bio direktor.

- Jaspersi (zajednička pomoć za potporu projektima u europskim regijama je instrument tehničke pomoći Europske komisije kreiran u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) za podršku infrastrukturnim projektimasu gledajući kilometarske udaljenosti od naselja ili JLS-ova u Međimurskoj županiji procijenili da je neprihvatljiv trošak transporta i emisija koje ta vozila odašiljaju pri kretanju. Znači, da su Međimurci preblizu da bi se gradila posebna pretovarna, objasnio je direktor. Ponukani tim riječima, potražili smo udaljenosti. Ispada da je Totovec udaljen od RCGO Piškornica

ADRIJANA VIŠNJIĆ JEVTIĆ na čelu svjetske organizacije za odgoj Nekadašnja “teta” iz vrtića postala svjetska liderica

Adrijana Višnjić Jevtić, izvanredna profesorica, doktorica znanosti, predavačica i donedavno prodekanica za nastavu i studente na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 1. siječnja 2026. godine preuzima funkciju predsjednice Svjetske organizacije za odgoj i obrazovanje u ranom djetinjstvu (OMEP).

Buduća predsjednica autorica je 70-ak znanstvenih i stručnih publikacija, članica organizacijskih i znanstvenih odbora međunarodnih konferencija u Hrvatskoj i svijetu te recenzentica u najuglednijim znanstvenim časopisima. Inicirala je osnivanje strukovne od-

PROMJENA

nekih 60 km. S druge strane, udaljenost pretovarne stanice u izgradnji kraj Varaždina je oko 50 km? Naime, Totovec je najizglednije, ali i najlogičnije mjesto za izgradnju pretovarne stanice.

I varaždinska se radi sredstvima iz projekta, a Međimurci će morati svojima, osim ako ne dobiju pomoć.

A kako sada stvari stoje, ipak bi nešto moglo i biti.

- Na skupštini društva je dogovoreno da se izvan ovog projekta ide ipak u izgradnju pretovarne stanice na području koje će odabrati kolege iz Međimurja. Vjerojatno će to biti negdje na području Čakovca ili na području odlagališta koje i danas se koristi, da bi se ipak smanjio dovoz brojnih kamiona, dodao je direktor.

Na pitanje o konkretnoj �inancijskoj pomoći, odgovorio je:

- Mi smo to pitanje otvorili na sastanku s ministricom i rekli da bi htjeli da i Međimurska županija dobije pretovarnu stanicu. Njezin odgovor je bio posve očekivan, a i racionalan. Napravite studiju koja je u izradi, donesite nam ju na stol, pokažite koji su troškovi i mi ćemo sudjelovati i pomoći u izgradnji pretovarne stanice u Međimurskoj županiji, zaključio je direktor.

gojiteljske asocijacije, Udruge odgojitelja Krijesnice, čija je predsjednica bila u dva mandata od 2008. do 2016. Bila je začetnica ideje te njezina gorljiva zagovornica i kada je riječ o osnivanju nacionalnoga odbora OMEP-a, koji je registrirala u Čakovcu. (vv)

Pali dnevna svjetla

Od 1. studenoga do 31. ožujka vozači moraju voziti s upaljenim dnevnim ili kratkim svjetlima. Vozači mopeda i motocikala obavezno ih moraju držati upaljenima cijele godine. Ako to ne učine, prijeti im kazna od 30 eura.

Biciklisti i vozači električnih romobila trebaju imati bijelo svjetlo sprijeda i crveno straga od sumraka do svanuća, kao i po magli ili lošoj vidljivosti. Kazna za nepoštivanje ovog pravila je 60 eura. (sh)

Kamere su postavljene na nekoliko lokacija, uključujući kružni tok u Vrhovljanu SVETI MARTIN NA MURI

U redakciju Međimurskih novina javio se mještanin Općine Sveti Martin na Muri, kažući da je primijetio nekoliko kamera postavljenih kod kružnog toka u Vrhovljanu, pored benzinske postaje.

Mještanin nije znao čemu te kamere služe, te smo mi stoga kontaktirali načelnika da razjasni cijelu stvar:

- Kamere služe za nadzor javnih površina i za nadzor ulaska i izlaska iz općine. Postavljene su prije tjedan dana, te su uz kružni tok u Vrhovljanu postavljene na još nekoliko lokacija, uključujući groblje i centar. Postavljene su prije tjedan dana, a njihova vrijednost je otprilike 29 tisuća eura, rekao nam je načelnik Martin Srša. (bj)

Adrijana Višnjić Jev�ć

Piše: Sanja Heric

Nema riječi koje mogu opisati prazninu kada vas napusti netko koga volite. Ovih dana, dok se bliže Svi sveti i Dušni dan, ta praznina je posebno teška. Mislima grlimo naše pokojnike – najmilije koji su preminuli; neke nakon mukotrpne borbe s bolešću, neke koji su tragično stradali, neke koji su bili ubijeni, a neke koji su nas ostavili u šoku iznenadnim odlaskom.

Iako je bol neizbježna, tuga koju osjećamo zapravo je cijena silne ljubavi koju smo primili. Upravo je ta neprekinuta veza podsjetnik na ljubav koju smo dijelili, i zato im ovih dana želimo pružiti poseban znak pažnje i poštovanja.

Upravo u toj želji da im odamo počast, da simbolično premostimo granicu između dva svijeta, leži smisao našeg hodočašća na groblja. Naš najopipljiviji čin te trajne ljubavi manifestira se u ritualu uljepšavanja njihovog posljednjeg počivališta.

To je trenutak kada se grobovi pretvaraju u svetišta sjećanja, a mi s dignitetom biramo najljepše aranžmane i svijeće.

Kako se kreću cijene cvjetnih aranžmana?

I dok su 2023. godine, kad su cijene prvi put bile izražene u eurima, porasle za oko 30

posto u odnosu na prethodnu godinu, prošle i ove godine cijene cvjetnih aranžmana uglavnom su se stabilizirale, iako su se i dalje razlikovale ovisno o cvjećarima i vrsti proizvoda.

Prošli smo početkom tjedna posjetili sajam u Svetom Martinu na Muri gdje su se uz groblje prodavale rezane ruže, cvjetni aranžmani i svijeće. Najveći izbor bio je kod multiflora, posebne vrste krizantema poznate po okruglom loptastom obliku i mnoštvu sitnih cvjetova gusto raspoređenih po biljci. Multiflore su bile dostupne u raznim bojama: bijele, žute, tamnosmeđe, bordo, pa čak i u kombinacijama tri boje u jednoj tegli. Cijene su se kretale od 4 eura za najmanje, 5 eura za srednje, do 6 eura za najveće biljke. Upravo su multiflore bile najtraženije zbog svoje ljepote, sposobnosti da ukrase cijeli grob i povoljnih cijena.

– Imali smo multiflore u različitim bojama, od bijelih, rozih, žutih do tamnijih nijansi – sve po 6 eura. Već smo dva tjedna bili na terenu na sajmovima, rekla nam je Marijana Jambrošić iz Novakovca, koju kupci nisu ni na trenutak ostavili na miru zbog brojnih upita o cijenama.

Uz multiflore, često su se tražili i buketići cvijeća za vaze, poput špina ili mar-

Za Dušni dan trebali bi obilaziti grobove pokojnika

Dušni dan, kojim se obilježava 2. studenoga, posvećen je molitvama za sve vjerne mrtve, odnosno duše koje još nisu dosegle nebesku slavu.

To je dan tišine, sjećanja i molitve za pokojne, kada

se kroz mise i dobra djela na poseban način moli za njihovo vječno blaženstvo.

Dok Svih svetih slavi svece i njihovu nebesku pobjedu, Dušni dan je posvećen dušama koje su još na putu prema vječnosti.

U SUSRET BLAGDANU Svih svetih istražili smo kako se kreću cijene cvijeća

Za jedno te isto ste platiti i do četiri

Za pušlek špina i margareta mogli se platiti od 4 do 7 eura, a za krizanteme lončanice od 8 do 12 eura

Sestre Marija Rihtarec i Dragica Horvat zajednički brinu o grobu

Na groblju u Svetom Martinu na Muri zatekli smo i sestre Mariju Rihtarec i Dragicu Horvat iz Murskog Središća, kako pažljivo uređuju grob

svoje najbliže rodbine. - Oduvijek zajednički njegujemo uspomene naših pokojnika. Danas smo kupile aranžman kako bi grob bio spreman prije

blagdana Svih svetih, govore nam sestre. Zajednički skupljaju i novce za cvjetne dekoracije pa onda i tim novcima kupe zajednički aranžman.

gareta, koji su koštali oko 6 eura. Cvjetni aranžmani cijene su bile od 25 pa do 90 eura, ovisno o veličini.

Na sajmu smo razgovarali i s Marijom Zelenić iz Domašinca, koja je nudila rezane krizanteme, margaretice, zelene gumbiće, ping-pong loptice, špine te cvjetne aranžmane cjenovno od 30 do čak 92 eura, ovisno o vrsti cvijeća i veličini. Najljepši su bili oni u kombinaciji od lizijantusa i krizantema te špina, koje uzgajaju na vlastitom OPG-u.

- Cijela obitelj radi za blagdane Svih svetih, od najmlađih do najstarijih. Sada smo se još naspavali, ali pred sam blagdan radit će se i po noći kako bismo sve stigli. Ovdje imamo najveći aranžman za 92 eura, a ako netko želi veći, može nas posjetiti doma, rekla nam je Marija. Rezane krizanteme prodavale su se za oko 2 eura, a u ponudi su bile i krizanteme u tegli po cijeni od 8 eura. Jedino

povećanje od 10 centi u odnosu na prošlu godinu uočili smo kod uočili smo kod maćuhica, koje su se sada prodavale po 70 centi.

Cijene u Čakovcu više nego u manjim mjestima

Nakon što smo obišli sajam u Svetom Martinu na Muri, nastavili smo dalje prema Štrigovi gdje smo kod lokalne cvjećarke Nevenke Zeman zatekli cvjetne aranžmane već od 15 eura za one manje.

- Imamo i nešto svojeg cvijeća, margarete i gumbiće, koje prodajemo po 2,50 eura po stabljici, rekla nam je Nevenka, dodajući da u ponudi imaju i multiflore te rezane krizanteme. Velike krizanteme, takozvane velike lopte, nudile su se po pet eura. Reakcije kupaca bile su uglavnom iste. - Ovo je preskupo!, čuli smo više puta od onih koji su obilazili štandove. Dakako, ponuda u gradu bila je

dosta veća i raznovrsnija nego u manjim mjestima. - Cijene su nam iste kao i prošle godine, nismo ih podizali,rekao nam je jedan od trgovaca iz Donjeg Kraljevca. Naglasio je da su najtraženije multiflore po 6 eura te cvjetni vrtići s trajnicama, čije su cijene između 10 i 15 eura. Međutim, kod prodavača izvan placa cijene su bile nešto više. Primjerice, špine u tegli i margarete koštale su sedam eura, a krizanteme lončanice čak 12 eura, što je za četiri eura više nego na sajmu u Svetom Martinu na Muri. Primijetili smo i razliku u cijenama buketa svježe rezanog cvijeća; buketići špina na placu koštali su četiri eura, dok su izvan placa ti isti buketi prodavani za sedam eura. Na placu u Čakovcu mogli ste kupiti i ljiljane po šest eura, popularni pušlek eukaliptusa po četiri eura i trajnice poput vrijeska po tri eura. Aranžma-

Marija Zelenić iz OPG-a Zelenić iz Domašinca s jednim od mnogobrojnih aranžmana koje nude svojim kupcima

cvijeće mogli četiri eura više

Kome je posvećen

blagdan Svih svetih?

Blagdan Svih svetih, koji se slavi 1. studenoga, posvećen je svim svetcima Katoličke crkve – i onima kanoniziranim, ali i onima koji nisu službeno proglašeni svetima, a ostvarili su ideal svetog života. Ovaj dan slavi pobjedu svetaca nad smrću i nji-

hov ulazak u vječni život s Bogom. Za vjernike je to dan radosti, nade i zajedništva, kada se slavi život i svetost. Tradicionalno se sudjeluje na misama i molitvama, a mnogi dolaze na groblja zapaliti svijeće u čast svojim preminulim najbližima.

ni od umjetnog i suhog cvijeće kretali su se oko 35 eura.

Na kraju, ono što smo uočili, poanta cijele priče jest da su cijene u gradu bile su nešto više nego u Štrigovi i Svetom Martinu na Muri, a na čakovečkom placu za istu stvar mogli ste platiti i do tri eura više. Zato se isplatilo malo prošetati, usporediti ponude i pronaći ono što vam najviše odgovara, umjesto da kupujete kod prvog prodavača kojeg sretnete.

Aranžman vlastite izrade možda najbolja opcija

Kada se sve zbroji i oduzme, isplativo i originalno rješenje je napraviti vlastiti aranžman kod kuće. Za početak vam treba čvrsta posuda ili postolje, na koje ćete složiti aranžman. Zatim nabavite zelenu spužvu koja će fiksirati cvijeće i ostale ukrase.

Ako radite s živim cvijećem, bit će vam potrebno malo vode kako biste osigurali vlagu i trajnost aranžmana. Dodatna prednost jest ako imate cvijeće kod kuće, koje možete iskoristiti za aranžman.

Za dekoraciju možete upotrijebiti grane, šibe, bršljan, zimzeleno lišće i jesensko šarenilo poput suhih plodova ili lišća koje ćete pronaći u prirodi. Da aranžman dobije osebujan pečat, dodajte mašne, trake ili male ukrase koje volite. Pri izradi pripremite i alat poput škare za rezanje grančica i cvijeća te vruće ljepilo za bolje učvršćivanje.

Uz malo kreativnosti i truda, vlastiti aranžman može biti osoban i jedinstven znak poštovanja prema najmilijima, a ujedno je i pristupačniji nego gotovi aranžmani s tržnica ili iz cvjećarnica.

Vera Šafarić: Groblja obilazimo

na blagdan Svih svetih

Na groblju u Svetom Martinu na Muri susreli smo Veru Šafarić, iz Gornjeg Koncovčaka, koja je pažljivo uređivala grob svojih roditelja te bake i djeda.

- Najprije sam spužvom i vodom oprala grob, sve je

išlo lako, uprljalo se od kiše koja je padala za vikend. Kupili smo cvijeće, prekrasne multiflore, ispričala nam je Vera dok je čistila i uređivala grob.

- Na sam blagdan Svih svetih obilazimo groblja, u subotu ćemo još zapaliti svijeće. Osim ovog groblja u svetom Martinu na Muri, obići ćemo i groblje u Svetom Jurju na Bregu i Selnici gdje nam je zakopana bliža i daljnja rodbina, dodala je Vera, koja je grob ukrasila i nježnim maćuhicama.

Kako izmoliti potpuni oprost za pokojne?

Potpuni oprost za pokojne čije se duše nalaze u čistilištu može se postići na dva načina, a to nam posebno dolazi do izražaja u danima oko blagdana Svih svetih. Prvi način je da tijekom dana od 1. do 8. studenoga posjetimo groblje i u molitvi spomenemo sve pokojne. Taj jednostavan čin skuplja duhovne zasluge ne samo

Ako ste ove godine zaobišli izradu vlastitog aranžmana, uvijek postoji prilika da to učinite sljedeće godine, kada će cijene, kako saznajemo, ponovno ići gore. Do tada, možete osmisliti svoj stil, prikupiti inspiraciju i pripremiti se da vaš sljedeći aranžman bude još posebniji i ljepši, a i cjenovno puno jeftiniji.

Blagdan Svih svetih uveo je papa Grgur III. u 8. st.

Blagdan Svih svetih svoje korijene ima još u ranom kršćanstvu, a prvi zapisi o obilježavanju ovog dana potječu iz 4. stoljeća, kada su se u nekim istočnim kršćanskim zajednicama, poput Antiohije, održavali spomeni na mučenike. U Rimu se prvotno ovaj blagdan slavio 13. svibnja, što je povezano s papom Bonifacijem IV. koji je oko 610. godine posvetio Panteon u

čast Bogorodici i svim mučenicima. Ipak, današnji datum, 1. studeni, uvodi papa Grgur III. u 8. stoljeću, oko 740. godine, kako bi se slavlja poklopila s drevnim keltskim blagdanom Samhainom, obilježavanjem nove godine i prolaznosti života – mudro spajanje tradicija. Njegov nasljednik papa Grgur IV. formalno je 827. godine odredio da se blagdan Svih

svetih slavi na 1. studenoga u cijeloj Katoličkoj crkvi. Iako danas grobljima dominiraju cvjetni aranžmani i svijeće, nekadašnji običaji bi nas iznenadili! Nekada je bilo uobičajeno pokojnicima se obraćati obrednim postupcima, a za njih se na grobovima ostavljala hrana, ili se kroz noć u kući ostavio prostrt stol s jelom i pićem (ili samo pićem),

vjerujući da će se duše vratiti i okrijepiti. U jadranskoj su se regiji za ovu prigodu pekli posebni blagdanski kolačići ili peciva, poput lumbije i ublije. Zanimljivo je i da se u nekim stočarskim krajevima Svi Sveti smatrao posljednjim pastirskim blagdanom u godini, kada su pastiri od svojih gospodara bili posebno darivani u hrani, kojom bi se svi zajedno častili.

za nas, nego i za naše preminule najmilije. Druga, malo složenija opcija jest da na sam dan Svih svetih, ili prema dopuštenju lokalnog biskupa u nedjelju prije ili poslije, pohodimo neku crkvu ili oratorij. Uz potrebnu sakramentalnu ispovijed i pričest, trebamo izmoliti Očenaš i Vjerovanje te pomoliti na

nakanu Svetoga Oca. Time možemo izmoliti potpuni oprost za svoje pokojne, što je velika utjeha i milost za duše u čistilištu. Tako se u današnje vrijeme, u trenucima kad posjećujemo groblja, možemo osjećati povezani i s nevidljivim dijelom naše obitelji, izraziti svoju ljubav i nadu za njihovo vječno spasenje.

Nevenka Zeman na obiteljskom OPG-u uzgaja cvijeće koje potom prodaje u vlastitoj cvjećarni

Marijana Jambrošić iz Novakovca prodavala je najtraženije multiflore

Vera Šafarić iz Gornjeg Koncovčaka uređivala je grob roditelja i bake i djeda

Dubina koja se ne može

naučiti iz knjige

Postoje dvije vrste ljudi koji sazriju u životu. Jedni kroz padove koje nisu mogli izbjeći.

Drugi kroz teorije koje su sami odabrali. Razlika između njih nije u znanju, nego u dubini: tko je dublje osjetio život, drugačije ga vidi.

Oni koji su sazrijevali kroz bol ne citiraju iskustvo nego ga nose u sebi. Kad ih slušamo, ne čujemo teoriju nego istinu. Njihove rečenice imaju težinu jer iza svake stoji nešto što su morali preživjeti. Oni ne analiziraju emocije jer su ih oni jednom morali preživjeti bez sigurnosne mreže. I zato više ne govore da razumiju, nego jednostavno - razumiju.

Ljudi koji su učili iz knjiga znaju objasniti procese, razumiju obrasce, imaju jasnu strukturu. Ali knjige ne mogu naučiti kako prepoznati tugu u tišini, ni kada je bolje šutjeti nego savjetovati. Ne postoji formula koja može objasniti trenutak kad nam se svijet sruši i moramo sami sebe ponovno pronaći. To se ne uči. To se preživi.

Jeste li se ikad našli u situaciji da sjedite u parkiranom autu, slomljeni, i ne izlazite iz njega da vas nitko ne vidi? Izvana izgleda kao da netko samo odmara. A zapravo pokušavate sastaviti misli tako da ne puknete. Ne postoji teorija koja može objasniti taj trenutak. To se ne uči. To se preživi.

Oni koji su prošli takav put prepoznaju se po miru. Ne glume stabilnost, oni su je izgradili iz ruševina. Ne trebaju pljesak jer su jednom već ostali bez svega. I kad prođu kroz to, više im nitko ne mora reći koliko vrijede. Jer oni znaju.

Takvi ljudi ne žive da bi se dokazivali. Oni biraju mir, jasnoću i istinu. Nisu savršeni, ali su stvarni. Njihova snaga nije glasna, ali je nepro-

Autor: Vesna Baranašić, Training & Coaching E - mail: vesna@vesnabaranasic.com

bojna. I zato im vjerujemo, jer osjetimo da nisu došli učiti, nego svjedočiti.

Oni drugi, koji su sazrijevali kroz znanje, često zrače lakoćom. Njihov svijet ima jasne formule, planove i odgovore. I to funkcionira, sve dok im se svijet ne raspadne. Jer kad se dogodi lom koji se ne može “procesuirati”, tada sve naučeno padne, a ostaje samo ono što jesmo. Tek tada počinje prava lekcija: kada shvatimo da razum bez iskustva ne zna što učiniti s boli.

Život je brutalno pošten učitelj. Najprije nas testira, pa nam tek onda da lekciju. Nema certi�ikata, nema skripti. Samo ogoljenost i suočavanje. On ne pita jesmo li spremni. Samo nam servira situaciju koja će nas ogoliti do srži, da vidimo tko zaista jesmo kad nestane sve iza čega smo se skrivali. I tek tada počinje izgradnja.

Dubina ne nastaje iz znanja, nego iz preživljenog. Ona nije titula, niti status. To je mir koji ostane kad nestane potreba za dokazivanjem.

Knjige mogu probuditi svijest, ali ne mogu stvoriti prisutnost. Prisutnost nastaje kada smo jednom morali preživjeti noć u sebi i izići iz nje živi. Kad smo morali otpustiti sve što smo mislili da nas de�inira. I kad smo shvatili da nismo izgubili sebe, nego se tek pronašli.

Zato ne žalite ako vas život baci na koljena. Jer nakon toga nema ništa drugo nego - pronaći sebe.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN 40 godina s Vama

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

OBITELJ VUGRINEC lider je u proizvodnji lampaša i svijeća u Hrvatskoj

Od lončeka i bačve stigli do 500 modela

- U jednoj smjeni možemo proizvesti od 12.000 do 14.000 lampaša. Kroz godinu se radi u jednoj smjeni, dok se od kraja lipnja ili srpnja kreće s dvije, a sredinom kolovoza počinje i treća smjena, kaže Željko

Piše: Vlasta Vugrinec

Iza jednostavnog čina paljenja lampaša, koji je posebno intenzivan tijekom blagdana Svih svetih, stoji daleko složeniji proces nego što se čini. Dok se za laika proizvodnja svodi na ulijevanje rastopljenog para�ina u plastični kalup sa stiienjem, obitelj Vugrinec, vlasnici tvrtke Net iz Čakovca, pretvorila je taj proces u pravu znanost i danas su lideri u proizvodnji lampaša i svijeća u Hrvatskoj.

Počeci u garaži bez vrata

Put do vrha započeo je skromno i, kako kaže Željko Vugrinec, igrom slučaja, još 1993. godine.

-Počeli smo doslovno u garaži koja nije imala ni vrata, prisjeća se Željko, opisujući početke rada s jednom bačvom i ulijevanjem para�ina u uloške pomoću lončeka. Kroz predani rad, ulaganja u proizvodnju i stalno učenje, tvrtka je narasla.

Danas Net zapošljava 35 radnika, a u sezoni taj broj doseže i 50-ak.

Proizvodnja je danas daleko od priče o bačvi i lončeku. Proces je potpuno automatiziran, uključujući nabavu tekućeg para�ina koji se putem zatvorenog sustava ulijeva u plastične uloške. Ipak, temelj kvalitete leži u pomnom odabiru sirovina i ulaganju u kontrolu kvalitete.

Nažalost, para�in se u Hrvatskoj više ne proizvodi te se nabavlja iz cijelog svijeta.

- Nama za različite tipove lampiona trebaju i različite vrste para�ina, naglašava Željko.

S proizvodne trake izlaze zapakirani lampaši

Nije isti para�in potreban za izradu adventske svijeće koja se koristi u kući (gdje se koristi potpuno pročišćeni para�in, a za grobne svijeće bi takav materijal neopravdano povisio cijenu.

Uz para�in, ključna stavka je stijenj, čija se kvaliteta, trajnost i prilagodba utjecaju okoline pomno proučava u laboratorijima.

- Doktori kemije u laboratorijima proučavaju kako dobiti optimalni stalni stijenj, kaže naglašavajući da stijenj mora biti prilagođen vrsti para�ina, ali i ekstremnim vremenskim utjecajima poput vrućine, kiše i vjetra.

Odgovor na ekološke trendove i tržište Iako otpadni lampaši predstavljaju veliki ekološki problem, u ponudi imaju ekološki prihvatljivije uljne, papirnate i staklene lampaše, a proizvode i solarne i LED lampaše. Međutim, kupci se još uvijek u velikoj mjeri drže

klasičnih, para�inskih, prvenstveno zbog niže cijene. Ipak, obitelj Vugrinec pokazuje odgovornost prema okolišu izrađujući klasične plastične modele od recikliranih materijala koje sami dizajniraju. Svoju predanost kupcima dokazuju i kontinuiranim radom na dizajnu, godišnjim izbacivanjem novih modela, te prilagodbom zahtjevima tržišta, zbog čega su nekad najtraženije forme lampiona poput "piramide i albe" pale u zaborav. Ukupno, tvrtka proizvodi više od 500 modela svijeća, lampaša, lučica i mirisnih svijeća. Tvrtka Net je svoju kvalitetu potvrdila i certi�ikatima. Od siječnja 2009. godine prvi su hrvatski proizvođač svijeća koji je uveo sustav kvalitete prema normi ISO 9001:2000, te sustave Risk assessment – Product risk Managment. Kontinuiranim ulaganjem u sustav osigurana je sljedivost proizvoda od ulaska sirovina do isporuke kupcu, što

je 2018. godine potvrđeno i certi�ikatom ISO 9001:2015.

Sezonski rad i prodaja

Prava sezona pripreme za blagdan Svih svetih počinje krajem srpnja ili početkom kolovoza.

- U jednoj smjeni možemo proizvesti od 12.000 do 14.000 lampaša, kažu iz tvrtke. Kroz godinu se radi u jednoj smjeni, dok se od kraja lipnja ili srpnja kreće s dvije, a sredinom kolovoza počinje i treća smjena. Poštivanje rokova je imperativ, budući da su trgovački centri "vrlo nemilosrdni" te se u slučaju kašnjenja plaćaju penali.

Da su uspjeli proniknuti u želje kupaca, svjedoči i činjenica da oko 30% proizvoda izvoze, pretežito na tržište EU a ostalo plasiraju na domaće tržište surađujući sa većinom velikih trgovačkih kuća, kao i razgranatom mrežom maloprodajnih dućana, cvjećara, gift shopova i drugima.

Josip Bralić, zet, Ma�ja Vugrinec, sin i Željko Vugrinec, direktor tvrtke Net

MEĐUNARODNI EKONOMSKI FORUM

Bernarda Cecelja, zvijezda monografije 500 najzaslužnijih

Tvrtka Primabiro iz Čakovca

traži iskusne:

• lakirere,

• radnike na otpremi,

• TIG i MAG zavarivače i

• bravare

Bernarda Cecelja s monografijom Međunarodnog ekonomskog foruma – Poduzetništvo, 500 najboljih

Izdana je monografija 500 najzaslužnijih za razvoj održivog poduzetništva i ove ekonomije u srednjoj i jugoistočnoj Europi od 2014. do 2024. godine

Piše: Tomislav Novak

Veliko je priznanje i kompliment koji je dao Međunarodni ekonomski forum „Perspektive“ stavivši na naslovnicu svoje monumentalne monogra�ije naziva „500 najzaslužnijih“ poznatu međimursku poduzetnicu Bernardu Cecelju. Evo kako je Uređivački savjet obrazložio taj potez: Opredjeljenjem nakladnika i Uređivačkog savjeta na naslovnoj stranici Monogra�ije prezentirani su lik i ime Bernarde Cecelje, dugogodišnje ugledne i uspješne poduzetnice iz Hrvatske, vlasnice proizvodne kompanije Bernarda. Bernarda Cecelja je među prvim dobitnicima Nagrade i priznanja „Stvaratelji za stoljeće“ za životno djelo (2015. godine), dok je u međuvremenu kompaniji Bernarda zasluženo dodijeljena i Nagrada i priznanje „Regionalni ESG lider“ (2024. godine). Odabirom da lik i ime Bernarde Cecelje bude svojevrsni sinonim uspješnog i održivog poduzetništva u regiji srednje i jugoistočne Europe, autori Monogra�ije žele promovirati važnost uloge žena poduzetnica u razvoju društva, važnost proizvodnih kompani-

ja kao i važnost dugoročnog i ustrajnog poslovanja s fokusom na kvalitetu i održivost. – Tako stoji u opisu naslovne stranice, s koje se vedro smiješi Bernarda Cecelja. I doista su jezgrovito

Nevjerojatan niz nagrada

Put Bernarde Cecelje i njezine tvrtke posut je prestižnim priznanjima koja svjedoče o njihovom izvanrednom utjecaju. Sama tvrtka Bernarda ponosni je dobitnik priznanja Lider u proizvodnji kreveta i madraca te srebrne nagrade za Regionalnog ESG lidera (2023.), što potvrđuje njihovu predanost održivom i odgovornom poslovanju. Ipak, srce ovog uspjeha je njezina osnivačica. Vizija Bernarde Cecelje prepoznata je kroz nevjerojatan niz nagrada, evo najpoznatijih: Zlatna kuna (HGK); Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle, dodijeljen od predsjednika Republike Hrvatske; Poduzetnica godine, titula koju je ponijela čak

četiri puta (udruga CROMA); Nagrade za uspješnost (četiri puta, od Zavoda za poslovna istraživanja); Nagrada za životno djelo u poduzetništvu "Stvaratelji za stoljeća" (2014.); Žena godine (2014.); Najžena 21. stoljeća u sektoru poduzetništva (Beograd); Dama godine u regiji (2017.); Najbolja poduzetnica u jugoistočnoj Europi; Najpoduzetnica 2020. godine (Kongres poduzetnica Hrvatske i regije). Više od bilo koje pojedinačne nagrade, ovaj impresivni popis svjedoči o tome kako se vizija, hrabrost, inovativnost i iskrena želja za poboljšanjem kvalitete ljudskog života mogu pretvoriti u nasljeđe koje nadahnjuje.

opisali ovu poduzetnicu, majku, ali i ženu koju uspjeh nije nimalo iskvario. Ona i dalje radi sama svoje kućne poslove, brine o obitelji, a naročito o unuku, ali i o široj zajednici kojoj pripada. Ovo je prava prilika u revijalnom tonu podsjetiti se kako priča o tvrtki Bernarda započinje 1998. godine. To je priča o viziji jedne žene, Bernarde Cecelje, i njezinoj strastvenoj predanosti svojoj misiji. Ono što je krenulo kao mala radionica s 13 djelatnika, vođeno pravom vizijom, izraslo je u regionalnog lidera i simbol kvalitete. Danas je Bernarda dom za 250 zaposlenika, a njezina inovativna rješenja za spavanje stvaraju se u 21.000 m² suvremenog prostora. Od inovacije do svjetskog priznanja Od samog početka, Bernarda nije bila samo tvornica madraca. Bila je laboratorij za inovacije. S dubokim razumijevanjem koliko je san važan za zdravlje, tvrtka je neumorno radila na razvoju proizvoda koji postavljaju nove standarde. Koristeći prirodne i ekološke materijale, stvorili su asorti-

man koji ne samo da prati, već i predvodi svjetske trendove. Beskompromisna posvećenost kvaliteti i inovaciji s vremenom je prepoznata diljem svijeta. Tako su najprestižniji svjetski hotelski lanci, od Kempinskog i Sheratona do Hiltona i Marriotta, odabrali upravo Bernardu i njezine madrace kako bi svojim gostima osigurali udobnost. Više od 60 međunarodnih nagrada, osvojenih na sajmovima inovacija od Silicijske doline do Kine, nisu samo trofeji; one su priznanje za strast i originalnost utkanu u svaki proizvod, bio on namijenjen luksuznom hotelu, medicinskoj njezi, nautici ili toplini vlastitog doma.

Putovanje koje zatvara krug: Hotel Bernarda Nakon desetljeća opremanja najboljih svjetskih hotela, Bernarda Cecelja napravila je logičan, ali iznimno hrabar korak. Postavila si je pitanje: ako znamo sve tajne savršenog odmora, zašto ne bismo stvorili vlastito utočište? Tako je započela nova era – strateški ulazak u svijet luksuznog hotelijerstva. Vizija je pronašla svoj dom u Varaždinskim Toplicama, mjestu s ljekovitom tradicijom koje seže još u doba Rimskog Carstva. Oživljavajući tu baštinu, Bernarda je 2015. godine osigurala prvu privatnu koncesiju za dragocjenu ljekovitu termalnu vodu na tom području još od vremena Austro-Ugarske. Devet godina kasnije, 2024. godine, san je postao stvarnost. Kao kruna cijelog putovanja, otvoren je zdravstveno-rekreativni hotel Bernarda. To nije samo hotel; to je oaza u koju je utkano desetljetno iskustvo u stvaranju udobnosti. S 27 luksuznih soba, wellnessom koji koristi blagodati termalne vode, naprednim medical-centrom (ili: medicinskim centrom) i gastronomijom temeljenom na biodinamičkim namirnicama, hotel predstavlja ostvarenje mota "Od inovacije i proizvodnje do luksuznog hotelijerstva".

za rad u dvije smjene. Zainteresirani kandidati mogu se javiti sa životopisom na v.petric@primabiro.hr ili osobnim dolaskom na adresu tvrtke- Zrinsko-frankopanska 23 Čakovec.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 2. studenoga

Trgovine KRK

• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23

• Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4

• Čakovec, E. Kvaternika 7

• Čakovec, S. Radića 22

• Čakovec, V. Morandinija 21

• Čakovec, Vukovarska 1

• D. Dubrava, Trg Republike 16

• D. Kraljevec, Čakovečka 1

• D. Vidovec, R. Končara 9

• Dekanovec, Turčišće 21

• Donji Hrašćan 51

• Dunjkovec, Glavna 21

• Gardinovec, Glavna 262

• Gornji Hrašćan, Čakovečka 52

• Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26 B

• Gornji Mihaljevec 74a

• Hodošan, Cvjetna ulica 1

• Ivanovec, Čakovečka 7

• Kotoriba, K. Tomislava 98

• Križovec 17

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• M. Subotica, Glavna 29a

• Mačkovec, J. B. Jelačića 114

• Mihovljan, Prvomajska 92

• Mursko Središće, Frankopanska 1

• Nedelišće, M. Tita 62

• Novakovec, Selska ulica

• Novo Selo Rok, M. Tita 49e

• Orehovica, N. Tesle 23

• Palinovec 183a

• Podbrest, M. Kovača 42

• Podturen, I. Grčića 6

• Prelog, K. Domagoja 19

• Prelog, Trg Slobode 1

• Pušćine, N. Tesle 1a

• Selnica, Trg bana Jelačića 4

• Sveta Marija, B. Radića 28

• Šandorovec, V. Nazora 2

• Štrigova 25a

• Trnovec 11

Ostale trgovine

• EUROSPIN Čakovec (8-20 h)

• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)

• KONZUM, Donja Dubrava (8-13 h)

• KONZUM, Goričan (7-13 h)

• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)

• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)

• LIDL Čakovec, S. Radića 31 (8-18 h)

• PEK-TONI, Čakovec (7-13 h)

• PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h)

• PLODINE, Prelog,

• A. Mihanovića 82 (7-21 h)

• VAJDA diskont Čakovec, Zagrebačka 2A (7-12 h)

Vlasnica tvrtke i brenda Bernarda postala je zaš�tno lice svih poduzetnika

MALA SUBOTICA

Prvo u rampu pa u dvije kuće

Mala Subotica je u četvrtak, 30. listopada, nekoliko minuta iza ponoći bila poprište neobične prometne nesreće. Naime, vozač je s 0,82 promila alkohola u krvi i bez vozačkog ispita prvo oštetio spušteni branik

ČAKOVEC i okolica

na križanju s prugom za vlak, da bi potom pobjegao s mjesta nesreće. Nedugo nakon toga sletio je s ceste i udario u dvije obiteljske kuće. Vozač je teže ozlijeđen te je prevezen u čakovečku bolnicu. (bj)

Petorka preprodavala kokain

Dovršenim višemjesečnim opsežnim kriminalističkim istraživanjem sumnja se kako su 28-godišnjakinja, 38-godišnjak, 40-godišnjak te dvojica 36-godišnjaka, počinili više kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama.

Tijekom kriminalističkog istraživanja, temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu, pretražene su obiteljske kuće, stanovi, poslovni prostori i osobni automobili na području Čakovca i Nedelišća, a kojima su se koristili osumnjičeni.

ČAKOVEC

Pretragama je pronađeno i oduzeto nekoliko mobitela te digitalnih vaga za precizno mjerenje. Sumnja se kako su osumnjičeni u razdoblju od ožujka 2022. do travnja 2025. godine na području grada Čakovca i šire okolice preprodavali kokain raznim konzumentima.

Protiv osumnjičenih zbog počinjenja kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Dvojac prosjačio ispred crkve

U nedjelju, 26. listopada nešto prije 10 sati na Franjevačkom trgu u Čakovcu, 28-godišnjak i 32-godišnjak narušavali su javni red i mir tako što su se odavali prosjačenju. Ispred glavnog ulaza u crkvu od prolaznika tražili su milostinju u novcu.

Čakovečki policajci od počinitelja prekršaja oduzeli su protupravno stečeni novac te su ih uhitili i priveli u policijsku postaju. Prilikom sigurnosnog pregleda kod 32-godišnjaka pronađen je papirnati smotuljak ispunjen materijom nalik na sintetski kanabinoid ukupne mase 0,63 grama. Sporna materija je

ŠUMARSKA TVRTKA iz Čakovca

Platit će 5000 eura jer nisu dostavili podatke o porijeklu hrasta

Tvrtka Oak Logs iz Čakovca nepravomoćno je osuđena na kaznu od 3980 eura, a njezina odgovorna osoba na 920 eura jer nisu dostavili šumarskom inspektoru podatke o porijeklu 21 trupca hrasta koje je njihov prijevoznik vozio bez teretnog lista.

Priča se vrti oko događaja iz listopada 2023. policijski službenici su 18. listopada zaustavili kamion s prikolicom u

Koprivničkoj ulici u Varaždinu. Vozač je prevozio 21 komad hrastovih trupaca, a pet ih nije imalo nikakvu obilježbu. Usto, nije imao ni teretni list koji bi pokazao odakle drvo dolazi.

Inspekcijski nadzor kod obrta u vlasništvu vozača pokazao je da je transport obavljao po nalogu tvrtke Oak Logs. Viši šumarski inspektor državnog inspektorata zatražio je 14. studenog 2024. od tvrtke da dostavi

podatke o porijeklu drvne mase i teretni list. Tvrtka se nije odazvala. Krajem studenoga ju je nazvao predstavnik tvrtke i rekao da se ne mogu odazvati.

Inspektor je 30. prosinca 2024. poslao novi zahtjev. Ovoga puta tražio je podatke o teretnom listu i o tome gdje se nalazi privremeno oduzeto drvo jer ga na mjestu gdje je bilo pohranjeno više nije bilo. Rok za dostavu bio je 17. siječnja 2025. Ni tvrtka ni

KAŽNJEN zbog 15 grama marihuane koju je nabavio nakon nesreće

odgovorna osoba nisu dostavili ništa, premda su uredno primili dokumentaciju. Nitko se nije ni na koji način očitovao zašto ne dostavljaju traženo.

Čakovečki sud izrekao im je minimalne kazne jer ni tvrtka ni odgovorna osoba nisu ranije kažnjavani za slične prekršaje. Svaki od okrivljenika mora platiti još i 50 eura sudskih troškova. (ik)

Već sam zaboravio da je imam

Čakovčan star 28 godina nepravomoćno je osuđen na novčanu kaznu od 450 eura jer je u svom domu neovlašteno držao 15,50 grama marihuane, a u obrani je objasnio da je drogu nabavio kako bi si olakšao kronične bolove nakon teške prometne nesreće. Policija je 16. rujna ove godine oko 15:50 sati pretražila mladićev dom na temelju naloga Županijskog suda u Varaždinu. U metalnoj posudi crvene boje pronađena je marihuana koja je prema preliminarnom ispitivanju težila 15,50 grama.

DRAMA U SUDNICI

Mladić je u pisanoj obrani potpuno priznao prekršaj. Ispričao je da je nakon prometne nesreće na motoru zadobio teže ozljede koje su ostavile trajne posljedice. Mjesecima je trpio jake bolove, a liječnik mu je propisao tablete protiv bolova i za smirenje.

- Nisam želio koristiti propisane lijekove zbog nuspojava, a želio sam si olakšati bol, objašnjavao je svoju odluku da nabavi marihuanu. Dodao je da su policijski službenici vidjeli kako je sva pronađena biljna

materija potpuno suha od dugog stajanja te vjerojatno ne bi imala nikakav efekt da ju je konzumirao.

- Potpuno sam zaboravio na nju, rekao je. Sud u Čakovcu ga je 10. listopada proglasio krivim za prekršaj neovlaštenog posjedovanja droge. Prilikom odmjeravanja kazne sutkinja je uzela u obzir njegovo iskreno priznanje, okolnosti zbog kojih je došlo do prekršaja, loše zdravstveno i imovno stanje te činjenicu da ranije nije bio kažnjavan za sličan prekršaj.

Mladić je otac malog djeteta, a njegova supruga trenutno je na porodiljnom dopustu s niskim primanjima, zbog čega obitelj ovisi o njegovoj plaći. Novčanu kaznu mora platiti u roku od 90 dana od pravomoćnosti presude, a ukoliko plati dvije trećine iznosa u predviđenom roku, kazna će se smatrati plaćenom u cijelosti. Sud je također naredio da se oduzeta marihuana uništi, što je povjereno Policijskoj upravi međimurskoj. Protiv presude moguća je žalba u roku od osam dana. (ik)

Otac oprostio sinu koji ga je ispljuskao zbog bake

oduzeta te će se dostaviti na vještačenje u Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" u Zagrebu. Uz optužni prijedlog zbog počinjenja prekršaja iz čl. 11. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira 28-godišnjak i 32-godišnjak dovedeni su na Općinski sud u Čakovcu (Prekršajni odjel).

Nakon saslušanja dežurni sudac prihvatio je prijedlog policije te 28-godišnjaku odredio zadržavanje do 15 dana, nakon čega je predan u varaždinski zatvor, dok je 32-godišnjak pušten na slobodu. (sh)

Sud u Čakovcu 13. listopada novčano je kaznio 23-godišnjaka koji je u rujnu fizički napao vlastitog oca, a suđenje je ujedno završilo pomirenjem kada je otac pred sutkinjom oprostio sinu i najavio da ga planira zaposliti.

Kazna od 300 eura

Mladi muškarac dobio je kaznu od 300 eura zbog nasilničkog ponašanja prema ocu 21. rujna ove godine. Prema sudskoj presudi, mladić je vikao i galamio na oca, vrijeđao ga pogrdnim riječima te ga više puta udario otvorenim dlanom po licu. U fizičkom okršaju koji je uslijedio navlačio ga je za košulju i pri tome potrgao rukav. Mladić je isprva poricao prekršaj, ali je tijekom suočenja s ocem popustio.

"Osjećam se krivim, nisam dobro učinio. Bio sam pod utjecajem alkohola", priznao je pred sutkinjom.

Otac mu je tada oprostio. - Lijepo što si drugi dan došao ispričati se. Rekao si da je to prvi i posljednji put da si se tako ponašao. Bio si pijan, a ja trijezan, ali ti sve opraštam jer ipak si mi sin, rekao je otac sinu tijekom suočenja. Otac je pred sudom rekao da su nakon incidenta ponovo u kontaktu, povremeno rade zajedno, te da namjerava zaposliti sina.

Sve je počelo nedjelju ujutro kada se 23-godišnjak spremao s prijateljem na ribolov. Kod prijatelja je popio rakiju, ali nisu uspjeli pronaći prijevoz. Odustali su od plana i otišli kod drugog prijatelja čija se kuća nalazi pokraj kuće

njegove bake. U tom trenutku otac je došao posjetiti svoju majku, koja je teško bolesna.

Otac si našao mlađu ženu

- Čuo sam da baka u hodniku plače, ispričao je mladić pred sudom. Otišao je provjeriti što se događa, a baka mu je rekla da ju je otac provocirao. U pozadini cijele priče krije se teža obiteljska kriza jer otac je otjerao suprugu i doveo si mlađu ženu, što je stvorilo napetost u obitelji. Kada su se sin i otac susreli u hodniku, došlo je do tučnjave. Otac je pred sudom potvrdio da ga je sin vrijeđao riječima da nije njegov otac, da ga ne smatra ocem, te da je za njega mrtav.

- Vikao mi je razne pogrdne riječi da sam idiot, rekao je otac. - Nisam se osjećao ugodno, bio sam ljut. To je bilo prvi puta da se sin tako ponašao prema meni. Sud je uzeo u obzir da je mladić bio u alkoholiziranom stanju tijekom incidenta, da je priznao djelo i izrazio žaljenje, te da nikada prije nije bio kažnjavan za nasilje u obitelji. Zbog tih okolnosti izrečena mu je najniža propisana kazna. Kako je bio uhićen i zadržan od 22. do 23. rujna, to vrijeme mu je uračunato u kaznu, pa sada mora platiti 220 eura. Presuda još nije pravomoćna te se protiv nje može uložiti žalba u roku od osam dana. (sh)

Stradao je prednji dio automobila, a vozač je teže ozlijeđen

NEDELIŠĆE

Vatrogasci izvlačili ozlijeđene iz vozila

U vozilu 21-godišnjaka bio je i 22-godišnji suvozač, dok je u automobilu iz suprotnog smjera na mjestu suvozača bio 27-godišnjak

Piše: Benjamin Jakopić

DONJI KRALJEVEC

Rumunj i Moldavac u pritvoru zbog pokušaja krađe bankomata

Kriminalističko istraživanje dovršeno je nad 35-godišnjim državljaninom Rumunjske i 25-godišnjim državljaninom

Republike Moldove, koje se sumnjiči za pokušaj teške krađe. Početkom listopada u Donjem Kraljevcu, dvojac je pokušao ukrasti novac iz bankomata smještenog u trgovini mješovitom robom na Čakovečkoj ulici. Prvo su onesposobili nadzornu kameru, a zatim su nasilno otvorili kućište bankomata uporabom specijaliziranog alata kako bi spojili elektroničke vodiče i isplatili novac. No, plan im je osujetila policijska ophodnja pa

su pobjegli s mjesta događaja.

U srijedu, 8. listopada, policija iz Varaždina u Radešiću je zaustavila automobil moldavskih registarskih oznaka s osumnjičenima. Tijekom pretresa pronađen je i oduzet alat za provale u bankomate.

Protiv Rumunja i Moldavca podnijete su kaznene prijave zbog pokušaja teške krađe. Također, sumnja se da su početkom srpnja na području Maruševca pokušali provaliti u bankomat. Sudac istrage u Varaždinu odredio im je istražni zatvor u varaždinskom zatvoru. (sh)

U nedjelju, 26. listopada, oko 2 sata u noći, Nedelišćem se odvio ozbiljan prometni incident. 21-godišnji vozač varaždinskih registarskih oznaka vozio je osobni automobil prije nego što je imao pravo na samostalno upravljanje. U zavoju nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti i udario je u automobil čakovečkih registarskih oznaka kojim je upravljala 24-godišnjakinja.

električne mreže i prometni znak.

Udarac je bio toliko snažan da je automobil čakovečkih registarskih oznaka zanošen po cesti, dok je vozilo 21-godišnjaka sletjelo s kolnika i udarilo u zid zgrade, betonski stup

U vozilu 21-godišnjaka bio je i 22-godišnji suvozač, dok je u automobilu iz suprotnog smjera na mjestu suvozača bio 27-godišnjak. Vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Čakovec morali su izvlačiti ozlijeđene iz vozila. Obojica iz mladog vozačevog auta nisu bila vezana

sigurnosnim pojasevima. Zbrinuti su u Županijskoj bolnici Čakovec – vozač je zadobio teške, po život opasne ozljede i ostaje na intenzivnoj njezi, dok će se stanje suvozača naknadno procijeniti.

O događaju će nadležnom državnom odvjetniku biti podneseno posebno izvješće.

18-godišnjak bez vozačke izazvao sudar i pobjegao

Ozljede su zadobili 37-godišnji vozač, dvojica njegovih suputnika (22 i 23 godine) i 68-godišnji vozač

Piše: Benjamin Jakopić

U subotu, 25. listopada, oko 14:30 sati, na županijskoj cesti između Gornjeg Kuršanca i Kuršanca dogodila se prometna nezgoda u kojoj su ozlijeđene četiri osobe. 18-godišnji vozač iz Čakovca, koji nije imao položen vozački ispit, na ravnom dijelu ceste pokušao je pretjecati biciklista. Pri tom je u potpunosti prešao na suprotnu traku, stvarajući opasnu situaciju za 68-godišnjeg vozača, također iz Čakovca, koji je upravljao automobilom. Stariji vozač morao je naglo zakočiti kako bi izbjegao sudar, a za njim je naletio 37-godišnji vozač. U pokušaju da izbjegne nesreću, 18-godišnjak je skrenuo s ceste na obližnju oranicu, vratio se na kolnik i potom napustio mjesto događaja.

Ozljede su zadobili 37-godišnji vozač, dvojica njegovih suputnika (22 i 23 godine) i 68-godišnji vozač. Svi su prevezeni u Županijsku bol-

nicu Čakovec, a naknadno će se utvrditi težina ozljeda. Policija je ubrzo pronašla odbjeglog 18-godišnjaka u Kuršancu, u Međimurskoj ulici, te

Prednji dio automobila 37-godišnjaka je smrskan

ga uhitila i privela u postaju. Nakon što se utvrdi težina ozljeda, slijedi i pravna kvalifikacija njegovog postupka, bilo prekršajna ili kaznena.

SVETI

KRIŽ

Ljuštio kukuruz pa mu valjak zahvatio šaku

U srijedu ujutro, 29. listopada, u Svetom Križu dogodila se nesreća u dvorištu obiteljske kuće u Ulici Augusta Šenoe. Oko 8:30 sati 67-godišnjak je pri ljuštenju kukuruza koristio tzv. "trebljačicu" spojenu na traktor.

Nažalost, prilikom rada nepažnjom je gurnuo lijevu ruku među valjke koji su

mu zahvatili šaku i povukli prste.

Hitna je odmah odvezla muškarca u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje su mu utvrdili teške ozljede. Zbog ozbiljnosti ozljeda prebačen je na daljnje liječenje u Opću bolnicu Varaždin. O događaju će biti izviješteno nadležno državno odvjetništvo. (bj)

KRAĐE tijekom vikenda

Iz

automobila

86-godišnjaka ukrao stotine eura

Tijekom proteklog vikenda u Međimurju zabilježene su tri teške krađe, od čega jedna u pokušaju. Među njima su posebno istaknuti provala u ugostiteljski objekt u Zasadbregu i krađa iz automobila u Čakovcu.

U noći s petka na subotu, 24./25. listopada, nepoznati počinitelj upao je u ugostiteljski objekt u Zasadbregu i odnio veću količinu alkoholnih i bezalkoholnih pića, a šteta se procjenjuje na nekoliko stotina eura.

U nedjelju, 26. listopada ujutro, na parkiralištu gradskog groblja u Mihovljanskoj ulici u Čakovcu, netko je iz nezaključanog automobila ukrao novac, a 86-godišnji vlasnik pro-

cijenio je štetu također na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja bit će podnesene kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu.

Kako je blagdan Svih svetih pred vratima, policija podsjeća građane da obrate pažnju na sigurnost svojih automobila i stvari u njima, kako ne bi postali žrtvama provala ili krađa. Preporučuju se osnovne mjere opreza: zaključavanje vozila, neostavljanje ključeva i vrijednih stvari na vidljivom mjestu te parkiranje na osvijetljenim i predviđenim mjestima. Uz automobile, valja pripaziti i na domove, kako bi posjet groblju prošao mirno i bez neugodnih iznenađenja. (bj)

Jedan automobil je sletio s ceste

Zašto se ulagači ne boje pucanja AI balona?

Gospodarstva svijeta uložila su do sada oko 750 milijardi dolara u umjetnu inteligenciju (AI) da bi povrat na ulaganja bio svega skromnih 13 milijardi dolara ili oko 2,5 posto. Više analitičara tvrdi da prijeti pucanje balona AI, no čelnike AI revolucije to ne zabrinjava previše. Tako direktor Open AI-ja Sam Altman izjavljuje doslovno da je spreman voditi tvrtku s gubicima kako bi dao prednost ulaganjima i razvoju tvrtke. Pucanje ekonomskog napuhanog balona kao realnu mogućnost spominje i Mark Zuckerberg.

Ti isti koji ulažu ulažu milijarde u AI imaju svoje objašnjenje: mnogo je manja opasnost ako balon pukne i dio tvrtki propadne, nego da zaostanemo u razvoju i ne budemo spremni za globalni uspjeh.

S druge strane, sve se te velike tvrtke zadužuju kod banaka da bi mogle ulagati, tako da su zapravo banke u opasnosti ako balon pukne, a time i dobar dio svijeta. Sjetimo se samo krize iz 2000. godine zbog pucanja balona i što je uzrokovalo u svijetu i kad nas, ukupno zaostajanje u razvoju. No taj je balon bio mala beba prema sadašnjem balonu ulaganja u AI, koji je barem četiri puta veći.

Razlog zbog kojeg se toliko ulaže u Ai je jednostavan: ogromna očekivanja dobiti u budućnosti. To se uspoređuje s velikim industrijskim revolucijama u povijesti, tako na primjer

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

izgradnjom željeznice, mnoge su tvrtke propale, no infrastruktura je ostala i dalje se razvijala. Drugim riječima, ulagači smatraju da se povijest može ponoviti. Danas se godišnje samo na podatkovne centre u svijetu troši vrtoglavih 372 milijardi eura. S druge strane, izračunato je da tog ulaganja nema, američki BDP bi iznosio samo 0,1 posto. Ekonomisti znaju da je ulaganje u AI „loš biznis“ ali se i dalje ulaže, pa se pitaju tko je tu lud. Dio ekonomista smatra da je balon već pukao, samo i da treba više čekati da se osjete posljedice. AI revolucija je do danas donijela mnogostruku korist za sve ljude svijeta. Tako na primjer, po prvi se put može preko razgovarati prirodnim jezikom zbog AI prevoditelja. Zbog AI troškovi u energetici smanjeni su za oko 30 posto, dogodila se revolucija u brzom ispitivanju lijekova, u medicini, a nažalost i u naoružavanju.

Ukratko, Amerika se boji da ne zaostane i čuva svoje prednosti prema Kinom, ali i Europom, no na taj se način kocka s velikim dijelom svijeta zbog opasnosti od pucanja balona je bi to moglo povući za sobom banke.

Prošlogodišnji pobjednici našeg nagradnog natječaja bili su mališani iz Dječjeg vr�ća Bambi iz Čakovca. Sa svojim odgajateljicama, roditeljima i djelatnicima Vrtnog centra Iva zasadili su biljke u dvorištu vr�ća

Nagradu od 1200 eura za uređenje dvorišta će dobiti vrtić koji će nas najviše oduševiti svojom neobičnom ili originalnom aktivnošću

Vrtni centar Iva, Rasadnik Iva i Međimurske novine i ove godine organiziraju nagradni natječaj pod nazivom “Vrtionica”. Jedan će vrtić dobiti uređenje dvorišta u ukupnoj vrijednosti od 1200 eura! Ono što se ove godine traži za dobivanje nagrade je neobičnost, ali tu karakteristiku možemo zvati i inovativnost ili originalnost.

Sve što trebate je prijaviti svoj vrtić, a mi ćemo doći i predstaviti vaše zanimljive aktivnosti u Međimurskim novinama. Vrtić koji najviše oduševi svojom neobičnošću osvojit će ovu vrijednu nagradu.

Nagrada uključuje sve za uređenje vrtićkog dvorišta u iznosu od 1200 eura, a nagrađeni vrtić može računati i na pomoć ljubaznih djelatnica Vrtnog centra Iva pri odabiru biljki i savjete o sadnji.

Tko se može prijaviti?

Natječaj je otvoren za sve vrtiće na području Međimurske županije, koji žele

novo uređenje dvorišta. Ako mališanima vašeg vrtića želite omogućiti što bogatiji i raznovrsniji sadržaj koji će im donijeti novo uređeno dvorište za vanjske aktivnosti koje ih vesele, nova znanja, avanture i proširiti vidike, javite se na natječaj i osvojite 1200 eura za opremanje vašeg okoliša.

Kako se prijaviti?

Natječaj počinje ovog petka, 31. listopada, a prijave primamo do 31. siječnja.

Svoje prijave pošaljite na mail marketing@mnovine. hr, a u prijavi nam se pohvalite svojom posebnošću, onome po čemu ste drugačiji i neobičniji od drugih. Što to radite u vrtiću, a drugi ne rade? Što biste željeli radite a niste u mogućnosti, kako bismo vas posjetili što spremniji.

Možete nam poslati kako klinci u vašem vrtiću provode vrijeme vani, na neki poseban ili neobičan način. Aktivnosti možete pred-

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

staviti crtežom, pjesmom, sastavkom, videom... Prijavu pošaljite na mail marketing@mnovine. Nakon prijave, svaki prijavljeni vrtić predstavit ćemo u novinama, a nakon predstavljanja svih prijavljenih vrtića, objavit ćemo dobitnika. Nakon toga kreće sadnja u njegovu dvorištu, što će biti odlična prilika da se roditelji i tete zajedno s djecom uključe u sadnju i nauče od malih nogu o brizi o okolišu i biljkama.

Na temelju Zaključka gradonačelnice Grada Čakovca, Klasa: 940-01/25-01/39, Urbroj: 2109-2-01-01-25-04 od dana 27.10.2025. godine, objavljuje se

JAVNI NATJEČAJ ZA PRODAJU

građevinskog zemljišta u Čakovcu kčbr. 4128/36, k.o. Čakovec

1. Dana 7.11.2025.godine, petak, održat će se usmeno javno nadmetanje na licu mjesta u Čakovcu, u Ulici Putjane, s početkom u 12:00 sati, na građevinskom zemljištu upisanom u: zk.ul.br.6224, k.o. 302813, Čakovec - čest.br. 1135/4/1/1/6/1/3/1/2, ULICA PUTJANE, PAŠNJAK, površine 438 m², ident. s kčbr.4128/36, k.o. iste, površine 438 m².

2. Početna cijena za zemljište iznosi 44.800,00 EUR-a, (slovima: četrdesetčetiritisuće osamsto eura). Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr Gradonačelnica Ljerka Cividini, mag. ing.traff./univ.spec.oec

SASVIM OSOBNO-Damir Vidović, načelnik općine Donja Dubrava

Folklorom sam zarazio cijelu obitelj

- Već 24 godine član sam KUD-a Seljačka sloga. Plešem, tu sam upoznao suprugu, a i djeca su već folkloraši, kaže načelnik Vidović Piše: Vlasta Vugrinec

Damir Vidović, novoizabrani je načelnik Općine Donja Dubrave na ovogodišnjim lokalnim izborima. Načelnik je postao na nagovor prijatelja, a ponajviše supruge. Rođen je 5. siječnja 1974. godine u Čakovcu, oženjen je i otac je dvoje djece. Curica ide u prvi razred, a dečko u vrtić. Supruga mu radi u Modulus grupi u Donjoj Dubravi. Živi u obiteljskoj kući s dvorištem i malim vrtom. Koliko stigne, bavi se vrtom i brigom oko 12 voćaka, kosi travu, igra se, uči i piše zadaću s djecom.

Život u borilačkim vještinama i folkloru - Završio sam Fakultet prometnih znanosti 1995. godine i 30 sam godina radio u Hrvatskoj pošti. Počeo sam od šaltera, pa na kraju završio na poslovima zaštite na radu. Nije slučajno izabrao taj posao jer mu je i otac bio poštar.

Srednju školu završio je u Zagrebu, stanovao je u đačkom domu i bila mu je ogromna promjena.

- Moram priznati, prvih mjesec dana nije mi bilo lagano, pakirao sam kofere, vikao da idem doma, ali ipak sam ostao i nakon mjesec dana uspio sam se izboriti za onak’ nekakav status, gdje me nitko nije dirao i onda je to dalje sve bilo više-manje dobro.

Nikad kaže nije bio nogometaš, odigrao je tek jednu utakmicu, nije bio ni vatrogasac. Pa ipak u Zagrebu je trenirao Taekwondo i judo. Nažalost, ozljeda koljena oduljila ga je iz borilačkog ringa: - Rekli su mi ili operacija, ili se ostavi borbi. Radije sam se svega ostavio. Po završetku

školovanja, vratio se u Donju Dubravu i uključio se u KUD Seljačka sloga. I danas, nakon 24 godine, još uvijek je član. - Prvo sam plesao, pa sam bio voditelj folklora, koreograf, potpredsjednik i predsjednika. I nakon predsjednika rekao sam, hvala lijepa, dosta je. Sad samo uskačem po potrebi. Ples voli, pa je jedno vrijeme bio član dva KUD-a, matičnog u Donjoj Dubravi te društva iz Ludbrega.

No zato mu pjevanje i nije nešto išlo. Kaže, profesor Tonček bi samo rekao:- Jaj, opet si fulao, Folklor ga koštao “slobode”

Osim što je s folklorom proputovao svijet, tu je upoznao i svoju suprugu. Kao voditelj folklora, uvijek je pazio na nove plesače koji su često pri prvom nastupu imali veliku tremu. Bio je strog učitelj i pazio je na disciplinu pa je jednom s probe otjerao i svoju buduću suprugu.

- Ti si me stjerao s jedne probe, supruga mu zna i dan danas napomenuo na što on samo odgovara: - Ah, gle, ni prva, ni zadnja koju sam stjerao. Iako u početku nisu plesali zajedno, nakon vjenčanja postali su standardni par. I dok je njemu dosta plesa, supruga redovno odlazi na probe i pleše.

- Kak’ nemate redovite probe, onda je puno lakše plesati s nekim tko dobro zna, a i naviknuti ste na tu osobu.

U ples su se zaljubila i njegova djeca pa su oboje u folkloru. Ako ih već ne uči plesati, onda redovno piše zadaće, s time da je puno popustljiviji od supruge. - Dok me dijete onak pogleda, onim svojim očima, jednostavno popustim, kaže.

Inače, u obiteljskoj kući nema podjele na muški i ženski posao, već radi tko što stigne. Supruga mu se izričito ne smije približiti motornoj pili zbog opasnosti, kao što je mogućnost da lanac pukne. Rad u šumi, gdje priprema drva za ogrjev, služi mu kao razbibriga i način borbe protiv stresa. Ispušni ventil zna mu biti i štihanje.

Mirne obiteljske večeri

Pravi je obiteljski čovjek tako da u krugu obitelji nastoji provesti što više vremena, naročito večeri. Večernje aktivnosti s dvoje djece uključuju kartanje, slaganje legića i kockica. Vidović se prisjeća da je kćeri pričao priče za laku noć, no sin (4 god.) ga često potjera: -Aj, šuti, nemoj niš’ pričat!

Izraziti je ranoranilac koji ustaje već oko 6 ujutro. Najvažniji ritual mu je pijenje prve jutarnje kave u miru i tišini.

- Tih pola sata ujutro, to je samo moje vrijeme za kavu i praćenje vijesti, naglašava.

Inače, u automobilu sluša isključivo Radio Studio M. Za sebe kaže da je “jako teški pregovarač”, koji uvijek ima planove i teško odustaje od zacrtanog, što se odnosi i na obitelj i na posao. Veliki je gurman i najdraže su mu jela na žlicu. Priznaje da je vješt s roštiljem i pečenjem, no već gotovo 20 godina ne jede sol, što mu supruga mora uvažiti prilikom pripreme hrane. U kuhinji, je kaže, već malo zahrđao, jer obično žena doma kuha pa se ne želi petljati. No, zato zna staviti veš prati i staviti ga u sušilicu: - znam odvojiti crno, šareno, bijelo, staviti

KATRUŽA proslavila 25 godina

Svašta

nešta

• Knjiga: IT literatura

• Pjesma: Piši mi, grupa Drugi način

• Međimurska pjesma: Baroš i Barica

• Grupa: ABBA

• Pjevač: Freddie Mercury

•Film: Gladijator

• Serija: CSI

• Rođendanski poklon za suprugu: cvijeće i bon

• Najveći strah: da se djeci nešto ne desi

bijelo na 90 stupnjeva, gdje ide prah a gdje omekšivač. Na godišnji redovno odlazi na more na 10 dana, obavezno u apartman jer djeca tu imaju veću slobodu.

- Najljepše mi je na plaži ležati u plićaku i da me voda onak’ lijepo zapljuskuje.Tako bi mogao biti jako dugo. Vodu voli, jer je ipak dravski čovjek, no ne i ribič jer nema strpljenja čekati da riba zagrize.

Sad mu je gušt spuštati se čamcem po starom toku rijeke Drave s prijateljima. Voli šetati, voziti bicikl. Ipak, uz posao i nema baš vremena za hobije već se radije tada posvećuje djeci.

Piše: Mario Golenko

U prepunoj dvorani Centra za kulturu Čakovec, u organizaciji Međimurske županije i Zaklade Katruža, održan je veliki dobrotvorni glazbeni koncert pod nazivom „Naših 25 godina –prijatelji za Katružu“, kojim se obilježava četvrt stoljeća humanitarnog djelovanja ove zaklade.

Snaga zajedništva i solidarnosti

Osnovana 6. studeni 2000. godine, Zaklada Katruža nastala je kao odgovor na konkretne potrebe građana Međimurske županije za liječenje, rehabilitaciju, transplantacije, nabavu pomagala i lijekova u slučajevima koje ne pokriva zdravstveno osiguranje. U vrijeme kada je zaklada osnovana neki lijekovi su bili nedostupniji tako da je Katruža bila most u nabavi lijekova.

Tijekom svojih 25 godina rada, Zaklada je razvila prepoznatljiv model djelovanja: podržava pojedince u teškoćama, pruža osjećaj da nisu ostavljeni sami. Inicijator priče o Katruži bio je tadašnji dožupan Dragutin Lesar čije zalaganje i vizija značajno doprinose očuvanju ove vrijedne tradicije. Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je važnost i snagu ove humanitarne priče koja je tijekom godina postala simbol međimurske dobrote i solidarnosti.

- Jer Katruža je tu zbog ljudi i za ljude. I ako samo pogledamo ovih 25 godina, 1000 pomoći u 25 godina. Samo prošle godine 99 pomoći u iznosu od 38.618 €, od čega 75% pomoći vezane za djecu, za one pacijente, djecu, starije osobe kojima je pomoć potrebna, ali u tom trenutku nemaju se kome okrenuti ili nema sluha da im je ta pomoć tu i zato je Katruža ovdje. I zato vam na tome hvala., rekao je župan.

- Zahvaljujem se svima, a posebno gospodinu Lesaru, dobitniku današnje Povelje Međimurske županije, zaključio je Posavec.

- Na samom početku pomagali smo kada je bilo doista najteže. Pomoć Danice Holcinger bila je veoma važna, rekao je Lesar za nekadašnju predsjednicu Zaklade te je u znak zahvalnosti za njezin nesebičan rad, predanost i dugogodišnji doprinos humanitarnim aktivnostima, Danici je uručen buket cvijeća.

Koncert kao znak zahvalnosti

Na pozornici su se redale emocije i glazba, a publika je velikim pljeskom pratila sve izvođače koji su se odazvali bez imalo dvojbe i s posebnom voljom za pomoći. Dok je dvorana bila ispunjena do zadnjeg mjesta.

Među njima su bili Mirko Švenda Žiga, Marija Jambrošić, Etnoduo Goga i Željko, KUD Zasadbreg, tamburaši KUD-a Mihovljan, Ivica Jurgec, Matija Krnjak, Josip Sanjković Mitrica, Dragutin Novak Buco, Krunoslav Lajtman, Andrea i Goran Šafarić, Nenad Gavez, Željko Kermek, Srećko Krišto�ić, Duo Veritas – Tajana Jezernik i Darko Golubić, Željko Thes, Željko Pokupec Šero, ženska vokalna skupina KUD-a Društvo žena Gornji Kraljevec te Aleksandar Kovačić. Gledajući unatrag – i prema naprijed Zaklada Katruža kroz svoju povijest brojkama pokazuje opipljiv trag: primjerice, posljednjih godina pružila je desetine pomoći korisnicima, a u izvješću navode da je prošle godine dodijeljeno 99 pomoći za 90 korisnika, od čega je 75 bilo djece.

Ovo je znak koliko je Zaklada postala sastavni dio socijalne mreže u Međimurju i koliko je humanitarno djelovanje lokalne razine važno.

Obitelj folkloraša, tata Damir, kćer Lara, supruga Monika i sin Fran

Danica Holcinger, dobra duša katruže primila je cvijeće od župana

Piše: Benjamin Jakopić

Foto: Mario Golenko

Tehnička škola Čakovec, popularno zvana “TIOŠ”, nedavno je proslavila 135. godina postojanja svečanošću u Centru za kulturu Čakovec. Bio je to trenutak kada se škola prisjetila uspjeha u svojoj dugogodišnjoj povijesti.

A uspjeha je itekako bilo, te nije pretjerivanje kada kažemo da je Tehnička škola Čakovec danas jedna od najpoznatijih strukovnih škola u Hrvatskoj, čiji učenici ne rade samo u struci nego u svim sferama društva. Kako bismo otkrili tajnu njihovog uspjeha, posjetili smo školu i razgovarali s njenim stručnim kadrom, koji rangira od profesora u struci i općeobrazovnim predmetima do pedagoginje i knjižničarke. Evo kako oni vide svoju školu.

Emilija Rodinger - Kao voditeljica Vijeća jezično-komunikacijskog područja i nastavnica njemačkog jezika željela bih se osvrnuti na uspjehe naših učenika i nastavnika u ovom području. Redovito sudjelujemo na natjecanjima svih razina. Prošle smo godine ostvarili dva plasmana na državno natjecanje iz engleskog i njemačkog jezika. Da našim učenicima strani jezici nisu strani iz godine u godinu potvrđuju odlični rezultati na ispitima državne mature iz njemačkog i engleskog jezika. Nastavom, putovanjima i projektnim aktivnostima te povremeno i međunarodnom suradnjom potičemo učenike da budu otvoreni i spremni za komunikaciju u multikulturalnom okruženju. Naše se nastavnice i nastavnici redovito stručno usavršavaju, a u svom Vijeću imam kolegice koje su napredovale u zvanja mentorica, savjetnica i izvrsnih savjetnica. Vjerujem da će nas dosadašnji rezultati motivirati da i u budućnosti ostanemo jednako uspješni.

TEHNIČKA ŠKOLA ČAKOVEC

Škola koja mijenja trendove

Od modularne nastave do suradnje s poduzetnicima

Marijan Horvat - Tehnička škola Čakovec posljednjih 25 godina bilježi izniman napredak u sektoru strojarstva. Osim poboljšanja materijalnih uvjeta, nabave najsuvremenije opreme za izvođenje kvalitetne nastave i edukacijom djelatnika, Tehnička škola Čakovec doprinosi uključivanjem svojih zaposlenika u radne skupine koje izrađuju strateške dokumente strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Već niz godina pružamo organizacijsku potporu najvećem natjecanju strukovnih zanimanja WorldSkills Croatia u dijelu CNC i CAD/CAM tehnologije.

Jasna Brumec - Tehnička škola Čakovec škola je bogate i duge povijesti zahvaljujući najprije trudu, radu i osobnom angažmanu djelatnika ove Škole. Svi bivši i sadašnji zaposlenici Tehničke škole Čakovec dali su i svakodnevno daju iznimno velik i neprocjenjivo važan doprinos unapređenju svakodnevnog rada i razvoju pojedinih segmenata Škole. Zbog tog je velikog angažmana Tehnička škola Čakovec, na lokalnoj i državnoj razini,

Susret s poslodavcima, 6. studenoga

Treći susret s poslodavcima najavile su Mihaela Pancer

Zadravec i Sandra Vidović pozivajući sve gospodarstvenike iz regije na aktivno sudjelovanje. Tema radnog sastanka koji će se u okviru manifestacije održati 6. studenoga 2025. je “Modularna nastava i učenje temeljeno na radu”, a sam događaj zamišljen je kao platforma za izravni dijalog između Škole i gospodarstva.

Jedna od ključnih promjena koju je donijela modularna nastava tiče se učenja temeljenog na radu (koje se do uvođenja modularne nastave nazivalo praktična nastava). Učenici više ne kreću s praksom na početku školske godine nego se najprije sustavno pripremaju za ulazak u svijet rada. U okviru pripreme između ostalog uče kako se predstaviti poslodav-

cima, kako napisati životopis i motivacijsko pismo, a radni sastanak bit će prilika da se gospodarstvenici upoznaju s tim, ali i drugim novostima koje je donijela modularna nastava. Sajam poslova (čiji ovogodišnji moto je Najbolji biraju najbolje) održava se paralelno sa Susretom s poslodavcima i namijenjen je prvenstveno učenicima Tehničke škole Čakovec. Na njemu

često isticana kao primjer u brojnim organizacijskim, prostornim, stručnim i pedagoškim rješenjima unapređenja odgojno-obrazovnog rada.

Kao stručna suradnica – pedagoginja, pratim kako nove generacije učenika traže od nastavnika neke promjene u poučavanju. Iz tog razloga nastavnici naše Škole unutar nastavnih strategija nastoje primjenjivati neke nove paradigme i pristupe poučavanju – one u kojima učenici preuzimaju aktivnu ulogu u usvajanju znanja i one koje potiču kreativnost, samostalnost i odgovornost u učenju. Predan stručni rad nastavnika, stručne službe Škole, ravnatelja kao i nenastavnog osoblja, svakodnevno je usmjeren na razvoj obrazovnih, socijalnih i osobnih vještina učenika potrebnih za snalaženje i u profesionalnom i u osobnom razvoju.

će se potencijalni poslodavci predstaviti učenicima, prezentirati im svoje područje rada, opremu i specifičnosti poslovanja.

Cilj je da učenici, nakon što upoznaju različite tvrtke iz različitih branši, na temelju dobivenih informacija lakše odaberu u koje će se tvrtke prijaviti za realizaciju sati učenja temeljenog na radu koja kreće u ožujku 2026.

Silvio Štefanac - Trenutno se bavimo modularnom nastavom, zasad su rezultati odlični i učenici dobro reagiraju, ali treba još naravno pričekati nekoliko godina da se to sve stabilizira.

Renata Turk - U Tehničkoj školi Čakovec već trideset godina radim kao nastavnica općeobrazovnih predmeta i u tom sam vremenu svjedočila brojnim promjenama u obrazovnom sustavu i školskom životu te vidjela kako se škola razvija i prilagođava novim izazovima. Tijekom svih tih godina, kao i ostali kolege, ostala sam predana svom pozivu i učenicima, unoseći entuzijazam i stručnost u svaki nastavni sat. Ponosna sam što naši učenici prepoznaju važnost općeobrazovnih predmeta i doprinose radu u pozitivnom okruženju. Redovito sudjelovanje Škole na natjecanjima, manifestacijama i projektima

Sandra Vidović - Ovdje sam 18 godina te konstantno bilježim napredak i ono što se mijenjalo te mogu reći da je tajna našeg uspjeha što poštujemo tradiciju, ali i hrabro gledamo u budućnost te spajamo ta dva svijeta.

Zahvaljujući takvom pristupu, Škola drži korak s ostalim obrazovnim ustanovama te se ističe po sveobuhvatnom pristupu učenju

izvan struke pokazuje da naši učenici i nastavnici uspješno spajaju praktična i općeobrazovna znanja.

i razvoju mladih ljudi.

trendove

Mihaela Pancer Zadravec - U školu sam došla kao voditelj projekta „Uspostava Regionalnog centra kompetentnosti“, vrijednog 7,5 milijuna eura. Projekt je omogućio izgradnju novih specijaliziranih prostora, nabavu vrhunske opreme te usvajanje novih znanja i vještina. Tehnička škola Čakovec je vodeća ustanova u području tehničkih i obrtničkih zanimanja, a uspostavom Regionalnog centra kompetentnosti dodatno se još snažnije pozicionirala kao regionalno središte strukovnog obrazovanja. Projekt je stvorio temelje za jačanje suradnje i razvoj sinergije između strukovnog obrazovanja, gospodarstva, znanstvenih institucija i međunarodnih partnera te otvorio prostor za nove europske i nacionalne projekte. U tijeku je uvođenje programa obrazovanja odraslih i razvoj cjeloživotnog učenja, čime Škola potvrđuje svoju suvremenu, otvorenu i razvojno orijentiranu ulogu.

REPUBLIKA HRVATSKA

Međimurska županija

Grad Mursko Središće

Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša

KLASA: 350-03/24-37/1 URBROJ: 2109-11-08-25-90 Mursko Središće, 29.10.2025.

Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) nadležno tijelo: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša, u daljnjem tekstu: Nositelj izrade objavljuje

Dijana Savić - Od COKUP-a u kojem sam počela raditi kao profesorica hrvatskog jezika do danas na prvom su mi mjestu učenici kojima uz znanja nastojim prenijeti trajne ljudske i životne vrijednosti. Program uz 135. obljetnicu TŠČ-a pokazao je snagu zajedništva nastavnika i učenika, umjetnosti i struke u školi iz koje su izašli mnogi veliki ljudi naše zajednice, stručnjaci svih pro�ila – od vrsnih majstora obrtnika preko poduzetnika, ekonomista, menadžera, inženjera, nastavnika, liječnika, glazbenika, glumaca, novinara… do ljudi na čelnim pozicijama politike i vlasti.

Svojim radom i odnosom i u učionici i u zbornici svih sam godina iza sebe nastojala pridonijeti rastu i razvoju jedne velike i važne odgojno-obrazovne strukovne ustanove, naše Tehničke škole Čakovec.

Ravnatelj Dražen Blažeka naglasio je kako u školi trenutno radi 101 zaposlenik te da imaju izrazito stručan kadar kako u općeobrazovnim, tako i strukovnim područjima, pa mogu pratiti postojeće i generirati nove trendove u obrazovanju. - Istaknuo bih kontinuiranu podršku našeg osnivača, Međimurske županije u posljednjih 20-ak godina. Upravo smo ovih dana uz podršku Županije nadležnom Ministarstvu predali zahtjev za uvođenje četiri nova strukovna zanimanja od jeseni 2026. Očekujemo pozitivan odgovor od Ministarstva, čime bismo budućim srednjoškolcima uz svih osam postojećih zanimanja omogućili upis u još četiri zanimanja: tehničar za informacijske tehnologije, tehničar za robotiku i automatizaciju, izvođač – monter strojarskih konstrukcija i zavarivač. Za ova zanimanja možemo reći da su već danas atraktivna i potrebna našem gospodarstvu, a kvalitetni i motivirani nastavnici iz TŠČ-a, uz vrhunske uvjete u našem Regionalnom centru kompetentnosti, garancija su stvaranja novih generacija uspješnih, poduzetnih i kompetentnih majstora i intelektualaca, rekao je Blažeka.

Sanja Novak - U tadašnjem TIOŠ-u zaposlila sam se kao stručna suradnica knjižničarka prije 25 godina te otad sudjelujem u kulturnom i javnom životu Škole. Tijekom godina Škola je ostvarila niz uspjeha, među kojima se ističe Akreditacija za Erasmus projekte mobilnosti učenika i nastavnika u strukovnom obrazovanju koji učenicima i nastavnicima omogućuju stjecanje novih kompetencija i iskustava te doprinose međunarodnom prepoznavanju Škole.

Obilježavanje 135. obljetnice još je jednom potvrdilo da, uz stručnost, njegujemo i vrijednosti zajedništva, kreativnosti i ponosa na vlastite korijene. U tome su posebnu ulogu imali brojni bivši učenici koji su svojim sudjelovanjem i talentom dodatno obogatili svečanu prigodu.

JAVNU RASPRAVU

o Prijedlogu izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Murskog Središća (1. ponovna javna rasprava)

1. Objavljuje se 1. ponovna javna rasprava o Prijedlogu izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Murskog Središća, u daljnjem tekstu: Prijedlog Plana, sukladno Zaključku o utvrđivanju Prijedloga izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Murskog Središća (za 1. ponovnu javnu raspravu), KLASA: 350-03/24-37/1, URBROJ: 2109-11-08-25-89 od 29.10.2025.

2. Javna rasprava traje od 03.11.2025., do zaključno s danom 10.11.2025.

3. Početak javnog uvida u Prijedlog Plana je 03.11.2025., a završetak 10.11.2025. Javni uvid u Prijedlog Plana moguć je na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 09:00 - 14:30. 4.Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održat će se dana 05.11.2025. na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 13:00.

5. Prijedlog Plana objavljen je na web stranici Nositelja izrade: https://mursko-sredisce.hr/, te Informacijskom sustavu prostornoga uređenja: https://ispu.mgipu.hr/

6. Prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se za vrijeme trajanja javne rasprave:

• upisati u Knjigu primjedbi tijekom javnog uvida

• upisati u Zapisnik s javnog izlaganja za vrijeme trajanja javnog izlaganja

• uputiti u pisanom obliku zaključno s danom 10.11.2025. na adresu: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša Mursko Središće, Trg braće Radića 4 HR-40315 Mursko Središće

• uputiti putem e-pisarnice: grad@mursko-sredisce.hr zaključno s danom 10.11.2025.

7. Nadležna tijela dostavljaju pisano očitovanje na Prijedlog Plana na gore navedenu adresu zaključno s danom 10.11.2025. Ukoliko do određenog roka ne dostave pisana očitovanja, smatrat će se da nemaju primjedbi.

8. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u utvrđenom roku i nisu čitko napisani s imenom i prezimenom te adresom pošiljatelja neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi. PROČELNIK Josip Sršan, struč.spec.ing.aedif.

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA

ŽUPANIJA ŽUPAN

Na temelju članka 391. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17) i točke III. Zaključka o prodaji nekretnina na području poduzetničke zone „Poslovni park Međimurje“ – k.o. Pribislavec (Službeni glasnik Međimurske županije broj 18/25), župan Međimurske županije objavljuje

OGLAS

o javnom natječaju za prodaju nekretnina na području poduzetničke zone „POSLOVNI PARK MEĐIMURJE“ – k.o. Pribislavec

Međimurska županija prodaje sljedeće nekretnine na području poduzetničke zone „Poslovni park Međimurje" u Pribislavcu:

R.BR. KAT. ČEST.BR. (k.o.Pribislavec)

ZK.ČEST.BR. (k.o.Pribislavec, zk.ul.br. 3685) POVRŠINA U M2 IZNOS JAMČEVINE (€)

POČETNA KUPOPRODAJNA CIJENA (€)

1. 3385/51805/A/1/1/1/5/1/1/1/1810.38836.500,00365.000,00

2. 3385/52805/A/1/1/1/5/1/1/1/1910.13935.600,00356.000,00

3. 3385/54805/A/1/1/1/5/1/1/1/219.25432.500,00325.000,00

4. 3385/60805/A/1/1/1/5/1/1/1/279.50533.400,00334.000,00

5. 3385/61805/A/1/1/1/5/1/1/1/2810.90638.300,00383.000,00

6. 3385/62805/A/1/1/1/5/1/1/1/2910.77937.800,00378.000,00

Rok za podnošenje ponuda pisanim putem: 02.12.2025. do 10,00 sati.

Javno otvaranje ponuda održat će se u Međimurskoj županiji, Ruđera Boškovića 2, 40000 Čakovec, I. kat, Velika vijećnica, 02.12.2025. u 10,00 sati.

Sve nekretnine se prodaju/kupuju u stanju "VIĐENO - KUPLJENO”.

Kontakt informacije radnim danom od 8-13 sati, tel: 040/374-017 i 040/374-116. Cjelovit javni natječaj za javno prikupljanje ponuda objavljen je na službenim mrežnim stranicama

Međimurske županije na: https://medjimurska-zupanija.hr/natjecaji-i-pozivi/

KLASA:406-06/25-01/8

URBROJ:2109-01-25-05 Čakovec, 29. listopada 2025. ŽUPAN Matija Posavec,mag. ing.

ČAKOVEC

Plastične lampione zamijenimo staklenima

Blagdan Svih svetih vrijeme je kada mnogi građani posjećuju grobove svojih najmilijih i uređuju ih s posebnom pažnjom. Uz svijeće i cvijeće, groblja tih dana postaju mjesta mira, poštovanja i sjećanja. Ipak, svake godine nakon blagdana ostaje i velika količina otpada – plastičnih lampiona, aranžmana i umjetnog cvijeća, koji značajno opterećuje okoliš.

Kako bi se očuvalo dostojanstvo groblja i zaštitio okoliš, iz GKP ČAKOM uputili su građanima praktične ekološke ideje i savjete za uređenje grobova i obilježavanja uspomena.

Male promjene u odabiru mogu donijeti veliku razliku

Umjesto plastičnih lampiona koji brzo sagorijevaju i pritom ostavljaju otpad, mogu se odabrati solarni lampioni koji svijetle mjesecima zahvaljujući sunčevoj energiji, staklene svijeće koje se mogu ponovno puniti te svijeće od prirodnog voska koje duže gore i ne ispuštaju štetne tvari. Navedene ekološke alternative dugoročno su �inancijski isplativije te smanjuju nepotrebni otpad na grobljima.

Umjetni aranžmani i cvijeće mogu izgledati lijepo, ali je činjenica da se vrlo sporo razgrađuju što dugoročno opterećuje okoliš. Stoga je bolje odabrati biljke

ČAKOVEC

u tegli ili zasaditi trajnice te sezonsko cvijeće koje cvjeta godinama, pružajući prirodnu ljepotu grobnom mjestu. Također, dobar izbor je i suho cvijeće, primjerice hortenzije, eukaliptus ili lavanda, koje zadržava boju i oblik mjesecima, ili sezonsko rezano cvijeće koje se, nakon što uvene, može zbrinuti kompostiranjem.

Kod uređenja grobova, umjesto plastičnih posuda i vaza, poželjno je birati glinene, kamene, metalne ili drvene posude te staklene vaze. Takvi materijali traju godinama upotpunjujući prirodno okruženje groblja.

Simbolično obilježavanje Svi svetih

Posljednjih godina sve je više građana koji se odlučuju za simbolične načine obilježavanja sjećanja na svoje najmilije – kamenčić s porukom, drveni križić, cvijet ili mala svijeća mogu jednako izraziti ljubav i poštovanje kao i veliki aranžmani ili mnoštvo svijeća, a pritom značajno smanjuju utjecaj na okoliš groblja. Kako bismo zajedno očuvali groblje kao zeleno mjesto sjećanja i mira, skrećemo pažnju na pravilno zbrinjavanje otpada u za to predviđene spremnike na groblju. Održimo uspomene na svoje najmilije, ali i čistoću i ljepotu okoliša groblja, kažu u Čakomu.

(vv)

Traži se zakupnik 50 hektara državne zemlje

Grad Čakovec raspisao jei natječaj za zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta koje se koristi kao poljoprivredno, a nalazi se u državnom vlasništvu. Zemljište na području katastarskih općina Čakovec, Ivanovec, Kuršanec i drugih daje se u zakup na rok do deset godina, isključivo za poljoprivrednu namjenu.

Maksimalna površina koju jedna osoba može za-

kupiti iznosi 50 hektara. U natječaju mogu sudjelovati �izičke i pravne osobe koje nemaju dugovanja prema državi i koje ne krše odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Pravo prvenstva ostvaruje se bodovanjem pri čemu se posebno boduju status dosadašnjeg posjednika, vrsta poljoprivredne proizvodnje (prednost stočarstvo i trajni nasadi), domicilnost

KUD ŽIŠKOVEC okupio male čuvare tradicije na petim dječjim folklornim susretima

U Domu kulture u Žiškovcu održani su peti dječji folklorni susreti u organizaciji KUD-a Žiškovec, manifestacija koja je i ove godine okupila najmlađe ljubitelje međimurske tradicije. Događaj je pokazao koliko djeca cijene i njeguju kulturnu baštinu, običaje, nošnje i pjesme našeg kraja. Publika je s oduševljenjem pratila svaki nastup, a osmijesi i energija mališana dodatno su uljepšali ovaj dan.

Veselje i ponos na pozornici

Na pozornici su nastupili KUU Zvon Župne zajednice Mala Subotica, KUU Zasadbreg, Dječji vrtić Cvrčak –Podružnica Stonoga Novo Selo Rok, KUU Seljačka sloga Donja Dubrava, KD Seljačka sloga Prelog, KUU Zvirek Mursko Središće te domaćini KUD Žiškovec. Od onih najmanjih pa do već iskusni-

Od malih nogu njeguju kulturnu baštinu

jih izvođača, svi su s puno entuzijazma predstavili plesove i pjesme međimurskog kraja. Tamburaši su svojim izvedbama dodatno oduševili publiku, dok su plesači i pjevači svojim osmijehom pokazali koliko uživaju u očuvanju folklorne tradicije. Svaki nastup bio je prava mala predstava koja je publici prenijela radost, ponos i ljubav prema kulturnoj baštini. Dvorana je bila ispu-

njena smijehom, pljeskom i pozitivnom energijom, a mladi voditelji s osmijehom su najavljivali svaku točku, pokazujući kako se tradicija može prenositi s generacije na generaciju na zabavan i atraktivan način.

Važnost očuvanja tradicije

Sve prisutne pozdravila je predsjednica KUU Žiškovec, Monika Ciglarić, koja je ista-

knula koliko je važno da djeca već od malih nogu njeguju kulturnu baštinu i uče cijeniti običaje svog kraja. Na događaju je bila i gradonačelnica Grada Čakovca, Ljerka Cividini, koja je pohvalila organizatore te naglasila koliko je važno ulagati u projekte koji potiču djecu na kreativnost i ljubav prema tradiciji.

Program je su�inanciran sredstvima Grada Čakovca, što dodatno potvrđuje važnost lokalne podrške u očuvanju kulturnog identiteta. Susreti su završili zajedničkim plesom svih sudionika, koji su simbolično pokazali da ljubav prema folkloru spaja generacije i čuva tradiciju našeg kraja. Ovi dječji folklorni susreti još jednom su pokazali koliko naši mladi Međimurci cijene i njeguju svoju baštinu. S osmijehom, pjesmom i plesom, mali čuvari tradicije dokazali su da folklor živi i da će se i dalje prenositi s koljena na koljeno.

obišli Bled i Bohinj

Piše: Vlasta Vugrinec

Udruga žena Štefanec pod vodstvom Vere Mihalic minulog je vikenda organizirala za svoje sumještane jednodnevni izlet u Sloveniju. Točna destinacija bila im je

Bled i Bohinj. Popeli su se tako Štefančari do slapa Savice i to savladavši 536 stepenica kroz šumu Triglavskog nacionalnog parka. Oni hrabriji, bledskim su se jezerom otisnuli pletnom, drvenim brodom dugim 7 metara i širokim 2 metra do jedinog prirodnog otoka u Sloveniji..Brodom, u koji stane 18 osoba, upravlja pletnar s dva vesla, jedinstvenim stilom veslanja. Ostali su za to vrijeme šetali šetnicom uz samo jezero.

Po povratku, stali su u Trojanama i uživali u jedinstvenim krafnama. S mirisom krafni stigli su i do Štefanca gdje je već dogovoren i sljedeći izlet. Kako dolazi vrijeme adventa, odluka je pala da se posjeti Osijek. (vv)

Grob pun plas�čnih lampaša

Trojane su obavezna stanica UDRUGA ŽENA Štefanec na zletu u Nacionalnom parku Triglav

Piše: Kristina Kobal

Gradonačelnica Ljerka Cividini, predsjednica KUU Žiškovec Monika Ciglarić i Dragu�n Vugrinec

odgojiteljica Jagoda Srša sa svojom skupinom, Dječjim vrtićem Cvrčak – Podružnica Stonoga Novo Selo Rok

KUU “Zvon” Župne zajednice Mala Subo�ca

Piše: Aleksandra Sklepić

Jerko Treska iz Nedelišća u slobodno vrijeme voli pisati pjesme. Teme koje odabire i obrađuje u svojoj poeziji zanimljive su širokom broju čitatelja, a motivi su iz života “običnog čovjeka”. U svojim je stihovima ponekad ironičan i sarkastičan, a na taj način iskazuje nezadovoljstvo socijalnim nepravdama, razočaranje u ljude, te govori istinu u njenom najgrubljem obliku; piše i lijepe stvari, o ljubavi, o životu u Međimurju, tradiciji i svakodnevici. Često su mu pjesme šaljive, samokritične, ali vrlo duhovite. Jezik koji koristi izvoran je “međimurski”, a objavio je i jednu zbirku pjesama pod naslovom “Glupost”. Svoju poeziju objavljuje i na Facebook pro�ilu Jerkijove pjesme, a svima preporučamo pročitati i zabaviti se, jer pjesme su mu doista unikatne i pune skrivenih poruka. Razgovarali smo s njim i odgovorio nam je na neka pitanja.

- Predstavite se ukratko našim čitateljima.

- Prezivlem se Treska, zovem se Jerko, a inače me ljudi zovejo Jerko. Oni koji me ne poznajo me zovejo Ej! Škole sam ne baš zbavil nekše preveč. Sredinašjo školo imam, a

OREHOVICA

Piše: Benjamin Jakopić

Međimurje je postalo bogatije za još jednu slikovnicu, koja je predstavljena u ponedjeljak, 27. listopada u Osnovnoj školi Orehovica. Ova slikovnica, pod naslovom “Neobično prijateljstvo”, posebno je bitna jer je napisana na dva jezika, hrvatskom i bajaškom, te govori o prijateljstvu dviju kornjača različitih vrsta.

Slikovnicu su predstavile

Natalija Sklepić, Matea Talaš Herman, Dubravka Drvenkar i Sara Sabol, predvođene glavnom urednicom Kristinom Vrbanec. Ova slikovnica je dugo bila u nastajanju te je rezultat puno truda i rada sa strane svih nas. Ideja je inspirirana dugogodišnjim

na fakulteto sam diplomeral kârtanje bele f kantini. Imam dobro ženo, i dvoje dece koja so lepa na mamo, a pametna na mamo.

- Kad je nastala Vaša prva pjesma i što Vas je na to potaknulo?

- Prvo pjesmo sam napisal zdâvja, dok sam još bil mlâdi, negder tijam na jesen 2024. leta. Kaj sam točno delal dok sam pisal to pjesmo ve nebi govoril jer je ne za novine, ali prekinuli so me na pol jer so mi ružili po vrâtaj i kričali: "Dej hoj več jempot vum, moram si lâsi sušiti."

- Koji su Vam omiljeni motivi pjesama?

- Motive za pjesme iščem f prirodi i društvo. Dok nemam inspiracijo, vužgem si reprize sjednici Sabora i odma mi se svečice v tintari vužgejo. To onda skombineram z vulgarno - kočijâškim izričajom, uključim kakše animalne pridjeve, nekše živínče i huja haj, pjesmi več je kraj.

- Jeste li pohađali kakvu školu pisanja?

- Nesam nigdâr mel rad škole. Z hrvackoga sam mel poklonjeni 3 jer sam se milil profesorici, makar sam nigdâr ne prečital niti jeno lektiro. Jedino kaj sam doma polek škole, pa mi se morti to malo navzélo, ali mislim da se

JERKO TRESKA iz Nedelišća

Dok nemam inspiraciju, vužgem si sjednice Sabora

nikaj preveč ne moči nafčiti z knigi. A i svega ga jega na tiko toko, tak da so knige čistam zviška.

- Do sada ste objavili jednu zbirku pjesama, kako je to izgledalo, ideja za zbirku i reakcije publike?

- Na žalost objâvlena je samo jedna zbirka, ali to je zâto jer sam napisal samo jednu. Zbirka se zove "Glupost", kaj je odma na prvo jasno o čemu se dela. Na promociji so se ljudi mojaj pjesmaj na silo smijali, kaj nam ispal bedâk, a onda so za kompenzacijo dobili jesti i pijačo, ali bez jesti. Ustvari bile so orehjače. Lepo je bilo, tak smo se posle znapili ka sam nâzred dimo došel i po četirje išel v postelo.

- Planovi za nove stihove i zbirku?

- To sam još nikomo ne povedal, to je ve prelomna vest: Napisal sam još nekaj. Morti bo to monodramacka monokomedija, tak kaj se morti osramotim pred malo več ljudi. Skoro sve je berájt, samo ve baš nemam časa. Osvojil sam nekše čudne vodene kozice, pa mi ve nalevlejo nekše prâhe kaj so mi moje lepe lâsi spocurele. Ali na srečo ostalo mi je moje lepo lice. Ve zgledim kak on američki glumec, nemrem se

JAVNA DRAŽBA

Licitirajte za bicikle

Iz PU međimurske obavještavaju građane da će u subotu, 8. studenoga, s početkom u 9 sati Policijska uprava međimurska održati licitacijsku prodaju bicikala i drugih predmeta.

Prodaja će se održati u dvorištu PU međimurske u Čakovcu, Ulici Jakova Gotovca 7, dok je bicikle i

zmisliti kak se zove... on kaj jih navek sve spasi.

- Poruka čitateljima?

- Čitateljaj bi poručil kaj si kupijo mojo zbirko kaj se jâ obogatim... Šâlim se, ma nesam takši žmukleš, ak treba dâm knigo i zabadaf. Knigo morete nabaviti recimo za poklon dok idete k nekomo na rođendan k komu vam je ne vola iti, pa kaj mu zagorčate fešto. Od kak sam osvojil betéga, jâko čuda si premišlâvlem o životo, i zaključil sam da je na krajo najbitniše da čovek ima - peneze!

- Poruka mladima koji dolaze?

- Bi jâ svašta poručil mlâdima (makar sam i jâ još mlâdi), ali znâm da me nado čuli jer so na mobitelaj. Rekel bi jim nek prvo prečitajo moje pjesme. Makar od toga nado meli nikšega hasna. Onda nek se dobro vučijo, posebno za ustaše i partizane, kaj bodo se mogli svaditi dok zrâsejo, tak kak se i mi stariši ve svâdimo. Zbirko si morete naručiti tak kaj mi pošlete dopisnico na emajl jerko.pjesme@gmail. com. Morete me i zguglati na fejs buko. Fejsbučna stranica je "Jerkijove pjesme" na kojoj tu pa tam nadrobím nekšo pjesmico, pa me morete zapratiti u stopu ili moremo postati dosmrtni prijatelji.

“Neobično prijateljstvo” spojilo hrvatski i bajaški

volonterskim radom i “Zlikovcima u prirodi”. Ovo je zahtijevalo puno razmišljanja, razgovora, crtanja, dizajniranja, pisanja i pregovora, te smo iznimno ponosni na rezultat, rekla je Vrbanec. Uz ravnatelja Osnovne škole Orehovica Branka Sušeca,

prisutni su bili ravnatelji škola iz Macinca, Goričana i Hodošana, te zamjenik župana Elvis Kralj. Drago mi je što smo se tu danas okupili, te se nadam da ćemo se u bližoj budućnosti sresti kada budu postavljene dvojezične ploče ovdje

u Orehovici, na što imamo ustavno pravo, rekao je Kralj. Cijeli program uljepšali su učenici osnovne škole Orehovica, uključujući igrokaz baziran na slikovnici te nastup Nevena Baloga na violini s pjesmom Naša Rega kruha pekla.

druge predmete moguće razgledati od 8 do 9 sati. Ujedno, pozivamo sve građane kojima je ukraden bicikl da svakog radnog dana od 8 do 14 sati u Policijskoj upravi međimurskoj provjere da li se eventualno nalazi među nađenim ili oduzetim biciklima. (sh)

Supružnici Silva i Franjo Miser iz Donje Dubrave izlagali su svoje proizvode na manifestaciji TURENSKA jesenska košarica

Ponudili sve čime nas jesen daruje

Subotnje poslijepodne 25.listopada 2025. u Podturnu proteklo je u pravom jesenskom duhu. Po prvi put održana je manifestacija pod nazivom „Turenska jesenska košarica“, u zajedničkoj organizaciji Općine Podturen i Turističke zajednice područja Mura i Gorice. Ovaj je događaj bio prilika da se povežu lokalna proizvodnja, tradicija i zajedništvo, a Podturen, poznat po očuvanju tradicije, i ovaj je put potvrdio tu reputaciju. Posjetitelji su mogli uživati u raznim domaćim delicijama - kolačima od jabuka, bundeva, kestena i drugih jesenskih plodova, te se dobro okrijepiti kuhanim kobasicama i ugrijati čašicom �inog kuhanog vina.

Na manifestaciji su svoje proizvode izlagali brojni OPG-ovi iz Podturna i okolnih međimurskih naselja, kao i lokalne udruge. Na štandovima se moglo pronaći svega – od meda, lješnjaka, sira, ulja i koštica, do raznobojnog cvijeća – sve ono čime nas jesen velikodušno daruje. Za najmlađe je bila pripremljena radionica izrade jesenskih ukrasa, koja je privukla mnogo djece i roditelja. Sunčano i toplo vrijeme dodatno je uljepšalo dan, pa je manifestacija bila savršena prilika za boravak na svježem zraku, pod jesenskim suncem, uz domaće proizvode i ugodno društvo. (as)

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA PODTUREN OPĆINSKI NAČELNIK Podturen, 28. listopada 2025.

OBAVIJEST

Općinski načelnik Općine Podturen raspisao je dana 28.10.2025. godine Natječaj za dodjelu studentskih stipendija za akademsku 2025./26. godinu.

Cijeli tekst natječaja dostupan je na službenim stranicama Općine Podturen: www.opcina-podturen.hr

Prijave na natječaj podnose se zaključno do 28.11.2025. godine do 15 sati.

Sve ostale informacije mogu se dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen, na telefon 040/847004 ili upit možete poslati na e-mail: procelnica@opcina-podturen.hr

Načelnik: Perica Hajdarović, mag.ing.mec

Jerko u trenucima ozbiljnog razmišljanja

Natalija Sklepić, Matea Talaš Herman, Dubravka Drvenkar, Sara Sabol i Kris�na Vrbanec

MURSKO SREDIŠĆE

Počinju radovi na spajanju Ruđera

Boškovića

U ponedjeljak, 27. listopada, u gradskoj vijećnici Grada Mursko Središće potpisan je ugovor za radove na spajanju Ulice Ruđera Boškovića s Ulicom Slatine te izgradnju oborinske odvodnje u prvoj fazi projekta. Ugovor su potpisali gradonačelnik Dražen Srpak i Marin Virč, direktor tvrtke Hidrotehnika iz Čakovca, koja će izvoditi radove. Projektom je predviđeno postavljanje novog kolnika širine 5,5 metara s dvije prometne trake i pješačkom stazom na ukupnoj dužini od 170,6 metara. Radovi obuhvaćaju pripremu terena i zemljane radove, izgradnju cijevnih propusta i oborinske kanalizacije, te konstrukciju kolnika. Vodovod i kanalizacija već su postavljeni ranije, pa će se u ovoj fazi fokusirati na pripremu i izgradnju kolnika. U sljedećoj fazi planirani su rubnici i asfaltiranje s kompletiranim završnim radovima, što će omogućiti sigurniji i ugodniji promet za vozače i pješake. Ukupna vrijednost investicije iznosi 123.696,25 eura s uključenim PDVom. Dio sredstava, točnije 50.000 eura, Grad Mursko Središće dobio je od Ministarstva regionalnog razvoja

i Slatine

Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća

i fondova Europske unije kroz Program održivog razvoja lokalne zajednice, dok će preostali iznos biti osiguran iz gradskog proračuna.

Gradonačelnik Dražen Srpak istaknuo je da je riječ o važnom projektu za lokalnu prometnu infrastrukturu i sigurnost građana. Radovi bi trebali biti završeni u roku od četiri mjeseca od dana potpisa ugovora, a građani se mogu pripremiti na manje privremene prometne prilagodbe tijekom izvođenja radova. (bj)

NK MURSKO Središće Najavili novu

Upravu

U Gradskoj upravi Murskog Središća je održan sastanak Uprave NK Rudara i gradonačelnika, na inicijativu dosadašnjeg predsjednika Miljenka Zobića koji je podnio neopozivu ostavku zbog osobnih razloga. Glavna tema bila je osiguravanje stabilnog funkcioniranja kluba u narednom razdoblju. Jednoglasno je odlučeno da se izvanredna izborna skupština održi u petak, 31. listopada 2025. u 18:00 sati u prostorijama kluba. Na skupštinu su pozvani svi članovi i simpatizeri, a članovi će odlučiti i o izmjenama Statuta kojima se povećava broj članova Uprave.

Za novog predsjednika predložen je Damir Cilar, bivši predsjednik s dugogo-

OPĆINSKO VIJEĆE Sveti Martin na Muri

Skuplji otpad i grobna mjesta

Općinsko vijeće odobrilo je i sklapanje ugovora o okvirnom kreditu s Privrednom bankom Zagreb u iznosu od 400 tisuća eura

Piše: Benjamin Jakopić

4. sjednica Općinskog vijeća Općine Sveti Martin na Muri održana je u utorak, 28. listopada. Svakako najbitnija bila je izmjena odluke o sakupljanju otpada koju provodi Murs-ekom, a koju je predstavio njen direktor Josip Sršan. Kućanstva će mjesečno plaćati 11,49 eura po obračunskom mjestu, dok će cijena za korisnike koji nisu kućanstva iznositi 57,27 eura. Uvedena su i umanjenja ovisno o broju članova kućanstva ili veličini spremnika: kućanstva s jednim članom ili povremenim korištenjem dobivaju popust od 5,74 eura uz spremnik od 60 litara, dok kućanstva s jednim ili dva člana mogu umanjiti cijenu za 3,83 eura

dišnjim iskustvom u klubu. Novi sastav Uprave uključuje Kristijana Antolovića, Josipa Sršana, Zorana Turka i Marinu Matjašić (tajnicu), a uz njih se u rad kluba uključuje i Franjo Sobočan. Klub ističe kako ostaje predan zajedništvu i razvoju mladih igrača kroz školu nogometa te planira održati visoku razinu organiziranosti i uspješnosti. Dio dugovanja bit će riješen sljedeći tjedan putem sponzora, dok će se �inancijska konstrukcija za daljnje poslovanje dogovoriti u narednom razdoblju.

NK Rudar zahvaljuje Miljenku Zobiću na predanom radu. Unatoč ostavci, Zobić ostaje član Uprave i nastavlja doprinositi razvoju kluba. (bj)

uz spremnik od 80 litara. Za poslovne korisnike i udruge s do pet zaposlenih naknada se umanjuje za 38,18 eura (spremnik od 120 litara), a za one s do deset zaposlenih popust iznosi 19,09 eura (spremnik od 240 litara). Povećanje cijena obrazloženo je rastom troškova poslovanja, uključujući veće plaće radnika, održavanje vozila i strojeva, zbrinjavanje plastične ambalaže te amortizaciju. Vijeće je donijelo odluku, iako su vijećnici Dino Žganec i Gabrijel Hošpel bili protiv. Odluka na snagu stupa 1. siječnja.

Kredit od 400 tisuća eura

Općinsko vijeće odobrilo je i sklapanje ugovora o okvirnom kreditu s Privrednom bankom Zagreb u iznosu od 400 tisuća eura. Kredit će se koristiti za održavanje likvidnosti proračuna u 2025. godini, uz promjenjivu kamatnu stopu od 2,5 posto, baziranu na jednomjesečnom EURIBOR-u i marži banke. Rok za iskorištenje kredita je do 31. listopada 2026., a za potpis ugovora ovlašten je općinski načelnik Martin Srša. Vijeće je donijelo i Odluku o dodjeli javnih priznanja

Općine Sveti Martin na Muri za 2025. godinu, koja će biti uručena na svečanoj sjednici povodom Dana Općine 9. studenoga. Plaketu Općine primit će Dobrovoljno vatrogasno društvo Lapšina za 80 godina neprekidnog rada i doprinos razvoju zajednice

Direktor tvrtke Murs-ekom Josip Sršan te Nogometni klub Polet Sveti Martin na Muri za 60 godina uspješnog djelovanja i promicanja sportskih vrijednosti. Zahvalnice će se dodijeliti poduzetnicima KLEMA d.o.o., Centar Puklavec d.o.o., TE-PRO d.o.o. i SMARTWAY d.o.o., Dječjem vrtiću Smješko, Hrvatskoj kulturno-umjetničkoj udruzi Sveti Martin, Franji Kovačiću, Sportskom ribolovnom društvu Čikov, Milanu Soviću i Mihaelu Premušu.

Dižu se cijene grobnih mjesta

Vijećnici su usvojili i Odluku o uvjetima i mjerilima za plaćanje naknade kod dodjele grobnog mjesta na mjesnom groblju u Svetom Martinu na Muri. Odlukom se utvrđuju iznosi jednokratne naknade koja ovisi o lokaciji i vrsti grobnog mjesta, a određuje je Vlastiti pogon uz suglasnost načelnika. Cijene se kreću od 50 eura za dječje grobove na starim poljima do 3.500 eura za obiteljske grobnice na novom krilu groblja. Za osobe koje nemaju prebivalište na području općine primjenjivat će se uvećana cijena od 50

1. SUSRET FOLKLORNIH SKUPINA u Štrigovi

posto. Naknada se plaća jednokratno, ali postoji mogućnost obročne otplate do deset mjesečnih obroka, uz uvjet da prvi iznos bude najmanje 30 posto ukupne naknade. Sredstva prikupljena na ovaj način koristit će se isključivo za uređenje, opremanje i proširenje groblja, rekao je načelnik.

Kreće IV. faza

Doma kulture

Načelnik se na aktualnom satu osvrnuo na neke projekte koji su dovršeni ili započeti od zadnje sjednice. Tako je napomenuo da je završena izgradnja pješačke staze s oborinskom odvodnjom i proširenjem Ulice Zrinskih, vrijedna 290 tisuća eura, da je završen projekt izgradnje dječjeg igrališta na sportskom parku Polet vrijedan 76 tisuća eura. Također je odabran najpovoljniji izvođač za izgradnju IV. faze Doma kulture. Radi se o tvrtki TEAM građenje koja je dala ponudu u vrijednosti od 1,3 milijuna eura. Ugovor će biti potpisan 3. studenog, a radovi kreću odmah nakon potpisivanja.

Piše: Benjamin Jakopić

Dom kulture u Štrigovi je u nedjelju, 26. listopada bio domaćin Prvog susreta folklornih skupina “Mateku u čast”, kojeg je organizirao KUD “Sv. Jeronim” Štrigova. Događaj je okupio ljubitelje međimurske tradicije i predstavio lokalnu kulturnu baštinu.

Program su otvorile sekcije domaćeg KUD-a “Sv. Jeronim” – dječja i starija folklorna skupina te tamburaška grupa. Gosti su bili KUD

Općine Selnica, KUU “Seljačka sloga” Nedelišće i KUD Općine Donji Kraljevec, koji su publici predstavili različite plesove, pjesme i nošnje. Publika je izvedbe nagradila dugotrajnim pljeskom. Manifestacija je posvećena Matiji Grabroviću – Mateku, dugogodišnjem članu i prijatelju KUD-a “Sv. Jeronim”, čiji je doprinos značajno oblikovao kulturni život Štrigove. Organizatori zahvaljuju sudionicima i posjetiteljima te najavljuju da će susret postati redovan događaj.

okupila su se Mateku u čast

Načelnik Općine Sve� Mar�n na Muri Mar�n Srša

Na manifestaciji su gostovali KUD-ovi iz tri međimurske općine (Foto: TERCA ART)

KANALIZACIJA u Štrigovi

Sve je bila lažna uzbuna

Naime, uspostavljeno je da su izvođači radova prilikom kopanja naletjeli na stari sustav odvodnje, negdje kod benzinske pumpe

Piše: Benjamin Jakopić

Tresla se brda, rodio se miš. tako bi se mogla opisati situacija kojoj smo svjedočili proteklog tjedna. U petak, 24. listopada, najprije je bilo uspostavljeno da je netko u kanalizaciju pustio fekalije, iako to nije smio. Za cijelu stvar smo prvo kontaktirali načelnika Stanislava Rebernika, koji nam je iznio neke detalje:

- Ne znamo još o kome se radi, ali možemo reći da je to u “donjem” dijelu Štrigove, dakle od benzinske prema Železnoj

Gori, i to u onom kraku koji ide prema Jalšovcu ili u onom koji ide prema domu za starije. Moguće je da je netko od mještana u ovome vidio priliku da isprazni svoju septičku jamu, za što bi inače morali plaćati. Radnici čiste kanalizaciju s vodom kako bi se moglo krenuti dalje, ukratko je rekao Rebernik. Nešto kasnije odlučili smo kontaktirati komunalnog redara Stjepana Pozderca, koji je ipak malo više upoznat sa cijelom situacijom. Međutim, njegov odgovor bio je malo an-

WINE AND WALK po štrigovskim bregima

Preko 200 turista

upoznalo naš kraj

uz međimursku popevku

Protekle subote više od 200 sudionika iz Zagreba, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije, Istre, Kvarnera, ali i Slovenije te Austrije uživalo je u prvom izdanju manifestacije Wine and walk Međimurje, posvećenoj međimurskoj popevki. Na osam vinskih punktova upoznali su se s vrhunskim međimurskim vinima i tradicionalnim

jelima, dok su istovremeno uživali u glazbenim nastupima Žige uz klavirsku pratnju Mladena Magdalenića, dvojca Krunoslav i Martin Lajtman, DJ-a Josipa Totha te Marije Vidović. Upravo je Marija najavila i veliki koncert međimurske popevke koji će se održati 8. studenog u prestižnoj Zlatnoj dvorani Musikverein u Beču.

Javni prijevoz, što je to?

Zadnjih tjedana kad dođeš u Čakovec, odmah krene potraga za parkingom. Vozikaš se u krug po parkinzima, ali slobodnog mjesta gotovo da nema. Ulice su prepune automobila, a onih nekoliko slobodnih mjesta brzo se popune. Krivci? Pa, ne možemo ne spomenuti lokalnu samoupravu koja očito nema parking na vrhu svoje liste prioriteta. A država? E, njima je važnije

da porezi uredno stižu, nego da nas, obične smrtnike, brine kako ćemo ostaviti auto. Dok se porezi skupljaju, nikome ne pada na pamet razmišljati o javnom prijevozu, koji bi smanjio broj auta i riješio pola problema.

I nije samo Čakovec u takvoj situaciji. Pogledajte zagrebačku metropolu, gdje su u teoriji svi autobusi, tramvaji i vlakići na raspolaganju, a ipak ljudi masovno upravljaju

tiklimaktičan. Sve je bila lažna uzbuna. U petak su ljudi koji rade inspekciju kanalizacije izvjestili načelnika Stanislava Rebernika da je netko novu kanalizaciju već “krstio” sa sadržajem svoje septičke jame, a nakon toga je načelnik kontaktirao mene. Napravili smo veliku uzbunu te na Facebooku upozorili ljude da to ne rade i da će biti strogo kažnjeni. Međutim, u ponedjeljak je ispalo da je situacija puno bezazlenija nego što je to na prvi pogled izgledalo, rekao nam je Poz-

derec: Naime, uspostavljeno je da su izvođači radova prilikom kopanja naletjeli na stari sustav odvodnje, negdje kod benzinske pumpe. Iako se radi o sustavu odvodnje, kroz godine su Štrigovčanci u taj sustav počeli “izbacivati” puno više od vode.

Tako su radnici naletjeli na taj sadržaj te se uzbuna uzaludno proširila.

Iako se radi o lažnoj uzbuni, ova priča svakako služi kao upozorenje svim mještanima koji bi se možda htjeli odvažiti na neki sličan postupak.

Za početak organizator Kris�jan Kovačić točio je šampanjac posje�teljicama iz Zagorja

- Kako bismo svi sudionici mogli kvalitetno uživati, podijelili smo ih u tri grupe, a reakcije su bile zaista fantastične. Posebno smo ponosni što su naši licencirani vodiči ispričali sve o

ljepotama i priči Međimurja, povezujući je s bogatom enogastronomskom ponudom našeg kraja, ispričao nam je organizator Kristijan Kovačić, koji već priprema iduću manifestaciju. (sh)

DVD Lopatinec 22 vatrogasca sudjelovala u javno

U subotu, 25. listopada 2025., održana je javna pokazna vježba Vatrogasne zajednice općine Sveti Juraj na Bregu u organizaciji DVD-a Lopatinec. Vježba se odvila kod stare škole u Dragoslavcu, na prostoru mjesnog odbora. Uz domaćine, sudjelovali su i DVD Vučetinec, DVD Mali Mihaljevec, DVD Brezje te DVD Zasadbreg. Scenarij vježbe obuhvatio je gašenje požara otvorenog tipa i požara društvenog doma te spašavanje unesrećene osobe iz prostorija doma. Prema zamišljenoj situaciji, tijekom spaljivanja drvene mase požar se proširio na društveni dom, zbog čega su aktivirana sva dobrovoljna vatrogasna društva s područja općine. Ekipe su

ŠTRIGOVA

s raspoloživim vozilima i opremom odmah krenule prema mjestu intervencije. U vježbi je sudjelovalo 22 vatrogasaca s četiri navalna i dva kombi vozila. Počela je u 16 sati uzbunjivanjem interventnih postrojbi, a završila uspješnim gašenjem požara i spašavanjem unesrećene osobe. Na vježbi su prisustvovali zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Robert Meglić, tajnik Nikola Besedić, načelnik općine i predstavnik civilne zaštite Anđelko Nagrajsalović te predsjednik Vijeća mjesnog odbora Dragoslavec Željko Medved. Posebno veseli što su vježbu pratili brojni mještani, osobito djeca, koja su s velikim zanimanjem promatrala rad vatrogasaca. (bj)

Dijele se potpore studentima, prijave do 9. studenog

Općina Štrigova otvorila je javni poziv za dodjelu jednokratnih studentskih potpora u iznosu od 450 eura. Pravo na prijavu imaju redovni i vanredni studenti prve do pete godine, s područja općine. Za ostvarivanje potpore studenti trebaju dostaviti potvrdu o upisu na veleučilište ili sveučilište, presliku osobne iskaznice s OIB-om, podatke o bankovnom računu (IBAN) te kontakt informacije, uključujući mobitel i email.

Prijave se podnose putem web obrasca objavljenog na internetskoj stranici Općine Štrigova, od 27. listopada do 9. studenoga 2025. godine. Isplata potpore planirana je jednokratno, najkasnije do kraja studenoga 2025.

Za dodatne informacije studenti se mogu obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Štrigova na telefone 040/851-039 ili 099 735 8111. (bj)

automobilima kako bi došli do centra grada. Rezultat? Gužve, beskrajne prometne kolone i bježanje iz grada glavom bez obzira. Kao da je vožnja autom postala moderni oblik meditacije – samo bez mira.

Sad se zapravo pitam kako će biti za nadolazeće blagdane, kada se svi opet sjate u grad – uključujući i gasterbajtere koji dolaze svojim automobilima. Ako je sad

teško naći parking, zamislite tek kakva će to biti pomama! Najveći je problem što država jednostavno ne razmišlja o javnom prijevozu. Kao da taj segment naše svakodnevice ne postoji ili nije vrijedan pažnje. Dok se porezi uredno ubiraju, strategija za smanjenje prometnih gužvi i pružanje kvalitetnih alternativa vozačima izostaje, a prometne frustracije samo rastu.

Grad Ljubljana posljednjih godina uspješno smanjuje broj automobila u samom centru šireći mrežu javnog prijevoza i uvodeći zone s ograničenim pristupom vozilima. Kod nas bismo mogli započeti s manjim, ali značajnim projektima koji će kvalitetnije povezati prigradska naselja, omogućavajući stanovnicima da svoje svakodnevne potrebe zadovolje bez potrebe za stalnim korištenjem automobila.

Piše: Sanja Heric

sanja@mnovine.hr

Vježba se odvila kraj stare škole u Dragoslavcu (Foto: DVD Lopa�nec)

Komunalni redar Stjepan Pozderec

Načelnik Stanislav Rebernik

PRELOG

Traži se Najzeleniji poduzetnik

Drugu godinu zaredom, Energetska udruga građana „Zeleni Prelog“ raspisuje Javni poziv za prijavu kandidata za nagradu „Najzeleniji poduzetnik“ (The Greenest Company). Nagrada se dodjeljuje jednom poduzetniku kao priznanje za iznimna postignuća i doprinos razvoju i unapređenju u području održivog razvoja te zaštite okoliša i prirode na području Grada Preloga u 2025. godini.

Na Javni poziv mogu se prijaviti obrti i trgovačka društva sa sjedištem ili po-

UREĐENJE groblja

Bliži nam se blagdan Svih svetih, dan kada ljudi intenzivnije obilaze groblja, prisjećajući se svojih najmilijih. Zapravo, pripreme za blagdan Svih svetih počinju i prije 1. studenog. Par tjedana prije ljudi počinju s uređenjem grobova najmilijih te sve veći broj njih obilazi groblja. Gradsko komunalno poduzeće Pre-kom d.o.o. obnovilo je pred ovogodišnji blagdan Svih svetih groblja na području Preloga, u Cirkovljanu, Draškovcu i Groblje sv. Stjepana u Prelogu te će ona spremna dočekati brojne građane koji će tog dana posjetiti posljednja počivališta svojih najmilijih. Na svakom od ovih groblja, umjesto dosadašnjih ručnih pumpi za vodu, ugrađene su fontane za vodu. U tijeku su završni radovi na ugradnji dvanaest fontana za vodu, čime će se olakšati uređivanje i održavanje grobnih mjesta. Radove izvode djelatnici Gradskog komunalnog poduzeća Prekom d.o.o. te tvrtke Grabant d.o.o. iz Otoka, dok je dobavljač fontana Betonska galanterija Mesarek iz Dekanovca.

družnicom na području Grada Preloga. Prijave moraju uključivati osnovne podatke o gospodarskom subjektu, odnosno ispunjen prijavni obrazac, a dostavljaju se isključivo putem e-maila na adresu zeleniprelog@ prelog.hr.

Poziv je otvoren do 20. studenog 2025., a nagrada će biti dodijeljena na Gospodarskom forumu Grada Preloga koji će se održati 28. studenog 2025. godine. Prošle je 2024. godine nagrada pripala tvrtki Proizvodnja PG d.o.o.(vv)

Siščani odnijeli pobjedu u Dragon boat utrkama

Uz fontane je lakše točiti vodu

U Prelogu, na Groblju sv. Stjepana posljednjih su tjedana izvršeni i radovi na uklanjanju stare betonske ograde kraj groblja, iskopa starih panjeva te ravnanje terena kao priprema za skoro uređenje ovog dijela ograde groblja. Radove du u ovom dijelu uređenja izvodili Gradsko komunalno poduzeće Prekom d.o.o. te Braća Rebernik d.o.o. iz Brezja. (vv)

PRIPREME za Priločki list

radili u 2025.

Grad Prelog poziva sve udruge i zainteresirane građane na sudjelovanje u kreiranju novog, jubilarnog broja godišnjaka "Priločki list". Publikacija, koja služi kao svojevrsna kronika grada, i ove će godine na jednom mjestu objediniti sve najvažnije događaje te rad udruga s područja Preloga u proteklih 365 da-

na. Poziv se prvenstveno odnosi na udruge s područja Grada Preloga, koje trebaju dostaviti tekstove i fotogra�ije o svom radu tijekom 2025. godine. Materijale je potrebno poslati na službenu e-mail adresu: info@prelog.hr. Krajnji rok za slanje priloga je 28. studenog 2025. godine. (vv)

Prelog je bio centar vodenih sportova prvo je održan Dragon boat utrka a zatim su u derivacijskom kanalu puštene gumene patkice

Piše: Mario Golenko

Na jezeru Hidroelektrana Dubrava kod Preloga održano je četvrto po redu izdanje 4. Otvoreni Dragon boat kup Grada Preloga dinamično natjecanje veslačkih timova u „zmajskim“ čamcima koje su, osim natjecateljskog karaktera, obilježili i druženje, humanitarna inicijativa te bogat popratni program.

Natjecanje i timovi

Start utrke bio je predviđen za 11:00, uz sudjelovanje brojnih ekipa iz cijele Hrvatske.

Svaki čamac u natjecanju činio je tim od 12 članova: 10 veslača, 1 bubnjar i 1 kormilar koji je osiguran od strane organizatora. Timovi su morali biti mješoviti, što znači da su najmanje dvije osobe u timu morale biti suprotnog spola.

Natjecanje je vođeno kao paralelna utrka dvaju čamaca na stazi duljine 250 metara, a pobjednika se biralo prema najbržem vremenu.

Kao mješovite ekipe, natjecali su se: Nautički klub „Labud“ iz Preloga, Moto nautički klub „Mura“ iz Kotoribe, Nautički klub „Fljojsar“ iz Donje Dubrave, Udruga Špek Muži iz Zagreba, Udruga Špek Puce iz Zagreba, Udruga lađara Sisak, USR Mala Subotica „Mugači“, Gradski zmajčeki (ekipa iz uprave Grada Preloga) i Dragon boat klub Zadar.

Pobjednici 4. Otvorenog „Dragon boat” kupa Grada Preloga: 1. mjesto: Udruga lađara Sisak – kapetan Rebert Bernić, 2. mjesto: Moto nautički klub Mura iz Kotoribe, 3. mjesto: USR Mala Subotica “Mugači” iz Male Subotice. Od ženskih ekipa revijalno natjecanje imale su „survivalice“, odnosno žene koje su preboljele rak dojke Dragon boat kluba iz Zadra

Direktor Spor�kusa Damir Žegarac iz Preloga, ujedno inicijator i glavni organizator ove utrke

tzv. Zmajke i članice Županijske lige protiv raka Čakovec, klub „Nova nada“, pri čemu su brže bile u veslanju iskusnije Zmajke iz Zadra. Osnivačica i predsjednica Dragon boat kluba Zadar Dubravka Karlović Babić zahvalila je organizatorima na pozivu i mogućnosti da Zmajke sudjeluju na ovom lijepom natjecanju u Prelogu.

Dragon boat utrka Organizator kup-natjecanja je Turistička zajednica Grada Preloga u suradnji s Udrugom sportske rekreacije Croatian Outdoors, a događaj je dio projekta „Razvoj i unapređenje turističkih proizvoda: Sportovi na vodi Grada Preloga“. Projekt

je su�inanciran sredstvima Hrvatska turistička zajednica i Fonda za turistički nerazvijena područja.

Na taj način natjecanje postaje više od same sport manifestacije, postaje turistička, rekreativna i zajednička aktivnost koja doprinosi oživljavanju i popularizaciji područja Preloga.

Utrka gumenih patkica, pobjednik Lovro Zvonarek

Na derivacijskom kanalu uz rijeku Dravu kod ugostiteljskog objekta Marina Prelog u Prelogu održana je humanitarna utrka gumenih patkica pod nazivom Raca plava po Dravi.

Natjecanje je organizirala Turistička zajednica Grada Preloga u suradnji s Društvom za športsku rekreaciju Sportikus u sklopu događanja 4. Otvorenog Dragon Boat kupa Grada Preloga.

Sudionici su „usvajali“ svoju gumenu patkicu simboličnom donacijom, a 170 žutih patkica puštene su u kanal uz Dravu kako bi prirodnom strujom stigle do cilja. Sva prikupljena sredstva namijenjena su u humanitarne svrhe, ovaj put za pomoć Borisu Latinu, osobi s invaliditetom iz Preloga. Organizatori su također posebno istaknuli kako su patkice nakon utrke sve prikupljene radi zaštite okoliša, čime nije ostavljen trag u prirodi.

Najsretnije patkice donijele su vlasnicima i vrijedne nagrade! Prvo mjesto, vožnju balonom na vrući zrak za jednu osobu sponzora Balon klub Zagreb, i potpisani dres Lovre Zvonareka, osvojila je patkica br. 108 vlasnika dječaka Leonarda Matjačića iz Hemuševca, 2. mjesto, adventsko putovanje u Budimpeštu za dvije osobe, sponzora Potepuh putovanja, osvojila je patkica br. 8 dječaka Marka Vadle iz Donje Dubrave, a 3. mjesto, privatna spa zona za dvoje s masažom (180 min za dvije osobe + 2x opuštajuća masaža po 45 min), sponzora Hotela Panorama, osvojila je vlasnica patkice br. 140, djevojčica Lorena Matoš iz Preloga. Manifestacija je okupila brojnu publiku djecu, roditelje i građane koji su uživali u sportskom i humanitarnom ozračju, uz veselje koje je donijela sama ideja utrke. Organizatori naglašavaju kako je cilj manifestacije bio kombinirati zabavu, druženje i pomoć društvu. U cilju je bio i razvoj manifestacije kao tradicije u Prelogu.

DRAGON BOAT i utrka gumenih patkica u Prelogu

Udruga lađara Sisak odnijela je uvjerljivu pobjedu

POMOĆ PČELARIMA

Do 185 eura po pčelinjoj zajednici

Pčelari koji su pretrpjeli štete zbog pomora pčela, mogu se nadati pomoći s vrha. Naime, donijet je program potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u 2025. godini, vrijedan 100 tisuća eura.

Potpora je namijenjena pčelarima koji su upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka te na čijim pčelinjacima

je temeljem službenih podataka Državnog inspektorata Republike Hrvatske tijekom 2025. godine potvrđen pomor pčelinjih zajednica. Financijska sredstva proporcionalno će se raspodijeliti prihvatljivim korisnicima sukladno broju stradalih zajednica, a maksimalno do iznosa od 185 eura po pčelinjoj zajednici. (vv)

NOVE ŠANSA za naknadu od suše

Na red su došli i oni koji su

ispali u prvom krugu

I Općina Kotoriba pokrenula je Program potpore male vrijednosti (de minimis) poljoprivrednicima za ublažavanje posljedica katastrofalne suše iz 2024. godine, koja je uzrokovala značajne štete na prinosima poljoprivrednih kultura. Ova mjera direktno proizlazi iz Odluke Vlade Republike Hrvatske od 4. rujna 2025. godine, kojom je za ublažavanje posljedica suše odobrena ukupna pomoć u iznosu od pet milijuna eura na razini države.

Programom se poljoprivrednicima s područja Općine Kotoriba dodjeljuju bespovratna sredstva za djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode.

Pravo na potporu imaju poljoprivrednici koji su prošli provjeru Ministarstva poljoprivrede i koji su prijavili štetu od suše s najmanje 30% gubitka poljoprivredne proizvodnje te kojima je šteta veća od 200 eura. Ključni uvjet je da poljoprivrednici nisu ostvarili naknadu za štetu od suše iz drugih speci�ičnih programa, uključujući Mjeru 23 iz Programa ruralnog razvoja. Potpora je namijenjena i onima koji zbog administrativnih ili tehničkih pogrešaka nisu dovršili podnošenje

zahtjeva za Mjeru 23, kao i onima koje lokalne samouprave nisu uspjele upisati u Registar šteta u propisanim rokovima, a kojima je procijenjena šteta od najmanje 30%.

Visina potpore po pojedinom korisniku može iznositi do 36,342% visine štete, ali maksimalni iznos koji se dodjeljuje jednom poduzetniku ne smije prelaziti 42.000 eura. Općenito, gornja granica de minimis potpore po poduzetniku je 50.000 eura u tri godine.

Općina Kotoriba će u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede objaviti Javni poziv na svojim mrežnim stranicama, kojim će de�inirati rokove za podnošenje zahtjeva i potrebnu dokumentaciju.

Općina je obvezna konačan popis prihvatljivih korisnika s prijedlogom raspodjele sredstava dostaviti Ministarstvu najkasnije do 21. studenoga 2025., radi isplate pomoći. Dodijeljena sredstva će se isplatiti jednokratno na žiro račune korisnika do 31. prosinca 2025. godine, na temelju Odluke načelnika o dodjeli potpora male vrijednosti. Program primjenjuje se do 31. prosinca 2025. godine. (vv)

PRIKUPLJANJE AMBALAŽE

sredstava za zaštitu bilja

U srijedu, 29. listopada i u Međimurju je krenula akcija prikupljanja ambalažnog otpada od sredstava za zaštitu bilja. Prvo mjesto bila je Poljoapoteka TSH u Donjem Kraljevcu. Iduće otkupno mjesto je Kotoriba, također Poljoapoteka i to 3. studenoga od 8 do 11 sati.

Dva dana kasnije, ambalaža će se prikupljati u

Štrigovi u okviru tvrtke Kocen agro, također od 8 do 11 sati. Sveti Martin na Muri, odnosno Agro Martin na redu je 7. studenoga od 8 do 10. U Belici se prikuplja 11. studenoga kod tvrtke Dodlek-Agro od 8 do 11 sati. I na kraju, 13. studenoga prazne �laše mogu se predati u Dunjkovcu, od 8 do 11 sati u okviru poduzeća Poljoposavec. (vv)

ČIČKO iz Donjeg Kraljevca proizvodi najbolji sir

Svježi kozji sir pomeo konkurenciju u Poreču

- Na natjecanje smo poslali svježi kozji sir i kozji sir u maslinovom ulju. Oba su dobila zlatnu plaketu, pohvalio se Krunoslav koji je zagrebačku adresu prije par godina zamijenio međimurskom Piše: Vlasta Vugrinec

Na 27. Savjetovanju uzgajivača ovaca i koza te 26. Izložbi hrvatskih ovčjih i kozjih sireva, održanima 20. i 21. listopada u Poreču, titula najboljeg kozjeg sira u Hrvatskoj po prvi je put stigla u Međimurje.

Šampionsku titulu osvojio je svježi kozji sir OPG-a Koze & mi iz Donjeg Kraljevca, vlasnika Krunoslava Čička, predsjednika Udruge RUKA, Regionalne udruge kozara i ovčara.

Za svježi sir, lani pak su osvojili zlatnu plaketu.

- To je možda i stvar trenutka i ne znači da nema i drugih dobrih sireva. Konkurencija je bila dosta velika i naravno da smo sretni, kaže Krunoslav.

Zagrebački

Međimurec

- Na natjecanje smo poslali svježi kozji sir i kozji sir u maslinovom ulju. Oba su dobila zlatnu plaketu, pohvalio se Krunoslav koji je zagrebačku adresu prije par godina zamijenio međimurskom. Točnije, kupio je kuću u Donjem Kraljevcu i posvetio se uzgoju koza. Oduvijek je sanjao da se preseli na selo i u svojoj 45. godini života je prelomio: -Sad ili nikad!

U potrazi za kućom, put ga je jednostavno doveo u Međimurje.

Prve koze, njih 20-ak nabavio je 2021., a prvo mlijeko je dobio godinu kasnije.

Po struci je veterinarski tehničar s time da nikad nije radio taj posao. Manje više, radio je u ugostiteljstvu, a supruga mu je viša medicinska sestra. odstažirao nakon srednje škole. Manje-više u ugostiteljstvu. Supruga je u zdravstvu, ona je više medicinska sestra.

S troje djece su tako uz koze počeli graditi novi život. - Koze su bile oduvijek moj san, naglašava Krunoslav. Imam tu skripte koje sam skidao na engleskom s interneta i već su sigurno i 15 godina stare. Dakle, nismo baš ono na blef.

Jedan od razloga zašto su došli u Međimurje je i taj što ono ima organiziran otkup kozjeg mlijeka, pa su si rekli: -Hajde, budemo mi...

Još moramo puno učiti

Prve koze, njih 20-ak nabavio je 2021., a prvo mlijeko je dobio godinu kasnije.

S 45 godina života, kaže, bili su već dosta realni bili, pa su znali da neće s kozjim sirom napraviti neki bum, već da će posao ići polako.

I stvarno idu polako. Djeca su u školi, supruga na poslu, a on je cijeli dan vani s kozama, pasminom alpina.

U međuvremenu je stjecajem okolnosti, postao i predsjednik Udruge kozara RUKA pa mu je sad želja taj uzgoj podići na višu razinu, jer trenutno je stanje više nego li smiješno.

Naime, u Međimurju je svojevremeno bilo strašno puno koza i onda je najedanput sve krenulo silaznom putanjom.

- Nije samo da se ne isplati, jer se ne isplati, ali je i to da su djeca preuzimala farme od roditelja, a današnja djeca nisu mentaliteta ko što su bili roditelji. Delat na poslu, doći doma i onda delat doma do navečer i tak' svaki dan. Današnja djeca hoće odraditi svoj posao i doviđenja. A to farma ne trpi, ističe naš sugovornik.

Kako su još relativno novi u poslu s kozama, muče se da bi postavili imanje na noge, osigurali dovoljno ispaše i naravno, probili se na tržištu.

Trenutno su stigli do 70ak grla što je optimalna brojka za natječaj kojim bi dobili sredstva za dobrobit životinja. Kupili su i stari traktor, IMT 539, Ferguson koji je više na popravku nego što radi.

- Sad gledamo neki veći traktor. A to su sve investicije koje bi bile u redu da, recimo, ljudi sigurno znaju sigurno da će im djeca nastaviti posao pa onda imaš gušt je uložit'.

A, ovako, bojim se da će se naša djeca vratiti u grad jer u stvari vide koliko se mi tu naradimo. Mislim, mene nikad nema unutra.

Međimurci više vole kuhani sir

Iza zlatne plakete za najbolji kozji sir, krije se stalna borba s tržišnim navikama,

niskim otkupnim cijenama i logističkim izazovima. Strategija gospodarstva je proizvodnja kozjeg sira kao dodana vrijednost, s obzirom na to da imaju višak mlijeka. Trenutna proizvodnja obuhvaća oko 25 različitih proizvoda, uključujući jogurt, ke�ir, mlijeko, sirutku i kuhane sireve. Od sirutke koja nastaje pri izradi polutvrdih sireva, rade skutu. Prodaja i navike kupaca drastično se razlikuju ovisno o lokaciji. U Međimurju i na kućnom pragu, kuhani sir čini 90% prodaje. Tržište čeka još i 10 sireva koji su u eksperimentalnoj fazi i nalaze se u zrioni. Cilj im je ponuditi tzv. laktične sireve, no s tim proizvodom još nisu zadovoljni za prodaju. Za sada se njihovi sirevi mogu kupiti u Donjem Kraljevcu s time da imaju i dostavu. Dostava je ujedno veliki logistički i �inancijski izazov, a uz to oduzima im i puno vremena. Sirevi tako idu u Zagreb svaki drugi četvrtak, a u Čakovec i Varaždin svaki petak. Osim problema s prodajom, kozari su suočeni s neisplativim paritetom otkupne cijene. Prosječna otkupna cijena u udruzi iznosi oko 85 centi, dok je prodajna cijena u maloprodaji oko 2,70 eura, što je glavni razlog zašto mnogi kozari odustaju od posla. Unatoč svemu, gospodarstvo ne odustaje od borbe za kvalitetu te naglašava da sirevi ne idu u prodaju dok nisu potpuno zadovoljni proizvodom.

KRUNOSLAV

Krunoslav Čičko ponosno pokazuje svoj svježi kozji sir

Rapsodija nadgrobnog cvijeća

Uoči blagdana Svih svetih, očekivano, čakovečki sajam i plac preplavilo je cvijeće. More buketa, tegli s rascvjetalim multiflorama, krizantemama i špinama, mamili su poglede sa svih strana. Ne treba posebno spominjati ni gužve na parkingu. Buketi popularnih gumbeka, špina i margareta nudili su se od 5 do 7 eura, tegle s krizantemama bile su po 10 eura, dok se rezana krizantema nudila od euro nadalje, ovisno o krupnoći cvijeta. Što se aranžmana tiče, tu se moglo naći doista svašta. Naime, cijene su se kretale već od 30-ak eura pa nadalje. Onaj, reklo bi se pošteni, kretao se oko 100 eura. Naravno, kupci su negodovali i bunili se zbog cijena, no svejedno se kupovalo. Istina, bilo je i onih koji su kupili bukete ili

CIJENE PLAC

Krumpir (kg): 1,50 €

Salata (kg): 3,00 €

Kesteni (kg): 3-8,00 €

Batat (kg) 3,00 €

Kiselo zelje (kg): 3,50 €

Zelje (kg): 1,00 €

Ciklame: 3,00 €

Maćuhice (kom): 0,80 €

Buket: 5-7,00 €

Multiflore: 6,00 €

Krizanteme: 2,00 €

pak tegle i odlučili su sami aranžman napraviti doma. Shodno svemu tome, ostala ponuda nekako je pala u drugi plan. Tek sporadično su se nosile vreće s varaždinskim zeljem, kukuruzom ili pšenicom. Već su i prodavači naučeni da u ovim danima praktički ništa drugo nema preveliku prođu.

CIJENE SAJAM

Krumpir (kg): 1,00 €

Cikla (kg): 1,50 €

Mrkva (kom): 1,00 €

Repa (kg): 2,00 €

Mandarine (3 kg): 5,00 €

Zelje (kg): 0,50 €

Šampinjoni (kg): 4,00 €

Drva agacija (m3): 65,00 €

Buket: 5,00 €

Multiflore: 6-10,00 €

Krizanteme (tegla): 10,00 €

Plac je također bio prepun cvijeća i aranžmana, a prodavači su se proširili i van same tržnice. U odnosu na sajam, u “gradu” su ipak nešto više cijene. Doduše, s obzirom na gužve oko sajma, nekako je lakše bilo progutati tih euro ili dva više.

(vv)

Postupak s dlakavom divljači nakon odstrela

vet. med.

Odstrel divljači predstavlja završnu mjeru uzgojnog rada kojom izuzimamo iz uzgoja nepoželjnu i prekobrojnu divljač ili pak divljač koja se nalazi na vrhuncu razvoja, a nakon kojeg slijedi opadanje. Prema tome razlikujemo različite vrste odstrela poput sanitarnog, uzgojnog, redukcijskog ili redovitog. Prema zakonu o veterinarstvu ovlaštenik prava lova dužan je obavijestiti nadležnu veterinarsku službu o odstrelu divljači u roku 12 sati po odstrelu, a u cilju pregleda i kontrole mesa divljači. Prema tome trupovi divljači, dijelovi trupa i meso podliježu obaveznoj veterinarskoj sanitarnoj kontroli nakon odstrela. Divljač i njezini dijelovi mogu se prenositi samo uz potvrdu ovlaštenika prava lova (Zakon o lovu 1994. g).

Postupku sa divljači nakon odstrela prethodi procedura u sklopu lovačke etike koja se prvenstveno odnosi na odavanje počasti odstrijeljenoj divljači i zahvalu na uspješnom lovu.

Što hitnija obrada, poglavito krupne divljači nužan je preduvjet za očuvanje mesa, posebice u ljetnim mjesecima. Najvažnije mjere uključuju evisceraciju (vađenje unutarnjih organa) i što brže hlađenje trupa.

Upravo se stoga spomenutoj obradi divljači pristupa odmah na mjestu odstrela ili na najbližem prikladnom mjestu. Pored toga neophodno je navesti da je na mjestu odstrela zabranjeno skidanje kože i rasjecanje trupala. Trup divljači potrebno je otvoriti cijelom dužinom i izvaditi unutarnje organe. Naime, otvaranje trupla osim uklanjanja probavnih organa bogatih bakterijama i enzimima ima za ulogu i pospješivanje hlađenja divljačine.

Pritom valja paziti da sadržaj, prvenstveno probavnog sustava da ne onečisti meso pa je u tu svrhu potrebno dobro podvezati jednjak i završno crijevo.

Podvezivanje jednjaka je naročito bitno u preživača, poput srna, jelena, divokoze i muflona.

U muških životinja a posebice u veprova naglasak se stavlja na što hitnije uklanjanje spolnih organa a kod jazavca i podrepne mirisne žlijezde. Ovaj čin nužan je kako divljačina ne bi poprimila neugodan miris sekreta navedenih žlijezda. Prilikom vađenja unutarnjih organa valja naglasiti potrebu pohranjivanja srca, pluća, jetre i bubrega a po mogućnosti i slezene za naknadni veteri-

narski pregled. Neiskorišteni dio utrobe potrebno je duboko zakopati ili neškodljivo uništiti. Pri odstrelu divlje svinje medvjeda i jazavca naročitu pozornost treba obratiti na T. spiralis te uzeti uzorke ošita za pregled. Podrazumijeva se da meso treba pohraniti i ne konzumirati do dolaska rezultata pregleda na trihinelu.

Nakon evisceracije sljedeća briga ali i dužnost lovca i posjednika divljačine je dopremiti trup divljači u roku od 24 sata do objekta za hlađenje gdje se isti ohlade do +7 °C. Krupnu divljač treba objesiti za stražnje noge kako bi pospješili istjecanje krvi. Pri pregledu veterinar mora isključiti nazočnost zoonoza, malignih otoka i apscesa, parazita, otrovanja, brojne ozljede, krvarenja i edema, znakove raspadanja usred prekasno obavljene evisceracije ili kasno pronađene odstreljene divljači, promjene boje, okusa i konzistencije, pojavu vodnjikavosti, prekomjerne mršavosti i onečišćenja koja se ne mogu ukloniti. Meso divljači može se okarakterizirati higijenski ispravno/neispravno za prehranu ljudi. Ukoliko je meso proglašeno higijenski neispravni nužno ga je odmah neškodljivo ukloniti. Divljačina koja je ocije-

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

njena kao pogodna za prehranu ljudi označava se okruglim žigom ili ovalnom etiketom na kojoj je otisnut pečat, naravno s registracijskim brojem odobrenog objekta. Ukoliko sa trupova nije skinuta koža isti se obilježavaju žigom koji se stavlja s unutarnje strane na obje strane potrbušine. Trupove divljači nikada ne smijemo stavljati na hrpu čak niti tijekom hlađenja, jer to može vrlo brzo dovesti do smrdljivog zrenja mesa. Princip obrade zečeva i divljih kunića u pravilu isti osim što je jedna od prvih mjera izmokravanje. Izmokravanje (istiskivanje mokraće iz mokraćnog mjehura) čini se tako da se zec ili divlji kunić podigne za prednje noge te se mokraća istisne pritiskom dlana na donji dio trbuha. Na taj način uklanjamo mokraću koja ima negativan utjecaj na očuvanje mesa i njegov miris. Konačno pri obradi trupova valja pripaziti na trofeje pojedine divljači, tako se kod srnjaka, jelena, divokoza i muflona glava odvaja od trupa u okcipitalnom zglobu (trofej je rogovlje s dijelom ili cijelom lubanjom) a kod veprova je neophodno odvojiti gornju i donju čeljust na za to predviđenom mjestu (trofej su stalno rastući zubi očnjaci ili kljove).

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Piše: Miljenko Horvat, dr.

Nadgrobni aranžmani preplavili su sajam

Virđinija Kovačić iz Domašinca na placu je nudila bukete cvijeća

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Pripremila:

Silvija Kolar-Fodor

www.biovrt.com

Jesenske masline

Elaeagnus umbellata, - jesenska maslina ili štitasta da�ina, listopadna je grmolika biljka ili manje stablo iz roda Elaeagnus, porodice Elaeagnaceae (zlolesina ili da�ina). Naziva se „jesenska maslina“ jer listovi ovog grma podsjećaju na maslinu – i tu svaka sličnost s maslinom prestaje. Zapravo, i sam znanstveni naziv roda Elaeagnus potječe od grčkih riječi elaia (maslina) i agnos (nevin). A riječ umbellata znači štitast, što opisuje oblik skupljenih cvjetova.

Voli rasti na sunčanim ili polusjenovitim pozicijama, a dobro podnosi i loša tla, sušu, zagađenja i nalete vjetra. Razmnožava se pomoću sjemenki ili iz reznica. Može narasti do 4 metra, no dobro podnosi i orezivanje. Nema trnje kao neke druge vrste elaeagnusa i prezimljava bez problema u hrvatskim kontinentalnim krajevima.

Ovaj zanimljivi grm dozrijeva krajem ljeta/početkom jeseni, dajući obilje sitnih crvenih bobica. Plodovi su jarko crvene boje s karakterističnim točkama. U početku su kiselkasti i trpki, no kako sazrijevaju, postaju sve slađi i aromatičniji. Postoje čak i posebni kultivari s većim i slađim bobicama.

Zašto je posebna?

- Bioraznolikost – ovo je medonosna biljka i u proljeće cvjetovi privlače pčele i druge oprašivače, a u jesen su plodovi hrana pticama.

- Otpornost – podnosi loša tla, sušu i zagađenja. Pionirska je biljka koja gnoji tlo dušikom zahvaljujući simbiozi s bakterijama na korijenu.

- Šumski vrtovi – odličan izbor za one koji žele samoodržive voćnjake jer poboljšava plodnost tla i podržava rast drugih biljaka.

Porijeklo i rasprostranjenost

Jesenska maslina (Elaeagnus umbellata) potječe iz istočne Azije – najviše iz Kine, Japana i Koreje, ali i Indije i Afganistana, gdje se stoljećima koristi kao voćna i ljekovita biljka. U Europu i Sjevernu Ameriku unesena je kao ukrasna i korisna biljka zbog svojih plodova i sposobnosti obogaćivanja tla dušikom. Međutim, u nekim područjima SAD-a smatra se invazivnom vrstom jer se brzo širi zahvaljujući pticama koje raznose njezino sjeme. Zato je važno bobice na vrijeme pobrati, prije nego ih ptice otkriju.

Ljekovitost i nutritivne vrijednosti

Plodovi jesenske masline prava su superhrana:

- Sadrže visoku razinu vitamina C – često i više nego agrumi.

- Vrlo su bogati likopenom, snažnim antioksidansom poznatim iz rajčica, koji je povezan sa smanjenjem rizika od određenih vrsta karcinoma i zaštitom srca i krvnih žila.

- U tradicionalnoj medicini u Aziji koristili su se kod probavnih tegoba, jačanja imuniteta i kao opća potpora zdravlju.

- Antioksidansi iz plodova pomažu u neutraliziranju slobodnih radikala i tako doprinose boljoj otpornosti organizma.

Zbog ovih svojstava, bobice jesenske masline sve više privlače pažnju ljubitelja prirodnog uzgoja i zdrave prehrane. Bobice možete jesti svježe, a od viškova pripremati sokove, pekmeze, kompote ili zamrznuti za kasniju upotrebu.

Repa je riznica vitamina i kraljica gibanica

NA IMANJU Ruže Vugrinčić iz Nove Vesi

Ruža Vugrinčić nadjevu od repe dodaje samo šećer i malo masnoće

U Prelogu se za blagdan Svih svetih obavezno pripremala gibanica s repom. Repa se ogulila, naribala, ocijedila se, dodali su joj se mljeveni orasi i šećer i tim su se nadjevom punile kore

Piše: Vlasta Vugrinec

Početak studenoga u Međimurju se tradicionalno kiseli zelje. Istina, danas je to više tradicija jer ga rijetko tko kiseli. Međutim, nekako se čini da ono polako opet dobiva na popularnosti. No, uz zelje, kiseli se i repa, doduše još rjeđe, što je velika šteta. Naime, kisela repa, ali i repa općenito, nutritivno je bogata namirnica.

Sirotinjska hrana

I dok je nekad repe, odnosno kako je popularno zovu, stočne repe, bilo u svakom podrumu, danas, osim što je nema u podrumima, nema je ni na poljima. Ne sije se, jer je nema tko jesti. Nema stoke, prije svega krava, kojima je bila redovna hrana. Stoga ju je danas, osim na tržnicama i sajmovima, teško nabaviti, a i, sudeći po cijeni, ne može se reći da je riječ o sirotinjskoj namirnici.

Kisela i pretepena repa bila je hrana na kojoj su odrastali naši djedovi i bake. Nije bila baš omiljena namirni-

ca jer je poprilično gorka. S druge strane, nekadašnje generacije kuharica i nisu imale mašte ili pak vremena da osmišljavaju nova jela i nove načine pripreme repe. Istina, niti pak se znalo ili razmišljalo o njezinoj nutritivnoj vrijednosti.

Danas je situacija puno drukčija, s time da se upravo ovakve namirnice izvlače iz naftalina i pripremaju na tzv. moderan i suvremen način. Naime, za razliku od krumpira sadrži vrlo malo škroba, pa kuhana repa nije brašnasta i ne raspada se, već ostaje sočna i kompaktna, što je čini pogodnom za dodavanje u razne vrste jela i kombiniranje s mnogo različitih namirnica.

Kiselo povrće puno je vitamina i minerala

Kiseljenje je najbolji izbor za pripremu zimnice. Naime, konzerviranjem se gubi velik dio dragocjenih sastojaka u hrani, dok je kiselo povrće bogato vitaminima i mineralima. Kiselo povrće i sok od kiselog povrća ne samo da potiču tek i probavu nego

sadrže i malen broj kalorija, što je vrlo važno u dijetama za mršavljenje. Poznato je kao sredstvo za poticanje metabolizma. Kiselo povrće i sok od kiseloga povrća djeluju protiv razvoja masnoga tkiva. Da bi se spriječio gubitak dragocjenih sastojaka, vrlo je važno tekućinu od kiseljenja povrća čuvati na tamnom mjestu. Prednost repe je i u tome što se može kiseliti po potrebi, odnosno ne kupuje se odjednom 10 ili 20 kilograma i sve se kiseli. Ovisno o broju članova obitelji te prehrambenim navikama, može se kiseliti svega kilogram ili dva, i to u obične staklene �laše. Proces fermentacije traje dva do tri tjedna, ovisno o temperaturnim uvjetima. Optimalna temperatura za proces fermentacije je 18 C i tada on završi za dva tjedna. Nakon što se repa ukiselila, posuda se čuva na nižoj temperaturi, ali ne nižoj od 10 C.

Zanimljivosti o repi

Repa je poznata još iz vremena helenizma i Rimskog carstva, iako se pretpostavlja

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sa� (ljetno od 9-17 sa�), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sa�.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.

da je bila poznata još i ranije. U većini zemalja bila je dobro prihvaćena, osim u Velikoj Britaniji, vjerojatno zbog toga što se u 19. stoljeću koristila samo kao hrana za stoku. U Francuskoj je najuobičajenije repu dinstati pa glazirati te servirati uz pečenu perad. U Italiji se repa najčešće dodaje u povrtne juhe ili se od nje pravi rižot. U Japanu se repa priprema kao tsukemono tj. fermentira, u Velikoj Britaniji se kuha i gnječi u pire zajedno s krumpirom i mrkvom te servira uz pečeno meso ili kobasice, dok je u Istočnoj Europi ipak najomiljenija kisela repa, kao zimska salata ili u kombinaciji s grahom i suhim mesom.

U Prelogu se za blagdan Svih svetih obavezno pripremala gibanica s repom. Repa se ogulila, naribala i stavila kuhati u slanu vodu. Nakon što se skuhala, dobro se ocijedila, dodali su joj se mljeveni orasi i šećer i tim se nadjevom punile kore. Prije pečenja, gibanica se još odozgo dobro premazala vrhnjem. Tko nije imao repu, zamijenio ju je zeljem.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

BRANITELJI ZAJEDNO

Ne dirajte nam svetinje

Povodom sve učestalijih javnih istupa i inicijativa koje zagovaraju uklanjanje kršćanskih sadržaja iz obrazovnog sustava i potiskivanje vjere iz javnog prostora, Zajednica BRANITELJI

ZAJEDNO izražava duboku zabrinutost i najoštrije osuđuje svaki oblik napada na kršćanski identitet hrvatskog naroda.

Hrvatski narod s ponosom nosi povijesnu baštinu „Predziđa kršćanstva“ – Antemurale Christianitatis – koju baštinimo još od XVII. stoljeća. Ove godine obilježavamo 1100 godina Hrvatskog kraljevstva, čije je postojanje neraskidivo povezano s kršćanskom vjerom. Kroz

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA GORIČAN

Općinski načelnik

stoljeća ratova, progona i kušnji, Hrvati su snagu i nadu crpili iz vjere, povjeravajući se nebeskim zaštitnicima. Svjedočanstvo te vjere su i brojna svetišta, poput kapele Presvete Krvi Kristove u Ludbregu, podignute zavjetom Hrvatskog sabora, te štovanje svetog Josipa, zaštitnika naše domovine.

Prema posljednjem popisu stanovništva, 86,28% građana Republike Hrvatske izjasnilo se kao kršćani. To nije samo statistika – to je odraz duboke ukorijenjenosti vjere u naš identitet, kulturu i svakodnevni život. Pokušaji da se kršćanstvo izbaci iz škola i javnog prostora pred-

stavljaju ne samo napad na vjeru, već i na samu srž hrvatskog identiteta.

Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO podsjeća da su u Domovinskom ratu, u najtežim trenucima, hrvatski branitelji – vjernici i nevjernici –nosili krunice kao znak nade, predajući svoje živote Bogu i domovini. Vjera nije bila ideološki dodatak, već izvor snage i zajedništva.

Stoga poručujemo: Ne dirajte nam svetinje.

Ne pokušavajte spriječiti našu djecu da rastu u vjeri, kao što smo i mi rasli. Ne docirajte nam kako ćemo graditi društvo – gradimo ga zajedno, u duhu međusobnog poštovanja, ali i s punim

pravom na očuvanje vlastitih vrijednosti.

Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO poziva sve društvene aktere – institucije, udruge, obrazovne ustanove i građane – na dijalog, suradnju i zajedničko djelovanje za dobrobit Lijepe naše. No, jasno poručujemo: vjera nije prijetnja demokraciji, već njezin temeljni stup.

Dok je kršćanstva – bit će i Hrvata.

Dok je Hrvata – bit će i kršćanstva. U Međimurju,

Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO

Predsjednik Željko Tomašić

CIJENA PRETPLATE sa uključenom poštarinom

MJESEČNA: 8 eur

TROMJESEČNA: 25 eur

POLUGODIŠNJA: 50 eur

GODIŠNJA: 100 eur

NARUČITE PRETPLATU

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr

• MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

• OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

• TELEFONOM: 040/323-600

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-600

Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1571

KLASA: 944-01/25-01/08

URBROJ: 2109-08-03-25-02 Goričan, 28.10.2025.godine

Na temelju članka 35. stavka 2. i članka 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17), članka 3. Odluke o prodaji nekretnina u vlasništvu Općine Goričan i članka 31. Statuta Općine Goričan ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 5/13, 9/18 i 8/21) općinski načelnik Općine Goričan raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za prodaju nekretnina javnim prikupljanjem pisanih ponuda

1. Predmet natječaja je prodaja suvlasničkog dijela nekretnine u Goričanu, Dravska 46 i 48. k.o. Goričan, kat.čest 5200, zk.ul.br. 6049, broj zk .čestice 439 k.o. Goričan Kuća, dvorište i vrt u mjestu površine 315 čhv-a (identična k.č.br 5200, kuća u mjestu površine 994 m2 i k.č.br.5201 k.o. Goričan oranica u mjestu površine 236 m2) koja je u vlasništvu Općine Goričan u ½ djela. Početna cijena utvrđena je Odlukom općinskog vijeća Općine Goričan, temeljem procjembenog elaborata br. 240/25 iz lipnja 2025. godine, izrađenog od strane ovlaštenog Stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Ratka Matoteka, dipl.ing.građ.REV i Dragutina Matotek, dipl.ing.

2. Natječaj za prodaju provodi se javnim prikupljanjem ponuda. Prodajna cijena nekretnine Odlukom općinskog vijeća KLASA: 024-03/25-01/32; URBROJ:2109-8-03/25-014 od 23.07.2025.godine iznosi 7,00 EUR/m2

3. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju sve �izičke osobe državljani Republike Hrvatske i država članica Europske unije, te pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj i državama članicama Europske unije. Ostale strane osobe mogu sudjelovati ako ispunjavaju zakonske uvjete za stjecanje vlasništva u Republici Hrvatskoj.

4. Svaki sudionik natječaja dužan je uplatiti jamčevinu u iznosu od 10,00% početne cijene, najkasnije do isteka roka za dostavu ponuda. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općine Goričan IBAN: HR1723400091812300005, model: HR68, poziv na broj primatelja: 7811-OIB sudionika natječaja, uz naznaku „Jamčevina za sudjelovanje u natječaju“. Najpovoljnijem ponuditelju jamčevina se uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalima vraća u roku 15 dana.

5. Ponude Ponuda se predaje u pisanom obliku na obrascu ponudbenog lista (prilog natječaja) i mora sadržavati:

a) ime i prezime / naziv ponuditelja, OIB, adresu / sjedište, b) dokaz o državljanstvu ili izvadak iz registra, c) oznaku nekretnine za koju se nadmeće, d) dokaz o uplati jamčevine (10 %), e) ponuđenu cijenu i način plaćanja

f) broj računa ponuditelja radi povrata jamčevine.

Ponude za sudjelovanje na javnom natječaju dostavljaju se poštom preporučeno ili osobno na adresu Općina Goričan, Trg Sv. Leonarda 22, Goričan s naznakom „PONUDA NA NATJEČAJ-NE OTVARAJ“.

Natječaj se provodi prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenim omotnicama od 10.11.2025. godine do 25.11.2025.godine.

6. Najpovoljnija ponuda za nekretninu je ona koja sadrži najviši iznos ponuđene cijene uz ispunjenje svih uvjeta natječaja. Ako prispije više valjanih najpovoljnijih ponuda ponuditelja koje su istovjetne glede ponuđene kupoprodajne cijene, provest će se usmeno javno nadmetanje odmah nakon otvaranja ponuda, a izabrat će se ponuditelj koji ponudi veću cijenu.

7. O Odluci odabira najpovoljnije ponude sudionici natječaja će biti obaviješteni u roku od 15 (petnaest) dana od dana odabira.

8. Izabrani sudionik natječaj u obvezi je zaključiti ugovor o kupoprodaji nekretnine s Prodavateljem u roku od 30 (trideset) dana od dana donošenja Odluke o odabiru. U protivnom, odluka se poništava, a jamčevina ne vraća.

9. Prodavatelj snosi troškove sklapanja ugovora dok porez na promet nekretnina, troškove prijenosa vlasništva, troškove prenamjene nekretnine i sve ostale troškove snosi Kupac.

10. Natječaj će se objaviti u tjednom tisku i na oglasnoj ploči Općine Goričan.

11. Javno otvaranje ponuda izvršit će se 03.12.2025.godine u 09,00 sati u prostorijama Općine Goričan, Trg Sv.Leonarda 22, Goričan, te mogu pristupiti ponuditelji osobno, zakonski zastupnici ponuditelja ili opunomoćeni predstavnici ponuditelja uz predočenje ovjerene punomoći.

12. Pravo vlasništva i posjed na kupljenoj nekretnini kupac stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama nakon što je u potpunosti podmirio sve obveze prema Općini utvrđene kupoprodajnim ugovorom.

13. Prodavatelj pridržava pravo poništiti ovaj natječaj, ne prihvatiti ni jednu ponudu, odnosno odustati od sklapanja kupoprodajnog ugovora bez obrazloženja i odgovornosti prema sudionicima natječaja, uz obvezu povrata jamčevine u roku od 15 dana. Načelnik Emanuel Sinković,mag.oec.

TRGOVINA KRK u Čakovcu

Ivana Zadravec čita

naše novine!

Čitateljica Ivana Zadravec ovog je tjedna obavljala jutarnju kupnju u Trgovini Krk na čakovečkom sajmištu. Ugodno smo je iznenadili malim poklonom, platnenom

šoping-vrećicom Međimurskih novina. Ivana iz Čakovca pročitala je što je novo u Međimurju. Najviše prati sportske vijesti jer u obitelji ima sportaše. Ljubazna

prodavačica Tamara Habjan pridružila se Ivani na fotogra�iji za naše novine. Zaista je ugodno kupovati u ovoj Trgovini Krk. (mk)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Marija Vabec sretna dobitnica 126. kola

Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura.

U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.

Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Marija Vabec iz Čakovca. Dobitnicu

3

ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.

Prvi kupon 127. kola Novo, 127. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započinje u ovom broju. I u studenom, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji

izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. studenog možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 25. studenog. Sretnog dobitnika 127. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. studenog. (mk)

kupona skupi i naočale pokupi

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom

i

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je 25. 11. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

040 323 600

SPOMENICI u gradu Čakovcu

Skulptura stablo oprosta

i pomirenja

U mirnom kutku Perivoja Zrinskih postavljen je spomenik pod nazivom Drvo oprosta i pomirenja poklon pokojnog Otta von Habsburga-Lothringena, koji je tom gestom želio poslati snažnu poruku: oprost je temelj pomirenja, a upravo takvo pomirenje je temelj zajedništva. Sadnju su 30. travnja 2003. inicirali Otto von Habsburg i njegova supruga Regina von Habsburg uz potporu Zrinske garde. Svojim oblikom i porukom, spomenik funkcionira i

Drvo i spomenik oprosta i pomirenja

kao mjesto susreta ne samo turista i prolaznika nego i kao podsjetnik stanovnicima na važnost međusobne tolerancije i dijaloga. Izradio ga je Mihael Štebih u betonu s kamenim mozaikom.

Naziv „Drvo oprosta i pomirenja” jasno ukazuje na dvije osnove ljudskih odnosa: prvo sposobnost oprosta; drugo težnju ka pomirenju. Tradicionalno, drvo kao simbol označava korijenje, rast i stabilnost metafora je to i za društvene i međuljudske odnose. (mg)

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr);

FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr);

GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Tamara Habjan i Ivana Zadravec

Upoznajte Marinu

Mrazović kroz

Ekspresiju van okvira

Marina Mrazović, umjetnica i profesorica likovne umjetnosti u Osnovnoj školi Strahoninec i Osnovnoj školi dr. Vinka Žganca Vratišinec, predstavila je u Galeriji Scheier izložbu “Ekspresija van okvira” u Čakovcu. Kroz apstraktne radove, ona istražuje unutarnju slobodu, emociju i spontanost, inspirišući se trčanjem i svakodnevnim životom. (sh)

petak, 31. listopada

17:00, Noć vješ�ca Halloween, Nogometno igralište Podturen

17:00, Halloween Night, Sokolski dom Mursko Središće

18:00, Predstava: Hamlet (Kazališna družina Pinklec), Centar za kulturu

18:00, Popularno predavanje petkom: Bez kočnica s Jurjem Šebaljem, Mul�medijalna dvorana Riznice Međimurja

19:00, Popularna predavanja petkom – Juraj Šebalj, Mul�medijalna dvorana MMČ

19:00, Kafanska noć – koncert Selme Bajrami i Esada Merulića, MESAP

20:00, Disco večer, Oaza club Selnica

20:30, Friday Night Live: Lajtman, Kovačević, Lajtman, Mamas & Tapas

21:00, Međimurski studentski party: Zlata Žila, Gradska Kavana

21:00, Graboslavija, Arcus Caffe

21:00, Tragovi, META Bar

21:00, Taran�no Experience, Čakovečki Art Klub – ČAK

21:00, HALLOWEEN Weekend: Trick or treat | DJ STANKOO, Caffe Bar Paladin

22:00, Halloween Creepy Cringe by Poncije, Pivnica Zrinski

subota, 1. studenoga

09:00, Drugi čakovečki parkrun, #ČK10, Čakovec

20:00, We Salute You XI, Klub Prostor “CeZam”

21:00, Live svirka: Bijelo Dugme by Pas�ri, Pikač Club

Stiže talentirani David Vuković, kojeg smo već imali prilike slušati u sklopu koncerata Zvuk klasike ovoga puta dolazi s novim pijanističkim recitalom.

ZVUK

KLASIKE

David Vuković predstavlja se s novim pijanističkim recitalom

Vuković je dobitnik niza nagrada, što potvrđuje njegovu izvrsnost kao pijanista. Trenutno radi kao nastavnik klavira, komorne glazbe i korepeticije u Glazbenoj školi

u Varaždinu te kao asistent na Sveučilištu Sjever. Dođite i uživajte u notama koje će donijeti David Vuković u petak, 7. studenoga, u 19 sati u Dvorani Zrinski/Scheier! (mg)

CENTAR za kulturu Čakovec Pogledajte Pas matter u režiji Tarika Filipovića

Nakon velikog uspjeha dosadašnjih predstava kao što su “Ćiro”, “Da sam ptica”, “Seks i glad”, i “Predsjednici&ca” u koprodukciji sa Satiričkim kazalištem Kerempuh, FIJI grupa predstavlja novu hit predstavu Pas matter.

Psi vode slijepe, spašavaju ranjene, pronalaze izgubljene, pružaju utjehu, donose radost. Mogu sve to

CZK Čakovec

i još puno više. Ono što ne mogu je ispričati svoje priče. A zaslužili su da ih netko ispriča, Pas matter!

Taj zadatak su na sebe preuzeli mladi glumci Domagoj Nižić i Faris Pinjo, široj publici poznati po brojnim kazališnim i �ilmskim ulogama. Uz brižnu dresuru (režiju) Tarika Filipovića, Domagoj i Faris se preobrazuju u šaroliku lepezu pasa

kako bi nam dočarali dobre i loše strane psećeg života i ispričali gorko-slatke priče o njihovim odnosima s ljudima. Jesu li psi zarobljeni karakteristikama svoje pasmine ili su slobodni imati osobnost kakvu god požele? Bez obzira na to jeste li strastveni ljubitelji pasa ili vam psi ne znače ništa posebno u životu, ova predstava vas neće ostaviti ravnodušnima. (mg)

KULTURNO UZDIZANJE Koje izložbe možete posjetiti?

• 3.10.

Samostalna izložba

Stjepana Kerovca

„Varijacije“

Muzej Croata insulanus

Grada Preloga

• 3.10.do 16.11.

Retrospek�va HDLUM

Izložbeni salon MMČ

• 9.10. do 4.11.

Izložba uz „ASSITEJ“ Gradsko kazalište lutaka Split uz 80. obljetnicu

Galerija CZK

• 10. 10. do 30. 11.

Izložba slika

“Protuletje nam dohaja” Mul�medijalna dvorana MMČ

• 16.10. do 15.11. Katarina Zrinski –plemkinja, pjesnikinja i rodoljupka Opći odjel Knjižnice

„Nikola Zrinski“ Čakovec

...nastavak vikend vodiča za subotu

21:00, Gloria Band, Gradska Kavana

21:00, HALLOWEEN Weekend: Trick or treat | DJ LOREN i MC MATTEO, Caffe Bar Paladin

21:00, Veliki Trash Party, META Bar

srijeda, 5. studenoga

20:00 Tabuji (stand up), CZK Čakovec četvrtak, 6. studenoga

20:00 Tribina ČČ: Vermiglio, CZK Čakovec petak, 7. studenoga

16:00 Mar�nje u Gradu rudara, Šetnica sv. Barbare

16:00 Mar�nje 2025, Sve� Mar�n na Muri

18:00 Mlado Međimurje, Dom kulture Štrigova

Nasmijte se uz stand up skupine Lajnap

Tabuji je najnoviji show od skupine Lajnap comedy koja već skoro cijelo desetljeće nasmijava cijelu Hrvatsku pa i šire. Aleks, Josip, Vlatko i Saša ovoga puta nasmijat će publiku najškakljivijim temama. Sa najvećom dozom iskrenosti i dozom crnog humora publika će sigurno uživati u 90 minuta smijeha od poznate četvorke. Kako je biti otac tro-

je djece, a uvjeravati publiku da nemaju ni jedno? Kako je biti ćelav, a biti uvjeren da je to puno bolje od bujne kose?

Kako se ponašati na sprovodu? Zašto su nove generacije možda malo tupave? Sve te teme i još mnoge druge Aleks Curać Šarić, Josip Gotovac, Vlatko Štampar i Saša Turković će sa posebnim užitkom izvesti za baš vas.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: TIM MARSHALL: MOĆ GEOGRAFIJE

Dobitnik knjige Dečko objavljene u prošlom broju je Mirela Kovačić iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1572

Mjesto i poštanski broj:

Tim Marshall: Moć geografije

10 dana od objave dobitnika.

Svjetski bestseler Tima Marshalla U okovima geogra�ije pokazao je kako su mogućnosti svake države ograničene planinama, rijekama, morima i betonom. Otada se geogra�ija nije promijenila. Ali svijet jest. U još jednoj prosvjetljujućoj knjizi Marshall istražuje deset regija koje će oblikovati globalnu politiku u novome dobu rivalstva velikih sila. Doznajte zašto je sljedeća europska izbjeglička kriza bliža nego što se misli dok se nevolje kuhaju u Sahelu, zašto se Bliski istok mora odmaknuti od nafte i pijeska kako bi si zajamčio budućnost, zašto je istočno Sredozemlje jedno od najnemirnijih žarišta dvadeset prvoga stoljeća i zašto će prostor iznad Zemljine atmosfere postati sljedeće svjetsko bojno polje.

Za ovu predstavu ne možeš biti premlad ili prestar jer teme su svakodnevne iako koji puta se moramo okrenuti oko sebe da vidimo sluša li baš taj netko kojeg ogovaramo. (mg)

U prepoznatljivom Marshallovom stilu – napisana duhovito i dosjetljivo – Moć geogra�ije pronicljivo i uzbudljivo prikazuje kako geogra�ija oblikuje prošlost, sadašnjost, ali i budućnost čovječanstva.

18:00 Glazbeno-poetska predstava “KAJ JE LJUBAV”, Dom kulture Štrigova

19:00 David Vuković – pijanis�čki recital, Zgrada Scheier

20:00 Rock pregled: Christy (glazbeni program), CZK Čakovec subota, 8. studenoga

10:00 19. Mar�nje u Nedelišću i Fes�val hladne�ne

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Dome, topli dome!

NENAD HRANILOVIĆ, direktor Međimurje-plina

Računi rastu oko 9 posto, ali plina ima dovoljno

KOLIKO ĆE POSKUPITI STRUJA, pitali smo u HEP-u

Od siječnja računi viši za 12 posto

CENTAR ENERGETSKE EFIKASNOSTI

Savjetujemo kako preživjeti skupu zimu

NOVOSTI IZ CENTROMETALA

Hibridni sustavi dizalica topline s kotlovima na biomasu

HALLO NEKRETNINE o cijenama na tržištu Najam skuplji od kredita

I-VENT SUSTAVI NOVE GENERACIJE Pravilna ventilacija ključ svježeg zraka, zdravlja i udobnosti doma

ŽIVOT OBITELJI MESARIĆ IZ ŠENKOVCA U MONTAŽNOJ KUĆI CHASMA: Dom iz snova bio je naš za samo sedam mjeseci

Foto: Mario Golenko

Na slici: Mateja, Leonard i Lota iz Šenkovca

POSEBNI

PITALI SMO U CENTRU ENERGETSKE EFIKASNOSTI

Kako preživjeti skuplju zimu?

Pametno grijanje i energija iz vlastitog doma

Zima još nije ni počela, a mnogi već strahuju od novih računa.

Vlada je najavila kraj subvencija i rast cijena energenata, pa će troškovi grijanja i električne energije ove godine biti veći nego ikad.

Ujedno, od 1. siječnja 2026. mijenja se način obračuna solarne energije –sustav „netiranja“, u kojem se predana i

preuzeta električna energija međusobno kompenziraju, odlazi u povijest. Novi model, tzv. net-billing, znači da će se višak koji pošaljete u mrežu plaćati po nižoj cijeni, dok će se preuzeta energija naplaćivati po punoj cijeni, uz dodatnu mrežarinu.

Za mnoga kućanstva to znači jedno – vrijeme je za odluku. Oni

"U kombinaciji s dizalicom topline i baterijom, dom postaje učinkovit, topao i gotovo neovisan o mreži

koji do kraja godine ishode suglasnost HEP-a osiguravaju dugoročno povoljnije uvjete i mirnu energetsku budućnost.

Dizalice topline – toplina bez brige o gorivu

Umjesto da toplinu stvaraju sagorijevanjem, dizalice topline prenose energiju iz zraka, vode ili zemlje. Na svaku potrošenu jedinicu električne energije daju tri do četiri jedinice toplinske energije – što znači i do 60 % manju potrošnju u usporedbi s klasičnim sustavima.

Za obiteljsku kuću to znači jednostavno grijanje bez plina, drva i nepredvidivih troškova. Jednim uređajem moguće je grijati, hladiti i pripremati toplu vodu, a sve radi automatski i gotovo nečujno. Tko jednom prijeđe na dizalicu topline, obično se više ne želi vratiti starom sustavu.

Dizalice topline prenose energiju iz zraka, vode ili zemlje, a na svaku potrošenu jedinicu električne energije daju tri do četiri jedinice toplinske energije

Solarne elektrane –zarađujte na suncu, ne na mreži

Solarna elektrana nije samo ulaganje u ekologiju, već i u stabilnost i kontrolu. Kada sami proizvodite energiju, više ne ovisite o tržišnim cijenama ni o tome kada će tarife ponovno narasti. Dok još vrijedi sustav netiranja, solarne elektrane imaju najbolju isplativost. Povrat ulaganja kreće se između pet i sedam godina, a nakon toga svaka proizvedena kilovatsat znači stvarnu zaradu. Čak i kada nova pravila stupe na snagu, onaj tko ima i vlastitu bateriju zadržava potpunu energetsku slobodu.

CEE povezuje sve – sunce, toplinu i energiju

jedan učinkovit

CEE – Centar energetske efikasnosti

Ul. Braće Graner 5, 40000 Čakovec

T: + 385 40 341 357

E: info@cee.hr www.cee.hr

Baterije – energija kad vam najviše treba

Baterijski sustavi postaju ključni dio svake moderne kuće. Oni pohranjuju energiju proizvedenu tijekom dana i koriste je onda kada vam najviše treba – navečer, noću ili u razdoblju veće potrošnje.

Kućanstvo s baterijom kapaciteta 10 kWh može pokriti gotovo cijelu dnevnu potrošnju električne energije – od rasvjete i kućanskih uređaja do rada dizalice topline. Na taj način gotovo cijeli dan koristi vlastitu energiju, bez povlačenja iz mreže i bez brige o promjenama cijena.

Osim uštede, baterije donose i sigurnost. U slučaju nestanka struje, dom i dalje radi, a grijanje se ne prekida. To znači mir, toplinu i osjećaj potpune energetske neovisnosti.

CEE – stručni partner za mirnu zimu

Uvođenje novih pravila i rast troškova stvorili su mnogima neizvjesnost: što se sada isplati, kome vjerovati i odakle početi? Upravo tu pomaže Centar energetske efikasnosti (CEE) iz Čakovca.

CEE okuplja tim stručnjaka koji više od deset godina projektiraju i ugrađuju dizalice topline, solarne elektra-

"Cijene energenata rastu, pa nova pravila za solarne elektrane od 2026. potiču građane da reagiraju na vrijeme

ne i baterijske sustave za kućanstva i poduzeća diljem Hrvatske. Njihov pristup nije prodaja gotovih rješenja, nego savjetovanje i izrada sustava po mjeri svakog objekta.

„Naš je cilj pomoći ljudima da razumiju što im se isplati i kako da kroz nekoliko sezona zaborave na stres oko energenata. Pametna ulaganja isplate

se brže nego što mislite – pogotovo kad znate da troškovi samo rastu“, poručuju iz CEE-a.

Ako želite dočekati zimu s toplinom i bez neizvjesnosti, sada je pravo vrijeme za odluku. Kontaktirajte stručnjake iz Centra energetske efikasnosti (CEE) za besplatnu procjenu isplativosti i prijedlog sustava prilagođen vašem domu.

Kada sami proizvodite energiju, više ne ovisite o tržišnim cijenama

O POVEĆANJU CIJENA PLINA OD STUDENOG, detaljno s Nenadom Hranilovićem, direktorom Međimurje

Računi rastu oko 9 ali plina ima dovoljno

Razlozi rasta cijena, sigurnost opskrbe te savjeti za uštedu u hladnijem dijelu godine

Ufokusu ovosezonskih energetskih promjena nalaze se rastuće cijene plina koje će osjetiti mnogi građani Hrvatske već od listopada i studenoga 2025. Prema odluci Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), prosječna cijena plina u javnoj usluzi podigla se na oko 53,8 eura po megavatsatu (EUR/ MWh), a s postupnim smanjenjem subvencija država smanjuje potporu koju je dosad pružala kućanstvima. Ukupni rast cijena na računima za kućanstva s time iznosi devet posto, dok bi bez subvencija povećanje bilo znatno veće, oko 17 posto.

Usprkos rastu cijena, opskrbljivač Međimurje plin iz Čakovca jamči stabilnu opskrbu i sigurnost kroz planiranje i zalihe u skladištima, dok savjetuju korisnike na očuvanje energije pametnim grijanjem i izolacijom domova. U nastavku donosimo razgovor s Nenadom Hranilovićem, direktorom Međimurje plina, koji detaljno objašnjava razloge za povećanje cijena, predviđanja za nadolazeću zimu i preporuke za racionalnu potrošnju plina.

"Povećanje cijena plina na računima građana od studenoga rezultat je kombinacije smanjenja državnih subvencija i rasta distributivne naknade koja nije mijenjana proteklih pet godina

- Što je razlog povećanja cijena plina od studenoga i koliki će biti porast na računima građana?

- Do povećanja dolazi zbog smanjenja državnih subvencija koje su dosad ublažavale troškove, ali i zbog odluke HERA-e o povećanju distributivne

Usprkos rastu cijena, opskrbljivač Međimurje plin iz Čakovca jamči stabilnu opskrbu i sigurnost kroz planiranje i zalihe u skladištima, kaže Nenad Hranilović, direktor Međimurje - plina

Bilo da plaćate račune, ili trebate informaciju, ljubazni zaposlenici Međimurje plina uvijek su vam na raspolaganju, a za svoje su potrošače pripremili i jabuke

naknade koja je bila nepromijenjena zadnjih pet godina. Troškovi poslovanja znatno su porasli pa su neki distributeri bilježili gubitke. Međimurje plin, kroz tržišne ugovore, nudi cijenu za 0,20 eura/MWh nižu od cijene za javnu uslugu, no i to ne može potpuno kompenzirati povećanja.

- Sezona grijanja započela je ranije nego inače. Koliko će to utjecati na račune i kakve su varijacije u potrošnji u odnosu na prošle godine?

- Plinski biznis je vrlo temperaturno ovisan, te je teško predvidjeti jačinu hladnog vremena koje povećava potrošnju. Međutim, imamo zakupljenog plina u skladištu i jedan smo od rijetkih opskrbljivača s takvim kapacitetom, što nam omogućava stabilnu isporuku i u najtežim uvjetima. Unatoč krizama, nijedan potrošač nije ostao bez plina.

Znači li to da ćete trebati nabaviti više plina nego ste očekivali? Kakvo je danas stanje na tržištu prirodnog plina, hoće li ga biti

Kako se određuje cijena plina i o čemu ovisi

Visina cijene plina u sustavu javne usluge u Hrvatskoj za razdoblje od 1. listopada 2025. do 30. rujna 2026. godine određena je odlukom Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Prema najnovijoj odluci, prosječna krajnja cijena plina za kućanstva u javnoj usluzi od 1. listopada 2025. iznosi oko 53,8 eura po megavatsatu (EUR/MWh). O ovdje je riječ o prosjeku, jer cijena nije ista za svako distribucijsko područje.

Cijena plina za distribucijsko područje Međimurje plina za javnu uslugu je 0,0524 eur/kWh dok cijena tržišnih ugovora niža za 0,0020 eura. Visina subvencije za Međimurje je 0,0043 eura/kWh. Regulirana cijena u sustavu javne usluge sastoji se od nekoliko elemenata: troškova nabave plina, troškova distribucije plina te troškova opskrbe. Glavni razlog za povećanje cijena je smanjenje državnih subvencija, ali i rast troškova distribucije koji nisu bili povećavani zadnjih godina, što je dovelo do potrebe povećanja mrežnih naknada u cijeni plina. Trošak nabave plina je u proteklom razdoblju čak i pao, no nije mogao nadoknaditi ostatak rasta troškova.

Javna usluga opskrbe plinom namijenjena je korisnicima koji nemaju posebne ugovore sklopljene na tržišnoj osnovi. Ovakav regulirani sustav štiti potrošače od naglih i velikih promjena cijena, jer HERA nadzire i određuje maksimalne iznose tarifnih stavki.

dovoljno ukoliko zima pritisne i oduži se?

- Mi svake godine, kada se pripremamo za početak plinske godine, koja započinje prvog listopada i traje do kraja rujna slijedeće godine, i kada nabavljamo plin, koristimo povijesne

9 posto, dovoljno

"Korisni savjeti za uštedu na grijanju

Kroz razgovor s direktorom Međimurje plina Nenadom Hranilovićem saznajte zašto će račun rasti, kako opskrbljivači osiguravaju dovoljnu količinu plina i koje su preporuke za racionalnu potrošnju

temperaturne podatke. Imamo vlastitu meteorološku postaju, služimo se predviđanjima i stranih postaja. ali i to nužno ne mora biti dovoljno. Kao što sam već spomenuo, u slučaju povećane potrošnje povlačimo naš plin iz skladišta, pa bi plina za ovu zimsku sezonu kao i svih prethodnih trebalo biti dovoljno.

- Očekujete li dodatni rast cijena plina početkom iduće godine?

- Ako ne dođe do većeg geopolitičkog poremećaja, trenutni pokazatelji ne ukazuju na značajnija povećanja cijena u kratkom razdoblju.

- Ove godine korisnici nisu dobili nove ugovore koji garantiraju cijenu tijekom sezone grijanja. Zbog čega se to dogodilo i mogu li očekivati nove ugovore?

- Postojeći tržišni ugovori još vrijede jer su potpisani na neodređeno vrijeme s mogućnošću prekida prema uvjetima iz ugovora. Svi potrošači su pismeno obaviješteni o aktualnim cijenama. Do sada smo uvijek pazili na naše kupce i čuvali ih od šokova, a takvu poslovnu politiku namjeravamo nastaviti i dalje, rekao je Nenad Hranilović, direktor Međimurje plina. Redovno ispitivanje i provjera instalacija važno je za sigurnost tijekom čitave godine

1. Ne spuštati temperaturu ispod 15 stupnjeva, a zimi provjetravati dva puta dnevno po tri minute.

Za optimalnu potrošnju plina moramo uzeti u obzir više elemenata koji presudno utječu na potrošnju plina, a to su: željena temperatura životnog prostora, duljina boravka u prostoru, vlažnost zraka i, prije svega, stanje i vrsta građevinskog objekta.

Temperatura prostora uvelike utječe na potrošnju plina. Optimalna temperatura u prostoru u kojemu se duže boravi je 20 °C (u rasponu od 18 do 22 °C). Za svaki stupanj povećanja prosječne temperature prostora u ovom rasponu povećava se potrošnja energenta za oko 5 %.

Jako je važno ne spuštati temperaturu ispod 15 °C jer se ispod te temperature značajno ohlade zidovi i pod pa se kod ponovnog dizanja temperature na optimalnih 20 °C troši značajno više energije nego kad se prostor samo dogrijava za od 2 do 3 °C.

Značajno se više energije troši za zagrijavanje prostora sa smanjenim udjelom kisika u zraku i povećanom vlagom pa je potrebno provjetravati prostor najmanje dva puta dnevno po tri minute. Toliko je potrebno da se zrak zamijeni svježim, a zidovi se ne ohlade. Za optimalnu potrošnju važno je plinska trošila održavati ispravnim i paziti da trošilo ima dovoljnu količinu zraka za izgaranje i ispravan odvod dimnih plinova kako bi iskoristivost energenta bila što je moguće viša. To se prije svega odnosi na starija trošila (ne na kondenzacijska), kojih je još uvijek većina. Dobra izolacija zidova, fasada i kvalitetni prozori mogu donijeti uštede i do 40 posto.

2. Akontacijski način plaćanja manje narušava kućni budžet

kraju obračunskog razdoblja, ovisno o tome je li zima značajno toplija ili hladnija od prethodne. Plaćanje prema mjesečnoj potrošnji usluga je koju u Republici Hrvatskoj, od opskrbljivača plinom, pruža jedino Međimurje-plin, a time naši potrošači mogu intervenirati – kod velikih računa smanji se grijanje za koji stupanj (smanjenje prosječne temperature u stanu za 1 °C može donijeti i smanjenje potrošnje plina i do 6 % zimi). Hoće li plaćati akontacijski ili mjesečno, odlučuje svaki građanin.

3. Prirodni je plin najisplativiji za kućanstva Sagledavajući sve prednosti i nedostatke pojedinih energenata kojima se koristimo za zagrijavanje prostora u kućanstvu, prirodni je plin najisplativiji energent i to zbog više razloga: konkurentan je cijenom svim drugim energentima, pogotovo ako uzmemo u obzir jednostavnost uporabe, dostupan je u svako doba te se njime koristimo samo kad ga trebamo, plaćamo ga nakon potrošnje i to točno onoliko koliko smo ga potrošili, dakle, ne moraju se stvarati zalihe koje se plaćaju unaprijed kao kod svih drugih energenata osim el. energije. Ne trebaju nam skladišta ni posude, planiranje potrošnje unaprijed, a ni osiguranje značajnih sredstava za kupnju energenta odjednom za ložnu sezonu. Uporaba prirodnog plina vrlo je jednostavna i započinje regulacijom termostata na željenu temperaturu ili čak daljinskom regulacijom (pametne kuće).

i neusporedivo su sigurnija jer ne uzimaju potreban zrak za izgaranje iz prostora, već se isti zatvorenim sustavom dovodi izvana.

Uz značajnu povećanu efikasnost iskoristivosti prirodnog plina jednako je važna, pogotovo za budućnost, i ekološka komponenta uporabe takvih trošila koja su pogodna za sve načine grijanja: klasično radijatorsko, podno, kombinirano kao i u kombinaciji sa solarnom tehnologijom ili energetskim pumpama.

5. Optimalne temperature grijanja ovise o namjeni prostora. Ne treba grijati sve sobe jednako.

Optimalna temperatura u prostoru u kojem boravimo različita je, ovisi o namjeni prostora. Za dnevni boravak i dječje sobe optimalna je temperatura 20 – 23 °C, u kupaonici 23 °C, u kuhinji 18 – 20 °C, a u spavaćoj sobi 15 – 18 °C. Takozvana noćna temperatura ne bi se trebala spuštati ispod 18 °C, osim u spavaćoj sobi.

Prostori se moraju provjetravati jer se u prostorijama u kojima boravimo smanjuje koncentracija kisika i povećava vlažnost zraka, a takav se zrak puno teže zagrijava, a i zbog osjećaja ugode i zdravlja.

Uobičajeno je dovoljno provjetravati prostore od tri do četiri puta dnevno, zimi do 5 ili 10 minuta, ovisi o potrebi, a u prijelaznom ili proljetno-jesenskom vremenu 10 – 15 minuta.

Važno je naglasiti da se prostor mora provjetriti kratko i intenzivno kako se zidovi i podovi ne bi ohladili, a za njihovo ponovno zagrijavanje potrebno je više energije nego za samo održavanje dostignute temperature.

Akontacijski način plaćanja potrošnje plina ima prednost jer se plaćanje u takozvanom zimskom polugodištu obavlja u jednakim ratama pa se izbjegavaju veliki računi za mjesec ili dva s izrazito niskim temperaturama. Tako se ne narušava kućni budžet, ali se mogu pojaviti pozitivne ili negativne razlike na

Prirodni plin je i ekološki najprihvatljiviji fosilni energent jer metan sagorijeva gotovo u potpunosti, a da pri tome na nastaje pepeo i ima manju emisiju CO2 od drugih energenata i gotovo stopostotnu iskoristivost kod novih kondenzacijskih uređaja.

4. Kondenzacijska trošila najbolja su opcija za budućnost

Europskim, pa tako i našim hrvatskim zakonima, regulirano je da se kod novih, kao i u rekonstruiranim građevinskim objektima, mogu ugrađivati samo kondenzacijska plinska trošila koja imaju i do 97 posto iskoristivosti utrošenog plina

6. Dugotrajno provjetravanje “na kip” zimi se ne preporučuje Dugotrajno provjetravanje “na kip” zimi nije efikasno, odnosno postiže se suprotan učinak jer se zrak u prostoru mijenja sporo, a hlade se stakla i okolni dijelovi zida pa ga treba ponovno zagrijati.

Kad se sve sagleda, grijanje na plin je i ekološki prihvatljivo zbog vrlo čistog izgaranja. Prirodni je plin najčišće fosilno gorivo s malom emisijom stakleničkih plinova.

Hibridni sustavi dizalica topline s kotlovima na biomasu

Dizalice topline posljednjih godina postale su jedan od najpopularnijih izvora energije za grijanje i hlađenje stambenih i poslovnih objekata. Njihova sve šira primjena rezultat je potrebe za energetski učinkovitim rješenjima, malim potrebnim prostorom te korištenjem obnovljivih izvora energije. Iako se najčešće ugrađuju u novogradnji, dizalice topline sve se češće primjenjuju i u postojećim objektima gdje su do sada primarni izvor topline bili konvencionalni kotlovi. U takvim slučajevima idealno rješenje često je hibridni sustav, koji kombinira dizalicu topline s dodatnim izvorom topline, najčešće kotlom na biomasu.

Grijanje zrakom i biomasom

Kod hibridnih sustava dizalice topline grije prostor do otprilike 0°C vanjske temperature, kada je ona i najefikasnija i troši najmanje električne energije, dok se na nižim vanjskim

temperaturama u sustav grijanja automatski uključuje konvencionalni kotao koji nastavlja s grijanjem. U praksi se u većini postojećih objekata dizalice topline uvode prvenstveno kako bi se smanjili troškovi grijanja i povećao komfor. Postojeći objekti najčešće nemaju idealnu izolaciju ili isključivo podno grijanje ili ventilokonvektore pa je kod njih ugradnja hibridnih sustava najoptimalnije rješenje. U takvim se slučajevima dizalice topline najčešće se koriste u prijelaznim razdobljima, u proljeće i jesen, kada su toplinski gubici objekta manji, a potrebno je grijanje. Kod hibridnih sustava s kotlom na biomasu (drvene pelete ili cjepanice) prebacivanje između dva izvora topline odvija se potpuno automatski, ovisno o namještenoj vanjskoj temperaturi.

Dizalica topline radi do 0°C, dok vani još ne smrzava, a od 0°C prema minusima preuzima kotao grijanje objekta. Takav način rada omogućuje

dizalici topline rad s visokim stupnjem učinkovitosti, smanjuje broj prekida rada zbog ciklusa odmrzavanja te omogućuje da se kotao na biomasu koristi samo pri nižim temperaturama, čime se smanjuje njegova potrošnja goriva i omogućava rad u nazivnoj snazi pri optimalnoj efikasnosti. Uz to, početna investicija u dizalicu topline je manja, jer se može odabrati uređaj manje snage, dovoljan za grijanje do temperature prebacivanja, dok se najveći toplinski zahtjevi pri niskim temperaturama pokrivaju radom kotla na biomasu. Kada se dizalica ugrađuje u postojeće starije zgrade, na sustav radijatorskog grijanja, preporuka je ugradnja visokotemperaturne monoblok R290 dizalice topline, koje mogu grijati do 75°C. Kod novogradnji češće se ugrađuju monoblok ili split varijante R32 dizalica topline koje su pogodne za niskotemperaturne sustave grijanja. U hibridnim sustavima najčešće se

kombiniraju split ili monoblok dizalica topline s kompaktnim kotlom na pelete ZVB II ili kotlom na pelete PelTec II Lambda. Oba uređaja, i kotao i dizalica topline, povezuju se na akumulacijski spremnik, a radom sustava upravlja regulacija dizalice topline. Još jedna od prednosti hibridnog sustava je i sigurnost – u slučaju ispada jednog izvora topline, uvijek ostaje drugi na raspolaganju.

Zahvaljujući svim navedenim prednostima, hibridni sustavi predstavljaju dugoročno isplativo, energetski učinkovito i ekološki prihvatljivo rješenje za nove i postojeće objekte.

TEHNIKA GRIJANJA

CIJENA STRUJE RASTE nakon povlačenja državnih subvencija

Struja poskupljuje u dva koraka, građanima računi od siječnja viši za 12 posto

HEP potvrđuje stabilnu opskrbu bez redukcija, ali građane upozorava na racionalniju potrošnju i uvođenje pametnih brojila

ržavne subvencije na cijenu električne energije polako se povlače, pa će građani od studenoga morati plaćati više račune za struju. Što nas ustvari čeka i kakve će posljedice biti pitali smo direktno u Hrvatsku elektroprivredu. Kako su za Međimurske novine potvrdili iz HEP-a, prema novoj Vladinoj uredbi subvencije će se smanjivati u dva koraka –prvo od 1. studenoga 2025., a zatim i od 1. siječnja 2026. godine. Promjene će se najprije vidjeti na dijelu računa koji se odnosi na naknadu za energiju, a potom i na naknadu za korištenje mreže, tzv. mrežarinu.

Računi za domaćinstva rastu 12 posto

Za kućanstva s godišnjom potrošnjom od oko 3.000 kilovatsati (kWh)

HEP procjenjuje da će ukupno povećanje računa do siječnja iznositi 12,2 posto. Prije svega, od 1. studenoga slijedi povećanje od 7,41 posto, odnosno u prosjeku 3 eura mjesečno, dok će od 1. siječnja 2026. uslijediti dodatnih 4,8 posto ili otprilike 1,96 eura mjesečno.

To znači da će prosječni račun koji je dosad iznosio 40,65 eura porasti na 43,65 eura već u prosincu ove godine, a zatim na 45,61 euro u veljači sljedeće. Novi iznosi bit će vidljivi na računima s dospijećem u prosincu 2025. i veljači 2026.

Za kućanstva koja troše više od 3.000 kWh u šest mjeseci, HEP najavljuje i značajnu promjenu – dosadašnji sustav subvencije od 50 posto zamjenjuje se novom, povećanom cijenom od 35 posto.

Poskupljenja i u gospodarstvu i javnim ustanovama

Nove tarifne stavke zahvatile su i poduzetnike – one vrijede već od 1. listopada 2025. Prosječno povećanje za male poduzetnike te ustanove i organizacije javnog i neprofitnog sektora poput bolnica, škola, vrtića, domova i udruga iznosi 15 posto.

Kod većih potrošača, koji unutar šest mjeseci troše više od 250.000 kWh, cijena se obračunava prema tržišnim ugovorima sklopljenima s opskrbljivačima, uz iznimku javnih i neprofitnih ustanova koje su oslobođene tog režima.

HEP: Savjeti i pametna brojila

Iz HEP-a poručuju da su građanima već dostupni brojni savjeti za racionalnu potrošnju električne energije putem njihovih mrežnih stranica i letaka koji dolaze uz račune. “Kupci struju mogu učinkovitije koristiti ako prilagode navike razdobljima više i niže tarife”, navode, uz podsjetnik da se od 26. listopada, povratkom na zimsko računanje vremena, viša tarifa primjenjuje od 7 do 21 sat, a niža od 21 do 7 sati. U uštedama bi uskoro dodatno mogla pomoći i napredna brojila. HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP ODS) planira do kraja 2029. godine tim brojilima opremiti sva kućanstva u Hrvatskoj. Riječ je o uređajima koji omogućuju točniji obračun stvarne potrošnje — bez akontacija — te korisnicima daju precizan uvid u energetske navike, što omogućuje bolju kontrolu i manju potrošnju.

Građani će od studenoga morati plaćati više račune za struju

- Ugradnja pametnih brojila ne utječe izravno na cijenu električne energije, ali korisnicima daje mogućnost aktivnog upravljanja potrošnjom, čime mogu sami smanjiti račune, ističu iz HEP-a.

Opskrba osigurana, redukcija neće biti

Što se tiče sigurnosti opskrbe, HEP naglašava da je sustav stabilan i pouzdan. Zahvaljujući planiranju vlastite proizvodnje i pravovremenim nabavama na tržištu, za nadolazeće razdoblje osigurane su dovoljne količine energije. “Bez obzira na vremenske prilike, ne očekuju se prekidi ni redukcije u opskrbi kupaca”, poručuju iz HEP-a. (tn)

Piše: Tomislav Novak

I ENERGETSKI UČINKOVITOM MEĐIMURJU

Međimurje razvijamo kao zelenu oazu održivosti i otpornosti

Međimurska županija u velikom ulagačkom uzletu energetski obnavlja brojne javne zgrade, podiže nove objekte, te pomaže građanima u zelenoj tranziciji

Međimurska županija nedavno je raspisala novi javni poziv kojim se dodjeljuju potpore građanima za korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima. Odaziv je pokazao koliko je mjera pogođena te je župan Međimurske županije Matija Posavec odlučio značajno povisiti planirani iznos za ovu potporu: „Drago mi je kada naše potpore naiđu na veliki interes među građanima, kao što se dogodilo s javnim pozivom za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima. Tek što smo poziv otvorili, morali smo ga zatvoriti zbog utroška predviđenih sredstava, odnosno ogromnog interesa. Stiglo je gotovo 350 prijava pa smo rebalansom proračuna 100.000 eura planiranih za ovu namjenu povećali na 250.000 eura. Mjere s ovakvim odjekom pokazuju koliko Županija prepoznaje stvarne potreba svojih građana“, ističe župan Posavec.

Kod Mesapa u Nedelišću započeli su radovi na izgradnji OŠ Nedelišće

otvaralo novo veliko gradilište i novi projekt u kojem će biti izgrađena sportska dvorana Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, uz infrastrukturno i hortikulturno uređenje okoliša.

Međimurje je postalo učionica održivih modela u svim područjima djelovanja te stjecište stručnjaka iz cijelog svijeta

Aktualni proračun Županije sadrži veliki broj kapitalnih projekata, među kojima je najviše onih u obrazovanju. U ovoj fazi, ulagački ciklus u obrazovnu infrastrukturu premašuje 100 milijuna eura. Početak aktualne školske godine obilježen je otvorenjem energetski obnovljene Gospodarske škole Čakovec, dok se istovremeno, na korak od te ustanove,

U Prelogu je završena energetska obnova dvorane

OŠ Prelog, vrijedna oko 800.000 eura

Gospodarska škola Čakovec, koju pohađa gotovo 370 učenika, prvi dan nastave dočekala je u novom ruhu zahvaljujući projektu Međimurske županije – vrijednom 2.920.099,50 €. I za ovaj projekt Međimurska županija osigurala je sufinanciranje novcem iz europskih fondova putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u visini od 1.480.999,00 €, dok je u županijskom proračunu osigurano dodatnih 1.439.100,50 €.

Dogradnja, rekonstrukcija i opremanje Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec te izgradnja nove trodijelne školske sportske dvorane, projekt je koji doseže vrijednost od gotovo 12 milijuna eura!

Nakon što je obnovljen restoran i kuhinja u Učeničkom domu Graditeljske škole Čakovec, u pripremi je još sljedeća velika investicija – cjelovita obnova i adaptacija toga objekta. Obnovit će se ili se obnavljaju škole u Železnoj Gori, Svetoj Mariji, Štrigovi, Vratišincu, Murskom Središću, Strahonincu, Maloj Subotici, područni školski odjel u Dunjkovcu, gdje je – podsjetimo – nedavno izgrađena i nova školska dvorana itd. Uz navedene, stručne službe Županije pripremile su 15ak novih projekata. Nižu se i krajobrazni projekti kojima Međimurje dobiva 32 nova parka, među kojima je najviše onih uz obrazovne ustanove.

Matija Posavec, župan Međimurske županije

Svoju odlučnost da dosegne cilj –primjerene uvjete za nastavu u jednom smjeni u svim svojim školama – Međimurska županija pokazala je i pri gradnji sportske dvorane Osnovne škole Sveta Marija, investiciji koju je – nakon niza godina čekanja na sufinanciranje – Županija preuzela na sebe i uspješno izvela do kraja. Dvorana omogućuje školi prelazak na jednosmjensku nastavu jer su u novom prostoru uređene i dodatne učionice, a nedugo nakon otvorenja objekta, Županija je nastavila ulaganje u ovu ustanovu –energetskom obnovom školske zgrade.

Nedavno pokrenuta investicija u Svetoj Mariji bila je 25. ovakav projekt Županije u aktualnom ulagačkom nizu.

„Raznolikost područja u koja ulažemo s naglaskom na održivost i prilagodbu klimatskim promjenama, svjedoči da

Međimurje razvijamo kao zelenu oazu otpornosti i održivosti“, kaže župan Matija Posavec i dodaje: „Međimurska županija najveći je investitor u našem kraju. Na svakom koraku su gradilišta, a jedno od većih nalazi se u Nedelišću, gdje trenutno gradimo novu, energetski učinkovitu, zgradu Osnovne škole Nedelišće, san brojnih generacija u toj općini, a u blizini i suvremeni centar za starije i nemoćne osobe“, naglašava župan Matija Posavec, podsjetivši da Županija, uz vlastite, snažno podržava i projekte jedinica lokalne samouprave, poput obnove gradske sportske dvorane u Murskom Središću, te Regionalnog rehabilitacijsko-edukacijskog centra u Čakovcu.

Među recentnim investicijama Županije je i energetska obnova sportske dvorane OŠ Prelog, vrijedna oko 800.000 eura, okončana u svibnju ove godine. Osim obnove fasade, u projektu su uređene svlačionice te zamijenjen sustav grijanja i hlađenja, čime su dosegnute uštede na energentima i visoka razina udobnosti.

NOVO LICE OBRAZOVANJA

Međimurska županija sustavu obrazovanja na svom području daje lice i dušu budućnosti. „Do kraja ovoga mandata, u svim našim školama bit će osigurani uvjeti za prelazak na jednosmjensku nastavu, te ćemo izgraditi sportske dvorane tamo gdje ih još nema. Paralelno s ulaganjima u obrazovnu infrastrukturu, modernizi-

razvijamo otpornosti

"U Nedelišću je u tijeku gradnja Centra za starije osobe koji će ublažiti kroničan nedostatak smještajnih kapaciteta za osobe treće životne dobi na našem području

Nedavni javni poziv Međimurske županije za sufinanciranje obnovljivih izvora energije u kućanstvima izazvao je izniman interes građana te je stiglo gotovo 350 prijava. Proračunska sredstva za ovu namjenu stoga su rebalansom sa 100.000 podignuta na 250.000 eura

ramo i dinamiziramo nastavu u našim ustanovama uvodeći suvremene modele, poput građanskog odgoja u osnovne škole, te Škole i zajednice u srednjoškolske ustanove, pri čemu ne zapostavljamo ni daljnji razvoj centara izvrsnosti u našim srednjim školama“, kaže župan. Nove građevine podižu se i uređuju u skladu sa suvremenim standardima i sve su energetski učinkovite, poput nove zgrade OŠ Nedelišće, čije se arhitektonske konture već naziru. Riječ je o projektu vrijednom više od 12 i pol milijuna eura. „Dodamo li ovom ulagačkom ciklusu u područje obrazovanja i potpore koje Međimurska županija daje građanima – od potpuno besplatnog prijevoza za sve učenike, jednokratnih potpora srednjoškolcima od 80 eura, te studentima od 100 eura, do financiranja asistenata za učenike, ali i djecu predškolske dobi s razvojnim poteškoćama – dobiva se uvid u širinu razvojne strategije Županije koja ne zaboravlja najvažnije - čovjeka“, kaže župan Posavec.

Kada govorimo o energetskoj obnovi javnih, najčešće je provođenje projekata povjereno razvojnim agencijama Međimurske županije koje su se promaknule u najuspješnije u našoj zemlji – Međimurskoj energetskoj agenciji MENEA i Javnoj ustanovi za razvoj REDEA.

Zahvaljujući aktivnosti svojih razvojnih agencija, Međimurska županija sudjeluje i u brojnim prekograničnim projektima. Jedan od njih je strateški projekt Geo Building – poticanje energetske obnove u pograničnom području primjenom geotermalne energije. Cilj ovoga projekta, koji je u tijeku, je jačanje održivog iskorištavanja geotermalnog potencijala u pograničnom području te poticanje obnove javnih zgrada kroz izrađenu projektno – tehničku dokumentaciju, digitalnu platformu, aktivnosti podizanja svijesti te provedbu pilot investicija u odabranim pilot područjima. Na području

U pripremi je obnova i adaptacija Učeničkog doma

Graditeljske škole

Međimurske županije planirana je izrada projektno – tehničke dokumentacije za dvije odabrane javne zgrade te provedba pilot aktivnosti modernizacije postojećeg sustava grijanja u Osnovnoj školi Donji Kraljevec uz primjenu geotermalne dizalice topline. Pilot aktivnost obuhvatit će sve pripremne analize, izradu projektno – tehničke dokumentacije i same radove kako bi se osigurala optimalna funkcionalnost sustava i nakon završetka projekta.

HUMANA SREDINA

Međimurska županija, kao i ostale regije u našoj zemlji, suočena je s izazovima koji pogađaju najranjivije – starije i nemoćne osobe. Na tu se činjenicu odgovorilo brzo, mjerama potpore, ali i velikim projektima.

Općina Nedelišće je u partnerstvu s Međimurskom županijom prijavila projekt formiranja centra za starije osobe. Riječ je o projektu kojim Županija odgovara na nedostatak smještajnih kapaciteta za osobe treće životne dobi na našem području.

Ni u odgovoru na ovaj izazov nisu zaboravljeni ljudi: „Županija već priprema

"„Raznolikost područja u koja ulažemo, s naglaskom na održivost i prilagodbu klimatskim promjenama, svjedoči da Međimurje razvijamo kao zelenu oazu otpornosti i održivosti“, kaže župan Matija Posavec

i sljedeći takav projekt, s obzirom da ni novi dom neće u potpunosti otkloniti deficit smještajnih kapaciteta uz priuštivu cijenu. Morali smo reagirati i pomoći najugroženijim korisnicima domova te smo za ljude s najnižim mirovinama osigurali jednokratnu potporu. Istodobno, suočeni s nedostatkom radne snage u domovima za starije, u našem Domu za starije i nemoćne osobe Čakovec osigurali smo uvjete za povećanje plaća djelatnicima, ali zadržali i najniže cijene smještaja u Hrvatskoj“, kaže župan, podsjetivši da je upravo zgrada Doma za starije i nemoćne osobe u Čakovcu bila među prvim energetski obnovljenim javnim zgradama na našem području.

Novi centar u Nedelišću, uz smještajni kapacitet, nudit će veliki broj izvaninstitucionalnih usluga namijenjenih starijim osobama za koje skrbe njihove obitelji.

Na taj način podići će se kvaliteta života korisnicima usluga, te osnažiti njihove obitelji.

Briga za ranjive sugrađane očituje se i u velikim naporima da se napokon uredi palijativni centar u krugu zdravstvenih ustanova u Čakovcu. Riječ je o projektu koji je Međimurska županija dovela do građevinske dozvole, no koji je zaustavljen nakon što je država preuzela upravljačka prava nad našom bolnicom.

„I kada je o ovom projektu riječ, odlučni smo u namjeri da ga izvedemo bez obzira na prepreke, zato što su nam potrebe naših građana daleko ispred svih političkih ciljeva. Kod nas, u Međimurju, i politika je ono što bi zapravo trebala biti – sluga ljudima“, naglašava župan Matija Posavec.

NA IZVORU IDENTITETA

U ovoj godini okončan je još jedan važan projekt vezan uz bogatu riznicu nasljeđa na koju je Međimurje ponosno i u kojoj se nalazi identitetski zapis Međimurki i Međimuraca. Energetski je obnovljena Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Međimurca, našega najznačajnijeg slikara, koji je svom zavičaju ostavio vrijedno likovno blago.

Kraljeva kuća, koja se nalazi u središtu Čakovca, podvrgnuta je cjelovitoj obnovi čime su poboljšani i mikroklimatski uvjeti, što je neizmjerno važno za očuvanje izloženog Kraljeva opusa.

Pri završetku je projekt u kojem se obnavlja Hirscherova palača u Donjoj Dubravi te će se u njoj urediti postav posvećen međimurskoj popevki. Štrigova ima Centar pušipela, a dobit će i novi interpretacijski centar u čast nasljeđu svetoga Jeronima.

U Pribislavcu je u punom jeku obnova Feštetićevog dvorca koji će u velikom projektu revitalizacije postati reprezentativni interpretacijski centar te svjedočiti o povijesti i kulturi Međimurja, kao i o autohtonoj enogastronomiji.

PREDVODNICI

Međimurska županija sa svojim razvojnim rješenjima, kao i gospodarski subjekti iz našega kraja, istaknuli su se kao predvodnici održivoga razvoja u njegovu najširem smislu u našoj zemlji, ali i u regiji. Međimurje je postalo učionica održivih modela u svim područjima djelovanja te stjecište stručnjaka iz cijelog svijeta.

Kada je riječ o korištenju obnovljivih izvora energije i projektima energetskih obnova, Međimurska županija je ostvarila najveće iskorake u Hrvatskoj, te su zadnjih godina obnovljene brojne javne zgrade, od ustanova u zdravstvu i socijalnoj skrbi do škola i razvojnih agencija te poduzeća. Svi su objekti opremljeni i fotonaponskim elektranama, odnosno svim suvremenim sustavima za grijanje i hlađenje. „Svijest naših građana prati taj trend Županije, što je vidljivo po velikom porastu interesa za potpore za korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima. Za nas je to putokaz te ćemo i u narednom razdoblju osiguravati sredstva iz proračuna za pomoć našim sugrađanima da svoje domove učine energetski učinkovitima i udobnima“, zaključuje župan Matija Posavec.

SOLARSHOP

ENERGIJA BUDUĆNOSTI ZA VAŠ DOM, SADA I OVDJE

Pametna, održiva i isplativa energetska rješenja na jednom mjestu, uz potpunu stručnu podršku

U vremenu kada su energetska učinkovitost, neovisnost i ušteda važniji nego ikad, Solarshop nudi cjelovita rješenja za vaš dom – od ideje do realizacije.

Naša specijalnost su solarne elektrane koje izrađujemo brzo, stručno i u potpunosti prilagođeno vašim potrebama.

SOLARNE ELEKTRANE - projekt, dokumentacija, izvedba – sve na jednom mjestu

Zahvaljujući modelu „ključ u ruke”, u Solarshopu preuzimamo brigu o svemu: izradu Vašeg projekta, pripremu i predaju kompletne dokumentacije, komunikaciju s nadležnim tijelima, ugradnju opreme te puštanje u pogon.

Naš tim iskusnih stručnjaka osigurava da svaki korak bude brz, jasan i unaprijed poznat.

Dizalice topline – pametno grijanje i hlađenje

Sve više korisnika prepoznaje dizalice topline kao idealno rješenje za suvremen, energetski učinkovit dom.

U kombinaciji sa solarnom elektranom, one omogućuju gotovo potpunu energetsku samostalnost, uz minimalne troškove grijanja i hlađenja.

Naš tim će vam pomoći odabrati optimalan sustav prema vašem objektu, navikama i budžetu.

Novo! Hibridne solarne elektrane s akumulacijom energije

Ako nećete stići ugraditi svoju solarnu elektranu do kraja godine, ne brinite – imamo rješenje.

Solarshop

– vaša energija, vaš mir

U Solarshopu vjerujemo da energija budućnosti pripada onima koji je stvaraju sami.

Zato svakom projektu pristupamo s istim ciljem: ponuditi kvalitetu, sigurnost i uštedu koja traje godinama.

Bilo da gradite novi dom, renovirate postojeći ili tražite način da smanjite troškove, Solarshop je vaš partner za pouzdana i moderna energetska rješenja. Posjetite nas u Nedelišću!

Saznajte više na www.solarshop.hr 091/477- 87-87 Obratite nam se i doznajte kako sunce može grijati i vaš dom!

Kontaktirajte nas s povjerenjem!

Za vas ćemo pripremiti sustav hibridne solarne elektrane s dodatnim sustavom akumulacije energije, koji vam omogućuje da energiju proizvedenu danju pohranite i koristite kada vama najviše odgovara – noću, vikendom ili u razdobljima veće potrošnje.

Pametno upravljanje energijom, maksimalna iskoristivost i najniža moguća cijena –sve po vašoj mjeri.

S ponosom najavljujemo otvaranje naše nove Solarshop trgovine u Nedelišću, na izvrsnoj i lako dostupnoj lokaciji.

U ponudi ćete pronaći široku ponudu artikala kako biste na najoptimalniji način izabrali svoja rješenje za grijanja i hlađenje svojih domova, kao i poslovnih prostora.

Posjetite nas i dozvolite da zajedno složimo:

• Vaš sustav solarne elektrane,

• Najoptimalniju dizalicu topline prilagođenu vašem prostoru

• Peći na pelete i drva, ukoliko preferirate grijanje na kruta goriva

• Te široki izbor klima uređaja, za svaku temperaturu, godišnje doba i prostor.

Naši savjetnici pomoći će vam pronaći idealno rješenje te osigurati stručnu podršku od prvog kontakta do završetka projekta.

U Solarshopu primjenjuju inovativnu tehnologiju i stručno znanje kako bi vaš dom pretvorili u energetski učinkovit sustav budućnosti, prilagođen vašim potrebama i načinu života

Lokacija buduće poslovnice SolarShopa u Nedelišću

Izložbeni prostor sa suvremenom opremom za solarne sisteme i energetska rješenja

Izložbeni prostor s različitim modelima vanjskih jedinica klima uređaja i toplinskih pumpi

Solarna LED rasvjeta, ekološki prihvatljivo rješenje koje koristi sunčevu energiju

POSEBAN PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

Martinje

VINARIJA ŠTAMPAR

Meteorološkim stanicama i dronom protiv ekstremnih klimatskih uvjeta

VINARIJA CMREČNJAK

Nova ekskluziva - vino iz

keramičkih jaja

GDJE PROSLAVITI MARTINJE u Međimurju?

Provjerite kamo na najbolje martinjske fešte

OBIČAJ KRŠTENJA MOŠTA Zašto slavimo Martinje?

KUHARICA UZ MARTINJE Recepti za nezaobilazne martinjske delicije

MARTINJE U MEĐIMURJU IMA SVOJE GEOGRAFSKE I KULTURNE KORIJENE

Četiri župe Svetog Martina i "vinska

Još u vrijeme Zrinskih vino je donosilo daleko najveći ili oko 80 posto svih prihoda od poljoprivrede, bilo je svojedobno „vinska valuta“, hranom se manje trgovalo jer je bila potrebna za svakodnevni život

Piše: Josip

PŠimunko

rema povijesnim podacima, običaj krštenja mošta do nas je dospio iz Hrvatskog zagorja i sjeverozapadne Hrvatske. Jesu li nam Zagorci prodali Martinje ili ne, danas se više ne ne zna, slavimo ga kao da smo ga izmislili. Davno prije vina piće ljudi i bogova bila je medovina, Hrvati su nakon doseljenja na Jadran i Panoniju naišli Ilire, Kelte Grke i stopili se s njima, ali preuzeli i neke njihove običaje. Jedan od tih noviteta je bila sadnja vinove loze.

Prema etnologu Ivanu Šestanu, u Dalmaciji i na današnjem jugu Hrvati su prihvatili grčki niski način uzgoja trsa zbog bure i vjetrova, a na sjeveru rimski način proizvodnje vina na brajdama i kolcima.

Odjednom je svatko tko je posjedovao komad zemlje mogao imati novo božansko piće zvano vino, kao zamjenu za nekadašnju medovinu koja je bila teže dostupna. Nije čudo da se kultura pijenja vina širila koa požar u Europi i po Hrvatskoj. Kultura medovine kao podsjećanje na davnu prošlost ipak nije zaboravljena, medovina se do danas pije na našim prošćenjima i kupuju slastice od meda.

"U Međimurju je vino bilo posebno na cijeni zbog geografskog položaja

Prema dr. Vitomiru Belaju, današnje Martinje je u davna vremena spojeno s nekadašnjim pastirskim blagdanom

Međimurci vole i cijene svoja vina

prije pokrštavanja 1. studenog, kad su se pastiri vraćali sa stadima u naseobine. S tim bi datumom počeo zimski dio godine, poznato je da su naši stari poznavali samo zimski i ljetni dio godine te slavili samo dva godišnja doba.

Tamo gdje je postojala keltska tradicija slavili su se 1. svibanj i 1. studeni kao razdjelnice ljeta i zime, a u kršćanskoj Europi 23. travnja odnosno Jurjevo i 26. listopada kad se slavio Sveti Dimitrije. Papa Grgur VIII. u šesnaestom stoljeću svojom reformom kalendara dodatno „zakomplicirao“ datume, pa se 1. studenog počeli slaviti Svi sveti, 2. studeni Dušni dan, a 11. studenog Martinje, koje je tako postalo „pomični“ blagdan.

Međutim Martinje je nekako bio i ostao granični blagdan ljeta i zime. Etnologinja Zaradija Kiš ukazala je da je takozvana martinščina, crkvena desetina, ubirala vrlo rano od osnutka Zagrebačke nadbiskupije, a po njoj je mjesec studeni nazvan i martinščak. To bi moglo značiti da je Sveti Martin koji je živio u četvrtom stoljeću, jedini svetac koji nije mučen, kao zaštitnik siromašnih i vina bio i „poreznik“ jer se porez morao prokupiti do blagdana Svetog Martina. To bi moglo objasniti zašto je Sveti Martin bio omražen kod seljačkog puka, dok ga je jako štovalo plemstvo.

Vino kao „vinska valuta“

Nikad se nismo zapitali zašto se u našem kraju i u ovom dijelu Hrvatske ne slavi dan žita ili dan prosa, ili na primjer dan šljiva, a u Međimurju i dan heljde? Tih proslava naprosto nema, a razlog je jednostavan. Još u vrijeme Zrinskih vino je donosilo daleko najveći ili oko 80 posto svih prihoda od poljoprivrede, bilo je svojedobno „vinska valuta“, hranom se manje trgovalo jer je bila potrebna za svakodnevni život.

U Međimurju je vino bilo posebno na cijeni zbog geografskog položaja. Kako je iz povijesti poznato, Međimurje je oduvijek bilo granično područje između naroda i država. U povijesti se cijela Europa jako dobro i sa strahom

sjećala Avara u šestom i sedmom stoljeću kojeg je jedva suzbio Karlo Veliki uz pomoć slavenskog kneza Vojnomira. Kad su se u krajem devetog stoljeća i u desetom stoljeću dogodili Ugri odnosno Mađari s Arpadom, koji su

Kolkor kapljic tulko let, Bog nam daj na svet živet … U Nedelišću uz Martinje uvijek ima dobrih kolača

Krštenje mošta glavni je obred Martinja u kojem se mošt pretvara u vino

ŽUPANOVA PORUKA POVODOM MARTINJA

Njegujmo stare običaje da odjeknu i u srcima mladih naraštaja

valuta"

nalijetali sve do Francuske i pobjeđivali europske vojske, na granici u Međimurju osnovane su četiri župe Svetog Martina sa zadaćom obrane od ratobornih Mađara. Na sreću, hrvatski kralj Tomislav pobijedio je Mađare na

Dravi, tu su doživjeli prvi poraz u Europi, te su potom zaobilazili Hrvatsku i Međimurje, krećući se pravcem koji su kasniji posvjesničari nazvali „via Ungaricum“, preko Ptuja i Slovenije prema Italiji i dalje.

Krštenje mošta uz stihove Josipa Keresturija iz

Štrigove

No vratimo se mi Svetom Martinu. Četiri međimurske župe Svetog Martina u gornjem dijelu Međimurja nisu slučajno tako nazvane, Sveti Martin bio je i vojnički svetac. Te naše župe su od samih početaka proizvodile ogromne količine vina, naime, zna se da vojska oduvijek pije.

Tako je ostalo sve do današnjih dana, vino je i dalje „vinska valuta“ u gornjem Međimurju, no danas zbog razvoja poljoprivrede, turizma i specijalizacije, ali i kvalitetnih vinskih terena i uglednih međimurskih vinara koji su tradiciju sadnje vinove loze i njegovanja tajni iz vinskih podruma čuvali i njegovali stoljećima.

Prema etnologinji Dragici Cvetan obred krštenja mošta započinje dolaskom Svetog Martina kad se pjeva: „Došel je došel, Sveti Martin, vince po krstil, ja ga bum pil. Kumek moj dragi, daj se napij, dugo ga nebu da se navžij.“ To su međutim stihovi Josipa Keresturija iz Štrigove s početka devetnaestog stoljeća.

U Svetom Martinu postoji i legenda da su kroz njega proputovali vitezovi Okruglog stola i glavom i bradom – kralj Artur. Naime, Sveti Martin se kao svetac veže uz vitezove templare i ivanovce.

Danas se pak popevka „Nikaj na svetu lepšega ni“ smatra himnom Martinja. Osim vesele i šaljive ceremonije krštenja mošta, običaj Martinja u sebi krije i regule sjedenja za stolom, što etnolog Ivan Lozica pojašnjava školskim primjerom gdje je viša kultura plemića prihvaćena u puku. Kad bi doista bilo po starim pravilima, bilo bi još više veselja i opijanja, jer bi oni koji su krstili mošt morali probati - baš svaki mošt, koji je trebao postati vino. Uz vino je od rimskih vremena išla i martinjska guska, taj je običaj i danas prisutan u Međimurju, no dobro dođe i pura ili kokoš na obiteljskim veselicama. Legenda kazuje da je Sveti Martin sakrio među guske jer nije htio biti biskup, no one su ga odale gakanjem i zato se danas kažnjavaju kao pečenke.

Međimurci i Međimurke s mnogo topline bdiju nad nasljeđem svojih starih pa je tako i s narodnim običajima, među koje spada i obilježavanje Martinja. Martinje se provodi u slavljeničkom duhu i u ovim našim krajevima okuplja različite generacije što je zalog da neće zgasnuti u prenošenju s naraštaja na naraštaj. Martinje prati veselje i zadovoljstvo rodnom godinom u vinogradima, ali i dobro odrađenim podrumarenjem. A ovogodišnja berba, potvrđuju naši vinari, bila je iznimna. Najbolja među deset sličnih. I naši vinari su iznimni pa ni posao u podrumu nije podbacio.

Zato razloga za slavlje ima, pa će naši bregovi uskoro ponovo oživjeti od pjesme i starih običaja koje brižno čuvamo poput najdražih uspomena.

Plodna godina iz grozdova je potekla u lagve, gdje je mošt žuborio i šaputao sve dok ga ruka iskusnog vinara nije obuzdala i pretvorila u tekuće međimursko zlato.

Vrhunska vina Međimurja danas su znana diljem svijeta, a naša vinska cesta na svakom kilometru nudi kapljicu ovjenčanu renomiranom svjetskom nagradom Decanter. Naši vinari su se othrvali svim izazovima i ukorak s vremenom i promjenama koje donosi ovu poljoprivrednu granu učinili turističkim adutom našega zavičaja.

Međimurska županija s ponosom prati uspjehe naših vinara, i snažno prati rast manifestacije Urbanovo koja uživa veliku popularnost u Hrvatskoj, ali i susjednim zemljama poput Slovenije, Austrije

i Mađarske. S Urbanova svakoga svibnja šaljemo poruku o snazi našega čovjeka koji marljivošću i upornošću doseže zvijezde. Pušipel – naša autohtona sorta – ima svoj turistički okvir, svoju priču ispričanu i u Centru pušipela u Štrigovi.

Priču o najboljim vinima na svijetu, naše malo Međimurje moćno svjedoči nezaboravnom ljepotom krajolika kojim vijuga vinska cesta, kao i nezaboravnom gostoljubivošću naših ljudi.

Župan Međimurske županije Matija Posavec, mag. ing.

KAMO ZA MARTINJE U MEĐIMURJU?

I ove će se godine slaviti Martinje diljem cijelog Međimurja, od vinskih kuća, restorana pa do velikih javnih događanja. Pogledajte gdje se sve slavi: Grad Mursko Središće

Martinje na međimurskoj vinskoj cesti počinje u 16 sati, na Šetnici sv. Barbare, krštenja mošta uz Tamburaški sastav Frikovi, besplatnu degustaciju vina i bogatu gastronomsku ponudu.

Općina Belica

U petak 17.11. s početkom od 19 sati je organizirano Martinje u DVD Gardinovec i NK Radnički (u društvenom domu).

Općina Donja Dubrava

Tradicionalno Bartolovo, krštenje mošta, po tradiciji slave dobravski goričanci. Fešta se organizira u subotu 8. studenoga od 14 sati u goricama u Mrtvički.

Općina Nedelišće

Turistička zajednica područja Srce Međimurja poziva sve ljubitelje domaće hrane i dobre kapljice na 19. izdanje manifestacije Martinje u Nedelišću i Festival hladnetine, koje će se održati u subotu, 8. studenoga 2025. godine, u dvorani MESAP Nedelišće, od 10:00 do 15:00 sati. Ova već tradicionalna manifestacija okuplja sve ljubitelje dobrog vina, hlad(n) etine i domaće gastronomije, a i ove godine posjetitelje očekuje bogat program, mnoštvo izlagača i odlična atmosfera. Na izlagačkom dijelu svoja vina prezentirat će članovi DVVM Kluba Vinoljub, kao i brojne udruge te obiteljska

poljoprivredna gospodarstva. Posjetitelji će moći uživati u degustaciji mošta, vina i tradicionalnih gastronomskih delicija, a ono po čemu je Martinje u Nedelišću posebno prepoznatljivo jest ponuda domaće hlad(n)etine – pripremljene prema provjerenim receptima vrijednih članova udruga s područja Općine Nedelišće. Novitet ove godine je Festival hladnetine, uz izbor najbolje hladetine te gastro radionica poznatog chefa Branka Ognjenovića i Marije Kuzminski, koji će otkriti poneki kulinarski trik i inspirirati posjetitelje za pripremu tradicionalnih jela na moderan način. U 12:00 sati održat će se vesela ceremonija krštenja mošta, kojom mošt, uz prigodan obred i dobru zabavu, postaje mlado vino. Cjelodnevno druženje uz odličnu vinsku kapljicu, bogatu ponudu domaćih proizvoda i nezaobilaznu hlad(n) etinu začinit će kulturno-umjetnički program u kojem nastupaju puhački orkestri Općine Nedelišće, Pregrade i Pihalni orkester Svea Zagorje 1861. iz R.Slovenije, te glazba uživo, a događanje će dodatno začiniti gost iznenađenja – jedno od glavnih lica iz serije Lud, zbunjen, normalan.

Općina Podturen

KUD Podturen organizira priredbu, krštenje mošta, u Društvenom domu Podturen 16.11. u 15 sati.

Općina Selnica Za Martinje, u suradnji s TZ Mura i gorice pripremaju manifestaciju Vina z brajdi, u nedjelju 10.11. od 16 sati ispred Doma

kulture - stara škola u Selnici. Posjetiteljima će se nuditi besplatna degustacija vina, bogata gastronomska ponuda i živa glazba tamburaškog sastava.

Općina Sveti

Martin na Muri

U subotu 08. studenoga 2025. u Svetom Martinu na Muri, kod Skelarske kuće, uz desnu obalu rijeke Mure pripremamo eno-gastronomsko natjecanje u kuhanju Svetomartinskog vinskog gulaša. Planirano je natjecanje između 60+ ekipa za koje su osigurani: kotlić za kuhanje, drva i osnovne namirnice potrebne za kuhanje. Okupljanje ekipa biti će od 10:30 sati, a sam početak kuhanja zakazan je u 11:00 sati. Najbolja tri gulaša osvajaju vrijedne nagrade sponzora. Kotizacija po ekipi je 80 eura uz obvezu vraćanja očišćenog kotlića za kuhanje i ostale zadužene opreme.

Općina Štrigova

U petak, 7. studenoga, u Domu kulture Štrigova i Svjetskom centru Pušipela, međimurski vinari predstavit će ovogodišnju berbu u sklopu projekta Mlado. Međimurje – jedinstvene inicijative mladih vinara koji svoja vina na tržište stavljaju već nekoliko mjeseci nakon berbe. Sudjeluju vinarije: Cmrečnjak, Horvat, Jakopić, Knechtl-Medenjak, Kocijan, Kovač, Kunčić, Novak, Preiner i Štampar. Program počinje u 18:00 sati koncertno-poetskim cabaretom “Kaj je ljubav” u izvedbi Adama Končića.

Kaj se jede za Martinje?

Martinje nije samo blagdan vina nego i slavlje života, druženja i dobre hrane. Kad jesen oboji krajolik u bakrene tonove, a magla se spusti nad vinograde, u kuhinjama počinje prava simfonija mirisa: pečena guska, kiselo zelje, domaće čurke… Stol se puni dobrotama, čaše vinom, a lica osmijesima. Sve je pomalo svečano, a opet domaće i toplo, baš kako priliči Martinju. Evo nekih od oprobanih i uvijek finih martinjskih recepata. Dobar tek i živjeli!

Buncek sa zeljem

Sastojci:

• suhi dimljeni buncek težine oko 1,3 kg

• 1 korijen peršina

• 1 mrkva

• 1 celer

• 1 glavica rezanog kiselog zelja

• 1 glavica luka

• sol, papar, lovor

• na vrh noža šećer

• mljevena slatka paprika

• 4-5 krumpira

Postupak:

Buncek dobro operite i stavite kuhati u lonac. Kad voda zavrije, promijenite vodu i vratite buncek zajedno s mrkvom, celerom i korijenom peršina i kuhajte poklopljeno na laganoj vatri oko 1,5 sat. Kuhani buncek ostavite u vodi sve do posluživanja.

U međuvremenu nasjeckajte luk i popržite ga na ulju s malo mljevene slatke paprike. Dodajte oprano, ocijeđeno i na rezance izrezano zelje, pa dinstajte sve zajedno. Zelju pridodajte malo šećera i lovorov list. Krumpir ogulite, operite i narežite na kockice, pa kuhajte u dosta slane, kipuće vode. Buncek izvadite iz vode, ocijedite i narežite na lijepe komade. Poslužite s dinstanim zeljem i kuhanim krumpirom.

Martinjska guska

Sastojci:

• 1 guska

• 2 žemljice

• 2 dcl mlijeka

• 1 guščja jetra

• 1 žlica masti

• 15-20 kuhanih, oguljenih kestena

• 3 jaja

Postupak:

Žemljice namočite u mlijeko, dobro ocjedite, dodajte jetra i sve zajedno smeljite. Mljevenu masu popržite na zagrijanoj masti.

Kuhane, oguljene kestene narežite i dodajte žemlji i jetri, pa kratko popržite. Skinite s vatre, ohladite i dodajte jaja. Sve dobro pomiješajte.

Gusku dobro očistite i operite. Izvana je posolite i popaprite. Nadjenite je smjesom od kestena i jetri, pa otvor sašijte koncem ili pričvrstite čačkalicama.

Gusku stavite peći u pećnicu i pecite dok meso ne postane mekano, a guska rumena i hrskava. Ostavite da se malo ohladi, pa narežite na komade i poslužite uz pekarski ili restani krumpir, mlince, te razne salate.

Pečena raca s mlincima

Sastojci:

• 1 raca (patka),

• 2 l vode, sol,

• 4 žlice meda,

• 3 naranče,

• 1 limun,

• 2 lovorova lista,

• 8 režnjeva češnjaka,

• 1 jabuka,

• 2 žlice papra,

• maslinovo ulje

Postupak:

Raci odrežite vrat i posljednja dva zgloba krila te i odstranite masnoću iz tjelesne šupljine. Isperite potom patku i temeljito je osušite. U posudu za pečenje stavite veliku vrećicu za pečenje. Miješajte zajedno sve sastojke, sol,

Krvavice s kiselim zeljem i restanim krumpirom

Sastojci:

Dinstano kiselo zelje:

• ulje

• 1 glavica luka srednje veličine

• 500 g rezanog kiselog zelja

Restani krumpir:

• 500 grama krumpira

• ulje za prženje

• 1 manja glavica luka

• sol

Krvavice:

• krvavice

• žlica svinjske masti

Postupak:

Dinstano kiselo zelje: Crveni luk narezati na sitno. U posudu na dno staviti malo ulja, ispeci luk dok omekša. Dodati kiselo zelje i uz miješanje kuhati 15-tak minuta dok ne omekša. Restani krumpir: Krumpir skuhati u kori, oguliti i kuhani naribati. Crveni luk narezati na sitno. U posudu na dno staviti malo ulja, ispeci luk dok omekša. Ubaciti naribani krumpir, dobro promiješati, te posoliti prema ukusu. Pečene krvavice: Posudu za pečenje namazati svinjskom masti. Staviti krvavice. Peći u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva cca. 30 minuta.

med, sok dviju naranči i koricu, cijele češnjeve češnjaka te lovor dok se med ne otopi.

Smjesom prelijte patku, natrljajte je, dodajte limun narezan na četvrtine i zavežite vrećicu te je odložite na hladno mjesto da odstoji barem preko noći. Izvadite patku, ocijedite je i osušite krpom. Sve bacite osim lovora, češnjaka i korice naranče te limuna. To stavite u unutrašnjost patke, zajedno s još jednom narančom narezanom na četvrtine. Na kraju stavite cijelu jabuku.

Patku premažite maslinovim uljem i sokom još jedne naranče. Pecite na 200-220 Celzijevih stupnjeva dok dobije hrskavu koricu.

TAJNA HRSKAVE KOŽICE

Patku položite u posudu za pečenje pa joj oštrim nožem izbockati kožu, ali ne duboko u tkivo. Pecite je najprije na 140-150°C kako bi se otopila masnoća. Nakon što pokupite masnoću, pojačajte pećnicu na 180 °C i pecite oko sat pa pojačajte na 200 °C.

VINARIJA ŠTAMPAR iz Svetog Urbana

Meteorološkim stanicama i dronom protiv ekstremnih klimatskih uvjeta

Usprkos zlatnoj žutici i nepredvidivim vremenskim uvjetima, međimurski vinar na tržište izbacuje mlado vino zeleni silvanac, ponosi se s više od 20 Decanter medalja i sprema premium liniju Mađerka 360

međimursku sortu), elegantni pinot sivi i aromatični muškat žuti.

Martinje samo što nije tu, a u vinariji Štampar već je spremno mlado vino zeleni silvanac. S njim će se predstaviti u petak, 7. studenoga, u Domu kulture Štrigova gdje će se održati se događaj Mlado Međimurje, večer posvećena mladim vinima, u sklopu projekta Martinje na Međimurskoj vinskoj cesti.

Radovi su se iz idiličnih vinograda na brežuljcima Svetog Urbana, Krpeca i Mađerke preselili u podrum. Nakon pažljive maceracije crnih sorti cabernet sauvignona, merlota i cabernet franca uslijedilo je prešanje, dok bijele sorte pušipela, chardonnaya i sauvignona prolaze kroz pretoke i filtriranje.

- Godina je bila sve u svemu dobra. Imali smo u lipnju ekstremno vruće, ali to nije utjecalo na prinose jer je to u toj fazi bilo podnošljivo za trsove. Poslije više nije bilo ekstremno vruće. Imali smo sreće pa smo bili bez tuče, bez mraza. Dobili smo vrlo kvalitetno grožđe, bez bolesti, naglašava vinar David Štampar.

"Vinarija Štampar i ove je godine potvrdila svoj status osvojivši tri brončane medalje na prestižnom Decanter World Wine Awardsu (DWWA) u Londonu, čime je njihova kolekcija Decanter medalja narasla na preko 20

- Prinosi su konačno normalni s obzirom na prethodne dvije godine kada su bili 30 do 50 posto ispod prosjeka. Ove je godine konačno normalno, ako ne računamo sve ono što smo van izbacili zbog zlatne žutice, rekao nam je Štampar.

Decanter priznanja, premium linija i prodajna strategija

Vinarija Štampar i ove je godine potvrdila status međimurske perjanice kvalitete osvojivši tri brončane medalje na prestižnom Decanter World Wine Awardsu (DWWA) u Londonu, najvažnijem svjetskom ocjenjivanju vina.

Ovim novim priznanjima, ukupna kolekcija Decanter medalja vinarije narasla je na više od 20. Tri nove bronce osvojene su za pušipel classic (autohtonu

- Jako puno nam znače te medalje za prodaju i poslovanje, pogotovo na hrvatskom tržištu, ali i kod izvoza vina. Kada osvojiš Decanter, distributeri to lakše prodaju, objašnjava Štampar. S obzirom na ogroman broj prijava iz cijelog svijeta, izuzetno su zadovoljni ostvarenim rezultatom, a svaka medalja smatra se potvrdom kvalitete i svakodnevnog truda. Iako je ove godine zlatna medalja zaobišla Međimurje, Štampar je ponosan na svoje prijašnje uspjehe, ističući i zlatne Decanter etikete za vina urban White 2020, sauvignon 2022 i urban white 2023. ovogodišnji rezultat je samo dodatna motivacija za još jači, predaniji rad i strast u budućnosti.

Vinarija Štampar usmjerena je na širenje ponude i podizanje razine. Trenutna velika novost je priprema njihove premium linije nazvane Mađerka 360. U toj novoj liniji, koja će biti zaokružena, nalaze se bordoška kupaža, sauvignon, rose i pušipel. Vinarija je također izuzetno zadovoljna prodajnim rezultatima u svojem ugostiteljskom objektu na Mađerkinom bregu, gdje, uz kućni prag, prodaju najveći dio svojih vina - što im je ujedno bio i cilj. U skladu s fokusom na buteljiranju, omjer prodaje trenutno je 70% butelja naprema 30% litrenog vina.

Upotreba meteoroloških stanica i dronova u obradi vinograda

Borba protiv sve izraženijih klimatskih ekstrema vodi se u samom tlu vinograda, naglašava Štampar. Glavni je

fokus na podizanju razine humusa u tlu goricama.

S tim ciljem, već šest godina koriste isključivo organsku gnojidbu. Ključne agrotehničke mjere uključuju i intenzivno malčiranje, podrivanje te sijanje raznoraznih trava. Sve te metode služe obogaćivanju tla i povećanju humusa, jer upravo humus zadržava vlagu, što je postalo ključno u godinama u kojima svjedočimo sve većim ekstremima.

- U planu nam je sadnja uljane repice i zobi među trsjem, što ima za cilj obogatiti tlo ugljikom i povećati razinu humusa, temelj za kvalitetnu berbu, dodaje Štampar. Vinarija Štampar kontinuirano unaprjeđuje svoje vinogradarstvo ne samo kroz tradicionalne metode, nego i kroz suvremene tehnološke inovacije. Napredne meteorološke stanice već sada prate mikroklimatske uvjete u vinogradima, omogućavajući pravovremeno reagiranje

David Štampar ove se godine ponosi s tri bronce s Decantera

Njihov ugostiteljski objekt na Mađerkinom bregu uvijek je top lokacija u bilo koje godišnje doba

na pojavu bolesti poput peronospore i pepelnice.

Uz to, digitalno mapiranje vinograda i planirana upotreba dronova predstavljaju novi smjer u održivom i učinkovitom upravljanju vinogradima, dajući Štamparima konkurentsku prednost i jamčeći vrhunski terroir za njihove prepoznatljive međimurske kapljice.

Pošast zlatne žutice

Unatoč svim ulaganjima, obnova vinograda i entuzijazam vinara često padaju u drugi plan pred jednim neumoljivim neprijateljem - zlatnom žuticom vinove loze. David Štampar bez okolišanja priznaje da je Međimurje postalo "žarište" zaraze.

- Zlatna žutica najviše napada sauvignon. Preko 1000 trsova je pogođeno od ukupno 2500, isto kao i prošle godine, rekao nam je Štampar.

I dok su u vinariji ozbiljno prionuli poslu, pomno obnavljajući nasade sortama poput muškata, chardonnaya, pinota i silvanca, te crnim sortama poput cabernet sauvignona i gamaya, bolest se jednostavno ne pušta. Mislili su da su se time riješili problema, no tu su se prevarili.

- U novom nasadu sam već uočio 40tak zaraženih trsova, tvrdi Štampar, što nas navodi na zaključak da su ti trsovi već u rasadnicima bili zaraženi.

- Iako govore, da se u prvoj godini ne vide simptomi, u našim goricama se vidi i na novim trsovima sad u jesen, objašnjava Štampar.

Ipak, taj problem, ma koliko velik bio, ne uspijeva zaustaviti vinski zanos. Decanter medalje, novi zeleni silvanac i plan za premium liniju Mađerka 360 dokaz su nepokolebljive strasti u vinariji Štampar. Dok se još čekaju rješenja za zlatna žuticu, jedina garancija kvalitete ostaje ona vinska: mukotrpan rad u vinogradu i vjera u to da će terroir Svetog Urbana, uz pomoć tehnologije, izdržati sve.

Piše: Sanja Heric Foto: Terca art

VINARIJA CMREČNJAK

Nova ekskluziva - chardonnay iz keramičkih jaja!

- Uvodimo novu liniju vina. Nabavili smo iz Italije keramička jaja, njih ukupno pet, zapremine po 450 litara, u koja smo upravo stavili chardonnay, ispričao nam je Marko Cmrečnjak

Piše: Sanja Heric

Upodrumu obitelji Cmrečnjak, među redovima inox tankova i drvenim bačvama, pojavila su se neobična “bića” - velika jaja. Ne ptičja, nego keramička – i u njima se rađa novo poglavlje međimurskog vinarstva.

Naime, vinarija Cmrečnjak odlučila je zakoračiti korak dalje, ili bolje rečeno, korak unatrag, prema iskonskom i uvesti pravu ekskluzivu - keramička jaja. Riječ je o modernoj interpretaciji drevnih amfora (qvevrija) iz Gruzije, koje predstavljaju sam vrh u potrazi za najčišćim, autentičnim izrazom vina.

Zašto baš glina?

Keramička jaja omogućuju vinu kontroliranu mikrooksidaciju, slično drvetu, ali bez ikakvog utjecaja na aromatski profil. Dok hrast obogaćuje vino notama vanilije, dima i začina, glina ostaje neutralna – dopuštajući da grožđe progovori vlastitim glasom.

Rezultat su vina s izraženom mineralnošću, sortnom svježinom i posebnom, gotovo kremastom teksturom na nepcu.

U Cmrečnjakovom podrumu, ova jaja nisu tek dekorativni kuriozitet, već ključni alat u stvaranju nove premium linije vina i dokaz da se i u Međimurju može eksperimentirati s najstarijim, ali i najplemenitijim enološkim tehnikama.

- Uvodimo novu liniju vina. Nabavili smo iz Italije keramička jaja, njih ukupno pet, zapremine po 450 litara, u koja smo upravo stavili chardonnay, priča nam Marko Cmrečnjak, vinogradar koji s ponosom pokazuje svoj najnoviji dodatak podrumu, stigao tek prije tjedan dana.

- To vam je kao bačva od 450 litara, ali od keramike – pečenog blata, zemlje. Vino će biti potpuno drugačije. To je slična filozofija kao kod amfora, samo što mi nismo htjeli klasičan oblik koji imaju svi. Jaje je, po meni, najidealniji oblik za život, a u njemu vino prirodno cirkulira, bez potrebe za miješanjem ili intervencijama, objašnjava Marko.

Iako je riječ o novom iskustvu i svojevrsnom eksperimentu, Cmrečnjak vjeruje u rezultat.

- Neutralno djeluje na vino, slično kao inox, ali je materijal porozniji pa vino diše, dobiva više zraka i brže sazrijeva. Bit će zanimljivo vidjeti koliko će trebati da postigne punu zrelost, zaključuje s osmijehom. Nove linije vina za nove potrošače

Novo vino iz keramičkih jaja zasigurno će biti i novi adut vinarije Cmrečnjak koje će privući vinske entuzijaste, enologe i somelijere. Baš kao što je nova autorska Cmrečnjakova linija CMR. Naime,

pod etiketom CMR buteljiran je i iznimno karakterni crveni traminac koji se u Francuskoj zove savagnin rose, kao i Chardonnay barrique.

- To je linija od laganih maceriranih vina od tjedan do dva maceracije, s jačim tijelom, jačim alkoholom. To su posebnija vina koja nisu baš za svakodnevnu uporabu, opisuje nam u nastavku i navodi da novim linija moraju pridodati još jedan sauvignon.

- Vjerojatno će se morati raditi još jedna linija sauvignona. U pripremi je jedan ozbiljniji sauvignon s maceracijom od dva tjedna. Naravno, to je s našeg položaja Mađerkin breg. Jači šećeri, jači alkoholi, istaknuo je Marko. Što se tiče sauvignona, posebno su ponosni na svoj sauvignon iz 2024. za koji su osvojili zlatnu medalju na prestižnom međunarodnom natjecanju Concours Mondial de Bruxelles 2024.

Ovo natjecanje, koje se često naziva „svjetskim prvenstvom u vinima“, jedno je od najuglednijih i najutjecajnijih vinskih ocjenjivanja na svijetu. Pokrenuto još 1994. godine u Bruxellesu, svake se godine održava u drugoj vinskoj regiji i okuplja preko 350 enologa, sommeliera, vinskih novinara i stručnjaka iz više od 40 zemalja. U „slijepoj“ degustaciji, u kojoj se ocjenjuju boja, miris, okus, harmoničnost i tipičnost, sudjeluje više od 10.000 uzoraka vina iz više od 50 država.

Dobiti zlatnu medalju na CMB-u znači stati uz bok najboljima u svijetu. Cmrečnjakov sauvignon tako je prepoznat po iznimnoj aromatskoj čistoći, elegantnoj svježini i savršenoj ravnoteži, potvrđujući da se u međimurskim vinogradima stvaraju vina svjetske klase.

Kakav je trend u svijetu vina?

Ako pitate

Marka Cmrečnjaka, trendovi u svijetu vina danas su jasni - sa-

uvignon je i dalje neprikosnoveni kralj bijelih vina i taj će status, kako kaže, zadržati još godinama.

- Kako se klima mijenja, mijenja se i stil vina, ali se mijenjaju i potrošači, objašnjava Marko, koji već desetljećima pomno prati svaku promjenu u vinogradu i u čaši.

Prošle godine, ističe, priroda je diktirala nešto drukčiji ritam. Kiseline su bile osjetno niže, a vina su ispala laganija i nježnija - ne toliko tipično međimurska, ali vrlo pitka i lako prihvatljiva.

- Ljudi se na takva vina jako brzo priviknu, puno prije nego na visoke kiseline. Trend je da potrošači sve više žele mekša vina, zaobljena i uglađena, ne pretrpana oštrinama, kaže Cmrečnjak. Dodaje kako je ove godine sve išlo u njihovu korist - od klime do dozrelosti grožđa pa s pravom očekuje vina još boljeg balansa i izraženije sortnosti.

Kad je riječ o crnim vinima, i njima klima u Međimurju sve više ide na ruku, no globalno gledano, taj segment bilježi pad.

- Svjetski je trend pada crnih vina. Francuzi sijeku ogromne količine crnih sorti i umjesto njih sade bijele. Potražnja se jednostavno preusmjerila, kaže Marko. Ističe i zanimljiv pomak koji se sve češće spominje među vinarima i sommelierima, a to je trend vina s manjim udjelom alkohola. Unatoč svim promjenama, prodaja vina nikad nije bila bolja. Potrošnja je, tvrdi, na rekordnoj razini, a vina se piju u širem krugu nego ikada prije.

Vinogradar i vinar Marko Cmrečnjak pokazao nam je keramička jaja u kojem njeguje chardonnay

Posebno su ponosni na svoj sauvignon iz 2024. za koji su osvojili zlatnu medalju na prestižnom međunarodnom natjecanju Concours Mondial de Bruxelles 2024.

- Trenutno je prodaja na vrhuncu, nikad do sada se nije trošilo toliko vina kao sada, govori zadovoljno.

Primjetan je i još jedan zanimljiv trend, žene sve više piju vino i šire svoje vinske horizonte.

- Žene danas piju sve, ne samo muškate, nego i suha vina, ozbiljna vina. Nisu više ograničene na lagana i slatka, već uživaju u cijelom spektru, zaključuje Cmrečnjak.

Budućnost su autorska vina

Kada govori o tajni dobrog vina, Marko Cmrečnjak bez razmišljanja ističe preradu grožđa.

- Nakon više od 20 godina u ovom poslu, mogu reći da ništa ne utječe toliko na kvalitetu vina kao sama prerada. Ni enologija, ni kasniji postupci u podrumu ne mogu popraviti ono što nije dobro napravljeno odmah na početku. Grožđe mora biti zdravo, a naš je cilj da do preše dođe s minimalno mehaničkih oštećenja. I onda ga samo lagano stisnuti, otkriva Marko jednostavnu, ali ključnu formulu uspjeha.

U njihovim vinogradima čak 70 posto grožđa bere se strojno, a preostalih 30 posto ručno – ponajviše na zahtjevnijim terenima poput Mađerke.

- Najteže pozicije uvijek beremo ručno, ali moram reći da otkako imamo nove strojeve, razlika u kvaliteti praktički ne postoji. Danas su ti strojevi dovedeni do savršenstva. Ne bi Francuzi u 95 posto slučajeva brali strojno da to ne funkcionira, dodaje s osmijehom.

Govoreći o budućnosti, Cmrečnjak ističe da je međimursko vinarstvo doživjelo ogroman napredak.

- Međimurje se posljednjih godina jako promijenilo, kvaliteta vina značajno je narasla. Došli smo do standarda, ali sada je vrijeme za iskorak, za autorska, posebna vina koja će nositi pečat svakog vinara. Na tome i mi stalno radimo, zaključuje Marko Cmrečnjak.

ISTRAŽILI SMO

Kako kućanstva, poduzeća, općine i gradovi mogu smanjiti račune za režije u 2025. i 2026. godini?

Korištenjem obnovljivih izvora energije kućanstva i poduzeća smanjuju troškove za struju i plin, a ove dvije godine donose niz prilika za ulaganja

Hrvatska ulazi u razdoblje najvećih ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, s programima dostupnima za poduzetnike, građane, javne ustanove te lokalnu samoupravu. Korištenjem obnovljivih izvora energije moguće znatno smanjiti troškove za struju i grijanje. Uz to, ulaganja u sanaciju odlagališta otpada, izgradnju električnih punionica te nabavu vozila komunalnih poduzeća na električni pogon doprinijet će smanjenju troškova odvoza otpada. U 2025. i 2026. godini slijedi niz novih poziva financiranih iz nacionalnih i europskih fondova.

Krediti s kombinacijom bespovratnih sredstava za solarne elektrane, dizalice topline, izolaciju i obnovu poslovnih zgrada

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) od početka 2026. uvodi novi program kredita za energetsku učinkovitost poduzetnika. Dostupni su krediti do 3 milijuna eura, s rokom otplate do 20 godina i mogućnošću otpisa do 50 % glavnice.

To znači da dio kredita postaje bespovratan, ako se ostvare propisane energetske uštede. Kredit se može koristiti za solarne elektrane, dizalice topline, obnovu izolaciju zgrada, modernizaciju opreme, zamjenu rasvjete LED tehnologijom te druge mjere koje smanjuju potrošnju energije. Krediti će biti dostupni svim poduzetnicima, od najmanjih do najvećih, koji se bave proizvodnim, uslužnim ili trgovačkim djelatnostima.

Nabava baterija za skladištenje električne energije i ugradnja električnih punionica

Poduzetnicima je otvoren poziv Ministarstva gospodarstva za sufinanciranje baterijskih sustava za pohranu energije, vrijedan od 60.000 do 1,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, otvoren do 31. siječnja 2026. Tako mogu smanjiti troškove struje i ovisnost o HEP-u, jer mogu pohraniti višak energije iz solarnih elektrana i koristiti ga kasnije, kad je potrošnja veća. Baterije omogućuju i bolje iskorištavanje vlastite proizvodnje, budući da se proizvedena energija ne mora odmah predavati u

ANALIZA POTICAJA Međimurske županije, općina i gradova

Lokalne samouprave fokusirane na stambeno zbrinjavanje

Mjere energetske učinkovitosti rjeđi su običaj kod naših jedinica lokalne uprave i samouprave, no tu se ionako više očekuje od fondova

Analiza mjera sufinanciranja koje nudi 25 jedinica lokalne i regionalne samouprave (općina, gradova i Županije) pokazuje jasan fokus na rješavanje stambenog pitanja, dok su poticaji za energetsku učinkovitost znatno rjeđi.

Podaci prikupljeni iz ankete otkrivaju da se većina aktivnih mjera na lokalnoj razini odnosi na stambeno zbrinjavanje, s posebnim naglaskom na potpore za prvu nekretninu.

Dominacija stambenih mjera

Od 24 anketirane općine i grada, njih 12 nudi neki oblik potpore za kupnju, gradnju ili adaptaciju prve nekretnine. Iznosi ovih potpora variraju, a među većima su oni koje nude Općina Nedelišće (5000 € za kupnju starih kuća), Općina Štrigova (do 4400 €) te Općina Mala Subotica (4000 €).

Neke jedinice, poput Gornjeg Mihaljevca (3300 €) i Belice (3000 €), također nude značajne poticaje. Uz izravne potpore, neke JLS (Gornji Mihaljevec, Nedelišće, Prelog) nude i sufinanciranje kamata na stambene kredite, a Općina Nedelišće i

oslobođenje od komunalnog doprinosa za prvu nekretninu.

Energetske mjere u drugom planu

S druge strane, mjere energetske učinkovitosti manje su zastupljene.

Sufinanciranje solarnih elektrana nudi 6 jedinica, no kod većine se to odnosi primarno na pokrivanje troškova izrade projektne dokumentacije (npr. Belica, Sveti Martin, Prelog). Iznimka je Grad Čakovec, koji ima program sufinanciranja same opreme (panela, invertera, akumulatora) sa do 50% troška, odnosno maksimalno 2000 €. Kod sufinanciranja toplinskih pumpi, prema dostavljenim podacima, ovu mjeru nudi isključivo Županija.

Postojeće razlike

Analiza također pokazuje da 12 od 24 anketirane lokalne jedinice (općine i gradovi) trenutno nemaju aktivne mjere ni u jednoj od navedenih kategorija (energetska obnova, solari, toplinske pumpe, stambeni poticaji), što ukazuje na neujednačenu praksu u poticanju građana na području građevine i energetike.

mrežu po nižoj cijeni, već se koristi kada je to najisplativije.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 2025. nakon poziva za kupnju električnih vozila, objavit će novi za ugradnju punionica (32 milijuna eura) te ulaganja u solarne elektrane i dizalice topline za javni sektor (25 milijuna eura). Uz to, Fond provodi i nacionalne programe u 2025. godini vrijedne dodatnih 125 milijuna eura za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš, poticanje mjera odvojenog sakupljanja otpada, sprječavanje nastanka bio otpada u javnim ustanovama te natječaj za udruge koje djeluju u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Veliki pozivi za općine, gradove, županije i javne ustanove

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije najavljuje i niz poziva za općine, gradove i javne ustanove ukupne vrijednosti preko 650 milijuna eura. Među njima se ističe energetska obnova javnih zgrada. Ulaganja uključuju toplinsku izolaciju, ugradnju solarnih panela, dizalica topline i sustava grijanja i hlađenja. Financirat će se i sanacija odlagališta, javne punionice te projekti uređenja i izgradnje javne turističke infrastrukture poput sportskih i rekreativnih zona, kulturnih i interpre-

Magdalena Dovečer, mag.iur

Građani također mogu računati na nastavak poticaja za solarne elektrane i u 2026. godini

Dekanovec

Dubrava

D. Kraljevec

tacijskih centara koji uključuju rješenja s obnovljivim izvorima energije.

Programi za građane

Građani također mogu računati na nastavak poticaja za solarne elektrane i u 2026. godini. Trenutno je u tijeku zaprimanje zahtjeva za sufinanciranje solarnih elektrana ugrađenih tijekom 2024. i 2025. godine. Od 1. siječnja 2026. uvodi se novi model obračuna – net-billing, kojim će se višak struje otkupljivati po nižoj cijeni, pa se preporučuje građanima da do kraja 2025. godine ishode Obavijest o mogućnosti priključenja ugradnje elektrane kako bi se zadržali povoljniji uvjeti još deset godina ili da ugrade elektranu.

Fond će nastaviti i s programima energetske obnove obiteljskih kuća, zamjene stolarije, toplinske izolacije i ugradnje dizalica topline, s potporama do 60 posto troškova, odnosno do 62.000 eura po kućanstvu.

Stoga ne čekajte! Iskoristite dostupne programe i krenite u akciju dok su sredstva još na raspolaganju, jer ulaganje u energiju danas znači manji račun i sigurniju budućnost sutra.

doprinosa za 1. nekretninu do 300 kubika

Orehovica ne ne ne sufinanciranje, 2800 € ne ne

Podturen ne ne ne ne ne ne

Pribislavec ne ne ne ne ne ne

Selnica ne ne ne ne ne ne

Strahoninec ne ne ne ne ne dokumentacija

Sveta Marija ne ne ne ne ne ne

Sv. J. na Bregu ne ne ne ne ne ne

Sv. M. na Muri ne da ne da ne projektne dokumentacije izrade sunčane elektrane

Šenkovec ne ne ne ne ne ne

Štrigova ne ne ne poticaj u iznosu od 2200 €, 3000 € ili 4400 € ne ne

Vra�šinec ne ne ne gradnju 1.327,23 € i kupnju 1.990,84 € ne ne

M. Središće ne ne ne kupnja gradnja prve nekretnine za mlade do 40 godina starosti maksimalno do 3000 € uvjet: prebivalište minimalno dvije godine, a maksimalno 2000 € ako imaju manje od 2 godine prebivalište poticaj za stambene objekte koji su nepogodni za stanovanje a planiraju se urediti maksimalno do 3000 € i koji su nepogodni za stanovanje i planira se ukloniti te na toj istoj parceli izgraditi novi stambeni objekt maksimalno do 2000 €

troškovi izrade projektne dokumentacije

Prelog ne ne ne sufinanciranje kamata za stambene kredite ne projektne dokumentacije izrade sunčane elektrane

Čakovec da, do 50% ukupnih prihvatljivih troškova, odnosno do maksimalnog iznosa od 2.000,00 € po kućanstvu

ne ne ne ne

fotonaponski paneli (moduli) i njihovi nosači, pretvarači (inverteri), akumulatori električne energije, oprema fotonaponskog kruga (regulatori punjenja, priključni ormarići, zaštitne sklopke, kabeli, pribor za postavljanje, oprema za prikupljanje i prikazivanje podataka, i dr.)

Županija ne da da ne ne ne

Većina aktivnih mjera odnosi se na stambeno zbrinjavanje

Općina

MEĐIMURSKA

ENERGETSKA

AGENCIJA PROVODI PROJEKTE ZA POBOLJŠANJE STANDARDA GRAĐANA

U Međimurju gradimo održivu budućnost

Kroz europske projekte vrijedne gotovo 14 milijuna eura, MENEA povezuje stručnost i potrebe građana, pomažući Međimurju da postane energetski učinkovitije, pravednije i samoodrživo

Međimurska energetska agencija d.o.o. (Agencija) nastala je 2008. godine u sklopu EU projekta financiranog iz programa Intelligent Energy - Europe te već godinama predano radi na povećanju korištenja obnovljivih izvora energije, energetskoj tranziciji, održivosti i poboljšanju kvalitete života građana Međimurske županije. Zahvaljujući toj svestranosti, Agencija povezuje različite sektore i provodi rješenja koja donose stvarne koristi zajednici – kroz svoje aktivnosti nastoji prepoznati i ublažiti probleme poput energetskog siromaštva, čineći energetsku tranziciju pravednijom i dostupnijom svima.

U Agenciji je trenutno zaposleno 11 osoba, angažiranih kroz širok raspon aktivnosti i usluga, pokrivajući različita područja – od modernizacije i energetske obnove javnih zgrada, do projekata koji pomažu institucijama, poduzetnicima i energetski siromašnim kućanstvima da smanje potrošnju energije i svoje troškove.

Tijekom 2025. godine Agencija provodi sedam projekata financiranih iz EU fondova; Interreg program Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027., Program transnacionalne suradnje dunavske regije 2021 - 2027, Program transnacionalne suradnje Interreg Središnja Europa 2021 - 2027., Program LIFE - potprogram “Prijelaz na čistu energiju“, Program prekogranične suradnje Interreg VI - A Mađarska – Hrvatska 2021 - 2027. Na dva projekta Agencija ima ulogu vodećeg partnera, dok je na preostalih pet projekata projektni partner i aktivno

sudjeluje u implementaciji projektnih aktivnosti.

Ukupna vrijednost svih sedam projekata doseže iznos od 13,9 milijuna eura, dok proračun Agencije iznosi 1,4 milijuna eura, što predstavlja većinski dio financijskih sredstava u poslovanju i financiranju rada Agencije.

Tijekom posljednjih godina, projekti usmjereni na ostvarenje ušteda i jačanje energetske neovisnosti na području Međimurske županije prepoznati su kao prioritet, što se pokazalo kao izuzetno učinkovita strategija. Međimurska županije je, uz tehničku potporu Agencije, ne tako davne 2021. godine napravila velik iskorak prema energetskoj održivosti, kada je projektom vrijednim 160 tisuća eura (ondašnjih 1,2 milijuna

kuna), sufinanciranim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ugradila sustave koji koriste obnovljive izvore energije na zgrade Centra znanja Međimurske županije u Čakovcu. Fotonaponske elektrane ugrađene su na tri zgrade (TICM 1, TICM 2 i Upravnu zgradu) pojedinačne snage 20 kW, dok je u Upravnoj zgradi Međimurske županije dodatno ugrađena dizalica topline za grijanje i hlađenje snage 37 kW.

Projekt

ESINERGY

Provedbom projekta ESINERGY - Osnaživanje

"Sjedište MENEA-e je u bivšoj vojarni u Čakovcu, na adresi Bana Josipa Jelačića 22

Ukupna vrijednost svih sedam projekata doseže iznos od 13,9 milijuna eura, dok proračun Agencije iznosi 1,4 milijuna eura

dionika u provedbi direktive o poticanju korištenja energije iz obnovljivih izvora u pogledu pohrane energije i stabilnosti energetskih mreža (engl. Empowerment of the stakeholders in the implementation of the Directive on the promotion of the use of energy from renewable sources in term of energy storages and energy networks stability) financiranog iz Programa transnacionalne suradnje dunavske regije 2021 - 2027. u Upravnu zgradu Centra znanja Međimurske županije instaliran je baterijski sustav za pohranu električne energije i ažuriran je postojeći sustav pametnog mjerenja potrošnje energije. Nositelj investicije je Međimurska županija, također jedan od partnera na projektu ESINERGY, dok Agencija ima ulogu tehničkog partnera.

Općenito govoreći, primarni cilj baterijskog sustava za pohranu električne energije je smanjenje angažirane radne snage iz distribucijske mreže (tzv. peak-load shaving = smanjenje vršnog opterećenja). Baterija ima mogućnost pohrane viškova nastalih iz fotonapona i pohrane električne energije u doba jeftinije tarife te ujedno služi kao pričuvni sustav napajanja za dio potrošnje korisnika zgrade, u slučaju prekida napajanja iz distribucijske mreže.

Baterija instalirana u Upravnoj zgradi snage je 9,85 kW s kapacitetom od 24,84 kWh; slikovito rečeno, ova baterija može neprestano raditi otprilike 2,5 sata, dok se potpuno ne isprazni. Baterija je instalirana i stavljena u pogon prošle jeseni te se od listopada 2024. godine mjere rezultati, kako bi se saznao doprinos baterije na ukupne energetske tokove objekta.

U godinu dana mjerenja, utvrđeno je da je uz pomoć baterijskog sustava postignuto smanjenje vršnog opterećenja mreže od 37%, tj. prosječno 4,99 kW od maksimalnog vršnog opterećenja od 13,43 kW. Dodatno, od ukupno utrošene električne energije (30 MWh) u zgradi u promatranom razdoblju, 15 MWh je proizvedeno i korišteno iz fotonapona i baterije, što znači da je 50% potrebe zgrade za energijom pokriveno lokalno proizvedenom (i pohranjenom) energijom.

Jednostavnije rečeno, baterija je pomogla smanjiti najveće vršno opterećenje u potrošnji električne energije za 37%; odnosno kad je potrošnja bila najveća dio energije dolazio je iz baterije, čime se smanjio rizik od (pre) opterećenja mreže. Prije promatranog razdoblja, 31% energije iz fotonapona korišteno je za vlastite potrebe, dok je ostatak predan u mrežu. Nakon ugradnje baterije, korištenje energije iz fotonapona za vlastite potrebe povećano je na 50%.

Navedeni rezultati pokazuju da je baterijski sustav pomogao mreži smanjenjem vršnog opterećenja, ali i da je doprinio većoj iskoristivosti fotonapona – proizvedena, a neiskorištena energija spremljena je u bateriju te je korištena kasnije, npr. u periodima kad nije bilo sunca ili tijekom noći.

Naravno, važno je naglasiti da se u ovom slučaju radi o uredskoj zgradi; u obiteljskim kućama učinak baterije u kombinaciji s fotonaponom bio bi još izraženiji, čime bi se dodatno povećala energetska samodostatnost kućanstva.

Baterijski sustav za pohranu električne energije u Upravnoj zgradi Centra znanja Međimurske županije

"Energetsko siromaštvo označava situaciju u kojoj kućanstvo nema osiguran pristup cjenovno dostupnim, odgovarajućim i pouzdanim izvorima energije

Ono što je važno spomenuti za postojeće i buduće vlasnike fotonaponskih elektrana, je činjenica da od 1. siječnja 2026. godine, na snagu stupaju odredbe izmjena Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN 78/2025), koje uvode nove uvjete obračuna za vlasnike fotonaponskih elektrana u kategoriji korisnika postrojenja za samoopskrbu (tzv. neto-obračun). Prema tim promjenama, ukida se netiranje (tzv. neto-mjerenje) – kućanstva više neće moći “kompenzirati” preuzetu električnu energiju iz mreže s količinama predanim u mrežu na mjesečnoj razini. Višak proizvedene energije i dalje će se otkupljivati, no po manje povoljnim cijenama, a sva preuzeta električna energija iz mreže bit će naplaćivana po punoj tarifi, uključujući troškove mrežarine i naknade.

Međutim, odredbe ovih izmjena odgađaju se za postojeće vlasnike elektrana na deset godina od dana izdavanja Potvrde za trajni pogon, kao i za one koji do kraja 2025. instaliraju elektranu ili do 31.12.2025. dobiju Obavijest o mogućnosti priključenja ili Elektroenergetsku suglasnost od HEP ODS-a. Oni će zadržati postojeći model neto-mjerenja tijekom desetogodišnjeg prijelaznog razdoblja, računajući od datuma izdavanja Potvrde za trajni pogon.Iako će se zbog novih pravila produžiti povrat ulaganja u fotonaponske elektrane, one i dalje ostaju dugoročno isplativa i održiva opcija za kućanstva, osobito u kombinaciji s baterijskim sustavom te imajući u vidu kontinuiran rast cijena električne energije.

Izrada ovog članka podržana je projektom ESINERGY, sufinanciranom sredstvima Europske unije u sklopu Programa transnacionalne suradnje dunavske regije 2021.-2027.. Sadržaj

ovog članka odražava mišljenje Međimurske energetske agencije d.o.o. i ni u kojem slučaju ne predstavlja mišljenje Europske unije.

Energetsko siromaštvo –važan problem današnjice

U vremenu kada su energija i njezina cijena postale jedno od ključnih životnih pitanja, projekt I-PRODER – Izazovi za sprječavanje i suzbijanje energetskog siromaštva pokazao se kao primjer dobre prakse kako konkretni koraci i lokalna suradnja mogu donijeti stvarne promjene u svakodnevnom životu ljudi. Riječ je o projektu sufinanciranom sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Interreg programa Slovenija –Hrvatska 2021. – 2027. Projekt, koji se provodi na prekograničnom području Hrvatske i Slovenije, predvodi Agencija, koja već godinama radi na energetskoj tranziciji, održivosti i poboljšanju kvalitete života građana Međimurske županije, osobito onih najranjivijih. Uz Agenciju, na projektu sudjeluje još jedna hrvatska agencija - Regionalna energetska agencija Sjever te dvije agencije iz Slovenije, Lokalna energetska agentura Spodnje Podravje te Lokalna energetska agencija za Pomurje.

Prema izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 40/2025) iz veljače 2025. godine, energetsko siromaštvo znači da „kućanstvo nema pristup osnovnim energetskim uslugama, pri čemu se takvim uslugama osiguravaju osnovne razine i pristojan životni i zdravstveni standard, uključujući odgovarajuće grijanje, toplu vodu, hlađenje, rasvjetu i energiju za napajanje kućanskih uređaja, u relevantnom nacionalnom kontekstu, postojećim nacionalnim socijalnim politikama i ostalim relevantnim nacionalnim politikama, što je uzrokovano kombinacijom čimbenika, uključujući barem cjenovnu nepristupačnost, nedovoljan raspoloživ dohodak, visoke izdatke za energiju, loša energetska svojstva zgrada i lošu energetsku učinkovitost domova“.

Projekt I-PRODER – Izazovi za sprječavanje i suzbijanje energetskog siromaštva Energetsko siromaštvo pojam je koji se sve češće stavlja u fokus, a iza kojeg stoje stvarni ljudi i potrebe. To je socioekonomski problem jer utječe na kvalitetu stanovanja, zdravlje stanovnika te povećava rizik od socijalne isključenosti. Projekt I-PRODER tako ima jasan cilj: prepoznati, suzbiti i

spriječiti energetsko siromaštvo kroz inovativne mjere, edukaciju i izravnu pomoć kućanstvima. Kako bismo mogli razumjeti i prepoznati one koji žive u energetskom siromaštvu potrebno ga je jasno definirati – zahvaljujući I-PRODER-u, razvijena je zajednička definicija za prekogranično područje Hrvatske i Slovenije koja služi kao jedinstveni okvir za praćenje energetski ugroženih kućanstava.

Energetsko siromaštvo označava situaciju u kojoj kućanstvo nema osiguran pristup cjenovno dostupnim, odgovarajućim i pouzdanim izvorima energije. Pokazatelji energetskog siromaštva otkrivaju kućanstva koja se najviše bore s navedenim problemom. Riječ je ponajprije o kućanstvima s niskim dohotkom i primateljima socijalnih naknada. Na problem ukazuju i visoki troškovi energenata koji nerijetko prelaze 10% od ukupnog kućnog budžeta te zastarjele i energetski neučinkovite stambene jedinice. Dodatno, konstrukcijski nedostaci poput prokišnjavanja krova, izražene kapilarne vlage te dotrajalih prozora, dodatno pogoršavaju uvjete stanovanja.

MENEA – most između stručnosti i potreba građana Agencija je tako preuzela važnu ulogu u suzbijanju energetskog siromaštva u Međimurskoj županiji. U okviru projekta provedeni su energetski pregledi u 50 kućanstava diljem Međimurja. Pregledi su otkrili kritično stanje: 92% međimurskih kućanstava ima visoku potrošnju toplinske energije, 82% koristi drva u zastarjelim pećima, 52% ima problema s vlagom, a 58% kasni s plaćanjem računa.

Tijekom pregleda analizirana je stvarna potrošnja energije u domu, a kućanstvima su podijeljeni paketi s energetskim proizvodima za postizanje ušteda. Paketi su, ovisno o potrebama kućanstva, sadržavali: perlatore za slavine, termostatske ventile za radijatore, štedne tuš ručke, LED žarulje, termoreflektirajuće folije, brtvene trake te razdjelnike sa sklopkom, a sve s ciljem da se bez velikih ulaganja postignu brze i vidljive uštede energije. Takva vrsta pomoći posebno je značajna za ranjive skupine građana – umirovljenike, kućanstva s jednim članom i obitelji s niskim primanjima koji su ciljna skupina projekta. Agencija je kroz projekt uspjela doprijeti do onih koji su u energetskim politikama često nedovoljno zastupljeni, pokazujući da se i uz male pomake mogu postići značajni učinci.

Na temelju prikupljenih podataka tijekom energetskih pregleda izrađene su detaljne analize potrošnje energije, koje su poslužile ne samo za individualne preporuke, već i za oblikovanje šire slike o energetskim navikama i potrebama stanovnika Međimurja. Nakon svake analize izrađena su izvješća i podijeljene brošure sa savjetima za uštedu energije. Kroz preglede i savjetovanja, građani su mogli naučiti kako smanjiti potrošnju u svom kućanstvu, a takve su inicijative još jednom pokazale da energetska učinkovitost nije samo pitanje suvremene tehnologije, već i informiranosti i osviještenosti pojedinca. Osim toga, kroz suradnju lokalnih vlasti, udruga i energetskih agencija stvorena je mreža podrške koja će i nakon završetka projekta nastaviti pomagati građanima u ostvarivanju energetske učinkovitosti.

TRŽIŠTE NEKRETNINA U ČAKOVCU I OKOLICI

Najam skuplji od tko ima kapital,

Čakovec bilježi rekordnu potražnju unatoč rastu kamata i cijena kvadrata. Lovro Hamer dao nam je konkretne odgovore na najvažnija pitanja vezana za tržište nekretnina u Međimurju

Tržište nekretnina u Međimurju posljednjih je godina iznimno dinamično. Porast cijena, sve veća potražnja za novogradnjom i izražen trend preseljenja u prigradska naselja obilježavaju današnje investicijske odluke i kupovne navike. I dok rast kamatnih stopa usporava dio potencijalnih kupaca, tržište i dalje drže oni s vlastitim kapitalom te investitori koji u nekretnine gledaju kao na sigurno utočište za svoju imovinu. O tome koje se vrste nekretnina najviše traže, kakve su cijene kvadrata, ali i kakvi izazovi čekaju građevinare i kupce, razgovarali smo s Lovrom Hamerom, agentom za nekretnine iz tvrtke HALLO nekretnine u Čakovcu.

"Trenutačno se prosječna cijena kvadrata stana u Čakovcu kreće između 2300 i 2600 eura za novogradnju. U posljednje dvije godine zabilježen je porast cijena od približno 15 do 20%

Koje vrste nekretnina se trenutno najviše traže – stanovi, kuće ili zemljišta?

– Najveća potražnja bilježi se za stanovima u novogradnji, posebno onima površine između 50 i 70 kvadrata. Kupci su najčešće mladi parovi i obitelji koji traže energetsku učinkovitost, parkirno mjesto i moderan raspored prostora. Kuće su tražene ponajviše u prigradskim naseljima, gdje su cijene niže i prostorna ponuda veća. Potražnja za građevinskim zemljištima ostaje stabilna, ali kupci traže isključivo parcelizirane terene s komunalnom infrastrukturom i jasnim urbanističkim uvjetima.

Koja je prosječna cijena kvadrata u Čakovcu danas, i kako se to promijenilo u posljednjih godinu-dvije?

– Trenutačno se prosječna cijena kvadrata stana u Čakovcu kreće između 2300 i 2600 eura za novogradnju. U posljednje dvije godine zabilježen je porast cijena od približno 15 do 20 posto, što je posljedica rasta cijena građevinskih materijala, troškova rada i ograničene ponude kvalitetnih nekretnina. Novogradnja je poskupjela nešto više od starogradnje, ponajprije zbog povećanih zahtjeva za energetsku učinkovitost. Uočava li se trend selidbe iz grada prema prigradskim naseljima i okolnim mjestima?

– Da, taj trend je sve izraženiji. Kupci sve češće biraju prigradska naselja poput Šenkovca, Nedelišća, Savske Vesi, Strahoninca i Mihovljana. Prometne poveznice s Čakovcem su vrlo dobre, pa su ta naselja postala prirodan produžetak urbanog prostora. Istovremeno, sve veći broj investitora prepoznaje potencijal tih zona za nove stambene projekte, pa su sve popularnije i “urbane vile” s dvije ili tri stambene jedinice te tzv. kuće u nizu. Kako rast kamatnih stopa i promjene u kreditiranju utječu na tržište nekretnina?

– Rast kamatnih stopa doveo je do smanjenja kupovne moći građana koji kupuju putem stambenih kredita, što

se posebno osjetilo u segmentu mlađih kupaca. Djelomično je usporen broj novih kupnji, no tržište i dalje održavaju kupci s vlastitim kapitalom i investitori koji nekretninu percipiraju kao stabilan oblik zaštite imovine. Primjetan je i veći oprez – kupci detaljnije analiziraju vrijednost i dugoročni potencijal nekretnine prije donošenja odluke.

Cijene najma u Čakovcu su prilično visoke. Što je dovelo do toga i kakve su posljedice?

– Visoke cijene najma rezultat su nedostatka kvalitetnih stanova i kontinuirano povećane potražnje. Osim domaćih najmoprimaca, sve veći udio čine radnici iz inozemstva, studenti i

Lovro Hamer, Hallo nekretnine

od kredita, ali

kupuje sve

mlade obitelji koje si ne mogu priuštiti kupnju. Zbog ograničene ponude, cijene su porasle – za dvosobne stanove u boljoj lokaciji danas se traži i od 400 do 600 eura mjesečno. Posljedica je da se stanovi iznajmljuju u vrlo kratkom roku, dok dio najmodavaca koristi situaciju za povećanje cijena bez većih ulaganja u kvalitetu prostora.

Što očekujete od tržišta nekretnina u 2026. godini – rast, pad ili stabilizaciju cijena? Što biste savjetovali onima koji sada planiraju kupnju ili investiciju?

– U 2026. očekujemo stabilizaciju cijena s mogućim manjim korekcijama kod starijih nekretnina niže energetske učinkovitosti. Novogradnja će i dalje zadržati višu razinu cijena zbog visokih troškova gradnje i održane potražnje. Kupcima savjetujem da pri kupnji ne gledaju isključivo trenutnu cijenu, već dugoročnu održivost vrijednosti, kvalitetu gradnje i lokaciju. Investicije u kvalitetne, energetski učinkovite nekretnine dugoročno su najsigurnije.

S kakvim se izazovima susreću investitori i građevinari?

"Najveća potražnja bilježi se za stanovima u novogradnji, posebno onima površine između 50 i 70 kvadrata

– Investitori i građevinari suočeni su s nizom izazova: nedostatkom kvalificirane radne snage, rastom cijena materijala i sporim administrativnim procedurama. Uvođenje obaveznih standarda energetske učinkovitosti i zelene gradnje dodatno povećava troškove i produljuje rokove realizacije. Sve to kumulativno utječe na povećanje cijene kvadrata, što se naposljetku reflektira i na krajnjeg kupca. Projekti danas zahtijevaju vrlo detaljno planiranje i optimizaciju troškova kako bi ostali tržišno održivi.

Koje lokacije u Čakovcu su trenutačno najtraženije i zašto? – Najtraženije su lokacije u širem središtu grada, osobito u blizini Perivoja Zrinskih, bolnice i osnovnih škola, gdje je razvijena infrastruktura i dostupnost svih sadržaja. Također, južni dio grada sve više dobiva na cijeni i bilježi veću potražnju. Kupce privlače i mirniji dijelovi s modernim novogradnjama, poput sjevernog dijela prema Šenkovcu, koji nudi bolji omjer cijene, komfora i kvalitete života. S investicijskog aspekta, najviše interesa bilježe lokacije s riješenim vlasničkim odnosima i jasnim prostornim planom, što omogućuje bržu realizaciju projekata.

OBITELJ MESARIĆ otkriva zašto je odabrala Chasma montažnu kuću i kako do doma iz snova za samo sedam mjeseci

Brza gradnja, udobnost i toplina doma osvojili su obitelj Mesarić iz Šenkovca

Brza gradnja, udobnost i toplina doma osvojili su obitelj Mesarić iz Šenkovca

Topao dom, niži troškovi života i gradnja bez stresa – upravo to već godinama donosi međimurska tvrtka Chasma iz Pribislavca vlasnika Danijela Žohara, poznata po gradnji modernih niskoenergetskih montažnih kuća. Njihov pristup „ključ u ruke“ omogućuje budućim vlasnicima da iz snova brzo uskoče u stvarnost, bez brige o majstorima, rokovima i beskrajnoj papirologiji. Da takav dom nije samo ideja, nego stvarnost, dokazuje priča Leonarda i Mateje Mesarić iz Šenkovca. Mladi par, danas ponosni roditelji male Lote, otkriva nam kako je u samo sedam mjeseci njihova Chasma kuća postala pravi dom – topao, ugodan i pun života.

"Odabrali smo opciju “ključ u ruke” i to je najbolja odluka ikad. Nismo morali obilaziti majstore i tražiti ponude – sve je koordinirala Chasma

- Kako ste saznali za Chasma montažne kuće i što vas je privuklo njihovoj ponudi?

- Kad smo odlučili da želimo montažnu kuću, istraživali smo tko sve u Hrvatskoj nudi takvu gradnju. Kad smo vidjeli da je jedan od najpoznatijih izvođača – Chasma – iz Međimurja, odluka je bila brza. Nakon prvog sastanka s Danijelom,

Osim lijepo uređene kuće, dom krasi i uređeno dvorište

više nije bilo dvojbe. Chasma kuće poznate su po kvaliteti, a činjenica da su „naši“, domaći, bila je samo dodatna potvrda da smo u dobrim rukama.

- Koliko je trajala gradnja i kako je izgledao sam proces?

Mateja, Leonard i mala Lota uživaju u svom obiteljskom domu punom detalja zajedničkih trenutaka

- Prvi kamion s dijelovima kuće stigao je 25. srpnja 2023., i od tada je sve išlo munjevito. Već nakon tjedan dana postavljao se krov, a krajem kolovoza imali smo prozore i vrata. Majstori su dolazili jedan za drugim, bez pauze, a i vrijeme nas je poslužilo – topli početak zime omogućio je da se fasada postavi bez zastoja. Kao poklon za Božić dobili smo gotove podove i slavili prvi Božić u svojoj kućici! U veljači su stigla vrata i to je bio završetak. Sve skupa – manje od sedam mjeseci! Najveći izazov bio je odabrati materijale – jer sve želite savršeno. Sad kad pogledamo, ne bismo ništa mijenjali.

Chasma kuće idealno su rješenje za mlade obitelji!

U samo nekoliko mjeseci Leonard i Mateja Mesarić izgradili su svoj dom iz snova – i to bez stresa, dugih rokova i prevelikih troškova. Njihova priča pokazuje koliko Chasma montažne kuće mogu biti idealno rješenje za mlade obitelji koje žele moderan, topao i ekonomičan dom. Chasma ne gradi samo kuće – gradi životne priče. A jedna od njih upravo se svakog dana piše u Šenkovcu, u kući obitelji Mesarić.

- Odabrali ste opciju „ključ u ruke“ – biste li to preporučili drugima?

- Apsolutno! To nam je bila najbolja odluka. Nismo morali obilaziti majstore i tražiti ponude – sve je koordinirala Chasma. Gradnja je išla glatko, svaki majstor znao je svoj dio posla i nitko nije kasnio. Da smo sve radili sami, kuća sigurno ne bi bila gotova tako brzo.

- Kako je izgledao administrativni dio gradnje?

- Iskreno, u početku nismo znali što nas čeka. No, vrlo brzo sve „pohvataš“. Čekanja ima – građevinska dozvola, razne potvrde – ali kad si uporan i imaš tim koji zna što radi, sve ide brže. Iako je to možda najdosadniji dio, osjećaj kad dobijete zeleno svjetlo za početak – neprocjenjiv je.

- Kuća vam je niskoenergetska –osjećate li razliku u potrošnji?

- Ogromnu! Prije sam živjela u stanu, Leonard u klasično zidanom domu – i razlika je velika. Montažnu kuću puno je lakše ugrijati i održati toplom, a ljeti se brzo rashladi. U kući je uvijek ugodno, bez obzira na godišnje doba.

M:

E: info@chasma.hr www.chasma.hr INFO

- Koje tehnologije koristite za uštedu energije?

- Trenutno imamo podno grijanje – i to je pun pogodak! Toplina se ravnomjerno širi, a kuća zadržava ugodnu temperaturu cijeli dan. U budućnosti planiramo postaviti solarne panele jer vidimo koliko je kuća energetski učinkovita.

- Kako je živjeti u montažnoj kući?

- Kad je kuća gotova, život u njoj ne razlikuje se od klasične kuće – osim što je sve brže, jednostavnije i energetski povoljnije. Imamo dvije mace, i sad i malu Lotu, pa u kući uvijek ima života. To nam je pravi dom – topao, ugodan i pun svjetla.

- Kako ste prilagodili raspored svojim potrebama?

- Kad smo crtali kuću, htjeli smo da prostor u kojem najviše boravimo – kuhinja, blagovaona i dnevna soba – bude najveći i najprozračniji. Na katu su spavaće sobe i kupaonica, a Leonard je inzistirao da tuš imamo i dolje – praktično kad se radi vani ili zbog budućih potreba. Meni je bio san imati vešeraj, i to smo ostvarili! Iz kupaonice na katu imamo cijev kroz koju prljavi veš ide direktno u vešeraj – mala stvar, ali ogromna pomoć. Imamo i puno prozora, što kuću čini svijetlom i toplom.

"Montažnu kuću puno je lakše ugrijati i održati toplom, a ljeti se brzo rashladi. U kući je uvijek ugodno, bez obzira na godišnje doba

- Jeste li zadovoljni izborom materijala i završnih obrada?

- Da, jako! Po cijeloj kući imamo pločice koje imitiraju parket – prekrasne, a praktične. Ljeti hlade, zimi zadržavaju toplinu. Vrata su rad Inter-Monta, a većina namještaja izrađena je po mjeri, i to od NA-MI-ja. Sve se savršeno uklopilo. Dodajemo još slike i detalje, ali to su one sitnice koje kuću pretvaraju u dom.

- Što biste izdvojili kao najveću prednost života u Chasma kući?

- Ugoda! Zimi svi kažu „kak je kod vas lijepo toplo“, a ljeti „kak je ugodno“. Klima se koristi minimalno, troškovi su manji, a osjećaj doma – neprocjenjiv. Da gradimo ponovno – opet bismo odabrali Chasmu. Sto puta da!

Chasma d.o.o. Radnička ulica 33, Pribislavec

+385 98 181 3163

I-VENT

Zašto je ventilacija ključ zdravog i ugodnog doma?

Ulaganje u svjež zrak znači ulaganje u zdravlje: I-Vent ventilacijski sustavi nove generacije

Sdolaskom hladnijih dana i početkom sezone grijanja, većina nas zatvara prozore kako bismo zadržali što više topline u domu. Iako je to logično zbog uštede energije, zatvaranjem prostora često onemogućava pravilnu izmjenu zraka, što može negativno utjecati na kvalitetu zraka u interijeru i naše zdravlje. Upravo tu ključnu ulogu preuzima ventilacija s rekuperacijom topline. Zrak u neodgovarajuće prozračenim prostorima brzo se zasiti ugljičnim dioksidom, vlagom, neugodnim mirisima, alergenima, sporama plijesni i kemikalijama iz namještaja te sredstava za čišćenje. Takva kvaliteta zraka smanjuje udobnost i može ozbiljno ugroziti zdravlje. Loša kvaliteta zraka može izazvati brojne probleme koji utječu na vaše zdravlje i dobrobit, poput glavobolje, umora, povećanog

rizika od alergija i češćih infekcija.

Ventilacijski sustav s rekuperacijom osigurava stalni dotok svježeg, filtriranog zraka bez potrebe za otvaranjem prozora, čime se sprječava gubitak topline i nepotrebno povećanje troškova grijanja.

Prednost: učinkovit ventilacijski sustav omogućuje neprekidnu izmjenu zraka, bez potrebe za otvaranjem prozora. Tako u vašim prostorima uvijek ostaje svjež i ugodan zrak, što značajno povećava udobnost stanovanja. S takvim sustavom lakše kontrolirate vlagu te smanjujete mogućnost nastanka plijesni i kondenzacije. Zrak u prostoru je bez ustajalosti i neugodnih mirisa, što osigurava ugodno okruženje za svakodnevni život.

- Možete li nam ukratko opisati i-Vent kao brend i što vas razlikuje na tržištu od ostalih konkurenata?

I-Vent ventilacijski sustavi omogućuju stalnu izmjenu zraka i održavanje optimalne vlažnosti, čime se sprječava nastanak plijesni i neugodnih mirisa

Proboj zida dijamantnom krunom i usisavačem za prašinu. Stručni tim i-Vent osigurava preciznu ugradnju ventilacijskog sustava.

- Tvrtka i-Vent d.o.o. bavi se isključivo ventilacijom. Na slovenskom tržištu prisutni smo od 2010. godine i u tom smo se razdoblju etablirali kao globalni specijalist za ventilaciju. Izdvajamo se vrhunskom kvalitetom ventilacijskih sustava proizvedenih u Sloveniji, stručnom montažom i individualnim pristupom koji osigurava optimalna rješenja za svaki prostor. Budući da želimo ostati konkurentni i pružati vrhunska ventilacijska rješenja, samostalno razvijamo nove sustave koji korisniku jamče najbolje iskustvo. Trenutačno je u završnoj razvojnoj fazi (testiranje) i novi proizvod – i-Cube. To je inovativna pametna kocka koja precizno prati kvalitetu

zraka u prostoru (vlaga, temperatura i kvaliteta zraka) i u stvarnom vremenu šalje podatke aplikaciji, koja potom prilagođava rad sustava vašim potrebama.

- Koje su primjene vaših sustava (domovi, stambene zgrade, poslovni prostori)?

- Ventilacijski sustavi prikladni su za najrazličitija okruženja u kojima je važna kvaliteta zraka, tih rad i prilagodljivost: domovi, uredi, hoteli, škole, bolnice i industrijski objekti u svim fazama gradnje – novogradnja, adaptacija, ali i već useljeni objekti.

- Vaši sustavi rade putem WiFi mreže i nude upravljanje putem mobilne aplikacije. Koje su

Kondenzacija na prozoru

ventilacija doma?

Svjež zrak temelj je zdravog doma. I-Vent ventilacijski sustavi nove generacije omogućuju stalnu izmjenu zraka bez gubitka topline, osiguravajući ugodniji, zdraviji i energetski učinkovit prostor

ključne prednosti ove pametne tehnologije?

- Korisničko iskustvo osmislili smo tako da omogućuje trenutačan pregled i pristup najvažnijim funkcijama već na početnoj stranici. Među ostalim funkcijama pametna tehnologija nudi:

• Pametne rasporede – jednostavno postavite rasporede rada sustava prema svom životnom stilu ili posebnim potrebama prostora

• AI asistent – umjetna inteligencija u aplikaciji analizira vaše navike i lokaciju uređaja te vam zatim nudi personalizirane prijedloge za optimalnu uporabu sustava

• Različite načine rada – pametni ventilacijski sustav i-Vent nudi ljetni način rada, noćni način, stanje mirovanja i način i-Cube

• Povezivost putem API-ja

• Udaljeno upravljanje putem mobilne aplikacije

- Postoji li alternativa ukoliko nema Wi-Fi mreže?

- Da, pametnim ventilacijskim sustavom može se upravljati i putem daljinskog upravljača koji dolazi uz svaki uređaj.

- Koliko vremena obično traje ugradnja sustava i može li se izvesti tijekom cijele godine?

- Vrijeme montaže naravno ovisi o zahtjevnosti objekta (veličina, građevinska konstrukcija i materijali, dostupnost električne energije…), ali

u prosjeku naša montaža traje do 4 sata. Pritom posebno naglašavamo da je prostor nakon rada našeg tima čist i uredan. Montaže se izvode tijekom cijele godine, neovisno o vremenskim uvjetima, budući da se većina zahvata obavlja iz unutrašnjosti prostora.

- Koji je prosječni životni vijek sustava i koliko često zahtijeva održavanje?

- Životni vijek sustava je više od 15 godina. Tvrtka i-Vent nudi i 7-godišnje jamstvo, što je rezultat povjerenja u proizvode koje razvijamo u vlastitoj režiji. Održavanje je minimalno – jedino je potrebno brinuti o čistoći filtera, koji su perivi, a potrebu za pranjem signalizira i svjetlosni indikator na uređaju.

- A cijena?

- Teško je govoriti o jedinstvenoj cijeni jer je svaki projekt individualan, budući da svaki prostor ima svoje zahtjeve. Investicija ovisi o tipu ventilacijskog sustava, broju jedinica i složenosti ugradnje.

- Koju poruku biste poslali potencijalnim korisnicima koji još razmišljaju hoće li investirati u ventilacijski sustav?

- Svjež zrak nije luksuz, već temelj zdravog doma ili radnog okruženja. Zato na investiciju gledajte kao na ulaganje u svoje dugoročno zdravlje, dobrobit i kvalitetu života.

intervju tjedna

MARINA MRAZOVIĆ otvorila izložbu "Ekspresija van okvira"

Trčanje obnavlja moju kreativnu energiju

Marina Mrazović stoji kraj svog djela, promatrajući ga s ponosom i tihošću, svjesna da je svaki potez kista oblikovao njezinu osobnu ekspresiju

predstavlja izložbu "Ekspresija van okvira", istražujući umjetničku slobodu, emociju i spontanost kroz autentične apstraktne radove

Piše: Kristina Kobal

U Galeriji Scheier 24. listopada 2025. godine otvorena je izložba "Ekspresija van okvira" autorice Marine Mrazović (42) iz Vratišinca, koja publici donosi jedinstvenu i intimnu perspektivu suvremene umjetnosti. Ova izložba predstavlja vrhunac njenog dugogodišnjeg umjetničkog istraživanja slobode, intuicije i emocionalne ekspresije, a njezina poruka jasno rezonira: umjetnost je najautentičnija kada nastaje iz unutarnjeg impulsa, a ne iz vanjskih očekivanja.

Igra i oslobađanje u stvaralaštvu

Marina Mrazović ističe da je sama ideja izložbe nastala iz potrebe da se izražava bez ograničenja i kalupa. - Željela sam istražiti što se dogodi kada umjetnik prestane razmišljati o tome kako bi nešto trebalo izgledati, istaknula je. Ovaj koncept jasno se očituje u svim radovima koji su predstavljeni, od apstraktnih kompozicija do slobodnih poteza kistom koji pozivaju promatrača da zakorači izvan uobičajenih granica.

Središnja tema izložbe jest oslobađanje od tradicionalnih umjetničkih pravila. Svaki rad rezultat je introspektivnog dijaloga umjetnice sa samom sobom, a u procesu stvaranja Mrazović kombinira igru, intuiciju i slobodnu ekspresiju. Promatrač kroz njezine radove može osjetiti slojevitu emocionalnu dinamiku – od trenutaka sumnje do trenutaka inspiracije i kreativnog poleta. Upravo ta otvorenost prema

nepoznatom daje radovima poseban naboj i čini izložbu iskustvom koje nadilazi uobičajenu vizualnu percepciju. "Ekspresija van okvira" nije samo naziv izložbe; ona je simboličan prikaz unutarnje slobode i osobne umjetničke ekspresije. Marina kroz svoje radove istražuje granice između očekivanja društva i autentičnog stvaralačkog impulsa, pokazujući koliko oslobađanje od pravila može donijeti inovativne i emotivno snažne rezultate. Njezini radovi prenose poruku da umjetnost postaje živom tek kada nastaje iz spontanosti i osobnog doživljaja svijeta.

Od učiteljice do mentorice

Marina Mrazović svoju umjetničku energiju crpi iz različitih aspekata svakodnevnog života. Trčanje, primjerice, opisuje kao ak-

Posjetitelji na izložbi Ekspresija van okvira slikarice Marine Mrazović

tivnost koja je ispunjava i obnavlja njezinu kreativnu energiju.

- Trčanje me veseli, ispuni i napuni baterije, kaže umjetnica, dodajući kako rijetko mirno popodne rado koristi za kavu s prijateljima ili za introspektivne trenutke. Posebna mjesta inspiracije su joj Rijeka i more, dok je Međimurje za nju prostor povezan s obitelji, prijateljima i poslom, što dodatno oplemenjuje njezin umjetnički izraz.

Osim što je uspješna suvremena umjetnica, Marina Mrazović je i predana učiteljica likovne umjetnosti u OŠ Strahoninec i OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec. Njena strast prema prenošenju znanja i poticanju kreativnosti kod mladih ljudi re�lektira se u njezinoj izložbi.

- Veseli me kad vidim da moji učenici uživaju u likovnom izražavanju i kada

izrade radove s kojima su i sami zadovoljni, objašnjava. Ta pedagogijska dimenzija dodatno obogaćuje njezinu umjetničku praksu, jer svaki novi rad i izložba odražavaju i njezino iskustvo u radu s mladim talentima.

Posjetitelji i interaktivno iskustvo

Izložba "Ekspresija van okvira" otvorena je za javnost tijekom sljedećih tjedana i pruža posjetiteljima priliku za intimno i interaktivno iskustvo. Svaki rad poziva na promišljanje, introspektivno istraživanje i emocionalnu reakciju. Apstraktne forme, slobodni potezi kista i snažne boje čine ovu izložbu ne samo vizualno dojmljivom, već i iskustvom koje angažira osjetila i potiče osobnu interpretaciju.

Marina Mrazović kroz ovaj ciklus radova jasno pokazuje da je umjetnost

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 20.11.2025. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film

Godišnjica

Dobitnik ulaznica za film: Lana Đaković

istinski snažna kada je oslobođena okova očekivanja i normi.

-Ekspresija van okvira poziva posjetitelje da se upuste u vlastito putovanje kroz boju, pokret i emociju, istražujući što znači biti autentičan i slobodan u stvaranju.

Izložba tako postaje mjesto susreta osobnog i univerzalnog, introspektivnog i kreativnog, svakodnevnog i nadahnutog.

Uz izložbu, Marina nastavlja stvarati i u privatnom životu, balansirajući umjetničku praksu, rad s učenicima i osobne aktivnosti. Njena svakodnevna radost krije se u jednostavnim trenucima – jutarnjoj kavi, slobodnom vremenu za slikanje i trenucima inspiracije u prirodi. Sve te dimenzije njezina života re�lektiraju se u njezinim radovima, dajući izložbi dodatnu dubinu i autentičnost.

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine. hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! VODE VAS U KINO

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Izložba "Ekspresija van okvira" dokaz je da umjetnost može biti snažan oblik slobode, introspektivnog istraživanja i osobnog izraza. Marina Mrazović svojim radovima otvara vrata svijetu u kojem kreativnost nema granica, a svatko tko kroči u galeriju dobiva priliku sudjelovati u tom jedinstvenom putovanju.

Marina Mrazović u Galeriji Scheier

Čakovečka špica

Mira Milovanović i Katarina Bojinović, majka i kći u

Natan i Ena Pogorelec uživali su u zajedničkom izlasku, odišući skladom i elegancijom

Tuksar u jesenskom bojama na događaju VOLIM tehniČKi u centru Čakovca!

Alen Vrbanec i Maja Mustač zablistali su pri odlasku s krštenja u profinjenim svečanim kombinacijama

Renata Mar�nec u nešto debljoj jesenskoj jakni uz nezaobilazne traperice

Piše i foto: Kris�na Kobal

Mia i Nika Čeh u šetnji sa svojom bakom

Marina Držanić u jesenskom baloneru

Jelena

NOGOMET

SUPERSPORT HNL

Farkaš zabio sjajan prvijenac

17 godina prvak

Čakovec i gornje Međimurje ugostili su 27 rally ekipa koje su tutnjale našim krajem

Piše: Mario Golenko

Čakovec je prošlog vikenda bio u znaku vrhunskog automobilističkog spektakla. Nakon dva intenzivna dana natjecanja punih adrenalina, 4. Međimurski rally došao je do svog uzbudljivog završetka.

Finale Međunarodnog zonskog prvenstva Hrvatske i Prvenstva Hrvatske održano je na 11 zahtjevnih brzinskih ispita ukupne duljine više od 70 kilometara kroz čakovečke ulice i slikovite ceste brežnog kraja. Na startu se okupilo 27 posada iz cijele zemlje koje su se borile za vrijedne bodove i naslove prvaka u završnici sezone.

Brzinski spektakl u Čakovcu

Ceremonijalni start održan je u subotu 25. listopada u 16 sati na Autobusnom kolodvoru u Čakovcu. Publika je uživala u dva atraktivna gradska brzinska ispita dužine 2,74 kilometra koji su se vozili večernjim satima kroz sam centar grada. Na samom

Matteo Bernini sa

U susretu 13. kola SuperSport HNL-a između Osijeka i Rijeke, koji je završio rezultatom 4:2 za domaće, jedan trenutak ipak je izmamio osmijehe gostujućih navijača. Mladi veznjak Niko Farkaš upisao je svoj prvi pogodak u seniorskom nogometu, ostavivši snažan dojam unatoč porazu. Farkaš je u igru ušao u 62. minuti, a već nakon 12 minuta na terenu upisao se u strijelce. Akciju je započeo Bukvić probivši lijevu stranu, nakon čega je uslijedio ubačaj u kazneni

prostor. Vratar Rijeke Zlomislić odbio je loptu, ali samo do Farkaša, koji ju je volejem zakucao u mrežu za smanjenje rezultata na 4:2. Vjerujemo kako će ovo biti trenutak koji označava početak jedne potencijalno velike karijere. Komentator Max Sporta Ivan Ljubić pohvalio je mladog igrača, istaknuvši kako dolazi iz nogometne obitelji te kako njegov brat nastupa za NK Nedelišće, klub koji je senzacionalno izbacio Rijeku iz Hrvatskog kupa. (nl)

SLOVENSKA PRVA LIGA

startu Matteo Bernini je rekao kako se veseli utrci Međimurjem, a naročito po skliskom lišću Gornjeg Međimurja. Simpatičnim osmjehom publiku i fotoreportere plijenila je Aleksandra Devunić, navigatorica, koju bespogovorno sluša vozač Eris.

Nedjelju su obilježili zahtjevni brzinski ispiti Prhovec – Tupkovec, Praporčan – Bukovec i Štrigova, koje su posade prošle po tri puta.

Prometnice su bile zatvorene sat vremena prije svakog ispita, posebno se pazilo na sigurnost pa je publika bila upozorena da se udalji od staze.

Pobjedu odnijeli Bernini i Mattucci

U napetoj završnici rally sezone, posada Matteo Bernini i Lorenzo Mattucci iz AK Opatija motorsport u Hyundaiu i20 R5 stigla je do pobjede.

Drugo mjesto osvojili su posada Vjekoslav Čičko i Eugen Kokolić iz AK Zagorje u Škodi Fabiji R5. Zagrebački automobilist Čičko, bivši državni prvak u kronometru 2015. i 2016. godine te prvak Hrvatske i Slovenije u rallyju. Dok su Eris Marotti i Aleksandra Devunić također u Škodi Fabiji R5 stigli na treće mjesto.

Organizacija

i podrška dobro odradili posao

Rally je organizirao Auto karting klub Blacklisted u suradnji s Hrvatskim auto i karting savezom (HAKS) i Zagrebačkim automobilističkim savezom (ZAS). Natjecanje se bodovalo za Međunarodno zonsko prvenstvo Hrvatske (MZPH), Prvenstvo Hrvatske (PH) i Otvoreno prvenstvo Zagreba (OPZ). Ceremonijalni cilj i dodjela nagrada održani su u nedjelju 26. listopada u 17:45 sati na Autobusnom kolodvoru u Čakovcu, gdje su pobjednici s razlogom otvorili šampanjac nakon napornog, ali uzbudljivog vikenda. Dodjelu je pratila jaka kiša tako da su i natjecatelji, ali i župan Matija Posavec i načelnik Anđelko Nagrajsalović koji su dodjeljivali glavne nagrade, bili mokri.

Vizinger i Bobičanec srušili Celje

Stigao je prvi poraz Celja u ovom prvenstvu, a za to su se pobrinuli nogometaši Mure predvođeni sjajnim Dario Vizingerom, ali i Lukom Bobičancom koji je asistirao u oba navrata. Mura je zaustavila Celje čiji nogometaši ove sezone igraju sjajno u Sloveniji, ali i Europi. Poveli su Celjani u 24. minuti preko Nieta, ali njihovo slavlje prekinuo je Dario Vizinger samo četiri minute kasnije. Nekadašnji miljenik

MOTOKROS

NIKO SLAVIČEK

navijača Celja pobrinuo se za prvi poraz Celjana. U 82. minuti Dario Vizinger zabija drugi pogodak na susretu za veliku pobjedu momčadi iz Murske Sobote. Uz Vizingera, 92 minute na terenu je proveo Luka Bobičanec koji je upisao obje asistencije, također nekadašnji član Celja. Mura nakon 13 kola zauzima 8. mjesto sa samo 11 bodova dok su Celjani uvjerljivo vodeći s 32 boda. (nl)

Dupla krana za kraj sezone

Sezona 2025. za mladog motokros vozača Niku Slavičeka završila je u znaku kiše, blata i novih pobjeda. Na završnoj utrci prvenstva Slavonije, voženoj po zahtjevnoj i blatnoj stazi, Niko je pokazao da mu ni teški uvjeti ne mogu stati na put. U svojoj klasi osvojio je prvo mjesto i time potvrdio ukupnu pobjedu u prvenstvu. Iako je utrka bila završnica njegove kategorije, Niko se samoinicijativno prijavio i u jaču klasu 85 ccm, gdje je stigao do drugog mjesta. Blatna staza očito mu donosi sreću. Sezonu je zaokružio impresivnim nizom postignuća: osvojio je prvo mjesto u prvenstvu Slavonije, prvo mjesto u prvenstvu Zagorja te drugo mjesto u Otvorenom prvenstvu Hrvatske, a vjerujemo da će i u klasi 85 pokazati svoj puni potencijal. Iako je još dječak, mali Niko Slaviček već sada funkcionira kao svoj vlastiti trener. U njegovom rasporedu utrke se izmjenjuju u ciklusima – svaka dva tjedna slijedi nova utrka, a nastupa na prvenstvima Hrvatske, Slavonije te Zagorja. Kako nam je ranije otkrila majka Helena, sve je počelo gotovo slučajno –gledanjem YouTube videa i vožnjom po dvorištu na motoru kupljenom preko Amazona. (lp)

4. MEĐIMURSKI RALLY

Aleksandra Devunić plijenila je poglede publike

Matija Posavec, Eugen Kokolić i Vjekoslav Čičko, Matteo Bernini i Lorenzo Mattucci, Eris Marotti i Aleksandra Devunić na pobjedničkom postolju

Matteo Bernini

NOGOMET

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Pušćine slomilo otpor Spartaka

Dubravčan bolji od Poleta, Kraljevčan 38 uvjerljiv protiv Omladinca, Mladost Komet bolja od Slobode, Svetomarčani do boda u samoj završnici, petarda Dubrave

U Međimurskoj Premier ligi, bez pobjednika u derbiju Gornjeg Međimurja. Nakon prvog dijela vodstvo Venere PMP 2-0 zgodicima Svena Šenjija. Gosti iz Štrigove smanjuju rezultat u 71. minuti zgoditkom Marija Kovača. Bod Slogi donosi Goran Spasić u prvoj minuti sudačke nadoknade vremena. Centrometal slavio u Palovcu. Jaša Kocijan zabija za Macinčane u posljednjoj minuti prvog dijela susreta. Pobjedu gostiju potvrđuje Sven Golub u 77. minuti. Bez zgoditaka u Draškovcu. Tijekom 90 minuta igre između domaćina i gostiju iz Belice susret je završen sa nepopularnim rezultatom. Draškovčanima je u 71. minuti isključen kapetan Matija Radiković, zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Pušćine slomilo čvrsti otpor Spartaka u drugom dijelu. U prvih 45 minuta igre nije bilo izglednih prilika za postizanje zgoditka. U drugi dio domaća momčad ulazi sa više htijenja i visokim presingom te uz zgoditka ne koriste još dvije izgledne prilike. Za Pušćine su strijelci bili Kaito Tamaki i Robert Malnar. Remi u Čakovcu. U 53. minuti Jedinstvo je povelo zgoditkom Izidora Kolarića. Sedam minuta kasnije vodstvo gostiju povisuje Huggo Sias. Za domaćine u 64. minuti pogađa Marko Šarić. Samo tri minute kasnije isti igrač postavlja konačnih 2-2. Prvi prvenstveni poraz Podturna ove sezone. Već u 5. minuti Bratstvo dolazi do prednosti zahvaljujući zgoditku Filipa Perčića. Pet minuta kasnije opravdano je dosuđen kazneni udarac za gostujuću momčad. Siguran realizator bio je Igor Šegović. Jurovčani ponovno vode u 34. minuti, strijelac Niko Trstenjak. Podturen po drugi puta na susretu izjednačuje u 51. minuti zgoditkom Josipa Lepena. Samo četiri minute kasnije za 2-3 zabija Filip Bogdan. U 58. minuti za domaćine rezultat poravnava Valentin Cvetković. Svoj drugi zgoditak na susretu, Trstenjak postiže u 70. minuti. Također svojim drugim zgoditkom na ovome susretu konačan rezultat 5-3 postavlja Perčić u 78. minuti. Dubravčan bolji od Poleta. Za domaćine je opravdano dosuđen kazneni udarac u 11. minuti, kojeg je realizirao Vinko Horvatić. Točku na i stavio je Lovro Rebrek u 62. minuti preciznim udarcem, čime je potvrdio pobjedu svoje momčadi. Momčad Dubravčana tako je upisala četvrtu domaću uzastopnu pobjedu na svojoj Krbulji. Rezultati: Venera PMP – Sloga (Š) 2-2 (2x Šenji ; Kovač, Spasić), Dinamo (P) – Centrometal 0-2 (Kocijan, Golub), Draškovec – BSK 0-0, Pušćine – Spartak 2-0 (Tamaki, Malnar), Sloga (Č) – Jedinstvo (GM) 2-2 (2x Šarić ; Kolarić, Sias), Brat-

stvo (J) – Podturen 5-3 (2x Perčić, 2x Trstenjak, Cvetković ; I.Šegović, Lepen, Bogdan), Dubravčan – Polet (P) 2-0 (Horvatić, L.Rebrek).

MEĐIMURSKA PREMIER LIGA

1. PODTUREN 853027-918

2. CENTROMETAL 844016-616

3. PUŠĆINE 850314-1115

4. DINAMO (P) 841315-1313

5. POLET (P) 841314-1313

6. DUBRAVČAN (DD) 841315-1813

7. SLOGA (Š) 833212-1012

8. SLOGA (Č) 840426-2912

9. BSK BELICA 832312-1111

10. BRATSTVO (JU) 831411-1410

11. SPARTAK 823312-139

12. JEDINSTVO (GM) 81349-156

13. DRAŠKOVEC 811615-184

14. VENERA PMP 81168-264

U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Podturen – Jedinstvo (GM). Nedjelja: Spartak – Sloga (Č), BSK – Pušćine, Draškovec – Polet (P), Centrometal – Dubravčan, Sloga (Š) – Dinamo (P), Bratstvo (J) –Venera PMP. Utakmice se igraju s početkom u 14 sati.

I. MEĐIMURSKA LIGA

U I. međimurskoj ligi, Kraljevčan 38 uvjerljiv protiv Omladinca. Hat-trick je upisao Vladyslav Peretyatko, dva zgoditka postigao je Renan Carvalho, a jedan Gabriel Vitorino. Počasni zgoditak za goste djelo je Luke Mlinarića. Mura slavila u Čehovcu. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 79. minuti. Tada pobjednički zgoditak za goste postiže Marko Šoltić. Mladost Komet bolja od Slobode. U listu strijelaca za domaćine upisali su se Bruno Perišić, Luka Delić, Valentino Jelovečki i Alberto Sinani, a za goste Ilija Gale i Leonardo Krampek. Naprijed bolji od Strahoninca. Filip Cvitanović dovodi Cirkovljančane u vodstvo u 22. minuti. Petnaest minuta kasnije opravdano je dosuđen kazneni udarac za Naprijed. Siguran sa bijele točke bio je Cvitanović. Utješni zgoditak za goste postigao je Filip Žunić u 39. minuti. Zasadbreg 77 uvjerljiv u derbiju kola. Mrežu Bratstva načeo je Filip Levačić u 20. minuti. Šest minuta kasnije vodstvo domaćina povisuje Bruno Šimunković. Spomenuti igrač svojim drugim zgoditkom na susretu u pretposljednjoj minuti postavlja konačnih 3-0. Sokolu susjedski derbi. U 7. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za Vratišinčane. Odgovornost je preuzeo kapetan Filip Novak te bio precizan. Na 2-0 povisuje Miroslav Lisjak u 33. minuti. Dvije minute kasnije Plavi dolaze do zgoditka preko Siniše Čeke. Za 2-2 zabija Robert Kanski u 53. minuti. Pobjednički zgoditak za Sokol postiže Frano Mesarić u 55. minuti. U još jednom susjedskom derbiju u ovome kolu nije bilo pobjednika. Hodošan je poveo u 12. minuti zgoditkom Nike Frančića. Bod Trnavi donosi Robert

Vugrinec u 22. minuti. Rezultati: Kraljevčan 38 – Omladinac (NSR) 6-1 (3x Peretyatko, 2x De Carvalho, Vitorino ; Mlinarić), ČSK – Mura 0-1 (Šoltić), Mladost Komet – Sloboda (S) 4-2 (Perišić, Delić, Jelovečki, Sinani ; Gale, Krampek), Naprijed – Strahoninec 2-1 (2x Cvitanović ; Žunić), Zasadbreg 77 – Bratstvo (SV) 3-0 (2x Šimunković, Levačić), Sokol – Plavi 3-2 (Novak, Lisjak, Mesarić ; Čeko, Kanski), Trnava –Hodošan 1-1 (R.Vugrinec ; Frančić.

I. MEĐIMURSKA LIGA

1. ZASADBREG 77 862027-1320

2. TRNAVA 862016-320

3. BRATSTVO (SV) 850314-1415

4. MURA 842213-1314

5. KRALJEVČAN 38 841321-1013

6. SOKOL (V) 840415-1612

7. PLAVI (P) 825115-1311

8. MLADOST KOMET 832311-1111

9. NAPRIJED (C) 83239-1111

10. HODOŠAN 831415-1610

11. STRAHONINEC 821513-187

12. OMLADINAC (NSR) 812510-195

13. ČSK 811611-194

14. SLOBODA (S) 811615-294

U sljedećem kolu sastaju se: Nedjelja: Strahoninec – Sloboda (S), ČSK – Mladost Komet, Plavi – Trnava, Naprijed – Zasadbreg 77, Omladinac (NSR) – Mura, Hodošan – Kraljevčan 38, Bratstvo (SV) – Sokol. Utakmice se igraju s početkom u 14 sati.

II. MEĐIMURSKA LIGA

U II. međimurskoj ligi, Trnovec bolji od Borca PMP. Trostruki strijelac za domaćine bio je Ivan Cimerman, dok su po zgoditak postigli Ernest Horvat i Matej Flac. Za goste su se u listu strijelaca upisali Ivan Drk i Nikola Tomašek. Iznenađenje u Mihovljanu. Već u 4. minuti Omladinac je poveo zgoditkom Ivana Krznara. Za Slobodu izjednačuje Igor Mihalic u 20. minuti. Krznar ponovno zabija za goste u 48. minuti. Za 1-3 strijelac je bio Dominik Toplek. Konačnih 2-3 postavlja Krešo Kovač u 73. minuti. Svetomarčani do boda u samoj završnici. Nikola Poljanec dovodi Croatiju u prednost u 65. minuti. Šest minuta kasnije za Mladost izjednačuje Filip Mandić. Domaćini ponovno vode u 82. minuti, strijelac je bio Vinicius Cerqueira. Bod gostima donosi Vili Leskovčak u posljednjoj minuti utakmice. Bez pobjednika u Dekanovcu. Već u 3. minuti Pobjeda je povela prekrasnim zgoditkom Mihaela Ladića. Za domaću Mladost izjednačuje Takuma Tomizawa u 10. minuti. Isti igrač zaslužan je i za preokret svoje momčadi u 23. minuti. Za bod gostiju pobrinuo se Leo Sever u 52. minuti. Vidovčan opravdao ulogu favorita. Mrežu Hajduka redom su pogađali Matija Herman, Mihael Matotek i Dean Volar, dok je jedini strijelac za goste bio Hrvoje Senčar. Bez pobjedni-

ka u Miklavcu. Nakon dvadesetak minuta Otok je imao prednost 2-0 zgodicima Nikole Blažinčića i Josipa Igreca. Za Budućnost u 79. minuti zgoditak postiže Andi Hatlek. U prvoj minuti sudačke nadoknade za konačnih 2-2 zabija Leonardo Novak. Drava poražena u Štefancu. U listu strijelaca za mornare upisali su se Josip Kranjčec, Miranda da Silva, Marin Tuđan i Izak Viera. Posebno je bio prekrasan zgoditak Tuđana iz slobodnog udarca. Rezultati: Trnovec – Borac PMP 5-2 (3x Cimerman, Horvat, Flac ; Drk, Tomašek), Sloboda (M) – Omladinac (DS) 2-3 (Mihalic, Kovač ; 2x Krznar, Toplek), Croatia – Mladost (SM) 2-2 (N.Poljanec, Vinicius ; Mandić, Leskovčak), Mladost (D) – Pobjeda 2-2 (2x Tomizawa ; Sever, Ladić), Vidovčan – Hajduk (B) 3-1 (Herman, Mihael Matotek, Volar ; Senčar), Budućnost (M) – Otok 2-2 (Hatlek, L.Novak ; Blažinčić, Igrec), Jadran – Drava (K) 4-0 (Kranjčec, Miranda, Tuđan, Viera).

II. MEĐIMURSKA LIGA

1. SLOBODA (M) 860230-918

2. MLADOST (SM) 852122-917

3. VIDOVČAN 851226-1616

4. BORAC – PMP 851218-1216

5. OTOK 842221-1514

6. TRNOVEC 832315-1411

7. OMLADINAC (D-S) 832314-1911

8. POBJEDA 831416-1710

9. HAJDUK BREZJE 831413-1810

10. CROATIA (O) 830512-199

11. DRAVA (K) 830515-239

12. MLADOST (D) 821517-257

13. JADRAN (Š) 81347-186

14. BUDUĆNOST (M) 81257-195

U sljedećem kolu sastaju se: Borac PMP – Drava (K), Otok –Jadran, Hajduk (B) – Budućnost (M), Omladinac (DS) – Vidovčan, Pobjeda – Sloboda (M), Mladost (SM) – Mladost (D), Trnovec – Croatia. Utakmice se igraju u NEDJELJU s početkom u 14 sati.

III. MEĐIMURSKA LIGA - A

U III. međimurskoj ligi skupina A, Graničar bolji od Radničkog. Mrežu gostiju u prvom dijelu pogodio je Fabricio Cruz, a u drugom Davi Rodrigues. Jedinstvo slavilo u Ivanovcu. Dvostruki strijelac za goste bio je Jurica Bajzek, dok je jedan zgoditak još postigao Perica Šoštarić. Za Mladost su zabijali Guilherme Rucks i Matija Barlović. Petarda Dubrave. Mrežu Galeba tri puta je pogađao Neven Vidaček, a po jednom Dino Halabarec i Aleksandar Vincek. Počasni zgoditak za Oporovčane postigao je Viktor Glavina. Budućnosti tri boda u Donjem Hrašćanu. Za goste su se u listu strijelaca upisali Karlo Dodlek i Filip Martinec, dok je domaći igrač Lovro Mađarić pogodio vlastitu mrežu. Jedini strijelac za Borac bio je Leon Branilović. Rezultati: Graničar (N) – Radnički 2-0 (Cruz, Rodrigues), Mladost

(I) – Jedinstvo (NSnD) 2-3 (Rucks, Barlović ; 2x Bajzek, Šoštarić), Dubrava – Galeb 5-1 (3x Vidaček, Halabarec, Vincek ; Glavina), Borac (DH) – Budućnost (P) 1-3 (L.Branilović ; Dodlek, Martinec, Mađarić ag).

III. MEĐIMURSKA LIGA A

1. DUBRAVA (S) 870120-921

2. JEDINSTVO (NSD) 861118-919

3. GRANIČAR (N) 850324-1615

4. GALEB (O) 840410-1712

5. BUDUĆNOST (P) 830516-209

6. MLADOST (I) 821511-187

7. RADNIČKI (G) 81347-106

8. BORAC (DH) 811610-174

U sljedećem kolu sastaju se: Jedinstvo (NSnD) – Borac (DH), Budućnost (P) – Dubrava, Galeb –Graničar (N), Radnički – Mladost (I). Utakmice se igraju idućeg vikenda 8. i 9. studenog 2025.

III. MEĐIMURSKA LIGA - B

U III. međimurskoj ligi skupina B, derbi kola završen je bez pobjednika. Nakon prvog dijela vodstvo Hajduka 1-0 zgoditkom Karla Šardija. Bod Malom Mihaljevcu donosi Valentino Bogdan u 55. minuti. Donji Koncovčak nadigrao Bratstvo. Po dva zgoditka za domaćine postigli su Patrik Cerovec i Leon Sakač, dok su za goste zabijali Matija Kutnjak i Manuel Horvat. U posljednjoj minuti utakmice Koncovčanima je isključen Marko Srša, zbog namjernog bacanja lopte u glavu protivničkom igraču. Gostima iz Preseke pak je isključen Aleks Hunjadi, zbog dvije opomene. Istim rezultatom Napredak je bio bolji od Šenkovca. Dvostruki strijelac za Kraljevčane bio je David Kepe, dok su po zgoditak postigli Sabin Koprivec i Armando Kovačić. Za goste su se u listu strijelaca upisali Igor Pintarić i Marko Halabarec. Trica Omladinca. Dva zgoditka za goste upisao je “jocker” sa klupe Tadej Božić, dok je igrač Paraga Roberto Ješarević pogodio vlastitu mrežu. Rezultati: Hajduk (Š) – Mali Mihaljevec 1-1 (Šardi ; Bogdan), Donji Koncovčak – Bratstvo (P) 4-2 (2x Cerovec, 2x Sakač ; Kutnjak, Horvat), Napredak – Šenkovec 4-2 (2x D.Kepe, Sabin Koprivec, Kovačić ; Pintarić, Halabarec), Parag – Omladinac (M) 0-3 (Ješarević ag, 2x Božić).

III. MEĐIMURSKA LIGA B

1. MALI MIHALJEVEC 853028-618

2. HAJDUK (Š) 852122-817

3. OMLADINAC (M) 851235-1316

4. DONJI KONCOVČAK 842231-1414

5. NAPREDAK (GK) 842224-1814

6. BRATSTVO (P) 812510-285

7. PARAG 811611-334

8. ŠENKOVEC 80177-481

U sljedećem kolu sastaju se: Omladinac (M) – Napredak, Šenkovec – Donji Koncovčak, Bratstvo (P) –Hajduk (Š), Mali Mihaljevec – Parag. Utakmice se igraju idućeg vikenda 8. i 9. studenog 2025.

Piše: Dino Jambrović

PRVENSTVO HRVATSKE U SPRINTU - juniori

Borna Murić prvak Hrvatske

Proteklog vikenda se na Gradskoj kuglani u Bjelovaru odigralo prvenstvo Hrvatske u sprintu za juniore (U19). U konkurenciji od 43 mladića, Željezničar su predstavljali Borna Murić i Noa Branilović. Kvali�ikacijski dio natjecanja je Borna s 197 čunjeva završio na trećem mjestu, dok je Noa svoj nastup završio s 175 čunja što je bilo dovoljno za 19. mjesto, odnosno do 16. mjesta koje vodi u osminu

ATLETIKA

U Bregani je ove subote održano posljednje kolo Hrvatske vatrogasne trkačke lige, nakon kojeg je uslijedilo svečano proglašenje najboljih ukupno, po kategorijama i najboljih postrojbi. DVD Mihovljan ostvario je izniman uspjeh osvojivši drugo mjesto u ukupnom poretku postrojbi te sedam medalja u pojedinačnim kategorijama. Ovim rezultatom članovi društva zaokružili su sezonu iznad svih očekivanja, a njihov plasman izazvao

�inala mu je nedostajalo 4 čunja.

U osmini finala Borna je igrao protiv Pećnika iz Ponikva. Prvi set je otišao na stranu Pećnika, dok Borna istom mjerom uzvraća u drugom setu. U SV (3 hica u pune) Borna odnosi pobjedu s 20:19. Četvrtfinalni protivnik bio je Vlatković, također iz Ponikva. Borna u oba seta odigrava odlično (dva puta po 93) i ne daje Vlatkoviću nikakve šanse.

Osigurana medalja ulaskom u polufinale

Plasmanom u polufinale osigurala se jedna od medalja, ali Borna tu nije mislio stati. Protiv domaćina Dedića Borna prvi set odigrava savršeno (104) za vodstvo od 1:0, međutim malo slabiji drugi set (83) nas opet vodi u SV. Ovaj put Borna je uspješniji s 19:17. I u velikom finalu protivnik je bio Rapaić iz Plitvica. Nakon

KUGLANJE

1. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA - sjever Težak poraz protiv lidera prvenstva

U derbiju 5. kola 1. HKLS sjever Željezničar je doživio uvjerljiv poraz od vodećih Novih nada iz Požege 8-0 (3576-3393). Domaćini su srušili ekipni rekord kuglane i dominirali od početka do kraja susreta. Unatoč solidnim nastupima Denisa Košaka (597) i Franje Gosarića (569), Željezničari nisu uspjeli osvojiti ni jedan poen. Prilika za povratak ukazala se u drugom bloku, ali su slabiji završni setovi presudili. Nakon ovog

imenjaka. (nt)

1. mjesto Vatrogasna zajednica Grada Kutina 2. mjesto DVD Mihovljan 3. mjesto JVP Zagreb

je veliko zadovoljstvo, ali i iznenađenje. Kako navode iz DVD-a Mihovljan, konkurencija je bila izuzetno jaka, a u ligi su uz dobrovoljna društva sudjelovali i profesionalni vatrogasci. Unatoč tome, mali DVD iz Mihovljana uspio je stati uz bok najvećima i završiti sezonu među najboljima u državi.

Odlični pojedinačni rezultati

U muškoj konkurenciji Goran Pergar je osvojio

2. mjesto ukupno, Karlo Povodnja 3. mjesto u kategoriji M19, a Luka Gunc

3. mjesto u kategoriji M20. Kod žena su članice DVDa Mihovljan bile posebno uspješne: Petra Treska je osvojila 1. mjesto u kategoriji Ž20, Hana Werthem

2. mjesto u istoj kategoriji, Tihana Zak Tompoš 1. mje-

malo napetijeg prvog seta kojeg pobjeđuje s 92:88, drugi set suvereno dobiva s 100:79 i zasluženo uzima titulu prvaka Hrvatske. Drugi je Rapaić iz Plitvica, dok su treće mjesto podijelili Dedić iz Bjelovara i Dožaić iz Ravne Gore. Ovo je niti šesnaestogodišnjem Borni već treća titula prvaka Hrvatske, a s obzirom na broj godina imamo se pravo nadati na još puno medalja, kako državnih, tako i međunarodnih. (nt)

U trećem kolu 2. Hrvatske kuglačke lige sjever obje međimurske momčadi upisale su domaće pobjede. Zanatlija je svladala Obrtnik iz Krapinskih Toplica 5-3 (3303-3190), a Željezničar II bio je bolji od Slavonije iz Novske 6-2 (3444-3371). Zanatlija je nakon lošeg početka preokret ostvarila zahvaljujući Igoru Mačeku (580) i Jurici Petkoviću (583), koji su u završnici donijeli siguran trijumf. Željezničar II se nakon poraza u prošlom

kolu vratio pobjedom. Nakon izjednačenog prvog dijela, presudili su Bojan Košak (586) i Božidar Igrec (556), a pobjedu potvrdio Igor Ružić s odličnih 608 čunjeva. (nt)

Prosvjetar je u 3. kolu 3. HKLS dočekao ekipu Koprivnice i bez stresa ih svladao s visokih 7-1 (3234-3083). Jedina mala neizvjesnost bila je tek u prvom bloku kad je rezultat bio 1-1,alivelikuzalihačunjevajeveć ondaosiguraonajboljipojedinac susretaZvonimirPlevnjak(560). Dokrajasusretapoenesuuzvrlo dobru igru uzeli Stjepan Blažek (554), Ilija Višić (542), Emil Horvat (542) i Ivan Pigac (527). (nt)

sto u kategoriji Ž30, Marija Medved 3. mjesto u kategoriji Ž40, a Sandra Sovar

1. mjesto u kategoriji Ž50 Ekipa DVD-a Mihovljan iz Bregane se vratila s osmi-

i ponosom

jehom

dokazavši da i mali mogu uspjeti! (mm, foto: hw)

Članovi DVD-a Mihovljan s osvojenim medaljama u pojedinačnim

Saša Rapaić, Borna Murić, Lukas Dožaić i Patrik Dedić zasjeli su na tron

2. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA - sjever

Nedelišće ispratilo Polet petardom

Miljenko Dovečer

Na početku sezone činilo se da će Graničar i Koprivnica voditi borbu za vrh, ali sada su pali na treće i četvrto mjesto, a na vrhu su Dinamo Predavac i Graničar Kotoriba. Osim derbija između Predavca i Koprivnice, sve pobjede bile su uvjerljive i nije bilo rezultatske napetosti na ostalim utakmicama. Ovo je bilo vjerojatno naje�ikasnije kolo do sada u 3. NL Sjever u kojem su pala 34 gola, od toga u mreži Poleta i Dinama (D) po pet, dok Slatina iz Kotoribe odlazi s 6 golova u mreži.

Nedelišće iznenađujuće ispratilo Polet s čak pet golova u mreži

Pred oko 300 gledatelja u jedinom međimurskom derbiju Nedelišće je porazilo Polet iz Svetog Martina na Muri s čak 5:2. Igra je bila izjednačena sve do 39. minute kada Matej Bacinger pogađa za 1:0 i to nakon sjajnog prodora i slaloma Roka Vlaha koji nesebično dodaje strijelcu prvog gola. Utakmicu je vjerojatno odlučio gol Petra Fošnara u sudačkoj nadoknadi prvog poluvremena za 2:0 Nedelišća. I to kakav, nakon kornera lopta se odbila do njega na nekih dvadesetak metara, on poteže iz voleja, a gostujući vratar Dino Jambres je nemoćan. U nastavku Polet smanjuje golom Lukasa Mikolaja u 58. minuti, no već u sljedećoj minuti Fošnar svojim drugim golom povećava na 3:1. U 64. minuti Slavko Stolnik pogađa za 4:1. Novi šok za Polet došao je u 65. minuti kada Stojko igra rukom na gol crti te dobiva direktni crveni karton. Siguran realizator kaznenog udarca bio Rodrigo. Do kraja još Nino Patafta smanjuje za konačnih i visokih 5:2 za Nedelišće.

- Prije svega iskrene čestitke načelniku i Općini Nedelišće na uvjetima koje su stvorili na SRC Trate — zaista je ugodno doći na takvo zdanje odigrati utakmicu. Što se tiče utakmice, zaslužena pobjeda domaćina i čestitke im na tome. Nije da nismo imali svoje šanse, ali domaćini su tijekom cijele utakmice više htjeli, bili rastrčaniji, agresivniji i na kraju zasluženo slavili, pomalo razočaran porazom bio je trener Poleta Zoran Šardi.

- Konačno je i nama svanulo sunce, uspjeli smo se malo posložiti

i uspjeh je tu. Danas smo osim toga bili i izuzetno raspoloženi u napadu i jako e�ikasni. Kad budemo do kraja kompletni vjerujem da možemo samo bolje, rekao je rekonvalescent u ekipi Nedelišća Danijel Turk. Još jedan podatak koji smo saznali je taj da je ovo Nedelišću prva službena pobjeda protiv Poleta nakon više od 10 godina, točnije od 2014. godine.

U sljedećem kolu Nedelišće odlazi na gostovanje u Garešnicu, dok Polet kod kuće dočekuje dobru ekipu Bilogora 91 iz Grubišnog Polja. Graničar melje sve pred sobom, Slatini uvalili tucet golova Kotoripčani su u ovom trenutku nezaustavljivi, a s novom pobjedom preskočili su Koprivnicu te su sada druga momčad lige.

Najveću pobjedu u ovom kolu upisao je Graničar koji je u Kotoribi gostima iz Slatine uvalio čak 6 golova. Prvi gol je brzo pao, u 5. minuti nakon slobodnog udarca lopta se odbija do Maicona koji pogađa za 1:0. Na odmor se odlazi golom Golenje u sudačkoj nadoknadi. U nastavku prava golijada, a u strijelce se upisuju još jednom Maicon i Vinski i Posavec koji poentira dva puta za konačnih, visokih 6:0. Luki Vinskom ovo je bio prvijenac u ekipi Graničara. Ovom pobjedom Graničar je zasjeo na odlično 2. mjesto sa samo dva boda manje od vodećeg Dinama iz Predavca, a u 10 kola postigli su 27 golova. - U četvrtoj minuti radimo neoprezan prekršaj na bočnoj liniji šesnaesterca te iz odbijanca primamo gol. Prvo poluvrijeme, iako u rezultatskom zaostatku, držimo potpunu kontrolu, ali u sudačkoj nadoknadi bivamo kažnjeni nakon ubačaja iz kuta. Nakon što smo u 10. minuti drugog dijela neprisiljenom pogreškom domaćinu poklonili pogodak, za nas je utakmica izgledala kao da je gotova. Dobivamo i crveni karton, a domaćin dolazi do potpune dominacije i zaslužene pobjede, rekao je trener gostiju Ivan Mužar. U narednom kolu slijedi međimurski derbi sa starim poznanikom ekipom Međimurca u Dunjkovec-Pretetincu.

Rudar rutinirano do treće pobjede u nizu Nova pobjeda u drugom uzastopnom domaćinstvu, ovaj put protiv Garića iz Garešnice. Unatoč

izostanku petorice igrača, Rudar je bez poteškoća svladao subotnjeg protivnika i upisao treću pobjedu u nizu i potvrdio uzlaznu formu. Prva prilika bila je i gol i to u 16. minuti kada Luka Novak dubinskim dodavanjem pronalazi Kevina Nedeljka koji izbjegava zaleđe te posprema loptu iza gostujućeg vratara za 1:0. Povećanju prednosti nije trebalo dugo da stigne, jer koju minutu kasnije Patrik Nedeljko daje odličnu loptu za Ratajeca koji prolazi čuvara te ostavlja povratnu za Kevina Nedeljka, a ovaj pronalazi suprotni kut. Na dodavanje Ratajeca priliku za 3:0 ponovno ima Kevin Nedeljko, ali taj pokušaj završava u zaštitnoj mreži.

Konačni rezultat stiže u 32. minuti nakon što je Nataniel Šimunić, igrač koji je zabilježio prvi seniorski start u dresu Rudara, vrhunski oduzeo loptu, Kevin Nedeljko uposlio Ratajeca koji prolazi igrača, ubacuje, a akciju (ne)sretno završava gostujući igrač Igor Galogaža. U 40. minuti se u mat situaciji ponovno nalazi Kevin Nedeljko te pokušava udarcem zaobići daleko istrčalog vratara no taj pokušaj završava pored gola.

U nastavku rezultat ostaje nepromijenjen, a jedinu pravu priliku na susretu za goste stvara upravo domaći sastav gdje nakon greške u komunikaciji Radiković u pokušaju izbacivanja lopte šalje istu tik preko gola.

Utakmicu zaključuje Lovro Levak-Panić koji se na kraju susreta poigrava s gostima pa su se tako mogle čuti i reakcije s publike. Lovro je došao u Rudar pred 14 dana i brzo se ustalio u ekipi.

- Došao sam u Rudar pred dva tjedna i mislim da mi je to bila jako dobra odluka. Brzo sam se adaptirao, a većinu igrača poznajem jer su to i moji vršnjaci. U naravi smo mlada ekipa, uhvatili smo formu i možemo samo bolje. Čestitam svima na današnjoj pobjedi, a navijačima na bodrenju, sretan je bio nakon pobjede mladi veznjak Lovro Levak Panić.

Ovom pobjedom Rudar se digao na 5. mjesto preskačući Međimurec, a za vodećim Dinamom iz Predavca zaostaju 5 bodova. Sljedeće nedjelje Rudar gostuje u Pitomači koja trenutno zauzima 11. mjesto na ljestvici.

Početak je pripao gostima koji su u vodstvo došli već u 3. minuti kada je nakon kornera najviši bio Gomerčić i pospremio loptu iza leđa Hozjana. Igrači Pitomače bili su bolji u prvom poluvremenu i propisno su se ispromašivali. Nastavak je pripao Međimurju koje je poravnalo nakon odlične dubinske lopte Jozefa Kuqija koji je uposlio Japanca Hasegawu, a ovaj pogađa za 1:1 u 51. minuti. Do kraja otvorena igra s obje strane no rezultat ostaje nepromijenjen.

- Siguran sam da ćemo iz utakmice u utakmicu biti bolji, a u opstanak uopće ne sumnjam. Šteta što nam se povrijedio iskusni napadač Slaven Hlišć, no vjerujem da ćemo u ovih pet kola uzeti još bodova, u zimi se ekipirati i na proljeće se dići. Ima dosta mladih perspektivnih igrača i nas nekolicina starijih koji moramo povući i uspjeh je tu. Što se tiče ove utakmice u prvom poluvremenu smo visili, a u nastavku osim poravnanja mogli smo doći i do pobjede. Idemo Koprivnici ekipi koja želi biti prva i tu nemamo što izgubiti, ali predati se nećemo, rekao je novopridošli nogometaš, iskusni Dejan Slunjski. Prije sljedećeg kola, kada gostuju u Koprivnici kod prvog pretendenta za naslov prvaka, Međimurje igra utakmicu osmine �inala Međimurskog kupa protiv Poleta iz Svetog Martina na Muri.

Međimurec pao kod Bilogore u Grubišnom Polju

Dinamo(D) se vraća s pet golova u mreži iz Đurđevca

Kristijan Katalanec je u 22. minuti okrenuo kvalitetnu igru Graničara od početka utakmice, a Domašinečki Dinamo se do kraja poluvremena uspješno branio. Tako je Dinamo koji je gostovao u Đurđevcu protiv jakog Graničara do poluvremena izdržao sa samo jednom golom u mreži. No u nastavku golijada domaćina protiv desetkovanog Dinama i još četiri gola u mreži Prekupca za visokih 5:0. Proradile su realizatorske vještine domaćih pa su se u strijelce redom upisivali Šimunić, Fernandes, Harači i Božić. Ovim porazom Dinamo je na posljednjem mjestu sa samo 5 bodova. - Potpuno zaslužena pobjeda odlične ekipe Graničara koja nas je nadigrala u svim segmentima igre. Trenutno nismo konkurentni ekipama iz vrha i borimo se sa svojim problemima. Nadam se da ćemo u domaćim utakmicama ostvariti pobjede i poboljšati bodovni konto, priznao je premoć domaćina Gordan Golik, trener Dinama. Pred Dinamom su teški dani, imaju probleme s ozljedama i svaki bod im je bitan i u sljedećoj utakmici doma protiv Podravine igra im samo pobjeda.

TABLICA 3. NL SJEVER

1.Dinamo(P)1072125-1323

2.Koprivnica1071221-622

3. Graničar (K) 1070327-1421

4. Graničar (Đ) 1054131-1319

5.Rudar(MS)1053224-1618

6. Međimurec (DP) 1052315-1517

7.Bilogora911051424-2016

8.Polet(SMnM)1042419-1814

9. Slatina 1032516-2311

10.Podravina1024413-1810

11. Pitomača 1024410-1710

12.Daruvar1031616-2410

13. Nedelišće 1031613-2210

14. Garić (G) 1024410-1910

15. Međimurje 1013616-256

16.Dinamo(D)101276-235

Rezultati 8. kola: Nedelišće – Polet 5:2 Graničar (K) – Slatina 6:0 Međimurje – Pitomača 1:1 Rudar – Garić 3:0 Bilogora – Međimurec 3:0 Graničar (Đ) – Dinamo (D) 5:0 Podravina – Daruvar 3:0 Dinamo (P) – Koprivnica 3:2

Međimurje remiziralo drugi puta uzastopno

Novi trener na klupi Međimurja Danijel Jagec debitirao je na klupi sa dva uzastopna remija i ostavio na posljednjem mjestu Dinamo iz Domašinca.

Nakon neriješenog rezultata u Garešnici nogometaši Međimurja isto su ponovili i s odličnom ekipom Pitomače.

Nakon prošlotjednog trijumfa protiv Poleta Međimurec je osokoljen očekivao i novi uspjeh u Grubišnom Polju. No domaća Bilogora pokazala se kao bolji takmac i zasluženo pobijedila. Domaćini su iskoristili svaki propust gostiju. Nakon prvog dijela Bilogora vodi 2:0 pogocima Pleića i Zdelara. U drugom dijelu na 3:0 povisio je Raljić. U 82. minuti kod Međimurca je pocrvenio Luka Mezga. - Čestitam Bilogori na pobjedi. Teško mi je prihvatiti koliko toga mi možemo tijekom jedne utakmice promašiti, a nije to samo slučaj danas. Nee�ikasni smo već četiri uzastopne utakmice, samo što tada protivnici nisu kažnjavali kao danas Bilogora. Radit ćemo i dalje, jako, uporno i teško. Prvi sljedeći cilj je pobijediti idući vikend, bio je kratak ovaj put nakon poraza trener Međimurca Dalibor Gorupić. U nedjelju su domaćini trenutno najbolje plasiranom međimurskom klubu, ekipi Graničara iz Kotoribe. Obzirom na kvalitetu suparnika očekuje se neizvjesna utakmica u kojoj pobjeda može otići i na jednu i na drugu stranu.

Raspored 11. kola: Nedjelja, 2.11. u 14:00 sati Pitomača – Rudar Daruvar – Dinamo (P) Dinamo (D) – Podravina Slatina – Graničar (Đ) Međimurec – Graničar (K) Polet – Bilogora ‘91 Četvrtak, 31.10. u 14:30 Garić – Nedelišće Ponedjeljak, 3.11. u 18:00 Koprivnica – Međimurje

DRUGA LIGA

Leteći medvjedi pokleknuli u Umagu

Iako su dobro krenuli u utakmicu, imali vodstvo do pred sam kraj, rukometaši Čakovca vraćaju se praznih ruku

Nakon tri remija i četiri poraza, Umag je protiv Čakovca stigao do prve pobjede ove sezone. Bila je to prava golijada u odnosu na neke susret ovoga kola. Prvi dio pripao je gostima. Oni su relativno lako dostigli prednost Umažana od 5:3 i s nekoliko serija u 20. minuti već bili na lijepih pet pogodaka viška (6:11). Ali domaćin je dobro odigrao zadnjih deset minuta prvoga dijela i na predahu zaostajao samo dva pogotka (11:14).

14 pogodaka domaćeg šutera

Obrane su u nastavku potpuno nestale, a 20 minuta igre završilo je 23:19. Umag je silovito otvorio, serijom pogodaka preokrenuo na 19:16, no gosti su se vratili i poveli 22:24. Ipak, domaćin u završnici pronalazi novu snagu, serijom

Luka Ude bio je prvi topnik Čakovčana

od tri gola odlazi na 31:28 i do kraja mirno održava

prednost za prvu pobjedu –35:33. Sandro Bijelić skupio

je 13 obrana. Prva zvijezda večeri, a možda i cijelog kola ipak je bio Gabriel Buvinić koji je postigao čak 14 pogodaka. Kod gostiju osam pogodaka Luka Ude, sedam Marko Mađerić.

Slijeda pauza pa Zagreb

Kod Čakovčana je bilo očito da zbog ozljeda nisu imali prave zamjene na vanjskim pozicijama, što je posebno do izražaja došlo u završnici susreta. Nakon odigranih 8. kola MRK Čakovec je na 3. mjestu u grupi A, jedan bod iza Gorice. Slijedi kratka pauza zbog dvije prijateljske utakmice reprezentacije Hrvatske protiv Švicarske, a prvenstvo se nastavlja 8. studenog kada u Čakovec dolazi višestruki prvak, ekipa RK Zagreb. (md, foto: MRK Čakovec)

Zrinskice naredale pet pobjeda

su bez problema kroz svih šezdeset minuta kontrolirale rano stvorenu prednost

Zrinski je nastavio niz pobjeda i priključio se ekipama s vrha. Gošće iz Rijeke su bile ravnopravne prvih desetak minuta, a onda je stigla prva velika serija domaćina od 6 pogodaka u nizu pa je u 21. minuti na semaforu stajalo (11:4). A budući da su Zrinskice i završne minute obilježile serijom od tri pogotka za redom prednost na poluvremenu bila je izrazito velika (17:8).

Novosel i Miklić

„po starom“

Ništa se dakako nije promijenilo u drugom poluvremenu. Domaći sastav je rutinski držao pa i povećavao

Zrinskice će nasmijane dočekati put u daleki Slavonski Brod

svoju prednost (plus 12 bila je najveća razlika) i s lakoćom stigao do pete pobjede u nizu. Ema Novosel ugradila je 13

obrana u to slavlje. Mlada Jana Miklić sa 7 pogodaka bila je prvi strijelac. Po 6 su dale Una Ivančić i Bruna Zrnić.

Kod Zameta tri vratarke s ukupno 6 obrana. Prvo napadačko ime Nikolina Pleša s 10 pogodaka.

Nakon pauze put Broda

Zrinskice su bez problema kroz svih šezdeset minuta kontrolirale rano stvorenu prednost bez obzira što je trener Hrupec koristio cijelu klupu, a posebno veseli što mlade igračice sve više preuzimaju važne uloge na terenu, poručuju iz kluba. Prvenstvo se nastavlja 8. studenog kada Čakovčanke gostuju u Slavonskom Brodu kod novajlije u Ligi, ekipe Broda. (md, foto: ŽRK Zrinski)

Utakmica pred opet prilično ispunjenim tribinama dvorane Druge osnovne škole u Čakovcu protiv Ivančice bila je samo predigra za derbi lige koji se igra ovoga vikenda u Bjelovaru protiv Vedija. Dvoboj protiv simpatične ekipe iz Ivanca koja slabo trenira bilo je samo pitanje vremena - kada će Ivančica "puknuti", tj. prestati pratiti ritam utakmice koji diktira domaća momčad. Budući da je rezultat konstantno rastao u korist čakovečke ekipe do konačnih +45 s manjim zastojem u trećoj dionici igre, ozbiljnoga otpora tu i nije bilo. Svi domaći košarkaši koji su

REZULTATI, KOŠEVI

Podravac - Petar Zrinski 97:79

Mladost - Grafičar 95:59, Radnik - Varaždin 93:49 Virka - Vedi 62:107

Međimurje - Ivančica 103:58 (24:17, 28:12, 18:17, 33:12)

MEĐIMURJE: Šarić 11, Gašparić 11, Kranjčec 4, Palić 16, Zaspan 3, Tkalčec 2, Kuzmić 25, Božić 8, Glumac 13, Strbad 10. Trener Novak S

ulazili na parket pokazali su svoju kvalitetu, a posebno je zapažen bio 15-godišnji Matija Strbad koji je u nevelikoj minutaži strpao 10 poena. Na tablici su nakon 3 kola na vrhu tri neporažene ekipe - Međimurje, Vedi i križevački Radnik. (bh)

KADETSKA LIGA U-17 Ligu igra 9 momčadi!

Ovogodišnje izdanje lige za igrače rođene 2009. i mlađe broji 9 ekipa podijeljenih u dvije grupe. Grupu A igraju Međimurje 2, Dubravčan,

REZULTATI, KOŠEVI, TABLICE

SKUPINA A

Međimurje 2 - Dubravčan 113:36

Gra�ičar i Varteks, dok grupu B sačinjavaju Međimurje, Donji Kraljevec, Rudar, Varaždin i Kotoriba. (bh)

TABLICA

MEĐIMURJE 2: Posavec 6, Beuk 8, Horvat 3, Rubin 5, Poznić 13, Špiranec 4, Režek 21, Novak 4, Kovačić 6, Majsen 19, Brkinjač 18, Lapat 6. Trener Novak Mario Medo DUBRAVČAN: Pintač 12, Lisjak 2, Žinić 1, Žinić J 2, Globlek 11, Martinković 6. Trenerica Čituš M Dubravčan - Varteks 38:63(11:17, 6:12, 12:18, 9:16) DUBRAVČAN: Klipić 4, Pintač 6, Strbad 1, Žinić J 2, Globlek 8, Maartinković 6, Miser 11. Trenerica Čituš M Međimurje 2 - Grafičar 58:100(14:23, 10:24, 15:35, 19:18) MEĐIMURJE 2: Posavec 2, Beuk 1, Rubin 4, Poznić 14, Špiranec 3, Režek 2, Kovačić 16, Brkinjač 2, Lapat 2. Trener Novak M

SKUPINA B

Varaždin - Rudar 104:41

RUDAR: Lovrenčić 4, Smolković 30, Posedi 7. Trener Damjanović B Kotoriba - Donji Kraljevec 25:94

KOTORIBA: Dolenec 10, Cenko 6, Gregurec 4, Frišćić 3, Friščić S 2. Trener Zvošec F DONJI KRALJEVEC: Bađari 16, Grižaj 4, Horvat 14, Levačić 14, Grabant 11, Purgar 12, Vlašić 10, Kovač 13. Trener

Ružić M Rudar - Kotoriba 64:34

RUDAR: Damjanović 2, Nestić 2, Lovrenčić 25, Drk 2, Augustić 2, Posedi 17, Tomašić 13, Murković 1. Trener Damjanović B

Međimurje - Grafičar 10:64 (23:18, 26:15, 26:19, 25:12)

U �inalu Kupa za regiju Sjever Međimurje je s 36 koševa razlike razbilo Gra�ičara iz Ludbrega i čeka se utakmi-

ca u Đakovu s pobjednikom regije Istok za plasman u daljnju fazu natjecanja. Opet je bilo mnogo gledatelja nazoč-

no u dvorani Druge osnovne škole u Čakovcu, opet su svi igrači koji su dobili minutažu istu i iskoristili. (bh)

MEĐIMURJE: Šarić 19, Hren 13, Gašparić 14, Kranjčec 8, Palić 6, Zaspan 3, Tkalčec 4, Kuzmić 8, Božić 11, Kraljić 4, Glumac 6, Strbad 4. Trener Novak S REZULTATI, KOŠEVI

KOTORIBA: Dolenec 16, Horvat 2, Gregurec 4, Friščić R6, Friščić S 5, Dolenec 1. Trener Zvošec F Međimurje - Varaždin 86:61 (25:19, 13:15, 24:12, 24:15)

MEĐIMURJE: Majnarić 27,

Majsan 6, Beuk 2, Strbad 10, Rubin 1, Rušnjak 18, Toplek 7, Varga 13, Poznaić 2. Trener Novak M

Kotoriba - Međimurje 24:122

KOTORIBA: Dolenec 19, Cenko 3, Lisjak 2. Trener Zvošec F

MEĐIMURJE: Beuk 12, Strbad 22, Rubin 8, Posavec 4, Toplek 8, Kovaačić 22, Poznaić 24, Režek 18, Novak 4. Trener Novak M

Donji Kraljevec - Rudar 93:48

DONJI KRALJEVEC: Bađari 10, Horvat 6, Levačić 28, Grabant 18, Vlašić 8, Kovač 10, Mesarić 9, Pogorelec 6. Trener Ružić M

RUDAR: Lovrenčić 15, Smolković 22, Tomašić 2, Murković 9. Trener

Damjanović B

Volf i Kovačić predvodili Mihovljan

U ovom kolu od ukupno 31 susreta odigrano je 26. Domaćini su ostvarili 14 pobjeda, gosti sedam, dok je pet susreta završilo neriješeno

Piše: Denis Tratnjak

Foto: STK Lopatinec

Mihovljan je pokazao svoju snagu i u ovom kolu, s dominantnom predstavom protiv Putjana Pinky-S. Matija Volf briljantno je izveo tricu, dok se Arien Kovačić istaknuo s dvije važne pobjede. Iako je rezultat mogao biti i uvjerljiviji, Pinky-S su uspjeli zgrabiti pokoji vrijedan bod, ali nisu mogli zaustaviti Mihovljanov nalet. U susretu prepunom borbe i taktičke igre, Goričan 1 uspio se izvući i prelomiti dvoboj u svoju korist u susretu sa Hodošanom. Iako rezultat izgleda čvrsto, svaki poen bio je borba, na granici izdržljivosti i brzine. Goričan je pokazao da igra hladnokrvno i taktički, a bodovi su odraz njihove kolektivne snage u susretu gdje nije bilo neporaženog igrača. Šenkovec je na svom terenu protiv Mihovljana držao ritam cijelim putem. Filip Godina je briljantno odigrao s tricom, ključno doprinijevši ukupnoj pobjedi, dok su ostali domaći igrači potvrđivali dozu stabilnosti. Mihovljan je pružio snažan otpor, ali nije uspio pronaći put do preokreta, što čini Šenkovec jednim od glavnih kandidata za naslov. Utakmice Nedelišća i Putjana se igra krajem tjedna, dok utakmica Čakovca i HE-DRA je odgođena za kasniji termin.

1. Međimurska liga

Rezultati 3. kola:

Nedelišće 1 - STK Putjane Restart igra se u cetvrtak

STK Mihovljan - STK Putjane Pinky-S 8:2

STK Goričan 1 - STK Hodošan 1 6:4

ZEN-Šenkovec 2 - Mihovljan 3 Primabiro 6:4

STK Čakovec 1 - HE-DRA 1 Draškovec odgoda

1. MEĐIMURSKA LIGA

1.ZEN-Šenkovec 2 3300 24 66

2.STK Mihovljan 2200 14 64

3.STK Putjane Restart 2200 13 74

4.STK Goričan 1 3201 1713 4

5.STK Hodošan 1 2101 11 92

6.STK Putjane Pinky-S 3102 1515 2

7.Mihovljan 3 Primabiro 3102 1416 2

8.HE-DRA 1 Draškovec 20025 15 0

9.Nedelišće 1 20024 16 0

10.STK Čakovec 1 20023 17 0

Raspored 4. kola:

STK Putjane Restart - HE-DRA 1 Draškovec

Mihovljan 3 Primabiro - STK Čakovec 1

STK Hodošan 1 - ZEN-Šenkovec 2

STK Putjane Pinky-S - STK Goričan 1 Nedelišće 1 - STK Mihovljan

2. Međimurska liga

Rezultati 3. kola:

STK Donji Kraljevec 1 - Goričan 5 9:1

STK Čakovec 3 - Goričan 3 9:1

STK Kos-Kotoriba 1 - HE-DRA 2 Draškovec 1:9

Lopatinec 1 - STK Čakovec - ČAK 7:3

Lopatinec 2 - USTA Belica 1 Angry Moose odgoda zbog zauzetosti dvorane

2. MEĐIMURSKA LIGA

1.STK Donji Kraljevec 1 3300 26 46

2. STK Čakovec 3 2200 19 14

3. USTA Belica 1 Angry Moose 2200 14 64

4.Lopatinec 2 2110 13 73

5.Lopatinec 1 3102 1317 2

6.HE-DRA 2 Draškovec 2101 11 92

7.Goričan 5 3021 1119 2

8.STK Čakovec - ČAK 31029 21 2

9.Goričan 3 30127 23 1

10.STK Kos-Kotoriba 1 30037 23 0

Raspored 4. kola:

Goričan 5 - USTA Belica 1 Angry Moose

STK Čakovec - ČAK - Lopatinec 2

HE-DRA 2 Draškovec - Lopatinec 1

Goričan 3 - STK Kos-Kotoriba 1

STK Donji Kraljevec 1 - STK Čakovec 3

Dominacija Donjeg Kraljevca bila je neupitna, predvođena neporaženim Dominikom Filipašićem i Ninom Bašekom, koji su svladali svoje protivnike iz Goričana s tricom. Domaćini su nametnuli ritam od početka i nisu dozvolili gostima da se vrate u meč. Čakovec 3 u potpunosti je nadigrao Goričan 3, s ključno briljantnim nastupima Vladimira Rapaića i Božidara Krnjoula, oba s tricom. Njihova neporaženost bila je kamen temeljac za uvjerljivu domaću pobjedu i potvrdu dobre forme. HE-DRA 2 Draškovec nanijela je težak poraz Kos-Kotoribi 1, uz iznimne nastupe Josipa Repalusta i Nikole Varge, oba s tricom, te Marka Tote neporaženog u ovome susretu. Takva kombinacija sigurnosti i agresivnosti donijela je gostima dominantnu pobjedu. Lopatinec 1 osigurao je značajne bodove, predvođen neporaženim Karlom Šoltićem, koji je briljantno odigrao

s tricom. Njegova izvedba bila je ključni faktor u pobjedi domaćina nad solidnim Čakovcem-ČAK. Lopatinec 2 i USTA Belica 1 je odgođen zbog zauzetosti dvorane.

3. Međimurska liga

Rezultati 3. kola:

HE-DRA 3 Draškovec - Mihovljan 4 6:4

STK Čakovec 2 Euroland - Lopatinec 3 odgoda zbog bolesti

STK Hodošan 2 - Mala Subotica 1 8:2 Šenkovec 5 - STK Čakovec 4 9:1

Nedelišće 2 - USTA Belica 2 5:5

3. MEĐIMURSKA LIGA

1. STK Hodošan 2 3300 25 56

2. Šenkovec 5 3210 22 85

3.Lopatinec 3 2200 12 84

4. STK Čakovec 2 Euroland 2200 16 44

5.HE-DRA 3 Draškovec 3201 1812 4

6.Mihovljan 4 3102 1416 2

7.USTA Belica 2 3021 1317 2

8.Nedelišće 2 3012 1119 1

9.Mala Subotica 1 30038 22 0

10.STK Čakovec 4 30031 29 0

Raspored 4. kola:

Mihovljan 4 - USTA Belica 2

STK Čakovec 4 - Nedelišće 2 Mala Subotica 1 - Šenkovec 5

Lopatinec 3 - STK Hodošan 2

HE-DRA 3 Draškovec - STK Čakovec 2 Euroland

HE-DRA 3 Draškovec uspio je u napetoj borbi izboriti važnu pobjedu protiv Mihovljana 4. Danijel Matjačić briljantno se istaknuo s tricom, donoseći tri pobjede u susretu i osiguravajući ključne bodove za svoju momčad. Gosti su pružili dobar otpor, ali nisu uspjeli izboriti barem bod. Hodošan 2 dominirao je na domaćem terenu protiv Male Subotice 1, s čvrstom kolektivnom igrom i individualnim sjajnim partijama. Jan Zrna i Jurica Pandur istaknuli su se tricom i neporaženi u svojim nastupima, što je bilo presudno za sigurnu pobjedu. Šenkovec 5 nastavio je nizati impresivne rezultate i uvjerljivo nadigrao STK Čakovec 4. Darko Trojko i Ivan Hajdinjak sa stopostotnim učinkom bili su nepogrešivi, dok je Miljenko Peras izašao neporažen u ovome susretu. Domaćin je dominirao cijelim susretom. Naposljetku, susret Nedelišća 2 i USTA Belice 2 završio je neriješenim rezultatom, u utakmici u kojoj je Dejan Marčec briljantno odigrao s tricom, postajući ključni pojedinac za domaćine. Obje ekipe pružile su kvalitetnu igru, a remi je realan odraz njihove podjednake snage. STK Čakovec 2 Euroland i Lopatinec 3 je odgođen zbog bolesti

4. Međimurska liga

Rezultati 3. kola:

STK Kos-Kotoriba 2 - Donji Vidovec 1 8:2

STK Pribislavec 2022 - GSTK Prelog 2 2:8

Sveta Marija 1 - STK Kos-Kotoriba 3 5:5

STK Putjane 3 - STK Pribislavec 1367 5:5

Goričan 2 - STK Donji Kraljevec 2 4:6

Raspored 4. kola:

Donji Vidovec 1 - STK Donji Kraljevec 2

STK Pribislavec 1367 - Goričan 2

STK Kos-Kotoriba 3 - STK Putjane 3

GSTK Prelog 2 - Sveta Marija 1

STK Kos-Kotoriba 2 - STK Pribislavec 2022

Vesna Wrana iz STK Mihovljan

4. MEĐIMURSKA LIGA

USTA Belica 3 minimalno je svladala Šenkovec 6, uz neporaženu Maju Trupković i njezinu tricu koja je presudila pobjednika. Dragoslavec Breg 1 upisao je važnu domaću pobjedu nad STK Čakovec-Joka, a Ivan Lovrek s tricom potvrdio je odličnu formu. Zasadbreg 1 zadržao je hladnokrvnost i minimalno slavio protiv HE-DRE 4, predvođen nepobjedivim Domagojem Hericom. Donji Vidovec 2 i Dragoslavec Breg 2 podijelili su bodove u izjednačenom i napetom susretu. Hodošan 3 dominirao je protiv Preloga 3, a Tin Horvat s tricom i neporaženim učinkom bio je svijetla točka domaćih.

6A. Međimurska liga Rezultati 3. kola: Goričan 4 - Nedelišće 4 igra se u cetvrtak STK Zasadbreg 2 - STK Donji Kraljevec 3 3:7 STK Putjane 4 - Sveta Marija 3 9:1

1.GSTK Prelog 2 3300 26 46

2.STK Pribislavec 1367 3210 24 65

3.STK Kos-Kotoriba 3 3120 2010 4

4.STK Donji Kraljevec 2 3201 1812 4

5.STK Kos-Kotoriba 2 3111 1317 3

6.Sveta Marija 1 3111 1218 3

7.Donji Vidovec 1 3102 1020 2

8.Goričan 2 3102 1515 2

9.STK Putjane 3 3012 1020 1

10.STK Pribislavec 2022 30032 28 0

Kos-Kotoriba 2 uvjerljivo je svladala Donji Vidovec, uz trice Pavla Dornika i Anđelka Radmanića koji su ostvarili po tri pobjede.

GSTK Prelog 2 lako je prošao kod Pribislavca 2022, a Dubravko Hozjak predvodio je goste sigurnim nastupom. Sveta Marija 1 i KosKotoriba 3 podijelili su bodove u napetom dvoboju, uz odličnu igru Stanislava Sovića. Putjani 3 i STK Pribislavec također su remizirali u borbenom susretu. Donji Kraljevec 2 nadjačao je Goričan, a Velimir Vukina ostao neporažen i ključan za pobjedu.

5. Međimurska liga

Rezultati 3. kola: USTA Belica 3 - Šenkovec 6 6:4 Dragoslavec Breg 1 - STK Čakovec-Joka 6:4

HE-DRA 4 Draškovec - STK Zasadbreg 1 4:6 Donji Vidovec 2 - Dragoslavec Breg 2 5:5

GSTK Prelog 3 - STK Hodošan 3 3:7

5. MEĐIMURSKA LIGA

1.STK Hodošan 3 3300 1911 6

2.USTA Belica 3 3210 1911 5

3.STK Zasadbreg 1 3210 1713 5

4.Šenkovec 6 3201 1812 4

5.Dragoslavec Breg 1 3201 1614 4

6.Dragoslavec Breg 2 3021 1416 2

7.GSTK Prelog 3 3102 1317 2

8.HE-DRA 4 Draškovec 3012 1317 1

9.Donji Vidovec 2 3012 1317 1

10.STK Čakovec-Joka 30038 22 0

Raspored 4. kola:

Šenkovec 6 - STK Hodošan 3

Dragoslavec Breg 2 - GSTK Prelog 3

STK Zasadbreg 1 - Donji Vidovec 2

STK Čakovec-Joka - HE-DRA 4 Draškovec

USTA Belica 3 - Dragoslavec Breg 1

Raspored 4. kola: STK Donji Kraljevec 3 - STK Putjane 4 Nedelišće 4 - STK Zasadbreg 2 USTA Belica 4 - Goričan 4 Donji Kraljevec 3 uvjerljivo je svladao Zasadbreg 2, uz sjajnu partiju Igora Jasnića koji je tricom potvrdio dominaciju gostiju. Putjane 4 su domaćom pobjedom nad Svetom Marijom 3 istaknule Davora Nikolića i Ivana Knezića kao ključne igrače susreta. Dvoboj Goričana 4 i Nedelišća 4 bit će odigran krajem tjedna.

6B. Međimurska liga

Rezultati 3. kola: STK Pribislavec 3 - Sveta Marija 2 1:9 Mihovljan 5 - Udruga OKUS Knezovec 6:4 Mala Subotica 2 - Nedelišće 3 5:5

6B. MEĐIMURSKA LIGA

1.Sveta Marija 2 3210 21 95

2.Mihovljan 5 3210 2010 5 3.STK Pribislavec 3 3201 1515 4 4.Mala Subotica 2 3030 1515 3 5.Nedelišće 3 30128 22 1 6.Udruga OKUS Knezovec 3003 1119 0 6A. MEĐIMURSKA LIGA 1.Goričan 4 2200 18 24 2.STK Zasadbreg 2 3201 1812 4 3.USTA Belica 4 2200 12

Raspored 4. kola: Sveta Marija 2 - Nedelišće 3 Udruga OKUS Knezovec - Mala Subotica 2 STK Pribislavec 3 - Mihovljan 5 Sveta Marija 2 uvjerljivo je slavila u Pribislavcu zahvaljujući preciznim Dinom Štirinićem i Antunom Mustačem, koji su pogodili sve trice i donijeli prevagu gostima. Mihovljan 5 je pred domaćom publikom svladao Udrugu OKUS Knezovec, a ključnu ulogu odigrao je Renato Varga. Susret Male Subotice 2 i Nedelišća 3 završio je neodlučeno, uz sjajnu partiju Stjepana Mikulića i napetu atmosferu do posljednjih trenutaka.

PRIJEM novih članova u Zrinsku Gardu

Šest novih gardista u povijesnoj postrojbi

Sada u Zrinskoj gardi djeluje više od 300 članova i članica

U dvorani Srednje škole Čakovec, 23. listopada, održana je svečanost prijema 15 novih civilnih članova i članica u udrugu Zrinska garda Čakovec, kao i šest gardista koji su u prethodnom razdoblju uspješno prošli stažiranje.

U povijesnu postrojbu Zrinske garde primljeni su gardisti Robert Strnad iz Štefanca, Velimir Kraljić iz Strahoninca, Jurica Bašek iz Pribislavca, David Kraljić iz Novog Sela Rok, Velimir Bašek iz Nedelišća i Leo Bogdan iz Lopatinca koji su, po svečanom obredu i polaganju prisege, primili sablju i značku udruge.

Uz gardiste, u Zrinsku gardu primljeni su i novi civilni članovi, Zdravko Bašek (Savska Ves), Stjepan Baranašić (Belica), Vinko Grgić (Čakovec), Dražen Ružić (No-

vakovec), Alojzije Pakrac, župnik Župe bl. Alojzija Stepinca (Ivanovec), Robert Kovačec

(Belica), Srećko Lukman (Čakovec), Saša Vuković (Mala Subotica), Krunoslav Stančin

Eva Novak trećim mjestom

obranila međimurski ponos!

Mali MEF je u dva desetljeća izrastao u pravu nezaobilaznu stanicu za mlade glazbene talente, ne samo iz Lijepe naše, već i iz susjednih zemalja

Piše: Mario Golenko

Subota navečer u dvorani Scheier nije bila rezervirana za ozbiljne govore, već za čistu dječju radost! Održan je jubilarni, 20. po redu dječji festival Mali MEF, a energija mladih pjevača bila je zarazna.

Ovaj je festival kroz dvije dekade izrastao u nezaobilaznu manifestaciju za mlade pjevače ne samo iz Hrvatske, već i iz susjednih zemalja. Prijave su i ove godine tijesno

nadmašile broj mjesta za nastup, a organizacijski odbor zahvaljuje svim prijavljenima te ih poziva da i sljedeće godine ponovno pokušaju.

Festival za potvrdu mladih pjevača

Na festivalu su nastupili djevojčice i dječaci u dobi od 5 do 15 godina, podijeljeni u dvije starosne kategorije. Sve pjesme bile su autorske, izvedene uživo to je prepoznatljiva karakteristika festivala i čini ga posebnim.

Đanino Kutnjak (Lendava), Daria Horvath (Grosswarasdorf – Gradišće, Austrija), Mirjana Drempetić-Hanžić, akademska kiparica, i Antonio Brajković, gradonačelnik Skradina.

Predsjednik Zrinske garde, Đuro Bel, istaknuo je da je ponosan što udruga ima toliki ugled da joj u članstvo pristupaju ljudi iz cijele naše zemlje, te iz Mađarske što je rukovodstvu poticaj za još snažnije aktivnosti. Sada u Zrinskoj gardi djeluje više od 300 članova i članica. U umjetničkom programu svečanosti nastupili su Vinka Siladi, Maja Magdalenić Barić na klaviru Tamburaški sastav Frikovi iz Male Subotice, te

Eva Novak iz Mihovljana osvojila je treće mjesto u kategoriji 5-10 godina (mg)

U popratnom programu nastupili su: mažoretkinje

Sveti Martin, pjevački zbor i glazbeni bend OŠ Sveti Martin na Muri, te mladi izvođači Vanessa Kralj i Emanuel Srpak.

Žiri je predvodio Dominik Padarić, uz članove prof. Antonija Jurinec, Vanessa Kralj i Emanuel Srpak. Podijeljene su brojne nagrade

U kategoriji od pet do deset godina treće mjesto osvojila je Eva Novak (Mihovljan) s pjesmom „Veseli dan“, drugo mjesto pripalo je Emily Hegeduš (Grabrovice) s pjesmom „Dijete sreće“ a

prvo mjesto osvojila je Lota Knežević (Zagreb) s pjesmom „Ja imam svoj san“. U kategoriji od jedanaest do petnaest godina treće mjesto osvojila je Tia Kališnik Klemenc (Dravograd) s pjesmom „Koroški rock“, drugo mjesto osvojila su Dora Češnaj & Eva Paska (Bednja) s pjesmom „Šminka, kreme i parfemi“, a prvo mjesto osvojila je Glorija B. Pajk (Celje) s pjesmom „Cuker doza“. A apsolutna kruna večeri i Grand Prix Malog MEF-a 2025. pripao je Nikolini Katavić iz Zagreba s pjesmom Vinograd. Pobjednička pjesma, naravno, morala se čuti još jedanput za kraj! 20. MALI MEF

Žiri su činili Emanuel Srpak, Dominik Padarić i Vanessa Kralj

Nikolina Katavić iz Zagreba odnijela je Grand Prix festivala

Alojzije Šestan, Đuro Bel, Bernarda Cecelja, zapovjednik Davor Bratković i novoprimljeni gardisti

Gradska kutija

Box, odnosno kutija na hrvatskom jeziku, tipični je predstavnik električnih gradskih modela, a pristiže iz Kine, što znači i povoljniju cijenu, kao i bogatiju opremu te solidne performanse, no na nekim detaljima Kinezi moraju još poraditi.

Tekst i foto: Igor Rudež

Naše je tržište sve bogatije kineskim markama, a jedna od njih je i Dongfeng koja nudi nekoliko modela, ali je jedan od najzanimljivijih Box, gradski električni automobil koji donosi iznenađujuće bogatu opremu s cijenom tek nešto višom od benzinskih modela konkurencije. I da odmah na početku razjasnimo, to više nije jeftin kineski auto loše kvalitete kakvi su bili prije dvadesetak godina, već je riječ o jako zanimljivo dizajniranim automobilima koji nudi više svega za manje novaca, za razliku od europskih i

japanskih proizvođača koji nude sve manje za sve više novaca.

Dongfeng Box je model koji je pristigao prošle godine u Europu a riječ je o tipičnom predstavniku gradske klase automobila. Dug je 4020 mm, širok 1810 mm i visok 1570 mm, dok mu je međuosovinski razmak dug 2663 mm. Namijenjen je prijevozu četiri osobe, a prtljažnik ima obujam od 326 litara, odnosno kada se preklopi stražnji naslon, obujam raste na 945 litara. Ovo je još jedan kineski automobil koji dolazi bez poklopca, odnosno police prtljažnika, a izgleda kako na tamošnjem tržištu

to nije važna. Također, iako je riječ o potpuno opremljenom modelu, naslon stražnje klupe nije djeljiv.

Sprijeda je izuzetno prostrano, pa ni dvometrašima neće nedostajati mjesta, a i sjedala su sasvim solidno udobna, no nedostaje im bočne potpore. No s druge strane, presvučena su eko kožom, a sprijeda su grijana, i pazite ovo – ventilirana! Tako nešto se može dobiti uglavnom u premium automobilima dvije-tri klase veće od Boxa, no eto, on dolazi serijski s ventilacijom koja dobro dođe po

toplim danima kako bi vas rashladila. Dovoljno je prostora i po širini, a između prednjih sjedala je postavljen također prilično širok naslon za ruke koji je udoban i skriva dodatni pretinac. Ispred vozača se nalazi moderno dizajnirani dvokraki upravljač s �izičkim tipkama i posebnom tipkom prečaca kojeg sami možete kon�igurirati, no podešava se samo po visini. Digitalni instrumenti dolaze na zaslonu od tek 5 inča, no prikaz brzine i svih funkcija je velik, pa nema problema s preglednosti.

Središnji multimedijski zaslon jek dolazi u dijagonali od 12,8 inča koji je dovoljno brz za ugodan rad, no ne sviđa nam se što se klimatizacija podešava isključivo na njemu, bez ikakvih �izičkih tipki. Mana mu je i što ne podržava Android Auto ili Apple CarPlay, no uvoznik se za to pobrinuo, pa kupci dobivaju dongle, odnosno dodatak koji spoje u USB, pa putem njega sve funkcionira. Inače, glavna tema na zaslonu je mačka koja je smještena u dnevni boravak i koja za vas ima motivacijske poruke.

Osim što serijski dolazi bežični punjač, on je i hlađen, što je do sada bilo nezamislivo u ovoj klasi

Unutrašnjost donosi prilično kvalitetne materijale za ovu klasu automobila, a serijski dolazi sve što je potrebno

Iako ima tek 95 KS, motor je sasvim dovoljan za pokretanje ovog modela

Dodatna polica ispod središnjeg dijela je dovoljno velika i za veće torbice, kao i za ostale sitnice

Pre�nac za rukavice je na izvlačenje, što omogućuje bolju preglednost

Prtljažnik je obujma 326 litara, a s preklopljenim naslonom obujam raste na 945 litara, a smeta jedino što nema police s kojom zakrivate poglede

je prostora u prosjeku klase, što znači da će se ovdje

može pripisati simpatičnost Stražnji kraj je zanimljivo dizajniran s debelim crnim obrubima oko stakla

Što se tiče glazbe, Box dolazi samo s DAB prijemnikom, a kako on nije zaživio u Hrvatskoj, dostupno vam je tek 10-ak radijskih postaja, od kojih su većina od HRT-a, pa ćete se za glazbu pobrinuti sami. A čitav dojam sprijeda je jako dobar. Naime, koriste se kvalitetni materijali za ovu klasu, a obloge vratiju i konzola je također presvučena eko kožom zanimljivog dizajna, koja podsjeća na ženske torbice. Zanimljiv je detalj i pretinac za rukavice koji se izvlači kao ladica. Tu je još i bežični punjač za mobitel s hlađenjem(!), što ima rijetko koji automobil, a tu je i dodatna velika polica ispod njega s USB priključkom, na koju stane poveća torba. Za pohvalu su i prekidači prozora koji su lijepi izbočeni, a

sva četiri stakla se i spuštaju i podižu jednim dodirom.

Straga je prostora na razini klase, što znači da iza prosječno visokog vozača može sjediti prosječno visoka osoba, dok u drugim slučajevima udobno mogu

Sjedala su presvučena eko kožom, a prednja su grijana, ali i ventilirana, što je gotovo nemoguće dobiti u ovoj klasi

sjediti jedino djeca. Vrata se otvaraju dovoljno široko, a straga nema USB priključka, već je tamo natpis Nammi. A njega možete pronaći na još nekoliko mjesta, i to vas ne treba zbunjivati jer je to ime ovog modela u Kini i na još nekim tržištima. Šteta je što isto ime nije korišteno i u Europi, jer po nama zvuči nekako bolje nego Box.

Box pokreće 95 KS snažan elektromotor sa 160 Nm okretnog momenta, što je i više nego dovoljno za gradsku vožnju, za koju je ovaj model i namijenjen. No ni na otvorenoj cesti mu neće nedostajati snage, no na autocesti će se već osjetiti taj nedostatak. Maksimalna brzina mu je 140 km/h, dok ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 12,5 sekundi. Motor je uparen s 42,3 kWh baterijom

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV) 4020 x 1810 x 1570 mm

Osovinski razmak 2663 mm

Masa vozila/dopuštena nosivost 1430 kg/ 375 kg

Veličina prtljažnika 326/945 litara

Električni

Vrsta motora

Pogon Prednji kotači

Snaga 70 kW / 95 KS

Okretni moment 160 Nm

Kapacitet baterije/snaga punjenja 42,3 kWh/80 kW DC; 6,6 kW AC

Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h 140 km/h / 12,5 s

Potrošnja (prosječna kWh/100 km) 12,7

Doseg 289 km

Cijena 26.990 eur

Oprema

koja će ovom modelu omogućiti prosječnu autonomiju od 289 km.

Ta autonomija je vezana uz prosječnu potrošnju od 12,7 kWh, no u gradskoj vožnji će ona pasti na oko 10 kWh, dok će na autocesti narasti i na preko 16 kWh, a samim time se mijenja i autonomija baterije. Ova izvedba podržava AC punjenje snagom od 6,6 kW, odnosno DC punjenje snagom do 80 kW.

A što se same vožnje tiče, ona je prilično udobna zahvaljujući mekše podešenom ovjesu, što je dobrodošlo u gradskoj vožnji, no kako ovaj automobil nije namije-

5-inčni digitalni instrumenti, 12,8-inčni multimedijski sustav, automatski klima-uređaj, LED svjetla, kamere u 360 stupnjeva, bežični punjač, kožna sjedala, prednja sjedala grijana i ventilirana, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, 17-inčni aluminijski naplatci...

njen jurcanjima, problema u vožnji neće biti ni na ostalim cestama, gdje se pri bržim prolascima kroz zavoje osjeti malo jače naginjanje karoserije, no ništa opasno. I upravo se u svemu tome vidi kako je Box napravljen za grad i idealno kao drugi automobil u obitelji koji će svoju zadaću izvršavati i više nego dobro. Testni model je ujedno i najbolji model u ponudi s cijenom od 26.990 eura, dok je dostupna i 2.000 eura povoljnija opcija, no ona dolazi s baterijom manjeg kapaciteta i manje opreme, pa je, barem po nama, neisplativa za tako malu razliku u cijeni.

Straga

najbolje osjećati djeca

Možda nije ljepotan, ali mu se svakako

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 31. do 6. studenoga 2025.

P 31 Alfons Rodriguez; Volfgang

S 1 SVI SVETI; Sve�slav, Sveto

Proštenje Dekanovec

N 2 31. KROZ GOD. Dušni dan; Duško; Duška

P 3 Mar�n Porres; Hubert

U 4 Sv. Karlo Boromejski; Dragu�n

S 5 Sjemski mučenici; Mirko

Č 6 Leonard; Vedran; Sever

DOKTORI NE RADE OVE

SUBOTE, 1. STUDENOGA

Bea

je dvije godine mlada, potpuno cijepljena i kastrirana kujica. Jako je živahna, voli ljude, društvo, igru, ali ne baš i sve mačke. Nalazi se u Podturnu i traži novu obitelj, a idealna bi bila za ak�vne ljude jer joj treba puno kretanja i pažnje. Mikročip 191035000195412. Kontakt: 091 8988 004.

Archi

Archi i njegovi ljudi gube svoj dom, oni idu na smještaj, gdje on ne može. Kako će mu bi� u skloništu s kratkom dlakom pred zimu i nakon deset godina života u kući i velikog dvorišta, ne želimo ni� razmišlja�. Archie je cijepljen, kastriran i označen mikročipom broj 191100000793986, ima 10 godina. Kontakt: 091 8988 004.

Hopper

je manji rastom, ali veliki srcem. No, već s kojom finom gricom, kupljen je. Odan je i lojalan, voli svoje mekane kreve�će, i jako voli bi� unutra na toplom. Potpuno je cijepljen, označen mikročipom broj 191035000171595 i kastriran, napunio je 5 godina. Kontakt: 091 8988 004.

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Rita Bermanec, kći Ane i Luke

Matej Lipić, sin Ane i Tomislava

Jakov Smolek, sin Sabrine i Borisa

Adrian Hamer, sin Nikoline i Alena

Mihaela Sršan, kći Anamarije i Nikole

Ena Vujec, kći Lane i Ma�je

Julija Ma�ć, kći Marte i Denisa

Ezra Beliga, sin Lucije i Borka

Rosa Ivanušić, kći Marine i Ivana

Amela Horvat, kći Zdenke i Kreše

Fran Horva�ć, sin Mateje i Roka

VJENČANI

Čakovec:

Tea Paler i Dominik Vrtarić

Katja Lipić i Karlo Novak

Lara Klovar i Jasmin Modrić

Anja Horvat i Patrik Tarandek

Kotoriba:

Karla Lisjak i Petar Mikulan

Mursko Središće:

Lucija Novak i David Krznar

UMRLI

Čakovec:

Sve�n Goleš r. 1936.

Katarina Mikolaj r. Mikolaj r. 1938.

Savo Dobraš r. 1943.

Viktorija Janković r. Horvat r. 1927.

Ivan Kranjčec r. 1943.

Stjepan Jambrović r. 1942.

Milan Novak r. 1937.

Stjepan Vrzan r. 1938.

Ivan Radek r. 1941.

Milan Gašparović r. 1950.

Franjo Hergo�ć r. 1940.

Marijan Živković r. 1955.

Nikola Cirkvenčić r. 1933.

Marija Vinković r. Blažić r. 1934.

Ivanka Vuk r. 1956.

Nada Varga r. Vrtarić r. 1940.

Blanka Žinić r. Lisjak r. 1955.

Ivica Plave�ć r. 1973.

Kotoriba:

Stanislav Kostanjević r. 1945.

Mursko Središće:

Dragan Crnčević r. 1956.

Katarina Rukljač r. Mikić r. 1940.

Prelog:

Božidar Sabol r. 1955.

Anđela Čapo r. Mandlin r. 1946.

Ivan Dominić r. 1945.

Danijela Jurčec r. Šavora r. 1974.

Štrigova:

Franjo Kodba r. 1953.

Ivan Jakopić r. 1938.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor

Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je

na našu dragu majku

Julijanu Bel

6.11.2015. – 6.11.2025.

Ostavila si tragove koji se ne brišu I dobrotu koja se zauvijek pamti...

Kćerka Verica te sinovi Đuro i Ladislav s obiteljima

Agneza Pintarić rođ. Šoštarić iz Šenkovca preminula 24. listopada u 94. godini života

Stjepan Varga

iz Pribislavca preminuo 22. listopada u 61. godini života

Katarina Valentić rođ. Pianec preminula 22. listopada u 92. godini života

Marija Vinković rođ. Blažić preminula 20. listopada u 91. godini života

Ružica Kanižaj

iz Svete Marije

preminula 25. listopada u 64. godini života

Veroniku Sanjković rođ. Bedić iz Čakovca

30.10.2021. - 30.10.2025.

Prošle su već četiri godine bez tebe. Volimo te kao što si i ti nas voljela. Čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji najdraži

Nada Kerovec rođ. Blagus iz Čakovca

preminula 23. listopada u 76. godini života

Ivan Kranjčec

preminuo 19. listopada u 83. godini života

Franjo Hergotić iz Brezja preminuo 21. listopada u 84. godini života

Alojzije Veselko

preminuo 27. listopada u 81. godini života

preminuo u 50. godini života na dragu

Stanislav Hunjadi

Rino Megla

Ovim putem iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, svima koji su bili uz nas u teškim trenucima i ispratili našeg Rina na vječni počinak. Zahvaljujemo djelatnicima grada Čakovca i STK Putjane na dirljivim riječima oproštaja. Veliko hvala liječnicima i sestrama Koronarne jedinice bolnice Čakovec na svakom obliku pomoći i pažnje. Neka počiva u miru. Supruga i djeca s obiteljima

Miljenka Župan rođ. Vuković iz Čakovca preminula 26. listopada u 78. godini života

Ivan Radović iz Podbresta preminuo 26. listopada u 101. godini života

Margareta Damiš rođ. Grahovec iz Mačkovca

preminula 22. listopada u 100. godini života

Ivan Topolnjak iz Nedelišća preminuo 26. listopada u 83. godini života

Anđela Čapo

preminula 19. listopada u 80. godini života

68 Slobodna radna mjesta

1. ADHIKARI d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača i 5 m/ž zavarivača, javi� se na e-mail: a.adhikari2024@gmail. com do 31.10.

2. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži m/ž perača vozila, m/ž autolakirera i m/ž autolimara, javiti se osobno na adresu do 30.11.

3. A-2 obrt za usluge, Mala Subo�ca, A. Stepinca 42, traži m/ž čistačicu, javi� se na mob. 098/186-7292 do 30.11.

4. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaštitara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaš�tara-čuvara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 31.10.

5. Arteferro Goričan d.o.o., traži m/ž električara na održavanju, m/ž brusača i m/ž zavarivača, javi� se na tel. 040/602-222 ili na email: info. arteferro-gorican@arteferro.com do 31.10.

6. ARSENAL GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m/ž zaš�tara - čuvara, javi� se na mob. 091/320-7799 ili na email: info@arsenal-grupa.hr do 31.10.

7. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži m/ž komercijalistu, m/ž voditelja marke�nga i komercijale, m/ž digital marketing managera i m/ž grafičkog dizajnera teks�la, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/630430 ili emailom: infobalidoo@gmail. com do 30.10.

8. BAROK PLUS d.o.o., Čakovec, traži m/ž kuhara u Restoranu Barok, javiti se na email: drazen.fodor@ gmail.com do 30.11.

9. BERNARDA d.o.o., Čakovečka 136a, Pušćine, traži m/ž stolara, 3 m/ž radnika u skladištu, 3 m/ž radnika na izradi kreveta, m/ž stručnjaka zaštite na radu, 2 m/ž radnika na izradi madraca, 3 m/ž tapetara i m/ž referenta opera�vne pripreme rada, javi� se na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 31.10.

10. BEST SOLUTIONS d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 14, Čakovec, traži 3 m/ž pomoćna kuhara, javiti se osobno na adresu ili e-mailom: careers@bestsolu�ons.pro do 31.10.

11. BIO GARANTIE d.o.o., Čakovec, traži m/ž suradnika u odjelu standarda održivosti, m/ž evaluatora za standarde ekološke proizvodnje, m/ž administrativnog djelatnika za međunarodni odjel i m/ž auditora-evaluatora u području zaš�te klime za međunarodni odjel, javi� se na email: petra.jurinic@ceres-cert. de do 10.11.

12. Bravarija Štampar d.o.o., Hrupine 13, Prelog, traži 4 m/ž CO2 zavarivača, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/553-029 ili na email: kristijan@bravarijastampar.hrdo30.10.

13. BV PRODUKT, Novo Selo Rok, traži 5 m/ž električara, 5 m/ž zavarivača autogenim postupkom, 5 m/ž cjevara - izometričara, 5 m/ž knaufera - montera suhe gradnje, 5 m/ž stolara, 5 m/ž pomoćnog električara, 5 m/ž tig zavarivača, 5 m/ž građevinskog radnika i 5 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 095/8750-312 ili e-mailom: product.bv@gmail.com do 31.10.

14. B&O Prelog d.o.o., Hrupine 10, Prelog, traži m/ž konstruktora-tehnologa, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/646-024 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: boprelog@boprelog.hr do 30.11.

15. B.TEX d.o.o., Braće Radić 48, Belica, traži m/ž šivača, m/ž radnika u doradi (sito�sak/vez), m/ž voditelja sito�ska, m/ž prodajnog predstavnika i m/ž kontrolora kvalitete, javi� se osobno na email: gliber@btex.hr do 30.11.

16. BIO GARANTIE d.o.o., Čakovec, traži m/ž suradnika u odjelu standarda održivos�, m/ž evaluator za standarde ekološke proizvodnje, m/ž administra�vnog djelatnika za međunarodni odjel i m/ž auditoraevaluator u području zaš�te klime za međunarodni odjel, javi� se na email: petra.jurinic@ceres-cert.de do 10.11.

17. CEE d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara, javiti se na email: zamolbe@markov.hr do 26.11.

18. CHRISTOF INDUSTRIES d.o.o., Njemačka, traži se 3 m/ž voditelja grupe - elektromontaža, javiti se mailom: jobs.croa�a@christof.com do 21.11.

19. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž sobaricu i m/ž konobara, javi� se na email: humanresources@ castellum-cakovec.com do 30.11.

20. ČALOPEK STROJARSTVO d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136, traži m/ž bravara - zavarivača i m/ž pomoćnog radnika, javi� se osobno na adresu ili na email: info@ strojarstvo-calopek.hr do 3.11.

21. ČATEKS d.d., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži m/ž asistenta ljudskih potencijala i m/ž operatera u pripremi proizvodnje, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: m.mavrin@ cateks.hr do 18.10.

22. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, traži m/ž pomoćnika voditelja proizvodnje u smjeni, javi� se na tel. 040/375-512 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski. resursi@cak.-mlinovi.hr do 9.11.

23. DELTABLOC Components d.o.o., Turčišće, traži 2 m/ž radnika na zavarivačkoj robotskoj liniji, javi� se na mob: 099/259-3317 ili e -mailom: info@deltabloc-components. hr do 31.10.

24. DENKRIS PRO j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž limara-montera, javi� se na email: diminox@europe.com do 7.11.

25. D.GREGORINČIĆ d.o.o., Prhovec, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C+ E kat., javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/1895242 ili email: dario.gregorincic@ gmail.com do 8.11.

26. DG SPORT d.o.o., Prelog, traži m/ž recepcionera za ispomoć u domaćinstvu, javi� se emailom: info@ dg-sport.com do 3.11.

27. D.G. COMMERCE d.o.o., Prelog, traži m/ž voditelja gradilišta, m/ž poslovođu i m/ž elektroinstalatera, javi� se osobno ili pismenom zamolbom na adresu: Industrijska zona 10, Prelog ili na mail: dg-commerce@ dg-commerce.hr

28. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, traži m/ž kuhara, m/ž njegovatelja, medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobnim dolaskom na adresu Čakovečka 6 ili na tel: 040/679-368 ili mob: 098/352029 ili mailom: dom@strahija.com do 10.11.

29. Dom za starije i nemoćne Madona, K. Zrinski 1, Domašinec, traži m/ž tajnika-pravnika, m/ž socijalnog radnika i m/ž njegovatelja, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: dom.madona@gmail. com do 5.11.

30. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, traži m/ž radnog terapeuta, m/ž psihologa, 2 m/ž edukacijska rehabilitatora, medicinsku sestru ili tehničara, m/ž čistača, m/ž domara-skladištara, m/ž radnog instruktora i m/ž socijalnog radnika, javi� se na tel: 040/682-806 ili mob: 098/377304 ili mail: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr ili pismenom zamolbom na gornju adresu do 7.11.

31. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46 c, Čakovec, traži medicinsku sestru ili tehničara, m/ž njegovatelja, m/ž odjelnu medicinsku sestru i m/ž glavnu med. sestru, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: sara.jambres@ domnovinscak.hr do 30.11.

32. Dom za starije i nemoćne osobe Sivica, traži medicinsku sestru ili tehničara, m/ž socijalnog radnika, m/ž ravnatelja doma za starije i m/ž kuhara, javiti se e-mailom: sivicadom@gmail.com do 11.11.

33. DOMUS INTERIJERI d.o.o., Mala Subo�ca, Brune Bušića 10, traži m/ž administra�vnog referenta u odjelu ljudskih resursa, m/ž referenta za obračun plaća i 3 m/ž montera suhe gradnje, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099/8298-344 ili na email: anja@domus-interijeri.com do 3.11.

34. ECON d.o.o., Prelog, traži 5 m/ž montera ven�liranih fasada, 5 m/ž pomoćnih bravara, m/ž operatera na laserskom rezaču i m/ž operatera na preši za savijanje lima (apkant preša), javi� se na email: econ-de@ econ.hr do 10.11.

35. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., Čakovec, traži 8 m/ž stolara montera namještaja za mjesto rada Njemačka, javi� se na mob. 098/9841-949 ili e-mailom: elitinterijeri@gmail. com do 30.11.

36. ELTING d.o.o., Pušćine, Obrtnička 10, traži m/ž poslovođu na projektima ventiliranih fasada u Njemačkoj, 3 m/ž montera građevinskih elementara, 5 m/ž montera građevinskih elemenata u Njemačkoj i m/ž poslovođu gradilišta za fasadne i krovne sustave, javiti se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng.hr do 30.11.

37. Elektro Akul d.o.o., traži 5 m/ž električara za rad u Njemačkoj, javi� se na mob. 099/539-6020 ili na email: dora@elektro-akul.hr do 28.11.

38. EUROLUX d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 3 m/ž električaraelektromontera i 3 m/ž izolatera, javiti se na mob: 095/666-1234 ili emailom: eurolux1.info@gmail. com do 5.11.

39. EUROBETON d.d., Ul. K. Mesarića 38, Prelog, traži m/ž vozača kamiona s prikolicom, m/ž radnika na plovnom bageru i m/ž bravara, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: eurobeton@eurobeton. hr do 23.11.

40. FERRO-PREIS d.o.o., Dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž pogonska bravara u odjelu održavanja, m/ž završnog kontrolora u odjelu proizvodnje cijevi, m/ž konstruktora modela, m/ž modelara, m/ž operatera elektropeći i lijevanja, m/ž operatera na automatskoj liniji, m/ž skladištara gotove robe, m/ž operatera kalupiranja, m/ž tehnologa, 2 m/ž elektro održavatelja i 2 m/ž rukovatelja viličarom, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croa�a@preisgroup. com do 30.11.

41. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž elektroinstalatera, 5 m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž montera kanalizacijskih cijevi, m/ž radnika niskogradnje, m/ž čistača i m/ž administrativnog voditelja ureda, javiti se na mob. 099/2509219 ili na email: posao@gmniksi. com do 12.11.

42. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, 2 m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete, m/ž djelatnika u odjelu za zaš�tu i sigurnost imovine, m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, m/ž djelatnika u pripremi rada-REFA, m/ž PU tehničara, m/ž vozača - skladištara, 2 m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete QS, m/ž mehaničara -

mehatroničara, 2 m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete, m/ž djelatnika u Haix outlet trgovini, m/ž djelatnika na administra�vnim poslovima u skladištu u Belici, m/ž voditelja smjene u skladištu sirovina, 4 m/ž profesionalna vatrogasca te m/ž djelatnika u održavanju okoliša i sor�ranju otpada - domara, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 4.11.

43. HST AUTOMATIKA d.o.o., Štrigova 24a, traži m/ž instalatera grijanja i klima�zacije - vodoinstalatera i m/ž pomoćne radnike instalacije grijanja i klima�zacije, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099/2875508 ili na email: info@hst-automa�ka.hr do 7.11.

44. Instalacije Bočkaj d.o.o., Domašinec, traži m/ž instalater centralnog grijanja i klima�zacije i m/ž vodoinstalatera, javi� se na tel. 040/863535 ili na mob. 098/745-412 ili na email: bockaj-instalacije@post. ht.hr do 30.11.

45. IV MEDIA SERVICE j.d.o.o., Strahoninec, traži 5 m/ž tesara i 5 m/ž armirača, javiti se na email: ivmediaservice7@gmail.com do 24.11.

46. Jelen Professional d.o.o., Belica, Braće Radić 37a, traži m/ž skladištara, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jelen@jelen.hr do 7.11.

47. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C+E kat., javi� se se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcec-transporti.com do 30.11.

48. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži m/ž vozača C+E kategorije za domaći prijevoz, m/ž električara i m/ž elektroinstalatera, javiti se osobno na adresu ili mob. 098/393-017 ili e-mailom: administracija@kabel-mont.hr do 31.10.

49. KERMEK d.o.o., Neumannova 3, Čakovec, traži m/ž prodavač,a javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili e-mailom: posao@ kermek.com do 28.11.

50. KOLEKTOR MIDI d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž cnc operatera i m/ž bravara, javi� se na email: posao@ midi.hr do 3.11.

51. Krovovi Novak j.d.o.o, Palovec, traži m/ž montera solarnih panela i m/ž krovopokrivača, javiti se na mob. 099/645-3278 ili na email: domagoj.novak10@gmail.com do 17.11.

52. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži m/ž održavatelja u proizvodnim pogonima, m/ž radnika na izvlačenju žice, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji žičanih jezgri, 2 m/ž radnika na montaži okvira i 5 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, javi� se osobno na adresu ili na email: posao.lpt@legge�.com do 11.11.

53. LE SLASTICE d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača za Čakovec, 2 m/ž ekonomistukomercijalistu - administratora, m/ž dostavljača, m/ž skladištara i m/ž prehrambenog tehnologavoditelja proizvodnje, javi� se na

31. listopada 2025.

mob: 099/456-7630 ili mailom: leslas�ce@leslas�ce.hr do 2.11.

54. LIMING PLUS d.o.o., Nedelišće, traži m/ž referenta računovodstva, javiti se na email: igor.novak@liming.hr do 14.11.

55. LIM KMK d.o.o., Čakovec, traži m/ž limara ili pomoćnog limara, javi� se na tel. 040/391-010 ili mob. 099/451-2003 do 17.11.

56. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, 4 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje, 5 m/ž operatera u ljevaonici, 2 m/ž montera tlačnih alata, m/ž transportnog radnika, 3 m/ž topioca, 3 m/ž majstora za održavanje, 2 m/ž alatničara, m/ž radnika na ručnoj obradi, m/ž stručnog suradnika za obračun plaća, m/ž project managera, m/ž reglera za industrijsku robo�ku, m/ž kontrolora u proizvodnji i 2 m/ž tehnologa za viskotlačno lijevanje, javi� se pismenom zamolbom ili na email: info.alucast@lthcastings.com do 21.11.

57. MANITU d.o.o., P. Miškine bb, Ivanovec, traži 4 m/ž djelatnika u proizvodnji namještaja, 4 m/ž tehnologa u pripremi proizvodnje namještaja i 4 m/ž stolara - montera namještaja, javi� se sa zamolbom osobno ili pismeno na adresu: Poljska ulica 16a ili e-mailom: info@ manitu.hr do 31.10.

58. MARKOV-TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja servisa, m/ž održavatelja alatnice i voznog parka, m/ž montera centralnog grijanja, m/ž servisera klima uređaja i rashladne tehnike (frigomehaničar) i 2 m/ž plinoinstalatera, javi� se emailom: zamolbe@markov.hr do 8.11.

59. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 38, traži 2 m/ž strojobravara, javiti se emailom: knjigovodstvo@mik.com. hr do 20.11.

60. Međimurje PMP d.o.o., Čakovec, traži m/ž stručnjaka zaš�te na radu, m/ž stručnjaka kontrole kvalitete - laboranta, m/ž montažera bravarskih konstrukcija, m/ž bravara, m/ž tesara i m/ž montažera armirano betonskih konstrukcija, javi� se na email: kadrovska@m-pmp.hr do 11.11.

61. METAL – EURO d.o.o., Ulica Gorčica 1, Nedelišće, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž montera, m/ž operatera na cnc kutnoj preši, m/ž radnika na stupnoj bušilici, m/ž tokara na klasičnoj tokarilici, m/ž radnika na tračnoj pili, 3 m/ž pomoćna bravara, 2 m/ž inženjera strojarstva - samostalna konstruktora metalnih konstrukcija, 2 m/ž operatora na cnc laseru, m/ž administratora (talijanski i francuski jezik), m/ž strojarskog tehničara i 2 m/ž zavarivača mig-mag, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@ metal-euro.hr do 28.11

62. METAL DEKOR d.o.o., Ivanovec, traži m/ž pomoćna radnika na poslovima završne obrade, javi� se na email: info@metal-dekor.hr do 5.11.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 600

63. Mesnica Mihalić d.o.o., Trg Republike 14, Nedelišće, traži m/ž prodavača u mesnici, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821-505 ili na mob. 099/5670-526 ili na email: 21.petra@gmail.com do 28.11.

64. MODULAZ GROUP d.o.o., Donja Dubrava, traži 4 m/ž radnika u proizvodnji, javi� se e-mailom: hr@ modulazgroup.com do 31.10.

65. MW PRODUCT d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž zavarivača mig/ mag, javi� se na mob. 091/160-1013 ili na email: mwproduct@mwproduct.hr do 30.11.

66. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Orehovica, Vrhovljan, Macinec, Podturen, Goričan, Sivica, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sveti Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Donji Vidovec, Miklavec i Štrigova, te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan, javi� se na email: mirjana.blazi@ntl.hr do 30.11.

67. NMP-PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž pomoćna bravara i m/ž operatera na uređaju za EPP zavarivanje, javiti se na tel. 040 328432 ili na email: zaposljavanje@ nmp-produkt.hr do 23.11.

68. Novi Feromont d.o.o., Kolodvorska 80b, Donji Kraljevec, traži m/ž kontrolora, m/ž tehnologa, m/ž tokara, m/ž bušača na radijalnoj bušilici, 3 m/ž bravara i 4 m/ž zavarivača, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jkrznar@noviferomont. hr do 30.11.

69. NTT New Tex�le Technologies d.o.o., Štrigova, traži m/ž uredskog administratora, m/ž voditelja kontrole kvalitete, 2 m/ž kontrolora kvalitete, 5 m/ž radnika na ručnim fazama i 5 m/ž šivača, javiti se na tel: 040/313-235 ili 099/3294-175 ili emailom: jelena.buhanec@n�-hr. com do 15.11.

70. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Mario Mesarić, Štefanec, traži m/ž socijalnog radnika na 2 sata tjedno, javiti se na email: mario.mesaric.dom@gmail. com do 20.11.

71. OKNO d.o.o., Čakovečka 107a, Pušćine, traži m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije, javi� se osobno na adresu ili tel. 040/821-666 ili mob. 099/4242-642 ili e-mailom: info@okno.hr do 31.10.

72. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž operatera na CNC obradnom centru (glodalice), javi� se na mob: 098/803-355 ili mailom: omt@omt.hr do 20.10.

73. OMT d.o.o., Ivanovec, traži 2 m/ž operatera na cnc obradnom centru (glodalice), m/ž cnc tokara i m/ž bravara, javiti se na mob. 098/803-355 ili na email: omt@ omt.hr do 30.11.

74. PHRIXUS d.o.o., Prelog, traži m/ž čistača, javi� se na mob. 099/4445229 ili na email: tatjana.skarika@ phrixusgroup.com do 7.11.

75. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž vozača C+E kategorije, m/ž administratora u tvornici stočne hrane i m/ž voditelja skladišta u tvornici stočne hrane, javiti se na email: ljudski.resursi@perutnina.hr a više informacija na linku: h�ps://burzarada.hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx.

76. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Štefanec, traži m/ž pomoćnog radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike, m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž cnc programera, m/ž djelatnika kontrole dimenzije modela, m/ž cnc operatera, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž programera na cnc plazmi, m/ž stolara, m/ž osobu za osposobljavanje za pomoćnog tehnologije u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju i m/ž tokara, javiti se sa zamolbom na email: pib-extra@pib-extra.com ili na tel. 040/338-050 ili osobni dolazak na adresu do 30.11.

77. PINKY-S d.o.o., Nedelišće, traži m/ž bravara - montera, javiti se na tel. 040/360-700 ili na mob.

091/360-7001 ili na email: pinky-s@ pinky-s.com do 10.11.

78. Pletex International ogradni sustavi d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž bravara, javi� se na tel. 040/347-233 ili na mob. 098/426-610 ili na email: pletex@pletex.hr do 2.12.

79. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži m/ž bravara, 5 m/ž pomoćnog bravara, 2 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača �g, m/ž operatera na robotu, m/ž voditelja tehnološke pripreme proizvodnje, m/ž viličaristu, m/ž tokara, m/ž djelatnika za održavanje poslovnih prostora i 2 m/ž sačmara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr do 17.11.

80. PROMMING d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika na robotu za zavarivanje, 2 m/ž radnika na odjelu žice i m/ž radnika na međufaznom skladištu, javi� se osobno na adresu Dr. Ivana Novaka 48, Čakovec ili mailom: posao@promming.hr do 14.11.

81. PROMETAL d.o.o., Savska Ves, traži m/ž cnc tokara, javi� se na mob. 099/6762-864 ili emailom: prometal.ck@gmail.com do 4.11.

82. PRO-MASIVA j.d.o.o., Slemenice, traži m/ž pomoćnog radnika u stolarskoj proizvodnji, javi� se na email: info.masiv@gmail.com do 6.11.

83. RB TEHNIKA d.o.o., Čakovec, traži m/ž djelatnika za tehničku podršku, javi� se na email: posao@rbt. hr do 5.11.

84. ROLAND-TRANSPORT, Strahoninec, P. Miškine 43, traži m/ž radnika na održavanju i m/ž pomoćnog radnika u radioni, javiti se na tel. 040/334-063 ili na mob. 098/241673 do 3.11.

85. ROYAL OTPREMNIŠTVO d.o.o, Prelog, Glavna 45, traži m/ž pomoć-

nog kuhara i m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/192-5939 ili na email: luka@ royaltransport.hr do 10.11.

86. SONEL-TREND d.o.o., Čakovec, traži m/ž frizera, javiti se na mob. 091/410-7273 ili na email: anitasteficar@gmail.com do 5.11.

87. SPORT VISION d.o.o., Prelog, traži m/ž prodavača za Čakovec, javi� se na email: posao@sportvision.hr do 31.10.

88. SUMMA-CON d.o.o., Hrupine 22, Prelog, traži m/ž računovođu, 3 m/ž bravara, m/ž zavarivača tig postupkom i m/ž zavarivača mag postupkom, javiti se e-mailom: office@summa-con.hr ili na mob: 099/535-1681 ili osobno na adresu do 24.11.

89. STEELING j.d.o.o., Totovec, traži m/ž bravara - pomoćnog bravara, javi� se na mail: ivan.steeling01@ gmail.com do 23.11.

90. ST ENERGOMONT d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž elektroinstalatera, javi� se na mob. 099/354-5996 ili na email: tofiloskidaniel5@gmail.com do 30.11.

91. ŠERCER d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž slas�čara, m/ž pekara, m/ž pomoćnog radnika i 2 m/ž vozača dostavnog vozila - radnika na održavanju, javi� se na mob. 098/1736941 do 6.11.

92. ŠVENDA-TARMANN CHEMIE d.o.o., Čehovec, Glavna ulica 138, traži m/ž automehaničara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/646505 ili na mob. 091/646-5050 ili na email: svenda-tc@ck.t-com.hr do 7.11.

93. TEHNIX d.o.o., Ludbreška 93, Donji Kraljevec, traži m/ž konobara, javi� se osobno na adresu ili e-mailom: hotelkralj@tehnix.com do 31.10.

94. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva, m/ž

pomoćnog radnika u radioni i m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/241-673 ili na mob: 091/3527030 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 10.11.

95. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Palinovec, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Celine, Pribislavec, Mačkovec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vra�šinec, Vularija, Mursko Središće i Zasadbreg, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 30.11.

96. Transpor� Kliček, Šandorovec, Prvomajska 6, traži m/ž vozača E kategorije, javi� se na mob. 098/426949 do 31.10.

97. UO Cobra, Podturen, Čakovečka 18, traži m/ž konbara i m/ž kuhar, javi� se osobno na adresu ili na email:kavana.cobra@gmail.com do 30.11.

98. ZE Steel j.d.o.o. - mjesto rada Nizozemska, traži 2 m/ž zavarivačica, m/ž bravara, m/ž radnika na montaži i demontaži građevinske skele za mjesto rada Njemačka i m/ž sačmara - pjeskara za mjesto rada Nedelišće, javi� se na mob. 095/3893-603 ili e-mailom: info.zesteel@gmail. com do 15.11.

99. ZT-Zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži 2 m/ž samostalna montera ven�lacije za mjesto rada Njemačka, poslati pismenu zamolbu na adresu: Oliver Mar�njaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@gmail. com ili nazva� na mob: 099/5359717 do 9.11.

Zvonarek, mag. psych.

Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante:

Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr

Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr 040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog radnim danom od 12 do 14 sa�)

Ožalošćena djeca imaju veću vjerojatnost poremećaja u ponašanju i vraćanja u infantilno ponašanje od djece koja nisu prošla kroz bilo kakvu vrstu tugovanja

Razumijevanje dječje tuge kroz njihova ponašanja

Uprošloj smo kolumni pričali o različitim fazama dječje perspektive o smrti, a u današnjoj ćemo se kolumni posvetiti dječjoj tuzi iz perspektive ponašanja. S obzirom na nemogućnost potpunog verbalnog izražavanja tuge u djece, ona su je sklonija češće prikazivati kroz različita ponašanja, tjelesnih ekspresija ili kroz igru. Teško je u tom trenutku prepoznati i razumjeti dječju tugu iz perspektive roditelja, koji i sami vjerojatno tuguju, te pronaći način kako najbolje prikladno reagirati i odgovarati.

U jednom se istraživanju razotkrivalo koje su to ekspresije tuge najčešće koje djeca prikazuju te ćemo u nastavku prikazati nekoliko. Problemi sa spavanjem su među češćim indikatorima da dijete prolazi kroz neku od faza tugovanja. Takvo se ponašanje očituje nemogućnošću usnivanja (nesanicom), nemogućnošću spavanja u vlastitom krevetu ili prekidima sna zbog noćnih mora. Osim toga, strah od potencijalne smrti, težih bolesti ili zabrinutost oko zdravstvenog stanja roditelja i bližnjih je također znak da dijete i dalje procesira neku vrstu tuge, a sad je već i zabrinuto da ne izgubi još jednu sigurnu osobu. Skoro svi roditelji u tom istraživanju istaknuli su da djeca vole gledati i proučavati slike ili video snimke pokojnih osoba. Također, pokazalo se da djeca žele i vole razgovarati o pokojnima te ih često uključuju u svakodnevne razgovore. Ponekad se, posebno pri smrti brata ili sestre, dogodi da djeca njihova imena uključuju u igre te ih pridaju „zamišljenim“ prijateljima (Bugge i sur., 2012).

Prethodna su se istraživanja više fokusirala samo na somatske reakcije djece prilikom tugovanja, poput glavobolja, bolova u trbuhu, mišićne napetosti, nedostatka apetita, nemira i umora (Sood, Razdan, Weller i Weller, 2006). Naravno, takve simptome ne treba zanemarivati, a oni se mogu pojaviti uz ostale, poput povlačenja, želje za samoćom ili osjećajem da su sami i mišljenjem da se to samo njima dešava. Ožalošćena djeca imaju veću vjerojatnost poremećaja u ponašanju i vraćanja u infantilno ponašanje od djece koja nisu prošla kroz bilo kakvu vrstu

tugovanja. Takve reakcije tugovanja mogu dovesti do psiholoških poteškoća ili kompliciranog tugovanja povezanog s dugotrajnim oštećenjem (Melhem i sur., 2007).

Važno je naglasiti da način na koji dijete izražava tugu uvelike ovisi o dobi, emocionalnoj zrelosti i podršci okoline. Manja djeca češće reagiraju kroz regresivna ponašanja, poput ponovnog sisanja palca, traženja pelene ili izbjegavanja vrtića, dok starija djeca mogu pokazivati buntovnost, razdražljivost ili povlačenje iz društvenih aktivnosti. Iza tih ponašanja često se krije potreba za sigurnošću, pažnjom i potvrdom da nisu sami u svom gubitku.

Uloga odraslih pritom je ključna. Mnogi roditelji ističu da je smrt voljene osobe ojačala obiteljske veze i učinila ih svjesnijima važnosti sitnica u svakodnevnom životu. Naglašavaju kako sada više cijene obitelj, imaju dublji osjećaj zahvalnosti i prisutnosti. Roditelji su također primijetili da su oni i njihova djeca nakon gubitka trebali više �izičkog kontakta i bliskosti; zajedničko spavanje, češće grljenje ili jednostavno sjedenje jedno uz drugo donosilo im je osjećaj utjehe i povezanosti. Ističu da njihova mala djeca nisu bila samo pasivni primatelji brige. Bila su i važan izvor podrške i snage. Često su naglašavali kako su im upravo djeca pomogla proći kroz tugovanje pružajući utjehu, nježnost i prisutnost koja je donosila smisao i nadu u teškom razdoblju.

Vjerujem da, kroz pažnju roditelja, bliske obiteljske veze i iskrene razgovore, obitelj može pronaći snagu u gubitku, a najmlađima pružiti utjehu, sigurnost i nadu.

Alkohol među školskom djecom

KPao što sam pisala u prošlom broju, promjene u načinu na koji se izražavamo, prve će donijeti promjenu u našem životu. Osim što je bitna riječ, bitno je znati i njeno značenje u vibracijsko-energetskom smislu. Odluka je nešto što donosimo na razini našeg znanja. Bez obzira da li ju donosimo sami ili koristimo druge izvore znanja, na kraju priče, na osnovu naših misli donosimo odluku. Izbori su, u smislu svjesnosti, mogućnosti koje osvještavamo na temelju

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Kao značajan dugoročni rizik treba istaknuti činjenicu da je početak konzumacije alkohola u mladoj dobi značajan prediktor negativnih dugoročnih ishoda, uključujući ovisnost o alkoholu kasnije u životu

rekomjerna konzumacija alkohola među školskom djecom predstavlja značajan javnozdravstveni problem. Pijenje alkohola uvijek je povezano s nizom štetnih posljedica, ali dok su u pitanju djeca i mladi, rizici su još veći. Kratkoročno gledano, konzumacija alkohola povezana je s porastom nasilja, povećava se rizik od ozljeda i smrtonosnih nesreća, ujedno su povećani rizici od delinkvencije i upuštanja u rizične seksualne aktivnosti. Konzumacija alkohola povezana je i s lošim obrazovnim postignućem. Neka su istraživanja pokazala da su mladi koji konzumiraju alkohol manje zadovoljni svojim životom. Tolerancija mladih ljudi na alkohol je niska, stoga i male količine alkohola, u organizmu koji nije naviknut na alkohol, mogu stvoriti neželjene, pa i opasne reakcije. Dugoročne posljedice uključuju niz zdravstvenih problema i bolesti, poput određenih vrsta raka, kardiovaskularnih bolesti, ciroze jetre i mentalnih poremećaja. Izuzetno je zabrinjavajuće to što alkohol može znatno utjecati na sazrijevanje adolescentskog mozga: pijenje u toj dobi remeti kognitivni i psihički razvoj, te može izazvati trajne posljedice. Kao značajan dugoročni rizik treba istaknuti činjenicu da je početak konzumacije alkohola u mladoj dobi značajan prediktor negativnih dugoročnih ishoda, uključujući ovisnost o alkoholu kasnije u životu. Europsko istraživanje o pijenju, pušenju i uzimanju droga (ESPAD) iz 2024. godine, koje se provelo među mladima u dobi od 15 i 16 godina, pokazuje da je alkohol i dalje široko dostupan, a rano isprobavanje i povremeno nekontrolirano opijanje i dalje su značajni problemi. Hrvatska je iznad prosjeka u pijenju alkohola u školama. Čak 42 posto hrvatskih učenika je prvi put pilo alkohol s 13 godina ili ranije. 54 % učenika se u vremenom periodu od 30 dana opilo, po čemu je Hrvatska na visokom sedmom mjestu.

Pijenje među mladima karakterizirano je društvenim motivima te konzumacija alkohola često ima važnu društvenu funkciju na zabavama. Ključni razlozi za maloljetničko pijenje uključuju radoznalost, želju za povećanom

neovisnošću, pritisak vršnjaka, želju za dokazivanjem pred društvom. Piju i iz razloga da se lakše uklope među vršnjake, a ujedno pijenjem alkohola žele biti prihvaćeni u svijet odraslih. Često je pijenje kod mladih potaknuto osjećajem usamljenosti. Na pijenje kod mladih, kako neka istraživanja pokazuju, utječe i tip škole: učenici strukovnih škola imaju veće stope konzumacije alkohola u usporedbi s učenicima u drugim vrstama srednjih škola. Učenici koji koriste duhan vjerojatnije će piti alkohol. Jedan od razloga zbog kojeg mladi posežu za alkoholom je i činjenica da mnogi od njih nisu naučili konstruktivno provoditi slobodno vrijeme. Čimbenici poput roditeljskih navika pijenja te prisutnost starije braće i sestara koji piju imaju značajan utjecaj na konzumaciju alkohola kod učenika. Čak i ako roditelji piju alkohol u umjerenim i u društveno prihvatljivim količinama, to može imati negativne učinke na dječje navike uzimanja alkohola jer se pijenje alkohola prikazuje kao prihvatljiva navika (djeca uče ono što vide) i lako je dostupan. Što roditelji redovitije konzumiraju alkohol, to raste vjerojatnost da će djeca ranije početi piti i imati više problema povezanih s alkoholom. Obiteljski rizici su dodatno veći ako roditelji zauzimaju permisivni (popustljiv) stil odgoja. Također nedostatak komunikacije ili negativna komunikacija (omalovažavanje, izrugivanje, i sl) mogu povećati vjerojatnost da će dijete piti, kao i manjak topline u odnosu roditelj – dijete. Suprotno tome, roditelji koji postavljaju stroga pravila, komuniciraju poruke upozorenja i pružaju podržavajuće i nadzorno okruženje, imaju tendenciju odgoditi ili smanjiti konzumaciju alkohola kod svoje djece. Poruka roditeljima: važno je osvijestiti i podsjetiti se da rana konzumacija alkohola povećava rizik od razvoja poremećaja uporabe alkohola i kasnije ovisnosti o alkoholu. Djeca koja primaju toplinu i potporu tokom razvoja rjeđe će koristiti alkohol kako bi se nosila s tjeskobom ili nevoljom ili kako bi se istaknula među vršnjacima. Također je važno prenošenje jasnih i upozoravajućih poruka o rizicima alkohola, što je zaštitni čimbenik.

Odluka ili izbor?

pitanja koja smo prethodno postavili. Kada imamo neku situaciju koja od nas zahtijeva da ju riješimo, mi postavljamo pitanja vezano na tu temu. Pitanja predstavljaju valove svjesnosti koje odašiljemo u prostor, čije kvantne čestice ulaze u rezonanciju sa drugim česticama iste frekvencije. To nam se vraća uvijek uvećano za tu interferenciju, a ulazi nam u svijest kao prošireno znanje ili percepcija. To izgleda kao neka ideja koja nam je "iznenada sinula" sama od sebe ili dok prolazimo pored

ljudi koji razgovaraju ili kad slušamo nešto na radiju ili dok čitamo neki tekst. No, kada dopre do nas, to nam toliko odjekuje, da nepogrešivo znamo da je to ono što smo tražili. Tako izbor uvijek ima višu vibracijsku vrijednost od odluke. Dok kod odluke ostajemo u istoj razini svijesti, kod izbora povisujemo frekvenciju sustava i time uvijek kreiramo više. Smisao rada na sebi je kreirati više: lakoće, radosti, jednostavnosti. Zato krenite sa izborima. Koliko to može donijeti za Vas?

Dora

Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja

Čakovec,

INFO

Mr. Sc. Maja Šegović, MPharm

Ananda, obrt za unapređenje

kvalitete života

Braće

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

PRODAJEM MERCEDES dizel

C 250 D 1994.god., zatvoreni �p, zelena boja s efektom, registr. do 16.6.2026., potpuno ispravan, telefon: 099/3332470

KUPUJEM TOMOS MOPEDE

- sve vrste i modele sa i bez papira stanje nebitno. info na tel 098 9656 624

PRODAJE SE MERCEDES

A 170, neregistriran, kvar na anlaseru. Info na mob. 097/6046-109

OPEL MERIVA 1.6 benz 2009. god., prijeđeno 55 tkm. Info na mob. 098/581-986

PRODAJEM FORD FOCUS STsport, registriran do 7. mj. 2026. Info na tel. 095/8581502

KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095

PEUGEOT 206 registriran do 8./2026., metalik crveni, kao nov, prodajem ili mijenjam za skuplji. Mob. 098/997-3689

POLJOPRIVREDA

UZIMAM U NAJAM ILI KUPUJEM POLJOPRIVREDNE POVRŠINE na području Čakovca i Preloga te okolice. Cijena najma po dogovoru, moguće razne kombinacije. Više info na 099/6620-219.

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM PLUG dvije brazde OLT-Slavonac ,očuvan, malo korišten, sijačicu za kukuruz Olt i traktorsku bočnu kosu. Mob. 097/7289476

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ventili različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121

PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

PRODAJU SE SADNICE limuna, yamlina (jagoda-malina) i božićnih jelki u tegli. Info na mob. 098/9744-242

USLUGE

ELEKTROINSTALACIJE

ELEKTRO HLAPČIĆ j.d.o.o. - pouzdana izvedba el. instalacija za vaše objekte u novogradnji i adaptacijama stambenih i poslovnig prostora. Info na tel. 040/635-056, 098/379945 ili na mail: hlapcic. boris@gmail.com

INSTALACIJE I MONTAŽA - voda, grijanje, klimatizacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

TRAŽIM POSAO online poduke 1:1 iz engl. jezika (opći ili poslovni) za odrasle ili hrvatskog za strance te pripreme za državnu maturu iz engleskog jezika. Info na mob 098/920-8882

MUŠKARAC TRAŽI POSAOmože pomoćni poslovi, proizvodnja, sitni popravci ili bilo što drugo. Mob. 095/8165206

POZNANSTVA

MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta, od 50 g nadalje. Posla� sms na mob. 095/3423-099

NEKRETNINE

PRODAJE SE OGRAĐENA LIVADA sa šupom (gradilište) na odličnoj lokaciji u Pušćinama dim. 22x54 m, cijena 24 eur/m2. Poslati sms na mob. 098/9640-763

ŽIVOTINJE

PRODAJE SE ŽELJEZNI BOKS za pse. Mob. 098/9744-242

RAZNO

PRODAJU SE ČETIRI NOVA

STANA u stambenoj zgradi ili zgrada izvedba, srednji roh bau, stanovi su veličine od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking) ulica F. Kuharića 14 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Info na mob. 095/858-1502

PRODAJE SE KUĆA u Štrukovcu. Info na mob. 098/7220573

KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/vikendicu u bregima. Info: 095 505 2760

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091 2861 121

IZNAJMLJUJEM novi namješteni stan od 50 m2, sa parkirnim mjestom u prizemlju 21 m2, i spremištem u Španskom u Zagrebu. Info na tel. 098/912-7271

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Gornjem Zebancu, sunčana strana, pogodno za gradnju vikendice ili kuće, voda i struja dostupna. Info na mob. 098/1600415

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/ kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM: krevet 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje), umivaonik 55/45 cm s pipom za toplu i hladnu vodu. Sve novo, u pola cijene. Info na mob: 098/214-107

PRODAJEM iz kuće vrlo povoljno, očuvane kao nove francuske krevete dimenzija 210 x 160/90 i 200 x 95/160 cm, tap.gar.4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, ledenicu 120 lit i 200 lit, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, rodlin za plinske boce, donje kućište za vrtnu mot. kosilicu i još puno toga kvalitetnog. Info na mob. 091/572-7670

PRODAJE SE tenda, dim. 3x2 m, bijelo-plava, nova, zapakirana, digitalni tlakomjer, bežični telefon te muške crne kožne cipele vel. 43. Info na mob. 098/91-58-640

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

KUPUJEM stripove, razglednice Čakovca, stare ručne satove. Ponude na mob. 098 92 190 92

PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038

PRODAJU SE francuski ležajevi, tap. gar., stolice, dvosjed, regal, predsoblje, rodlin za boce, kućište vrtne kosilice i puno toga još iz obiteljske kuće. Tel. 040/360-214

PRODAJEM laserski daljinomjer, Wifi kameru, bežično zvono s prikazom na mobitel i solarni alarm. Sve povoljno. Upitati na mob. 095/816-5206

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

MOTORNA VOZILA

Dragi naši Stvaraoničari

Zbog vašeg velikog interesa odlučili smo otvoriti novi likovni i literarni natječaj pod nazivom „Jesen je začarala moj zavičaj“.

Želja nam je da svojim crtežima ili literarnim radovima dočarate dolazak jeseni te da nam nacrtate ili opišete što vam se najviše sviđa u ovom prekrasnom godišnjem dobu prepunom čarobnih boja. Napišite pjesmu o kiši, o životinjama koje polako

kreću na jug ili se spremaju na zimski san, o tuzi koja vas ispunjava u kišnom danu ili o radosti koju u vama budi šarenilo koje jesen donosi. Nacrtajte drvo koje mijenja svoj plašt, rijeku obojanu u jesenje tonove, plodove iz voćnjaka ili polja koje nam jesen uvijek daruje, vrijedne ljude koji rade na njivi… Što god jesen za vas znači.

Radovi se, kao i do sada, šalju e-mailom na

adresu: stvaraonica@ mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec.

Natječaj počinje sada, a otvoren je do kraja studenog.

Za autore najboljih radova pripremili smo lijepe nagrade.

Radujemo se vašem sudjelovanju u još jednom našem natječaju i s nestrpljenjem očekujemo vaše prekrasne radove.

Na Turenskoj jesenskoj košarici održane zanimljive radionice za djecu

Udruga slobodnih umjetnika Mura, u sklopu manifestacije “Turenska jesenska košarica” organizirala je zanimljivu radionicu izrade jesenskih ukrasa, kao i ukrasa za Halloween, koju je vodila

Nevenka Zrna iz Podturna, aktivna članica i inicijatorica brojnih događanja. Djeci su se mogli pridružiti i odrasli, a Udruga se pobrinula i za prigodne ukrase koji su dodatno uljepšali “Turensku jesensku košaricu”.

Potrebno je samo malo mašte, dobre volje i vremena, da bi uz ruke pravih umjetnika svako događanje zablistalo.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Andrej Božić, 1. r., Kaja Tkalec, 5. r. i Stela Krhač, 5. r. iz Podturna

Val Šafarić, 2. r., OŠ Dr. Vinka Žganca Vratišinec, učiteljica Željka Novak

Neli Brezovački, 2.r., OŠ Dr. Vinka Žganca Vratišinec, učiteljica Željka Novak

Elena Mađarić, 4.r. i Franka Mikolaj, 3.r. iz Podturna

Eva Jambrošić, 2.razred, OŠ Dr. Vinka Žganca Vratišinec, učiteljica Željka Novak

GASTRO PUTOKAZ U RESTORANU BOCCONE

Talijansko jelo omiljeno

svim članovima obitelji

Usredištu Jug Malla, restoran Boccone već je poznat kao mjesto gdje se talijanska kuhinja živi svakim danom.

Topao interijer, miris svježe rajčice i domaće tjestenine te zvuk smijeha uz čašu vina stvaraju atmosferu koja podsjeća na prave obiteljske trattorije Italije.

U Bocconeu se kuha s ljubavlju, bez žurbe – jer svaki umak, svaki list tjestenine i svaki zalogaj imaju

svoju priču. A jedna od tih priča je i klasična Lasagna alla Bolognese, jelo koje u sebi nosi srce talijanske kuhinje.

Uz ovo talijansko klasično jelo najbolje paše koktel Aperol Spritz, s kojim možete nazdraviti s prijateljima ili članovima obitelji.

Recept iz Bocconea:

Lasagne alla Bolognese

Bogate, sočne i neodoljive – Lasagne alla Bolognese savršena su kombinacija nježnih slojeva tijesta, aromatičnog ragua i otopljene mozzarelle. Ovo je jelo koje spaja generacije, a u Bocconeu se priprema po tradicionalnoj recepturi, s pažljivo biranim sastojcima.

Sastojci: y Junetina y Svinjetina y Rajčica y Mrkva y Češnjak y Celer y Fior di latte mozzarella

Priprema:

Na maslinovom ulju pirjajte sitno nasjeckani luk, mrkvu, celer i češnjak dok ne omekšaju.

Dodajte junetinu i svinjetinu, pa lagano pirjajte dok meso ne dobije lijepu boju. Ulijte rajčicu (svježu ili pelate) i kuhajte polako, najmanje sat vremena, dok se umak ne zgusne i razvije dubok okus.

U vatrostalnu posudu slažite red tjestenine, red umaka, pa mozzarellu. Ponavljajte slojeve dok ne potrošite sve sastojke. Završite slojem mozzarelle i pecite u pećnici dok površina ne postane zlatna i miris ispuni kuhinju. Rezultat su lasagne kakve bi odobrila i nonna iz Bologne – bogate, tople i utješne, upravo onakve kakve se poslužuju u Bocconeu.

Lasagne alla Bolognese obožavaju svi, i mali i veliki

Aperol Spritz najpoznatiji je talijanski koktel Ugodna atmosfera u Restoranu Boccone idealna je za obiteljska i prijateljska druženja

U KUHINJI s Aleks

Zaboravljeni desert - pečene tikve i koštice za grickanje

Da bih prizvala sjećanja i usput potakla naše čitatelje da se s nama prisjete nezaboravnog okusa pečenih tikvi, odlučila sam ih pripremiti za večeru

Piše: Aleksandra Sklepić

U vrijeme mog djetinjstva, ali i puno ranije, pečene su tikve bile neizostavan desert svake jeseni. Pekle su se u starim bakinim “šporhetima” na drva, u pećnici, a danas nema više ni “šporheta”, a sve je manje lijepih, jednostavnih, obiteljskih zajedničkih trenutaka.

Da bih prizvala sjećanja i usput potakla naše čitatelje da se prisjete nezaboravnog okusa pečenih tikvi, odlučila sam ih pripremiti za večeru.

Koristila sam dvije različite vrste tikvi: Hokkaido i Butter tikvicu (Slika 1. i 2.). Mogu se peći i druge vrste tikvi, sve su jednako ukusne, od onih fancy, do običnih.

Priprema je jednostavna: tikva se očisti od koštica, nareže na kriške željene veličine, ne mora se guliti, posloži se u pleh i peče dok ne omekša i ne dobije zlatnu, blago karameliziranu boju. Može se posuti s malo šećera, preliti medom ili jesti sasvim prirodna. Ja sam na pleh stavila masni papir za pečenje.

Nakon što su pečene, tikve su vrlo mekane i jako slatke. Sjećam se da smo ih u djetinjstvu jeli žličicom, kao sladoled, a okus im je fenomenalan. (Slika 3.)

Međimurski je običaj da se ništa ne baca, pa sam i ja, u duhu te dobre navike, koštice izdvojila, isprala i osušila. Lagano posoljene koštice peku se također u pećnici desetak minuta, dok ne porumene i postanu hrskave i mirisne. Koštice su mnogima omiljena jesenska grickalica, jednostavna, zdrava i domaća, uz dobar �ilm ili napetu utakmicu. (Slika 4.)

U nekim je selima običaj da se grickaju na groblju na Dan svih svetih. Preporučam svima da se uz pečene tikve i koštice prisjete starih običaja i uživaju u slasnim desertima iz zaboravljenih vremena.

MARTINA I ZLATKO BALAŽIĆ iz Vratišinca

Međimurska

Prema njihovom receptu, važan sastojak ove juhe je i hajdinska kaša te bučino ulje – dva starinska blaga s međimurskih polja

Piše: Aleksandra Sklepić

Juha koja uvijek zna kako oraspoložiti i nahraniti gladne težake, međimurska je juha. Potječe upravo iz naših krajeva, a vjeruje se da je nastala kao rezultat štednje, pa se od sastojaka koje je kuharicama bilo žao baciti, skuhala �ina, krepka, hranjiva juha koja je odmah postala pravi hit. Naše su je bake pripremale oduvijek, uz svaki teži posao ili u vrijeme kolinja, a kako se ona danas kuha ispričali su nam supružnici Martina i Zlatko Balažić iz Vratišinca. Prema njihovom receptu, važan sastojak ove juhe je i hajdinska kaša te bučino ulje – dva starinska blaga s međimurskih polja. Kaša daje juhi gustoću i rustikalnu notu domaće kuhinje, a ujedno krijepi tijelo jer je puna hranjivih sastojaka i energije koju u sebi nose žitarice.

- Bučino ulje donosi prepoznatljiv miris i zlatno zele-

VINO TJEDNA

nu boju, ali i zdravlje, jer žlica bučinog ulja dnevno, prema našoj tradiciji, čuva čovjeka cijele godine. Kaša i bučino ulje čine Međimursku juhu pravim okusom tradicije i zdravlja u jednoj žlici, zbog toga je uvijek pripremamo obavezno uz ta dva sastojka, odali su nam tajnu svoje ljubavi prema ovoj juhi supružnici Balažić.

Martina i Zlatko oboje su u mirovini, a i jedan i drugi obožavaju kuhati. Zbog toga se rado odazivaju na sva druženja gdje se pripremaju �ina jela, a oboje su vesele naravi, pa su uvijek spremni za zabavu. Imaju kćer Anu i sina Bojana, te petero unuka: Ema, Karlo, Ella, Roberta i Rikarda. Kćer i sin oboje žive s obiteljima u inozemstvu, ali kad dođu u posjetu, stol je uvijek pun posebno �inih delicija. Nakon udaje kćeri i ženidbe sina, svi su u početku živjeli pod jednim krovom, a kuharske vještine roditelja

Cmrečnjakov

Sauvignon, sorta podrijetlom iz jugozapadne Francuske, izuzetno je cijenjen u međimurskom vinogorju, a Vinarija Cmrečnjak s njim tradicionalno postiže odlične rezultate. To je potvrdila i berba 2024., koja je osvojila prestižnu Zlatnu medalju na međunarodnom ocjenjivanju u Bruxellesu. Vino je slamnato žute boje sa suptilnim zelenkastim odsjajem i guste teksture. Miris je intenzivan, ali elegantan. Dominiraju raskošne, prepoznatljive arome za sortu: svježi citrusi, zelena paprika, ogrozd i nježna bazga. Ovaj Cmrečnjakov Sauvignon nudi lijepu ravnotežu između sortne raskoši i međimurske svježine, što ga čini idealnim primjerkom nagrađivanog vina za nadolazeće dane. (sh)

Za pečenje sam koris�la dvije sorte bundeve - Hokkaido i bu�er �kvicu

Slatki desert - pečene �kve ukusne su kad se jedu žličicom, kao sladoled

Koš�ce su odlične uz dobar film ili utakmicu

Međimurska juha s kašom

usvojili su svi mladi, kćer, sin, zet Saša i snaha Danijela.

Martina i Zlatko upoznali su se u Martininom rodnom Mariboru, a doselila se u Vratišinec 1981. kad su se vjenčali. Sa sobom je donijela i recepte svog rodnog kraja.

- Bučino ulje donosi prepoznatljiv miris i zlatno zelenu boju, ali i zdravlje, jer žlica bučinog ulja dnevno, prema našoj tradiciji, čuva čovjeka cijele godine

Martina i Zlatko upoznali su se u Martininom rodnom Mariboru, a doselila se u Vratišinec 1981. kad su se vjenčali

- Volim kuhati jela iz svog kraja gdje sam odrasla, a koja me naučila moja mama Marija, na primjer kiselu juhu s svinjskimi nogicami, mariborsku gibanicu, đuveč po našem starom obiteljskom receptu, a posebno svi volimo poticu - zdigani kolač s orasima i makom. Zlatko oduvijek isprobava slovenske recepte, i jako su mu �ina jela koje sam ja “donijela” iz Slovenije. U slobodno vrijeme, Martina je aktivna u pjevačkom zboru u Vratišincu, a Zlatko je pomagač kod nastupa, prijevoza i slično. Oboje su članovi Udruge umirovljenika, pa rado odlaze na sportska natjecanja i druženja. Zlatko voli poslove oko kuće i dvorišta, a imaju i voćnjak, višnje i male gorice. Nikad mu nije dosadno, jer si uvijek nađe posla.

Nostalgiju za rodnim krajem Martina liječi uz domaće recepte, lijepa sjećanja i svoju obitelj, jer, kako nam je rekla, tamo gdje je obitelj, tamo je i dom.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

SASTOJCI:

• 2 do 3 kg sušenog mesa

- šunka, but

• 2 cijele glavice luka

• 2 češnja češnjaka

• začini: sol, papar, slatka mljevena paprika

• 1 žarki feferon

• lovorov list

• voda

U 4 litre vode kuhati meso, začine, luk i češnjak. Kad je meso do pola kuhano, proba se viljuškom (kad je meso malo mekše), doda se hajdinska kaša i sve se dalje zajedno kuha dok meso ne omekša.

Ukupno vrijeme kuhanja ovisi o veličini mesnih komada. Meso na kraju ne smije biti pretvrdo, ali ni previše mekano, ne smi-

Svaki tjedan - besplatan očni pregled

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik: Stanislav Fegeš iz Nedelišća

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

Ime i prezime:

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Adresa:

Broj telefona:

- nekoliko komada

• 1 kg hajdinske kaše

• ½ litre kiselog vrhnja

• bučino ulje

PRIPREMA MEĐIMURSKE JUHE:

je se raskuhati da zadrži svoju čvrstoću. Kuhani luk izvaditi iz juhe, a pred kraj kuhanja napraviti „pritep“ tako da u zdjelici pomiješate kiselo vrhnje s malo vode te dobivenu smjesu ulijete u juhu i kuhate još pet minuta. Međimurska juha savršena je ako se u nju doda malo bučinog ulja i nasjeckanih bučinih sjemenki.

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�.

Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.

Zlatko i Mar�na zajedno su skuhali izvrsnu Međimursku juhu

U Međimursku juhu mora se doda� bučino ulje i hajdinska kaša

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

ŠTO SE U MUZEJU RADI?

Dio jedanaesti – tko radi u muzeju?

Piše: Janja Kovač, viši kustos, voditeljica etnografskih zbirki

Vjerujem da ste svi koji ovo čitate u životu posjetili neki muzej ili galeriju. Kao posjetitelja su vas dočekali predmeti izloženi u nekom prostoru popraćeni tekstovima, a često i multimedijom. To što u tom trenutku svi mi kao posjetitelji vidimo samo je vrh sante leda, odnosno muzejskog posla. Potaknuta prošlogodišnjom obljetničkom godinom u kojoj

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

je Muzej Međimurja Čakovec obilježio 70 godina postojanja koristim ovu priliku da u narednim člancima čitateljima približim djelovanje muzeja iznutra, vrlo često nevidljivo posjetiteljima i sveukupnoj zajednici.

Kustosi, muzejski tehničari i preparatori

Pravilnik o stručnim muzejskim zvanjima i drugim zvanjima u muzejskoj djelatnosti te uvjetima i načinu

njihova stjecanja propisuje da je temeljno stručno muzejsko zvanje u muzeju kustos. Kustosi mogu raditi sa zbirkama, dokumentacijom (kustos dokumentarist) ili

voditi pedagoške aktivnosti (kustos pedagog). Kustosi mogu napredovati u višeg kustosa i muzejskog savjetnika. Pomoćna stručna muzejska zvanja su muzejski tehničar i preparator te mogu napredovati do zvanja viši tehničar i viši preparator.

Temeljni posao ovih djelatnika je briga o građi u muzejskom fundusu koja se manifestira kroz obradu i istraživanje građe, prikupljanje nove građe, preventivnu zaštitu građe, konzervatorsko-preparatorske radove na predmetima, rad na organizaciji i postavljanju stalnih postava i povremenih izložbi.

Svatko u nabrojenim zvanjima mora položiti stručni ispit pri Muzejskom dokumentacijskom centru, a rješenje o položenom stručnom ispitu

HOROSKOP

LJUBAV: U prvoj polovini tjedna još ćete trebati izdržati poneku frustraciju, a onda, od sredine tjedna, počinje povoljnije razdoblje kad ćete sa svim izazovima lakše izlaziti na kraj. Zato se suzdržite i koji put partneru progledajte kroz prste.

KARIJERA: Na poslu će vam uglavnom ići dobro. Štoviše, pojačat ćete kontakte i više se angažirati oko suradnika. Neki će otvoriti vrata novim osobama na poslu ili će oni sami biti pozvani nekamo da rade. Izazovi će biti ugodni i društveni.

ZDRAVLJE & SAVJET: Budite samo ono što jeste.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Oni koji ne očekuju ništa spektakularno bit će zadovoljni. Oni koji maštaju o ljubavnim atrakcijama osjećat će se pomalo frustrirano. Moguća su povlačenja od društvenog života. Vezani će najradije boraviti kod kuće gdje će potiho uživati.

KARIJERA: Vaš poslovni interes ve se više usmjerava na skrivene teme ili područja gdje niste izloženi. Možda je ovo malo čudno, ali baš u spomenutom biste sada mogli imati uspjeha. Zato odbacite predrasude, a ako treba i publiku.

ZDRAVLJE & SAVJET: Ne pretjerujte s konzumacijama.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Ako se nekom udvarate, budite diskretniji. Ako ste u vezi, prešutite kritiku partnera. Drugi dio tjedna donosi bolje ljubavne prilike, ali ne još takve da bi se mogli razmahati. Idite korak po korak i budite strpljivi.

KARIJERA: Učinkovitost kojom ćete djelovati na radnom mjestu bit će fascinantna. To je posljedica toga što vi točno znate što hoćete, pa nema gubljenja vremena na suvišna razmatranja. Ipak, ponekad proradite ponešto i s drugima.

ZDRAVLJE & SAVJET: Dva para očiju vide više nego jedan

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Većina idućih dana donijet će mirno uživanje u zajedničkoj vezi ili diskretno traženje srodne duše. Nećete se mnogo isticati, ali to ne znači da ne žudite za ljubavlju. Dapače, povremeno će vas mučiti snažne čežnje. Izdržite.

KARIJERA: Možda će vam dosaditi djelovati iz sjene i zapravo jedva čekate da dođete u prvi plan. Ovih dana polako će se otvoriti jedna vrata, ali da biste zablistali u punom sjaju, još ćete malo pričekati. Zato ne žurite. ZDRAVLJE & SAVJET: Kad se ide postepeno, rezultati su čvršći.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Bit ćete sretni što vas drugi razumiju. Otuda će porasti i povjerenje u vezama, ali i vaša očekivanja prema voljenoj osobi. Oni koji još traže srodnu dušu lako će je sresti kroz svoju svakodnevicu na sasvim uobičajenim mjestima. Susreti su tu.

KARIJERA: Nova energija koju intenzivno osjećate potaknut će vas i na nova poslovna poduzimanja. Bit ćete spretni, konstruktivni, otvoreni, žedni izazova. Lako ćete se povezati s drugima, a posebno s onima koji ne rade u istom mjestu gdje i vi.

ZDRAVLJE & SAVJET: Razmislite o svojim željama.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Prvih par dana ovog tjedna donijet će ugodnije ljubavne događaje, a od sredine tjedna stvari jenjavaju. Vaše ljubavno raspoloženje bit će manje, prilike za poznanstva počet će se prorjeđivati, a oni u vezama malo će se distancirati jedno od drugog.

KARIJERA: Boravak u prirodi osvježio bi vas. Oni koji mogu, uzet će par slobodnih dana. Oni koji ne mogu, nakon posla neka prošetaju jer će im tako brže i lakše dolaziti do dobrih poslovnih rješenja, a napunit će i baterije.

ZDRAVLJE & SAVJET: Pazite da se ne počnete debljati.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Ako još tražite srodnu dušu, obratite pažnju na osobe iz svoje radne sredine. Netko vam je vjerojatno vrlo sklon i jedva čeka da to primijetite. Ako ste u vezi, vaš odnos bit će stabilan, a obje strane zadovoljne i mirne.

KARIJERA: Neki će se okrenuti borbenom stilu. Drugi će gledati da što više pomognu onima koji uče ili koji tek počinju u poslu. Treći će tražiti mogućnost rada negdje sasvim daleko, ako može i na drugom kontinentu. Bit će i onih koji će istraživati duhovno.

ZDRAVLJE & SAVJET: Budite ono što jeste i slijedite svoj put.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Do sredine tjedna vaša će ljubavna stremljenja biti uglavnom platonskoga karaktera ili će sve biti obojano frustracijama. U nastavku će se situacija početi razbistravati, a vama će se vraćati volja za ljubav. Utoliko će doći do poboljšanja.

KARIJERA: Sve što je kockasto vas sputava. Sad ćete biti u poziciji da se trebate prilagođavati novim programima i to najčešće onim koje su smislili drugi. Nemojte divljati, nego prođite kroz to. Druge vam nema. Ako ništa, sazrit ćete.

ZDRAVLJE & SAVJET: Osvježite se nekim vodenim sportom.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

izdaje Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Osim ovih zvanja, u muzejima kao djelatnici sa zvanjima mogu raditi informatičar, voditelj marketinga, voditelj odnosa s javnošću te fotograf. Svi osim fotografa mogu napredovati do zvanja savjetnika, a fotograf može napredovati u višeg fotografa.

Tehnička služba

Osim stručnih zvanja propisanih Pravilnikom o stručnim muzejskim zvanjima i drugim zvanjima u muzejskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja muzeji mogu prema svojim potrebama zapošljavati tehničko osoblje. U njih se ubrajaju održavatelji čistoće, domari

(održavatelj centralnog grijanja i čistoće), muzejski vodiči, čuvari recepcioneri… Ovisno o veličini i potrebi mogu se zapošljavati voditelj računovodstva i financija te administrativni tajnik. Njihova zaduženja odnose se na održavanje čistoće u svim unutarnjim i vanjskim prostorima muzeja (izložbeni, uredski, čuvaonice, okoliš muzeja), briga za pravilno funkcioniranje svih sistema, pomoć u organizaciji svih muzejskih događanja, održavanje vodstva stalnim postavima i povremenim izložbama na hrvatskom i stranim jezicima, prodaja karata, davanje informacija, čuvanje postava. Što je muzejska institucija veća i kompleksnija, to zahtijeva više osoblja sa specijaliziranim znanjima i vještinama.

LJUBAV: Većinu idućih dana vi ćete imati dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi. Otvarat će vam se mnoga vrata lakše nego inače, bit ćete pozivani na zanimljiva okupljanja i još zanimljivija mjesta. Ako ste sami, prihvatite pozive i krenite među ljude.

KARIJERA: Neki će započeti male kućne radove i uzeti nešto slobodnih dana da ih obave. Pokazat će se to kao pun pogodak. Oni koji ostaju na radnom mjestu morat će obaviti neke zaostatke ili male inventure koje su čekale. Ništa posebno.

ZDRAVLJE & SAVJET: Organizirajte boravak u prirodi.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Uživajte u društvu osobe koja vam je draga kad god možete. Ipak, pazite da katkada ne reagirate preburno. Uz malo samokontrole, sve će biti dobro. Samci neka izlaze. Nikad ne znate što vam se lijepo može dogoditi i to već danas.

KARIJERA: Uslijedit će određene protekcije. Potom ćete zamišljati sebe u ulozi onog koji vodi cijelu stvar. To će biti djelomično točno, no nemojte si umisliti. Treba odraditi još neke detalje. Činite to po pravilima struke.

ZDRAVLJE & SAVJET: Izađite van s prijateljima.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Uživat ćete udvoje u miru i tišini poznatih mjesta. Nećete se dati vidjeti na društvenim okupljalištima, nego ćete radije boraviti u prirodi ili kod kuće. Oni koji još traže srodnu dušu također neće mnogo izlaziti, pa će najvjerojatnije ostati sami. KARIJERA: Činit će vam se da ne možete mnogo utjecati na stvari. Što je najgore, bit ćete u pravu. U ovom trenutku morat ćete se prilagođavati, ali to ne znači da kasnije nećete moći svjesno mijenjati stvari. Da bi to dočekali spremni, nemojte se živcirati.

ZDRAVLJE & SAVJET: Vjerujte u ljepše sutra.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Bit ćete zanimljivi drugima, zavodljivi, šarmantni i elokventni. Sve su to osobine kojima možete ostvariti ugodna poznanstva, a možda i mnogo više. Nemojte samovati jer su ovo vaši dani kad imate povećane šanse za ljubav. KARIJERA: Bit ćete aktivniji više nego inače, a cilj će vam biti stvoriti što kreativnije okruženje ili jednak proizvod. Neki će se pokazati kao pravi umjetnici. Ništa vam neće biti teško, pa ni prekovremeni rad. Mnogi će zapravo uživati. ZDRAVLJE & SAVJET: Povremeno zastanite.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Ribe, Vodenjak, Blizanac

Kustosica pedagoginje na radionici medičarstva

Kustosica likovne galerije s grupom na vodstvu stalnim postavom

Alf je dobra duša naše obitelji

Šetnje su Alfova svakodnevna rekreacija, a u šetnju ga, naizmjence, vode Leon i Lea; voli prirodu i obožava livade i šume

Piše: Aleksandra Sklepić

Labrador retriever je pasmina psa koja je izrazito prijateljski raspoložena, dobronamjerna i miroljubiva. Takav je i Alf, maza obitelji Aleksić i njihova najveća radost.

U obitelji žive Marijana i Nikola, mama i tata, te njihov sin Leon, kći Lea i Filip. Alf je k njima stigao prije šest godina i od tada im je svima na prvom mjestu, što on vrlo dobro razumije i u skladu s time daje im pregršt ljubavi i sretnih trenutaka.

- Prije Alfa imali smo točno takvog psa, Bena. Živio je s nama do svoje duboke starosti, punih trinaest godina, rekla nam je Marijana. Kad nas je napustio, samo dva mjeseca nakon toga, ukazala nam se prilika za udomljenje psića o kojem nismo ništa znali, čak ni pasminu - i stigao je Alf, potpuno jednakog izgleda kao Ben. Istog je trena, iako to nije pseći običaj, pronašao i legao na najdraža Benova mjesta, čak je i ušao bez problema u njegovu kućicu, iako psi baš ne vole ulaziti u kućicu drugog psa, koliko smo čuli. To nam je bio znak da je on pravi Benov nasljednik i da je jednostavno morao doći k nama.

Labrador retriveri često su lovački psi

Alf je, ispričali su nam, najprije bio namijenjen za lovačkog psa kod prvog vlasnika. Međutim, nije mu to baš išlo od ruke. Previše je nježan i luckast pa se nije uspio u tome pronaći. Sretan je u svom dvorištu i u laganim šetnjama, ali nije očito za akcijskog junaka.

Nova godina obavezno čeka kod kuće, da Alf ne bude sam. No, s druge strane, dobar je čuvar kuće i kad je u pitanju prava opasnost, uvijek ih o njoj obavijesti.

Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

Doznali smo da je jako pametan, ali se boji pucnjave — petarde i grmljavina najgora su mu noćna mora pa se i

na našu prijavu o autu, a Alf je ponosno, kao pravi čuvar ulaza, sjedio s nama za vrijeme razgovora s policijom, što je izgledalo jako simpatično. Obožava lokve vode i planinarenje

šća, uskočio u Muru — voda mu je najdraža. Ulazi u svaku lokvu i koristi svaku priliku da se malo okupa, na kako god malom mjestu, bitno da se smoči.

poput njega. Dobra je duša naše obitelji i sve bismo za njega dali.

Pobjegao u salon za uljepšavanje

Najviše nam smijeha priušti kad zaspi i hrče tako da se ori cijela kuća. OBITELJ

Jednom prilikom noću nam je pred kuću dolutao nepoznat pas i uništavao nam je auto. Alf nas je pokušavao upozoriti, ali cijela nam je situacija bila izvan vidokruga, pa nismo skužili zašto laje, ispričali su nam. Još smo ga i "pošpotali" zašto laje, pa je nastavio samo cviliti, sve dok nismo shvatili što nam pokušava reći. Policija je izašla

Šetnje su Alfova svakodnevna rekreacija, a u šetnju ga, naizmjence, vode Leon i Lea; voli prirodu i obožava livade i šume. Šeću u okolici kuće, a često s Leonom ide i na izlete u planine, na Ivančicu i Ravnu Goru. Voli i šetnju uz rijeku, a nedavno je na šetnici uz Muru, od Žabnika do Murskog Sredi-

Najdraža mu je poslastica stari kruh, a voli i jesti juhicu, rižu te sve što ostane od ručka i večere. Ima i svoju kupljenu hranu — nema toga što mu nije fino, rekli su nam.

- Uvijek je dobre volje, pun je energije, ponaša se kao beba, iako već ima osam godina, dodali su Leon i Lea. Prekrasan je osjećaj kad dođeš doma — nitko ti se ne veseli

Netom nakon što je došao u obitelj, Alf je pobjegao u dva navrata, a pošto mu je teren bio nepoznat, nije se znao vratiti. Prvi put zaista je ispalo smiješno — nakon što se izgubio, sklonio se u salon za uljepšavanje kućnih ljubimaca, odakle su putem interneta objavili da je nađen i obitelj ga je pronašla. Možda je imao dogovoren termin

za uljepšavanje, u smijehu su komentirali, ali jako nas je zabrinuo. Drugi bijeg bio je malo ozbiljniji. Cijelu noć padao je snijeg, pa mu je zameo i tragove. Pronašli smo ga ponovo zahvaljujući dobrim ljudima, a bio je skoro kod mlinova u Čakovcu, znači više kilometara hodao je i lutao cijelu noć. Sve je na kraju dobro završilo i od tada više ne odlazi. Shvatio je da mu je dom ovdje s nama. Alf se voli družiti i nije agresivan Uz sve svoje lijepe osobine, Alf ima jednu zanimljivu vrlinu — ako za vrijeme šetnje sretnu psa koji ga želi napasti, Alf nikada ne uzvraća napad. Voli društvo drugih pasa i uvijek im se veseli i pokušava se sprijateljiti. Takav je i s ljudima — dobre naravi, zabavan, pun pozitivne energije i zarazno zabavan.

Ben će zauvijek ostati u srcu cijele obitelji

Ispod javora, na starom Benovom mjestu

Planinarenje je bolje u društvu veselog Alfa

Leon, Filip, Lea i Marijana u društvo svog dragog Alfija

HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović

HUMORESKA

Vizija, umjetnost i umjetnost sporosti: Humoreska iz kabineta ministra Piletića

U zemlji gdje se skromnost mjeri u eurima, a zdravlje u bocama piva manje, ministar Piletić je konačno razotkrio tajnu državne blagajne: 6 eura godišnje po stažu nije šala, to je �ilozo�ija! Umirovljenici, ti tihi heroji skromnosti, dobivaju ne samo novac, već i priliku za duhovnu detoksikaciju – jer što je 12 boca manje ako ne korak bliže nirvani? Ministar, samozvani maestro proračunske poezije, tvrdi da njegova plaća nije previsoka, već proporcionalna njegovoj kreativnosti. Smisliti mjeru koja s malo novca izaziva masovno veselje? Nobel za ekonomiju je premalo. To je umjetnost. Monetizirana mudrost. Monet u Excelu. A kad se javnost zapita zašto se novac šalje u BiH i Crkvi, dok domaći stariji građani broje kovanice, ministar smireno objašnjava: Hrvatska je država bogate duše. Materijalno je prolazno, ali duhovna utjeha – to je vječna valuta. Umirovljenici, dakle, ne dobivaju samo 6 eura. Dobivaju i osjećaj da su pridonijeli višem cilju. I to je, kako kaže ministar, neprocjenjivo. Osim što je procijenjeno na točno 6 eura. Kad se dotakne tema inkluzivnog dodatka, ministar uvodi novu dimenziju birokracije: čekanje kao oblik uključivanja. Sustav nije spor – on je temeljit. Ljude se ne ignorira, već se priprema za pomoć kroz višegodišnje iščekivanje. To je inkluzija u iščekivanju, meditacija u redu za rješenje. A ako netko umre čekajući? To je prirodna regulacija sustava. Manje korisnika, manje troška. Ekološki pristup socijalnoj skrbi.

Na pitanje o odgovornosti, ministar se ne povlači. Ostati na dužnosti, kaže, nije privilegija – to je žrtva. Sustav je umjetničko djelo sporosti, a on je njegov kustos. Ostavka bi bila bijeg od ljepote birokratske apstrakcije.

I kad se obitelji preminulih pitaju za nasljeđivanje neisplaćenih dodataka, ministar nudi logiku dostojnu zen majstora: mrtvi ne idu u kino, ne trebaju taksi, pa im novac ne treba. Njihov odlazak je čin građanske odgovornosti – rasterećenje proračuna. Rješenje? Pa, oni su na boljem mjestu. A proračun – i ministar – lakši za jednu brigu. U zemlji gdje se birokracija slavi kao umjetnost, a 6 eura kao vizija, ministar Piletić ostaje nepokolebljiv. Jer kad se skromnost, duhovnost i sporost spoje – nastaje politika koja ne rješava probleme, već ih pretvara u poeziju. Ivan Grahovec

EPIGRAM Žice

Od tehnologije strah me mori Sve je online, bez žice Čovjek eto stvori Da nemaju gdje sjediti ni ptice. Darko Žigrović

VICKALICE

Zašto kovanica uvijek padne na glavu a ne razbije ju?

Uhvati li se i dimnjačar za svoj „gumb za sreću“ kad ugleda svog kolegu?

Kako riba zna da je žedna?

Kako golubovi znaju koji je među njima Golub mira?

Ako brojiš ovce u snu, jesi li pastir?

Tko donosi poklone Djedu Božićnjaku?

Ako obična olovka piše srcem, čime onda piše kemijska?

Da li pop smije samoga sebe ispovjediti?

Ako imamo zub mudrosti, imamo li i zub gluposti?

Tko je vjenčao Adama i Evu?

ŠALJIVA

Đurđica Ramqaj

PJESMICA

Vanilin kiflice z interneta

Moderna dumačica sam štijela biti pak si recepis za kulače z interneta sneti negde čubi stara tijeka, liste žute i masne z interneta bum vanilin ki�lice snela slasne se kak piše sam miješala i vagala of put, niš „ud oka”, se pu propisu sam slagala pune vremena i truda sam si dala lijepe, se jednake ki�lice sam sfrkala kak mesečeke pu nebu v protlin, pak v ruolu, dijela na 160 – 8 min (tak piše) i fotelju sam si sela nestrpljive mi srce preskače ud ponosa i sreče dok se dišuči, �ini kulač stiha, stiha peče umorne nuog v fotelje si sedim saku minutu pratim, na vuru gledim čez šajbu v ruolu se naluknem, 8 minut je prešle ooooo Zemljo otpri se, koj me to snašle!? na protlinu ki�linuf ni traga tijeste- ravna ploča, to ni bez vraga! veruvati ne morem, se si oči rulim meste vu VANILIN KIFLICE v čudnu STREPU buljim! Anica Lukina

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Do kraja tjedna južina

VREMENSKA SLIKA: Iako je vrijeme u proteklih tjedan dana postalo nešto promjenjivije, i dalje nema neke ozbiljne hladnoće. Po svemu sudeći, kraj listopada donosi nam novu južinu i još više temperature. Čini se da i u studeni ulazimo s južinom pa će temperatura tijekom blagdana Svih svetih biti debelo iznad prosjeka za mjesec koji je ime dobio po hladnoći. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA:

U petak ujutro još dosta oblaka, ali zatim sredinom dana i poslijepodne djelomično sunčano uz umjeren jugozapadni vjetar. Jutarnja bi temperatura trebala biti malo iznad desetke, a najviša dnevna do 20 Celzijevih stupnjeva.

Čini se da će zatim i tijekom vikenda vrijeme biti suho i toplo. Nastavit će se južina uz umjeren i jak jugozapadni vjetar. Zato će i temperatura zraka ostati podjednako visoka kao i tijekom radnog tjedna. Noću oko 10, a danju možda čak i malo preko 20°C. I u subotu, na blagdan Svih svetih, ali i u nedjelju očekujemo djelomično sunčane dane. Obično za blagdan Svih svetih imamo magle, kiše, blato ili mraz, ali ove godine ugođaj će biti kao da je proljeće. Jedinu neugodnost bi nam mogao uzrokovati jači vjetar pa pripazite na svijeće.

Prvi dan novog tjedna donosi nam naoblačenje s kišom, okretanjem vjetra na sjeverni smjer i padom

Pučka meteorologija

Svi sveti mrzli dan, Božić u snijegu okovan

temperature. To će onda ipak biti povratak u jesensko ozračje. No, ta promjena izgleda kraće naravi pa bi se već u ponedjeljak poslijepodne kiša trebala smiriti, a moguće je i polagano razvedravanje.

Temperatura će cijeli dan biti između 11 i 14 °C. No, već od utorka bi se opet mogli nastaviti uglavnom suhi dani. Noći hladnije pa će temperatura ujutro biti bliže nuli, a danju između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva,

ovisno o količini sunca jer bi moglo biti dugotrajnije magle i niskih oblaka. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 30. 10. 2025.)

• 29. listopada 1895. godine poplava Save

• 30. listopada 1979. godine na Zavižanu temperatura -10 Celzijusa

• 3. studenoga 1859. godine povodanj potoka Medveščaka u Zagrebu

• 4. studenog 1996. godine val topline u Hrvatskoj, u Zagrebu 24 Celzijusa, Slavonskom Brodu i Gradištu 26 Celzijusa

VICOTEKA

Ljubav

Drže se slon i slonica za surle. Slon odjednom upita slonicu: - Draga, da li ti mene stvarno voliš ili me samo vučeš za nos?

Bandera

Ide pas ulicom i naiđe na banderu. Popiša se na nju i reče:

- Uh, da nije bilo ove bandere, upiš'o bih se!

Struja

Znate li kako se puž ubio strujom?

Bacio pogled u šteker.

Obrnuto

- Kad popijem kavu, nikako da zaspim.

- Kod mene je obrnuto: kad zaspim, ne mogu piti kavu...

Dilema

Pitali Muju je li gore biti neznalica ili indiferentan prema svemu?

Veli Mujo:

- Ne znam i baš me briga!

MOZGALICA

- pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

SKANDINAVKA

Rješenje tematskih pojmova križaljke iz prošlog broja: Daniel Štefulj, Dario Vizinger

Bernarda - "Nejjakša žena" z Puščin!

Tak mlada, a več nejbolša ne sam v Lepoj našoj, ne sam v Makedoniji, ne sam vu Srbiji nek v celoj Jugoistočnoj Evropi, a to je gospa Bernarda Cecelja direktorica i gazdarica poduzeča Bernarda z Puščin. Poznato nam je kak je gospođa Bernarda rođena vu Varaždinskaj Toplicaj, ali je svojo �irmo, svoje poduzeče zafremala v opčini Nedelišče i v mesti Puščine. Niti gospođa Bernarda je ne ruon stoprocentno sigurna zakaj je za svoj biznis zebrala Međimorje naše malo, ali nekak joj je naš međimorski zrak pasal i dok je došla prek Drave, dok je došla v Puščine se joj je nekak išlo od roke tak da ovo priznaje na konferenciji "JAKA ŽENA" štera je održana vu Srbiji vu Vrnjačkoj Banji de je gospa Bernarda zebrana za nejbolšo poduzetnico v Jugoistočnoj Evropi, a jeno poduzeče je dobilo nejvekše priznanje štero so davali na toj konferenciji, a to je priznanje za DE LUXE lidera v proizvodnji sakefele postelji, a i madracov šteri pašejo vu te postelje na šterima se čovek (kaj ne bodem pozabil i žene) more naspati do mile volje. To je još ne se, se one šteri so došli vu Vrnjačko Banjo je gospa Bernarda navčila kak se more biti uspješan v biznisu, kaj i kak tre delati kaj čovek postane lider na tržištu, da za "uspeh prek noči" treba nejmeje štiri ili pak pet let i zbog radi toga je gospa Bernarda dobila GRAND PRIX nagrado kak najpoduzetnica minuloga 2020. leta. Lepo je to čuti kaj mi prinas v Međimorjo imamo takše poduzetnike kakše drugi nemajo, očem reč, takše kakše drugi morejo sam senjati. Što zna kakše bi se nagrade bila pobrala gospa Bernarda da so ovi vu Vrnjačkoj banji znali kak se gospa Bernarda bavi i zdrastvenim turizmom i kak ima svojega hotela z bazenima z ljekovitom vodom, a osim toga ima restorana, picerijo, slastičarno, farmo… i kaj ne bodem dale nabrajal. Dobro so rekli sosedi vu Vrnjačkoj Banji da oni nemajo tak sposobno ženo. Ne sam da so rekli nek so to i priznali. A nam ne ostaja drugo nek kaj se bodemo štimali z gospom Bernardom i z sem onim kaj je za nekaj meje od tridesti let napravila v našem krajo, v Lepoj našoj, v Evropi… Gospa Bernarda, saka čast i kapa do poda!

Međimurje je pak na dobromo glaso

Alojzije Šestan

"Stvaratelj za stolječa" Nekak v isto vreme kak je gospa Bernarda postala nejbolša regionalna poduzetnica gospon Alojzije Šestan, osnivač, direktor i (su)vlasnik, očem reči, alfa i omega �irme Šestan – Busch je dobil nagrado za životno delo vu poduzetništvu sa zlatnom lentom pod nazivom "STVARATELJ ZA STOLJEČA", a nagrado mo je dal Međunarodni ekonomski forum "Perspektive" i Društvo Promo Global Zagreb i to priznanje so mo dali za razvoj poduzetništva na području Srednje i Jugoistočne Evrope. Si znuomo da je �irma Šestan – Busch na nejbolšemo glaso kaj se dotikavle proizvodnje kacigi štere čuvlejo glave ratnikov po celomo sveto. Niti nebrejo tuliko kacigi naprajti kuliko jiv se nuca jerbo nam je sima poznato da je na sakomo kontinento nekši rat i to negdi vekši, a negdi menši, ako opče rat more biti menši. Hajdi je zahvali dobil gospon Šestan kaj mo pišejo oni šterima je Lojzekova kaciga pomogla kaj jim je glava ostala cela i na ramenima. Morem priznati da je i meni pomogla dok sam došel jesno, očem reči, rano vjutro dimo, a žena me dočakala z mlinčekom. Lojzekova �irma posluje več duže od tridesti let i sako leto hiti vum z proizvodnje nekšo novo kacigo tak da prodavlejo kacige tijam v Ameriko. Kaj vam ne bode čudno ak bodete vidli i američkoga precednika Trampa u Lojzekovoj kacigi. Znate unda kuliko Lojzekove kacige vredijo ak so jiv i Ameri kupili, a sima nam je poznato da oni navek koristijo ono kaj je nejbolše. Lojzekove kacige je i umjetna inteligencija dela na visoko peto mesto na sveto i to po kvaliteti. Kak sam zazvedil Lojzek se ravna, skupa z dečkima iz Tehniksa, kaj bodo naprajli i kontejnere šteri bodo otporni na sakefele metkov i drobneše šrapnele. Fala Lojzeko kaj je pokazal celomo sveto kuliko vredi naša međimorska pamet i međimorske roke. Fala mo – to je nejmeje kaj mo moremo reči!

Kaj se pamti Stipe?

Pripoveda se, a to mi je i teca Franca potvrdila, da so stareši ljudi kak mala deca, ali to ne vredi za se stareše ljude. Napriliko to ne vredi za Stipo Mesiča. On se je ve dok je več čistam blizo 91. letu zmislil

kak je zapamtil kaj se je pripetilo za vreme Drugoga sveckoga rata i to 1942. i 1943. leta dok je on mel sedem ili pak osem let. Ne da je to čudno nek je to jako čudno jerbo do ve je to još nigdar ne rekel kaj so mo se skazale ratne slike i kaj se jiv zmislil, ali sam ono kaj so ustaše delale po svojim logorima šteri so bili negdi vu Slavoniji blizo Stipea kaj je on to se mogel videti. Zakaj je to jako čudo? Zato kaj se Stipe čuda toga ne zmisli kaj se je pripetilo dok je bil stareši i dok je čuda bole pamtil nek dok je bil dečec vu špilhozama i dok se je v pesko igral. Napriliko on se nikak ne zmisli kak je 1990. leta popeval vu Australiji Juru i Bobana, a i druge ustaške pesme. Ruon tak se ne zmisli da je posle pesmi vu Australiji dobil od naših gastarbajterov tri čeke z dolarima, a štere je premenil v peneze dok se je vrnul v Lepo našo i ne jiv je del v državno kaso. Ruon tak se ne zmisli dok je skupa z Jožom Manoličom štel zrušiti prvoga precednika Franjo Tuđmana jerbo je najbrž v Domovinskomo rato drukal za Jugo. Nikak se nebre zmisliti kak mo je �inska Patria, od štere je naša hrvacka vojska kupila samohodke, poslala mito od 600 jezer ojerov, a on jiv je, kak je rekel, nigdar ne dobil. Dok je bil precednik Lepe naše nosil je v Hag ratne topničke dnevnike, ali niti to je ne nigdar priznal. Ruon tak se nebre zmisliti što je pobedil v Domovinskomo rato i kak so naši braniteli i naša hrvacka vojska zafremali Lepo našo i zato još navek hoda zdiguvat ustanke, skupa z Milčijom Pupovcem i drugim antifašistima, vu Srb i slavi rođendane Ljubičice bele vu Kumrovco. Nikaj mo je ne v pameti ostalo kaj se Bleiburga dotikavle, Jazovke, Hude Jame, Macelja, Gologa otoka, Lepoglave, Križnoga pota, Jasenovca od 1945. – 1951, Vukovara, Škabrnje, Lipika, Ovčare, Srebrenice. Nikak se nebre zmisliti da so mo minuli obedva mandatlini štere je mel kak precednik Lepe naše jerbo se još navek šepuri kak doživotni precednik kak je to negda bil Ljubičica bela. Najbrž je to v pitanjo druga mladost da se je zmislil ono kaj je ne nigdar znal, a niti pak čul i kaj mo je nigdar ne bilo na pameti zadjih osemdeset let. Čudne smo biljke mi ljudi i kuliko vidimo ima nas sake fele!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Na susretu vatrogasnih veterana u Mačkovcu susreli smo nasmijanog Miljenka Punčikara. Dolazi iz Donje Dubrave, a od ove je godine član vatrogasnih veterana VZMŽ. - Član sam DVD-a od 1974. godine, znači evo, kako vidite, 50 godina sam već tu. Tu sam, živim, radim s njima, i dalje sudionik sam DVD-a, mentor sam, vodim ekipu, i dalje radim s dečkima, obučavam dečke, rekao nam je Miljenko. (mg)

KARIKATURA TJEDNA

Autor: Damir Novak