



ŽUPANIJSKA BOLNICA Čakovec trebala bi promijeniti ime u: Bolnica hrvatskog branitelja Slobodana Marinkovića SPOR IZMEĐU RK





























ŽUPANIJSKA BOLNICA Čakovec trebala bi promijeniti ime u: Bolnica hrvatskog branitelja Slobodana Marinkovića SPOR IZMEĐU RK
ŠOPING GROZNICA pošla po krivu Dva para se potukla zbog parkirnog mjesta, troje zatražilo medicinsku pomoć
OBRAČUN nakon koncerta Jednomu razbili nos,
Urbanovo, jedna od najpoznatijih vinskih manifestacija u Međimurju, svake godine okuplja ljubitelje vina, dobre hrane i zabave. Održava se u srcu međimurskih vinograda te nudi bogat program degustacija vrhunskih vina, prezentacija domaćih vinara, kulturnih događanja i glazbenih nastupa. Upravo zbog toga odlučili smo provjeriti kakvo je mišljenje građana o ovoj manifestaciji – posjećuju li je, planiraju li doći ove godine te što ih naj-
više privlači ili odvraća. Naši sugovornici otkrili su nam svoja iskustva s prethodnih godina, podijelili dojmove o organizaciji, atmosferi i programima koji ih očekuju. Neki su izrazili oduševljenje intimnom atmosferom prijašnjih godina, dok su drugi priznali da nisu nikada bili, ali razmišljaju o posjeti. Također, saznali smo i što ih najviše privlači, a što im možda smeta. Njihove izjave donosimo u nastavku. (Natalie Vurušić, Foto: Mario Golenko)
Miljenko Mavrin, Šenkovec - Prijašnjih godina sam odlazio, ali sada mi to više nije kao prije. Atmosfera je nekako drugačija, prije je bilo in�mnije, sada je sve na nekoj višoj razini. Mislim, dobro je, sviđa mi se, ali jednostavno nije to to. Nekad je bilo više "in", sad mi više nije toliko zanimljivo.
Supružnici Jožef i Ana Stefanič nisu mogli biti sretniji ovog tjedna. Nakon požara koji im je uništio kuću, u utorak im je ugrađena nova kuhinja pa su tako na prvu kavu pristigle inicijatorica
akcije obnove kuće Anka Koprivec i susjede Marija Perčić i Marija Perković koje su se isto tako uključile u pomoć. Supružnici nisu skidali osmijehe s lica, pripremili su malu zakusku, a Jožef je
otvorio i šampanjac kako bi proslavio ovakav veliki dan. U trenucima kada se čini da nas život može srušiti, upravo dobri ljudi pokazuju koliko je snaga zajedništva neizmjerna. Nesreće nas mogu zateći nespremne, ali uz pomoć i podršku susjeda, prijatelja i svih koji su spremni pružiti ruku, mogu se preokrenuti u priče o novim počecima i obnovljenoj vjeri u bolje sutra. (sh)
Mihaela Furdi, Hodošan - Ne idem na Urbanovo, a iskreno, nikad nisam ni bila. Nisam baš upućena u to što se tamo zbiva. Znam da su u pitanju neke zabave i degustacije, ali pošto nikad nisam posje�la, ne mogu reći previše o tome. Možda jednog dana odem, ali zasad nemam tu naviku.
Aleksandar Pongrac, Čakovec - Ne planiram ići na Urbanovo, a dosad nisam nikad ni bio. Uvijek sam radio u vrijeme kad se održavalo. Volio bih posje�� jednom kad budem imao priliku. Znam samo da je to manifestacija posvećena vinu, ali nisam se još uspio uvjeri� kako to izgleda uživo.
Zlatko Mesarić, ČakovecOve godine ne planiram ići, bio sam prijašnjih godina, ali kako ne pijem baš puno, nekako mi se to ne ispla�. Čuo sam nešto na radiju da se slavi Pušipelovo, mislim da je 20 godina? Nisam siguran jer me to ne zanima toliko, pa nisam ni obraćao previše pozornos�.
Danijel Habijan, Dragoslavec - Trenutno ne planiram ići, ali bio sam dosad nekoliko puta. To je dobar fes�val vina, stvarno ima širok izbor i raznolik program. Mislim da je to odlična manifestacija za Međimurje i trebalo bi ih bi� još više, jer ovakvi događaji stvarno pridonose turizmu i zajednici.
MEĐIMURJE JE CVJETNJAK HRVATSKE pa je u proljeće najviše posla u vrtu
Poslodavci su tražili čak 46 vrtlarskih radnika
Stanje na tržištu rada u Međimurju ima sezonski karakter pa su u određeno doba godine neka zanimanja traženija od drugih. Krajem školske godine burzu u najvećem obimu pune nastavnici i njihovi pomoćnici, a početkom školske godine se vraćaju na radna mjesta. Građevinari više radnika traže na kraju zime, jer u proljeće jača građevinska sezona.
U travnju ove godine u pet top zanimanja iskočili su radnici u vrtlarstvu.
Poslodavci su u travnju tražili 46 vrtlarskih radnica ili radnika.
U proljeće ima najviše posla u rasadnicima, uređenju javnih površina i vrtovima, jer se Međimurje diči svojom urednošću, zbog čega nosimo titulu „cvjetnjaka Hrvatske”.
U skladu s demografskim starenjem stanovniš-
tva, sve su traženije medicinske sestre i tehničari opće njege. U travnju su poslodavci tražili njih 36 i još 15 njegovateljica u kući. Vrtići su tražili 15 odgojitelja predškolske djece.
Prerađivačka industrija je konstantno u potrazi za radnicima. U travnju su bili traženi: bravari, njih 18, CNC operateri, njih 15 i skladištari, njih 16.
Krajem travnja na burzi rada u Područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je evidentirano 1889 nezaposlenih osoba, što je smanjenje nezaposlenosti za 3,7 posto u odnosu na mjesec dana ranije. I to govori u prilog sezonskom padu nezaposlenosti. U pravilu u proljeće jača potražnja za radnicima, dok potkraj godine i prvim mjesecima u godini potražnja za njima opada.
(BMO)
PRIJEDLOG za promjenu imena ŽB-a Čakovec
Kalvarija koju je prošao 71-godišnji Slobodan Marinković, a koja je završila njegovom smrću, onakva je s kojom bi se mogli poistovjetiti mnogi građani Hrvatske, a naročito hrvatski branitelji. Nakon što je 8. ožujka bio premlaćen i maltretiran na neljudske načine, zatražio je pomoć u Županijskoj bolnici Čakovec.
Iako je bio vidno ozlijeđen na području glave, nakon pregleda nisu ga zadržali u bolnici. Slobodan nije bio nepoznat u ŽB-u Čakovec jer je bio srčani bolesnik i imao je dva ugrađena stenta pa je često išao na kontrole. Kako je bio prijavljen napad na osobu, došla je i policija koja ga je drugi dan još jednom dovela na pregled. I opet je bio pušten kući. Kod kuće je pao u komu iz koje se, kako saznajemo od obitelji, ponekad i probu-
dio, ali više nije bio svoj. Na kraju je, nakon gotovo dva mjeseca agonije, preminuo 5. svibnja u bolnici u Novom Marofu gdje je bio smješten šest dana ranije. Bolnica je, izbjegavajući preuzeti dio odgovornosti za njegovo stanje, izdala kruto priopćenje kako su sve u bolnici odradili po protokolu. Čini se da protokoli mogu biti izrazito ubojiti.
Budući da Županijskoj bolnici Čakovec još nisu promijenili ime, iako više nije županijska, bilo bi dobro nadjenuti joj ime po Slobodanu Marinkoviću, hrvatskom branitelju rodom iz Paraćina. Tako će njegova prerana smrt barem biti podsjetnik na to kako bolnički protokoli mogu biti ubojiti ako se pacijentu ne pristupa kao čovjeku, nego kao predmetu protokola. (Tomislav Novak)
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA izgubila prvostupanjski sud u sporu s Đurkinom zbog dodatnih radova koje mu ne priznaju
Sudac nije zatražio mišljenje vještaka, premda smo se s tužiteljem dogovorili da ćemo poštivati odluku vještaka, kazao je župan
Sudac nije zatražio mišljenje vještaka, premda smo se s tužiteljem dogovorili da ćemo poštivati odluku vještaka, kazao je župan
Sudski spor kao sjena vuče se za obnovom forti�ikacije Starog grada. Izvođač radova tvrtka Đurkin tužila je Međimursku županiju. Predmet spora je razlika u cijeni za izvedene radove.
Županija bi po pravomoćnoj presudi Trgovačkog suda u Varaždinu trebala tvrtki Đurkin platiti 276.147 eura sa zateznom kamatom i troškove parničnog postupka.
Zatezna kamata počela bi se računati od listopada 2021. godine.
Tvrtka je tražila isplatu sredstava za dodatne radove, koje s druge stra-
ne Međimurska županija ne priznaje.
Sporna je staklena stijena na bedemu. Župan Matija Posavec u izjavi za Međimurske novine tvrdi da ju Međimurska županija nije naručila, a da ju je tvrtka Đurkin izvela zbog toga jer je po njihovome mišljenju potrebna da ambijent lijepo izgleda. No unatoč spomenutim razlikama, prema riječima župana, sporna je odluka suca u
korist tuženika tvrtke Đurkin. - Naime, tijekom spora zajednički smo odlučili da ćemo poštovati mišljenje sudskog vještaka jesu li dodatni radovi bili opravdani. Međutim, sudac je donio odluku bez mišljenja vještaka. Budući da presuda suda nije pravomoćna, uložit ćemo žalbu višoj instanci, Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu, kazao je župan Matija Posavec. (BMO)
U Murskom Središću svečano je otvorena energetski obnovljena sportska dvorana Osnovne škole Mursko Središće. Energetska obnova uključivala je obnovu ovojnice zgrade, modernizaciju tehničkih sustava i implementaciju obnovljivih izvora energije – postavljeni su fotonaponski sustavi, solarni kolektori te dizalica topline.
Izveden je novi fasadni sustav svih vanjskih zidova te je postavljena nova vanjska stolarija. Osim toga, obavljeni su soboslikarski radovi, postavljen je novi parket, nabavljene su nove sjedalice i semafor, zamijenjeno je krovište i postavljeni su novi krovni paneli, ugrađena je klimatizacija i nova led rasvjeta.
Projekt je �inanciran iz više izvora: Ministarstvo za-
štite okoliša i zelene tranzicije odobrilo je 853.311,94 eura, dok je Ministarstvo turizma i sporta su�inanciralo novi sportski pod i semafor sa 136.419,00 eura. Preostali iznos, koji nije pokriven sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, zajednički su podmirili Grad Mursko Središće i Međimurska županija, svaki po 165.000 eura. (sh)
ŠTO TREBA znati za izbore za Općinska i Gradska vijeća, Županijsku skupštinu, načelnike, gradonačelnike i župana Župan i zamjenik
U nedjelju, 18. svibnja, izlazimo na lokalne izbore. Biramo budući sastav općinskog ili gradskog vijeća i sastav Županijske skupštine na zasebnim listićima te načelnike, gradonačelnike, župana i zamjenike. Glasovanje se obavlja osobno na biračkom mjestu. Birače će na biračkom mjestu dočekati više glasačkih listića. Na jednom će biti kandidati za općinsko ili gradsko vijeće za općinu ili grad u kojoj živite. Drugi će biti za izbor vašeg načelnika ili gradonačelnika. Na trećem listiću ćete zaokružiti svoj izbor za župana s predloženim zamjenikom u paketu. Na četvrtom listiću birate stranku ili listu za Županijsku skupštinu. Pripadnici romske nacionalne manjine birat će još i svojeg zamjenika za župana.
Oni koji su lokalne izbore iskoristili i za izbor Vijeća mjesnih odbora na
zasebnom listiću birat će i listu za Vijeće mjesnih odbora.
Kako se zaokružuju željene liste ili kandidati?
Glasački listić za Gradsko ili Općinsko vijeće i Županijsku skupštinu se popunjava tako da se zaokruži redni broj ispred naziva kandidacijske liste za koju se glasuje.
Glasački listić za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana se popunjava zaokruživanjem rednog broja ispred imena i prezimena kandidata za kojeg birač glasuje.
Glasovanjem tj. zaokruživanjem rednog broja ispred imena i prezimena kandidat načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalne manjine se popunjava zaokruživanjem rednog broja ispred imena i prezimena kandidata za kojeg birač glasuje. (BMO)
OLEG BUTKOVIĆ, ministar mora, prometa i infrastrukture u Prelogu
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković sredinom ovoga tjedna obišao je radove na izgradnji obilaznice Grada Preloga. Riječ je o projektu vrijednom 9,45 milijuna eura u sklopu kojeg će se izgraditi obilaznica duga 6,8 km kojom će se rasteretiti državna cesta između Čakovca i Koprivnice te omogućiti brže i sigurnije putovanje na navedenoj dionici.
- Negdje krajem lipnja dat ćemo zahtjev za tehnički pregled obilaznice, a zadovoljni smo s napretkom radova i onim što smo vidjeli. Radi se o jednom od bitnijih projekata u Međimurskoj županiji, što će biti sigurno korisno i s aspekta sigurnosti prometa, ali i činjenice da obilaznica prolazi blizu poduzetničke zone te je ovo sigurno projekt koji će donijeti brojne dobrobiti, rekao je tom prilikom ministar Butković te dodaje kako će se ona pustiti u promet 24. lipnja.
Završetak zaobilaznice ne znači da investicije u Međimurju time staju – U prvom redu tu je zaobilaznica Nedelišće i Pušćine na čijoj se budućoj trasi još uvijek rade istraživanja ve-
ŠTO JE VAŽNIJE od zasjedanja u fotelju
Na listi obećanja
U svom poštanskom sandučiću ovih ste dana zasigurno našli letke s obećanjima političara koji se natječu za vlast.
Dakako da su vas najviše zanimala imena tko je s kim na listi i tko se iz vašeg mjesta kandidirao za lokalnu politiku u vašoj općini, gradu ili za Županiju.
Za neke od njih ste pomisli: ok, mogu proći, a za druge, o, kako je stranka ili lista nisko pala kad je njega stavila na listu! Ima kandidata koji su do sada svoje teorije prodavali drugima za šankom, a sad su se uspjeli ugnijezditi na nečijoj listi.
Niti su pročitali statut grada, općine, Županije. Nisu si dali truda upoznati se s njihovim ovlastima, ali imaju drskosti zauzeti mjesto na listi.
Kakva korist građanima od vijećnika koji bi laprdali kao za šankom?
zana uz pilota koji je poginuo u II. Svjetskom ratu, no očekujemo da će radovi krenuti početkom srpnja, poručio je ministar Butković. Dodao je još i obilaznicu Čakovca, i to njenu drugu i treću fazu za čiju se izgradnju krajem godine planira raspisati natječaj. Prema riječima Ljubomir Kolarek, preloškog gradonačelnika, zaobilaznica je ključni kapitalni projekt, ne samo zbog sigurnosti prometa, već i daljnjeg gospodarskog napretka i razvoja grada. Kolarek je pritom najavio izgradnju i južne obilaznice kako bi se rasteretio i ostali dio Preloga, posebno vodeći računa o dnevnoj migraciji radnika koji rade u gospodarskoj zoni sjever i istok te putuju iz drugih županija. - Već imamo dogovor s Gradom da bi vjerojatno išli na nešto što se zove južna obilaznica. Grad ima svoje prijedloge, ali vjerojatno bi Hrvatske ceste sudjelovale u izgradnji priključka, rekao je Ivica Budimir, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta. Južna obilaznice išla bi uz kompostanu prema Otoku i spojila bi se s cestom uz kanal HE Čakovec prema HE Donja Dubrava. (vv; mg)
Rad u Vijeću ili Skupštini zamišljaju kao nastavak laprdanja kao da su za šankom. Koja korist građanima od takvih? Osim što će „sveznalice” za svaku sjednicu dobiti naknadu za prisustvo sjednici.
Građani imaju mogućnost na izborima pročistiti kukolj od žita i takvima uskratiti daljnje ambicije da se infiltriraju u politiku.
Načelnik, gradonačelnik i župan, pritom mislimo na funkciju koja uključuje ženski i muški rod, morat će u naredne četiri godine voditi svoju zajednicu kao uzornu obitelj.
Namjerno kažem obitelj, jer je najveći problem Međimurja pitanje opstanka zbog demografskog pada. Kao i u obitelji, i zajednicu čine različite generacije ljudi: djeca, mladi, ljudi srednje generacije, bake i djedovi. Svi oni imaju različite potrebe. Mladi, ako o tome ne govore, gledaju što se zbiva sa starijima, kakav život oni imaju, i prema tome odlučuju hoće li se odvojiti obitelji i otići u druge države.
Primarna zadaća lokalne politike je stvoriti ugodne uvjete za život svih generacija u obitelji.
Suvremeni život nema formu tradicionalne obitelji u kojoj se živjelo na temelju međugeneracijske solidarno-
sti, pa funkcije nekadašnje obitelji mora preuzeti zajednica. Dugo se radi, pa starija generacija nije u prilici brinuti za djecu, niti srednja generacija može brinuti za svoje ostarjele i nemoćne članove. Na zajednici je da preuzme brigu za djecu, starije i stvori uvjete da srednja generacija može raditi, privređivati i uzdržavati sebe, svoje najmlađe i najstarije članove društva.
Natruhe te politike su se počele nazirati. Ipak, sudeći po sadržaju ž većine predizbornih plakata, i političari koji nude sebe kao „bolje rješenje” lutaju i nemaju jasnu viziju za podizanje kvalitete života građanima, osim vlastitog ega za preuzimanje vlasti.
Dakako da su na listi obećanja političari nabrojili sve čega su se sjetili kao da otvaraju trgovačko društvo. Javni prijevoz, usluge za starije i mjesta u vrtićima za svu djecu
Stari ne smiju bili ljudski materijal u čekaonici za kraj. Treba im omogućiti mobilnost i što je moguće veću samostalnost uz podršku. Obećanja o gradnji domova su nerealna jer su skupa i neracionalna. Tranzicijska generacija, koja sada ulazi u mirovinu, nema mirovinu koja bi mogla pokrivati trošak boravka u domu. Bilo bi promašeno graditi domove iz poreznih sredstava ovdašnjih građana da bi nam domove punili strani državljani s višim mirovinama. Našim će starijim sugrađanima trebati sve vrste podrške, pomoći u kući i humani ostanak u njihovom domovima. Opasna ideja jedne, doduše, ne naše lokalne političarke, da se nekretnine umirovljenika zamjenjuju za
smještaj u domu miriše na još jednu privatizaciju i otimanje domova starijima za smještaj u bilo kakvu rupu s krevetom i pravom na žlicu juhe. Ono što će trebati je palijativna skrb. Odlično zamišljen projekt koji je Međimurska županija htjela realizirati u Fešetetićevoj zgradi, država je minorizirala i odbacila te svela na nekoliko kreveta u bolnici, tek da se ne kaže da se projekt ne realizira. Političari nemaju teško bolesne o kojima bi trebali brinuti sami i pojma nemaju kakva je to žrtva za obitelj.
Ne kaže se bezveze da je za odgoj djeteta potrebno cijelo selo. I doista nekada je puno očiju pazilo na svako dijete. Premda su nekadašnje generacije djece slobodno tumarale selom ili gradom. Ipak su ih u odrastanju budno pratile brojne oči, vodile računa da budu sigurni, kažnjavali njihove nestašluke, opominjali ih, učili raznim vještinama. Danas svatko gleda sebe i svoja posla i ne „dira u tuđu djecu”. Zajednica će ponovno morati preuzeti ulogu „odgojitelja” za svako dijete. Dok su roditelji na poslu, svako dijete mora ima svoju tetu u vrtiću ili osmišljene aktivnosti u školi dok se roditelji ne vrate s posla. Roditeljima trebaju radna mjesta. Nerealno je očekivati da će ga dobiti blizu kuće, ali dobar, osmišljen i kvalitetan javni prijevoz, omogućava ljudima da jeftinije, brže i bez stresa zbog situacije u prometu dođu na posao i s posla. Sada imamo kaotičnu situaciju na prometnicama, automobile koji zagađuju zrak i nepovezanost unutar općina, među općinama i gradovima, unutar Međimurja i Hrvatske.
Integrirani prijevoz u inozemstvu je suvislo i dobro organiziran i vodi vas s jednog prijevoznog sredstva na drugo i omogućava da svugdje stignete bez upotrebe automobila. Kod nas je sve zastalo na izgradnji autoceste pred 30 godina. Nikad nisu uvedene vinjete pa je vožnja njima skupa i onemogućava građanima da njima putuju koliko bi htjeli i trebali, premda su ih gradili odricanjem od vlastitih prihoda kroz cijenu benzina i porezna davanja. Zadaća političara je stvoriti zajednicu po modelu dobre, uspješne i zadovoljne obitelji.
Zamjenik iz romske manjine ne smije se pretvoriti u uhljeba
Po prvi put ćemo u Međimurskoj županiji dobiti zamjenika župana koji će biti pripadnik romske nacionalne manjine.
Tko god iz njihovih redova dobije izbore, ne smije se pretvoriti u uhljeba na županijskoj plaći. Dobili su privilegiju da kreiraju politiku za svoju manjinu. To je odgovornost za budućeg zamjenika – da izvede svoju zajednicu iz mentaliteta ovisnosti o socijalnim naknadama i dužničkog ropstva kamatara u svojim naseljima. Njegova je briga da nove generacije Roma završe obrazovanje na koje imaju pravo uz besplatne knjige, prijevoz i stipendije i da se kroz zapošljavanje integriraju u zajednicu. Nedopustivo je da zdravi mladi ljudi žive od socijalnih naknada. Zamjenik župana je izvršna vlast, a ne predsjednik udruge, i njegova je dužnost i posao da radi na tome. (BMO)
Trgovine KRK
• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23
• Čakovec, S. Radića 22
• Čakovec, T. Goričanca 6
• Čakovec, Vukovarska 1
• D. Kraljevec, Čakovečka 1
• D. Vidovec, Glavna 45
• Domašinec, Glavna 164
• G. Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26 B
• Kotoriba, K. Tomislava 98
• Krištanovec 122
• Lopatinec, I. G. Kovačića 17
• M. Središće, Frankopanska 1
• Nedelišće, M. Tita 62
• Podturen, I. Grčića 6
• Prelog, K. Domagoja 19
• Selnica, Trg bana Jelačića 4
• Sveti Križ, A. Šenoe 42
• Šenkovec, Pavlinska 5
• Štefanec, Zrinskih 26
• Trnovec 11
• Green Park, Varaždin (9-21 h)
• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)
• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)
• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)
• KONZUM, D. Dubrava (7-13 h)
• KONZUM, Goričan (7-13 h)
• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)
• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)
• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)
• KONZUM, Prelog, K. Zvonimira 59 (7-13 h)
• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)
• LIDL Čakovec, Športska 7 (8-14 h)
• LUMINI, Varaždin (9-21 h)
• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-20 h)
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
CIMERMAN 40 godina s Vama
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
POGLED ODOZDO
ŠTO SE RADILO na STEAM festivalu
Ideja vodilja radionica je odmaknuti djecu iz učionica i pokazati im drugačiji način učenja za život
Javna ustanova za razvoj
Međimurske županije REDEA, Europe Direct Čakovec i Zajednica tehničke kulture Međimurske županije organizirali su u bivšoj vojarni na prostoru Centra znanja treći STEAM festival u sklopu projekta ITEO 2.0, su�inanciranog sredstvima EU-a.
- Počeli smo iz čistog entuzijazma na malo, a pokazalo se već prošle godine da ga moramo proširiti na dva dana, kazala je Ana Kralj iz REDEA-e. Prvi dan organiziramo radionice za škole i vrtiće s programom u Metalskoj jezgri. Festival je otvoren i za širu javnost i nema dobne granice za sudjelovanje. Učenje nikad ne prestaje, to je poruka festivala STEAM-a.
Na više lokacija unutar Centra znanja održane su brojne znanstvene radionice, eksperimenti, tehničke
demonstracije i edukativne igre. U subotu je program bio prilagođen za širu javnost i obitelji, s posebnim naglaskom na djecu i mlade. Posjetitelji su mogli sudjelovati u znanstvenom showu Hiše eksperimentov iz Ljubljane, danu otvorenih vrata Metalske jezgre, Ekomuzeju Međimurje malo i HGSS-a, edukativnim kutcima za djecu: Tinker Labs, Edukido i Dječji klub SIMS, Dan tehničke kulture u suradnji sa Zajednicom tehničke kulture Međimurske županije te sportskim i zdravstvenim aktivnostima u suradnji sa Zajednicom sportskih udruga i saveza Međimurske županije, Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije i CeZaM-om.
Ne moramo sve učiti sjedeći u klupi - Ideja vodilja STEAM festivala bila je da djecu odmaknemo iz učionica da mogu učiti važne praktične vještine i znanja za život i daljnje obrazovanje, kazala je Ana Kralj. Dodaje: - Ne moramo sve učiti sjedeći u klupi, nego i izvan okvira. Takva iskustva dijele i sve udruge za popularizaciju znanosti koje su priredile radionice u Metalskoj jezgri, kazala je Ana Kralj.
Njezina kolegica Maja Golubić dodala je: - Prvog dana organizirali smo preko 20 radionica s izvođačima koji ih provode na volonterskoj bazi. Imali smo različite radionice koje pokrivaju sva područja STEAM-a, ali i likovne
Građanin s prosječnom mirovinom u Njemačkoj ne može pokriti trošak staračkog doma u svoj zemlji jer mu ona pokriva pola iznosa. Prosječni hrvatski umirovljenik ne može s prosječnom hrvatskom mirovinom u naš dom umirovljenika jer i njemu nedostaje polovica iznosa za smještaj. Njemački umirovljenici mogli bi sa svojim mirovinama u naše domove umirovljenika, a hrvatski umirovljenici sa
svojim mirovinama u domove u BiH.
Je li rješenje za europske građane da mladi sele na Zapad, a stariji građani na Istok? Ili će tehnologija riješiti brigu za starce? Djeca se šale, premda u tome ima puno istine da ćemo nositi digitalne satove spojene aplikacijom na njihove mobitele s pomoću kojih će pratiti što se zbiva s njihovim starcima. Lokatore će nam stavljati u torbice. Tako će lakše na daljinu pra-
titi zdravstveno stanje svojih staraca, njihovo kretanje i potencijalne opasnosti koje bi ih mogle zadesiti.
Danas je već u upotrebi nadzor na daljinu. Poslodavci ga odavno koriste za praćenje svojih zaposlenika i stanja u proizvodnji. Ljudi koji su odsutni iz svojih domova instaliraju kamere da vide ima li uljeza u njihovoj kući. Doduše ne bi bilo zgodno da djeca prate što se zbiva u spavaćim sobama njihovih roditelja. Ne bi bio
radionice, fotogra�ije, robotike, računalnih igara i STEAM kviz. Želimo postići da djeca dožive svoj „a-haaa” trenutak, kad se lampica upali i probudi im znatiželju.
Konstrukcija od kuhinjskih viljuški koja prkosi gravitaciji
Razgledavajući radionice zapazili smo onu na kojoj su djeca slagala konstrukcije od kuhinjskih viljuški.
- Što je smisao te igrice, pitali smo Maju Golubić?
- Smisao te igrice je da se konstrukcije mogu raditi od svakodnevnih predmeta, od onoga što nas okružuje, a sve u podlozi ima neku znanost. Konstrukcije od vilica prkose gravitaciji. Slažući vilice jednu uz drugu i jednu na drugu podiže se vertikalni element, dok jedna sama vilica za sebe ne može stajati vertikalno. Takva slagalica može potaknuti dijete da i doma pokušava slagati različite konstrukcije od svakodnevnih predmeta. Branka Hranjec, učiteljica 2. b razreda iz I. osnovne škole Čakovec dovela je svoje učenike na radionice u Metalsku jezgru. - Išli smo u „kuhinju profesora Baltazara” u Centar znanja, a nakon toga na radionice koje su savršene za djecu. Ovdje im se pruža malo drugačiji vid nastave, koji nemaju prilike vidjeti u svakodnevnom radu. Nešto na čemu moraju raditi da bi dobili konkretan zaključak. Planirali smo ostati kraće, ali se ne mogu odvojiti od radi-
onica zbog čega smo već dva puta odgodili odlazak, kazala je. Dodala je: - Ovo što vidimo na radionicama može se uklopiti u nastavu i sve više radimo na tome, jer sada i mi učitelji imamo više saznanja za takav vid nastave, kazala je učiteljica Branka Hranjec. (BMO)
ni pristojan prizor pratiti roditelje pod tušem ili na WC-u, premda se baš u kupaonicama događaju kobni padovi i lomovi kostiju.
Šalu na stranu, tehnologija će zasigurno odigrati veliku ulogu u brizi za starije u budućnosti, jer će sniziti troškove za njihovu skrb.
Za kojih desetak godina trećina građana Međimurja trebat će skrb u domovima za starije, a to je �inancijski neodrživo. Bez direktnih izdvajanja iz proračuna ova-
kve mirovine se ne bi mogle isplaćivati. Uzmemo li u obzir nedavni veliki skok plaća u javnom sektoru, proračunska izdvajanja za mirovine u budućnosti će još više rasti. Ruralna područja ubrzano stare zbog čega ćemo dobiti sve više staračkih sela i morat ćemo stvarati „staračke kibuce”.
To ljepše zvuči nego staračka geta. Njima će upravljati gerontodomaćice kao što sada općinama upravljaju načelnici.
ZAJEDNO
Kandidirao sam se jer smatram da Općina mora više i bolje.
Po struci sam prvostupnik ekonomije, godinama sam radio kao procjenitelj nekretnina, a trenutno sam zaposlen u građevinskoj nabavi. Dobro poznajem stvarne izazove s kojima se susreću poduzetnici, obitelji, mladi i stariji, i upravo zato vjerujem da mogu ponudi� realna, konkretna rješenja.
Kao roditelj, razumijem potrebe obitelji, sigurnost u odrastanju i obrazovanju djece. Kao sportaš, prvoligaški rukometni sudac te tajnik Saveza, naučio sam koliko vrijede zajedništvo, disciplina i predanost.
Kao čovjek iz realnog sektora, svjestan sam da mještani očekuju konkretne poteze, a ne prazna obećanja.
Ključni projek� u programu su: Nogostup u Ulici maršala Tita, Vatrogasno spremište DVD-a s mul�medijskom dvoranom, Izgradnja POS stanova, Obnova Kulturnog centra Knezovec i rekonstrukcija preostalih ulica. Provodit ćemo Socijalni program Općine Šenkovec isplaćujući potpore za djecu, studente i umirovljenike u maksimalnim mogućim iznosima.
Sustavno ćemo ulaga� u dječja igrališta i održava� ih, pravovremeno i planski ćemo uređiva� zelene površine i provodi� tre�ranja pro�v komaraca, jer i takve stvari izravno utječu na kvalitetu života mještana. Općinu želim vodi� pošteno i transparentno uz svakodnevnu komunikaciju s mještanima. Nestranački sam kandidat uz potporu župana Ma�je Posavca i stranaka: NPS, HSU, Socijaldemokra�, HSS i SDP. Zato pozivam sve građane da izađu na izbore i da biraju promjene, konkretnost i odgovornost!
OPĆINSKO VIJEĆE OREHOVICA
Nastavljamo za naše Međimurje!
platforme Sjever Matije Posavca na lokalnim izborima 18. svibnja 2025.
GRAD ČAKOVEC - Ljerka Cividini
GRAD PRELOG - Dubravko Cvetko
GRAD MURSKO SREDIŠĆE - Darija Dunjko Manhard
OPĆINA BELICA - Zvonimir Taradi
OPĆINA DOMAŠINEC - Dijana Novak
OPĆINA DEKANOVEC - Josip Kontrec
OPĆINA DONJI VIDOVEC - Bojana Petrić
OPĆINA DONJI KRALJEVEC - Miljenko Horvat
OPĆINA SELNICA - Marijan Fajfar
OPĆINA SVETA MARIJA - Đurđica Slamek
OPĆINA ŠENKOVEC - Marko Zeko
• izgradnja kanalizacije
ustrojavanje
Zlatko Orsag
• ustrojavanje dječjeg vrtića i Jedinstvenog upravnog odjela Općine
• Josip Katanović • Mario Pla�ak
Manuela Višnjić
Ružica Glavina
Petra Mustač
Stjepan Farkaš
Branko Horvat
Mar�na Požgaj Zdravko Bezek 4
• izgradnja spojne ceste u Podbrestu i Vulariji
Katarina Jambrošić
Sanja Pec
Viktor Pintarić
OPĆINA GORIČAN - Darinka Ribarić
OPĆINA MALA SUBOTICA - Vladimir Mihalic
OPĆINA OREHOVICA - Zlatko Orsag
OPĆINA NEDELIŠĆE - Mladen Posavec
OPĆINA PODTUREN - Dražen Posavec
OPĆINA SV. JURAJ NA BREGU - Vedran Kovačić
OPĆINA ŠENKOVEC - Saša Horvat
OPĆINA VRATIŠINEC - Milena Granatir
Nakon tri godine rata u Ukrajini pravedan je mir još daleko ili ga i neće biti. Zapravo nitko i ne zna što je to pravedan mir, jer ga svatko tumači drugačije. Za Ukrajinu je pravedan mir vraćanje okupiranih teritorija, za Trumpa je važan samo mir i uspjeh u pregovorima, za Putina pravedan mir znači zadržavanje okupiranih dijelova Ukrajine, a za Kinu koordinacija zemalja koje su protiv Zapada udružene u BRICS te slabljenje Amerike.
Zbog toga je pravedan mir zapravo nemoguća misija i daleko od ideja takozvanog svjetskog mira, kakvog su zagovarali veliki mislioci u prošlosti. Najviše što se realno može očekivati je nepravedan mir, s kojim nitko neće biti zadovoljan i koji će postati buduće polje sukobljavanja.
Ovdje treba stati. Kad se jednom strateške i taktičke igre pokažu prozirnima, a to se već dogodilo ovih dana u Moskvi, slijedi obrat. Prije godinu dana govorilo se na istoku o „trulom Zapadu“ i slično, no pokazalo se da truli Zapad i nije tako truli i da je u najmanju ruku spreman za odgovor. Doduše na način Trumpa, no Zapad još nije niti izdaleka otkrio svoju strategiju, bez obzira na sve dileme.
Za sada je u najvećoj je prednosti Kina koja može čekati svoj
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
povoljan trenutak, kojoj zapravo odgovara ruski rat u Ukrajini jer se tako slabi Zapad i stvara raskol u Europi. Kini odgovora nastavak globalizacije jer mora prodati što proizvede, jer je kriza iza ugla, pošto-poto želi nova tržišta i ekonomski mir.
Zbog toga je slabljenje Zapada i Europe dvosjekli mač, što se više silnica i dogovora pojavljuje na Istoku, to se Zapad više distancira od Kine. Drugim riječima, pokušaji slabljenja Europe i Amerike nisu više produktivni kako se prije mislilo, a to je točka obrata kad moraju prestati igre moći i započinju pregovori. Led između Amerike i Kine već je pomalo otopljen spuštanjem carina, no to je tek prvi korak. U međuvremenu se na političkom planu javlja Europa sa svojim zahtjevima o miru te po prvi put pokazuje svoju stvarnu ujedinjenu moć koja će svakim danom jačati, s kojom se više Putin neće moći šaliti. Čini se da je došlo vrijeme naplate igara moći, što god to značilo. Već je jasno da Kina ne želi biti ovisna o ruskoj nafti i plinu, a to je jedino s čime Putin može trgovati.
S obzirom na smrt žrtve, napadača se sada više ne istražuje zbog kaznenog djela pokušaja ubojstva, već ubojstva, potvrdio nam je glasnogovornik ŽDO-a u Varaždinu Darko Galić
U ponedjeljak, 5. svibnja, u bolnici u Novom Marofu preminuo je 71-godišnji S. M., kojeg je 8. ožujka u Čakovcu brutalno napao, pretukao i silovao 36-godišnjak. Vijest su potvrdili članovi obitelji koji su se do kraja nadali njegovom oporavku nakon gotovo dva mjeseca borbe za život. Kako doznajemo, sinovi su mu kuću i uredili da doma može bolovati, postavili i nadzorne kamere, no starac, nažalost, nije izdržao. – Nadali smo se najboljem, ali nije se dogodilo. Bio je jako slab i zapravo neprepoznatljiv. Možda je sad
našao svoj mir – neke su od riječi obitelji nesretnog starca. Podsjetimo, na kobni dan, nakon napada, S. M. je uspio doći do bolnice u večernjim satima gdje je zaprimljen na OHBP-u. Medicinska sestra odmah je obavijestila policiju, a pacijent je, unatoč vidljivim ozljedama i hematomima, nakon rendgenskog snimanja glave, prsnog koša, šake i lica – pušten na kućnu njegu.
Niz pitanja
Policija ga je potom odvela u postaju na ispitivanje, gdje je S. M. po prvi put iznio i sumnju na seksualno zlostav-
Prošli petak dogodila se nesreća u kojoj je sudjelovao član Javne vatrogasne postrojbe Čakovec, inače mehaničar u toj službi.
Kako doznajemo od JVP-a Čakovec, tijekom vožnje vatrogasne cisterne niz cestu, došlo je do sudara s vozilom koje je u tom trenutku obavljalo košnju trave uz rub prometnice. Prem-
KOTORIBA
da su vatrogasci navikli prvi pristizati na mjesto nesreće kako bi pružili pomoć drugima, ovoga puta nesreća je zatekla upravo jednog od njih.Prema dostupnim informacijama, na sreću, u nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba. Materijalna šteta je evidentna, no njezin točan iznos još uvijek nije utvrđen te se čeka službena procjena. (bj)
Muškarac iz Ukrajine osuđen je na novčanu kaznu od 300 eura nakon što je u nedjelju popodne pod utjecajem alkohola narušavao javni
red i mir u caffe baru „Besa" u Kotoribi.
Četrdesetogodišnjak je 27. travnja ove godine oko 16:45 vikao na ukrajinskom jeziku, mahao rukama prema konobarici i lupao šakom po šanku, uznemirujući zaposlenicu i ostale goste. Ponašanje je nastavio i nakon dolaska policije.
Prema presudi Općinskog suda u Čakovcu, muškarac je odbio alkotest, no sam je priznao da je bio pod utjecajem alkohola. Policija ga je uhitila u 17:05, nakon čega je proveo noć u pritvoru, što mu je umanjilo kaznu za 79,64 eura.
Sud je u obzir uzeo olakotne okolnosti poput priznanja, imovinskih prilika i iskrenog kajanja. Konačna kazna iznosi 220,36 eura, a muškarac mora platiti i 30 eura sudskih troškova.
Inače, Ukrajinac je oženjeni otac troje djece, zaposlen kao vozač u ukrajinskoj tvrtki. Prema dokumentima, ranije nije prekršajno kažnjavan, niti se protiv njega vodi drugi postupak. (ik)
ljanje. Sljedeći dan, po nalogu državnog odvjetnika, obavljen je dodatni pregled, no i tada je ponovno otpušten kući – iako su simptomi bili zabrinjavajući.
Istog popodneva požalio se na umor i otišao leći. Kako obitelj kasnije nije uspijevala stupiti u kontakt s njim, hitna pomoć je pozvana tek oko ponoći. Pronađen je u teškom stanju, odmah operiran i stavljen u induciranu komu. Posljednje dane proveo je na liječenju u Novom Marofu. Njegov slučaj izazvao je niz pitanja – osobito je li bolnica, s obzirom na težinu ozljeda
i njegovu anamnezu, trebala zadržati pacijenta na promatranju. U službenom, nepotpisanom priopćenju, bolnica je navela da je sve učinjeno „sukladno pravilnicima i medicinskim standardima", bez daljnjih objašnjenja. O cijelom predmetu Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu još vodi istragu. S obzirom na smrt žrtve, napadača se sada više ne istražuje zbog kaznenog djela pokušaja ubojstva, već ubojstva, potvrdio nam je glasnogovornik Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu Darko Galić. (dp)
ŠOPING GROZNICA pošla po krivo
Tridesetjednogodišnja žena osuđena je na Općinskom sudu u Čakovcu na kaznu od 300 eura jer je u srpnju 2024. godine tijekom žestoke tuče dvaju parova na parkiralištu trgovačkog centra vukla i grebala muškarca po vratu. Prema nepravomoćnoj presudi, incident se dogodio 12. srpnja 2024. oko 16:30 na parkiralištu kod trgovačkog centra u Čakovcu.
Sukob je počeo kada je jedan muškarac potrubio drugome tijekom parkiranja. Nakon što je prvi vozač podigao ruke u znak pitanja i odlučio parkirati drugdje, drugi vozač je izašao iz auta i počeo lupati po njegovom vozilu.
- Vidio sam da mi je razbio retrovizor, a njegova partnerica je vikala kako se to neodgojeno ponašamo i da nismo civilizirani, izjavio je ogrebani muškarac.
Počeli se hrvati Situacija je eskalirala pred ulazom u trgovački centar gdje su se muškarci počeli hrvati. Kada je jedan oborio drugog na tlo, okrivljenica je, prema iskazima svjedoka, skočila na njih i počela vući i grebati po vratu jednog od muškaraca.
Sukob je bio toliko intenzivan da su čak tri osobe nakon incidenta zatražile liječničku pomoć, što je potvrđeno medicinskom dokumentacijom. Nakon
davanja izjava policiji, sudionici sukoba otišli su u hitnu bolničku službu. U svojoj obrani okrivljenica je tvrdila da nije počinila prekršaj i da se nije verbalno sukobila ni s kim, a njezin suprug je tijekom svjedočenja naveo da „ona tamo ništa nije radila, samo je stajala".
Sud te tvrdnje nije prihvatio kao istinite, posebno uzimajući u obzir medicinsku dokumentaciju i izjave drugih svjedoka. Prema riječima jednog svjedoka, intenzitet njezinog vikanja mogao se opisati kao „urlikanje".
Muškarca vukla i grebla po vratu Žena koja je na ovom suđenju proglašena krivom za narušavanje javnog reda i mira jer se verbalno sukobila s drugim parom i jednog muškarca vukla i grebla po vratu, ujedno je i posljednja koja je osuđena za incident.
Za razliku od ostalih sudionika sukoba koji su već ranije osuđeni na temelju prekršajnog naloga, ona je jedina uložila prigovor i zatražila redovan postupak. Općinski sud u Čakovcu izdao je protiv svih četvero sudionika prekršajni nalog, no za ostale troje on je već postao pravomoćan. (ik)
nositelj kandidacijske liste za Županijsku skupštinu Međimurske županije
MIHAEL GRBAVAC načelnik Općine Vratišinec
VARGA kandidat za načelnika Općine Donje Dubrave ROBERT MEGLIĆ kandidat za načelnika Općine Šenkovec
nositeljica liste za Gradsko vijeće Grada Čakovca
HALIĆ kandidat za načelnika Općine Orehovica
JANUŠIĆ kandidat za načelnika Općine Belica
KOREN kandidat za načelnika Općine Domašinec
ZAVOD za socijalnu skrb iz Čakovca
Općinski sud u Varaždinu ovih dana presudio je u korist zaposlenice čakovečkog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Djelatnica je tražila isplatu razlike plaće nakon što joj je poslodavac mjesecima obračunavao plaću po krivom koeficijentu. Naime, 48-godišnja zaposlenica radila je u Centru za socijalnu skrb Čakovec od 2006. godine. Nakon reforme sustava socijalne skrbi početkom 2023., nastavila je raditi na istom radnom mjestu u Čakovcu, s tom razlikom što je njezin novi poslodavac postao Hrvatski zavod za socijalni rad. U ožujku 2023.
Vlada je donijela novu Uredbu o koeficijentima plaća u javnim službama.
Za njezino radno mjesto „stručni referent I" određen je koeficijent 0,920. Međutim, Zavod je nastavio primjenjivati stari, niži koeficijent 0,865. Iako razlika u plaći nije bila prevelika, zaposlenica je svakog mjeseca bila zakinuta.
Na sudu se Hrvatski zavod za socijalni rad branio
argumentom da nije donesen novi akt o sistematizaciji radnih mjesta, no sutkinja je takvo obrazloženje odbacila i presudila u korist djelatnice.
- Propust poslodavca ne može ići na štetu radnika, navodi se u presudi. Sud je utvrdio da je Zavod trebao uskladiti svoje akte do 15. veljače 2023., a to su učinili tek krajem svibnja. Djelatnici je dosuđena razlika plaće u iznosu od 166,45 eura za razdoblje od ožujka do svibnja 2023., uz zatezne kamate. Zavod mora platiti i sudske troškove od 250 eura. Prema Zakonu o radu, ako su prava radnika različito uređena u više propisa, primjenjuje se onaj koji je najpovoljniji za radnika. Upravo na toj odredbi temeljila se presuda suda. Presuda još nije pravomoćna, a stranke imaju pravo žalbe Županijskom sudu u roku od 15 dana. Ova odluka mogla bi otvoriti vrata i drugim djelatnicima socijalne skrbi koji su se našli u sličnoj situaciji.
(ik)
OBRAČUN nakon koncerta
Prošli tjedan javio nam se uznemireni otac dvojice mladića koji nije mogao vjerovati da su njegovi sinovi bili ozlijeđeni na odlasku s koncerta. Radi se o dva mladića, stara oko 25 godina. Prošli su bez težih ozljeda, ali i oni i njihova obitelj duboko su potreseni tim događajem. Posjetili smo roditelje kako bismo saznali detalje događaja iz te noći.
- Naša dva sina su otišla na jedan koncert koji se održavao u blizini. Rekli su da idu pješice i da će prespavati kod bake. Kad su krenuli doma s koncerta, odmah su ih na cesti zaskočila dvojica muškarca, isto negdje njihovih godina. Jednog su udarili po licu i ozlijedili mu nos i oko te rasjekli usnicu, dok su drugoga udarili straga po glavi i pao je u nesvijest. Bio je u nesvijesti negdje pet minuta i jedan zaštitar je samo ležerno rekao: „Pustite ga, taj je mrtav!” Naši dečki su inače jako mirni i nikad ne bi nekome probleme radili, ispričali su nam zabrinuti roditelji.
U nesreći su sudjelovala tri automobila, jedan od njih je završio na krovu TEŠKA NESREĆA
Tada je iz suprotnog smjera nailazio automobil kojim je upravljao 74-godišnji vozač, također iz Čakovca
Piše: Benjamin Jakopić Foto: Mario Golenko
Kako nam dalje govore, na scenu su potom stigli policajci i hitna, a ozlijeđeni dečki su odbili otići s hitnom nego su otišli prespavati kod bake. Nisu joj ništa rekli, nego je baka tek ujutro vidjela da jedan dečko ima krvav nos. Pitala ih je što se dogodilo i tek onda su joj ispričali. Kako tvrde, napadači su na piku imali jednog drugog muškarca, ali tom čovjeku je zaštitar pri izlasku rekao: „Pazi se, vani te čekaju i zbili budu te!” Muškarac je onda odmah sjeo u auto i pobjegao. Napadači su navodno imali i boksere na rukama. Sinovi pak nisu mogli detaljno opisati napadače jer je jedan od njih bio u nesvijesti i ničega se nije sjećao.
Oko cijele situacije kontaktirali smo policiju, gdje tvrde kako su dvojica napadnutih mladića bili pod utjecajem alkohola. Policija ih je dva puta molila za izjavu, ali su oni odbili te su rekli da ne žele identificirati napadače ili ih sudski goniti. (bj)
Na južnoj obilaznici Čakovca na državnoj cesti D3, u ponedjeljak, 12. svibnja, oko 11:30 dogodila se ozbiljna prometna nesreća u kojoj su sudjelovala tri osobna vozila, a ozlijeđene su tri osobe.
Prema informacijama iz policije, do nesreće je došlo kada se 51-godišnja vozačica osobnog automobila s čakovečkim registracijama, kretala iz
smjera Čakovca prema Nedelišću. Na ravnom dijelu ceste vozačica iz zasad nepoznatog razloga nije vozila svojom prometnom trakom uz desni rub kolnika, već je u potpunosti prešla u suprotnu traku, namijenjenu vozilima iz suprotnog smjera.
Tada je iz suprotnog smjera nailazio automobil kojim je upravljao 74-godišnji vozač, također iz Čakovca. Pokušavajući izbjeći direktan sudar, vozač je naglo skrenuo van ceste,
na travnatu bankinu, gdje se i zaustavio. No, do sudara je ipak došlo. Od siline udara, vozilo 74-godišnjaka je odbačeno unatrag, gdje je udarilo u još jedan automobil s čakovečkim oznakama, kojim je upravljala 42-godišnja vozačica.
I ona je, kako bi izbjegla sudar, vozilom skrenula na cestovnu bankinu.
Na teren su brzo stigle sve hitne službe. Troje ozlijeđenih – 74-godišnji vozač, njegova 68-godišnja suputnica te 51-godišnja
Općinski sud u Čakovcu osudio je 37-godišnjaka na šest mjeseci zatvora uvjetno zbog ozbiljnih prijetnji smrću upućenih dvjema osobama tijekom verbalnog sukoba u Orehovici 2021. godine. U večernjim satima 1. svibnja 2021., između 21:00 i 21:30, u Cvjetnoj ulici u Orehovici, okrivljenik je izgovorio niz teških prijetnji. Dvjema žrtvama rekao je:
„Udarit ću tvog sina autom, brzinom od 150 km/h i stavit ću bombe 'paštete' na tvoju kuću i zapaliti je." Također je naglasio da se nikoga ne boji i nazvao jednog od oštećenika „drogerašem".
Drugoj žrtvi prijetio je riječima: „Registrirat ću auto i namjerno ću se zaletjeti u tebe, tvoj sin će pišati krv.”
Prema sudskim zapisima, prijetnje su bile popraćene
vulgarnim izrazima koji su dodatno pojačali strah kod žrtava. Okrivljenik, soboslikar po zanimanju, nezaposlen i otac troje malodobne djece, uzdržava se od novca zarađenog na prijašnjem radu u Njemačkoj. Živi u izvanbračnoj zajednici i prema sudskim dokumentima do sada nije bio osuđivan. Sutkinja je prvo utvrdila pojedinačne kazne zatvora u
vozačica koja je izazvala nesreću – prevezeni su vozilima Hitne pomoći u čakovečku bolnicu, gdje im je pružena medicinska pomoć.
Težina njihovih ozljeda zasad nije poznata i bit će naknadno kvalificirana.
U spašavanju unesrećenih pomagali su i vatrogasci iz Javne vatrogasne postrojbe Čakovec.
Još slijedi pravna kvalifikacija događaja, kada će se odlučiti o pravnom
trajanju od četiri mjeseca za svako od dva kaznena djela prijetnje, a zatim izrekla jedinstvenu kaznu od šest mjeseci zatvora uvjetno na dvije godine. Odluka je donesena nakon javne rasprave održane potkraj travnja, a presuda je postala pravomoćna istog dana jer su se sve uključene strane odrekle prava na žalbu. (ik)
Suzana Lukša, poduzetnica s više od 20 godina iskustva, majka i dugogodišnja aktivistica, odlučila je napraviti iskorak – kandidirala se za načelnicu Donjeg Vidovca. Ta odluka nije rezultat političkih ambicija, već duboke želje da doprinese mjestu koje joj je dom. Kako sama kaže, kandidatura je proizašla iz brojnih razgovora sa sumještanima, posebno mladima koji sve češće odlaze jer ne vide perspektivu ostanka.
Jedno moje dijete već je otišlo u grad, kao i mnoga druga, u potrazi za boljim uvjetima. Želim da barem oni koji ostaju, i moje drugo dijete s budućim zetom, vide razlog da ovdje grade život. Želim da mladi ovdje vide šansu, a ne kraj, kaže Suzana. Suzana je poznata po konkretnim potezima –bez medijske pažnje. Njezin pristup temelji se na znanju, radu i iskrenoj volji da se stanje promijeni.
Ne želim govoriti u prazno. Svaki eur mora biti
uložen pametno. Trenutna načelnica ima plaću više od 3100 eura mjesečno. Ja sam se odlučila te plaće odreći u korist općine i njenih ljudi. To je više od 150.000 eura tijekom mandata, a tim novcem se mogu pokrenuti projekti koji će odmah donijeti rezultate: izrada projektne dokumentacije, podrška udrugama, jačanje infrastrukture i društvenih sadržaja.
Konkretni projekti i vizija zajednice
Među prioritetima navodi: uređenje groblja koje smatra zapuštenim, angažman komunalnog radnika s pristojnom plaćom, rješavanje problema prostora za udruge i okupljanja, ali i jačanje transparentnosti. Planira svaki trošak objaviti javno – građani će imati uvid u svaki račun. Jedan od ključnih projekata je preuređenje parka Kalanica u sportsko-rekreacijski centar s malom dvoranom. Time bi se rasteretile općinske pro-
storije, a selo dobilo prijeko potreban prostor za udruge, sportske aktivnosti, kulturna događanja i okupljanja svih generacija. - Općina mora živjeti svakodnevno, a ne samo u vrijeme izbora. Želim da svi imaju prostor i glas. Osnivanjem savjetodavnog kolegija s predstavnicima udruga, zajednice i struke, odluke više neće donositi zatvoreni krug ljudi.
Podrška mladim poduzetnicima i stambeno rješenje za mlade
Među planovima je i razvoj turizma u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurja, kao i dom za starije osobe – dokumentacija za to već postoji. Mladi poduzetnici mogli bi računati na konkretnu �inancijsku podršku: za svaki novootvoreni obrt s barem jednim zaposlenim –općina će dati 10.000 eura. - Tih 10.000 eura možda će značiti novi kuharski obrt, ili prozvodnja zdrave hrane u plastenicima, stolarsku ra-
dionicu ili obiteljsku tvrtku. To je ulaganje u budućnost. I da – radit ću, koliko god treba, da to postane stvarnost. Kao posebno važno ističe i stambenu politiku za mlade: otkup starih kuća i prodaja po simboličnoj cijeni od 1 eura, uz mogućnost obnove, kako bi mlade obitelji mogle ostati i razvijati se u Donjem Vidovcu.
Vrijeme je za odgovornu i poštenu politiku
Suzana je vjernica i kaže da se vodi vjerom, ali i odgovornošću prema ljudima.Vjerujem u Boga, ali i u ljude. Vjerujem da male sredine mogu velike stvari ako se vodi iskreno i odgovorno. Posebno zamjera aktualnoj vlasti što nisu koristili dostupne državne i europske fondove, dok su druge male općine, poput susjednog Legrada, napravile vidljive pomake.
Legrad može – možemo i mi. Ali prvo moramo htjeti. A ja hoću. I neću odustati. Ne
bojim se posla, nisam ovdje da tražim lagodan mandat – nego da se svi zajedno izborimo za više. Na izborima ne odlučuju stranke, nego ljudi. Svi mi. Uključite
se, pitajte, predložite. Ako me izaberete – znat ćete da ste izabrali osobu koja neće sjediti u uredu nego hodati uz vas. Jer načelnica treba služiti ljudima.
Na temelju Odluke Upravnog vijeća Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Klasa: 007-04/25-02/02; Urbroj:2109-104-25-07, od 12.05.2025. g. te članka 19. st. 6 Statuta Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Upravno vijeće Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, raspisuje
za radno mjesto KNJIŽNIČAR / KNJIŽNIČARKA u Bibliobusnoj službi
1 izvršitelj/ izvršiteljica, na određeno puno radno vrijeme, uz probni rad od 2 mjeseca (zamjena za dugotrajno bolovanje, rodiljni i roditeljski dopust)
Uvjeti:
• razina 7.1 sv. HKO – završen prijediplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani prijediplomski i diplomski sveučilišni studij
– diplomirani knjižničar ili magistar/magistra knjižničarstva
• položen stručni ispit za knjižničara,
• iznimno, ako se na natječaj ne javi kandidat s traženim uvjetima iz prethodnih točaka, razmatrat će se molbe kandidata sa završenim drugim diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili s njima izjednačen studij društveno - humanističkog smjera. Posebna znanja i vještine:
• poznavanje rada u CROLIST-u,
• komunikacijske vještine u odnosu s korisnicima i suradnicima,
• poznavanje jednog stranog jezika,
• računalna i informacijska pismenost,
• spremnost na stalno stručno usavršavanje.
Speci�ični uvjeti:
• rad u pokretnoj knjižnici – bibliobusu i terenski rad,
• rad subotom.
Uz prijavu, kandidati su dužni priložiti:
• Životopis,
• Dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika svjedodžbe),
• Dokaz o položenom stručnom ispitu za stručno zvanje knjižničara (preslika uvjerenja/potvrde),
• Dokaz o državljanstvu (preslika domovnica, preslika osobne iskaznice),
• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne starije od 6 mjeseci (potvrda o nekažnjavanju),
• Potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim zakonima (Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19 i 84/21, 156/23), Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 02/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03, 148/13, 98/19)), dužan je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, u kojem slučaju ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima. Ostale informacije na: https://branitelji.gov.hr/ Rok za podnošenje prijave: 24.05.2025. Za kandidate prijavljene na natječaj čije su prijave uredne, pravodobne i koji ispunjavaju formalne uvjete provest će se provjera znanja i sposobnosti putem intervjua. Ako kandidat ne pristupi intervjuu smatra se da je povukao prijavu na natječaj.. Navedeni dokazi prilažu se u izvorniku ili preslici koja ne treba biti ovjerena, a prije izbora kandidat je dužan predočiti izvornik. Na natječaj se mogu ravnopravno prijaviti osobe oba spola, a izrazi koji se koriste u ovom natječaju za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe. Potpunom prijavom smatra se prijava koja je potpisana i sadrži sve potrebne podatke i priloge navedene u ovom natječaju. Nepotpisane molbe neće se razmatrati.
U prijavi na natječaj navode se i podaci podnositelja prijave (ime i prezime, adresa prebivališta, broj telefona, adresa e-pošte) isključivo za potrebe postupka sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU 2016/679 – u daljnjem tekstu: Uredba) i Zakonu o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“ broj 42/18.), Knjižnica kao voditelj obrade osobnih podataka sa istima će postupati prema načelima obrade osobnih podataka navedenih u članku 5. Uredbe.
Prijave na natječaj s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se u roku 8 dana od dana objave oglasa, osobno ili poštom na adresu: Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec, 40000 Čakovec, Trg Republike 4; s naznakom „za natječaj – knjižničar / knjižničarka u Bibliobusnoj službi“. Knjižnica "Nikola Zrinski" Čakovec zadržava pravo u svako vrijeme poništiti natječaj, odnosno ne donijeti odluku o izboru kandidata, bez obveze obrazlaganja svoje odluke i bez ikakve odgovornosti prema kandidatima. Kandidati će o rezultatima biti obaviješteni u roku 8 dana od dana donošenja odluke o izboru.
Predsjednica Upravnog vijeća: Lana Rođak, mag.oec
DRAVSKI BAZEN dobiva još jednu predškolsku ustanovu
Novi vrtić moći će primiti 32 mališana u dvije skupine, s time da su jaslice predviđene za 12, a vrtić za 20 djece
Piše: Vlasta Vugrinec
Grad Čakovec nastavlja s ulaganjem u predškolski sustav kako bi sva djeca imala svoje mjesto u jaslicama i vrtiću. Shodno tome, na redu je vrtić u Totovcu i to njegova izgradnja koja bi treba biti završena do kraja iduće godine.
- Riječ je o vrtiću o kojem smo komunicirali s mještanima cijelog dravskog bazena, istakla je Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca. Prva želja bila je da se dogradi vrtić u Šandorovcu, no to prostorno nije bilo moguće.
Stoga je za drugu lokaciju izabrana površina pored društvenog i vatrogasnog doma koja je u gradskom vlasništvu na kojoj će se graditi potpuno novi vrtić.
Vrtić će imati 2 skupine, a izgradit će se i veliko dječje igralište.
- Moći će primiti 32 mališana u dvije skupine. Prva jaslička bit će kapacitirana za 12, a druga vrtićka za 20 djece. Vrtić će imati i kuhinju te ostale popratne prateće sadržaje, garderobe, pripadajući sanitarni čvor, sobu za izolaciju, dvoranu, odgajateljsku sobu s čajnom kuhinjom, arhivu te spremišne ormare.
Površina zgrade je 455,48 m2, a natkrivenih terasa dodatni 88,58 m2. Na krovu će se postaviti i solarna elektrana i to za vlastite potrebe.
Uz to, uredit će se i okoliš, parkirališta, zelene površine
novog vr�ća u Totovcu
te novo, veliko dječje igralište. Ovo je još jedna uspješna prijava na program Konkurentnost i kohezija 2021. –2027., na poziv „Osiguravanje infrastrukturnih uvjeta za povećanje dostupnosti ranog i predškolskog odgoja. Ukupna vrijednost cijelog projekta vrtića procijenjena je na 1.811.788,47 eura. Bespovratna sredstva kojima se su�inancira njegova izgradnja iznose 380.000,00 eura tj. 20,97 %, dok će Grad Čakovec osigurati 1.431.788,47 eura odnosno 79,03 %. Novi bi objekt u funkciji trebao biti krajem iduće godine.
Obnova ceste Savska Ves – Totovec
Tom prilikom gradonačelnica je najavila i ostale investicije koje se odnose na Totovec.
Čakovca, Ljerka
- Putem ITU mehanizma rekonstruirat će se prometnica od Savske Vesi do Totovca, a uz nju izgraditi i biciklistička staza. Sva dokumentacija je spremna, a za taj mehanizam su se počeli raspisivati javni pozivi, dodala je. Nadalje, uz Osnovnu školu Kuršanec dogradit će se školska sportska dvorana te učionice koje će omogućiti prelazak škole u rad u jednoj smjeni. Dvorana neće biti samo školska, već će je moći koristiti i udruge i građani iz sva četiri naselja dravskog bazena.
Piškornica dobila zeleno svjetlo, izgledan početak rada 2027. godine
Na samom je kraju, vezano uz zatvaranje odlagalište
otpada u Totovcu, naglasila kako je prije dva tjedna završio postupak neovisne kvalitativne kontrole projekta gradnje regionalnog centra Piškornica.
- Sad slijedi potpisivanje ugovora o su�inanciranju projekta iz programskog razdoblja 2021. – 2027. čime će se osigurati bespovratna sredstva za nastavak �inanciranja u drugoj fazi projekta. Sve to je temelj da Piškornica s radom započne 2027. u koju bi se vozio samo komunalni miješani otpad dok će se ostali otpad sortirati u sortirnicama na odlagalištu u Totovcu. Tamo će se naime izgraditi nove sortirnice za koje Čakom izrađuje projektnu dokumentaciju s kojom ide prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za su�inanciranje.
„Divlje parkiralište” na Buzovcu, tik do željezničke stanice, dobiva novo ruho. Riječ je o jednom od rijetkih parkirališta bez naplate. Shodno tome, nije bilo ni uređeno, ne uzme li se u obzir neprestano dovoženje novih količina šljunka. Parkiralište nije imalo ni svoje granice tako da se nije znalo gdje je početak, a gdje kraj zelenom dijelu. Ustvari, ponekad je izazvalo i nedoumicu radi li se o tzv. službenom parkiranju ili pak je to divlje parkiralište. Naime, znalo se dogoditi da su komunalci pisali kazne zbog nepropisnog parkiranja. Uređenjem pak će se sada znati da se ipak tu smije parkirati. Parkirna mjesta su popločena i strogo odijeljena od zelenog pojasa čije se uređenje dovršavalo tijekom ovoga tjedna.
- Parkiralište se uredilo kako bi se uvelo reda na njemu, objasnila je Ljerka Cividini, čakovečka gradonačelnica, te dodala da tu mogu ostaviti svoje automobile ljudi žele otići pješke u Grad.
Naime, parkiralište je udaljeno svega par minuta hoda od središta Grada pa se ne moraju mučiti s pronalaženjem parkinga. Idealano je to mjesto i za ostaviti auto kada se put nastavlja dalje vlakom. No, isto tako, tu mogu ostaviti svoja vozila i ljudi koji nisu iz Čakovca i koji se ne usude autom u grad i gradsku prometnu gužvu. Kako sada stvari stoje, parkiranje će i dalje biti besplatno. (vv)
- Koji su motivi zbog kojih ste se ponovno kandidirali za gradonačelnicu Čakovca?
- Razlozi zašto sam se ponovno kandidirala isti su kao i prije četiri godine. Kao rođenoj Čakovčanki i osobi koja cijeli život živi i radi u gradu, kojoj ovdje rastu djeca i unuci, nije mi svejedno kako grad izgleda i u kom smjeru se razvija. Želim da svi mi živimo u gradu u kojem će mladi imati mogućnosti razvijati svoje potencijale, u kojoj će potrebiti imati pomoć zajednice, a poduzetnici mnoštvo prilika za rast svog poslovanja. Želim da Čakovec bude sredina u kojoj će obitelji moći sigurno podizati djecu, zarađivati dovoljno za život, a građani treće životne dobi i dalje aktivno sudjelovati u životu grada. Mnogo toga napravila sam u prethodne četiri godine, no tek sam na pola puta, te želim do kraja realizirati svoju viziju za koju su mi građani i prije četiri godine dali mandat.
- Zatekli ste ne baš sjajnu situaciju u gradu. Je li bilo teško preokrenuti negativne pokazatelje? Je li Čakovec danas drugačiji grad nego što je bio prije četiri godine?
- Dobro znate da sam grad zatekla u minusu i dugovima, bez projekata koji bi se mogli realizirati te s loše planiranim investicijama za koje je uzet kredit. Nije bilo lako, no uspjela sam Grad iz neredovitog pla-
tiše pretvoriti u pouzdanog partnera. Vratila sam sve dugove, okrenula se europskih fondovima, pokrenula novi investicijski ciklus gradnje i obnove infrastrukture, otkupila potrebno zemljište te ishodila mnoštvo građevinskih dozvola. Uvela sam dodatne nadstandarde u naše škole, izjednačila cijene u javnim i privatnim vrtićima, povećala iznose uskrsnica i božićnica. I to zahvaljujući odgovornom i racionalnom trošenju gradskog novca te bez podizanja iznosa komunalne naknade i doprinosa ili uvođenja novih nameta. Čakovec je svakako bolji grad nego što je to bio prije četiri godine. Vidi se to na svakom koraku, u svakom kutku našeg prekrasnog grada. Nema mjesnog odbora gdje nije napravljeno nešto novo. Za razliku od 2021. vozimo se po kilometrima novih cesta, imamo 1.300 stabala i nekoliko tisuća grmova više, mališani imaju osigurano mjesto u vrtićima, konačno je počelo uređenje središta Čakovca, a uređuju se i ranije zanemareni gradski kvartovi. Mlade obitelji mogu računati na poticaje za kupnju obiteljskog doma, umirovljenici, primatelji osobne invalidnine i roditelji odgojitelji na financijsku pomoć uoči blagdana. Slušaju se želje građana, a sve ono što je opravdano i izvodivo se i realizira. Mogla bi tako dugo nabrajati, no svatko tko
KANDIDACIJSKA LISTA BR. 6
1. MATIJA POSAVEC
2. LJERKA CIVIDINI
3. IGOR ŠEGOVIĆ
4. JOSIP VARGA
5. RENATO SLAVIČEK
6. DRAGUTIN BAJSIĆ
7. MELITA KRALJIĆ
8. MIRJANA BISTROVIĆ
9. IVICA KRIŽAIĆ
10. ŠTEFANIJA DAMJANOVIĆ
11. JASMINKA DOBŠA
12. JOSIP RADEK
13. SREĆKO VRANOVIĆ
14. TIHOMIR JAMBROŠIĆ
15. DAMIR BAKAČ
16. NADA SABOL
17. ZLATKO HLAPČIĆ
18. VESNA PANIĆ
19. MARIJA CIGLAR
ovaj grad nosi u srcu i kome je istinski stalo do općeg interesa vidi koliko mnogo je napravljeno u relativno malo vremena.
- Mnogo toga je napravljeno u ove četiri godine. Što smatrate najvažnijim za budući razvoj Čakovca?
- Naš grad postao je sredina u kojoj je lijepo živjeti. Svatko ima drukčije prioritete, nekome je to rasvjeta ispred kuće, nekome dvorana u kojoj treniraju njegova djeca, nekome kulturna ponuda u gradu. Smatram da je najvažnije što smo opći interes stavili ispred pojedinačnih te uspjeli grad pokrenuti iz stagnacije i nazadovanja. Nisam govorila u vjetar kao moji prethodnici, već radila i gradila. Dograđivali smo dječje vrtiće, obavili smo sve predradnje za početak gradnje nove škole „Sjever“ u Čakovcu, dogradnje II. osnovne škole i škola u Kuršancu i Ivanovcu. Zahvaljujući pruženoj ruci suradnje, s dva ministarstva i Međimurskom županijom gradimo Regionalno-edukacijski centar Čakovec. Upravo ta ulaganja u obrazovnu infrastrukturu nešto su što je Čakovec čekao dugo vrijeme te što garantira da će naša djeca u svom gradu moći dobiti kvalitetno obrazovanje koje će im omogućiti nastavak školovanja.
- Ulaganja u infrastrukturu, posebno obrazovanje, stoje mnogo. Financijski kapacitet Grada je ograničen, a potrebe veće od mogućnosti. Je li rješenje u europskim fondovima?
- Jedno je govoriti o EU fondovima, a drugo koristiti ih. U ovom mandatu pokazala sam kako se oni trebaju koristiti za gradnju infrastrukture, ali i financiranje ostalih potreba u našem gradu. Kad imate planove i sređenu dokumentaciju te razvoju pristupate planski, dolazite u situaciju koju danas imamo u našem gradu, brojne investicije u provedbi te velik broj spremnih projekata za prijavu. Isto tako važna je suradnja koju imamo s Međimurskom županijom s kojom imamo partnerski odnos te
zajedno gradimo i razvijamo naš grad. Ruka suradnje pružena je i prema susjednim općinama koje su s nama dio Urbanog područja Čakovec te koje zahvaljujući tome također za financiranje svojih projekata mogu koristiti europska sredstva. Kad već spominjemo ITU mehanizam, važno je reći da smo za predviđeni novac, a riječ je o 18 milijuna eura, pripremili projekte. Znači, dok se raspiše natječaj, prijava ide isti tren!
- Čakovec je i grad povijesnih znamenitosti, a njegova pješačka zona ima svoj šarm. Svjedočimo da je ona posljednjih dvije godine postala gradilište?! - Svakom Čakovčaninu središte grada predstavlja drugi dnevni boravak te naravno svi želimo da izgleda reprezentativno i da se njime ponosimo. U ovom mandatu uredili smo Perivoj ispred Doma za starije i nemoćne, u tijeku su radovi u Uskoj ulici, raspisana je Javna nabava za uređenje Trga Republike. U suradnju s konzervatorima počeli smo uređivati pročelja po u povijesnoj jezgri grada. Uredili smo parkove i dječja igrališta u središtu Čakovca, kako bi u njemu bilo sadržaja za sve generacije. U centar grada dolazimo kako bi kvalitetno proveli slobodno vrijeme, družili se i uživali. Kad za koju godinu ovi planovi budu provedeni, cijela pješačka zona zasjat će novim sjajem.
- Kažete da je mnogo toga napravljeno, da Grad ima spremne projekte za naredno razdoblje. Koji je plan za idući mandat?
- Nastaviti još bržim tempom nego dosad, no i dalje kvalitetno, odgovorno i od srca kao dosad. Nastavit će se s gradnjom vrtića i škola, želim da naši vrtići budu opremljeni i moderni te da sve škole rade u jednoj smjeni. Postavit ćemo nova dječja igrališta, novim igralima nadopunit postojeća, urediti nove parkove u cijelom gradu. Čakovec će dobiti stanove za priuštiv najam namijenjen mladima te građevinske parcele za naše mlade obitelji. Naš grad dobit će i novi Dom za starije osobe koji ćemo izgraditi u partnerstvu s Međimurskom županijom. Kako bi se povećao
broj parkirnih mjesta krenut će se u investiciju izgradnje prve javne garaže u centru grada. Grad ćemo i dalje ravnomjerno razvijati, u svim mjesnim odborima nastavit ćemo s gradnjom novih sadržaja te obnovom prometnicama. Uvest ćemo nove programe koji će našim građanima otvoriti nove prilike za razvoj, a tvrtkama za rast. Povećat ćemo izdvajanja za naše umirovljenike. Ovaj put imat ću zamjenicu koja će preuzeti dio poslova, pogotovo onih vezanih uz socijalnu skrb. U prvom mandatu pokrenula sam grad, u drugom nastavljamo!
Dosad ste radili sami bez zamjenika, što sigurno nije bilo lako. To bi se u novom mandatu trebalo promijeniti, jer se kao vaša zamjenica kandidirala Lana Remar. Lana je osoba koja je cijeli radni vijek provela u sustavu
socijalnoj skrbi, za što se i školovala. Radi u gradskoj upravi, u ove četiri godine upoznala je moj način rada, kao i ja njen. Sigurna sam da ćemo odlično surađivati na dobrobit svih. Čakovčani nas poznaju, ne bježimo od posla i nebrojeno puta smo dokazale da nam je javni interes ispred privatnog. Lana će kao zamjenica svoji iskustvom sigurno doprinijeti da idući mandat bude još bolji! - Koja je vaša poruka Čakovčankama i Čakovčanima? - U nedjelju, 18. svibnja izlazite na birališta. Izaberite vodstvo grada koje je pokazalo kako se uspješno vodi i razvija grad. Zaokružite osobe iza kojih ne stoje ničiji interesi, koje su spremne dati svoje znanje, iskustvo i energiju kako bi se naš Čakovec razvijao kao istinski grad napretka, pogodan za rad i ugodan za život!
U petak smo slavili Dan Europe, a povodom toga učenici iz triju država okupili su se kod Starog grada u Čakovcu kako bi zajedno posadili cvijeće u Europski vrt zajedništva.
Vrt je u obliku zmaja Pozoja, a taj oblik je odabran kako bi se bogata lokalna baština povezala s europskim vrijednostima. Kao što Pozoj spaja podzemne tokove i čuva Međimurje, tako i Europa kroz solidarnost, suradnju i dijalog povezuje narode i čuva mir. Sadnjom ovog vrta, mladi iz različitih zemalja doslovno i simbolički sade sjeme zajedništva, ra-
zumijevanja i prijateljstva. Zmaj Pozoj u ovom vrtu nas podsjeća da su razlike bogatstvo, a suradnja ključ napretka.
Sudjelovali su učenici iz Ekonomske škole, Gimnazije Josipa Slavenskog i Srednje škole Čakovec te učenici na razmjeni iz Cipra i Njemačke, koji su tu putem Erasmus+ projekta sa Srednjom školom Čakovec. Učenicima su se pri sadnji pridružili i župan Matija Posavec te gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini.
Organizatori događaja su Muzej Međimurja, Međimurska županija i EUROPE DIRECT Čakovec. (bj, foto: mg)
OBILJEŽEN Svjetski dan Crvenog križa
Građanima provjeravali
šećer i tlak
Svjetski dan Crvenog križa obilježava se 8. svibnja, na dan rođenja Henryja Dunanta, osnivača Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Tim povodom Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec organiziralo je javno događanje na Trgu Republike u Čakovcu, kako bi se istaknula važnost humanosti, solidarnosti i volonterstva u društvu.
Građani su imali priliku upoznati se s aktivnostima
NEPRAVOMOĆNA PRESUDA zbog RK Međimurka uzburkala Čakovec
Presuda znači da je Grad Čakovec na temelju svih zakonskih okvira izvršio upis u registar komunalne infrastrukture površinu koja je oduvijek bila trg, koja će ostati trg i na kojoj će se samo urediti javna površina, kaže gradonačelnica Cividini
Piše: Vlasta Vugrinec
Nepravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Varaždinu od 6. svibnja 2025. odbijen je tužbeni zahtjev suvlasnika zgrade Robna kuća „Međimurka“, kojim su tražili brisanje upisnog prava vlasništva Grada Čakovca na česticu veličine 909 četvornih metara, a koja je dio pješačke površine čakovečkog Trga Republike. Također, odbijen je i zahtjev da se suvlasnicima zgrade isplati ukupno 450.000,00 eura koliko su tražili kao naknadu za navedenu česticu, kazala je na konferenciji za novinare na Trgu Republike gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini. Reakcija na žestoki napad oporbenih vijećnika
- Grad Čakovec nije mislio sazivati konferenciju za novinare vezanu uz presudu Trgovačkog suda između Grada i Robne kuće Međimurka s obzirom na to da smo već prošli tjedan imali posjet odvjetnika koji zastupa Robnu kuću i koji je tražio dogovor oko eventualne nagodbe, dodala je.
No, kako je rekla: - S obzirom na izlaske u medije, evo sad mogu reći, i žestokih oporbenih čelnika u gradskoj upravi te iznošenja neistina vezano uz samu presudu i čitavom tom procesu koji se vodio, mislim da je ovo bilo neophodno.
– Ono što je najbitnije je pogledati presudu Trgovačkog suda u kojoj lijepo piše: odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, naglasila je.
To znači da je Grad Čakovec, naglasila je, na temelju svih zakonskih okvira izvršio upis u registar komunalne infrastrukture površinu koja je oduvijek bila trg, koja će ostati trg i na kojoj će se samo urediti javna površina.
Radi se o površini od 909 kvadratnih metara koja omeđuje Robnu kuću Međimurka i čiji se najveći dio zapravo odnosi na prostor između Međimurke i Centra za kulturu, dio prema Autobusnom kolodvoru.
Vlasnici su tvrdili da ih je Grad izvlastio suprotno zakonu te su od suda zatražili vraćanje u prijašnje stanje. Također, u slučaju da sud ne uvaži njihovu žalbu, tražili su da im Grad kao naknadu isplati 450 tisuća eura, kazala je gradonačelnica Cividini.
U rješavanje statusa površine Trga Republike krenulo se zbog planirane rekonstrukcije. Naime, Grad je u suradnji s Udruženjem arhitekata Međimurja proveo javni natječaj za izradu idejnog urbanističkog-arhitektonskog rješenja uređenja Trga Republike, s namjerom da se ovaj središnji gradski trg u potpunosti obnovi. Taj projekt prijavljen je za su�inanciranje putem ITU mehanizma Europske unije. Od ukupne vrijednosti projekta koja iznosi 4.876.944,00 eura
europska sredstva iznosila bi 83,25 %, odnosno 4.060.000,00 eura. Kako bi ostvarili mogućnost su�inanciranja, bilo je potrebno srediti prostorno-plansku dokumentaciju te ishoditi građevinsku dozvolu. Na toj čestici planirano je uređenje partera trga, odnosno površine za pješake, a ne gradnja ili daljnja prodaja. - Sud je utvrdio i da je Grad suvlasnicima kao naknadu dužan isplatiti 158.600,00 eura. Plaćanje naknade nikad nije bilo sporno, govorila sam o tome nekoliko puta, no ne za bilo koju cijenu, poput 450 tisuća eura ili čak 900 tisuća koliko su tražili uoči famozne tematske sjednice Gradskog vijeća, sazvane na traženje oporbe. Na ovu odluku Suda može se žaliti te još uvijek razmatramo hoćemo li to učiniti. Htjela bih reći da su se određeni vijećnici i političke opcije, i to ne samo u ovom slučaju, stavili u službu interesa privatnih vlasnika ili investitora te iza, kako kažu, zaštite privatnog vlasništva, ustvari zastupaju njihove interese. Moja pozicija je uvijek bila jasna – javni interes ispred privatnog, Trg se uređuje za građane, a ne za vlasnike poslovnih prostora te je interes građana da njegova obnova stoji što manje. Financirat ćemo ga iz ITU mehanizma, dakle europskim novcem, a presuđenih 158 tisuća manje je od traženih 450, rekla je čakovečka gradonačelnica.
DANI LOVNOGA TURIZMA i kulinarstva u Čakovcu
Crvenog križa, sudjelovati u pokaznim vježbama prve pomoći te besplatno izmjeriti krvni tlak i razinu šećera. Volonteri su predstavili svoj rad i pokazali kako svakodnevno pomažu osobama u potrebi.
Događaj je privukao brojne posjetitelje, među kojima su bili i djeca, mladi i stariji građani. Svojim dolaskom članove Crvenog križa podržala je i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini. (bj)
Glavna zvijezda na Danima lovnoga turizma i kulinarstva bio je, bez sumnje, lovački bograč – pripremljen od čak 200 kilograma mesa vepra i jelena, 120 kilograma luka i 120 kilograma krumpira i ostalih sastojaka. U velikom kotlu krčkalo se čak 700 litara, odnosno preko 1500 porcija ove tradicionalne poslastice, a za njezin okus i kvalitetu pobrinuo se majstor kotlića Josip Jalšovec, poznat i kao Jazz, iz Lovačkog društva Fazan Dekanovec - Podturen, koji ovu deliciju kuha već 19 godina zaredom.
Priprema je počela već od 6 sati ujutro jer sama priprema traje dulje nego kuhanje, ali je zato temelj kvalitetnog bograča. Osim bograča, posjetitelji su mogli uživati i u slasnom roštilju. Na žaru su se pekli vratina i carsko meso oko 150 kilograma, a za 600 porcija koje su planule u rekordnom roku bio je zadužen Drago Pongračić iz Lovačkog društva „Prepelica” iz Male Subotice. Građane su zabavljali lovački hornisti izvodeći vedre lovačke skladbe.
I na kraju, zaključak koji se svakom pametnom nameće sam po sebi, istaknula je Cividini: - Neki koji bi upravljali gradom ne razumiju proceduru i sudske odluke ili još gore namjerno iskrivljuju presude i prenose neistine. Zamislimo samo što su kadri učiniti ako dođu u poziciju da upravljaju gradom. Oni koji stavljaju privatni interes ispred javnog sigurno bi se dogovarali s investitorima bez javnosti tako da ovakvih sporova ne bi bilo, no koliko bi to na kraju koštalo sve nas, samo nebo zna.
Gledali smo taj �ilm u prošlosti, ali vjerujem da u budućnosti nećemo.
Nepromišljena odluka Cividini koštat će građane Čakovca
200 tisuća eura
ŽO HDZ-a, a posebno dosadašnji oporbeni vijećnik Lovro Horvat, bio je oštar u svom osvrtu na nepravomoćnu presudu.
- Ovo je samo jedan od loših poteza gradonačelnice Cividni kojeg građani moraju plaćati iz svog džepa. Umjesto da 200 tisuća eura iskoristimo za naše mlade, projekte u obrazovanju, za udruge ili pak za naše sugrađane zlatne životne dobi, Cividni će po odluci Trgovačkog suda, morati te novce dati za svoju lošu odluku
(mg) Josip Jalšovec je krivac za izvrstan bograč
Djeca su svojim izvedbama izmamila i koju suzu
TRADICIONALNA IZLOŽBA ručnih radova u Pušćinama
Udruga žena Pušćine i ove je godine organizirala tradicionalnu Izložbu ručnih radova i proslavu Majčinog dana, koja se održala u nedjelju, 11. svibnja 2025. godine, u novim prostorima DVD-a Pušćine u Čakovečkoj ulici. Dvorana je bila premala za sve koji
su željeli pogledati izložbu i poslušati izvedbe djece. Svečano otvorenje obogatio je prigodni program u kojem su sudjelovali učenici Područne škole Pušćine i Pjevački zbor „Sera�ini”. Učenici Područne škole Pušćine otvorili su manifestaciju i tom pri-
likom pozdravili su najvažnije osobe, a to su majke. Kroz pjesmu, ples i recitacije poslali su lijepe poruke majkama. Ova manifestacija posvećena Majčinom danu prilika je da se izrazi zahvalnost i poštovanje ženama, majkama i kreativnosti u zajednici.
Udruga žena Pušćine pozvala je sve mještane i goste da svojim dolaskom podrže trud i rad članica Udruge te uživaju u jedinstvenim ručnim radovima i toplom zajedništvu. Pokrovitelji izložbe su TZP Srce Međimurja, VMO Pušćine i Općina Nedelišće. (mg)
OLDTIMER SUSRET u Čakovcu
Na susretu oldtimera u Čakovcu okupili su se vlasnici starih automobila i motora. Među njima je zanimljiv bio Mahmut Biberović iz Belice, koji je motor dobio za rođendan od djece prije godinu dana. Trokolica od 1500 kubika koju pogoni motor
Volkswagen bube stigla je iz Njemačke u originalnom stanju, a proizvedena je 1991. godine. Na motoru nisu rađene nikakve izmjene, nego ga održava u stanju u kojem jest i redovito ga pazi. Pridružio se oldtimer klubu i redovito posjećuje susrete. (mg)
Općinska načelnica i Općinsko vijeće
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Prije nekoliko godina bili smo svjedoci velikog odljeva naših ljudi u inozemstvo. Kuće i ulice praznile su se preko noći, odlazile su čitave obitelji. Ulazak Hrvatske u EU ubrzao je taj proces. U zemljama članicama EU-a ukupno živi oko 600.000 Hrvata, što je preko 15 posto populacije Hrvatske. Samo u Njemačkoj krajem 2022. godine bilo ih 436.325, a da bi taj broj krajem prošle godine prema podacima njemačkog Saveznog ureda za statistiku o strancima pao na 425.810 građana iseljenika iz Hrvatske.
Dobra je vijest da je val iseljavanja zaustavljen. U najžešćim godinama iseljavanja, nakon velike krize 2010. godine, Hrvatska je bila pogođena zadnjim velikim valom stečajeva poduzeća i rasta nezaposlenosti i malim plaćama. To je posebno pogodilo ljude u naponu snage koji su htjeli osigurati dom za svoje obitelji, ili su ih pogodili nepovoljni krediti, pogotovo u švicarcima, ili male domaće plaće zbog kojih nisu imali priliku graditi kuće. Otvaranje granica za tržište rada naše radne snage pokrenuo je val iseljavanja. U godinama najžešćeg iseljavanja Hrvatsku je napustilo i do 50.000 građana godišnje.
No, po svemu sudeći, bazen za iseljavanje se ispraznio. Prilike u Hrvatskoj su se promijenile. Od iseljeničke, postala je useljenička zemlja. Pojedine gospodarske djelatnosti bez strane radne snage bi prestale poslovati. Plaće su zbog nedostatka radne snage na tržištu porasle, doduše, u znatno manjoj mjeri u realnom, nego u javnom sektoru.
Obećane zemlje gube sjaj
Poslovično se govori da ni Njemačka više nije obećana zemlja. Jaz u standardu građana se smanjio, a razlike u kulturi i mentalitetu pojačavaju nostalgiju za domovinom, pogotovo ako dio obitelji živi doma. I tako je sramežljivo krenuo povratnički val, doduše, u znatno slabijem intenzitetu nego što je bio iseljenički.
Država stalno mami iseljene Hrvate da se vrate, čak
i potomke naših iseljenika iz dalekih južnoameričkih zemalja.
Čak je preko mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje osmišljena mjera samozapošljavanja „Biram Hrvatsku”, kako bi povratnicima omogućila da sami kreiraju svoj posao uz mali �inancijski poguranac države. Država je razradila tri kategorije povratnika i dva �inancijska iznosa kojima potiče njihov povratak u iznosima od 7000 ili 3500 eura.
Za naše područje je interesantna kategorija hrvatski državljani povratnici u dobi do 60 godina iz država EGP-a (Europskog gospodarskog prostora). Uvjet za dobivanje povratničkih sredstava je da su radili najmanje 12 mjeseci u posljednja 24 mjeseca u državama EGP-a ili bili uključeni u redovito obrazovanje i po povratku se prijavili u evidenciju nezaposlenih, a samozapošljavaju se kroz mjeru potpora za samozapošljavanje. Za ljude iz te skupine je osigurana potpora od 7000 eura.
U Međimurju
43 povratnika iskoristilo mjeru za samozapošljavanje
Do sada je tu mjeru iskoristilo 43 povratnika iz Međimurja. Oni će uz pomoć te mjere sami sebi biti poslodavci, a neki od njih će, ako im posao naraste, zapošljavati i druge. Očekivano najveći broj povratnika okreće se samozapošljavanju u građevinarstvu. Iskustva stečena na njemačkoj baušteli pretočit će u svoj mali biznis. Nerijetko se kao poslovni partner sa svojim malim biznisima kače na svoje nekadašnje poslodavce u Njemačkoj. Raspon pokretanja posla samozapošljavanjem – od prerađivačke industrije i već spomenutog građevinarstva do trgovine, servisa i popravka motornih vozila, prijevoza i skladištenja, ugostiteljstva i smještaja, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti te administrativnih i ostalih uslužnih djelatnosti.
Našli smo dvoje sugovornika, povratnika, spremna s nama podijeliti priču zašto su otišli te zašto su se nakon
- Standard u Hrvatskoj se puno poboljšao u odnosu na vrijeme kad sam ja odlazila u Austriju. Razlika u standardu danas je gotovo izjednačena. Kad sam otišla u Austriju, razlika u plaći je bila ogromna. Tamo sam u ono vrijeme dobila jednu plaću koliko sam ovdje zaradila za tri, četiri mjeseca. To mi je bio šok, nije isto dobijete li plaću od oko 300 do 400 ili 1300 eura. Samo što je problem u tome što je plaća sobarice u Austriji prije 12 godina i sada praktički ista, a ovdje su plaće rasle, kaže Sanja Srnec
godina provedenih u inozemstvu odlučili vratiti i okušati se u vlastitom malom biznisu.
Sanja Srnec iz Brezja u Austriju je otišla prije 12 godina i radila kao sobarica u hotelima u Austriji.
- U to vrijeme u Hrvatskoj sam bila bez posla, a kako su mi kćeri već odrasle, mogla sam otići raditi u inozemstvo, tim više što je i suprug od ranije radio u Austriji.
Prije odlaska u Austriju radila sam u Hrvatskoj. Po zanimanju sam poljoprivredni tehničar i izvjesno vrijeme sam radila u poljoprivrednom dućanu. Nakon toga je suprug otvorio ka�ić, gdje sam također radila, uz to tri mjeseca u Pipu, a nakon toga sam bila i bez posla. Kad mi se se ukazala prilika, otišla sam raditi u Austriju, jer nisam navikla biti bez posla. U početku sam otišla raditi na sezonu u hotel, a kasnije za stalno. Tijekom dvadeset godina mijenjala sam mjesta u kojima sam radila, zadnje u jednim termama. Suprug je preko 30 godina radio u Austriji kao kuhar i najviše zbog njega sam i otišla u Austriju kako bismo živjeli zajedno, jer smo praktički 25 godina bili razdvojeni dok su djeca bila manja, a ja s njima bila doma.
Sanja Srnec u Austriju otišla kad je tamo plaća bila tri puta veća nego kod nas
- Kako je bilo živjeti i raditi u Austriji i je li povratak bio težak?
- Doma me vukla obitelj, pogotovo sada kad već imamo unuke. Radila sam kao sobarica u hotelu s pet zvjezdica. Standardi na poslu kojih se trebalo pridržavati su bili visoki, tražilo se jako puno, gledala se svaka sitnica, ali snašla sam se i bilo mi je jako dobro. Nedavno sam dobila poruku s pozivom da se vratim, premda sam im rekla da sam donijela odluku o povratku kući.
Željela bih pokušati raditi doma. Pokrenula sam posao čišćenja uz pomoć mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U Austriji nisam znala za tu mogućnost, ali su moje kćeri znale za nju i one su me potakle na povratak kući i nagovorile da iskoristim tu mjeru.
- Rekle su mi da taj posao radim „gore” pa zašto se ne bi vratila doma i radila ga ovdje. Čekamo još jednu unuku pa se tim više veselim što se neću morati vraćati na rad u Austriju, jer što znači dan, dva boravka kod kuće, nakon radnih dana u Austriji.
Tako sad polako zahuktavam posao kod kuće. Razglasila sam posao preko Facebook grupe Međimurske mame i trudnice i raznošenjem letaka.
KRENUO POVRATAK radnika u domovinu
Do sada je tu mjeru za povratnike iz inozemstva iskoristilo 43 Međimuraca i uz pomoć će sami sebi biti poslodavci, a ako im posao naraste zapošljavat će i druge
Čistim obiteljske kuće i apartmane u Čakovcu, ali ne i lokalne. Spremna sam čistiti zgrade i stanove. Radim prema potrebi, ako je trebalo i subotom pripremiti apartman, ali manje više se
orijentiram na čišćenje od ponedjeljka do petka. Tako najviše odgovara i ženama da im čistim dom dok su na poslu, a kuća prazna. Iznenadilo me da ima sve više potrebe za tim poslom, jer se način života promijenio. Ne radi se više u klasičnim smjenama, nego cijeli dan pa se žene po povratku s posla žele posvetiti djeci i kuhanju. Temeljito čišćenje prepuste meni, a one tijekom tjedna
Sanja Srnec: Čis�m obiteljske kuće i apartmane u Čakovcu, iznenadilo me kolika je potreba za �m poslom kod nas
do mog novog dolaska samo održavaju dom.
- Pitali smo ju što je ljepše u Hrvatskoj, nego u Austriji, da ju je motiviralo na povratak?
- Sve je ljepše doma. U Austriji si stranac. Mi smo potpuno drugačiji po mentalitetu. Drugačije razgovaramo, bolje smo međusobno povezani. Tamo su ljudi na distanci, razgovaraju s tobom
i ljubazni su, ali ti si za njih i dalje stranac, kaže.
Doma je doma!
Pitali smo je što je prema njezinu mišljenju razlog da manje ljudi odlazi iz Hrvatske i da se lagano vraćaju?
- Standard u Hrvatskoj se puno poboljšao u odnosu na vrijeme kad sam ja odlazila u Austriju. Razlika u standardu danas je gotovo
BROJ POVRATNIKA iz Međimurja koji su iskoristili potpore za samozapošljavanje iz mjere - Biram Hrvatsku
KORISNICI SAMOZAPOŠLJAVANJA
izjednačena. Kad sam otišla u Austriju, razlika u plaći je bila ogromna. Tamo sam u ono vrijeme dobila jednu plaću koliko sam ovdje zaradila za tri, četiri mjeseca. To mi je bio šok, nije isto dobijete li plaću od oko 300 do 400 ili 1300 eura. Samo što je problem u tome što je plaća sobarice u Austriji prije 12 godina i sada praktički ista, možda za 100 ili 200 eura veća, a cijene su
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Čakovec
otišle gore. U međuvremenu su se u Hrvatskoj stvari promijenile na bolje, pa su razlike u standardu praktički male ili nikakve. Vidi se to po mladima. Sve im je sada lakše, nego je bilo nama i ne idu više toliko gore, jer biti doma je bolje. Doma je doma, kaže. Moje iskustvo spremačice u hotelu pomoglo mi je u poslu koju sam pokrenula doma. Nabavila sam si usisivače za dubinsko čišćenje tapeciranog namještaja, stolica, tepiha, madraca. Naručila sam robot za pranje prozora, tako da mogu čistiti i više površine koje je teško dosegnuti i s ljestava. Odabrala sam profesionalne usisavače jer čiste daleko kvalitetnije od kućnih. Do sada sam uložila 3000 eura u aparate za čišćenje. Razlika u čišćenju je vidljiva. Zahvaljujući tome kako obavljam posao uglavnom si stvaram stalne mušterije.
Do pune mirovine mi treba još deset godina, pa ako posao dobro krene, možda će biti potrebe da još zaposlim, ali trenutačno sam se fokusirala na to da zaposlim samo sebe.
Otišao da podigne kuću za obitelj i zbog nje se i vratio
- Imao sam svoje razloge zašto sam otišao na rad u Njemačku, kao i razloge zbog kojih sam se vratio iz nje, podijelio je svoje iskustvo o odlasku i povratku iz Njemačke Čakovčanin u ranim četrdesetim godinama života.
Životne okolnosti i percepcija društva u kojem živimo, sve to određuje put kojim se probijamo kroz život.
- Meni je obitelj na prvom mjestu i u skladu s tim rješavanje stambenog pitanja za obitelj bio mi je prioritet i razlog odlaska na rad u Njemačku, ali i razočarenje
politikom i prilikama u Hrvatskoj.
Na radu u Njemačkoj sam proveo sedam godina dok nismo uredili kuću. Supruga nije željela ići u Njemačku, već je s dvoje male djece za to vrijeme živjela u Hrvatskoj. Otišao sam „gore” kad su djeci bile dvije i četiri godine. Supruga mi je jasno u startu dala do znanja da ne želi ići u Njemačku, kazao je.
- Osobno bih tamo ostao raditi i živjeti do kraja života. Gazda kod kojega sam radio zadnje četiri godine je bio poslovno jak i poslodavac za poželjeti.
No budući da sam „gore” bio sam, vozio sam se kući nakon tri tjedna rada u Njemačkoj da bi deset dana nakon toga bio s obitelji. Da se samo radi o poslu i poslodavcu, nikad ga ne bih mijenjao.
- Nikakav pritisak na tempo rada, a super plaća, kazao je naš sugovornik.
- To što govorite, posve je u suprotnosti s onim kako se kod nas govori o o radu u Njemačkoj, da se tamo radi puno više nego ovdje?
- Posao koji sam gore napravio za jedan dan, Nijemac bi radio tri do pet dana. Nijemci žele biti gospoda, jer da žele raditi, ne bi zvali nas Balkance. Međimurci su, kao što je poznato svugdje u svijetu, dobri radnici, kao što su Dalmoši dobri pomorci i svi žele takve radnike.
Doma se radi više i kvalitetnije?!
Moje je iskustvo da se doma radi više i kvalitetnije nego u Njemačkoj. Imao sam priliku vidjeti razna gradilišta i razgovarati s majstorima drugih struka koje sam sretao na gradilištima. Ušteda i zarada su prioritet.
Kod nas se radi više i kvalitetnije i svi koji smo
išli tamo raditi, kažemo da smo se išli „odmarati”, kaže Davor. Ne naradiš se tamo ako radiš osam, pa čak i 10 sati, kao kod nas, prenosi svoje iskustvo iz Njemačke naš sugovornik. Netko tko doma radi na građevini, vjerujte, da mu navečer više ništa nije volja, a ja sam s pjesmom išao na posao i s posla, kaže. Vratio sam se kad sam postigao zadani cilj, izgradio novu kuću u Čakovcu, što supruzi i meni s domaćim primanjima i dvoje male djece ne bi bilo moguće, premda je supruga diplomirana ekonomistica koja je završila studij u Zagrebu. Kad je kuća u tih sedam godina završena, vratio sam se. A kad sam vidio tko je sve u Čakovcu poduzetnik, sineki kojima su očevi otvorili i tri, četiri �irme koje su uništili, mislim da ja onda mogu bolje koji sam marljiv, častan i pošten. Bavim se elektroinstalacijama i ako se posao razvije, uzeo bih još dva, tri dečka da rade sa mnom.
Plan mi je raditi za gazdu kod kojeg sam radio u Njemačkoj. Doma ima posla i dobro je plaćen, još uvijek je „škakljiva” naplata, sve ovisi za koga radiš, oprezan je. U sedam godina u Njemačkoj upoznao sam i puno ljudi i mislim da mi je i to svojevrsni kapital koji bi mi sada mogao dobro doći u daljnjem poslu, kazao nam je. Hrvatska je u dubokoj demografskoj krizi. Nedostaje joj vitalno, radno sposobno stanovništvo i mladi. Povratnici bi svojim životnim i radnim navikama i znanjem koje su stekli radeći u inozemstvu mogli biti ključni pokretači promjena u gospodarstvu i društvu. Tim više što se mnogi u nju vraćaju da bi pokrenuli svoj posao.
S NAČELNIKOM Franjom Lehkecom povodom Dana općine Strahoninec
- Iako smo puno postigli, još uvijek radimo na proširenju kulturnih sadržaja dodatnim programima za mlade te daljnjem razvoju gospodarstva, osobito kroz poticanje malog poduzetništva, kaže načelnik Franjo Lehkec
Piše: Sanja Heric
Strahoninec je samostalna općina od 1997. godine, a Dan općine obilježava se 21. svibnja svečanim sjednicama i prigodnim događanjima. S površinom od 8,35 km² i gotovo 2630 stanovnika, Strahoninec je zadnjih godina postao moderno prigradsko naselje s bogatom infrastrukturom i brojnim sadržajima za svoje mještane. Po veličini je druga najmanja jedinica lokalne samouprave u Županiji te čini 1,15 % ukupne površine Županije.
Po čemu je Strahoninec dobio ime?
Strahoninec se u pisanim povijesnim izvorima prvi puta spominje 1488. godine pod nazivom Sztrahoninc, u vrijeme kada je Međimurje brojalo četiri trgovišta, 96 sela i tri otoka na Dravi. Tijekom 16. i 17. stoljeća Strahoninec je bio dio različitih upravnih jedinica, tzv. judikata, što je odražavalo česte promjene vlastelinstva i feudalnih gospodara na ovim prostorima.
Značajnu ulogu u posjedovanju zemljišta imale su plemićke obitelji poput Poka, Nayger i Tome pl. Trombitaša, koje su dobivale posjede kao nagradu za ratne zasluge ili u najam.
Prvi sustavni popisi stanovnika iz 18. i 19. stoljeća bilježe postupni rast broja kuća i stanovnika, a prema predaji, ime Strahoninec potječe od riječi „strah” jer su ljudi koji su prolazili šumom i prelazili Dravu osjećali strah prije nego što su ušli u selo. Tijekom 19. i početkom 20. stoljeća selo je bilo pod
snažnim utjecajem mađarske uprave, što se odrazilo i na naziv mjesta te je 1901. godine osnovana pučka škola na mađarskom jeziku.
Nakon Prvog svjetskog rata, Strahoninec je postao dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a 1921. godine postaje središte općine koja je obuhvaćala i okolna sela. Tijekom Drugog svjetskog rata područje je ponovno bilo pod mađarskom upravom, da bi nakon oslobođenja 1945. godine uslijedila organizacija nove narodne vlasti i razvoj lokalne samouprave.
S površinom od 8,35 km² i gotovo 2630 stanovnika, Strahoninec je zadnjih godina postao moderno prigradsko naselje
Uoči Dana općine, koji se obilježava 21. svibnja, razgovarali smo s načelnikom Lehkecom o dosadašnjim postignućima, izazovima i viziji budućeg razvoja Strahoninca.
- U kakvom ozračju se obilježava ovogodišnji Dan općine Strahoninec, odnosno što se sve dogodilo u proteklih godinu dana?
- Dan Općine obilježavamo s ponosom, ali i velikim osjećajem zahvalnosti svim mještanima koji svojim svakodnevnim radom, angažmanom i zajedništvom doprinose napretku našeg mjesta. Protekla godina bila
je vrlo intenzivna – završili smo drugu fazu nadogradnje i energetsku obnovu dječjeg vrtića, započeli radove na dogradnji osnovne škole za jednosmjensku nastavu, proširili prometnu infrastrukturu i pokrenuli niz novih projekata, od sportskih do socijalnih. Sve to radimo s ciljem da Strahoninec ostane i dalje mjesto poželjno za život.
- Strahoninec je sredina koja je poznata po privlačenju mladih. Što im se sve nudi kako bi ostali, odnosno došli tu živjeti?
- Mladima želimo ponuditi više od pukog mjesta stanovanja – želimo da ovdje grade svoje obitelji, karijere i zajednicu. Zato razvijamo nove stambene zone, moder-
niziramo školu i vrtić, uvodimo produženi boravak, gradimo sportsko-rekreativne sadržaje i podupiremo rad udruga koje uključuju mlade. Također tu su i �inancijske potpore od rodiljnih naknada, učeničkih i studentskih stipendija te su�inanciranja vrtića i produženog boravka. Osim toga, trudimo se osigurati kvalitetnu prometnu povezanost, digitalnu infrastrukturu i dostupne javne usluge – sve što je mladim obiteljima danas važno.
- Što se sve čini u Strahonincu kako bi se olakšao život starije i nemoćne populacije? Je li na pomolu kakav projekt o izgradnji Dnevnog boravka za njih ili nešto slično?
Općina Strahoninec s ponosom najavljuje tradicionalnu Gulašijadu koja će se održati u subotu, 17. svibnja 2025. godine. Ovaj popularni događaj okupit će ljubitelje dobrog gulaša i zabave u Sportskom parku Općine Strahoninec.
Posjetitelje očekuje cjelodnevno druženje i natjecanje u kuhanju gulaša. Zainteresirani se mogu prijaviti putem e-maila: info@ strahoninec.hr. Važno je napomenuti da svaka ekipa mora imati najmanje tri člana.
Organizator će za svaku ekipu osigurati 6 kg mesa i
- Na zahtjev mještana izradili smo idejno rješenje za Dom za starije i nemoćne osobe, što smatramo jednim od najvažnijih projekata u nadolazećem razdoblju. Planiramo ga realizirati putem javno-privatnog partnerstva. Osim toga, radimo na boljoj povezanosti i dostupnosti usluga te podržavamo programe za starije koji se provode putem naših udruga i volontera. Znamo koliko je važno omogućiti dostojanstveno starenje u poznatom okruženju.
- Što još eventualno nedostaje Općini?
- Uvijek ima prostora za napredak. Iako smo puno postigli, još uvijek radimo na proširenju kulturnih sadržaja, dodatnim programima za mlade te daljnjem razvoju gospodarstva, osobito kroz poticanje malog poduzetništva. Tu je i potreba za još kvalitetnijim javnim prostorima i sadržajima koji će dodatno povezivati zajednicu.
- Blizu ste Grada Čakovca. Je li to otežavajuća ili olakšavajuća okolnost?
- Blizina Čakovca je svakako prednost – mnogi naši mještani rade, studiraju ili koriste usluge u gradu, a ujedno uživaju u mirnijem životu u Strahonincu. Ključno je da suradnja s gradom bude kvalitetna i partnerska, što i jest slučaj. Na taj način možemo zajednički raditi na projektima koji premašuju administrativne granice, ali donose korist svima.
6 kg luka te vodu. Podjela mesa i luka bit će organizirana od 12:00 sati, a prije toga priprema nije dozvoljena. Sve ostalo potrebno za kuhanje, poput kotlića, plamenika, začina, ostalih sastojaka i kuhala, ekipe trebaju donijeti same. Za gastronomski užitak i odličnu atmosferu pobrinut će se popularna pjevačica Lidija Bačić te energična Grupa Vulkan. U slučaju kiše, natjecanje će biti odgođeno. Organizatori s radošću pozivaju sve posjetitelje da dođu i uživaju u besplatnom gulašu!
- Na kraju ste još jednog mandata. Ima li nešto što biste htjeli, a niste uspjeli realizirati?
- Uvijek ostane nešto što se nije stiglo realizirati – bilo zbog �inancija, procedura ili vanjskih okolnosti. Osobno bih volio da smo ranije krenuli u projekt Doma za starije, no sada smo polako u fazi kad ga možemo konkretno pokrenuti. Isto tako, želja mi je još više ulagati u kulturu, stvaralaštvo i međugeneracijsko povezivanje.
Prema predaji, ime Strahoninec potječe od riječi „strah” jer su ljudi koji su prolazili šumom i prelazili Dravu osjećali strah prije nego što su ušli u selo
- Kako vidite Strahoninec u budućnosti?
- Vidim ga kao moderno, povezano i solidarno mjesto, u kojem se njeguje lokalni identitet, a istovremeno prate trendovi i potrebe novih generacija. Mjesto u kojem su vrtići i škole puni djece, stariji imaju sigurnost i podršku, a svi zajedno osjećaju ponos što žive baš ovdje. Strahoninec ima snagu, potencijal i ljude – to je najvažnije.
VRTIĆE i igrališta za međimursku djecu osigurano više od milijun eura državnih sredstava
Općina Sveti Martin na Muri dobila je najviše sredstva za igrališta, a Gornji Mihaljevec za vrtić
Ministarstvo demografije i useljeništva dodijelilo je ukupno 1.045.252,78 eura za 27 projekata u gradovima i općinama Međimurske županije za uređenje dječjih igrališta i poboljšanje uvjeta u vrtićima, prema odlukama od 17. travnja koje je potpisao ministar Ivan Šipić.
Za dječja igrališta izdvojeno je ukupno 468.069,18 eura za 13 jedinica lokalne samouprave, dok je za vrtiće osigurano 577.183,60 eura za 14 općina i gradova.
Sredstva za igrališta Najveći iznos za igrališta dobila je općina Sveti Martin na Muri s punih 50.000,00 eura, a slijedi je Pribislavec s gotovo identičnim iznosom od 49.995,31 eura. Značajna sredstva dobila je i općina Nedelišće (49.309,00 eura) te Belica (47.297,19 eura).
Od gradova, za igrališta su sredstva dobili Prelog (34.177,50 eura), Mursko Središće (22.874,56 eura) i Čakovec (15.775,00 eura).
Na novim igralištima djeca će moći uživati u modernim igralima poput tobogana, ljuljački i penjalica. Osim samih igrala, sredstva će biti iskorištena i za dodatne sigurnosne elemente poput rasvjete i zaštitnih ograda, ali i za popratne sadržaje kao što su klupe za sjedenje, klupe za dojilje i stalci za bicikle.
Poboljšanje uvjeta u vrtićima
Za vrtiće je osigurano ukupno 577.183,60 eura, s naj-
1.Tablica dodijeljenih sredstava za vrtiće i igrališta za Međimursku županiju
MjestoZa igrališta (EUR) Za vrtiće (EUR) Ukupno (EUR)
Belica
47.297,1945.960,3393.257,52
Čakovec 15.775,0049.998,4165.773,41
Dekanovec 23.099,01 -23.099,01
Donji Kraljevec 30.560,1643.502,5574.062,71
Donji Vidovec -49.916,0149.916,01
Goričan -49.714,3849.714,38
Gornji Mihaljevec 45.301,1150.000,0095.301,11
Kotoriba -15.148,3515.148,35
Mala Subotica 21.196,8817.035,0438.231,92
Mursko Središće 22.874,5630.202,6353.077,19
Nedelišće 49.309,0049.668,9398.977,93 Prelog 34.177,5049.264,5083.442,00 Pribislavec 49.995,31 -49.995,31
Sveta Marija -38.923,5238.923,52
Sveti Juraj na Bregu 35.877,21 -35.877,21
Sveti Martin na Muri 50.000,0045.267,8295.267,82
Vratišinec 42.606,2542.581,1385.187,38
većim pojedinačnim iznosom od 50.000,00 eura za općinu Gornji Mihaljevec. Značajna sredstva dobili su i grad Čakovec (49.998,41 eura), općina Goričan (49.714,38 eura), Donji Vidovec (49.916,01 eura), Nedelišće (49.668,93 eura) i grad Prelog (49.264,50 eura). Vrtići će uskoro biti opremljeni novom didaktičkom, motoričkom i senzomotorič-
FINANCIJSKI VJETAR turizmu u leđa
kom opremom. Financirat će se i nabava knjiga, slikovnica, slagalica i sportskih rekvizita, ali i digitalne i računalne opreme te nove opreme za vanjske prostore. Posebno je važno što će dio sredstava biti usmjeren na poboljšanje pristupačnosti za djecu s teškoćama u razvoju. Ovi projekti dio su velike investicije Ministarstva koje
je diljem Hrvatske raspodijelilo 22,2 milijuna eura za 638 projekata - 13,3 milijuna za igrališta i 8,9 milijuna za vrtiće.
Velika pozornost posvećena je ravnomjernoj raspodjeli sredstava, s više od polovice ukupnog iznosa namijenjenog gradovima i općinama u potpomognutim područjima. (ik)
ponovo je na meti vandala, a ovog puta nestale su nordijske jele iz parka kod stadiona „Petar Peršić”
Piše i foto: Luka Pongračić
Nestanak oko 40 sadnica nordijske jele iz parka kod stadiona „Petar Peršić” šokirao je mještane Pribislavca i ponovno otvorio pitanje sigurnosti i očuvanja javnih zelenih površina u toj međimurskoj općini. Sadnice su zasađene svega mjesec i pol ranije, 20. ožujka ove godine, kao donacija profesorice Milene Štajerec. No, između 2. i 5. svibnja, stabla su misteriozno nestala.
Nije ovo prvi put Općina je izrazila duboko razočaranje i ogorčenost ovim činom koji nije prvi takve prirode u Pribislavcu. Naime, sličan scenarij zbio se i tijekom 2019. i 2020. godine, kada je jedan općinski vijećnik vlastitim trudom posadio 50 hrastova i 20 crnih borova, od kojih su do danas preživjela svega tri stabla. Ni novije inicijative nisu prošle bez štete. U jesen 2024. godine, u sklopu projekta LAG-a pod nazivom „Parkići za budućnost“, oko dječjeg
igrališta u Ulici Nikole Tesle posađeno je deset autohtonih vrsta – uključujući hrast lužnjak, brekinju, oskorušu, pitomi kesten i druge. Unatoč pažljivoj sadnji, većina sadnica je također oštećena ili uništena, a trenutačno se održalo tek četiri stabla.
Nadzorne kamere dat će odgovor
Načelnik Matija Ladić potvrdio je da je incident prijavljen policiji, a predane su i snimke s obližnjih nadzornih kamera. - Za sada nemamo nikakve povratne informacije. Posebno nas boli činjenica da se radilo o donaciji i da su se sadnice savršeno uklopile u prostor. Nevjerojatno je da bi netko imao potrebu to uništiti, izjavio je načelnik. Ladić najavljuje pojačane mjere nadzora te poziva sve građane na zajedničku odgovornost u očuvanju javnih površina. - Samo zajedno možemo stati na kraj ovakvom bezobzirnom ponašanju, poručuje pribislavski načelnik.
Dubravi
Lokalne turističke zajednice u Međimurskoj županiji osigurale su više od 220.000 eura za organizaciju atraktivnih događanja s ciljem privlačenja posjetitelja iz cijele regije. Hrvatska turistička zajednica objavila je popis odobrenih projekata koji će se tijekom 2025. godine provoditi na turistički slabije razvijenim područjima, uključujući i kontinentalni dio Hrvatske.
U tom okviru, Turistička zajednica Međimurske županije dobila je ukupno 250.000 eura, do toga 150.000 eura za projekt “Razvoj proizvoda enogastronomije u Međimurskoj županiji” te dodatnih 100.000 eura za projekt “Međimurje – život u pokretu”. Popis uključuje i projekte lokalnih TZ-ova kojima je u županiji ukupno dodijeljeno 220.494,42 eura. TZ Grada Čakovca dobiva 27.960 eura
za projekt “Čakovec – grad Jazza” i 9320 eura za “Doba Zrinskih”. TZ Grada Preloga dobiva 46.600 eura za “Festival balona na vrući zrak” te 9.320 eura za “Sportove na vodi Grada Preloga”. TZ Općine Štrigova dobiva 16.915,80 eura za “Ljeto u Štrigovi 2025.” te 26.498,62 eura za završnu fazu projekta “Svjetski centar pušipela”. TZ područja Mura i gorice dobiva 46.600 eura za osnivanje i opremanje no-
vog Turističko-informativnog centra, dok TZ područja Srce Međimurja prima 37.280 eura za regionalno popularni “Forestland festival 2025”. Dodijeljena sredstva značajno će pridonijeti razvoju turističke ponude te omogućiti lokalnim zajednicama bogatiju i raznolikiju organizaciju događanja i manifestacija, što će im svakako pomoći pri privlačenju i domaćih i stranih gostiju. (bj)
Palača Hirschler uskoro će zasjati kao Interpretacijski centar posvećen međimurskoj popevki, zaštićenoj UNESCO-voj nematerijalnoj kulturnoj baštini. Trenutačno su u tijeku građevinski radovi koji uključuju potpunu adaptaciju zgrade, uz poseban naglasak na očuvanje njezine izvorne arhitektonske slike. Tako je krovište već obnovljeno crijepom koji vjerno odgovara
izgledu iz vremena izgradnje, dok će se izvorna ulazna vrata restaurirati s očuvanim drvenim ukrasima i vitrajem, a i vanjska fasada zadržat će boju nalik izvornoj. Potom slijedi zahtjevno opremanje interijera. Dodatnu simboliku projektu daje i činjenica da je Donja Dubrava rodno mjesto legendarne Tete Lize, jedne od najpoznatijih čuvarica međimurske popevke. (vv)
MURSKO SREDIŠĆE daje jednokratne potpore studentima i srednjoškolcima
Grad Mursko Središće već godinama ima praksu podjele jednokratnih pomoći studentima i srednjoškolcima s područja Grada. Nije mnogo, ali jednokratna potpora studentima i srednjoškolcima dobro dođe kao džeparac ili mala pomoć u troškovima za nabavu školskih potrepština. Počeli su s prikupljanjem popisa studenata i učenika
srednjih škola kao baze za isplatu potpore.Redovni studenti na temelju pravovaljane dokumentacije ostvaruju pravo ne jednokratnu novčanu pomoć od 300 eura, a učenici srednjih škola na jednokratnu novčanu pomoć od 70 eura. Detalje za prijavu i obrasce mogu naći na službenim stranicama Grada Mursko Središće. (BMO)
SUFINANCIRANJE KAMATA
za stambene kredite mladih na području Murskog Središća
Jedna od novih demografskih mjera Grada Mursko Središće je sufinanciranje kamata za stambene kredite mladima do 40 godina starosti radi njihova zadržavanja na svojem području. Uz niz dosadašnjih mjera za kupnju, rušenje i gradnju kuća, Gradsko vijeće Mursko Središće donijelo je tu najnoviju demografsku mjeru, sufinanciranje kamata na stambene kredite pod određenim uvjetima. Prije nekoliko dana raspisan je i Javni poziv za sufinanciranje kamate na stambene kredite, a ubuduće bi se trebao objavljivati jednom godišnje za tekuću kalendarsku godinu. Sredstva se odobravaju u visini od 50 % kamate do maksimalno 2400 eura godišnje, odnosno u maksimalnom iznosu do 200 eura mjesečno po odobrenom zahtjevu, za maksimalno pet godina otplate kreditaSufinanciraju se kamate za stambeni kredit koji građanin uzima od kreditne institucije koje ima odobrenje za rad od strane HNB-a za kupnju prve nekretnine ili poboljšanje stambenih uvjeta.
Subvencije za iznos do 150.000 eura
Sufinanciranje kamate stambenog kredita odobrit će se za kredit ili dio kredita koji ne prelazi 150.000 eura.
Sufinanciranje kamate odobrava se za stambene kredite koje je kreditna institucija odobrila nakon 1. siječnja 2024. godine.
Iznos sufinanciranja kamate isplaćuje se jednokratno godišnje na kreditni račun korisnika kredita po dostavljenom otplatnom planu odmah po sklapanju ugovora.
Korisnik zahtjeva za sufinanciranje kamata mora imati ili prijaviti prebivalište na adresi nekretnine, odnosno na području Grada Mursko Središće, za koju je odobreno sufinanciranje.
I na toj adresi ostati neprekinuto sljedećih 10 godina od dana sklapanja ugovora o sufinanciranju kamata za stambeni kredit.
Korisnici moraju biti mlađi od 40 godina
Na javni poziv mogu se javiti i osobe koje nemaju prebivalište na području Grada Mursko Središće, ali uz uvjet da u roku od dvije godine po potpisivanju Ugovora s Gradom Mursko Središće prijave prebivalište na adresi objekta za koji je odobren stambeni kredit. Pravo na subvencije imaju prijavitelji koji u trenutku podnošenja zahtjeva nisu stariji od 40 godina. Svi ostali uvjeti navedeni su na službenim stranicama Grada Mursko Središće. (BMO)
TZP MURA i gorice dobit će novoopremljeni prostor
Za ured kak se šika 46.000 eura
Turistička zajednica područja Mura i gorice nastala je zahvaljujući dogovoru Grada Mursko Središće te Općina Podturen, Selnica i Vratišinec, Već u prosincu 2024. godine TZP Mura i gorice prijavila je pet projekata Hrvatskoj turističkoj zajednici, a rezultat je preko 60.000 eura za turističke
točke na području grada i spomenutih općina. Za daljnji rad Turističkoj zajednici područja potreban je i odgovarajući opremljeni prostor na nekadašnjoj autobusnoj stanici u Murskom Središću. Obnovit će se uz �inancijsku podršku Hrvatske turističke zajednice u iznosu od 46.600 eura. (BMO)
Na Šetnici svete Barbare u Murskom Središću u subotu je održan tradicionalni gastro događaj pod nazivom „Što smo, kaj smo i kak kuhamo“. U kuhanju tečnih jela u velikim kotlovima natjecale su se ekipe Mjesnih odbora Križovec, Hlapičina, Mursko Središće i Peklenica.
Od ranih jutarnjih sati članovi mjesnih odbora prionuli su pripremi svojih jela kako bi sve bilo spremno za dolazak brojnih posjetitelja
Sva jela bila su pripremljena na visokoj razini pa su sve ekipe mjesnih odbora zasluženo proglašene pobjednicima
na najavljenu podjelu jela u 11 sati. Međutim ljudi su navalili na šetnicu već i sat ranije privučeni miomirisima jela. Lijep sunčan dan bio je kao stvoren za druženje na otvorenom uz Muru.
Od jelenjeg buta s njokima do ričeta
Posjetitelji su imali priliku kušati raznovrsna jela: VMO Križovec pripremio je svinjski lungić s njokima, VMO Mursko Središće jele-
nji but u umaku od šumskog voća i suhih šljiva s njokima, VMO Štrukovec je kuhao tradicionalni gulaš, VMO Sitnice ciganski gulaš, VMO Hlapičina je pripremio ričet, dok je VMO Peklenica predstavio međimurski bograč. Uz glavna jela, članice Društva žena Hlapičina pekle su langoše koji su također brzo nestajali. U natjecateljskom, ali nadasve prijateljskom duhu, predstavljena su jela koja su i mirisom i okusom oduševila sve prisutne. Budući da su sva jela bila pripremljena na visokoj razini, ove godine nije proglašen jedan pobjednik. Svi mjesni odbori zasluženo su proglašeni pobjednicima.
Za dobru atmosferu tijekom cijelog dana pobrinuo se Tamburaški sastav Kumovi koji je svojim glazbenim programom zabavio više od tisuću posjetitelja.
Sajam domaćih proizvoda
Paralelno s gastro događajem održan je i vrlo
posjećen Sajam domaćih proizvoda, na kojem su se mogli razgledati i kupiti razni autohtoni proizvodi lokalnih proizvođača. Na sajmu je bilo svega, od domaćih kolača, džemova, meda, bučinog ulja, domaćih šparoga, rakija, ručno rađenog nakita i cvijeća od krep papira te raznih drugih delicija i ukrasa. Okupljene je na obje lokacije – i na kulinarskom natjecanju i na sajmu – pozdravio gradonačelnik Dražen Srpak, zahvalivši svima na dolasku i istaknuvši važnost ovakvih događanja za očuvanje tradicije i promicanje lokalnih običaja.
Događaj je još jednom pokazao bogatstvo lokalne gastronomije i važnost očuvanja kulinarske tradicije. Novost koja je razveselila mnoge posjetitelje jest uvođenje stalne ponude sladoleda svakog vikenda na Šetnici svete Barbare, što će zasigurno dodatno obogatiti ljetni ugođaj uz Muru. (BMO)
U Svetom Martinu na Muri središnji će događaj biti u subotu, 16. kolovoza
Turističko društvo Gornji Lakoš i Turistička zajednica Sveti Martin na Muri održali su u Gornjem Lakošu konferenciju za medije na kojoj su predstavili projekt ODVIJ, uspješno odobren u okviru Interreg programa Slovenija-Hrvatska 2021-2027. Projekt, čija je prijava podnesena 30. siječnja 2024., ostvario je visokih 95 od 100 bodova i osigurao sufinanciranje za provedbu aktivnosti u iznosu od 24.000 eura.
Prvi događaj planiran je 31. svibnja u Gornjem Lakošu, gdje će posjetitelje očekivati sajamska ponuda lokalnih proizvoda, edukacije, izložba razvoja košnje kroz povijest, kulturni program, animacije za djecu i kulinarska ponuda. Središnji dio je natjecanje u košnji trave ručnom kosom u četirima kategorijama koje počinje u 14 sati.
Vatrogasci DVD-a Lapšina proslavili su Dan vatrogasaca i obilježili sovg zaštitnika svetog Florijana u kapeli Svete Margarete u Kapelščaku. U središtu događanja bio je blagoslov novog vatrogasnog vozila koje je stiglo početkom godine. Molitvu i blagoslov predvodio je župnik Mladen Gorupić, koji je posebno naglasio važnost posvećenosti i požrtvovnosti
vatrogasaca u svakodnevnoj zaštiti zajednice. Ključeve novog vozila svečano pak je predao načelnik Općine Sveti Martin na Muri, Martin Srša, dok je predsjednik Dražen Jakopić zahvalio svima koji su uljepšali ovaj dan. Uz domaće članove DVD-a Lapšina, prisustvovali su i kolege vatrogasci iz DVD-a Sveti Martin na Muri te PGD-a Hotiza. (sh)
STAZAMA
srca Međimurja
Drugi događaj održat će se 16. kolovoza u Svetom Martinu na Muri.
Okupljanje je u 12 sati kod Vaškog doma na adresi Glavna ulica 61. Predsjednik Turističkog društva Alen Dominić izrazio je nadu u dobar odaziv i lijepo vrijeme.
Program započinje rano ujutro prikazom umijeća skelarenja i mlinarenja na skeli kod Mure, gdje će posjetitelje prevesti skelom i
ponuditi tradicionalni doručak kakav su nekada jeli kosci. Nakon doručka slijedi kulturno-zabavni program s nastupima hrvatskih i slovenskih društava, kulinarski kutak, sajamski dio s proizvodima OPG-ova, dječje aktivnosti te predstavljanje starih igara i običaja od strane udruge umirovljenika. Glavni dio programa je prezentacija košnje trave, bez natjecanja, uz povorku starih zanata i običaja. Direktor Turističke zajednice David Novinščak zahvalio je partnerima i EU-u na podršci. Novinari su na kraju konferencije počašćeni doručkom kakav su jeli naši stari prije rada u polju. Projekt ODVIJ usmjeren je na unapređenje turističke ponude i jačanje suradnje između Slovenije i Hrvatske kroz očuvanje kulturne baštine i prirodnih resursa, s ciljem održivog razvoja pograničnih područja.
Gornje Međimurje je proteklog vikenda bilo središte rekreativnog biciklizma zahvaljujući biciklijadi koju je organizirala Turistička zajednica područja Srce Međimurja. Manifestacija je nadmašila očekivanja, okupivši oko 450 zaljubljenika u biciklizam, od najmlađih do najiskusnijih pedalera.
Pod sloganom „Stazama srca Međimurja", sudionici su birali između tri rute – dužine 22, 36 i 50 kilometara – koje
su ih vodile kroz Općine Nedelišće, Sveti Juraj na Bregu, Gornji Mihaljevec i šire. Nakon povratka u Nedelišće, sve je čekala zaslužena okrepa – grah koji su pripremili članovi lokalnog lovačkog društva. Ova biciklijada ponovno je dokazala koliko su ovakvi događaji važni za promociju zdravog načina života, jačanje zajedništva i prezentaciju međimurskog gostoprimstva. (bj)
Turisti sve češće dolaze, ali…
Koliko je Međimurje
lijepo i zanimljivo, postajemo svjesni tek kada vidimo strance koliko su njime oduševljeni. Ovih dana u Štrigovi boravi skupina Nijemaca koji su njime oduševljeni – Mađerkinim bregom, našim vinarijama, vinima, prirodom, ljudima i gastronomijom. A posebno ih je oduševio Čakovečki sajam srijedom jer takvih događanja više nema, a posebno se ne može na takav
način kao na sajmu pojesti kobasice. Kupovali su i flance, jer su gore po tri ili čak četiri puta skuplji od našega. U posljednje vrijeme u Međimurje dolazi sve više turista, što je iznimno ohrabrujuće za daljnji razvoj turizma u regiji. Mađerkin breg definitivno je top atrakcija i lokacija u Međimurju, koja malo koga ostavlja ravnodušnim. Ipak, ono što još nedostaje jest dodatni sadržaj koji bi zadržao posjetitelje du-
že na našoj destinaciji i potaknuo ih na ponovne dolaske. U tom smislu, velika novost i prava atrakcija bit će postavljanje visoke fontane te zip-linea na Mađerkinom bregu, a u samom centru Štrigove zamišljen je Svjetski centar pušipela u postojećem Domu kulture. Dodatno, u Svetom Martinu na Muri pak će se zip-line postaviti preko Mure. Definitivno veliki pljesak i za taj korak prema naprijed!
Ovog tjedna boravila sam i u Gornjem Lakošu gdje je zajednički predstavljen projekt tamošnjeg turističkog društva i naše svetomartinske zajednice. U kasnijem razgovoru dotaknuli smo se i razvoja turizma u Lendavi i kod nas. Kod njih isto fali primjerice gastronomskog sadržaja. Veliki je peh što turist, kada dođe u prijestolnicu bograča, ne može nigdje pojesti taj bograč.
Naš turistički razvoj ide u dobrom smjeru, no nove ideje i projekti zasigurno će podići kvalitetu i prepoznatljivost Međimurja na još višu razinu. Uz prirodne ljepote, bogatu tradiciju i sve veću podršku lokalnih zajednica i institucija, imamo sve preduvjete da postanemo jedna od najpoželjnijih i najdinamičnijih destinacija kontinentalne Hrvatske.
PRIZNANJA pojedincima i udrugama uz Dan općine Donji Kraljevec
Piše: Vlasta Vugrinec
Minulog tjedan, Općina
Donji Kraljevec nizom događanja obilježila je svoj dan. Ipak, središnji događaj bila je svečana sjednica na kojoj su dodijeljena najviša općinska priznanja istaknutim poje-
dincima i udrugama koje su dale značajan doprinos razvoju i promociji svih naselja unutar općine. Uz brojne goste, sjednici je nazočio i počasni stanovnik Općine, prof. dr. Mijo Bergovec. Njegov pozdravni govor ostat će zapamćen po pozivu da
se mladi „primeju posla” jer je u Općini izrazito loša demografska slika.
Dobitnici Grba i Plaketa Općine
Najviše općinsko priznanje, Grb Općine Donji Kraljevec, uručeno je Osnovnoj
školi Donji Kraljevec i to za 20 godina samostalnog djelovanja, dr. Ljiljani Fujs, liječnici u mirovini, za predani rad u području zdravstvene zaštite te Dragutinu Gladu za dugogodišnji doprinos razvoju vatrogastva koji se unaprijed ispričao zbog nedolaska na sjednicu. Dr. Fujs je nakon više od 40 godina predanog rada odselila iz Međimurja, no mještanima je ostala u srcu jer ipak je riječ o njihovoj doktorici koja se borila za spas njihova zdravlja.
Plaketu Općine Donji Kraljevec primili su Puhački orkestar Općine Donji Kraljevec, Miroslav Oreški i Ivan Čanadi za dugogodišnji angažman u sportskom i društvenom životu
Plaketu Općine Donji Kraljevec primili su Puhački orkestar Općine Donji Kraljevec za 30 godina kontinuiranog kulturnog djelovanja, Miroslav Oreški za aktivan doprinos vatrogastvu i Ivan Čanadi za dugogodišnji angažman u sportskom i društvenom životu.
UZ DAN OPĆINE DONJI KRALJEVEC održan 8. Međunarodni susret folklornih susreta
Dr. Fujs je nakon više od 40 godina predanog rada odselila iz Međimurja, no mještanima je ostala u srcu jer ipak je riječ o njihovoj doktorici koja se borila za spas njihova zdravlja
Nagrađeni učenici i sportaši
Posebna priznanja uručena su i uspješnim učenicima Nikoli Kovaču, Mateju Klemenčiću, ekipi Croatian Makers lige (sudionici državnog natjecanja iz Informatike), ekipi građanskog odgoja, Evelin Meglić, Ivani Pintarić, kao i studenticama Katarini Jančec, Korini Kanižaj Židov i Stefani Branilović koje su primile dekanovu nagradu.
Za izvanredna sportska postignuća nagrađeni su: Tena Vurušić, Mia Sabol, ekipa košarkaša OŠ Donji Kraljevec, Mažoretkinje
Općine Donji Kraljevec, Twirling klub Općine Donji Kraljevec, DVD Palinovec i Košarkaški klub Donji Kraljevec.
Piše: Josip Šimunko
U Donjem Kraljevcu je u subotu održan 8. Međunarodni susret folklornih skupina uz dane općine. Nastupile su folklorne skupine iz Hrvatske, Slovenije, BiH i Mađarske uz mimohod od osnovne škole do sjedišta općine uz pratnju limenih glazbi. Folklorne i glazbene točke trajale su ukupno oko četiri sata.
Na prostoru iza sjedišta općine, goste i mještane je pozdravio načelnik Općine Donji Kraljevec Miljenko Horvat. U programu su najprije nastupile mlađa i starija skupina mažoretkinja Općine Donji Kraljevec sa svojim koreogra�ijama. Tko je sve nastupao?
Na pozornici pod šatorom najprije su nastupili mališani Dječjeg vrtića Ftiček, dvije skupine Sovići i Rodići u narodnim nošnjama, a potom učenici OŠ Donji Kraljevec, folklorna skupina koja je ujedno mlađa folklorna skupina KUD-a Općine Donji Kraljevec. Uslijedio je nastup KUD-a Donji Kraljevec uz sastav lime-
ne glazbe Dokra bend, plesači su izveli šest koreogra�iranih međimurskih plesova. Gosti iz Sumartona iz Mađarske ove su se godine na susretima predstavili s trima plesnim koreogra�ijama, Kolo igra, Tamburica svira i jednim iznenađenjem, izveli su splet
bunjevačkih kola Hrvata iz Vojvodine.
Kulturno umjetničko društvo „Mladost“ iz Bosanske Otoke (BIH), skupina mladih plesača, izvela je Muslimanske gradske igre te Igre odnosno kola iz Šumadije. Redovni gosti u Donjem Kraljev-
cu su folkloraši skupe Szilas iz XV. Okruga Budimpešte, koji su izveli više mađarskih plesova, najprije starija skupina, zatim virtuozni plesni solistički par i na kraju mlađa skupina.
Na kraju plesnog programa nastupili su folkloraši KUD-a Šmartno iz Rožne doline (Slo-
venija) sa Štajerskim plesovima, a nije zaboravljen ni ples s metlom.
Goste je zasigurno ponijela atmosfera i dobro raspoloženje, što je već postala tradicija. Iza svakog nastupa uslijedio je frenetični pljesak brojne publike pa čak i glasno navijanje.
Općina Donji Kraljevec za sve je goste i posjetitelje besplatno osigurala više vrsta jela kao i pića, kao i kolače koje su pripremile žene iz udruga.
Nastup puhačkih orkestara
U večernjem programu nastupilo je nekoliko puhačkih orkestara s popularnim glazbenim točkama za puhače i limene glazbe. Nastupili su puhački orkestri: Glazbene škole Hubai Jeno iz Budumpešte, Puhački orkestar Grada Čakovca, Puhački orkestar Općine Goričan kao i Puhački orkestar Općine Donji Kraljevec. Puhački orkestri ispraćeni su također dugačkim pljeskom publike. Uslijedila je podjela priznanja koje je svim izvođačima podijelio predsjednik KUD-a Općine Donji Kraljevec Mladen Čonka.
U večernjim satima mještane i goste je do kasno u noć zabavljala grupa „Elita“. Kao kuriozitet spominjemo da je red za jela s roštilja bio dugačak dvadesetak metara cijelog popodneva i večeri.
DONJI VIDOVEC
Lokalna akcijska grupa Mura-Drava iz Donjeg Vidovca pokrenula je postupak nabave električnog turističkog vlaka vrijednog 96.000 eura. Vlak će služiti za prijevoz do 20 posjetitelja između glavnih atrakcija Zlatarske šetnice, nove turističke rute koja nastaje kroz projekt Zlatarske avanture. Električni vlak izgledat će kao replika stare parne lokomotive i bit će izrađen prema najvišim sigurnosnim i ekološkim standardima. Prikolica vlaka bit će otvorenog tipa, s klupama za sjedenje, kako bi putnici tijekom vožnje mogli uživati u pogledu na prirodni krajolik i znamenitosti Zlatarske šetnice. Isporuka električnog vlaka predviđena je najkasnije 12 mjeseci nakon potpisa ugovora. Vlak neće biti jedina nova atrakcija. Projekt uključuje i nabavu 15 električnih bicikala, rafting čamaca za spustove po Dravi, prikolica za prijevoz bicikala te postavljanje solarnih stanica za punjenje e-bicikala, čime se želi dodatno potaknuti ekološki prihvatljiv turizam. Veliki naglasak stav-
DONJI VIDOVEC
lja se i na digitalizaciju turističke ponude. Na šetnici će biti postavljene informativne ploče s QR kodovima koji će posjetiteljima nuditi dodatne informacije o lokalnoj povijesti i tradiciji. Planirana je i izrada multimedijalnih učionica te razvoj inovativne igre Cultural Escape Room, koja će kroz zadatke i potragu povezivati različite točke Zlatarske šetnice.
Projekt Zlatarske avanture provodi se kroz INTERREG program prekogranične suradnje Slovenija-Hrvatska 2021. – 2027., u suradnji partnera iz Hrvatske i Slovenije. Ukupna vrijednost projekta iznosi više od 1,2 milijuna eura, a Europska unija sufinancira ga s gotovo milijun eura. Glavni cilj projekta je razvoj aktivnog turizma temeljenog na zlatarskoj tradiciji ispiranja zlata na rijeci Dravi. Nova Zlatarska šetnica povezivat će prirodne i kulturne atrakcije Međimurja i slovenske Podravske regije, nudeći turistima novo iskustvo kroz spoj prirode, baštine i suvremenih digitalnih tehnologija. (ik)
Tijekom vikenda je u Društvenom domu Donji Vidovec održana jubilarna 10. Međunarodna smotra dječjeg folklornog stvaralaštva „Majci na dar“, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Donji Vidovec.
Smotra, koja je tradicionalno posvećena majkama povodom nadolazećeg Majčinog dana, okupila je brojne male izvođače iz Hrvatske i inozemstva. Publiku su razveselili razigrani nastupi, koreografije, pjesme i narodna odjeća, a svaka točka bila je posebna u svom izrazu. Na pozornici su
nastupili dječji folklorni ansambl KUD-a Croatia Zagreb, Kulturno-umjetnička udruga Zasadbreg, Dječja skupina „Žabice“ HKDM Ljubljana iz Slovenije, s kojima domaćini imaju već dobro razvijenu suradnju, KUD Zrin Legrad, KUD Seljačka sloga Donja Dubrava, Dječji vrtić „Klinčec“ Donji Vidovec te domaći KUD Donji Vidovec. Svaki nastup ispraćen je pljeskom i oduševljenjem publike, a posebno emotivna bila je poruka manifestacije - ljubav i zahvalnost prema majkama, izražena kroz bogatstvo tradicije i dječje stvaralaštvo. (sb)
STOLJEĆE PRELOŠKE Munjare
Prva žarulja zasvijetlila je prije 100 godina
Prelog je ovih dana obilježio 100. obljetnicu svoje Munjare koja je puštena u rad 1925. godine. Naime, Matija Kavran, rođeni Preložanin, nakon studija veterine u Pečuhu 1919. godine vratio se u rodno mjesto i, kao mlad i ambiciozan čovjek koji je prihvaćao napredne ideje, založio se za izgradnju električne centrale kako bi se ulice i domovi Preloga osvijetlili električnom energijom. Ulaganjem njegovih sredstava, nedaleko crkve izgrađena je Munjara s dizelskim motorom
OBILJEŽENA 150. obljetnica DVD-a Prelog
od 90 KS i trofaznim generatorom 50 kVA, 400 V, 50 Hz. U preloškim ulicama izvedena je zračna električna mreža s krakovima javne rasvjete. Potrošnju električne energije za javnu rasvjetu plaćala je Općina Prelog. U kućama su bila brojila, a oni s manjom potrošnjom plaćali su paušalno. Uoči Drugog svjetskog rata Munjara je prodana Općini Prelog, a nakon spajanja Preloga dalekovodom 6 kV s Čakovcem, još je kratko radila kao pričuvna elektrana. (vv)
U povijesnim zapisima nalaze se jasni podaci o nabavljenoj opremi za gašenje požara u Prelogu stotinjak godina prije službenog ustrojavanja vatrogasnog društva
Piše: Vlasta Vugrinec
Najstarije međimursko dobrovoljno vatrogasno društvo, društvo iz Preloga, tijekom svibnja obilježava svoju 150. obljetnicu postojanja. Shodno tome, minule subote održana je i svečana akademija kojoj su prisustvovali predstavnici svih međimurskih društava te brojni gosti.
- Ponosni smo što je upravo DVD Prelog prvo osnovano dobrovoljno vatrogasno društvo u Međimurju. Svečana sjednica samo je jedan od događaja kojima obilježavamo ovu važnu obljetnicu. Obilježavanje smo započeli svetom misom i promocijom prve monogra�ije u povijesti našeg društva, a zaključit ćemo ga krajem mjeseca javno-taktičkom pokaznom vježbom, rekao je Slavko Štefan, predsjednik DVD-a Prelog.
Purgeri Trgovišća Preloga
Priča preloških vatrogasaca krenula je u vrijeme kada je gašenje požara ovi-
silo o hrabrosti i dobroj volji pojedinaca, a traje i danas zahvaljujući profesionalnosti, predanosti i zajedničkom radu.
Purgeri Trgovišća Prelog, uvidivši od kolike je hasne vatrogasno društvo i pokeh dob je mnogo i več trpeti moralo ovo mesto radi neurednog gašenja ognja, radi toga, da svim stanovnikom imetak i život kaj lepše obraniti more, ustrojili su leta 1875. 31.-oga januara, piše u izvornim temeljnim pravilima Dobrovoljnog vatrogasnog društva Prelog.
Tadašnje trgovište Prelog, drugo međimursko mjesto po veličini, osnovalo je dakle, prvo dobrovoljno vatrogasno društvo 1875. godine. Prvu opremu Društvo je do 1890. godine čuvalo u drvenoj baraci, a sastanci su bili održavani po kućama članova. Prvi vatrogasni dom sa spremištem izgrađen je 1890. godine. Limena glazba, odnosno puhački orkestar DVD-a Prelog, kreće s radom 1898. godine, nakon što su nabavljeni prvi instrumenti iz Češke. Na skupštini pre-
loških vatrogasca održanoj 1919. godine donesena su nova pravila i usvojeno novo ime – Hrvatsko dobrovoljno vatrogasna društvo u Prelogu. Društvo su tijekom 15 desetljeća vodila 22 predsjednika, 15 zapovjednika i 25 tajnika. Danas broji 45 članova svih kategorija i uzrasta, među kojima 24 operativna člana, 10 izvršnih, 9 veterana i 2 počasna člana. Njih 40 kroz svoju karijeru steklo je zvanja od vatrogasca do višeg vatrogasnog časnika prve klase, uz veliki broj završen programa usavršavanja za određene vatrogasne specijalnosti.
Subotnji program započeo je u popodnevnim satima dočekom gostiju i prijateljskih vatrogasnih društava u dvorištu Srednje škole da bi se potom više od 200 vatrogasaca u svečanom mimohodu prošetalo središtem Grada do Trga slobode gdje je u velikom šatoru nastavljeno druženje uz zabavu.
Nagrađeni vatrogasci
Veliki jubilej donio je sa sobom i velik broj nagrađenih. Tako je za posebne zasluge
odlikovanje dobio Vladimir Mlinarić. Zlatnu medalju primili su Josip Posavec, Slavko Štefan i Đuro Ujlaki, dok su srebrnu vatrogasnu medalju dobili Zlatko Novak i Đuro Bednjač. Srebrnu vatrogasnu plamenicu dobili su Ljiljana Majdandžić, Jasenka Cvetko, Bernard Lesić, Dejan Mlinarec i Mladen Kanižaj. Brončanu vatrogasnu medalju primili su Suzana Novak i Darko Golomboš, dok su brončane plamenice dodijeljene Marinu Senčaru, Matiji Mlinarecu, Dubravku Cvetku, Ivanu Majdandžiću, Luki Sinkoviću, Nenadu Štefanu, Domagoju Žeželju i Ivanu Matkoviću. Također, diplome počasnog člana DVD-a Prelog uručene su bojniku Ivanu Markaču, kapetanu kanadera te gradonačelniku Ljubomiru Kolareku. Nagrade su uručene i vjernim sponzorima. Na svečanosti je prikazan i polusatni �ilm o povijesti vatrogastva u Prelogu, a prisutni su se prisjetili važnih trenutaka i osoba koje su kroz generacije doprinosile razvoju društva. Preloški vatrogasci su uz ovu obljetnicu dobili i svoju
U završnom obračanju uoči nadolazećih lokalnih izbora, Stjepan Kovač, kandidat za gradonačelnika Čakovca s listom "Srcem za Čakovec", iznosi svoju viziju grada temeljenog na odgovornosti, transparentnosti i konkretnim projektima. S podsjetnikom na ključna postignuća iz prethodnih mandata i jasnim planom za prvih 100 dana, Kovač naglašava zašto vjeruje da Čakovec više nema vremena za čekanje te poziva građane da svojim glasom podrže stvarne promjene i dokazano iskustvo.
- Gospodine Kovač, na kraju smo još jedne kampanje. Koja je Vaša temeljna poruka Čakovčankama i Čakovčanima uoči izbora?
- Moja temeljna poruka je da Čakovec više nema vremena za čekanje i neodlučnost. Trebamo konkretne promjene, odgovorno upravljanje i jasan plan za budućnost. Naš tim "Srcem za Čakovec" nudi upravo to – stručnost, iskustvo i odlučnost da naš grad pokrenemo naprijed, odmah!
- Vaš program ističe niz konkretnih mjera. No, prije nego što pogledamo u budućnost, možete li podsjetiti građane na neke od ključnih projekata koji su obilježili Vaš raniji rad za Čakovec?
- Naravno. Građani Čakovca znaju da iza mene stoje rezultati, a ne prazna obećanja. Sjetimo se samo potpuno obnovljene gradske tržnice
koja je postala srce grada, modernih gradskih bazena koji služe svim generacijama, te kapitalnog projekta aglomeracije koji je riješio ključne infrastrukturne probleme. To su temelji na kojima gradimo budućnost.
- Nadovezujući se na to iskustvo, koji su najvažniji potezi koje ćete povući u prvih 100 dana novog mandata?
- Prvi potez je rebalans proračuna s jasnim ciljem – uštedjeti 2 milijuna eura koja vraćamo građanima kroz inicijativu "Vaš novac. Vi odlučujete." za rješavanje komunalnih prioriteta. Drugi, odmah krećemo s analizom i optimizacijom gradske uprave
kako bi postala brz i učinkovit servis građanima.
- Kako vidite Čakovec nakon Vašeg četverogodišnjeg mandata? Koja je Vaša vizija i po čemu će se Vaše upravljanje gradom razlikovati?
- Stjepan Kovač: Vidim Čakovec kao grad u kojem se svaki euro troši transparentno i odgovorno, grad koji ravnomjerno razvija sve svoje dijelove. Razlika će biti u konkretnim rezultatima: dovršeni ključni projekti poput IV. Osnovne škole i obnove Trga, te e�ikasna gradska uprava. Vodit ćemo grad znanjem i srcem, nastavljajući na dobrim temeljima koje smo već postavili.
- Bili ste kritični prema nekim odlukama i projektima trenutne vlasti. Kako Vaš tim planira izbjeći skupe pogreške i osigurati da se gradski novac ulaže u stvarne potrebe građana?
- Potpunom transparentnošću, odgovornim planiranjem i uključivanjem struke i građana. Smanjit ćemo plaću gradonačelnika i uvesti volontersku funkciju zamjenice kao jasan znak da smo tu da služimo. Novac građana mora se ulagati u vrtiće, škole, ceste i parkove, a ne u pokrivanje loših odluka.
- Za kraj, zašto bi građani Čakovca u nedjelju trebali zaokružiti upravo Vas i listu "Srcem za Čakovec"?
- Zato što nudimo konkretan plan, dokazano iskustvo i tim ljudi koji je spreman preuzeti odgovornost. Sjetite se brojnih projekata koje smo radili i odradili. Isto tako, ostavili smo pripremljene projekte za izgradnju IV. Osnovne škole Čakovec, obnove Trga Republike, sportske dvorane u Kuršancu, a ništa se od toga u četiri godine nije realiziralo. Ne nudimo lažna obećanja, već rad, red i rezultate. Vrijeme je da Čakovec krene naprijed, odlučno i srcem. Pozivam sve da izađu na izbore i daju glas za promjene, za gradonačelnika, broj 3 i za listu broj 5 – Srcem za Čakovec! – poziva Stjepan Kovač.
OLABAVILE MJERE za sprečavanje širenja slinavke i šapa
Novom Naredbom ukida se zabrana unosa prijemljivih životinja iz Mađarske i Slovačke koje su držane izvan zona ograničenja uvedenih u tim zemljama radi izbijanja slinavke i šapa, ali se uvode dodatne mjere za sprječavanje rizika prije svega u odnosu na osiguravanje da se iz predmetnih zemalja na područje naše zemlje unose samo klinički zdrave životinje, koje posjeduju dokaz o negativnom rezultatu testiranja na virus slinavke i šapa.
Dodatno, prijemljive životinje se moraju prevoziti cestovnim vozilima isključivo izravno iz objekta podrijetla na krajnje odredište u Republici Hrvatskoj. Ulazak prijemljivih životinja i cestovnih vozila kojima se prevozi sirovo mlijeko podrijetlom iz Mađarske i Slovačke i dalje je moguć samo na određenim kontrolnim točkama, i to samo na bivšem graničnom prijelazu Goričan.
Na objektima na koje se dopremaju životinje iz „slobodnih“ dijelova Mađarske i Slovačke ne smije biti drugih životinja, a dopremljene životinje se ne smiju premje-
štati u razdoblju od najmanje 14 dana od dana dopreme, odnosno tek nakon isteka propisanog razdoblja i nakon provedenog kliničkog pregleda kojim nisu utvrđene nesukladnosti u odnosu na zdravstveni status.
Ako je odredište klaonica, prilikom dopreme u depou klaonice ne smije biti drugih životinja. Obavezan je klinički pregled životinja pri istovaru, a životinje se moraju klati odvojeno od ostalih životinja i klaonica se nakon klanja mora oprati, očistiti i dezin�icirati. Naredbom su određene i mjere koje se provode na vozilima kojima se prevoze životinje.
Iako su posljednji slučajevi slinavke i šapa potvrđeni 17. travnja 2025. u Mađarskoj, odnosno 4. travnja 2025. u Slovačkoj, rizik od pojave i širenja ove bolesti i dalje je izrazito visok. Stoga apeliramo na sve subjekte koji drže papkare, te posebno na subjekte i prijevoznike životinja koji dopremaju životinje iz zemalja u kojima je potvrđena bolest, na odgovorno postupanje i pridržavanje svih propisanih odredbi propisanih. (vv)
U svrhu koordiniranih zaštitnih aktivnosti tržišta, odnosno smanjenja ekonomskih učinaka poremećaja tržišta zbog izbijanja bolesti slinavke i šapa, Mađarska je na tri mjeseca zabranila unos živih papkara iz petero zemalja EU-a i to iz Hrvatske, Češke, Poljske, Slovenije i Rumunjske.
Uz žive životinje, zabrana se odnosi i na njihov reprodukcijski materijal, proizvode od njihovog mesa i nusproizvoda koji potječu od papkara. Tranzit pošiljaka je dozvoljen, ali uz uvjet da napuste mađarsko područje u roku od pet dana od ulaska. (vv)
NAJVIŠE UZGAJIVAČA mrkve je iz Međimurja
Međimurci nose 20 posto proizvodnje
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u svojim privremenim podacima, u našoj je zemlji lani proizvedeno 13.448 tona mrkve, od čega je 12.678 tona bilo za tržište. Godinu ranije, uzgojeno pak je 8631 tonu, gotovo trećinu manje.
Podaci Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pokazuju kako ju je prošle godine uzgajalo 186 poljoprivrednih gospodarstava u sustavu potpora na 307 hektara.
Najveći broj proizvođača nalazi se u Međimurskoj županiji (njih 37), što bi značilo da Međimurci nose 20 posto proizvodnje mrkve u Hrvatskoj.
Podaci pokazuju da prvih 10 proizvođača drži tri četvrtine ukupne proizvodnje, odnosno uzgajaju je na 236 hektara. Među njima su i dva Međimurca. OPG Darko Radović iz Podbresta je sa svojih 22 ha na trećem mjestu, a PG Igor Rešetar iz Kuršanca sa šest ha na osmom mjestu. (vv)
SEZONA JE BERBE ranih sorata jagode
Riječ je o voću koje crvenim, sočnim plodovima plijeni pažnju, inspirira zaljubljene, pjesnike, slikare i kuhare, ali i liječi tijelo
Piše: Vlasta Vugrinec
Berba ranih sorti jagoda krenula je po cijelom Međimurju i, kako su nam rekli naši domaćini, sve što uberu i prodaju. Osim što većina ljudi obožava tu vrstu bobičastog voća, riječ je i o prvom ovosezonskom voću, voću koje svojim crvenim, krupnim sočnim plodovima plijeni pažnju i izaziva zazubice kako djece tako i odraslih, zaljubljenih, pjesnika, slikara, kuhara... Istina, jesu dosta skupe za naše džepove, ali užitak u njenom punom okusu je nemjerljiv. Naravno, ako se kupe zrele, sočne i netretirane.
Jer jagoda je voćka koja se može jesti sirova, sa šećerom ili bez dodatka šećera, šlaga, čokolade, šampanjca, ali i papra te se može kuhati u pekmeze, džemove, kompote i sokove, a izvrsno odgovaraju i u slanijim jelima.
Domaće je domaće
Teško je ovih dana ne primijetiti kod nas štandove s vrgoračkim jagodama, jagodama iz Vratišinca te preloškim jagodama. Dodamo li tome još i jagode iz Strahoninca i Pušćina, a tu je i svima već dobro znana Katica Piljak iz Čukovca iz susjedne županije, jagode su na svakom koraku. Naravno, ne zaboravimo ni one koje se nude u trgovačkim centrima i koje
se prodaju po nešto nižim cijenama. Naime, uglavnom se kilogram kreće oko 5 do 6 eura i na svakome je sada da odabere gdje će ih kupiti. S druge strane, svatko i sam bira hoće li kupiti i jesti jeftiniju, uvoznu jagodu upitne kakvoće ili domaću koja nema u sebi toliko pesticida. Naime, uvozne jagode dolaze iz zemalja koje nisu pod istom kapom poljoprivredne direktive pa smiju koristiti zaštitna sredstva koja kod nas nisu dozvoljena. Uostalom, i istraživanja su pokazala kako su upravo jagode jedna od najzagađenijih vrsta voća. Pametnom dosta. Doduše, ipak je najslađa ona koja se ubere u vlastitom vrtu, koja nije prskana, već ju se ubranu odmah može staviti u usta bez ikakvog pranja.
U Međimurju, veće i velike proizvođače ovog pre�inog voća možemo nabrojiti tek na prste jedne ruke. Mnogi su se okušali u tom poslu, a isto tako i odustali od njega. Uzgoj jagoda ne svodi se samo na sadnju i berbu, već na praćenje vremenske prognoze i usklađivanje njege s meteorološkim uvjetima. Problem je što se sadnice moraju obnavljati svake 2 – 3 godine jer se naprosto izrode i onda žali Bože truda i �inancijskog ulaganja jer više ne daju maksimum od sebe.
Zna se da su samo certi�icirane, tzv. frigo sadnice pogodne za intenzivni, plantažni uzgoj, jer daju obilan urod. Frigo sadnice odlikuje dobro razvijen korijen bez virusa i ostalih patogenih mikroorganizama. S druge strane, uzgoj jagoda direktno iz vriježa upravo zbog mogućnosti in�iciranja korijena se ne preporučuje. Doduše, danas se takve zelene sadnice sve više koriste zbog niza prednosti. Sade se 20-ak dana nakon frigo sadnica, što smanjuje troškove održavanja nasada, primitak je gotovo 100 %, a i berba je nešto ranija i koncentriranija u odnosu na frigo sadnice. Istina, ne uzimaju se direktno s matičnih grmova i presađuju na stalno mjesto. Najprije se ukorjenjuju u posebnim kontejnerima gdje se kao supstrat koristi bijeli treset. Kontejneri se potom čuvaju u zaštićenom i zasjenjenom prostoru. Već za 20-ak dana razviju gusti korijenov sustav i spremne su za sadnju na gredice.
Blagodati jagoda
Jagoda, kako je dobro poznato može se uzgajati u plasteniku i na otvorenim gredicama. U posljednje vrijeme zamah uzima i tzv. vertikalni uzgoj, naročito kod onih koji nemaju dovoljno prostora. Uostalom, i po Međimurju se jagode mogu vidjeti u visećim posudama,
ali i u starim bačvama iz koje se povijaju prema dolje pod težinom svojim plodova. Bilo kako bilo, glavno da se uživa u sočnim plodovima. Uostalom, jagode su, kao i ostalo bobičasto voće, itekako zdrave za naše tijelo. Za početak, pune su vitamina C. Osam srednje velikih jagoda sadrži 160 % vašeg preporučenog dnevnog unosa ovog važnog vitamina. To je više vitamina C nego što dobijete iz naranče, voća poznatog po vitaminu C.
Jagode su također prepune oksidansa koji štite stanice od oštećenja. Primarni antioksidans u jagodama je antocijanin koji voću daje boju. Količina antocijanina u jagodama raste sazrijevanjem ploda. Dakle, što je bobica crvenija, to više antioksidansa sadrži.
Jagode također sadrže vlakna i nekoliko drugih važnih vitamina i minerala, uključujući mangan, kalij i folnu kiselinu, a pritom imaju manje prirodnog šećera od drugog popularnog voća poput jabuka i banana. Osim što su odličan izbor za osobe oboljele od dijabetesa, jagode su nutritivno bogat međuobrok koji ima mnoštvo blagodati za naše zdravlje. Mozak sa starenjem može izgubiti ponešto od svoje mentalne oštrine. Ali prema istraživanju, konzumiranje jagoda štiti vaš mozak od tih procesa.
I ovu srijedu, čakovečki sajam okarakterizirale su velike gužve. Auto na autu, tražio se parking na sve strane. No, na sve strane tražili su se i flanci jer se zahuktava vrijeme sadnje paradajza, paprike, tikvica, krastavaca i ostalih presadnica. I dalje se kupci najviše tiskaju oko štandova varaždinskih uzgajivača. Istina, i naši domaći međimurski sve više stječu povjerenje domaćih ljudi.
CIJENE PLAC
Mlado zelje (kg) 2,50 €
Mladi krumpir (kg): 3,00 €
Luk (kg): 2,00 €
Trešnje (mjerica): 6,00 €
Grincajg (pušlek): 1,00 €
Paprika (kg): 5,00 €
Rajčica (kg): 5,00 €
Krastavci (kg): 5,00 €
Presadnice: do 1,00 €
Pelargonije: 2,00 €
Šparoge (pušlek): 4,00 €
CIJENE SAJAM
Zelje (kg): 1,00 €
Mladi krumpir (kg): 3,00 €
Luk (pušlek): 1,00 €
Orasi (kg): 12,00 €
Lubenica (kg): 3,00 €
Mrkva (kg): 1,50 €
Rajčica (kg): 2,00 €
Salata (kg): 2,00 €
Presadnice povrća: 1,00 €
Pilići: 1,00 €
Patkice: 2,50 €
Piše: Andrija Lesar, mag. spec.
DKako na dijelu s flancima, tako je i dalje gužva na dijelu s cvijećem. Ovoga tjedna pojavile su se i tegle sa surfinijama, vrstom koja oduševljava svojim cvjetnim slapovima. Teško je nabrojiti svaki cvijet koji se nudio jer ih je doista jako puno. Drugim riječima, ili treba znati što želiš kupiti ili jednostavno šetaš, pa što ti zapadne za oko. To isto vrijedi i za dio gdje se prodaje „stara krama”. Doista si čovjek mora uzeti vremena, ići od klupe do klupe i sigurno će pronaći nešto što mu „treba”. A za sve one koji kupuju flance paradajza, na samom ulazu u prostor sajma nudili su se i drveni potpornji za njih.
Jagode (500g) 2,50 €
Presadnice povrća: 1,00 €
Već par tjedana na sajmu se nude i lubenice s cijenom od 3 eura za kilogram, pa tko voli nek izvoli. Uvoznom mladom krumpiru koji se cijeni 1,5 eura, konkurira i domaći, međimurski, čija pak je cijena 3 eura za kilogram. (vv)
ezinfekcija vodovodnih instalacija obavezno se provodi nakon izgradnje novih instalacija, preinake postojećih instalacije, zamijene dijelova instalacija, nakon utvrđivanja pozitivnih mikrobioloških nalaza, po epidemiološkoj indikaciji, po preporuci sanitarnog inženjera, po preporuci sudionika u gradnji, na zahtjev investitora ili u drugim opravdanim slučajevima. Dezinfekcija vodovodnih instalacija se provodi kako bi se osigurala sigurna upotreba vode, tj. zdravstvena ispravnost vode koje se distribuira instalacijama. Sukladno odredbama članka 11. stavka 2. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17), te članka 2. stavak 1. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti pučanstva (NN 35/07) dezinfekciju smiju obavljati zdravstvene ustanove i druge pravne osobe te osobe koje samostalno osobnim radom obavljaju djelatnost, ako za obavljanje te djelatnosti imaju odobrenje ministra nadležnog za zdravstvo. Osim toga, pošto se za dezinfekciju upotrebljavaju kemikalije sukladno članku 12. Zakona o kemikalijama NN 18/13, 115/18 pravna i fizička osoba koja obavlja djelatnost korištenja kemikalija mora ispunjavati posebne uvjete, mora tu djelatnost imati upisanu u sudski tj. obrtni registar, te za to mora posjedovati propisano važeće odobrenje koje izdaje nadležno Ministarstvo zdravstva.
Člankom 28. stavak 11. Zakona o kemikalijama propisana kazna za pravnu osobu koja koristi kemikalije bez propisanog odobrenja iznosi od cca 7000 do 14.000 eura, a člankom 75. stavak 1. Zakona o zaštiti pučanstva
od zaraznih bolesti propisana kazna za pravnu osobu koja provodi dezinfekciju bez odobrenja iznosi od cca 7000 do 14.000 eura.
U praksi se često pojavljuje slučaj da vodoinstalateri (izvođači radova) sami provode dezinfekciju. Takva praksa, osim što je protuzakonita, može biti i vrlo opasna kako za onoga tko ju provodi, tako i za korisnike koji će kasnije koristiti tu vodu. Najčešće korišteni kemijski preparat je klor i to u raznim oblicima. Klor je izrazito otrovna tvar! Klor je lako hlapljiv pa može dovesti do trovanja udisanjem prilikom korištenja, no može doći i do razvoja opasnog plina u cjevovodu koji se razvija uslijed nestručne aplikacije aktivne tvari u sam cjevovod i koji uslijed odzračivanja može uzrokovati ozbiljne poteškoće, pa i smrt kod osoba koja se zateknu u prostoru. Neprofesionalnim pristupom dezinfekciji može doći do slučajne upotrebe hiperklorirane vode što također može dovesti do akutnog otrovanja. Nakon provedbe dezinfekcije nedovoljnim i nestručnim ispiranjem mogu
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sati
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sati
se pojaviti „mrtve dionice“ koje ostaju neisprane, a koje naknadnim korištenjem mogu uzrokovati otrovanje kod korisnika. Pogrešnim odabirom vrste dezinficijensa, koncentracije ili vremena djelovanja može doći do kemijske reakcije s materijalima od kojih se vodovod sastoji ili eventualno prisutnim drugim kemijskim tvarima u cjevovodu, što najčešće dolazi do izražaja tek nakon nekog duljeg vremena korištenja. Dezinfekcija vodovodnih instalacija nije samo „umetanje klora u instalaciju“. Nakon prikupljanja svih bitnih informacija kao što su npr. vrste materijala, pregled projekta i izvedenog stanja, itd. ovlaštena osoba pod čijim nadzorom će se provoditi postupak dezinfekcije će odabrati metodu i dinamiku dezinfekcije, vrstu kemijskog preparata, koncentraciju, vrijeme djelovanja, preventivne mjere opreza, provjeru rezidualnih koncentracija, utvrđivanje sigurnosti ispuštanja, metodu i dinamiku ispuštanja, ispiranje cjevovoda itd. te provesti postupak dezinfekcije i korisniku dati detaljne daljnje upute.
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati
Tel: 391 - 485
Mob: 098/ 465 - 475
ČAKOVEC
Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
Jarko crveni plodovi krupniji su od plodova maline, okusom nevjerojatno podsjećaju na jagodu i blaži su od okusa maline
Piše: Vlasta Vugrinec
Svake godine krajem travnja/početkom svibnja počinju cvasti božuri (Paeonia), prekrasne trajnice koje pred cvatnju imaju karakteristične velike pupoljke. A ono što se svakog proljeća pojavljuje su i mravi na pupoljcima. No znate li da božuri zapravo namjerno privlače mrave na sebe? Za to postoje dva moguća razloga.
1. Primjer biološkog mutualizma
(uzajamne koristi)
Zajednica mrava i božura zajednica je uzajamne koristi, dakle gdje svaka strana ima određenu korist. Božuri na pupoljcima i cvjetovima redovito luče kapljice slatkog soka, što jako privlači mrave. Kad pronađu takav izvor redovite hrane, jer božur redovito luči te kapljice, mravi se tu i redovito zadržavaju i obilaze pupoljke i cvjetove redovito ubirući svoju nagradu. A tako dugo dok se tu zadržavaju, štite svoj izvor hrane od drugih potencijalnih nametnika - tako si je božur privlačenjem mrava osigurao obranu od drugih potencijalnih štetnika koji bi mogli nagrizati pupoljke.
Ako samo uberete pupoljak božura i stavite ga u vazu, primijetit ćete kako se na pupoljcima pojavljuju kapljice koje luči pupoljak. A ako one nisu pobrane, štoviše, čak niti cvjetovi neće biti tako lijepi i bit će pomalo ljepljivi. Mit je da božur neće procvasti ako mravi ne dođu na njega, no ono što sam primijetila je da je svakako bolje da su te kapljice pobrane s pupoljaka.
2. Izbjegavanje štete od lisnih uši
Mravi su između ostalog poznati kao stočari koji uzgajaju uši radi medene rose koju uši luče nakon što se napiju
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
Trebaju li nas brinuti mravi na božurima?
biljnih sokova. Time nam oni rade štete na brojnim biljkama i to je ono što želimo izbjeći na samom vrtu. Da bi spriječili štete na povrću, mudro je na vrtu ostaviti biljke mamce. To su biljke koje mravi posebno vole i uvijek će na njima krenuti uzgajati uši. Na mom biovrtu ulogu mamaca imaju kamilica, loboda, štavelj, osjak.... No na božurima je sasvim druga priča. Čini se da božuri nisu u opasnosti od naseljavanja lisnih uši, jer božuri sami luče slatki sok, tako da mravi nemaju potrebe naseljavati na njih uši ni za kakvim dodatnim radom, već trebaju samo obilaziti cvjetove i redovito skupljati sok kao nagradu. Tako su si božuri lučenjem soka osigurali zadržavanje mrava ali bez naseljavanja ušiju na njima.
Kao dijete sjećam se da su mravi uvijek bili na pupoljcima božura, i sjećam se da su ih ljudi iz neznanja ubijali insekticidima jer su bili zabrinuti za božure. Dakle, nema potrebe za panikom, nema potrebe za ubijanjem mrava - božuri su namjerno privukli mrave na pupoljke, i cvjetovima se neće dogoditi ama baš ništa, štoviše, bolje da se poberu ove kapljice soka s pupoljaka da bi cvjetovi bili ljepši.
Širite ovo znanje da ljudi ne bi bespotrebno paničarili i ubijali mrave na božurima iz neznanja. Neka ovo bude lekcija kako je sve u prirodi povezano i kako bi prvenstveno trebali prvo promatrati i probati razumjeti način na koji funkcioniraju biljni i životinjski svijet oko nas, a ne da se na prvu krene ubijati iz neznanja.
Bobičasto voće izrazito je popularno kako zbog svog okusa, tako i zbog blagotvornog djelovanja na ljudski organizam. Odlično je i za pripravljanje kolača, kompota, sokova, frapea, džemova. Najpoznatije vrste na našem području su borovnice (jačaju moždane funkcije), ribiz (bogati izvor vitamina C), jagode (saveznici mladolikog izgleda), kupine (za bolje pamćenje i koordinaciju), maline (za skidanje viška kilograma), ali jednako blagotvorno djelovanje imaju i sve ostale vrste bobičastog voća, te nije čudno da se neke vrste nazivaju i superhranom. Uz te standardne vrste, na tržištu se neprestano pojavljuju i noviteti. Uglavnom je riječ o križancima kao što su tay-
berry i boysenberry (kupina i malina) i josta (crni ribiz i ogrozd). Ovih dana pak smo naišli na još jedan križanac, i to maline i jagode pod malo neobičnim imenom yamlina. Yamlina nije novost u Međimurju jer raste i uspješno se razmnožava godinama u dvorištu Monike Munđa iz Čakovca. Monika je, naime, veliki ljubitelj bilja pa kod nje rodi i indijska banana, tayberry... Grm od 50-ak centimetara
- Taj križanac sam kupila prije šest ili sedam godina od jedne žene i to za ondašnjih 40 kuna, to bi bilo današnjih 40 eura, kaže Monika Munđa. Biljka je bila posađena u posudu i imala je tek jedan cvjetni pup. Međutim, pup nije urodio plodom jer ga biljka,
kaže naša vrtlarica, donosi tek druge godine. Presadila je svoju biljčicu u dvorište i danas imala toliko njenih sadnica da ih dijeli okolo.
- Naraste do 60 centimetara i ne treba joj nikakav potporanj, kaže, i dodaje kako treba paziti kod berbe jer stabljika ima bodlje.
U njezinom dvorištu ovaj neobični križanac pun je cvjetova i očekuje obilje plodova koje bere negdje od kraja lipnja ili početka srpnja pa sve do jeseni. Plod mora dozreti do kraja jer tek tada se može uživati u punini i slatkoći okusa. Naime, ako se prije ubere, plod je trpak.
- Zreli plod prepoznaje se po lakoći branja, isto kao i kod kupine. To znači, ako se teško odvaja od stapke, nije za branje, otkrila nam je tajnu.
Jarko crveni plodovi krupniji su od plodova maline, okusom nevjerojatno podsjećaju na jagodu i blaži su od okusa maline. S druge strane, cvijet je jednostavan, bijele boje i što je važno, otporan je na proljetni mraz.
U kasnu jesen, biljka odumire kao i malina, od-
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.
nosno ostaju samo suhe stabljike. U proljeće pak potjera nove mladice dok se suhe grane odrežu.
Podnosi temperature do -30 stupnjeva Yamlina je otporna na većinu bolesti, a odlično podnosi i vrlo niske temperature, do -30 °C, pa je idealna za našu kontinentalnu klimu. Naša vrtlarica naglašava kako ju ne vole puževi, odnosno, gdje se ona posadi, nema ih ni blizu. Prirodno je rasprostranjena u Japanu, staništa su joj šikare i neobrađena zemljišta. Smatra se naturaliziranom u nekim područjima SAD-a, Kanade i Južne Amerike. Preferira sunčane do polusjenovite položaje te se odlikuje iznimnom otpornošću na hladnoću, izdržavajući temperature sve do -28 °C. Najbolje uspijeva u dobro dreniranom tlu s blago kiselim karakteristikama (pH 5,5 – 6,0). Samooplodna je vrsta te ne zahtijeva oprašivače iz drugih biljaka iste vrste. Plodovi su jestivi u svježem ili obrađenom obliku, bez pretežito ugodne arome, ali okus se popravi kuhanjem.
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708
Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
PEDESET godina od upisa u 1. razred
Pedeset godina od upisa u prvi razred osnovne škole
Piše: Snježana Zorković
Prošli je petak bio posebno dirljiv za generaciju koja je 1975. godine prvi put sjela u školske klupe, tada još s prevelikim torbama, rumenim obrazima i strahopoštovanjem prema učiteljici i ploči. Povod okupljanju bio je doslovno zlatan. Pedeset godina od upisa u prvi razred osnovne škole. A sve je počelo spontano, baš ondje gdje se često rađaju dobre ideje – u
Gradskoj knjižnici Čakovec (naglasak: generacija koja još uvijek čita).
Sve je počelo u knjižnici
Tamo su se sasvim slučajno sreli Željka Barbir i Kristijan Mavrek. Bilo bi se lijepo ponovo okupiti, rekla je Željka. A onda joj je, gotovo istog trena, sinula misao, pa prošlo je točno 50 godina otkako smo krenuli u školu. Nostalgija je odradila svoje, a
Iz I. Osnovne škole: Željka Barbir, Vesna Tropša, Željka Novak, Sanimir Štefičar, Darko Dania, Rajko Resman, Ksenija Marković, Rajka Bertalan, Boba Bulat, Vlatka Pleh, Snježana Belović, Dalibor Flajpan Iz II. Osnovne škole: Marijan Zadravec, Siniša Krištofić, Danica Mošmondor, Ljerka Dolenec, Vlado Jančec, Zvjezdana Halić, Željka Kovačić, Kristijan Mavrek, Perša Radovan, Šarić Damir, Milivoj Srnec, Josip Čeh, Ivan Kovačić,
Suzana Lehkec, Gordana Erben, Danica Kovač , Sanja Alfirević, Vlasta Sršan, Lidija Kacun, Denis Šarić, Verica Bel, Jasmina Posavec i Slobodan Sabol Iz III. Osnovne škole: Dean Lapat, Davor Fileš, Vinko Jakupak, Mirjana Biber Hren, Milena Zelić, Snježana Zorković, Božidar Krnjol, Novak Dražen, Tamara Srnec, Robert Kovačić, Sanja Kosalec, Darko Bogdan, Branka Toplek, Božica Mezga, Sanja Kuhar, Božidar Repalust, Senka Bašek, Alica Kožnjak.
inicijativa krenula. Kristijan je brzo reagirao i poslao poziv preko Viber grupe generacije. Odaziv je bio više nego srdačan, kao da su svi samo čekali pravi povod. U Čakovcu je upravo ova generacija sebi uvela poseban običaj da sve tri gradske osnovne škole već
gotovo dva desetljeća zajednički slave godišnjice, zahvaljujući upravo Kristijanovoj ideji. Pokazalo se to kao pun pogodak jer su se prijateljstva i životni putevi iz osnovne škole nastavili prepletati i godinama kasnije. Tako je petak postao dan smijeha,
emocija i starih zagrljaja. Dan kada su se sjećanja vratila, a vrijeme se na tren zaustavilo u restoranu Kneja u Malom Mihaljevcu, gdje je druženje bilo upravo onakvo kakvo i priliči ljudima koji se znaju cijeli život: veselo, toplo i ispunjeno uspomenama. Za pravi glazbeni vremeplov pobrinuli su se Bobo Bulat, i sam dio ove generacije, te njegov kolega. Svirali su se stari hitovi, pokoja nova pjesma, a plesalo se i pjevalo kao nekada. U takvom
društvu vrijeme leti, a prije nego što su svi stigli podijeliti priče, bilo je skoro jutro. Ovo je druženje bilo podsjetnik da se iskrena prijateljstva ne brišu s godinama te da se pravi ljudi prepoznaju i kad prođu desetljeća.
I, naravno, već je dogovoren novi susret: 5. svibnja 2028. – datum za novi zagrljaj, novu pjesmu i još više priča koje će s veseljem čekati svoj red. A do tada: Veseli i zdravi bili i vidimo se, generacijo!
E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601
Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1547
TRGOVINA KRK Donji Vidovec
U Trgovini Krk u Donjem
Vidovcu zatekli smo Sabinu Šverko - nasmijanu i vedru, baš kako su je navikli vidjeti svi kupci. Budući da je trgovina u tom trenutku bila prazna, iskoristila je priliku za kratak razgovor i otkrila nam što najradije čita u Međimurskim novinama.
Rodom iz Donjeg Vidovca, danas živi u Kotoribi, no i dalje joj je važno sve što se događa u njenom rodnom kraju. - Najdraže mi je čitati rubriku Društvo, događaje koji se događaju u selu i regiji. Čitam sve pomalo, ali društvo me najviše zanima - što se događa, kakve su manifestacije i slično. Novine kupujem svaki tjedan, obavezno, otkriva Sabina. Kaže i kako redovito prati i digitalne sadržaje.Čitam sve što se piše, govori kroz osmijeh. Zahvalili smo joj na razgovoru i poklonili platnenu vrećicu s logom Međimurskih novina. (sb) Sabina Šverko, zaposlenica u trgovini KRK
Prošle godine povodom Dana grada Čakovca 29. svibnja svečano je otkriven spomenik Jurju Zrinskom. Po popratnom tekstu može se zaključiti da se radi o Juraju IV. Zrinskom, pokretaču tiskare u Nedelišću, a zahvaljujući njegovoj povelji iz 1579. Čakovec je priznat kao trgovište i stvorena je osnova za daljnji razvoj naselja.
Reljef je izradio akademski kipar Josip Grgevčić koji je taj rad, uz ostale, poklonio Muzeju Međimurja Čakovec. Sam spomenik je bio prvotno postavljen u dvorištu Tiskare Zrinski 28. studenog 2009. godine. Nakon gašenja tiskare, novi vlasnik spomenik poklanja Gradu Čakovcu.
Spomenik se nalazi na uglu Ulice Matice hrvatske i Morandinijeve ulice u Čakovcu na istaknutm položaju.
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina Idealno
Novo, 121. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u pretprošlom broju. I u svibnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona
koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.
Skupljene kupone od 16. svibnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj
Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do ponedjeljka 26 svibnja. Sretnog dobitnika 121. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. svibnja. (mk)
Adresa:
NAKLADNIK
MEDIA NOVINE d.o.o.
Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
Spomenik pokretaču �skarstva u Međimurju
Spomenik se sastoji od dvaju dijelova – donji kubični dio u mramoru i gornji dijagonalno
postavljeni mramorni u obliku knjige. (mg)
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić; Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr), Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;
UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez
donosimo vam priču Eme Mur, manekenke i glumice rodom iz Međimurja, koja ovih dana zabavlja milijune gledatelja na talijanskoj nacionalnoj televiziji. Saznajte kako je došla do te zavidne pozicije, kako se snalazi na poslu i u Italiji općenito te kako uspijeva balansirati majčinstvo s karijerom. (bj)
nacionalnoj zabavlja milijune na talijanskoj televiziji
Petak, 16. svibnja
9:00
Urbanovo 2025. Dom kulture Štrigova
12:00
Kar�ng slalom Park Mlados� Prelog
16:00
Izložba: Škola animiranog filma Čakovec ŠAF 1975. - 2025. „Prvih pedeset“ Izložbeni salon MMČ-a
19:30
Nečiste sile u gradu „N" CZK Rudar Mursko Središće
Subota, 17. svibnja
9:00
Urbanovo 2025. Dom kulture Štrigova
10:00
Familijafest
MESAP, Nedelišće
10:00
Izrada biodinamičkih preparata, besplatna edukacija i radionica
Holiday Home Lina, Pleškovec 154a
12:00
Gulašijada
Sportski park Strahoninec
12:00
Natjecanje vatrogasnog pomlatka i mladeži Nogometno igralište u Palinovcu
12:45
Autoslalom utrka
„Fletni i stekli" Centar Preloga
15:00
II. seoske sportske igre Udruga žena Gornji Hrašćan
16:00
Predstava Coprnjak Zoza Centar za kulturu Čakovec
17:00
Vesele proljetne radionice
Jezero podno Staroga grada Čakovca
GULAŠIJADA uz Grupu Vulkan
i Lidiju Bačić
Općina Strahoninec poziva sve gurmane i ljubitelje zabave na tradicionalnu Gulašijadu, koja će se održati u subotu, 17. svibnja, u Sportskom parku Strahoninec.
Osim natjecanja u kuhanju gulaša, posjetitelje očekuje bogat glazbeni program - za zagrijavanje će se pobrinuti Grupa Vulkan, a večer će vrhunac doseći
uz nastup popularne Lidije Bačić.
Organizator osigurava meso i luk, dok ostale sastojke donose natjecatelji. Podjela namirnica počinje u 12 sati, a ono najvažnije - za sve posjetitelje gulaš je besplatan! U slučaju lošeg vremena, događanje se odgađa.
(sb)
sprema nezaboravnu Gulašijadu uz Lidiju Bačić i besplatan gulaš
Karting za djecu i utrka „Fletni i Stekli“ jamče uzbuđenje i dobru zabavu
U PRELOGU pun adrenalina
Prelog će ovog vikenda biti središte automobilističkih uzbuđenja! U petak, 16. svibnja, od 12 do 18 sati, u Parku Mladosti održava se Karting slalom za djecu od 10 do 16 godina, uz stručno vodstvo članova AKK „DS Racing“. Vožnje su besplatne, a svi mali vozači mogu se okušati na zatvorenoj stazi - uz obaveznu prijavu i suglasnost roditelja.
PUZIJADA 2025.
Dan kasnije, u subotu 17. svibnja, slijedi peto izdanje utrke „Fletni i Stekli“, koja se boduje za Prvenstvo Hrvatske i Otvoreno prvenstvo Zagreba u autoslalomu. Više od 100 vozača okušat će se na 1500 metara dugoj stazi između Preloga i Otoka. Tijekom subote na snazi će biti posebna regulacija prometazatvaraju se centar Preloga i cesta prema Otoku. (sb)
Spremite dekice, ponesite dobro raspoloženje i pripremite se na zarazne osmijehe, jer stiže Puzijada 2025., najslađa utrka beba u organizaciji udruge MUDRE.
Ova vesela i opuštena manifestacija okuplja obitelji na zabavnom druženju na otvorenom, gdje su glavne zvijezde upravo one najmanje - bebe puzači. Uz smijeh, navijanje i
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: BISERKA BERGMAN MARKOVIĆ: ŠEĆERNA BOLEST U OBITELJSKOJ MEDICINI
Nedjelja, 18. svibnja
14:00
Urbanovo 2025. Dom kulture Štrigova
Ponedjeljak, 19. svibnja
20:00, Carmina Burana, Balet by Johan Nus, Centar za kulturu Čakovec Četvrtak, 22. svibnja
18:00, Puzijada 2025. Perivoj Zrinskih Čakovec
20:00, Prva večer amatera, Centar za kulturu Čakovec
Nedjelja, 25. svibnja
20:00, Koncert Ženske vokalne skupine KUU-a Veseli Međimurci, Dvorana Srednje Škole Čakovec
KULTURNO UZDIZANJE
Koje izložbe možete posjetiti?
• 6.5. do 5.6. Skupna izložba fotografija „Fotosofia 19“ Mul�medijalna dvorana Riznice Međimurja
• 8.5. do 25.5. Izložba Mila Sakača „Zemla moja međimurska“ Centar za kulturu Čakovec
aplauze, bebe će pokazati svoje „brzinske“ vještine puzanja. Puzijada 2025. održat će se u Prelogu 15. svibnja u 18 sati kod Marine Prelog, te u Čakovcu 22. svibnja u 18 sati u Perivoju Zrinskih. Sudjelovati mogu sve bebe koje vole puzati, bez obzira na brzinu ili tehniku. Svi sudionici dobit će mali poklončić, a događaj je potpuno besplatan. (sb)
• 14.5. do 24.5. Talijanski dizajn u kružnom gospodarstvu Zgrada Scheier
• 16.5. do 6.7.
„ŠAF – (SJEDI) – 5.0!“ –Izložba povodom 50 godina ŠAF-a Izložbeni salon Muzeja Međimurja
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
POKLANJA KNJIGU
Dobitnik knjige 27 minuta objavljene u prošlom broju je Goran Holcinger. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1548
Ime i prezime: Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
telefona:
BISERKA BERGMAN MARKOVIĆ: ŠEĆERNA BOLEST U OBITELJSKOJ MEDICINI
10 dana od objave dobitnika.
Šećerna je bolest, zbog svoje važnos� koju obilježavaju akutne i kronične komplikacije, visoko na ljestvici eduka�vnih prioriteta liječnika obiteljske medicine.
Naime, ova bolest znatno opterećuje svakodnevni rad liječnika obiteljske medicine zbog potrebe za ranim otkrivanjem i kvalitetnim zbrinjavanjem.
U svojem radu liječnici obiteljske medicine lako su dostupni, imaju cjelovit pristup bolesniku i njegovoj obitelji, a poznaju i njihovo radno i socijalno okruženje.
Sve to olakšava ranu dijagons�ku i kvalitetu zbrinjavanja bolesnika sa šećernom boles�, a kvalitetan pristup osigurava kon�nuirana edukacija.
Priručnik je namijenjen prvenstveno liječnicima obiteljske medicine, no vrijedna je literatura za svakog tko se susreće s ovom temom jer pomaže brzom pronalasku podataka potrebnih za ranu dijagnostiku
EMA MUR, manekenka, glumica i voditeljica
Najvažnije je kada gosti ne dolaze samo odraditi intervju, već se opuste, nasmiju, prihvate izazove i dopuste da se dogodi nešto nepredvidivo
Piše: Benjamin Jakopić
Ema Mur, manekenka i glumica s korijenima u našem Međimurju, već odavno nadilazi lokalne okvire – njezina popularnost sve više raste i izvan granica. Nedavno je zakoračila u sasvim novu ulogu kao voditeljica informativno-zabavne emisije na talijanskoj televiziji, čime je još jednom dokazala koliko se može postići uz strast, trud i predanost. U našem razgovoru s Emom otkrili smo kako se snašla u novom izazovu i kojim je putem stigla do te uzbudljive prilike.
- Kako ste odlučili biti voditeljica?
- Nisam svjesno odlučila postati voditeljica – ta se prilika dogodila spontano, kao prirodan nastavak mog profesionalnog puta. Showbusiness se značajno promijenio u posljednjih 10 – 15 godina i danas traži puno više od same specijalizacije u jednom području. Karijeru sam ozbiljno započela kroz glumu, a upravo su mi ta iskustva otvorila vrata novim formatima i ulogama. Tako sam i došla do poziva na audiciju u Rimu – bez posebnih očekivanja. Već nakon prvog susreta dobila sam ponudu za suvoditeljsku poziciju u late-night emisiji na RAI-ju, uz Pascala Vicedominija.
- Biti dio takvog projekta za mene je veliko priznanje, ali i potvrda da napredak dolazi onima koji se stalno razvijaju, koji razumiju kako tržište i uvjeti evoluiraju i koji se ne boje iskoračiti izvan okvira.
- Kako je u Italiji? Kako ste se snašli?
- Meni je u Italiji, a posebno u Rimu, uvijek predivno. Tamo sam živjela tri godine, tako da povratak u taj grad za mene nije bio nepoznanica,
već emotivan trenutak koji je probudio mnogo nostalgije. Ono što je ovaj put bilo još ljepše jest to što sam sve što volim mogla podijeliti sa svojim djetetom – promatrati Rim kroz njegove oči, zajedno učiti, putovati i već odmalena stvarati zdrave navike vezane uz rad i otvorenost prema svijetu.
- Kako je raditi na RAI-u? Kako izgleda Vaš prosječan dan na poslu?
- To je iznimno dinamično i uzbudljivo iskustvo, ali i vrlo intenzivno. Moj dan počinje rano – budimo se u 7 sati, provodim jutro s djetetom u šetnji gradom, uživamo u talijanskom doručku i nastojim maksimalno iskoristiti vrijeme s njim. Nakon ručka, oko 13:30, krećem na posao. U garderobi me dočekuju vizažistica i frizer, kreće proces pripreme koji traje do otprilike 16:30. U 17:00 počinjemo sa snimanjima – tada kreću intervjui s gostima, a oko 20:00 ulazi publika i nastavljamo s koreogra�ijama, glazbenim točkama i nastupima naših izvođača. Snimanja traju do ponoći, ponekad i duže.
- Prva tri tjedna snimali smo četiri dana tjedno, što je bilo iscrpljujuće, no onda smo prešli na jedno snimanje tjedno, što mi je bilo puno lakše. Radna atmosfera je vrlo profesionalna, ali i topla – tim je izrazito organiziran, iskusan i pun poštovanja, što sve čini mnogo lakšim.
- Kako se snalazite s talijanskim jezikom?
- S talijanskim sam se ozbiljnije počela baviti upravo zbog glume. Tijekom boravka u Rimu upisala sam satove dikcije jer sam znala da bez jezične preciznosti nema autentične izvedbe. Nakon šest mjeseci intenzivnog rada do-
bila sam i svoju prvu veću ulogu u pilot-epizodi serije Fosca Innocenti, uz bok s divnom Vanessom Incontradom, što mi je bio velik poticaj za daljnji rad. Godinama surađujem s govornom trenericom, kako bih i u najzahtjevnijim formatima – poput emisija uživo – mogla govoriti jasno, izražajno i sigurno. Često mi kažu da na talijanskom govorim čak brže nego na hrvatskom, što me uvijek nasmije.
- Kakve vrste emisija i programa vodite?
- Paradise je late night show informativno-zabavnog formata, sličan emisijama Jimmyja Fallona. Najvažnije je kada gosti ne dolaze samo odraditi intervju, već se opuste, nasmiju, prihvate izazove i dopuste da se dogodi nešto nepredvidivo. Tada izlazi ono najbolje iz njih – stvaramo trenutke iskrene zabave koje publika pamti.
- Također, uvijek je zanimljivo kad nas posjete političari jer emisija postane prava pozornica za razmjenu mišljenja. Smatram da takvi
gosti donose novu dimenziju razgovora jer se ne boje predstaviti svoje stavove i pozicije, što potiče kritički dijalog i bolje razumijevanje društvenih pitanja. Osim toga, voljela bih da se što više javnih osoba „usudi" nastupiti u ovakvim formatima. To je izvrstan način da ljudi upoznaju osobu iza javnog lica, da vide njihovu ljudsku stranu, a ne samo ulogu koju igraju u društvu.
- Kako usklađujete majčinstvo i posao?
- To nije samo usklađivanje vremena, već istinska posvećenost svakoj ulozi, s potpunom autentičnošću. Majčinstvo me potaknulo na promjene – želju za zdravijim i svjesnijim životom, ne iz taštine, već iz ljubavi prema obitelji. Najviše me pogađa što se majke često nazivaju „superjunakinjama", ali konkretna podrška izostaje. Romantiziranje ne može zamijeniti stvarne mjere koje bi im olakšale život. I dalje se očekuje da žene rade sve – s osmijehom i zahvalnošću, dok pritom moraju izgledati
VAS U KINO
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 28. 5. 2025. u CineStaru Varaždin.
dobro i raditi na sebi. Vrijeme je da društvo prestane s praznim pohvalama i počne stvarno djelovati. Zahvalna sam na podršci svoje obitelji, ali svjesna sam da mnoge žene to nemaju.
- Jeste li razmišljali o gradnji karijere u Hrvatskoj?
- Hrvatska nudi značajan potencijal za razvoj televizije, �ilmske industrije i produkcije. S obzirom na trenutno stanje u industriji, jasno je da generacijske promjene donose potrebu za novim pristupom sadržaju.
- Uz iskustvo stečeno kroz rad u različitim medijskim formatima, postoji jasna prepoznatljivost trendova koji oblikuju budućnost tržišta koju prepoznajem i u našoj regiji. Doprinositi ovom novom valu koji oblikuje industriju za mene je prirodan korak u mom profesionalnom razvoju, jer sam već aktivni dio tog procesa. Sigurna sam da će se u Hrvatskoj otvoriti prilike za realizaciju tih ideja, a ja sam spremna iskoristiti te prilike i biti ključni faktor
Dobitnica ulaznica za film: Mirjana Gerenčir DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Hurry up Tomorrow
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i stranici na Facebooku. Sve što je potrebno je do srijede do 9 sa� posla� svoje podatke. Nakon toga, u petak nabavite novi �skani broj Međimurskih novina i na zadnjoj stranici rubrike Medie potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice taj mjesec više ne može sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite to pravilo.
u tom razvoju procijenim li da su vrijedne mog vremena, truda i da donose održiv i smislen rezultat.
- U budućnosti vidim sebe još dublje uključenu u projekte koji spajaju kreativnost i nove tehnologije, bilo u svijetu medija, produkcije ili sadržaja. Geografski, otvorena sam – tamo gdje se ukažu prilike koje me inspiriraju i gdje možemo kao obitelj rasti zajedno. U našem životu nikad nije presudno gdje smo na karti, nego što zajedno gradimo. Vjerujem da će nas budućnost odvesti tamo gdje ćemo moći živjeti i stvarati s pravim razlogom.
RUKOMET
PAKET24 Premijer liga ulazi u sami finiš
MRK Čakovec osigurao je najmanje nastup u kvalifikacijama za jedno od europskih natjecanja
Piše: Luka Pongračić Foto: MRK Čakovec
Sezona Paket24 Premijer lige 2024./2025. ostat će zapamćena kao jedna od najsvjetlijih za Muški rukometni klub Čakovec, čiji su igrači ostvarili iznimne individualne učinke i uvrstili se među najbolje rukometaše Hrvatske. Najimpresivniji
učinak ostvario je Tin Baković, koji je s 196 pogodaka u 24 nastupa zasluženo ponio titulu najboljeg strijelca lige. Uz prosjek od 8.17 pogodaka po utakmici, Baković je imao i visoku učinkovitost šuta od 66 %, čime je potvrdio status jednog od najubojitijih napadača domaćeg prvenstva. Njegov učinak dolazi kao rezultat konti-
nuirane igre, preciznosti sa svih pozicija te značajnog doprinosa iz sedmeraca i kontri.
Levak zabio 137 puta, Goričanec drugi najbolji asistent
Uz Bakovića, odličnu sezonu imao je i Bruno Levak, koji se smjestio među pet najboljih strijelaca lige. Levak je u 23 utakmice postigao 137 pogodaka, uz prosjek od 5.96 po susretu. Iako s nešto nižim postotkom realizacije
STOLNI TENIS ZAVRŠETAK stolnoteniske sezone
20.000
Međimurska stolnoteniska liga „Međimurske novine" zatvorila je svoju 29. sezonu u stilu. Od listopada 2024. do kraja travnja 2025., u sklopu šest liga i „Lige mladi”, čak 65 ekipa i više od 360 igrača i igračica sudjelovalo je u stolnoteniskom spektaklu koji se već godinama pro�ilira kao jedna od najorganiziranijih amaterskih liga u regiji.
Impresivne brojke iza kulisa
Ukupno je odigrano 594 ekipna susreta, uz dodatnih 63 meča u sklopu Međimurskog kupa. Kada se zbroje svi pojedinačni dvoboji i igre parova, dolazimo do brojke od gotovo 5000 odigranih susreta, uključujući više od 20.000 setova.
Zanimljivo, iako se često govori o prednosti domaćeg terena, u ovoj sezoni su domaćini slavili u 46 % mečeva, dok su gosti odnijeli pobjedu u 38 % slučajeva. Preostalih 15 % odnosi se na remije, što pokazuje i taktičku izjednačenost mnogih susreta. Liga mladi –budućnost stolnog tenisa
Posebnu pažnju zaslužuje „Liga mladi", u kojoj su se natjecale 4 ekipe, a kroz 24 ekipna susreta i 216 pojedinačnih mečeva svoje su vještine brusili najmlađi zaljubljenici u stolni tenis. Ukupno 25 mladih igrača i igračica pokazalo je zavidan talent, a među najboljima se ističu Florijan Gregurec, Vito Prskalo i Vito Golub – imena
(59 %), Levak je briljirao iz pozicije sedam metara, gdje je zabio čak 71 pogodak, više nego itko u vrhu ljestvice. U distribuciji lopte istaknuo se Filip Goričanec, koji je sezonu završio kao drugi najbolji asistent lige. U 24 nastupa zabilježio je 89 asistencija, što znači da je u prosjeku upisivao gotovo četiri odlučujuća dodavanja po utakmici. Vrijedi istaknuti i doprinos Frana Friščića, koji se našao među najboljim krilima lige. U 23 utakmice postigao je 40
pogodaka iz 51 pokušaja, što mu daje visok postotak realizacije od 78 %. S prosjekom od 1.74 pogotka po susretu, Friščić je pokazao konstantu i učinkovitost.
Sesvete su posljednji protivnik sezone
Leteći medvjedi su si osigurali najmanje nastup u kvali�ikacijama za jedno od europskih natjecanja, dok bi ih eventualno treće mjesto na ljestvici izravno vodilo u Europu. Pred njima je sada dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu za ključni dvoboj sa Sesvetama, koji će vrlo vjerojatno dočekati u punom sastavu. Prva utakmica igra se u gostima sljedeći vikend, 24. ili 25. svibnja, a serija se igra do ukupno šest osvojenih bodova. Važno je istaknuti da Sesvete iz dosadašnja dva međusobna ogleda imaju prednost s četirima osvojenim bodovima.
Robert Mikac (Međimurski savez), Zoran Vidović (STK ZEN-Šenkovec 2), Josip Marka� (STK Hodošan) i voditelj liga Denis Tratnjak
na koja treba računati u budućnosti.
Najbolji klubovi i pojedinci
U nizu uzbudljivih mečeva posebno se ističu uspjesi klubova poput ZEN-Šenkovec 2, koji je bez poraza (18-0) osvojio 1. ligu, GSTK Prelog, koji je ostvario 17 pobjeda, te STK Nedelišće 1, STK Mihovljan i STK Pribislavec. U „Ligi mladi” slavili su predstavnici Mihovljana. Na pojedinačnoj razini, titule najboljih pripale
su brojnim iskusnim igračima. Matija Barić (1. liga), Vladimir Rapaić (3. liga), Stanislav Sović (4. liga), Vinko Legin (5. liga) i Krešo Horvat (6. liga) istaknuli su se izvanrednim omjerima pobjeda i poraza. Posebno vrijedi izdvojiti Rapaićev nevjerojatan skor 51-3, što ga svrstava među najdominantnije pojedince sezone. No, ni ova sezona nije prošla bez izazova, pa je tako evidentirano 40 utakmica izvan termina, a dvije ekipe morale su odustati od natjecanja. (lp, foto: mg)
ATLETIKA
ROKO FARKAŠ ponovno skače pred hrvatskom publikom na 75. Hanžeku Cilj
Protivnici su bivši i aktualni olimpijski prvaci te svjetski doprvak
Svjetski juniorski prvak u skoku u dalj, Roko Farkaš iz Nedelišća, ponovno će nastupiti pred domaćom publikom – 24. svibnja na stadionu Mladosti, u sklopu 75. izdanja Boris Hanžeković memorijala. Bit će to pravi spektakl, jer će mu konkurenciju činiti i neka od najzvučnijih imena svjetske atletike – Wayne Pinnock, aktualni olimpijski i svjetski doprvak (PB 8.54 m) te Tajay Gayle, bivši svjetski prvak. Iako mu je desetoboj primarna disciplina, Farkaš je ove sezone treninge usmjerio na skok u dalj kako bi bio spreman za jaku međunarodnu konkurenciju na zagrebačkom mitingu. Ozljeda iz dvoranske sezone je sanirana, a cilj mu je skok preko osam metara. Podsjetimo, na nedavnom europskom prvenstvu Roko je sa skokom od 7,70 m zauzeo 11. mjesto. (lp)
NOGOMET NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga
Prilikom ulaska gostujućih navijača Dubravčana u teren, igrač Draškovca Luka Repalust udara jednog od njih i prekida se utakmica
Piše: Dino Jambrović
U Međimurskoj Premier ligi, prekid u Draškovcu. Nakon prvog dijela vodstvo domaćina zgoditkom Vedrana Vinka. Za gostujuću momčad početkom drugog dijela izjednačuje Igor Kvezić. Do prvog incidenta na susretu dolazi u 63. minuti između domaćeg igrača Gabriela Coutinha i trenera Dubravčana Karla Grgeca te predstavnika gostiju Dominika Jadana. Sva trojica su opomenuta zbog međusobnog naguravanja. Za 2-1 zabija Coutinho u 87. minuti. Samo minutu kasnije spomenuti igrač isključen je zbog dvije opomene, dok je kod gostiju ranije zbog igre morao Mišel Andrlon zbog udaranja nogom po nozi protivničkog igrača. Nakon toga dolazi do velikog negodovanja navijača Dubravčana te rušenja ograde. Prilikom ulaska gostujućih navijača u teren domaći igrač Luka Repalust udara jednog od njih. Domaća redarska služba nije uspjela spriječiti incidente te je glavni sudac Nikola Graf zbog ulaska navijača u teren za igru sudio prekid utakmice. Međimurec slavio u Gornjem Mihaljevcu. Gosti dolaze do prednosti u 15. minuti nakon prekrasnog solo prodora gostujućeg kapetana Filipa Hrusteka. Vodstvo Međimurca povisuje Igor De Amorim u 32. minuti. Poraz Jedinstva ublažio je Hayato Matsumoto u 44. minuti. Početkom drugog dijela vrlo izglednu priliku za Mihaljevčane ne koristi Tatsuya Maeda. Dinamo do boda u sudačkoj nadoknadi vremena. Centrometal je poveo u 68. minuti zgoditkom Vedrana Kršlaka. Bod Palovčanima donosi “joker” s klupe Antonio Dodlek u četvrtoj minuti sudačke nadoknade. Poraz BSK na domaćem terenu. U 37. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za Veneru PMP. Siguran s 11 metara bio je Filip Sanjković. Za domaćine izjednačuje Fabijan Novak u 46. minuti. Za pobjedu gostiju pobrinuo se Valentino Bečeheli u 59. minuti. Mladosti Komet susjedski derbi. Već u 3. minuti vodstvo Preložana zgoditkom kapetana Saše Kočeta. Pet minuta kasnije opravdano je dosuđen kazneni udarac za Kraljevčan 38. S bijele točke
pogodio je Ivan Galić. Potpuni preokret domaćina zgoditkom Arthura Machada u 29. minuti. Samo dvije minute kasnije za 3-1 zabija Karlo Balent. Gosti do kraja prvog dijela smanjuju vodstvo preko Brune Perišića. Svoj drugi zgoditak na susretu za Mladost Komet postiže Kočet u 55. minuti. Također po drugi puta na susretu strijelac je Galić u 61. minuti. U istoj minuti gosti izjednačuju na 4-4, strijelac Alexandro Ribeiro. Isti igrač zabija za veliko slavlje Mladosti Komet u 77. minuti. Bratstvu derbi gornjeg Međimurja. Sloga dolazi u prednost zgoditkom Nikole Ferlina u 6. minuti. Jurovčani izjednačuju u 31. minuti zgoditkom Valentina Cvetkovića. Pobjednički zgoditak za domaćine postiže Samo Žalik u 60. minuti. Trica Podturna u Maloj Subotici. Mrežu Spartaka redom su pogađali Josip Lepen, Ilija Liklin i Luka Petak. Rezultati: Draškovec –Dubravčan 2-1 (Vinko, Coutinho ; Kvezić), Dinamo (P) – Centrometal 1-1 (Dodlek ; Kršlak), BSK – Venera PMP, Kraljevčan 38 – Mladost Komet 4-5 (2x Galić, Balent, Machado ; 2x Kočet, Perišić, 2x Ribeiro), Bratstvo (J) – Sloga (Š) 2-1 (Cvetković, Žalik ; Ferlin), Spartak – Podturen 0-3 (Lepen, Liklin, Petak), Jedinstvo (GM) – Međimurec 1-2 (Matsumoto ; Hrustek, De Amorim)
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Podturen – Bratstvo (J), Centrometal – Kraljevčan 38, Mladost Komet – BSK, Venera PMP – Dubravčan. Nedjelja: Jedinstvo (GM) – Draškovec, Međimurec – Spartak, Sloga (Š) – Dinamo (P). Utakmice se igraju s početkom u 17:30 sati.
I. MEĐIMURSKA
LIGA
U I. međimurskoj ligi, Sloga do boda u završnici susreta. Omladinac dolazi u vodstvo zgoditkom Tsubase Tomonarija u 46. minuti. Za Slogu izjednačuje Filip Filipović u 62. minuti. Tomonari ponovno pogađa za domaćine u 76. minuti. Bod gostima donosi Krešimir Jelić u drugoj minuti sudačke nadoknade vremena. Kiks Poleta. U 73. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za Pribislavčane. Siguran
realizator bio je kapetan Ivan Deglin. Za bod Croatije pobrinuo se Fabijan Gal u 88. minuti. Petarda Pušćina. Mrežu Strahoninca redom su pogađali Ryu Hamano, Luka Papec, Matija Ceilinger, Renato Punčec i Karlo Levanić. Hodošan bolji od Plavih. U listu strijelaca za domaćine upisalo se šest različitih igrača. Strijelci su bili Zoran Pasler, Simon Jakšić, Zoran Strahija, Nikola Šavora, Jan Zrna i Roko Zrna, a za Pekleničane su zabijali Siniša Čeko i Josip Žganec. Hodošan je od 41. minute igrao s igračem manje zbog isključenja Davida Srpaka koji je morao ranije pod tuš zbog pregrubog starta. Bratstvu tri boda u Cirkovljanu. Za Savčane je dvostruki strijelac bio Vedran Knežević, zabivši po zgoditak u prvom i drugom dijelu susreta. Zasadbregu 77 lokalni derbi. Momčad gostiju imala je uvjerljivo vodstvo 3-0 zgodicima Roka Zelića, Brune Šimunkovića i Filipa Levačića, dok je počasni zgoditak za Sokol postigao Hrvoje Habek. Trnavi derbi donjeg Međimurja. Prije početka utakmice i službeno je otvoren Sportski centar Goričan. U listu strijelaca za domaćine upisali su se Lucas Da Costa, Leonard Bistrović i Klayton Fereira. Poraz Mladosti ublažio je Marko Zeljko. Rezultati: Omladinac (NSR) – Sloga (Č) 2-2 (2x Tomonari ; Filipović, Jelić), Polet (P) – Croatia 1-1 (Deglin ; Gal), Pušćine – Strahoninec 5-0 (Hamano, Papec, Ceilinger, Re.Punčec, Levanić), Hodošan – Plavi 6-2 (Pasler, Jakšić, Z. Strahija, Šavora, J. Zrna, R. Zrna ; Čeko, Žganec), Naprijed – Bratstvo (SV) 0-2 (2x Knežević), Sokol – Zasadbreg 77 1-3 (Habek ; Zelić, Šimunković, Levačić), Trnava – Mladost (SM) 3-1 (Da Costa, Bistrović, Fereira ; Zeljko) U sljedećem kolu sastaju se: Subota:Hodošan – Naprijed, Plavi – Pušćine, Sloga (Č) – Sokol. Nedjelja: Strahoninec – Polet (P), Croatia – Trnava, Mladost (SM) – Omladinac (NSR), Zasadbreg 77 – Bratstvo (SV). Utakmice se igraju s početkom u 17:30 sati.
II. MEĐIMURSKA LIGA
U II. međimurskoj ligi, Hajduk osvojio bod u Turčišću. Brezovčani su poveli u 21. minuti zgoditkom Saše Krnjaka. Za bod Borca PMP pobrinuo se Ivan Drk u 39. minuti. Slobodi derbi kola. Nakon prvog dijela vodstvo Slakovčana zgoditkom Nike Jalušića. Vodstvo domaćina
povisuje “joker” s klupe Matija Marciuš u 72. minuti. Isti igrač sedam minuta kasnije zabija za 3-0. Poraz Vidovčana ublažio je trener-igrač Mario Cvetko u 88. minuti. Drava nastavlja svoju vrlo dobru formu. U listu strijelaca za Kuršančane upisali su se Roko Kregar, Marko Zavrtnik i Lovro Kregar, dok je Budućnosti stigla do zgoditka zahvaljujući domaćem igraču Petru Jukiću, koji je pogodio vlastitu mrežu. Pobjeda bolja od Mladosti iz Dekanovca. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 36. minuti. Tada pobjednički zgoditak za domaćine postiže Leo Sever. Mali Mihaljevec osvojio bod. Momčad Jadrana imala je prednost 2-0 zgodicima Dominika Topleka i Christa Quiste, da bi domaćini stigli do boda preko Sandija Pušara i Damjana Tomšića. Bez pobjednika u Ivanovcu. Nakon prvog dijela vodstvo Mladosti 1-0 zgoditkom Marka Dokleje. Bod Muri donosi Marko Šoltić u 63. minuti, zgoditkom iz opravdano dosuđenog kaznenog udarca. Trnovec slavio u Čehovcu. Nakon prvih 45 minuta igre vodstvo vodećeg ČSK zgoditkom Patricka Alvesa. Za goste izjednačuje Ernest Horvat u 50. minuti. Dvadesetak minuta kasnije potpuni preokret Trnovca zgoditkom Matije Pintarića. Sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta riješio je gostujući „joker“ s klupe Matej Flac pogodivši mrežu domaćina u 85. minuti.
Rezultati: Sloboda (S) – Vidovčan 3-1 (2x Marciuš, Jalušić ; Cvetko), Borac PMP – Hajduk (B) 1-1 (Drk ; S.Krnjak), Pobjeda – Mladost (D) 1-0 (Sever), Mali Mihaljevec – Jadran 2-2 (Pušar, Tomšić ; Tpolek, Quiste), Mladost (I) – Mura 1-1 (Dokleja ; M.Šoltić), ČSK – Trnovec 1-3 (Alves ; Horvat, Pintarić, Flac), Drava (K) – Budućnost (M) 3-1 (R.Kregar, Zavrtnik, L.Kregar ; Jukić ag).
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Sloboda (S) – Borac PMP, Trnovec – Mladost (I), Mura – Mali Mihaljevec. Nedjelja: Vidovčan – ČSK, Jadran – Pobjeda, Mladost (D) – Drava (K), Budućnost (M) – Hajduk (B). Utakmice se igraju s početkom u 17:30 sati. III. MEĐIMURSKA LIGA - A
U III. međimurskoj ligi skupina A, iznenađenje u Novakovcu. Već u 3. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za Graničar. Taj udarac ne uspijeva realizirati Leon Blažon, koji puca visoko preko gostujućih vratiju.
Za Galeb je opravdano dosuđen kazneni udarac u 60. minuti. Siguran realizator za tri boda Oporovčana bio je kapetan David Granatir. Devetka Otoka. Mrežu Radničkog tri puta je pogađao Nikola Blažinčić, a po jednom Petar Židov, Dino Božek, Roman Oehler, Erik Horvat i Mihael Marušić dok je gostujući igrač Filip Paler pogodio vlastitu mrežu. Omladincu derbi kola. Nakon prvog dijela vodstvo Jedinstva zgoditkom Josipa Leona Varge. Za goste u 58. minuti izjednačuje Sandi Magdalenić. Za preokret Omladinca pogađa Ivan Sambolek u 79. minuti. Vodstvo vodeće momčadi lige povisuje Martin Marčec u 87. minuti. Konačan rezultat utakmice postavlja Leo Martinec u posljednjoj minuti. Treba spomenuti da su domaćini od 33. minute igrali s igračem manje zbog isključenja Matije Srneca. Budućnost bolja od Borca. Dvostruki strijelac za domaćine bio je Gianluca Halić, dok je još zgoditak dodao Patrik Piškor. Za goste su zabijali Leon Mlinarec i Božidar Nikolić.
Rezultati: Graničar (N) – Galeb 0-1 (Granatir), Otok – Radnički 9-0 (3x Blažinčić, Židov, Božek, Oehler, Horvat, Marušić, Paler ag), Jedinstvo (NSnD) – Omladinac (DS) 1-4 (Varga ; Magdalenić, Sambolek, Marčec, Martinec), Budućnost (P) – Borac (DH) 3-2 (2x Halić, Piškor ; Mlinarec, Nikolić)
U sljedećem kolu sastaju se: Radnički – Borac (DH), Galeb – Budućnost (P), Omladinac (DS) – Graničar (N), Otok – Jedinstvo (NSnD). Utakmice se igraju u nedjelju s početkom u 17:30 sati.
III. MEĐIMURSKA
LIGA - B
U III. međimurskoj ligi skupina B, Dubravi derbi kola. Mihael Bobičanec postiže zgoditak za Sivičane u 15. minuti. Hajduk izjednačuje u 38. minuti zgoditkom Karla Šardija. Pobjedu gostima donosi Neven Vidaček u 55. minuti. Četvorka Slobode u Donjem Koncovčaku. Mrežu domaćina tri je pogađao Marcel Vindiš, te jednom Luka Jambrović. Bratstvo bolje od Napretka. Strijelci za domaćine bili su Filip Jambrović i Bojan Novak, a za goste je zgoditak postigao Žan Rubin. Petarda Omladinca. Mrežu Paraga tri puta je pogađao Tomas Makar, te po jednom Robert Zorković i Jan Novak. Rezultati: Hajduk (Š) –Dubrava 1-2 (Šardi ; Bobiča-
nec, Vidaček), Donji Koncovčak – Sloboda (M) 0-4 (3x Vindiš, Jambrović), Bratstvo (P) – Napredak 2-1 (F.Jambrović, Novak ; Rubin), Omladinac (M) – Parag 5-0 (3x Makar, Zorković, Novak). Šenkovec je bio slobodan. U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Napredak – Šenkovec, Sloboda (M) – Bratstvo (P). Nedjelja: Dubrava – Donji Koncovčak, Omladinac (M) –Hajduk (Š). Parag je slobodan. Utakmice se igraju s početkom u 17:30 sati.
NOGOMET
ŽNK MEĐIMURJE u povijesnoj sezoni niže uspjeh za uspjehom, a na red su došle i Splićanke
Utakmica nije bila nimalo lagana –susret u Kupu protiv Osijeka ostavio je traga, a u prvom dijelu Hajduk je pokazao zube i dao do znanja koliko je jak
Piše: Miljenko Dovečer Foto: ŽNK Međimurje
Odličnu utakmicu odigrale su nogometašice Međimurja na stadionu SRC-a Mladost u Čakovcu. U sklopu 6. kola Magenta lige za prvakinje slavile protiv ŽNK-a Hajduk rezultatom 4:1 i zasluženo zasjele na treće mjesto prvenstvene ljestvice. Utakmica nije bila nimalo lagana – susret u Kupu protiv Osijeka ostavio je traga, a u prvom dijelu Hajduk je pokazao zube. Iako su domaće povele već u 11. minuti preko Cutler, gošće su ubrzo preuzele inicijativu i izjednačile na 1:1. Do kraja poluvremena rezultat se nije mijenjao, unatoč pritisku gošći. U nastavku – potpuno
RUKOMET
REZULTATI I SASTAVI
ČAKOVEC – Stadion Mladosti. Gledatelja: 100. Sudac: Zdravko Fotivec (Špičkovina). Pomoćnici: Horvat i Benediković. Delegat: Krleža.
Strijelci: 1:0 Cutler (10), 1:1 Čanjevac (36), 2:1 Hamamoto (52), 3:1 Kršljin (76), 4:1 Fujio (87 – 11 m)
ŽNK Međimurje: Vidrih, Fujio, Cutler, Korimova, Damjanović, Hamamoto, Vujević (40. Radić, 60. Katalenić), Škrlec, Kršljin (87. Kušić), Varga, Tkalčec (89. Fot). Trener: Ivan Dizdar.
ŽNK Hajduk: Ristovski, Dubravica, Brnić, Prskalo (84. Pupić), Vlastelica (84. Patock), Bakalar, Kukavica, Sušak, Čanjevac (84. Perković), Blažević, Herceg. Trener: Damir Matulović.
druga slika! Naše djevojke stabilizirale su redove i ponovno pokazale svoj prepoznatljiv
stil igre. Hamamoto u 55. minuti donosi novo vodstvo, a nakon perioda izjednačene i otvorene igre u 77. minuti Stojić iz jedne situacije pred golom gošći glavom prebacuje loptu preko vratarke, dok gostujuća igračica u pokušaju da izbije loptu s linije šalje loptu
u svoju mrežu za 3:1. U samoj završnici, Fujio potvrđuje pobjedu iz kaznenog udarca za konačnih 4:1. Višestruke prvakinje Hrvatske na repertoaru – Čestitke našim djevojkama na još jednoj velikoj
pobjedi! Nastavljamo dalje – zajedno, hrabro i s vjerom u ono što radimo, poručuju iz čakovečkog prvoligaša. Slijedi gostovanje u Osijeku protiv višestrukih prvakinja koje nisu tako moćne kao prijašnjih godina. U dosadašnjim susretima Međimurke su uvijek bile blizu pozitivnog rezultata, no pobjeda je većinom otišla na stranu Osijeka. Nadamo se da će ovog puta biti obrnuto i da će se naše djevojke vratiti s osmijehom na licu. Utakmica u Osijeku igra se za dva dana u nedjelju.
ŽRK ZRINSKI je većinu utakmice proveo u vodstvu te mogu biti zadovoljni viđenim
Paula Posavec je s 13 pogodaka bila prvo ime domaće momčadi, a iza nje je bila Lea Franušić sa 7 zabijenih
Piše: Miljenko Dovečer
Foto: ŽRK Zrinski
Zrinski i Dugo Selo ’55 podijelili su bodove rezultatom 32:32 (17:13). Bio je to susret za prestiž jer je domaćin osigurao ostanak, a gošće napuštaju ligu. Dobrog rukometa
ipak nije nedostajalo. Obrane nisu bile jača strana ni jednom sastavu tako da smo u prvom dijelu vidjeli 30 pogodaka. Zrinskice su uglavnom vodile. Najveća prednost bila im je pet pogodaka. Na predah su otišle s plus četiri (17:13). Gošće nastavak otvaraju serijom
1:3 i brzo hvataju priključak. Ipak Zrinski čuva prednost sve do 40. minute. Tada opet upada u malu krizu i Dugo Selo ’55 uspijeva izjednačiti na (22:22) te susret uvesti u nemirne vode. Nakon toga slijedi njihov novi veliki niz od 2:5 i preuzimanje vodstva (24:27). I sve do dvije minute prije kraja gošće čuvaju vodstvo. A onda ih sustiže umor (u Čakovec su došle s 2 vratarke i
11 igračica) i Zrinski uspijeva s trima pogotcima za redom doći do izjednačenja (32:32). Taj posljednji pogodaka zabila je Paula Posavec iz sedmerca. S 13 pogodaka ona je bila najbolji strijelac susreta. Sedam je dala Lea Franušić. Kod gošći po 10 pogodaka Josipa Zubac i Maja Grgošević. U posljednjem 26. kolu Zrinskice odlaze na gostovanje u Split, a utakmica se igra sljedeći vikend.
Rahela Varga u kadetskoj reprezentaciji Hrvatske Europsko prvenstvo na rasporedu je u Podgorici od 30. srpnja do 10. kolovoza, a naša, Hrvatska kadetska reprezentacija, igrat će u grupi s vršnjakinjama iz Rumunjske, Poljske i Austrije. Posljednje ovosezon-
Čakovec – Dvorana Graditeljske škole; Gledatelja: 100. Suci: Robert Magić (Trnovec Bartolovečki) i Sandro Špiranec (Varaždin)Delegat: Dejan Plentaj (Bjelovar)
ŽRK Zrinski: Potočnjak (7+0), Makarova, Gudelj, P. Posavec 13 (5), Javorić, Lukman, Janković, Vara 4, Zrnić 3, Ivančić 1, Rumek 3, Milivojević, Ljubić 1, Prevendar, Franušić 7, Robida Trener: Neven Hrupec
ŽRK Dugo Selo 55: Mamić (7+0), Pudić (3+0), Grgošević 10, Bešen 1, Jurišić 2, Široki, Tokić 4, Bebek 5
Milašinčić, Žunko, Bulić, Zubac 10 Trener: Goran Bobić
sko okupljanje kadetske reprezentacije Hrvatske pred nastup na Europskom prvenstvu zakazano je u Ivanić Gradu od 26. do 31. svibnja. Na ovo okupljanje izbornik kadetske reprezentacije Ivan Jerković pozvao je 21 igračicu,među njima i Rahelu Vargu iz Ženskog rukometnog kluba Zrinski Čakovec. Podsjetimo, Rahela je već od ranije standardna reprezentativka i od nje se u Podgorici mnogo očekuje na mjestu desnog krila.
ODIGRANO JE 27. KOLO 3. NL Sjever, u kojem je Varteks napravio velik korak prema tituli
Prvi pratitelj, Bilogora, doma je doživio neugodan poraz od Međimurja te joj narančasti sada bježe pet bodova, a Međimurci su ušli u pozitivan niz
Piše: Miljenko Dovečer
Vodeći Varaždinci su u ovom kolu na domaćem terenu pred kraj slomili otpor žilavog Rudara i stigli do pobjede. Dvije ekipe koje su do nedavno bile u borbi za vrh, Polet i Pitomača, do boda su došle u sudačkoj nadoknadi. Slatina doma nije imala niti grama šanse protiv raspoloženog Graničara iz Kotoribe koji joj je uvalio petardu. Nedelišće je ispustilo pobjedu u sudačkoj nadoknadi, a Dinamo(D) je remizirao s Koprivnicom u utakmici bez golova.
U derbiju kola
Varteks do pobjede protiv Rudara
Unatoč dobroj igri i prilikama u derbi susretu ovog kola Rudar je pokleknuo u Varaždinu u drugom poluvremenu. Završilo je pobjedom Varteksa 2:0. U prvom dijelu Rudaru je poništen gol zbog navodnog zaleđa Patrika Nedeljka. Treba spomenuti da je Rudar u utakmicu ušao bez triju stožernih igrača (Sambolec, Vinko i Kevin Nedeljko), a važno je naglasiti da su u ovoj utakmici igrala tri kadeta. Mladi šesnaestogodišnji David Šimunić po prvi put je debitirao kao senior u dresu Rudara. U nastavku su u igru ušli Tin Farkaš i Samuel Perčić, također kadeti, koji su već prije upisali prve nastupe za prvu ekipu Rudara. O samoj utakmici opširno je elaborirao jedan od trenera Rudara Leonardo Novak.
- Odigrali smo jednu veoma zahtjevnu i čvrstu utakmicu s trenutno vodećom ekipom na prvenstvenoj tablici, u kojoj smo poraženi 2:0. Domaćini su nešto bolje krenuli u utakmicu i preuzeli inicijativu u napadu, no dvije ozbiljnije šanse koje su imali u prvom poluvremenu završile su pored gola. Mi smo prvu konkretniju šansu stvorili u 32. minuti iz kontranapada. Nakon odličnog proigravanja Roginića i Ratajeca, lopta dolazi do Nedeljka Patrika koji postiže
Rezultati 27. kola:
Sla�na – Graničar(K) 0:5
Dinamo(D) – Koprivnica 0:0
Nedelišće – Pitomača 1:1
Bilogora 91 – Međimurje 2:4
Garić – Virovi�ca 1:0
Varteks – Rudar 2:0
Podravina – Graničar(Đ) 2:1
Dinamo(P) – Polet 2:2.
gol za 0:1. Nažalost, pomoćna sutkinja podiže zastavicu za nepostojeće zaleđe pa nam je pogodak poništen. Nekoliko minuta poslije toga u poziciju za šut dolazi Janušić, no vratar Varteksa uspijeva odbiti loptu u korner. Drugo poluvrijeme nastavili smo u istom ritmu, gdje su domaćini imali nešto veći posjed lopte i prijetili udarcima iz daljine, dok smo mi najopasniji bili iz kontri. Dobro smo se držali sve do 75. minute kad domaćini, nakon brzo izvedenog ubačaja sa strane, iskorištavaju nešto slabije postavljenu obranu i dolaze do pogotka za 1:0. Samo tri minute nakon toga imali smo priliku za izjednačenje, no falilo je malo preciznosti u udarcu Nedeljka Patrika. Konačnih 2:0 postavljaju domaćini u 82. minuti odličnim udarcem s dvadesetak metara. Veći dio utakmice odigrali smo na veoma visokoj razini, i trkački i taktički, no bilo je očito da nam je u zadnjih dvadesetak minuta falilo svježine, što je iskusna ekipa Varteksa i iskoristila. Primijetio se i nedostatak standardne trojke – Samboleca i Vinka zbog ozljeda, te Nedeljka Kevina zbog kartona. Pohvale i čestitke cijeloj ekipi na izuzetnoj borbi i zalaganju, posebno mladim igračima Šimuniću, Perčiću i Farkašu koji su izvrsno parirali u veoma teškoj utakmici. Domaćinima čestitke na pobjedi, komentirao je utakmicu trener Rudara.
Međimurje iznenadilo u gostima favoriziranu Bilogoru Najveće iznenađenje u ovom kolu priredili su igrači čakovečkog Međimurja koji su u Grubiš-
nom Polju pobijedili favoriziranu Bilogoru 91 rezultatom 2:4. Dvostruki strijelac bio je Matheus, a po jednom su pogodili Jakov Pejanović i Suzuki Kazuma. Nogometaši Bilogore 91 iz Grubišnog Polja napravili su veliki korak nazad u borbi za naslov prvaka. Nakon vodstva Međimurja 0:2, Bilogora se vratila u igru, poravnala na 2:2 i imala u 65. minuti kazneni udarac. No Vito Hozjan je uspio obraniti jedanaesterac što je očito prelomilo utakmicu. Međimurje je iskoristilo svoje prilike nakon toga i bodovi odlaze u Čakovec. Otkako je preuzeo Međimurje mladi trener Karlo Kosalec upisao je remi i sada dvije uzastopne pobjede. Nakon važne pobjede, trener Karlo Kosalec izrazio je zadovoljstvo rezultatima, ali i zabrinutost zbog šire situacije u klubu i županiji. Istaknuo je kako je posebno sretan što će Međimurje iduće sezone vjerojatno imati kadetsku i juniorsku ekipu u novoj 2. ligi, pri čemu su u posljednje dvije pobjede sudjelovala čak osmorica juniora, uključujući trijumf protiv drugoplasirane ekipe na gostovanju. Unatoč tim uspjesima, naglasio je kako seniorska momčad i dalje nema potrebnu podršku. Smatra da županija ima potencijal za izgradnju stabilnog kluba, ali nedostaje ozbiljna prilika za kvalitetne ljude da dovedu do promjena. Polet do gostujućeg boda u sudačkoj nadoknadi
Nakon teškog prošlotjednog poraza u Kotoribi nogo-
metaši predavačkog Dinama nisu se uspjeli vratili na staze pobjeda. Na svojoj Brani odigrali su neriješeno 2:2 protiv Poleta iz Svetog Martina na Muri, momčadi koja u Predavac nije došla na izlet, ali i momčadi koju je u Predavcu zasluženo osvojila jedan bod. Ova sadržajna i do kraja neizvjesna utakmica počela je sjajnom prilikom Kuprešaka i pritiskom domaće momčadi koja je u 16. minuti nagrađena vodstvom. Asistencija Kamge bila je dovoljna da iskusni Vrbanić pogodi za 1:0. Isti akteri bili su zaslužni za drugi pogodak Dinama s time što je sad Vrbanić bio asistent, a stasiti Kamba strijelac za 2:0. Za neizvjesnost pobrinuo se Patafta koji je u 35. minuti nakon kornera smanjio rezultat na 2:1. Polet je bio puno aktivniji u drugom dijelu susreta, a njihova dobra igra nagrađena je u petoj minuti sudačke nadoknade kada je sudac Vugrinec dosudio penal za Polet koji je Mesarić pretvorio u izjednačujući pogodak.
- Znali smo da nas čeka teška utakmica jer domaćini gotovo sve bodove osvajaju kod kuće, dok mi imamo problema na gostovanjima. Utakmica je bila dinamična, pokušali smo kroz posjed i pas igru, ali donosili loše odluke u završnici. Domaćini su igrali dugim loptama i bili bolji u duelima, Kamga nam je stvarao velike probleme. Iako smo se brzo vratili, nismo iskoristili šanse. U drugom dijelu smo pritiskali, oni su prijetili iz kontri. Na kraju smo izjednačili iz kaznenog
udarca u sudačkoj nadoknadi. Zahvaljujem domaćinima na gostoprimstvu i želim im sreću dalje, zadovoljan je bio remijem Zoran Šardi trener Poleta.
Nedelišće ispustilo pobjedu u sudačkoj nadoknadi
Nedelišće je kao domaćin u Čakovcu na stadionu Mladosti u sudačkoj nadoknadi ispustilo tri boda protiv Pitomače. Poveli su domaći protiv favorita iz Pitomače u nastavku golom Frana Vibovca u 59. minuti. Za goste je poravnao Kajzogaj u 3. minuti sudačke nadoknade. Do sudačke nadoknade, do 93. minute domaći su imali minimalno vodstvo, gosti koji su tijekom cijelog susreta imali inicijativu i nekoliko neiskorištenih prilika poravnali su rezultat tek u sudačkoj nadoknadi. Rezultat je to kada se sve zbroji kojim mogu i moraju biti zadovoljni domaći. Koji su se uglavnom branili, a vodeći pogodak J. Vibovec je postigao nakon dobre akcije i udarca iz kuta kojeg je dobro izveo ponajbolji u ekipi uz vratara Kanižaja, Danijel Turk. Bio je to i jedini pravi udarac prema gostujućim vratima.
- Čestitam objema ekipama na fer i dinamičnoj utakmici. Naravno da postoji žal jer smo bili nadomak pobjede, ali gosti su zasluženo došli do boda s obzirom na propuštene šanse. Igrali smo praktički bez zamjena i teško parirali kad su oni uveli pet svježih igrača. Dečki su dali sve od sebe i žao mi je što nismo izdržali. Do kraja su još tri kola, imamo problema s ozljedama i kartonima, ali vjerujem da možemo osvojiti još bodova i sezonu završiti uspješno, rekao je nakon utakmice Ivan Habuš, trener Nedelišća.
Kotoripski Graničar u gostima Slatini podario petardu
S dalekog gostovanja Graničari se vraćaju s tri boda u utakmici u kojoj su napunili mrežu posljednje Slatine, završilo je 0:5. Dvostruki strijelac je bio Nikola Golenja, a po jednom
Raspored 28. kola: 17. svibnja, 17:30
su pogodili Domagoj Dežđek, Sensui Tatsuto i Filip Štritar. - Jako težak poraz protiv odlične ekipe iz Kotoribe. U prvom poluvremenu pravimo tri greške iz elementarne tehnike i ulazimo u veliki rezultatski minus. U drugom poluvremenu stvaramo šansu za donekle povratak u utakmicu, ali to ne realiziramo. Još se više otvaramo i gosti to koriste. Čestitam gostima na zasluženoj pobjedi, te hvala na promjeni termina odigravanja utakmice. Nama slijedi gostovanje kod Poleta, priznao je premoć Graničara domaći trener, Nikica Hat. U Kotoribi je ovih dana burno na nogometnom planu, igra se uzvratna utakmica polu�inala međimurskog kupa, a Graničar je i domaćin tri utakmice međunarodnog U 15 turnira.
Dinamo u Domašincu remizirao s Koprivnicom
S nepopularnih 0:0 završio je susret na Kokotovom vezu u Domašincu gdje je Dinamo ugostio Koprivnicu. U utakmici koja je izgledala pomalo prijateljska, pripremna na kraju po bod svakoj ekipi. Dinamo i Koprivnici nisu uopće bili opasni po protivnički gol. osjećaj je da se samo čeka kraj prvenstva i resetiranje ekipe. K tome Dinamo će u novo prvenstvo s novim trenerom (Gorupić je najavio odlazak već pred dva tjedna), a vjerojatno slijedi i rekonstrukcije i osvježavanje momčadi.
Protekloga vikenda u Pazinu je 10 najboljih momčadi u Hrvatskoj za male košarkaše rođene 2014. i mlađe igralo za prvaka države. Trener KK Čakovca Bojan Hrkač i njegovi košarkaši Fodor, Naglić A., Naglić I., Pleh, Herenčić, Lajtman, Haramija, Vabec, Petković, Patafta, Dovečer, Golubić, Angel
i Zaspan upali su u skupinu s prvakom Zapada ekipom Kastva od koje su izgubili 32:52. Drugoga dana i već prva pobjeda - protiv Vrijednosnica Osijek slatko s pola koša 32:31. Slijede porazi od zagrebačke Dubrave 49:63 i Splita 30:70. Treći dan natjecanja donio je borbu za sedmo mjesto u
REZULTATI I KOŠEVI
Kastav - Čakovec (Haramija 8, Vabec 9, Pata�a 4, Golubić 1, Naglić A 2, Angel 8) 52:32
Čakovec (Haramija 7, Vabec 14, Golubić 2, Naglić A 5, Angel 2, Zaspan 2) - VROS 32:31
Čakovec (Pleh 2, Haramija 6, Vabec 24, Pata�a 2, Golubić 2, Naglić A 9, Angel 2) - Dubrava 49:63
Čakovec (Haramija 2, Vabec 10, Patafta 4, Naglić A 10, Angel 4) - Split 30:70
Čakovec (Haramija 9, Vabec 10, Pata�a 2, Dovečer
6, Golubić 4,Naglić A 24, Angel 11) - Rovinj 66:42
državi i najbolja igra do tada, te velika pobjeda protiv Rovinja od 66:42. Mali košarkaši Čakovca i njihovi navijači/roditelji na tribinama dvorane velikom su feštom proslavili sedmo mjesto u Hrvatskoj. Prvak države je Cedevita Junior koja je u �inalu bila bolja od Splita. (bh)
Nakon godina izazova, u rujnu 2021. započinje konkretna realizacija projekta pod vodstvom načelnice Đurđice Slamek
Piše: Sania Bižupić
U Svetoj Mariji je svečano otvorena nova sportska dvorana Osnovne škole Sveta Marija – prostor koji će u godinama koje dolaze služiti kao središte sportskih aktivnosti, zajedništva i školskih uspjeha. Otvorenje je obilježilo važan trenutak, ne samo za školu, već i za cijelu Općinu Sveta Marija, koja je godinama sanjala o ovakvom prostoru.
Duga povijest ulaganja u obrazovanje
Priča o razvoju obrazovne infrastrukture u Svetoj Mariji počinje 9. siječnja 1996. kada je otvorena nova školska zgrada - ostvarenje višegodišnjeg sna tadašnjih i bivših učenika, učitelja i mještana. Projekt je realiziran ponajviše zahvaljujući sredstvima lokalnog stanovništva Svete Marije i Donjeg Mihaljevca,
uz značajnu podršku Društva Međimuraca u Švicarskoj i Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske. Već 22. siječnja iste godine učenici su započeli drugo polugodište u novoj zgradi, koja je tada još uvijek djelovala kao područna škola Osnovne škole Donja Dubrava. No, već 1. rujna 1997. škola postaje samostalna ustanova. Godine 2009./2010. uvode se značajne promjene - škola počinje s radom u jednoj smjeni za predmetnu nastavu, dok ra-
zredna nastava ostaje u dvije smjene.
Vizija koja je postala stvarnost
Prvi konkretni koraci prema izgradnji školske sportske dvorane poduzeti su 2006. godine zahvaljujući tadašnjoj načelnici Općine Sveta Marija, Mariji Frančić, koja je inicirala izradu projektne dokumentacije i ishodila građevinsku dozvolu. Temelji dvorane postavljeni su 17. ožujka 2011. godine. Nakon godina izazova,
Na temelju Odluke Upravnog vijeća Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Klasa: 007-04/25-02/02; Urbroj:2109-104-25-08, od 12.05.2025. g. te članka 19. st. 6 Statuta Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, Upravno vijeće Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec, raspisuje
za radno mjesto ADMINISTRATOR / ADMINISTRATORICA u računovodstvu 1 izvršitelj/ izvršiteljica, na određeno puno radno vrijeme, uz probni rad od 2 mjeseca (zamjena za dugotrajno bolovanje, rodiljni i roditeljski dopust)
Uvjeti:
• završena četverogodišnja srednja škola ekonomskog smjera Uz opće uvjete za zasnivanje radnog odnosa pristupnici trebaju ispunjavati sljedeće uvjete:
• izvrsno poznavanje rada na računalu (iskustvo u radu s programskim paketom MS Office: Word, PowerPoint, Excel i napredno korištenje programskih paketa za administrativne poslove),
• najmanje 2 godine iskustva,
• aktivno znanje stranog jezika u govoru i pismu,
• visoki radni standardi, samostalnost u radu, odgovornost i pouzdanost, sklonost timskom radu, razvijanje komunikacijske vještine, prilagodljivost različitim radnim aktivnostima u dinamičnom radnom okruženju.
u rujnu 2021. započinje konkretna realizacija projekta pod vodstvom načelnice Đurđice Slamek. Paralelno s izgradnjom dvorane, u lipnju 2022. započela je i izgradnja dviju novih učionica, čijim je otvorenjem u rujnu 2024. škola napokon prešla na jednosmjenski rad. Realizacija ovog strateškog projekta u obrazovnoj infrastrukturi nije bila moguća bez snažne financijske podrške. Međimurska županija, kao osnivač škole, osigurala je 1.900.000,00 eura, čime je pokriven najveći dio ukupne investicije. Preostalih 500.323,53 eura osigurano je kroz sredstva tri ministarstva i fondova Europske unije. Ravnateljica škole Gorana Šavora Peter zahvalila je svima koji su doprinijeli realizaciji projekta: - Ova dvorana za nas nije samo zgrada, ona je mjesto koje će pratiti naše učenike u njihovom rastu, kako u sportu, tako i u životu. Ovdje će učiti o pobjedama, ali i o porazima, graditi prijateljstva i razvijati zajedništvo. - Godinama smo se susretali s brojnim preprekama, ali nikada nismo odustali. Zahvaljujem županu Posavcu na razumijevanju važnosti ovog projekta i spremnosti da preuzme veliki teret investicije, istaknula je načelnica Đurđica Slamek.
Župan Matija Posavec je pak naglasio strateški značaj projekta za cijelu Županiju.
- Ovo je veliki dan za Svetu Mariju i Međimurje. Sveta Marija danas ima svoju dvoranu, prostor koji će služiti generacijama. Posebnu zahvalu upućujem Đurđici Slamek i Mariji Frančić, koja je prva pokrenula cijeli proces. Danas s ponosom možemo reći da smo ostvarili cilj.
Župan Posavec najavio je i energetsku obnovu zgrade škole, potvrdivši da ulaganje u obrazovanje ostaje prioritet.
Uz prijavu, kandidati su dužni priložiti:
• Životopis,
• Dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika svjedodžbe),
• Dokaz o državljanstvu (preslika domovnica, preslika osobne iskaznice),
• Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne starije od 6 mjeseci (potvrda o nekažnjavanju),
• Potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim zakonima (Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19 i 84/21, 156/23), Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 02/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03, 148/13, 98/19)), dužan je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, u kojem slučaju ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima. Ostale informacije na: https://branitelji.gov.hr/ Rok za podnošenje prijave: 24.05.2025.
Za kandidate prijavljene na natječaj čije su prijave uredne, pravodobne i koji ispunjavaju formalne uvjete provest će se provjera znanja i sposobnosti putem intervjua. Ako kandidat ne pristupi intervjuu smatra se da je povukao prijavu na natječaj.. Navedeni dokazi prilažu se u izvorniku ili preslici koja ne treba biti ovjerena, a prije izbora kandidat je dužan predočiti izvornik.
Na natječaj se mogu ravnopravno prijaviti osobe oba spola, a izrazi koji se koriste u ovom natječaju za osobe u muškom rodu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe. Potpunom prijavom smatra se prijava koja je potpisana i sadrži sve potrebne podatke i priloge navedene u ovom natječaju. Nepotpisane molbe neće se razmatrati.
U prijavi na natječaj navode se i podaci podnositelja prijave (ime i prezime, adresa prebivališta, broj telefona, adresa epošte) isključivo za potrebe postupka sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU 2016/679 – u daljnjem tekstu: Uredba) i Zakonu o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“ broj 42/18.), Knjižnica kao voditelj obrade osobnih podataka sa istima će postupati prema načelima obrade osobnih podataka navedenih u članku 5. Uredbe. Prijave na natječaj s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se u roku 8 dana od dana objave oglasa, osobno ili poštom na adresu: Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec, 40000 Čakovec, Trg Republike 4; s naznakom „Za natječaj – administrator / administratorica u računovodstvu“. Knjižnica "Nikola Zrinski" Čakovec zadržava pravo u svako vrijeme poništiti natječaj, odnosno ne donijeti odluku o izboru kandidata, bez obveze obrazlaganja svoje odluke i bez ikakve odgovornosti prema kandidatima. Kandidati će o rezultatima biti obaviješteni u roku 8 dana od dana donošenja odluke o izboru.
Predsjednica Upravnog vijeća: Lana Rođak, mag.oec
Bliži nam se ljeto, a s njim i novo izdanje najvećeg kontinentalnog festivala –Forestland se održava od 18. do 19. srpnja na prostorima Forest Parka u Međimurju. Preko 50 artista vratit će se, a neki i stići po prvi put, na Forestland!
PEZNT nije samo ime, on je i pokret. Kako i sam kaže, glazbena sila rođena u Hrvatskoj s talijanskim korijenima, PEZNT je jedna od najuzbudljivijih figura elektroničke glazbene scene s nastupima od Londona do Australije. Njegove stvari postale su prvi hitovi iz Hrvatske na Defectedu, a nastupat će uz velikane house glazbe The Shapeshifters na Forestroom pozornici, kažu nam iz Forestlanda. - Mi kao festival trudimo se pratiti trendove, ali s posebnim osvrtom na žanrove, podžanrove i glazbu srodnu elektronici, dodaje Forest ekipa i naglašava: - Techno i hardstyle trendovi su današnjice što podupiremo i podržavamo tako da će ove godine taj stil biti predstavljen i na glavnoj pozornici Forestland festivala.
Artisti iz Hrvatske i Slovenije, Marak, Rasky i UnibuU imaju prilike zatvoriti oba jutra na Forestlandu ovog ljeta, a njihova energija na glavnoj Forest pozornici rasplesat će i najumornije plesače. Techno i hardstyle su sve popularniji, pogotovo kod
mladih ljudi. Vremena su se promijenila, ljudi su postali otvoreniji prema svemu pa tako i prema glazbi. Mislim da će ovaj žanr glazbe samo rasti s obzirom na to da se ljudi sve više kreću po svijetu, kaže Marak, mladi DJ iz Međimurja koji je
poznat po kreativnim live mixevima, brojnim videima s preko milijun pregleda na TikToku, ali i nastupima u zanimljivim underground klubovima diljem Europe. Rasky, kao i UnibuU, dolaze iz Slovenije, koji uz hardstyle, energiju i techno u svoje se-
tove ubacuju i melodični tech house i tvrdi groove tech house ritam.
TAI WOFFINDEN nakon strašnog pada vraća se na Forestland
Po treći put na Forestland stiže i Tai Woffinden, peterostruki svjetski speedway prvak, koji se nakon strašnog pada u predsezoni i dvotjedne kome vraća u formu, a ljetnu će sezonu otvoriti svojim trećim nastupom na festivalu Forestland. - Tai nam je dobar prijatelj, veliki je sportaš i još veći radnik. U godinu dana od posljednjeg nastupa na Forestu objavio je preko 20 traka, objavljuje pjesme s Maurom Picotom,
CHAPTER EIGHT. Svojim radom, voljom i nastupom, Tai pokazuje zašto je svjetski prvak, dodaju iz Forestlanda.
Ulaznice po cijeni od 30 € za oba festivalska dana potražite na www.ulaz.hr, ali i kod ovlaštenih partnera i prodajnih lokacija u Međimurju.
Ljeto znači Forestland već 13 godina, a ovo izdanje gori na hrvatski pogon uz engleskoaustralsku podršku
Kao što je davno rekao Antoine de Saint-Exupéry, ljubav ne znači gledati jedno u drugo, već zajedno gledati u istom smjeru. Anica i Josip Sever iz Leskovca su upravo to činili šest desetljeća, gradeći životnu priču satkanu od razumijevanja, podrške, topline i ljubavi.
Sve je započelo jedne fašenske nedelje davne 1964. godine kada se Jožek zagledao u Anicu Borko iz Železne Gore, iz Lohovca, lijepu djevojku koju više nije puštao iz vida. Ubrzo su se vjenčali, 27. svibnja 1965., a Anica je preselila k mužu u Globoku u Sloveniji, gdje se prilagođavala novoj sredini i običajima. U to vrijeme njive su se obrađivale ručno, oralo se kravama, a
Jožek je radio u obiteljskom stolarskom obrtu. Željeli su svoj dom, pa je Jožek otišao raditi u Tirol u Austriju kako bi zaradio za kuću. Nakon pet godina u Globoki, kupili su stari grunt u Leskovcu kod Štrigove i preselili se s kćerima Božicom i Danicom, a 1974. rodila se i treća kći, Željka. Prolazile su godine, djeca rasla, Anica je držala tri ugla kuće, brinula o djeci, klasičnim poslovima u kući i oko nje. Njezin je vrt uvijek pridobivao pažnju prolaznika jer je ona to znala na vrijeme posijati i posaditi. Na upit kak' joj to uspijeva, još uvijek govori: „Dobra organizacija posla!”
Bila je to jedna od mnogobrojnih gastarbajterskih priča gdje su dolasci kući bili rijetki i kratkotrajni, uglavnom za praznike. Njihove kćerke
MAJSKI MUZIČKI
Ocjenjivački sud Nagrade Grada Čakovca „Josip Štolcer Slavenski“ za pobjednika ovogodišnjeg, 52. po redu Majskog muzičkog memorijala „Josip Štolcer Slavenski“, odabrao je Anu Horvat. Njeno djelo „Nestajanje“, praizvedeno u sklopu Glazbene tribine u Osijeku u studenom prošle godine, proglašeno je najboljim glazbenim djelom nastalim u 2024. godini. Kako je proglašavajući pobjednicu istaknuo predsjednik Ocjenjivačkog suda
Trpimir Marasović, dok u djelima za tradicionalne instrumente skladba uvijek iznova nastaje i mijenja se u različitim i nikad do kraja predvidivim okolnostima žive izvedbe, elektronička skladba svoju je konačnost dosegla i prije žive izvedbe, u kojoj speci�ičnosti tehničkih uvjeta i prostora reprodukcije djelu daju tek zanemarive nove dimenzije, daleko od onih koje mogu pružiti živi glazbenici.
(mg)
sjećaju se onih sretnih dana kad je nakon nekoliko mjeseci tata došao doma i donio im naranče, Milka čokoladu i Maner napolitanke – to je za njih bio praznik. Nedjeljna popodneva za djecu i suprugu nisu bila predodređena za klasična obiteljska druženja jer su već kod nedjeljnog ručka tekle suze. Još koji sat i tata nam ponovo odlazi… Bilo je to vrijeme bez telefona, pisma su bila jedina veza, a kćeri su svakodnevno išle na poštu po pisma.
Godine su prolazile, rušili su stare gospodarske zgrade i gradili nove, prvo štale, zatim novu kuću koja je postala mjesto okupljanja rastuće obitelji. Kćeri su se udale i darovale im devetero unučadi, a oni su: Nikola, Matija, Andrija, Monika, Emanuel, Josipa, Ana, Antonio
FAMILIJAFEST 2025.
i Aleksandar. Anica i Jožek sada su i sedam puta prabaka i pradeda, ponosni na praunuke: Jakova, Juliju, Adama, Emiliju, Petera, Klaru i Tina. Njihove kćeri, unuci i praunuci raduju se svakom susretu u Leskovcu gdje mama i Božica skuhaju najbolju juhu, valjda zato što se još uvijek kuha na šporetu na drva. Na ovoj adresi peku se najbolji kolači, znameniti bakini krapci, štrukli, bidri, a Božićni medenjaci, klipići, kremšnite, gibanice ove i one, nadaleko nemaju ozbiljnu konkurenciju. Josip još uvijek voli red i disciplinu i pokazuje svoju nježnu dušu prema unucima i praunucima. Vitalan u svojoj 84. godini, vjerojatno je upravo na putu prema Štrigovi na svojem vjernom biciklu. Ta slika najbolje govori o njegovom
Povodom Međunarodnog dana obitelji, pozivamo sve male i velike da nam se pridruže na FAMILIJAFESTU 2025. - danu prepunom smijeha, igre, kreativnosti i zajedništva, koji će se održati u subotu, 17. svibnja 2025. godine, od 10:00 do 17:00 sati na lokaciji MESAP u Nedelišću.
Čeka vas bogat i raznolik program za sve generacije, uz igre, nastupe, radionice, turnire, domaće proizvode i obilje okrijepe!
Otvorenje uz nastup
Dječjeg vrtića Zvončić Nedelišće je u 10:30. Nakon toga slijedi predstava „Crvenkapica” u izvedbi Glumačke skupine Zvončeki u 11 sati, a u isto vrijeme započinju i zabavne igre za djecu i roditelje na travnjaku uz Mažoretkinje Nedelišća. U 11:30 slijede kreativne radionice DV-a Zvončić, a u 15 sati nastavljaju se zabavne
igre za djecu i roditelje uz Mažoretkinje Nedelišća. Cjelodnevni program traje od 10 do 17 sati te uključuje:
• Nedelski plac - sajam domaćih proizvoda i rukotvorina
• Radionice oslikavanja �igurica (vodi Štefanija Kozar)
• Radionice pletenja cekara i izrade kolača od slanog tijesta za djecu (vodi UŽ Nedelišće)
duhu i energiji koja je, baš kao i njegova ljubav prema
i
• Radionice i izložba Udruge Artisto
• Izložba malih životinja Udruge uzgajivača malih životinja Nedelišće
• Glazbeni kutak uz Puhački orkestar općine Nedelišće
• Odbojkaški turnir i prezentacija OK Nedelišće Elting
• Nogometni mini turniri i pokazni treninzi Škole nogometa Petica
Dodatno Vas očekuje i bogata ponuda hrane i pića (pizza kombi, langoši, fritule, ugostiteljska ponuda u ka�iću), piknik zona s dekicama te nezaobilazni napuhanci. Ne propustite najveseliji obiteljski dan u Međimurju! Dođite s obitelji, prijateljima i dobrom voljom - jer obitelj je srce zajednice!
Ulaz je slobodan!
GORIČAN dobio moderan sportski centar
Budućnost nogometa u Goričanu je osigurana jer trenutno
Piše: Sania Bižupić
Nakon dvije godine igranja na tuđim terenima, NK Trnava napokon se vratila svom domu u Goričanu. Ove dvije godine bile su izazovne za klub, koji je morao odigravati utakmice i održavati treninge na terenima susjednih mjesta - Donjeg Kraljevca, Draškovca, Preloga, Cirkovljana, Hodošana, i Donjeg Hrašćana. Unatoč tome, Trnava nije gubila nadu i trudila se očuvati svoj identitet i zajedništvo. U tom razdoblju, klub zahvaljuje susjedima na gostoprimstvu i pruženoj pomoći, ističući da su svi bili ljubazno primljeni na tim terenima. U isto vrijeme, uprava NK Trnave nije gubila iz vida svoj cilj - vratiti se doma. Na čelu s predsjednikom Draženom Matijem, klub je pokrenuo inicijativu za izgradnju novog sportskog centra.
Povratak na terene nakon dvije godine
- Veliki je dan za NK Trnavu, a i cijeli Goričan. Prošle su dvije godine kako smo morali napustiti svoj dom i morali smo svoje utakmice igrati u okolnim mjestima. Nije bilo lako, istaknuo je predsjednik Kluba Dražen Mati. Za Trnavu, ove dvije godine bile su prilika za testiranje strpljenja, no i za unaprjeđenje kluba. Iako su bili prisiljeni igrati izvan svog Goričana, klub je i dalje radio s punim angažmanom, a predsjednik Mati ističe kako su uloženi ogromni napori, trud i slobodno vrijeme članova kluba u održavanju kvalitete rada. No, unatoč tome, svugdje gdje su otišli, dočekali su ih s poštovanjem. - Moram napomenuti da gdje god smo došli, bili smo lijepo primljeni. Tim ljudima lijepo zahvaljujem, rekao je Mati.
Dok je NK Trnava bila prisiljena igrati na tuđim terenima, iz uprave kluba su prepoznali potrebu za investicijom u svoj dom, u svoj Goričan. Pokrenuli su inicijativu za izgradnju novog sportskog centra, koji je sada dovršen i spreman za korištenje. Međutim, projekt obnove goričanskog stadiona bio je prevelik zalogaj za samo jedan klub, pa je za njegovu realizaciju bilo potrebno uključiti širu zajednicu, posebno lokalnu vlast.
- Mi iz uprave kluba smo došli na jednu ideju, pokrenuli smo inicijativu i morali smo nešto napraviti, htjeli smo nešto napraviti za naše mjesto, za našu djecu i za naš klub, ali nažalost to je bio preveliki zahvat za nas, nismo to mogli
sami. Najveće zasluge pripadaju našem načelniku Emanuelu Sinkoviću i njegovom timu ljudi koji su ovaj projekt završili i proveli u djelo. Čekali smo, ali isplatilo se, istaknuo je predsjednik NK-a Trnava Dražen Mati.
Goričan je sada ponosni vlasnik modernog sportskog centra, a predsjednik kluba pozvao je na poštovanje i čuvanje ovog objekta, posebno ističući njegovu važnost za buduće generacije nogometaša. U Goričanu trenira više od stotinu mladih nogometaša u osam dobnih kategorija, a budućnost kluba sada je sigurna. - Apelirao bih na svu našu djecu kojih ima preko stotinu registriranih i koji se natječu u osam dobnih kategorija – cijenite ovo, poštujte i pazite na ovo. Ovo je napravljeno samo za vas. Budite ponosni, marljivi i radišni, zaključio je Mati.
Goričan dobio prostor za nove uspjehe
Goričan je sada dobio moderan sportski centar koji je rezultat velike predanosti i napora cijele zajednice. Ovaj sportski centar nije samo zgrada, to je prostor zajedništva, namijenjen svim generacijama, počevši od najmanjih uzrasta koji će tek zakoračiti na svoje prve sportske korake, pa sve do profesionalnih sportaša koji će trenirati i graditi svoje sportske uspjehe u ovim novim uvjetima.
- Svjedočimo ostvarenju jedne ideje koja je dugo bila prisutna u nama. Vrlo je bitno napomenuti da 2022.
godine, kada smo počeli pisati taj projekt, pa smo ga prijavili na Fondove EU-a i tu moramo zahvaliti Vladi RH jer smo uspješni osigurali gotovo milijun eura za realizaciju projekta i ovo je vrlo bitno istaknuti jer bez bespovratnih sredstava sasvim sigurno ne bismo mogli u Goričanu napraviti ovako prekrasan objekt, naglasio je Sinković, dodajući kako je ova investicija veliki korak za Goričan, ali i cijelu međimursku zajednicu.
Sportski centar već sada ima svoju punu funkcionalnost. Samo u tjedan dana od otvorenja, odigrano je čak osam utakmica, a tim više što objekt još službeno nije bio otvoren. - Drago mi je što smo proteklih dana mogli čuti da je Goričan u prvih pet općina u cijeloj Hrvatskoj po izdvajanju u sport i zato mi ovdje ne stajemo, najavio je načelnik. Planovi za daljnji razvoj uključuju fazu 2, koja podrazumijeva obnovu betonskih tribina i postavljanje gumene podloge na asfaltu, dok faza 3 projekta obuhvaća postavljanje bočnih natkrivenih tribina. Ovaj ambiciozan plan osigurava još bolje uvjete za sportaše i gledatelje. - Zašto sve to radimo? Posebno me veseli činjenica da je budućnost nogometa u Goričanu osigurana. Posebno moram zahvaliti svima koji su bili uključeni u realizaciju ovog projekta, od projektanta do izvođača, stručnog nadzora, a posebna zahvala ide predsjedniku uprave NK-a što su imali strpljenja. Želim da ovaj objekt bude pun uspješnih priča, pun sportskih uspjeha, zaključio je
načelnik Goričana Emanuel Sinković.
Projekt s velikim značajem za hrvatski nogomet
Pohvale na adresu Goričana i NK Trnave stigle su i od Kristijana Antolovića, predsjednika Međimurskog nogometnog saveza. On je istaknuo kako je ovaj projekt od iznimne važnosti, ne samo za Goričan, već i za cijelo Međimurje.
- Trnava Goričan sigurno je jedan od onih klubova u Međimurju koji ima povijest i tradiciju i sigurno da trebamo na današnji dan biti jako sretni što možemo nazočiti ovom povijesnom danu jer ovo je stvarno povijest. Povijest ne samo za Općinu Goričan i mjesto Goričan, već sigurno i za međimurski i hrvatski no-
gomet jer ovakvi objekti vam pružaju nadu da će ova djeca i dalje igrati nogomet. Mi svi koji volimo nogomet, živimo za to i za utakmice. Svi misle da je to jako jednostavno, a znamo svi mi koji se bavimo s ovakvim stvarima, da je to u biti jako teško, istaknuo je Antolović i dodao: - Za Općinu Goričan možemo reći da je mala općina, ali sigurno s velikim srcem za nogomet. Želim da ovaj objekt i dalje služi nogometašima. Goričan je dao puno dobrih, vrhunskih igrača i ja mislim da sigurno u ovoj djeci leže ti potencijalni igrači, možda reprezentativci koji će braniti boje ne samo Trnave, već našeg Međimurja i Hrvatske. Zato želim rezultate Trnavi, koji možda nisu u prvom planu jer su u prvom planu sigurno ovo mnoštvo ljudi koji podržavaju ovaj
objekt. Nogomet nije samo nogomet, on je više od toga. Uzmite nogomet iz sela, otvorite klub, tamo će ljudi ići. Imamo i druge udruge, ali nogomet je udruga koja svaki dan radi i živi sa svojim članovima, igračima i navijačima, rekao je prvi čovjek međimurske nogometne obitelji, predsjednik MNS-a, Kristijan Antolović.
U konačnici, NK Trnava se vratio kući, ali ova obnova stadiona nije samo povratak kluba u svoje „početke“ - ona je pokazatelj razvoja cijelog Goričana. Ovaj sportski centar predstavlja mjesto gdje će se generacije mladih nogometaša razvijati, stvarati nove uspjehe i ponositi svoju zajednicu.
Goričan, iako mali, dokazao je da sa zajedničkim trudom može postići velike stvari.
Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas!
Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela. Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi
i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.
Čupoglavci su dobrodušna bića koja noću čuvaju djecu
Učenici 1. a razreda Osnovne škole Ivanovec sa svojom učiteljicom Gordanom Juras često nam šalju svoje prekrasne radove i uvijek nas iznenade posebnim i vrlo kreativnim radovima. Ovaj su put, igrajući se bojama i crtajući, doskočili jednom velikom problemu. Djeca se često boje mraka, rekla nam je njihova učiteljica Gordana, ali moji su prva-
šići (1. a) kreirali neobična bića. Akvarelom i slamčicom stvarali su raznolike mrlje, a pastelama su im „udahnuli život" (oči, usta, ruke, noge...). Tako su nastali Čupoglavci, dobrodušna bića iz njihove mašte koja ih čuva noću i –straha nema. Nadamo se da će njihovi veseli Čupoglavci pomoći i nekoj drugoj djeci da mirno spavaju i lijepo sanjaju.
INTERVJU s načelnikom Robertom Meglićem povodom Dana općine Šenkovec
Piše:
Sanja Heric
Općina Šenkovec smještena je neposredno uz grad Čakovec, na važnom prometnom pravcu prema granici sa Slovenijom, osnovana 1997. godine. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Općina Šenkovec imala je 2708 stanovnika, dok samo naselje Šenkovec broji 2336 stanovnika.
Ime Šenkovec vjerojatno je novijeg podrijetla. Povijesno, mjesto se prije mađarizacije zvalo Sveta Jelena, a kasnije je, pod mađarskim utjecajem, nosilo ime Szentilona. S vremenom je to ime evoluiralo u današnji naziv Šenkovec.
U mjestu se i danas nalazi kapelica Svete Jelene, ostatak nekadašnjeg pavlinskog samostana, koja je spomenik nulte kategorije i jedno od najvažnijih povijesnih mjesta u Međimurju. U kapelici su gotičke freske iz 14. stoljeća, a unutar kompleksa je i mauzolej obitelji Zrinski, što dodatno naglašava povijesni značaj mjesta.
Uoči dana općine koji se slavi 22. svibnja, razgovarali smo s aktualnim načelnikom Robertom Meglićem o aktualnostima u općini te planovima.
- S obzirom na okolnosti u Općini Šenkovec, kako će se ove godine obilježiti Dan općine?
- Ove godine nažalost nećemo slaviti Dan općine Šenkovec, niti svečanu sjednicu, s obzirom na to da nema za to prostora u proračunu. Naime, Općinsko vijeće nije donijelo proračun za 2025. godinu, a sam Povjerenik je prilikom donošenja Odluke o nužnom financiranju istaknuo kako nije moguće financirati rashode koji nisu nužni, a što uključuje i sredstva potrebna za organizaciju svečane sjednice, dogovoreno je da će se obilježavanje Dana općine, 22. svibnja, obilježiti održavanjem svete mise u s početkom u 11 sati u župnoj crkvi svete Jelene.
- Što se u zadnjih godinu dana sve napravilo u Općini Šenkovec?
- U zadnjih godinu dana najveća investicija je rekonstrukcija starog dijela vrtića Vrapčić. Projekt od ukupne vrijednosti oko 831.697 eura obuhvatio je zamjenu stolarije i krovišta, podova, pločica, obnovu sanitarija, uređenje
U zadnjih godinu dana najveća investicija je rekonstrukcija starog dijela vrtića Vrapčić
vanjskih terasa i postavljanje alternativnih izvora energije. Nabavljen je i novi namještaj, kuhinjska oprema, informatička i elektronička oprema te igrala za vanjsko dječje igralište. Projekt rekonstrukcije vrtića realiziran je uz dodjelu sredstava Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Republike Hrvatske u visini od oko 660.000 eura. Mora još izaći komisija van i onda bi trebali dobiti taj povrat uloženih novaca.
Završeni su radovi na katastarskoj izmjeri za Šenkovec i Knezovec vrijedni 2,4 milijuna eura. Izmjere su gotove, samo se još čeka da se sve sprovede, bit će sve gruntovno i katastarski usklađeno.
Izgrađene su u dvije autobusne nadstrešnice s klupicom, košem i oglasnom pločom u Ulici maršala Tita. Vrijednost radova iznosila je 7006 eura. Napravljena je i dopuna javne rasvjete u Ulici Vlahe Bukovca i Ulici Damira Lehkeca, čija je vrijednost oko 19.000 eura. Izrađeno je i postavljeno šest turističkih putokaza za Kapelu sv. Jelene, koja je povijesno dobro od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku. Vrijednost radova iznosila je 2720 eura. Izrađena je i rampa za invalide na ulazu u zgradu Općine Šenkovec. Vrijednost radova iznosila je 18.000 eura s PDVom, a Ministarstvo hrvatskih branitelja dodijelilo je u tu svrhu Općini 15.000 eura. Sada se radi rekonstrukcija u kvartu Prvomajska. Projektom su obuhvaćene ulice: Prvomajska ulica, Vrtna ulica, Cvjetna ulica, Ulica dr. Vinka Žganca i Ulica Ive Lole Ribara. Radi se pješačka staza, a u Cvjetnoj, Vrtnoj i Ulici Ive Lole Ribara ide samo obnova kolnika. Međimurske vode i Međimurje plin izmijenili su svoje cjevovode. Premjestit će se i stara kanalizacija u Ulici Ive Lole Ribara. Svi radovi bi negdje do 15. lipnja trebali biti završeni te mještane molimo za još malo strpljenja. Vrijednost radova iznosi oko 533.000 eura s PDV-om. Do sad je plaćeno već 320.000 eura. Obnovili smo i dječja igrala po igralištima, u taj je projekt uloženo oko 30.000 eura, s tim da smo za to dobili i donacije privatnih osoba s područja
Općine.
- Koji su radovi u planu za sljedeću godinu?
- U planu je uređenje pješačkih staza u Ulici braće Radića i Ulici maršala Tita. Isto tako, želja nam je napokon riješiti prometne gužve u Šenkovcu. U dogovorima smo s Hrvatskim cestama i na trokutu, gdje se stvaraju čepovi, ćemo probati napraviti kružni tok kako bi rasteretili promet.
U fazi smo dobivanja građevinske dozvole za lokalnu cestu Šenkovec – Knezovec. Sa ŽUC-om smo u dogovoru za uređenje nastavka pješačke staze Knezovec – Balogovec (Mačkovec).
U sljedećem razdoblju trebali bi započeti i s izgradnjom vatrogasnog doma s multifunk-
cionalnom dvoranom u Ulici Josipa Bedekovića s obzirom na to da je građevinska dozvola produžena još za tri godine. Cijeli objekt prostirao bi se na oko 800 kvadrata, a sadržavao bi garaže za vatrogasna vozila, multimedijalnu dvoranu, kuhinje, sanitarija i pripadajućih prostorija. U proračunu koji nije prihvaćen u tu je svrhu bilo predviđeno 405.000 eura.
U planu je proširenje sportskih sadržaja na SRC Gorčica, povezivanje Šenkovca i knezovca kroz Dugu Brezinu, obnova Doma kulture Knezovec i izgradnja dječjeg igrališta, asfaltiranje prometnice Šenkovec (Ksajpa) – Slakovec te rekonstrukcija ulica D. Brgleza, J. H. Zdelara, Jelenska i dr. S Međimurskom županijom planiramo dogradnju i re-
konstrukciju OŠ Petra Zrinskog Šenkovec kako bi se osigurali uvjeti za jednosmjensku nastavu. Potpisali smo sporazum sa školom i Međimurskom županijom za izradu projektne dokumentacije o dogradnji škole i izgradnji sportske dvorane. Općina Šenkovec sufinancirat će 50 posto izrade projektne dokumentacije. Dogradnjom bi se dobilo 10 novih učionica s kabinetima i proširila bi se sportska dvorana. Što se tiče ulaganja u obrazovanje, sredstva za sufinanciranje produženog boravka s područja općine iznose od 23.000 eura. Sufinancirali smo i kupnju školskog radnog materijala za učenike osnovne i srednje škole u iznosu od 8.700 eura. Isto tako, Općina je za sufinanciranje boravka djece u DV-u Vrapčić u proračunu za prošlu godinu osigurala 232.000 eura. Za stipendije studentima bilo je osigurano 27.000 eura. Pomagali smo i roditeljima novorođene djece u iznosu od 11.400 eura. Osigurali smo i pomoć za podmirivanje troškova liječničkih pregleda u iznosu od 2700 eura.
- Kako pomažete starijim osobama s područja općine?
- Važno je istaknuti razne oblike socijalnih pomoći, a to su jednokratne novčane pomoći koji su socijalno ugroženi, pomoći osobama s invaliditetom te pomoć teško oboljelima mještanima pri kupnji lijekova.
Općina sufinancira nabavu toplog obroka mještanima koji su stari i bolesni. Nadalje, mještani koji su stariji od 70 godina, a žive sami, mogu biti oslobođeni plaćanja komunalna naknade, a to se odnosi i na domaćinstvo osobe s invalidi-
Dan općine Šenkovec obilježava se 22. svibnja
tetom te dobrovoljne darivatelje krvi. Općina je i potpisnica ugovora s Poliklinikom Medikol o sufinanciranju Projekta prevencije malignih bolesti za mještane kojima su potrebne takve vrste pretraga, a sufinanciranje iznosi 50 posto cijene pretrage. Nadalje u suradnji s Crvenim križom provodimo projekt „Zaželi“ u kojoj je omogućeno potrebitima pomoć gerontodomaćica.
Općina Šenkovec pomaže i umirovljenicima s manjim mirovinama i osobama starijima od 65 godina koje nemaju primanja povodom uskrsnih i božićnih blagdana. Prošle godine posjetili smo i 14 mještana općine koji su stariji od 90 godina, uručili im poklone, družili se s njima, veselili se i zaželjeli im još puno zdravlja. U domovima za starije i nemoćne boravi 29 naših mještana, u deset različitih domova diljem Međimurja. Prošle godine članovi Socijalnog vijeća posjetili su te mještane u Čakovcu, Štrigovi, Murskom Središću, Vugrišincu, Frkanovcu, Slakovcu, Orehovici i Šenkovcu.
- Želite li što dodati za kraj?
- Sve što sam praktično u mandatu obećao, 90 posto toga je realizirano. Investicije su bile ukupne vrijednosti preko 2 milijuna eura, od toga smo preko 70 posto toga dobili iz fondova. Želio bih u sljedećem mandatu i da osiguramo besplatan vrtić za svu djecu s područja općine i to će mi biti jedan od prioritetnih ciljeva.
svim mještanima općine Šenkovec
PITALI STE, a mi smo tražili odgovor
U prošlom broju 1547. tjednika Međimurske novine objavili smo pitanje koje su nam na adresu redakcije poslali građani Općine Štrigove, a tiče se najezde komaraca i neadekvatnog sustava cestovne odvodnje. Cijelo pitanje uputili smo i kandidatima za načelnika Općine Štrigova, Stanislavu Reberniku i Zvonku Ladiću. Do zaključenja ovog broja odgovore nam je poslao samo aktualni načelnik Stanislav Rebernik i njegov odgovor prenosimo u cijelosti. (sh) Poštovani!
Prije samih odgovora, moram izraziti svoje nedoumice oko toga kome odgovaram na ova „prigodna“ pitanja.
Naime, zahtjev je preko novina potpisan s građani
Općine Štrigova. Već dugo nisam dobio pisani upit, a da nije personaliziran, da se ne zna tko to treba pomoć Općine. Osnovna pravila komunikacije, da ne kažem pristojnosti, nalažu da se imenom i prezimenom navede onaj ili ona tko zastupa svih 2357 mještana naše Općine. Nadalje, ovo naše mjesto nije grad, mi nismo građani, mi smo mještani ili stanovnici Općine Štrigova. Osim mojih početnih nedoumica, želim istaknuti da sam zahvalan na isticanju problema s komarcima i odvodnjom. To je potvrda da Općina odlično obavlja svoj posao kad su ostala samo ova dva problema. Jedan od njih, a to su komarci, je nešto što postoji otkad je svijeta i vijeka. Jedino trajnije rješenje da se oni uspješno eli-
miniraju jest zaprašivanje iz zraka za koje je veliki problem jer se nalazimo na državnoj granici pa za to trebaju posebne dozvole, a i �inancijski je to pozamašan zalogaj. Zbog toga se radi ono što je najviše moguće, u suradnji s Bioinstitutom. Tako će se već drugi tjedan, u ponedjeljak, 19. svibnja, izvršiti tzv. larvicidni tretman, koji podrazumijeva uništavanje ličinka na mjestima gdje su vodene površine (veći potoci, mlake i sl.) Nakon toga slijedi adulticidni tretman koji podrazumijeva zaprašivanje mjesta gdje se okuplja veći broj ljudi (dječja igrališta, nogometno igralište, domovi, prometnice uz koje se nalazi veći broj kuća…) Neodgovorno od nas bi bilo da kažemo da će se suzbiti komarci kod svake
POVIJESNI TRENUTAK za kulturnu baštinu Međimurja
privatne terase, dvorišta i sl. jer je to nemoguće s obzirom na veličinu i kon�iguraciju naše Općine.
Vaše pitanje vezano za neadekvatan sustav cestovne odvodnje bilo je vezano ciljano za državnu cestu do granice. Pretpostavljam da ste na ostalim cestama kojim upravlja Općina zadovoljni. Problem dubokih jaraka koji su uz državnu cestu je već duže vrijeme poznat i evidentiran. Odgovorni u državnim cestama kažu da je to njihov standard u cijeloj državi. Na nama je da i dalje inzistiramo da taj standard ne vrijedi u našoj općini jer ne vidimo svrhu, ali itekako primjećujemo negativne posljedice dubokih jaraka.
Uz pozdrav, Stanislav Rebernik
ISKORISTITE bespovratna sredstva
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je javni poziv vrijedan 10 milijuna eura za su�inanciranje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama. Prijave kreću 6. lipnja 2025. godine u 9 sati i traju do kraja godine ili do trenutka iskorištenja predviđenih sredstava.
Ova mjera potiče građane na prelazak na obnovljive izvore energije, omogućujući im znatnu uštedu na računima za električnu energiju i povećanje energetske neovisnosti.
Tko se može prijaviti?
alizacijom izgradnje, kako bi osigurali svoju prijavu na vrijeme.
Kako se prijaviti?
Centar će biti smješten podno crkve svetog Jeronima poznate po freskama Ivana Rangera te će objediniti kulturnu, duhovnu i znanstvenu dimenziju Piše: Benjamin Jakopić
U srijedu je u Štrigovi potpisan sporazum o zajedničkom �inanciranju Međunarodnog centra kulturne baštine svetog Jeronima, čime je službeno započela realizacija jednog od najvažnijih kulturnih projekata u Međimurju. Sporazum su potpisali župan Matija Posavec i načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik.
Projekt predviđa izgradnju suvremenog interpretacijskog centra posvećenog ostavštini svetog Jeronima, za kojeg brojni povijesni izvori navode da je rođen upravo u Štrigovi. Riječ je o strateškom ulaganju u očuvanje kulturno-povijesnog nasljeđa koje će snažno utjecati na turistički i znanstveni razvoj regije.
- Nasljeđe svetoga Jeronima ima velik kulturološki potencijal. Naša je dužnost očuvati vrijednosti koje čine temelj identiteta. Zato ćemo ove godine uložiti 300.000 eura, rekao je župan Posavec. Centar će biti smješten podno crkve svetog Jeronima poznate po freskama Ivana Rangera te će objediniti kulturnu, duhovnu i znanstvenu dimenziju. Postat će hodočasničko i turističko središte te mjesto znanstvene suradnje. - Ovim projektom Štrigova dobiva reprezentativan prostor posvećen svetom Jeronimu, svecu čije rođenje ovdje potvrđuju i povijesni dokumenti. Interpretacijski centar podići će našu kulturnu i turističku ponudu na novu razinu te nas još snažnije povezati s vlastitim identite-
BESPLATNO PREDAVANJE za poduzetnike
Pozivaju se svi zainteresirani poduzetnici na besplatno predavanje koje će se održati u srijedu, 21. svibnja 2025. godine, s početkom u 18 sati u hotelu Castellum, Ul. Vladimira Nazora 16, Čakovec. Predavanje je namijenjeno poduzetnicima koji žele saznati više o mogućnostima �inanciranja putem bespovratnih sredstava, zajmova i kredita koji će im biti dostupni tijekom 2025. godine. Sudionici će dobiti uvid natječaje najavljene u narednim mjesecima i kako
se putem njih mogu �inancirati ulaganja u istraživanje i razvoj, nabavu strojeva i opreme, proširenje proizvodnih kapaciteta, digitalizaciju poslovanja, ulaganja u obnovljive izvore energije te nastup na sajmovima i međunarodnim tržištima. Predavanje će održati Kristina Sokač, mag. oec., iz tvrtke EU plus i Magdalena Dovečer, mag. iur., iz tvrtke NORD consulting d.o.o., koje iza sebe imaju više od deset godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata.
tom. Zahvaljujem Međimurskoj županiji na partnerstvu i podršci, poručio je načelnik Rebernik.
Projekt uključuje i obnovu izvora ljekovite vode
Nakon izlaganja predviđeno je vrijeme za pitanja i odgovore, kao i neformalno druženje i umrežavanje s ostalim poduzetnicima i predavačicama.
te je prijavljen na Interreg program Hrvatska – Slovenija, kojim Štrigova i Razkrižje postaju zajednička destinacija duhovnog i kulturnog turizma.
Broj mjesta je ograničen, stoga molimo sve zainteresirane da se prijave slanjem prijave putem poveznice ili na e-mail adresu info@nord-consulting. hr. Prijava treba sadržavati ime i prezime, naziv i adresu poduzeća, broj mobitela i e-mail adresu. Sudjelovanje je besplatno. Kris�na Sokač mag. oec
Građani, vlasnici ili suvlasnici obiteljskih kuća, koji imaju prebivalište na adresi kuće u trenutku puštanja elektrane u pogon. Kuća mora biti zakonito izgrađena, s najviše tri stambene jedinice ili ukupnom bruto površinom manjom od 600 m².
Koliko se može dobiti?
Subvencija iznosi 600 eura po instaliranom kilovatu snage, do najviše 50 % ukupnih prihvatljivih troškova.
Što se sufinancira?
Su�inancira se nabava i ugradnja novih fotonaponskih sustava, uključujući solarne panele, invertere, konstrukcije, elektroinstalacije, mjerne uređaje i pripadajuće građevinske radove. Uvjet je da solarna elektrana bude izgrađena i puštena u pogon tijekom 2025. godine.
Važna napomena
Prihvatljive su elektrane koje su ugrađene i puštene u pogon nakon 1. siječnja 2025. godine, odnosno one koje će tek biti izgrađene.
Budući da se sredstva dodjeljuju do njihovog iscrpljenja, preporučuje se građanima da što prije započnu s re-
On-line sustavom eFZOEU (https://fondovi.gov.hr) koristeći vjerodajnice iz sustava e-Građani (NIAS). Za prijavu je potrebno priložiti: ispunjen prijavni obrazac, uvjerenje o prebivalištu, dokaz o legalnosti objekta (uporabna dozvola ili rješenje o izvedenom stanju), dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu, potvrdu o istovjetnosti čestica ako je primjenjivo, potvrdu HEP-a o trajnom pogonu, fotogra�ije kuće i ugrađene opreme, tehnički list fotonaponskih modula, račune za radove i opremu s troškovnikom, dokaz o plaćanju računa, dokument s IBAN brojem, izjavu prijavitelja, dokumentaciju za posebne slučajeve poput zastupanja ili suvlasništva s državom, odobrenje nadležnog tijela za kulturnu baštinu ako je potrebno te punomoć ako prijavu podnosi opunomoćenik.
Stručna pomoć Građani koji planiraju prijavu na natječaj, a nisu sigurni kako prikupiti svu potrebnu dokumentaciju ili pravilno ispuniti obrazac, mogu se obratiti tvrtki NORD consulting d.o.o. za stručnu pomoć i savjetovanje na e-mail: info@nordconsulting.hr ili broj mobitela: 095/558-0199. Više informacija o pozivu dostupno je i na službenim stranicama Fonda: https://www.fzoeu.hr/javni-poziv-za-poticanje-ugradnje-fotonaponskih-elektrana-u-obiteljskim-kucama-en-u-1-25
SRD SMUĐ u novoizgrađenim prostorima
dobili kućicu na Trnišću
Sportsko-ribolovno društvo Smuđ iz Draškovca dobilo je napokon svoj Dom smješten na prostoru ribnjaka Trnišće, između Draškovca i Oporovca. Riječ je o Društvu koje posljednjih godina postiže odlične rezultate na ribolovnim natjecanjima. Radove
vrijedne oko 80.000,00 eura �inancirao je Grad Prelog iz svojih proračunskih sredstava. Pripremne radove izvodilo je Gradsko komunalno poduzeće Pre-kom d.o.o. iz Preloga, dok je sam montažni objekt postavila kompanija Tehnix d.o.o. iz Donjeg Kraljevca.(vv)
Nova Opel Astra Sports Tourer je vizualno lijepa, a nudi i dobar omjer snage i potrošnje, no mora se boriti s mnogobrojnim SUV modelima, iako nudi više prostora, što bi obiteljskim ljudima ipak trebala biti prednost
Tekst i foto: Igor Rudež
Šesta generacija Astre je predstavljena na ljeto 2021. godine poznata je i kao Astra L, a riječ je o, barem po nama, najuspješnije dizajniranoj Astri, posebno u karavan izvedbi koja dolazi pod oznakom Sports Tourer. Ona donosi najnoviji Opelov dizajnerski izričaj s Opel Vizor maskom i prepoznatljivim izgledom LED dnevnih svjetala, a linije su jednostavne i prepoznatljive. Atraktivnosti pridonose i dvobojna karoserija, kao i serijski 18-inčni dvobojni aluminijski naplatci. Nova Astra Sports Tourer je kraća od prethodne generacije, no to se uopće ne primijeti. Naime, dužina joj je 4642 mm, širina 1860 mm i visina 1480 mm, a u odnosu na izvedbu s 5 vrata donosi i 57 mm veći međuosovinski prostor, a međuosovinski razmak mjeri 2732 mm. Sve to je dovoljno i za prilično velik prtljažni prostor od 598 litara, a kada se preklope stražnja sjedala obujam raste na 1635 litara. Svakako treba napomenuti i kako se stražnji nasloni preklapaju u omjeru 40:20:40, pa su mogućnosti iskoristivosti time veće. Osim toga, tu je i nizak utovarni rub pa nećete morati visoko dizati stvari.
Unutrašnjost je također dizajnirana u Opelovom stilu s dva zaslona koja su spojena, a središnji multimedijski je zakrenut prema vozaču. No ono što nam se posebno svidjelo su mnogobrojne �izičke tipke za upravljanje čime se uvelike olakšava vožnja. Naime, gotovo pod 90 stupnjeva,
ispod zaslona su postavljeni prekidači home, prečac za isključivanje sigurnosnih sustava i prečac do klime, a tu su odmah i prekidači za grijanje sjedala, upravljača i prednjeg stakla. Malo ispred njih su postavljene i klavirske tipke za upravljanje klimatizacijom, ali i okrugli gumb za glasnoću i gašenje zvuka. On će se posebice svidjeti onima s
OCD-om kojima znak paljenja uvijek mora biti okomito, kao i meni, a on je �iksni pa je uvijek baš onako kako treba biti.
Izgleda kako u Opelu vole sakrivene pretince, što nama nimalo ne smeta, pa se tako jedan nalazi ispod središnjeg ventilacijskog otvora, a u potpunosti je meko obložen. Ispod kliznog pokrova se nalaze i USB priključci kao i bežič-
ni punjač mobitela, a klizni pokrov imaju i dva držača čaša pored ručice automatskog mjenjača. Naravno, još jedan pretinac je i u naslonu za ruku. Za pohvalu su i �izičke tipke na upravljaču, kao i sjedala s AGR certi�ikatom. Dovoljno su velika, a i sjedeća se površina može povećati izvlačenjem prednjeg dijela sjedeće površine.
TEHNIČKI PODACI
Dimenzije (DxŠxV) 4642 x 1860 x 1443 mm
Osovinski razmak 2732 mm
Masa vozila/dopuštena nosivost 1421 kg/ 479 kg
Veličina prtljažnika 598/1635 litara
Vrsta motora/broj cilindara Hibridni/3
Pogon Prednji kotači
Mjenjač Automatski, 8 stupnjeva prijenosa
Snaga 96 kW / 130 KS
Okretni moment 230 Nm
Najveća brzina / Ubrzanje 0-100
km/h 210 km/h / 9,9 s
Potrošnja (prosječna l/100 km) 7,2
CO2 emisija 137 g/km
Cijena
Oprema
42.855 eur
10-inčni mul�medijski sustav, digitalni instrumen�, automatski dvozonski klima-uređaj, Matrix LED svjetla, Alcantara presvlake sjedala, AGR grijana sjedala i upravljač, head-up zaslon, kamere u 360 stupnjeva, električna vrata prtljažnika, dvobojna karoserija, 18-inčni aluminijski naplatci...
Digitalna instrument ploča je prilagodljiva, no više je klasično dizajnirana, što nije nimalo loše jer se time nudi i bolja čitljivost instrumenata, a tu je i head-up zaslon s mnogobrojnim informacijama, no teško je čitljiv s polariziranim sunčanim naočalama. Iako je međuosovinski razmak prilično dug, straga baš i nema previše mjesta. Naravno, djeca
će imati i više nego dovoljno prostora, no odraslima će nedostajati prostora za koljena. No tu su ventilacijski otvori za lakše hlađenje, odnosno grijanje, te USB priključak za punjenje, ali tek jedan. Svidjelo nam se i što obloge stražnjih vratiju nisu lošije kvalitete od onih sprijeda, što je sve češći slučaj u modernim automobilima.
18-inčni aluminijski naplatci pomalo podsjećaju na one s nekadašnjih OPC
Mnogobrojne fizičke tipke olakšavaju upravljanje
Astra Sports Tourer je postavljena na EMP V3 platformu Stellantisa, a dostupna je u mnogobrojnim pogonskim sustavima – benzinski, hibridni, plug-in hibridni, električni, ali i dizelski! Nama je na test pristigla blagohibridna izvedba koju pokreće 1,2-litreni turbo benzinski motor s tri cilindra koji je u ovom slučaju razvijao snagu od 130 KS, a koji dolazi i s ugrađenim elektromotorom koji razvija snagu od 20 kW/28 KS i nudi dodatnih 55 Nm okretnog momenta. Mjenjač je automatski s osam brzina, a snaga se prenosi na prednje kotače. No ono što iznenađuje je jako dobra agilnost, kao i odziv na gas, pa smo par puta provjeravali jesmo li dobro zapamtili
koji pogonski sustav imamo ugrađen ispod haube. Iako je ubrzanje do stotke 9,9 sekundi, Astra Sports Tourer ima odlična međuubrzanja, a koliko su primjetna govori i činjenica kako su često suvozači mislili kako je snaga veća nego što stvarno je. A istodobno ni ne troši previše. Nama je prosjek bio 7,2 litre, s uglavnom gradskom vožnjom i autocestom, no čim odete na otvorenu cestu, prosječna potrošnja pada, i zaustavlja se na oko 5,5 litre, pa ako često vozite takvim cestama, prosječnu potrošnju možete spustiti i za više od litre. A ut se se i lijepo vozi. Iako je ovjes tvrđe podešen, nije neudoban, već daje onaj osjećaj sigurnosti i kao da je ništa
U unutrašnjosti ima mnogo pretinaca, a gotovo svi su s poklopcima
Straga su uvijek dobrodošli ventilacijski otvori, a šteta je što je ugrađen samo jedan USB punjač
ne može izbaciti iz putanje, a upravo to je ono što će se svidjeti mnogim kupcima. Nakon mnogobrojnih tjedana uglavnom provedenih za upravljačima raznih SUV-ova, ovo je pravo osvježenje za vožnju. Doduše, ulaz i izlaz iz vozila je ovdje nešto teži, no mnogobrojne druge stvari su ipak bolje sjele, pa možemo zažmiriti na jedno oko.
Opel je s novom Astrom Sports Tourer napravio dobar posao. Popravio je sve što prije nismo voljeli, a sada je preostalo to da u sljedećoj generaciji ponudi još malo više prostora na stražnjoj klupi i onda će ovo biti pravi obiteljski model koji nudi jednako zabave za vozača, kao i mnogo prostora za cijelu obitelj. Omča oko vrata testnog modela
Ultimate, koji donosi iznimno bogatu opremu je cijena koja se popela na 42.855 eura, što je već ozbiljan iznos, posebice ako se pogleda trenutačno aktualan cjenik gdje osnovno opremljena izvedba Astra Sport Tourer Edition s ovakvom motorizacijom starta od 25.590 eura, a dodatno možete uštedjeti 2000 eura ako izaberete izvedbu s ručnim mjenjačem. Osim toga, tu je i domaćim kupcima omiljeni turbo dizel sa 130 KS i automatskim mjenjačem dostupan već za 27.590 eura, što je jako dobra kupnja. A ionako nije poznato do kada će turbo dizel model biti u ponudi. Sve u svemu, ako ne patite za SUV-ovima, onda svakako u obzir uzmite i ovaj model.
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 16. svibnja do 22. svibnja 2025.
P 16 Ivan Nepomuk; Andrija B. Proštenje Oporovec
S 17 Paškal; Paško; Gizela Krizma Draškovec, Selnica
N 18 5. Uskrsna. Ivan I. papa; Venancije Proštenje Slamek, Hodošan Krizma Čakovec (Sve� Antun), Orehovica, Šenkovec, Prva pričest Gornji Mihaljeve
P 19 Celes�n; Rajko, Ivan, Teofil
U 20 Bernardin Sijenski
S 21 Kristofor Magallanes i dr. Č 22 Rita; Jagoda; Renata; kv. Proštenje Šenkovec
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 17. SVIBNJA
Čakovec
dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777
dr. Verica GrkavecMađarić
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307
dr. Dora Goričanec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917
Donji Kraljevec dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170
Kotoriba
dr. Snježana Permozer Hajdarović
K. Tomislava 119a, tel. 040/682-059
Macinec Dom zdravljaTim bez nositelja Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475
Mala Subo�ca dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182
Mursko Središće dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414
Prelog
dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Čakovec:
Eva Kulić, kći Dore i Hrvoja
Lota Mesarić, kći Mateje i Leonarda
Hana Kovač, kći Patricije i Marka
Lana Petran, kći Ružice i S�vena
Val Mesarić, sin Manuele i Marka
Hana Vutek, kći Ivane i Simona
Hanna Perčić, kći Melisse i Siniše
Šimun Cerovec, sin Lane i Ivice
Mia Mešanović, kći Julije i Denisa
Arian Koprivec, sin Marte i Sabina
Aura Lisjak, kći Simone i Saše
Noa Senčar, sin Dine i Željka
Leonardo Oršuš, sin Sanje i Branka
Lovro Dragović, sin Anđeline i Rikarda
Fran Ignac, sin Božice i Kevina
Čakovec:
Mihaela Petak i Andrija Bijelić
Anja Kovačević i Krešimir Mioč
Lucija Sršan i Neven Zorić
Sandra Jalšovec i Nikola Saba�ć
Ema Vrbanec i Karlo Poljanec
UMRLI
Čakovec:
Franjo Bacinger r. 1943.
Vera Ćordašić-Roža r. Ćordašić r. 1932.
Stjepan Međimurec r. 1942.
Angela Živković r. Škrobar r. 1936.
Stjepan Kancijan r. 1947.
Franjo Horvat r. 1958.
Jelena Obadić r. Zadravec r. 1938.
Josip Kranjec r. 1938.
Franjo Hergo�ć r. 1943.
Josip Žignić r. 1943.
Marija Majerić r. Golub r. 1935.
Ivan Purić r. 1942.
Ana Horvat r. Vrtarić r. 1945.
Josip Lajtman r. 1939.
Ana Lesar r. Mošmondor r. 1945.
Julijana Višnjić r. Perger r. 1935.
Ivan Gabor r. 1932.
Kotoriba:
Josip Forauer r. 1947.
Mursko Središće:
Marija Kronast r. Šafranec r. 1924.
Marija Strahija r. Strahija r. 1945.
Vladimir Vuri r. 1954.
Klara Brodar r. Sklepić r. 1936.
Ivan Mesarić r. 1955.
Štrigova:
Ivan Perčić r. 1950.
Ana Jeđut r. Toth r. 1948.
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!
Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne
intervencije:
Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec
dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
Turis�čki ured Čakovec
ČAKOM
Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
Ma�čni ured Čakovec
Bolnica Čakovec
Dom zdravlja Čakovec
ZZJZ Čakovec
Mikrobiološki laboratorij
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
tel. 040 313 319
tel. 040 372 400
tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
tel. 040 374 147
tel. 040 375 444
tel. 040 372 370
tel: 040 372 370
tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
Damir BujanBajo
iz Šenkovca
17.5.2014. - 17.5.2025.
Čuvamo uspomenu na tebe.
Tvoji voljeni
Ivan Žišković
iz Čakovca preminuo u 85. godini života
Jelena Novak
rođ. Pintarić
iz Podbresta preminula 11. svibnja u 87. godini života
Kristina Novak
rođ. Knezić
iz Čakovca preminula 9. svibnja u 60. godini života
Slobodan Marinković
iz Čakovca tragično preminuo 5. svibnja u 72. godini života
putem obrasca na našoj web stranici: ww.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
na voljenog supruga, oca, djeda i brata
Mirka Bana
iz Šenkovca
22.5.2021. - 22.5.2025.
S ljubavlju i ponosom nosimo te u srcima, mislima i lijepim uspomenama!
Tvoji voljeni: supruga Marija i djeca Dario i Blanka s obiteljima
Nada Gajnik
rođ. Sraka
iz Podbresta preminula 12. svibnja u 91. godini života
Katarina Tkalčec rođ. Hajdinjak
iz Savske Vesi preminula 9. svibnja u 81. godini života
Marija Novak
rođ. Mihalic
iz Pribislavca preminula 8. svibnja u 90. godini života
Mihajlo
Kurjaković
iz Strahoninca preminuo 11. svibnja u 78. godini života
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2,40000 Čakovec telefonom: 040/323-600
Povodom smrti
Matije Sabola
iz Palovca preminuo dana 13. travnja 2025. godine
Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su bili uz nas u teškim trenucima i iskazanoj sućuti.
Ožalošćeni: Supruga Meri, sestre, šogori, nećaci, prijatelji i tugujuća rodbina
Dragom i nezaboravnom
Matiji Sabolu
iz Palovca koji je iznenada preminuo 13. travnja 2025. godine
Krešimir Novak
iz Čakovca preminuo 10. svibnja u 72. godini života
Josip Čavlek
HRVATSKI BRANITELJ iznenada preminuo u 55. godini života
Dragutin Zvošec
iz Kotoribe preminuo u 67. godini života
Milan Radmanić
iz Novog Sela na Dravi preminuo u 69. godini života
Stjepan Barač-Vice
iz Goričana preminuo 1. svibnja u 60. godini života
Stjepan Haramija
iz Donje Dubrave preminuo u 69. godini života
Stjepan Rob
iz Murskog Središća preminuo u 83. godini života
Terezija Kralj
iz Murskog Središća
16. svibnja 2025.
71. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž montera, m/ž operatera na cnc kutnoj preši, m/ž radnika na stupnoj bušilici, m/ž tokara na klasičnoj tokarilici, m/ž radnika na tračnoj pili, m/ž operatera na cnc laseru i m/ž administratora (talijanski i francuski jezik), javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 30.5.
72. Međimurska hiža j.d.o.o., Čakovec, Gajeva 35, traži m�ž dostavljača hrane, m�ž kuhara i m�ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040�390-011 ili na mob. 098�9580-727 ili na email: info@ medjimurska-hiza.com do 30.6.
73. Mesnica Mihalić d.o.o., Trg Republike 14, Nedelišće, traži m/ž prodavača u mesnici i m/ž pomoćnog radnika-mesara, javi� se na tel: 040/821505 ili na mob: 099/5670-526 ili email: 21.petra@gmail.com do 31.5.
74. METAL DEKOR d.o.o., Ivanovec, P. Miškine, traži m/ž tehnologa pripreme-izrada programa, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/338-070 ili na email: info@metal.dekor.hr do 31.5.
75. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Gorčica 1, traži m/ž zavarivača migmag, m/ž voditelja odjela rezanja na laseru i savijanja na AP preši, m/ž samostalnog bravara, m/ž operatera na CNC kutnoj preši, m/ž radnika na tračnoj pili, m/ž tokara na klasičnoj tokarilici i m/ž administratora (talijanski jezik), javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 30.5.
76. METALNE KONSTRUKCIJE obrt za proizvodnju i montažu vl. Marko Šamarija, Kuršanec, Glavna 158, traži m/ž bravarskog radnika, javiti se na mob: 098/242-795 ili email: mirko.samarija@ck.t-com.hr ili osobni dolazak do 31.5.
77. MODULAZ GROUP d.o.o., Donja Dubrava, traži m/ž operatera na proizvodnoj liniji, javi� se na email: hr@ modulazgroup.com do 31.5.
78. Modni studio LATEA, Glavna 6, Donji Vidovec, traži m/ž šivača, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/615113 ili na mob. 098/553-140 ili na email: luksa.suzana@gmail.com do 30.6.
79. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m�ž prodavača naftnih derivata i m�ž konobara, javiti se na email: mobenz92@gmail.com ili osobni dolazak ili pisana zamolba na gornju adresu do 31.5.
80. MONTLINE V.A. j.d.o.o., traži 5 m/ž montera namještaja za rad u Nizozemskoj i 5 m/ž montera namještaja za rad u Njemačkoj, javi� se na mob. 099/460-8876 ili na email: montline. agic@gmail.com do 15.6.
81. Montage tehnik d.o.o., Zagrebačka 99, traži m/ž bravara-strojobravara, m/ž zavarivača mag postupkom i m/ž brusača, javiti se osobno na adresu ili na mob. 092/198-7483 ili na email: info@montagetehnik.com do 15.6.
82. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži m/ž kontrolora kvalitete - koordinatora zavarivanja, javi� se na email: info@mura-metal.hr do 18.5.
83. MURAPLAST d.o.o., Kotoriba, Sajmišna 16, traži m/ž zamjenika voditelja proizvodnje, javi� se na tel. 040/683215 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@muraplast.com do 18.5.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
84. MULTI-ING d.o.o., traži m/ž izolatera – pomoćnog izolatera i m/ž montera – pomoćnog montera za rad u Njemačkoj, javiti se na mob: 099/6655-006 ili email: mul�.ing.hr@ gmail.com do 25.5.
85. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži m/ž kontrolora kvalitete, javi� se na email: info@mura-metal.hr do 9.6.
86. MN obrt za izradu i prodaju nakita vl. Marta Andročec, Čehovec 165, traži 2 m�ž prodavača, javiti se na mob: 098�1808-637 ili osobni dolazak na adresu: Trg kralja Tomislava 1 do 10.6.
87. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Orehovica, Vrhovljan, Macinec, Podturen, Goričan, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sveti Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Donji Vidovec i Štrigova, te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan, javi� se na email: mirjana.blazi@ntl. hr do 31.5.
88. Naranđa transport d.o.o., Prvomajska 14, Hodošan, traži 2 m/ž vozača motornog vozila u međunarodnom transportu, javi� se osobno na gornju adresu ili na tel: 040/679-458 ili mob: 098/235-128 ili email: naranda. transport@ck.t-com.hr do 1.6.
89. NENO obrt za trgovinu, Čakovec, traži m�ž prodavača ribe u ribarnici, javiti se na mob. 099�812-1510 do 31.5.
90. NOVI FEROMONT d.o.o, D. Kraljevec, traži m/ž tehnologa za metalne konstrukcije, m/ž cjevara-izometričara i m/ž djelatnika na karuselu, javi� se na tel: 040/655-331 ili email: jkrznar@ noviferomont.hr do 18.5.
91. Obrada metala i trgovina d.o.o, Ivanovec, traži m/ž bravara i m/ž brusača na kružnoj i planskoj brusilici, javi� se na tel. 040/338-120 ili na mob. 098/803-355 ili na email: sokac@omt. hr do 31.5.
92. OKNO d.o.o., Čakovečka 107, Pušćine, traži m�ž voditelja montaže alu stolarije i 2 m�ž radnika na izradi i montaži alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040�821-666 ili na mob. 098�242-629 ili na email: info@ okno.hr do 31.5.
93. OPG Herman Josip, Donji Pustakovec, traži m/ž administratora, javi� se na mail: josip.herman@gmail.com do 23.5.
94. Obiteljski dom Mara, Otok 25, traži m/ž njegovatelja, medicinsku sestru ili tehničara opće njege, m/ž socijalnog radnika i m/ž radnog terapeuta, javi� se na mob: 091/9335-666 ili osobni dolazak na adresu do 31.5.
95. Ordinacija opće medicine Tamara Sokač dr.med., Pribislavec, traži medicinsku sestru ili tehničara, javi� se na mob. 099/4855-660 ili na email: opcaordinacija.pribislavec@gmail. com do 31.5.
96. PANEX DINAMIC promet proizvodima i uslugama d.o.o., Čakovec, Ul. dr. T. Bratkovića 1, traži m�ž bravaramontera, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@dinamic.hr do 22.5.
97. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m�ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m�ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m�ž održavatelja u industriji mesa, m�ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m�ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m�ž skladištara - viličaristu,
m�ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaš�te okoliša, m/ž vozača C+E kategorije, m/ž administratora u tvornici stočne hrane i m/ž voditelja skladišta u tvornici stočne hrane, javi� se na email: ljudski.resursi@perutnina.hr a više informacija na linku: https:// burzarada.hzz.hr/Posloprimac_ RadnaMjesta.aspx.
98. Pekara Čakovec, Šenkovec, M. Tita 11, traži m�ž prodavača u pekari, javiti se na mob. 098�973-1033 do 31.5.
99. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informa�ke, m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž cnc programera, m/ž djelatnika kontrole dimenzija mogela, m/ž cnc operatera, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž programera na cnc plazmi, m/ž stolara, m/ž osobu za osposobljavanje za pomoćnog tehnologije u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju i m/ž tokara, javiti se sa zamolbom na email: pibextra@pib-extra.com ,ili na tel.040 338050 ili osobni dolazak na adresu do 31.05.2025.
100. PMP Metall d.o.o., Čakovec, traži 2 m�ž cnc operatera i m�ž skladištara repromaterijala, javiti se na email: info@pmp.hr do 18.5.
101. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži 2 m�ž lakirera, 5 m�ž pomoćnih bravara, 6 m�ž brusača, 2 m�ž zavarivača tig, m�ž lansera, m�ž cnc operatera na plazmi i laseru, 2 m/ž zavarivača mig-mag i m/ž sačmara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@ primabiro.hr do 31.5.
102. Protupožarni sistemi j.d.o.o., Čakovec, traži m�ž montera suhe gradnje, javiti se na mob: 098�9282567 do 31.5.
103. Poliklinika ZDRAVLJE d.o.o., Čakovec, S. Radića 27, traži m�ž fizioterapeutskog tehničara, javiti se na mob. 099�489-7100 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@ poliklinika-zdravlje.hr do 18.5.
104. RUDI-EXPRESS d.o.o., Zapadna 2, Čakovec, traži m/ž vozača autobusa, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/386-467 ili na mob. 091/3137600 ili na email: davor@rudi-express. hr do 30.6.
105. Strojarstvo Branilović d.o.o., Neumannova ulica 1, Čakovec, traži m/ž bravara, m/ž radnika na liniji za plas�ficiranje i m/ž knjigovođu, javi� se na email: strojarstvo-branilovic@ ck.t-com.hr ili osobni dolazak na gornju adresu do 2.6.
106. Strojarstvo Škrobar, Stane�nec 31, traži m/ž cnc operatera i m/ž bravara - strojobravara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/584-022 ili na mob. 098/331-917 ili pismena zamolba na adresu ili na email: strojarstvo. skrobar@gmail.com do 24.5.
107. STRUKTURA d.o.o., Čakovec, traži 2 m�ž montera i servisera krovnih kupola i sustava za odvodnju dima i topline, javiti se na tel. 040�500-920 ili na mob. 098�329-450 ili na email: prodaja@structura.hr do 9.6.
108. ŠERCER d.o.o., D. Kraljevec, Murska 33, traži m/ž prodavača-blagajnika, m/ž slas�čara, m/ž pomoćnog radnika u pekari i m/ž pekara, javi� se na mob. 098/173-6941 do 21.5.
109. ŠESTAK-M d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž montera ven�lacije i klima�zacije, javi� se na mob. 095/2140-600 ili na email: info@sestak-m.hr do 30.5.
110. TEHNIX d.o.o., Ludbreška 93, Donji Kraljevec, traži m/ž konobara, m/ž kuhara i m/ž hidrauličara-montera, javi� se osobno na adresu ili na email: hotelkralj@tehnix.com do 31.5.
111. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži m/ž viljuškaristu, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/2899305 ili na email: igor.tkalec2000@ tkalectrans.hr do 25.5.
112. TMT d.o.o., Kalnička 56, Čakovec, traži m/ž informa�čara za računalstvo, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: zamolbe@tmt. hr do 12.6.
113. Trans-Kukovec d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva, m/ž pomoćnog radnika u radioni i m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/241-673 ili na mob: 091/352-7030 ili na email: racunovodstvo@transkukovec.hr do 30.5.
114. Transpor� Kliček, Šandorovec, Prvomajska 6, traži 2 m�ž vozača C+E kategorija, javiti se osobni dolazak na adresu ili na mob. 098�426-949 do 30.5.
115. Tra�oria Rus�ca d.o.o., I. G. Kovačića 6, Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika u kuhinji i m/ž konobara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/201-6015 ili na email: sonja@ tra�oria-rus�ca.hr do 30.5.
116. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m�ž vozača teretnog vozila, m�ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Palinovec, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopa�nec, Novo Selo Rok, Podturen, Celine, Pribislavec, Mačkovec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vra�šinec, Vularija, Mursko Središće i Zasadbreg, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 30.5.
117. UO COBRA, Podturen, Čakovečka 18, traži m/ž konobara, m/ž kuhara, m/ž čistača i m/ž pizza majstora, javi� se na email: kavana.cobra@gmail. com ili putem linka: h�ps://www.facebook.com/kavanacobra/ do 31.5.
118. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Zavnoh-a, Čakovec, traži medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail.com do 31.5.
119. UNIJABETON d.o.o., Kuršanec, traži m/ž pomoćnog radnika za održavanje objekata i okoliša, javi� se na email: sop@unijabeton.hr do 31.5.
120. VDG servis d.o.o., Palih boraca 3, Strahoninec, traži m/ž elektromehaničara - električara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/333-573 ili na mob. 098/9194334 ili na email: vdg.servis@gmail. com do 15.6.
121. VARGA ELEKTRONIK d.o.o., Draškovićeva 12, Draškovec, traži m/ž referenta prodaje i nabave - prodajnog predstavnika, javi� se osobno na adresu ili na email: direktor@ varga-elektronik.hr do 31.5.
122. WAND X d.o.o., Pušćine, traži m/ž radnika na baliranju neopasnog otpada, javi� se na mob. 099/5359734 ili na email: sor�rnica@wang-x. com do 18.5.
123. Zagrebački trgovinski sistem d.o.o., Goričan, traži m/ž čistača, javi� se na mob. 095/230-8000 do 31.5.
124. Zdravstvena ustanova Ljekarne Petek, M. Subo�ca, traži m/ž magistra farmacije, javi� se sa zamolbom na email: ljekarne.petek@ gmail.com do 31.5.
125. ZT-Zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži 20 m/ž montera centralnog grijanja i m/ž �g zavarivača za radno mjesto Austrija, 2 m/ž keramičara, 3 m/ž montera centralnog grijanja i 2 m/ž �g zavarivača za mjesto rada Njemačka, te 5 m/ž armirača za mjesto rada Nedelišće, posla� pismenu zamolbu na adresu: Oliver Mar�njaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com ili nazvati na mob: 099/535-9717 ili 098/213-739 do 30.5.
Piše: dr. sc. Ines Virč, kustos pedagog, Voditeljica Pedagoškoga odjela
Međunarodni dan muzeja obilježava se 18. svibnja svake godine. Tim povodom Hrvatsko muzejsko društvo od 1998. godine organizira edukativne akcije za mlade posjetitelje muzeja. Voditelj edukativne akcije je Sekcija za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju HMD-a. EMA se svake godine održava u trajanju od mjesec dana, a sama završnica obilježava se 18. svibnja. Svaki od uključenih muzeja stvara i realizira svoj program na zadanu temu, a
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
tema je zajednička i predlaže je ICOM. Osim velikoga broja uključenih muzeja, posljednjih nekoliko godina vidljiv je i porast uključivanja u akciju srodnih ustanova te se broj sudionika povećava iz godine u godinu.
U 2025. održava se jubilarna 30. po redu Edukativna muzejska akcija (EMA) od 18. travnja do 18. svibnja. Ovogodišnja tema je „Jezik”, a u akciji sudjeluje i Muzej Međimurja Čakovec brojnim predavanjima, radionicama i edukativnim programom Mali školski kustosi. U jubilarnoj 30. Edukativnoj muzejskoj akciji, MMČ-u se dvjema radionicama namijenjenim vrtićarcima pridružila
i knjižničarka Knjižnice Nikola Zrinski Čakovec Helena Drvoderić koja je u knjižnici održala radionice pod naslovom Nađimo zajednički jezik (18. travnja) i radionicu Jezik nije matematika (2. svibnja). Dana 22. travnja edukativno-kreativno predavanje i radionicu pod naslovom Otisak vremena u glini održao je dr. sc. Petar Križnar, mag. umj. keramike. Istoga dana edukativno-kreativno predavanje i radionicu pod naslovom Ja među lutkama održala je kustosica Marta Horvat. Dana 23. i 30. travnja edukativno-kreativne radionice za vrtićarce pod naslovom Navrh jezika održala je muzejska pedagoginja Ines Virč.
Završna svečanost Edukativne muzejske akcije u Muzeju Međimurja Čakovec obilježit će se 16. svibnja 2025. (petak) edukativnim programom Mali školski kustosi. Mali školski kustosi naslov je edukativnoga programa Muzeja Međimurja Čakovec koji doprinosi prezentaciji muzejskoga fundusa i njegovo približavanje svim skupinama posjetitelja, osobito osnovnoškolcima. U 2025. godini održat će se već šesnaestu godinu zaredom i u navedenom je razdoblju događanje postalo iznimno popularno kod djece i nastavnika i prepoznatljivo je u široj javnosti. Riječ je o edukativnom programu namijenjenom osnovnoškolcima, a sastoji se od prezentacije starih, zanimljivih i rijetkih predmeta koje učenici (Mali kustosi) nakon pomne pripreme sa svo-
LJUBAV: Premda će vaša veza objek�vno napredova� odlično, vi sami bit ćete skloni čačkanju po sitnicama, a posebno svog unutrašnjeg svijeta. Takvim pristupom oduzet ćete nešto od spontanos�, pa nemojte pretjeriva�. Opus�te se.
KARIJERA: Volite ravnotežu više nego borbu, ali ovih dana ipak ćete se mora� izbori� za neka svoja prava. Ne zaboravite da uz njih uvijek idu i obveze i odgovornos�. Nemojte bježa� ni od čega. Uspjet ćete stvari postavi� na njihovo mjesto.
ZDRAVLJE&SAVJET: Jednaka pravila vrijede za sve.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Diskrecija i in�mnost bit će vam glavna obilježja i kriteriji kojim ćete se rukovodi� u osobnom životu ovih dana. Možda ćete voljenoj osobi čak ići i na živce, jer kad ona poželi izaći, vi biste ostali kod kuće. Budite malo koopera�vniji.
KARIJERA: Ponekad će vam se čini� da je oko vas previše ljudi s kojim morate komunicira� oko nevažnih stvari. Napravite selekciju i odredite što je prioritet. Tako vam se neće dogodi� da imate osjećaj da ste izgubili vrijeme na suvišna razmatranja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Zdrav duh u zdravu �jelu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Oni koji su već u vezama razmišljat će kako učvrs�� svoj odnos s voljenom osobom. Proradit će još neka mala pravila i utemelji� stabilnije kriterije međusobnog ponašanja. Oni koji su još sami neće previše izlazi�, ali neće im bi� ni loše.
KARIJERA: Intenzivirat će se suradnja sa šefovima ili onima koji upravljaju u firmi u kojoj radite. Morat ćete se pokaza� kao ozbiljan i profesionalan suradnik. Moguće je i da će se mjeri� vaša pos�gnuća ili će vas kontrolira� u svakom trenutku.
ZDRAVLJE&SAVJET: Bez obzira na umor, nemojte posusta�.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Većinu idućih dana vi ćete na neki način trpje� ili bar osjeća� frustracije kad se radi o ljubavi. Izdržite, a najviše zato jer je ovo prilika da is�nski preispitate sebe i svoja ljubavna očekivanja. Povucite se i razmislite, pa će sve krenu� na bolje.
KARIJERA: Konačno će se drugi pokrenu�. Informacije koje ste već neko vrijeme čekali od njih s�ći će. To će razbistri� neke stvari u samoj opera�vnoj razini posla, pa ćete poče� radi� lakše, jasnije i znat će se što je čiji zadatak.
ZDRAVLJE&SAVJET: Neki uživaju s društvom.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 5
LJUBAV: Tijekom narednih dana vi ćete ući u kvalitetniju, ali i diskretniju ljubavnu fazu. Potreba za povlačenjem ojačat će. Oni koji su još sami neće inzis�ra� na izlascima, dok će vezani sve više vremena provodi� kod kuće u društvu partnera.
KARIJERA: Koliko ste dugo planirali neke poslovne poteze, toliko sad imate prilike pokaza� svoje poslovno umijeće ili znanje.
Vjerojatno će se poveća� vaš utjecaj na druge, a na vama je da to prihva�te i kao novu odgovornost. Budite profesionalni.
ZDRAVLJE&SAVJET: Trošit ćete na luksuz. Ne pretjerujte.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Budite blagi s voljenom osobom i ne uzimajte okolnos� koje vam ne idu uvijek na ruku previše ozbiljno. Vremena su takva da ćete se treba� prilagođava�. Oni koji to učine bolje i prihvate poneki kompromis bit će sretniji. Razmislite.
KARIJERA: Pred vama su izazovi diplomacije i tolerancije. Samo uz primjenu takvih vješ�na možete uspje�. Samostalni rad ili tjeranje po svom trenutačno vam nisu dobro postavljeni. Ključ uspjeha za vas nalazi se u suradnji s drugima oko sebe.
ZDRAVLJE&SAVJET: Posve�te se onom što volite.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Nastavit će se vaša zanimljiva ljubavna faza u kojoj neće nedostaja� ni stras�, ali ni opuštenos� u odnosu s osobom koju volite. Neki će rado izlazi� i s prijateljima. Uglavnom, malo je onih koji će bi� sami. I oni će rado krenu� van, među ljude.
KARIJERA: Pred vama su zanimljivi izazovi. Nezgoda je u tome što su neminovno povezani sa stresovima, pa i borbama. Prvo dobro sagledajte što vam se nudi, odvažite ispravno sve elemente, te tek onda djelujte. Nema potrebe žuri�.
ZDRAVLJE&SAVJET: Držite se svojih planova.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Male brige u privatnom životu bit će ublažene dobrim utjecajima u drugim područjima života. Mnogi će pobjeći u svoj posao ili društvo prijatelja i tamo osta� dok ne naiđu na neku obećavajuću privatnu atrakciju. Puno ćete priča� sa svima.
KARIJERA: Vjerojatno ćete izbi� u prvi plan. Na vama je da radite i pokažete što znate. Okolnos�, ljudi i događaji ići će vam na ruku. Mnogi će dobi� onu pravu priliku koju su dugo čekali. Ako budu profesionalni, uglavnom će pobjeđiva�.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne razbijajte glavu sitnicama.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
jim nastavnicima predstavljaju pred okupljenom publikom u maniri pravih muzejskih kustosa. S obzirom na iskazani interes za sudjelovanje škola iz drugih susjednih županija, u 2025. godini po prvi put na „Malim školskim kustosima” sudjeluju i učenici iz susjednih županija. Time edukativni program s lokalne razine prerasta u regionalnu s ciljem povezivanja škola i muzeja na državnoj razini. Godina 2025. je godina rukotvorina te su rukotvorine ujedno i tema ovogodišnjih Malih školskih kustosa. Učenici u suradnji s mentorima mogu birati predmete izrađene rukom, bez obzira je li riječ o jedinstvenim rukotvorinama pojedinaca (čipka, ceker, kinč…) ili o predmetima serijske proizvodnje (poput košaraštva i sl.). Cilj priredbe je pobuditi
osjećaj odgovornosti prema starim predmetima, ukazati na potrebu njihova čuvanja i njegovanja te učvrstiti vjerovanje da stari predmet nije tek beskorisna i bezvrijedna starina, nego da svaki ima svoju priču iza koje stoje ljudi. A ti ljudi su naši roditelji, djedovi i bake, pa kroz odgovoran odnos prema starim predmetima iskazujemo poštovanje i prema njima samima.
Vjerujemo da je Muzej Međimurja Čakovec brojnim predavanjima, radionicama i edukativnim programom Mali školski kustosi ostvario cilj ovogodišnje muzejske akcije, a to je promocija muzeja kao ustanova identiteta i čuvara baštine putem jednostavne i kvalitetne interpretacije i komunikacije prema širem krugu posjetitelja.
LJUBAV: Svakodnevne stras� i emocije bit će obilježje vašeg privatnog života. Stalno će vam se događa� nešto lijepo, ali ne uvijek i ugodno. Mnogi će zapam�� ove dane po dinamici. Osobe suprotnog spola pozivat će vas u svoje društvo.
KARIJERA: Nakon što dobijete potrebne informacije, krenut ćete u akciju još predanije. Ovo je vjerojatno vaš uzlet kad počinjete ostvariva� mnoge svoje planove. Nećete zaboravi� ni� jedan detalj, ali bit će potrebni i napori da uspijete.
ZDRAVLJE&SAVJET: Idite korak po korak.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Ovih dana miješat ćete dva privatna s�la: jedan je senzacionalan, atrak�van, s puno ljudi, a drugi je �h, povučen, običan, svakodnevan. Ponekad ćete bi� glavna meta udvarača, a već drugi dan obična osoba koju primjećuju samo prijatelji. Bit ćete dobro.
KARIJERA: Kako ćete ovih dana dobi� potrebne informacije, počet ćete radi� s određenom lakoćom. Mali napori bit će povezani s komunikacijama, ali sve ćete lakše izlazi� i s tom temom na kraj. Pokazat ćete se dorasli zadacima. Nekima ćete bi� primjer. ZDRAVLJE&SAVJET: Budite ono što zaista jeste.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: U idućim danima doći će do postepenog poboljšanja u vašem privatnom životu. Ljudi će opet posta� otvoreniji prema vama, a i obratno. Mnogi će svoju vezu obnovi� nekim izlaskom na lijepo mjesto. Samci će se opet probudi� i izaći iz kuće.
KARIJERA: Bit će još nekih malih borbi čiji će rezultat ovisi� o vašoj sposobnos� suradnje s drugima. Trebat će malo strpljenja, a to će vas živcira�. O vama ovisi kako ćete se nosi� s postavljenim vam zahtjevima. Budite suzdržani kad treba.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne može se ništa na silu.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: U društvu voljene osobe vi ćete vjerojatno nalazi� utjehu i mir nakon burnih radnih sa�. Oni koji su još sami teško da će nakon posla naći dodatnu energiju za ljubavna osvajanja. Radije će se opušta� u �šini ili u krugu dragih im prijatelja. KARIJERA: Ojačat će korespondencija s kolegama koji nisu iz vašeg mjesta rada. Povezat ćete se s njima i razmjenjiva� poslovna iskustva. Neki će zbog posla i putova�. To će ih osvježi� i probudi� u njima nove poslovne ideje.
ZDRAVLJE&SAVJET: Vaši talen�
čekaju da se pokrenu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
Zaokružite listu broj 2 – za naš Štefanec, za našu budućnost!
Ovo nisu samo izbori – ovo je trenutak odluke hoće li se Štefanec razvijati ili ostati na margini
Poštovane Štefančarke i Štefančari, bliže se izbori koji će oblikovati budućnost u naredne četiri godine. Iza sebe imam konkretna djela, ali i priznanje da nismo ispunili sve što smo obećali. Upravo zato tražimo vaše povjerenje – ne praznim riječima, već ciljevima, planovima i iskustvom koje sada imamo.
Dosadašnje djelovanje Uspjeli smo završiti projekt infrastrukture iza društvenog doma, postaviti asfalt te urediti spremište DVD-a. DVD Štefanec je, bez ijedne kune ili eura iz gradskog proračuna, vlastitim radom i donacijama, izgradio novu garažu. Poboljšali smo sanaciju poljskih putova, uveli optički internet u velik dio naselja, uz besplatan priključak za društveni dom i okolne objekte. Osigurana je i nova rasvjeta nogometnog igrališta. Također je u izgradnji nadstrešnica za potrebe NK Jadrana, ali i svih mještana, bez ijednog centa iz gradskog proračuna, već isključivo donacijama — rada i materijala. Što je obećano, a nije odrađeno?
Obnova društvenog doma, izgradnja dodatnih sanitarnih čvorova, kuhinje i prostora za udruge nije realizirana. Nije ri-
ješeno pitanje širenja građevinskih zona – ključnog za ostanak i doseljavanje mladih obitelji. Nije osigurano prometno rasterećenje, unatoč sredstvima koja su uplaćena u gradski proračun. Zbor građana nikada nije sazvan. Transparentnost i komunikacija koja je obećana – ostala je ideja, a ne praksa.
Naš pristup je realan, konkretan i transparentan
Svi planovi bit će popraćeni potpunom transparentnošću –svaka odluka, svaki euro i svaki projekt bit će javno objavljeni putem Facebooka i Vibera. Konačno ćemo sazvati i zbor građana, jer je to vaše pravo – znati, pitati, sudjelovati.
Naglasak stavljamo na korištenje novca iz Štefanca za Štefanec – jer naš novac ne smije služiti za projekte u drugim naseljima dok mi čekamo osnovne uvjete za razvoj.
Tko smo mi?
Našu listu čine mladi ljudi – puni energije, ali i iskustva. Među nama su roditelji, studenti, poduzetnici, poljoprivrednici, ljudi različitih profesija koji znaju potrebe svojih susjeda. Štefanec ne može čekati. Vrijeme je da ideje postanu djela.
Zaokružite listu broj 2 – za naš Štefanec, za našu budućnost!
Kandidati: Sebastian Petek, Vlado Jančec, Matija Pavleković, Anja Marodi, Rajka Kocijan Za snažan glas Štefanca u Gradskom vijeću Čakovca – lista broj 3, kandidat broj 6.
Vlado Jančec, Anja Marodi, Sebas�an Petek, Rajka Kocijan i Ma�ja Pavleković, lista broj 2 za Štefanec
1. Otvaranje novih građevinskih parcela
Prioritet je izrada plana užeg uređenja građevinske zone u novoj Ulici Ivana Novaka (odvojak Vladimira Nazora). Time omogućujemo otvaranje gradilišta za mlade obitelji, razvoj naselja i povećanje prihoda iz komunalnih naknada.
2. Cjelovita i funkcionalna obnova društvenog doma Osiguranje adekvatnih prostora za KUD Šafran, sanitarni čvorovi za unutarnju i vanjsku uporabu, obnova kuhinje od nehrđajućeg čelika, zamjena stolarije, uređenje kafića NK Jadran i DVD-a te izgradnja nadstrešnice sa spojem na dvoranu.
3. Ravnopravna infrastruktura za sve Zamjena neadekvatnih vodiča u Ulici Vladimira Nazora uz suradnju s HEP-om i obnovu ceste – kako bi i taj dio naselja dobio op�čku mrežu i modernu komunalnu infrastrukturu.
4. Novi park i dječje igralište u „Malom Štefancu” Projektna dokumentacija i ponuda za zemljane radove već su donirani. Vrijeme je za ravnomjeran razvoj svih dijelova naselja – uz sadržaje primjerenog standarda za djecu i obitelji.
5. Prometno rasterećenje naselja Izgradnja spojne ceste na državnu cestu iz industrijske zone te potpuna zabrana prometa teškim kamionima kroz naselje (izuzev dijela bez alterna�ve).
6. Daljnje opremanje sportskih sadržaja Postavljanje sjedala i nadstrešnice na tribine NK Jadrana te automatski sustav navodnjavanja nogometnog igrališta – ulaganje u zajedništvo i sportsku budućnost djece i mladih.
EUROPSKI DUH u Strahonincu
Osnovna škola Strahoninec bila je domaćin učenicima iz Portugala i Španjolske u sklopu programa međunarodne razmjene učenika. Njih devetnaestero boravilo
je kod svojih vršnjaka pa su osim znamenitosti, imali prilike upoznati način života, običaje, kao i autohtona jela Međimurja. Tjedan im je bio ispunjen aktivnostima koje
uključuju radionice i terensku nastavu.
Glavne teme kojima su se bavili bili su održivi razvoj, jačanje europskog identiteta te razvoj ključnih vještina
potrebnih u 21. stoljeću. Uz to, među ostalim, posjetili su čakovečki Stari grad i Muzej Međimurja Čakovec, Muzej „Med dvemi vodami“, Mađerkin breg i bili na izletu u
Zagrebu. Našlo se vremena i za opuštanje uz ples i sportske igre. Program razmjene pruža izvrsnu priliku za učenike iz različitih zemalja da uče jedni od drugih, raz-
mjenjuju iskustva te razvijaju međukulturno razumijevanje i suradnju. Škola i obitelji domaćini s veseljem iščekuju tjedan ispunjen učenjem i druženjem. (Tea Horvatić)
Perhoč Mrla, mag. psych., univ. spec. clin. psych.
Obra�te nam se s povjerenjem. Usluge psihologa su besplatne i pružaju se bez liječničke uputnice. Dom zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1 e, Djelatnost za psihologiju
Ambulanta u Čakovcu
T: +385 40 372 390
E: psihologija@dzck.hr
Naručivanje: od ponedjeljka do petka između 13 i 15 sa�
Ambulanta u Prelogu
T: +385 40 321 390
E: psihologija.prelog@dzck.hr.
Naručivanje: od ponedjeljka do petka između 13:30 i 14:30 sa�
Dijete se osjeća sigurno kad vidi da roditelji imaju topao, podržavajući odnos. On mu daje osjećaj stabilnosti i predvidljivosti, razvija samopouzdanje
Dragi čitatelji, ovu sam kolumnu započela serijalom o emocionalnoj inteligenciji, dajući pregled pojmova vezanih uz razvoj emocionalnih kompetencija. Tekstovi su bili posvećeni ulozi emocija u ranom razvoju i komunikaciji, razvoju vještina prepoznavanja i upravljanja emocijama od najranije dobi i tijekom odrasle dobi. Spomenuto je kako je kvalitetno majčinstvo, u kojem majka dovoljno dobro prepoznaje djetetove emocije i omogućuje mu da pomoću empatije vidi sebe, uz dovoljno dobre okolinske uvjete, temelj čovjekova psihičkog zdravlja. Kvalitetan odnos između oca i djeteta pozitivno utječe na kognitivni, socijalni i moralni razvoj djeteta. Kombinacija kontrole i podrške u odgoju, tzv. autoritativni stil, najzdraviji je stil roditeljstva. Za emocionalni razvoj i psihičku dobrobit djeteta važna je dovoljno dobra (a ne savršena) okolina. Ona se odnosi i na lokalnu zajednicu, dostupnost zdravstvene zaštite, socioekonomske uvjete koji uvjetuju dostupnost kvalitetne skrbi, obrazovanja i sigurnog životnog prostora, na kvalitetu odnosa djeteta s vršnjacima, utjecaje društvenog sustava, medije, kulturu, vrijednosti, zakone, kao i na njihovu međusobnu interakciju. Smatra se da je razvoj rezultat isprepletenog međudjelovanja individualnih djetetovih osobina i predispozicija i okoline u kojoj odrasta. Važnu ulogu u razvoju igraju međusobni odnosi roditelja, odgojitelja, vršnjaka, svih koji su djetetu važni i bliski. Suvremeni roditelji nerijetko se pod utjecajem društvenih mreža, medija, osjećaju pritisnuto različitim ‘’savjetima’’ koji pred njih stavljaju nerealna i disfunkcionalna, perfekcionistička očekivanja o njihovim zadacima kao roditeljima. Kronični stres povezan s roditeljstvom može voditi do emocionalne, mentalne i tjelesne iscrpljenosti. Ne postoji savršeni i besprijekoran roditelj, već je važno da je on dovoljno dobar, dosljedan, iskazuje ljubav i podršku. Važno je kvalitetno provođenje vremena s djetetom, a ne opsesivna potraga za ispravnom metodom koja vodi ‘’uspjehu’’. Cilj je razvijati odnos. Dijete neće razviti samopouzdanje niti naučiti samostalno donijeti odluke ukoliko mu roditelj apsolutnom kontrolom ne ostavlja mogućnost za grešku i učenje. Fokusiranost roditelja samo na dijete može u djetetu razviti osjećaj prevelike odgovornosti. Time se zanemaruje i jedan od najvažnijih aspekata djetetovog emocionalnog razvoja- međusobni odnos roditelja!
Dijete se osjeća sigurno kad vidi da roditelji imaju topao, podržavajući odnos.
On mu daje osjećaj stabilnosti i predvidljivosti, razvija samopouzdanje. Roditelji koji izražavaju ljubav jedan prema drugome riječima, dodirom, zajedničkim obavljanjem nekih aktivnosti, zajedno donose odluke, preuzimaju i dijele odgovornost oko obveza u obitelji, pokazuju djetetu kako međusobno surađivati i poštovati tuđe mišljenje. Psiholozi Čudina Obradović i Josip Obradović 1995. proveli su u našoj zemlji istraživanje o utjecaju bračnog emocionalnog sklada roditelja na školski uspjeh i ponašanje djece koje je pokazalo da skladan odnos roditelja, u kojem partneri osjećaju međusobnu ljubav i poštovanje, obiteljske dužnosti razumijevaju kao zajedničke ciljeve te u kojem nema zlostavljanja, značajno povećaju i opći školski uspjeh i školska ponašanja djece ispitanih bračnih parova. Pritom se u istraživanju najprediktivnijom pokazala očeva uključenost, shvaćanje potrebe zajedničkog rješavanja svih problema i očeva ljubav prema majci. Kada vidi kako roditelji razgovaraju kad se ne slažu, kako izražavaju svoja mišljenja i potrebe uvažavajući jedan drugoga, kako se nakon svađe pomire i nastavljaju komunikaciju, dijete uči da su kon�likti prilika za rješavanje problema. S druge strane, djeca koja gledaju česte svađe roditelja koje ne završe pomirbom ili objašnjenjem, osjećaju nesigurnost, krivnju, a mogu i misliti da ih trebaju sami ‘’miriti’’. Ako jedan ili oba roditelja često pred djetetom viču, omalovažavaju ili vrijeđaju jedan drugoga, dijete i samo može razviti agresivni obrazac ponašanja ili naučiti preuzimati ulogu žrtve.
Nadam se da Vam je ova avantura psihologijskim temama bila inspirativna. Čekaju Vas nove psihologijske teme koje će pripremati psihologinje Doma zdravlja, a ja Vas, do idućeg pisanja, srdačno pozdravljam!
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Posebno je važno naglasiti kako prekomjerno pijenje roditelja ostavlja posljedice na djecu, ne samo tijekom njihovog djetinjstva, nego i tijekom adolescencije i odrasle dobi
Međunarodni dan obitelji obilježava se 15. svibnja s ciljem podizanja svijesti o važnosti obitelji i njezine uloge u društvu, ali i kao podsjetnik kako obitelj ima ključnu ulogu pri usvajanju zdravih životnih navika. Svaka se obitelj suočava sa stresovima i problemima koji mogu poremetiti odnose među članovima obitelji. Nažalost, ako ih se ignorira, neki od problema mogu na kraju dovesti i do raspada obitelji. Prekomjerno pijenje alkohola ili alkoholizam pojedinih članova obitelji mogu postati bolest cijele obitelji i negativno utjecati na njenu strukturu i funkcioniranje. Obiteljski rituali (npr. nedjeljni ručak), koji inače služe za povezivanje i osnaživanje obitelji, mogu biti narušeni zloupotrebom alkohola. Također, alkohol može utjecati na promjenu uloga unutar obitelji –ako se kod jednog člana obitelji razvija problem s alkoholom, ostali članovi sve više preuzimaju njegovu ulogu kako bi održali obiteljsko zajedništvo. S vremenom se može dogoditi da na jednog člana obitelji padne gotovo sav teret uloga unutar obitelji. Komunikacija pati jer član obitelji često odbija razgovarati o svom problemu, dok u isto vrijeme, alkohol može „razvezati“ jezik pa se mogu izreći stvari koje inače ne bi bile izrečene i tako izazvati ili pojačati obiteljske svađe. Obitelj postaje sve više društveno izolirana jer je članovima obitelji neugodno organizirati ili sudjelovati u društvenim okupljanjima kako se ne bi dogodila neka nepredvidiva situacija uzrokovana prekomjernim pijenjem alkohola. Posebno je važno naglasiti kako prekomjerno pijenje roditelja ostavlja posljedice na djecu, ne samo tijekom njihovog djetinjstva, nego i tijekom adolescencije i odrasle dobi. U takvim obiteljima mnoga djeca negativno doživljavaju djetinjstvo, a ono nerijetko uključuje nasilje i nedosljednosti u odgoju od strane jednog ili oba roditelja. Zbog nepovoljnih uvjeta, djeca su ponekad već u vrlo ranoj dobi primorana prijevremeno
odrasti te usvojiti roditeljske uloge. Također, kod djece se mogu pojaviti emocionalne i ponašajne teškoće, problemi u školi i teškoće u prijelazu iz djetinjstva u adolescenciju. Teškoće su izraženije ako se alkoholiziranje događa kod kuće i kad oba roditelja imaju problem s alkoholom. Tijekom adolescencije najčešće se pojavljuju dva uzorka ponašanja. S jedne strane, adolescent se može sve više društveno izolirati i imati teškoće u sklapanju i održavanju prijateljstava, razviti simptome depresije i anksioznosti te pokušati prerano otići iz obiteljskog doma. S druge strane, adolescent može razviti čvrste prijateljske odnose, ali ih držati odvojenima od obitelji. Takva prijateljstva i sama mogu uključivati konzumiranje alkohola, agresivnost i kršenje pravila. Djeca roditelja koji zloupotrebljavaju alkohol češće i sami koriste alkohol u adolescenciji i odrasloj dobi, ranije počinju piti i brže dolaze do faze u kojem pijenje počinje predstavljati problem.
Osim što navike pijenja jednim dijelom usvajaju od vlastitih roditelja, gotovo polovica adolescenata alkohol konzumira uz njihovo znanje i odobrenje. Štoviše, oko trećine adolescenata alkohol dobiva od samih roditelja i to zbog različitih razloga – roditelji ih žele naučiti kako odgovorno piti, žele ih “cijepiti“ protiv konzumacije velikih količina alkohola, smatraju da će alkohol svejedno nabaviti na nekom drugom mjestu, te sami dopuštaju konzumaciju alkohola na blagdanskim i obiteljskim proslavama.
Na stavove djece o alkoholu ne utječu samo njihovi roditelji, već i vršnjaci, mediji (npr. reklamiranje alkohola) te dostupnost i niska cijena alkohola. Društvo u kojem živimo dopušta i potiče pijenje u različitim situacijama pa ne iznenađuje što mnogi ne vide štetnost alkohola. Upravo zbog toga je bitno da roditelji svojim pozitivnim primjerom i otvorenim razgovorom budu prva linija obrane protiv zloupotrebe alkohola kod djece.
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
MOTORNA VOZILA
PEUGEOT 308 1.6 HDi diesel 2011. god., Spor�um (sportska oprema, led svjetla), 143 tkm, mehanički mjenjač, trenutno su na autu zimske gume 205/55/16 (+ komplet ljetnih guma), prvi vlasnik, garažiran, cijena 5.999 eur. info na mob. 099/317-4955 ili 091/6300-156
KUPUJEM AUTO I TRAKTOR ispravan, neispravan, karamboliran, neregistriran ili registriran. info na mob. 098/777-095
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209984
KUPUJEM TOMOS MOPEDE
sve vrste i modele sa i bez papira za dijelove - isplata odmah. info tel 098/9656-624
PRODAJEM FORD FOCUS ST (sport-coupe) reg. do 3 mj/2026. Tel. 095/858-1502 ili 091/5727-670
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/799-1086
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
PRODAJEM OGRNJAČ KRUMPIRA troredni (priključak za traktor). info na mob. 095/810-3963
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM PLUG dvobrazni
Olt Osijek, očuvana šprica traktorska 350 lit. Kranj, vaga do 200 kg, ispravan čekičar Olt Osijek od 20 lit. Info na mob. 098/346-785
PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klimatizacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981
TRAŽIM ŽENU ZA BRAK do 50 g. koja želi živjeti u Slavoniji. Ja sam muškarac od 54 g. u vojnoj mirovini. Tel: 097/756-5951
IZNAJMLJUJEM U ČAKOVCU namještenu garsonjeru, poslovni prostor i kafić. Info na mob. 092/146-5716
PRODAJE SE NOVA STAMBENA ZGRADA sa četiri stana od 82 m2 može ili samo stan, izvedba srednji roh bau od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone) i u izgradnji stanovi od 40 m2 mogućnost spajanja u veći, ulica F. Kuharića 14 i 16, Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095/858-1502
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099
IZNAJMLJUJE SE 2-SOBAN STAN od 54 m2 u soliteru kod hotela Park, EC/C. Info na tel. 040/364-097
KUPUJEM parcelu/voćnjak/ vikendicu u bregima. Info na mob: 095 505 2760
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988
PRODAJEM STARIJU KUĆU u Čakovcu kod Općinskog suda, veoma povoljno, EC/G, može i za poslovni prostor od 75 m2. Info na mob. 098/426021
DAJE SE U DUGOROČNI NAJAM nenamješteni dvosobni stan u Martanama (novogradnja), 2. kat (lift). info na mob. 098/465-490
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
IZNAJMLJUJEM U ČAKOVCU kafić, poslovni prostor i namještenu garsonjeru. info na mob. 092/146-5716
foto+PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
KUPUJEM stripove. Mob. 098 92 190 92
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
PRODAJEM laserski daljinomjer, wi-fi kameru, bežično zvono s prikazom na mobitel. Sve povoljno. Upitati na mob. 095/816-5206
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM novu zapakiranu drvenu pivsku garnituru Bira (račun Pevex), u kompletu 2 klupe i stol 200x80 cm, cijena 125 EUR, mob. 099/4045-455
KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Lucidusa, Božjakovine, Eko-Međimurja, Jadran galenskog laboratorija, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Tehnomonta, Lagune Novigrad i druge dionice. Info na mob. 098/905-1011
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJEM peć za centralno
30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJE SE TENDA dim. 3x2 m, bijelo-plava, nova, zapakirana; digitalni tlakomjer, bežični telefon te muške kožne crne cipele vel. 43. Info na mob. 098/91-58-640
PRODAJEM: vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje dim. 210, 200 x 90, 95, 140, 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, samohodnu mot. kosilicu, novi bide s armaturom, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, flex bušilicu, rodlin, bicikl i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Mob. 091 57 27 670
PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467
Dolazimo i donosimo radost
Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004
Mladi pas star dvije godine traži novi dom. Cijepljen je i čipiran (trenutno nismo u posjedu broja mikročipa, čekamo sliku knjižice), a kastraciju ćemo mi odraditi. Veseo je, aktivan, znatiželjan, tipičan za svoju pasminu. Kontakt: 091 8988 004.
DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.
Cezar
je predivan mladi pas koji traži svoj novi dom. Nemamo trenutno podatke o broju mikročipa, nalazi se u okolici Čakovca, ali treba skrbnike koji poznaju pasminu. Kontakt: 091 8988 004
Abuelo Čarli
je deda od 12 godina koji čeka samo svoju obitelj. Sa svima dobar, željan ljudskog društva i topline. Jako bismo željeli da dobije novu obitelj, redovite šetnje koje obožava i samo svoj topli kutak. Kastriran je, cijepljen i označen mikročipom broj 191100000665612. Kontakt: 091 8988 004.
(više fotografija potražite
da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas
Piše:
Aleksandra Sklepić
Mesna štruca s jajima za mene je oduvijek svečano jelo, pa je rado pripremam za kojekakve prigode gdje mi je, osim okusa, bitan i lijep izgled poslužene hrane. Kako smo svi u obitelji ljubitelji mljevenog mesa, mnogo češnjaka i mnogo peršina, mesna štruca je pravi odabir za lijep nedjeljni ručak i proslavu male obiteljske svečanosti.
Priprema mesne štruce traži dosta vremena i prostora, a rezultira s puno prljavog suđa, no za svaku se dobru stvar, pa tako i za mesnu štrucu, treba pomučiti.
Mljeveno meso pomiješala sam u plastičnoj posudi s jednim cijelim jajetom i dodala začine - sol, papar, vegetu, sitno nasjeckani luk, sitno sjeckani češnjak i listove svježeg peršina, također nasjeckane. Kruh sam prije toga kratko ostavila namakati u vodi, a prije nego sam ga dodala u smjesu za štrucu, gnječenjem sam ocijedila sav višak vode.
Sastojke obavezno dobro promiješati rukama da se okusi prožmu i da dijelovi štruce ne budu cijeli komadići kruha (Slika 1.).
Smjesu sam ostavila neko vrijeme sa strane i skuhala
Sastojci za mesnu štrucu s jajima (za četiri osobe)
• 500 grama mljevene svinjetine
• 5 jaja
• pet češnja češnjaka
• 1 glavica luka
• nekoliko svježih listova peršina
• dvije do tri šnite kruha - bijelog ili crnog, sasvim svejedno
• začini : papar, sol, vegeta
• ulje za pečenje i podlijevanje mesne štruce
četiri jaja. Jaja sam oljuštila, a meso rasporedila po daski te na njega po cijeloj dužini poslagala kuhana, cijela jaja. Mogu se pohvaliti da imam svoja domaća jaja, pa je kontrast između lijepe žute boje jaja i smeđe boje pečenog mesa još izraženiji. Zatim sam formirala „štrucu” tako da su jaja ostala u sredini, obložena ravnomjerno sa svih strana mesom. Kod oblikovanja štruce pazite da vam ne bude preduga, pa da ne stane u pleh - dogodilo mi se u početku. Tada treba štrucu preoblikovati, ponekad i vaditi iz pleha, što joj mijenja željeni pravilan oblik. Najbolje je odmah dobro mjeriti i planirati prostor (Slika 2).
Nakon što su jaja obložena mesom, štruca se stavlja u pleh u kojem ima dovoljno ulja ili masti jer ju je potrebno podlijevati prilikom pečenja. Ja obavezno stavim i nekoliko cijelih češnja češnjaka uz štrucu jer će joj oni dati dodatno bogati okus. Važno je paziti da sa strane ostane dovoljno mjesta da se može prići štruci žlicom, kako bi se moglo zagrabiti ulje kojim će se meso podlijevati (Slika 3).
Mesna štruca peče se na 180 do 200 stupnjeva, najradije upalim ventilator u pećnici, i uz stalno podlijevanje, peče se oko jedan sat. Pred kraj malo pojačam temperaturu, najviše do 200 stupnjeva i to samo zadnjih par minuta, da se na štruci formira korica.
Mesnu štrucu rado poslužujem uz razne priloge, najčešće je to pečeni krumpir, a ovaj put sam se odlučila za krumpir kuhan u ljusci i narezan na kockice, te salatu od svježih krastavaca. Kad je servirana, štrucu volim malo „ukrasiti” pečenim češnjakom iz pleha, a krumpir malo preliti uljem u kojem se štruca pekla (Slika 4).
ANKA KOPRIVEC iz Žabnika
Mnoge ih gazdarice rado pripremaju i kao nedjeljni desert ili kao slatki zalogajčić koji se može ponijeti u prirodu – na izlet, šetnju ili piknik
Piše: Aleksandra Sklepić
Iako običaj pečenja „ftičekovih kolača” vežemo uz Valentinovo, mnoge ih gazdarice rado pripremaju i kao nedjeljni desert ili kao slatki zalogajčić koji se može ponijeti u prirodu „ na izlet, šetnju ili piknik. Anka Koprivec (72) iz Žabnika poznata je po svojim „ftičekovim kolačima”, a sreli smo je upravo smo na jednom okupljanju u prirodi gdje su se njezinim kolačima sladili brojni prijatelji i prolaznici.
- Ftičekove kolače naučila sam peći od svoje mame Agate, koja me naučila kuhati i peći uglavnom sve što još i danas pripremam. Kad sam se udala, ftičekovi kolači postali su dio naše obitelji. Pokojni suprug zvao se Valentin, pa se kod nas Valentinovo slavilo kao velik obiteljski događaj. Za djecu sam, sve do njihovog odrastanja, svako Valentinovo pekla ftičekove kolače, prema običaju koji još uvijek njeguje velik broj obitelji Međimurja.
Bilo je lijepo kad su ih tražili po granju, dvorištu, oko drveća i slično. Sad već imam četiri unuka, ali još uvijek ne prođe Valentinovo bez nama najdražih ftičekovih kolača, rekla nam je Anka. Uz ftičekove kolače, Anka voli pripremati i sve ostale vrste domaćih zdiganih kolača, a kuha najradije starinska jela poput graha sa zeljem, palente, raznih gulaša, grah variva i slično. Voli i „negdašnje” doručke poput bijele kave i žgance s mlijekom, a običaj pripreme domaće hrane prenijela je i na svoju obitelj. Anka je cijeli radni vijek, četrdeset godina, tj. do mirovine, radila u konfekciji u tvornici „Mura” u Ljutomeru. Sad kad napokon ima vremena za sebe, zna živjeti i uživati u životu.
- Članica sam folklorne skupine HKUU-a Sveti Martin na Muri, gdje plešem u folkloru. Trenutno nas ima osam parova, ali, nažalost, samo žene. Okupili smo se prije pandemije, negdje oko 2020. i lijepo je krenulo, ali je tadašnja
Pinot sivi je prvo službeno certi�icirano eko vino Vinarije Lovrec, uz pinot sivi rose. Vino je suho, berbe 2022., s 13,0 % alkohola. Spada u poluaromatična vina. Ima vrlo diskretan miris vrtne ruže, arome marelice ananaske, zrele kruške i stare domorodne jabuke citronke. Sivi pinot nastao je mutacijom od crnog pinota pa stoga ima isto bogatstvo antioksidanata kao i crvena vina. Naravno, kao bijelo vino, laganije je za piti. Ovo vino je posebno harmonično, alkoholi, šećeri i kiseline u lijepom su balansu. Izvrsno paše uz patku i ostalu perad. Osim što je užitak za nepce, umjerena konzumacija ovog vina – 1 dl za žene, 2 dl za muškarce uz ručak –
donosi i brojne koristi za zdravlje zahvaljujući više od tisuću korisnih sastojaka. Kao što kažu iz ove vinarije, pinot sivi potiče rad moždanih vijuga, budi stvaralačko nadahnuće i doprinosi dobrom raspoloženju. (sh)
situacija sve skupa stavila u drugi plan, pa se cijela priča nakratko ugasila. Međutim, nismo odustale i ponovno okupljene plešemo već dvije godine, uz vodstvo mlade voditeljice koja se stvarno trudi i puno nas je naučila, ispričala nam je Anka. Članica je i Udruge umirovljenika s kojima rado ide na druženja i sportske susre-
te i uvijek je za akciju. Gostovala je i u dječjem vrtiću gdje je s djecom izrađivala pisanice i cvijeće od krep papira, a rado pomaže i kad je netko u nevolji, posebno kad je riječ o nekom sumještaninu ili prijatelju.
- Prije par mjeseci smo s HKUU-om Sveti Martin gostovali na HTV-u gdje smo snimali prilog o našim
aktivnostima. Pokraj nas snimala se Superpotjera, pa se mogu pohvaliti da su i lovci iz potjere jeli naše delicije i hvalili moje ftičeke. To mi je jako draga uspomena koje ću se rado sjećati.
Hrana koju Anka priprema iz domaćeg je vrta. Na tržnicu ne ide, rekla nam je, jer „doma zraste sve što posadiš”, a njoj ništa nije teško.
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
- Poručila bih mladima nek probaju uzgajati svoje povrće u vrtu, rekla nam je ova vitalna i vedra umirovljenica, jer nema boljeg od domaće hrane. Nemojte kupovati gotova jela, nego posadite svoje i naučite kuhati, a ako ne znate kako, pitajte nekoga tko zna, u smijehu je rekla na kraju našeg razgovora.
SASTOJCI:
ZA TIJESTO:
• 1 kg glatkog brašna
• 1 kvasac
• 3 žlice šećera
• 1 vanilin šećer
• 1 mala žličica soli
• 2 žlice ulja
• 1 jogurt
• 2 dl mlijeka, a po potrebi i malo više
ZA PREMAZ:
• 2 žlice šećera
• 0,5 dl vode
PRIPREMA:
Brašno staviti u posudu u kojoj ćemo mijesiti tijesto. Na sredini brašna napraviti udubinu u koju se stavlja kvasac, 2 dl mlakog mlijeka i malo šećera koji pomaže kvascu da se brže digne. Pomiješati kvasac i mlijeko te polako mijesiti, da se kvasac zapjeni. Dodati i ostale sastojke za tijesto, a ako tijesto ispadne pretvr-
do, dodati još malo mlijeka, da bude glatko. Kad se tijesto zamijesi, ostavimo ga da se diže. Kad se smjesa za tijesto udvostruči, može se početi s izradom kolača. Tijesto oblikujemo u cilindrične trake promjera otprilike 1,5 centimetra te ih vežemo u čvor koji podsjeća na ptičicu. Rukom ili viljuškom malo oblikovati repić i glavu, a po želji i ukrasiti - izraditi oči, krila i slično, ovisno o želji ili kreativnosti. Pećnicu zagrijati na 200 stupnjeva i kolačiće poslagati na masni papir u nizak pleh. Ftičekovi kolači peku se oko 25 minuta dok se lijepo ne zarumene. Kad ih izvadimo iz pećnice, još vruće ih kistom za kolače premažemo zaslađenom vodom - smjesom šećera i vruće vode.
Nakon što su premazani, ftičekove kolače je najbolje prekriti aluminijskom folijom na neko vrijeme jer će na taj način zadržati mekoću i svježinu.
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda, 21. svibnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 23. svibnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
tri
Cilj nam je svojim primjerom potaknuti ljude da nađu način za suživot ljudi i životinja, jer za brojne životinjske vrste, naši nam unuci neće vjerovati
Piše: Aleksandra Sklepić
Lucija Jambrović iz Strahoninca i njezina obitelj, suprug Davor i kćeri Zora (15) i Tara (20), gaje veliku ljubav prema svim životinjskim vrstama, a svojom su je plemenitošću, voljom i brojnim odricanjima podigli na jedan viši nivo. Iako u kući imaju dva psa i mačku, svakodnevno i spašavaju ranjene i napuštene životinje, na načine na koje većina ljudi ni ne sluti da postoje.
- Sve je počelo kad smo s kćeri Zorom zbog mog posla došle u suprotne smjene, te shvatile da ne provodimo zajedno gotovo ništa vremena, rekla nam je Lucija. Ona je bila u školi ujutro, a ja na poslu popodne i tako iz tjedna u tjedan, pa smo zbog toga odlučile uključiti se u neke zanimljive zajedničke aktivnosti. Obje volimo prirodu i životinje, pa smo doznale za zanimljivu akciju spašavanja žaba koju provodi Međimurska priroda, to je bilo još 2021. godine. Tu smo otkrile koliko su životinje ranjive i istovremeno koliko im je naša pomoć dragocjena. Od tada svake godine odlazimo kao volonterke na ovu godišnju akciju. Akcija se sastoji od postavljanja takozvanih ograda i kadica uz cestu u koje žabe uđu, pa ne mogu izaći i tako im se spasi život od automobila koji ih ubijaju. Ujutro volonteri dođu, pokupe te žabice i odnesu ih na sigurno, dalje od prometnice. Kako jedna stvar vodi drugoj, upoznale smo grupu ljudi koja je uključena u više sličnih akcija,
Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.
pa nam se djelokrug proširio. Uključujemo se u svakojake akcije, gdje god možemo, i to nas ispunjava. Prekretnicu pak predstavlja trenutak kad nam je u kuhinjsku napu upao ptić goluždravac ptice crvenrepke, valjda iz gnijezda, kojeg smo othranili do njegovih dva mjeseca starosti. Zora ga je čak i učila letjeti, strpljivo i svakodnevno je s njim trenirala dok se nije osamostalio i otišao. Čak nas je posjetio u nekoliko navrata nakon toga jer nas je, valjda, smatrao svojom obitelji.
Obiteljska noćna dežurstva zbog spašavanja ježeva
Žabe i ptice nisu jedine životinje koje ova simpatična obitelj spašava - svaku
noć su u akciji spašavanja ježeva koje po dvorištu ganja njihov pas Lucky, udomljeni američki staford. Po speci-
fičnom lavežu psa ukućani već znaju da je u dvorištu jež te se obavezno dignu iz kreveta, potraže ježića i odnesu
ga u kuću na sigurno kako bi se smirio, pregledaju ga nema li kakvu ozljedu, jer ježevi vrlo brzo podlegnu i najmanjim ozljedama te ga za dan, dva, odnesu na sigurno, u prirodu. Ježevi su aktivniji u vrijeme parenja, na proljeće, kao i ljeti u vrijeme kad imaju mlade, pa su, prema evidenciji koju je Lucija vodila, znali tjedno spasiti i do 5 ježeva. Jednom su čak i sudjelovali u volonterskoj akciji koju je organiziralo Društvo za zaštitu divljih životinja iz Zagreba te su preuzeli na othranu i brigu bebu jednog ježića i tri ptičice sjenice koje su imali na ranoj skrbi do njihovih napunjenih dva mjeseca života. Po životinje su išli u Zagreb, o vlastitom trošku, te su ih hranili kao malu dječicu, grijali ih, čuvali ih u kući i brinuli o njima. Uz udomljenog staforda koji vlada dvorištem, gazda u unutrašnjem dijelu kuće je maltezer Thorin koji je s
njima već pet godina i koji također zahtijeva svoj dio brige, ljubavi i pažnje. Kći Zora ima indijansku dušu - Zora je u cijeloj obitelji najpredanija životinjama, otkrila nam je Lucija. Ona kao da ima indijansku dušu, razgovara i razumije se sa svim životinjama, a kad ide iz škole, za njom uvijek dođe neka od životinja - tako je stigao i naš mačak Mauko kojeg je našla ranjenog na cesti i koji je s na-
vjerovati da su ikada postojale
ma već šest godina. Pronašla ga je sa slomljenom vilicom i nogom, pa smo se pobrinuli da dobije veterinarsku pomoć i svu ljubav koju zaslužuje. Danas je on sretan kućni mačak kojeg svi obožavamo. Ne treba spašavati baš svaku životinju na koju naiđemo Nakon višegodišnjeg iskustva i mnogo stečenog znanja, Lucija je postala prava stručnjakinja, posebno u području pomaganja i spašavanja živo-
tinja te nam je otkrila važnu činjenicu - svaka životinja na koju naiđemo u prirodi, a za koju nam se čini da bismo je trebali spasiti, ne treba uvijek spašavanje. Neke mladunce majke ostave nasamo, ali pod nadzorom, kako bi ih naučile samostalnom životu, otkrila nam je Lucija. Čovjek tada, vođen željom da pomogne, nenamjerno odvoji majku od mladunca i time ga ugrozi, često i životno. Zbog toga treba voditi računa o tome da se spašavaju samo životinje
koje imaju vidljivu ozljedu ili krvare, nalaze se u neposrednoj životnoj opasnosti, od napada druge životinje, od bujice i slično ili u nekoj drugoj ekstremnoj situaciji. Sove, na primjer, ostavljaju svoje ptiće da padaju iz gnijezda, dok ih one sa strane promatraju, jer će samo tako mladunci naučiti letjeti. Spašavanje je, dakle, potrebno tek kad je životinja na nekom neprirodnom mjestu bez nadzora - na cesti ili izvan svog prirodnog staništa.
Zašto spašavaju životinje?
Lucija i njezina obitelj žive uz životinje i za životinje. Ljubav prema njima gaje još od djetinjstva, iz seoskog dvorišta, gdje su bili okruženi domaćim životinjama koje je, ne tako davno, imalo svako domaćinstvo - pse, mačke, kokoši, krave, konje, guske i patke. Odrasli su uz životinje, a prema nekim prognozama stručnjaka, ako čovjek nastavi
istim tempom uništavati prirodu, za kratko vrijeme više neće postojati brojne životinjske vrste. Brojni ih prijatelji i
poznanici uvijek iznova pitaju zašto to rade, zašto spašavaju životinje, a oni odgovaraju da smatraju da su se neke divne
stvari na Zemlji nepovratno uništile, a oni se trude popraviti barem ono što se da. Prema nekim predviđanjima, naši praunuci, a možda već i unuci, neće imati priliku vidjeti brojne životinjske vrste, polarne medvjede, snježne leoparde, slonove, vukove, koale, crvene pande - svi oni polako nestaju, a ova obitelj se svakodnevno trudi da, barem u svom kutku svijeta, našem lijepom Međimurju, da svoj doprinos. Od 1970. godine do danas, populacija brojnih životinjskih vrsta spala je na 69 posto od početnog broja, što je strašno veliki gubitak za Zemlju i cijeli ekosustav.
Cilj obitelji Jambrović je svojim primjerom potaknuti ljude da nađu način za suživot ljudi i životinja, jer svaka je karika u prehrambenom lancu na svome mjestu s razlogom, rekla nam je Lucija. - Mislim da ovaj planet pripada svakom živom biću koje ga nastanjuje i da smo svi jednako važni, rekla nam je naša sugovornica. Čovjek nije najvažniji na planetu jer svaka životinja, biljka ili pak čovjek ovdje su s razlogom i to bismo trebali poštovati. Vjerujem da pojedinac čini razliku i da sva djela, ma kako mala bila, mogu utjecati na širu sliku svijeta kojemu zajednički pripadamo. I ono najvažnije što moramo osvijestiti predivno je izrečeno riječima poglavice Seattleaa: „Što god snađe Zemlju, snaći će i sinove Zemlje. Čovjek ne tka tkivo života, on je samo struk u tome.”
HUMOR & SATIRA
Pripremio: Dražen Jergović
- Luce, ja mislim da tribam jubavnika!
- Dobro misliš - odgovori ona Zori, razmišljajući o kavi i količini šećera. Ali odjednom je shvatila i, sva u čudu, brzopleto izustila: - Čekaj! Zar ti nemaš jubavnika?
- Odakle ti to da ja imam jubavnika?
Sada se Luce već trebala pribrati. Nije smjela ništa izreći, ali nije sigurna koliko bi to iznenadilo ili povrijedilo njezinu prijateljicu.
- A zašto misliš da ti triba jubavnik?
- Nekako sam usamljena. Antonio legne kada dođe s posla, a svaki slobodan trenutak ide u vikendicu. Moram ti priznati kako nam se seks zadnjih godina može izbrojati na prste. Luce nije dizala glavu, glumeći zainteresiranost sipanjem šećera u kavu. Nije željela da prijateljica vidi njezin iznenađen pogled, našla bi se u nezavidnoj situaciji. Kako objasniti taj pogled? Kako objasniti svoje iznenađenje time da Zora nije osjetila kako njezin muž ima ljubavnicu, za koju ona zna već pet godina? Baš je razočarana. Bila je uvjerena kako Zore to zna i da ima ljubavnika, ali i Antonio to zna... za ljubavnicu. Svi sve znaju, ali svi šute i žive život koji su izabrali.
- Sada sam baš razočarana. Mislila sam da je Zorin brak jedan od rijetkih sretnih brakova koje poznajem. Kad ono, ona ništa ne zna. Ma isto mislim, ipak kako je nešto saznala, idem krenuti od toga.
- Al nešto sumnjaš?
Odjednom Zorina ramena nisu više bila ispravljena kako bi se vidjela nova tetovaža. Cijelo njezino tijelo počelo se skupljati u stolici, željela postati nevidljiva. Nevidljiva za cijeli svijet, a posebno za prijateljicu, da baš ona ne vidi njezino razočaranje kad to bude izgovarala.
- Da! - Što? Tko?
Luce je i dalje pokušavala sakriti kako sve to zna već godinama.
- Jedna žena koja ima kuću blizu naše vikendice. Nastao je muk. A onda ju je upitala:
- Kako se osjećaš?
- Zanimljivo, nisam ni tužna ni ljuta. Zapravo sam smirena, sada shvaćam njegovo čudno ponašanje. Mislila sam, nešto sa mnom nije u redu.
- A zašto misliš kako je s tobom sve u redu ako ti muž ima jubavnicu?
- Pa on je kreten, a ne ja.
- Ne! On je mudar. Ti mu kuvaš, čistiš, peglaš, a ona nije umorna i samim tim nije grintava. Lipo mu posluži za razonodu, sva vesela i prpošna. Aj, priznajmo, pošteno on tebe plaća!
- Kako to misliš?
- Aj, zapiši koliko misečno trošiš na frizure, teretanu i sve svoje krpice. Može imati pet kućnih pomoćnica... Ali, Zore, pustimo sada to! Vratimo se na jubavnika.
- Da, tribam tvoj savjet.
- Kako ću ti ja dati savjet? Ja nikada nisam imala jubavnika, uvik sam bila jubavnica.
- Savjetuj me kako dalje.
- Ja li se želiš rastaviti?
- Da!
- I onda ćeš se vratiti materi s dicom i živila bi s njezinom penzijom ili, još gore, tribala bi raditi. A ti jedino di si se umorila zadnjih dvadeset godina je u teretani.
- Ma di ću radit, dobit ću njegovu alimentaciju.
- Tebi par ijada kuna ne može pokrit misečni trošak frizera.
- A šta ću onda?
- Lipo se ponašaj ko da ništa ne znaš! Uplati sebi Maldive i tamo se dobro provedi i ne mora nitko znati. Jer Split je mali grad i brzo bi ti muž saznao da imaš jubavnika. Zapamti, on je frajer kad ima ljubavnicu, a mi smo lakog morala kada imamo jubavnika. Ali ni jedan muškarac nema žensku mudrost i to sada iskoristi. Mudro kreni u novi život, troši njegov novac i upoznaj sve zemlje svita, a on neka ostane u svom mikrosvijetu, u vikendici s jubavnicom. Darija Bujas
Ljudi moji, čudna ste stvorenja, to je činjenica, takvi ste od rođenja. Kad saznate da nemaju ni poštenja, vi po starom, birate opet ta stvorenja. Kakva je to boljka, kakva li je kletva? Ta vaša amnezija, nerješiva zagonetka. U tom začaranom krugu, sve ista tema, Izgleda, dragi moji, pomoći vam nema.
Ivan Grahovec
SVIBANJSKI PREDIZBORNI AFORIZMI Malo po malo i naučismo na „malo sutra” obećanja. Trbuhom za kruhom! I tako Hrvatska izgleda kao tijelo bez trbuha. Na promašaje vlade ostajemo bez teksta. I tako nastade poslovična hrvatska šutnja.
Nije laž da vlada laže da ne laže. U to smo uvjereni 101 posto. Ne čudi da nam čelnici rasprodaju domovinu. Pa sami najbolje znaju koja bogatstva imamo.
Kažu da se zločinac uvijek vraća na mjesto zločina. Tako su neki već treći mandat na vlasti.
Krali su non stop, a onda su za svoje uhićenje optužili predizbornim tajmingom.
Mladen Vuković
VREMENSKA SLIKA: Prvi dio prošlog tjedna pratilo nas je hladnije vrijeme uz povremenu kišu. Od petka su dani opet počeli biti ljepši i polagano topliji pa je vikend bio povoljan za boravak na otvorenom. Uglavnom povoljno vrijeme nastavilo se i proteklih dana uz puno dnevnog sunca, ali prohladne noći. Nova kiša i pljuskovi stigli su u četvrtak, a promjenjivo vrijeme će se zadržati i narednih dana. Sve to održavat će temperaturu malo ispod prosjeka za sredinu petog mjeseca pa neće biti odveć toplo. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: U petak ponovno više suhog vremena, još samo ponegdje može pasti sasvim malo kiše. Izvjesna su i sunčana razdoblja, ali će zbog umjerenog sjeveroistočnog vjetra biti prohladno. Jutar-
nja temperatura od 5 do 9, a dnevna oko 17, eventualno 18 Celzijevih stupnjeva.
Nestalne vremenske prilike očekujemo i za vikend. Prognoza djeluje svježe uz kombinaciju oblaka i sunčanih razdoblja. Postoji mogućnost za koju kap kiše ili kraći pljusak, u subotu manje, a u nedjelju više i raširenije. Jutra će biti prohladna uz moguću kratkotrajnu maglu, a dnevna temperatura će biti blizu ili oko 20 °C.
Promjenjivo vrijeme se nastavlja i u ponedjeljak tako da zasad još nema neke dugotrajne stabilizacije vremena. Izmjena oblaka i sunčanih razdoblja, ali će i dalje postojati mogućnost da se mjestimice spusti pljusak.
Ni sredina tjedna zasad ne djeluje puno bolje. Naime, i dalje će se iznad našeg dijela Europe nalaziti taj vlažni i svježiji zrak. Zbog toga će i
Ne svlači zimski halj dok ne prođe mjesec maj.
tijekom utorka i srijede biti promjenjivo uz mogućnost za mjestimičnu kišu ili pljuskove. Temperatura zraka neće se bitnije mijenjati ili će ipak imati tendenciju laganog porasta.
Po prvim pokazateljima, i četvrtak će nastaviti u sličnom tonu pa osim sunčanih razdoblja i ugodne tempe-
rature, mjestimice možemo očekivati nalet kiše ili kraći proljetni pljusak. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 15.5.2025.)
• 15. do 18. 5. 1991. godine snježna oluja u Gorskom kotaru i Lici, u Gospiću palo 10 cm snijega
• 20. svibnja 1969. godine na vrhu Medvednice 6 cm snijega
• 22. svibnja 1634. godine u Njemačkoj tuča veličine kokošjeg jajeta napadala do koljena i nije se otopila osam godina
Na motoru
Juri Mujo na motoru sa svojim jaranima. Zaustavi ga policija.
- Ovo nije normalno, trojica vas je na motoru?!
- Trojica?!? Uh, negdje nam ispao' Ibro...
Pričaju dvije plavuše:
Istina
- I sad reci mi što ja njemu da kažem?
- Pa reci mu istinu!
- Kakvu istinu?
- Otkud znam, smisli nešto!
Paun
- Što kaže Ivica kad vidi pauna?
- Kokoš procvjetala.
Kod doktora
Čovjek dođe kod doktora s patkom na glavi.
- Mogu li vam pomoći? - upita doktor.
- Da! Mičite mi ovog čovjeka iz guzice - odgovara patka. Poštar
Stigao poštar s postom.
- Nešto za mene? - upita kći.
- Ma prestar je, kćeri - odgovara majka.
Neso si građani jednaki ?
Ne znati zakaj so si građani Čakovca ne jednaki? Bar ne za čakosko gradonačelnico Ljerko Cividini! Najme kaj, pravi građani Čakovca so sam obični ljudi, šteri imajo svoje interese, a na drugoj strani so privatni poduzetnici, a oni pak imajo svoje i to privatne interese. No, tak je ne po celomo Čakovco jerbo je čistam drugač v centro Čakovca, a čim idete malo vum, tam se to se meja. Zakaj je to tak? Bodem vam povedal? Došlo je do svaje za falaček zemle na glavnomo čakoskomo trgo, Trgo Republike, šteroga so čakoski gracki oci kanili zrihtati i zlišpati, ali se je tu pobunila robna hiža Međimurka, očem reči, jeni gazda, štera na tomo trgo posluje več od minuloga stoletja i to več 45 let. Nekaj zemle okoli hiže je od robne hiže i ve se privatni poduzetnici bunijo i očejo svoje dok je na drugoj strani čakoska gradonačelnica štera se bori za građane, kak smo to mogli v novinaj i na portalaj prečitati ili pak na radio čuti, a protiv privatnih interesa. Najte me krivo razmeti, ali meni vam tu nikaj ne jasno: pak kaj so privatni poduzetnici ne građani Čakovca? Dok plačajo komunalno naknado, vodno naknado, spomeničko rento, sakefele poreze, parkinga, unda so građani, a dok nekaj svojega očejo unda so ne građani nek privatni poduzetniki z svojimi interesi. Nišči ne poveda nikaj o tomo kak so čakoski gracki oci natirali građane, kupce privatnih poduzetnikov, vum z centra Čakovca i da je robna hiža navek prazna, a kupci so po trgovačkim centrima na severo, jugo, istoko i zapado. Robna hiža je prazna, a čeki gracke uprave redovito dohajajo. I još nekaj, ak nešči oče dojti kupuvat v robno hižo mora Grado Čakovco platiti parkinga pak i prek toga građani, kupci robne hiže Međimorka, punijo gracko kaso, tak da ne vidim zakaj so privatni poduzetnici z svojim interesima ne građani Čakovca, a punijo gracko kaso dok so si drugi građani otkod god oni došli.
Na istoko je čistam drugač
Na istoko je čistam drugač. Tam je hatar čakoske vojarne, jeden falat
i to malo vekši, prodani privatnim poduzetnicima šteri so ruon tak meli svoje privatne interese i tam je zazidani novi trgovački centar. Da bi privatni vlasniki, privatni investitori z privatnim interesima mogli zazidati ono kaj so kanili, čakoski gracki oci so, prek grackih večnikov, spremenili urbanističkoga plana jerbo je nigdar v čakoskoj vojarni (a niti pak v kasarni) ne bilo predviđeno kaj bi tam bil trgovački centar. I kaj bodem vam rekel i to je napravljeno jerbo je to bilo v intereso privatnika. Kak je plan spremejeni, tak je zrasel i novi trgovački center. Ali so z tem trgovačkim centrom ne bili zadovoljni niti privatni poduzetnici z svojim interesima, a niti pak građani šteri so dohajali kupuvat v te novi trgovački centar. Najme kaj, bilo je teško dojti do toga novoga privatnoga trgovačkoga centra, a isto tak je bilo teško oditi dimo. I kaj je unda napravljeno? Znova se je zmenil urbanistički plan i napravljen je novi rotor tak kaj bodo građani leži dohajali i odhajali z toga trgovačkoga centra. Rotor je napravljeni jer so to iskali privatni poduzetniki, privatni investitori z privatnim interesima i to je se bilo vredo jerbo je to na istoko Čakovca, a se je čistam drugač ak privatniki nekaj očejo i imajo svoje interese na glavnomo čakoskomo trgo. Ne moram vam reči kak so novoga rotora platili građani Čakovca i to z gracke kase kak bodo i privatno zemljo na glavnomo čakoskomo trgo. Brzčas so i privatni poduzetnici privatni investitori građani Čakovca bar tak dugo dok punijo gracko kaso. Se je v Čakovco privatno i privatniki punijo gracko kaso pak bi to čakoski gracki oci trebali znati. A dok se penezi trošijo, unda gracki oci to delijo onak kak si oni pregruntajo. Kuliko sam mel priliko prečitati, si oni šteri kanijo biti čakoski gradonačelniki obečuvlejo da se bode Čakovec jednako razvijal po celomo svojemo hataro, a i ja bi bil za to kaj bodo jendaki ovi na severo, jugo, istoko i zapado, a i ovi v centro Čakovca.
Neso niti ogjogasci si jednaki?
Sako naše međimorsko selo, sako malo vekše mesto, ima svoje ogjogasce i to je tak od negda. Nebremo reči da je to tak odnavek jerbo smo ogjogasce ne nucali dok je ogej ne zmišljen. Ljudi kakši so več bili so nejpredi zafremali društva ogjogascov štera so pomagala pogasiti ogja dok je negdi prek reda gorelo
i dok se nešči, nejvečpot deca, igral z šibicami. Znate kak več dugo mi Međimorci imamo ogjogasce da nejmlajša društva več imajo cirka sto let. A nešterna i vejč. Štel sam vam reči kak so ogjogasci Doljnjega Vidovca ovo leto preslavili 140 let otkak so zafremali svoje prvo društvo ogjogascov. Ne moram vam reči, jerbo si znajo kak se je vu tem društvima ogjogascov delalo dragovoljno i volonterski kaj ne bomo rekli zabadav. Vidovčani so ovo leto dobili od međimorskoga župana Matije Posavca poveljo za 140-letno aktivnost kaj jim tre čestitati i tre jiv pofaliti. Si šteri delajo i volonterajo znajo kak je teško držati na kupo jeno društvo leto-dve, a kuliko je muke trelo kaj društvo preževi 140 let. No, štel sam vam reči kak so minuli tjeden priločki ogjogasci preslavili 150-letnico svojega djelovanja i nikak mi nejde v glavo kak je to našemo župano, šteri se jako dobro pamti i to tak kaj se si čudijo kak mo to se zide v glavo, pobeglo kaj jim je ne dal poveljo. A tu mo je mogel pomoči i jegov precednik Županiske skupštine Dragec Glavinov, kak Priločanci velijo, stareši, šteri je rođeni Priločanec i još navek je građanin Priloka. Verjem da bode župan to kaj mo je tua obljetnica pobegla ispravil prvom prilikom, a Drageca bode zašpotal jerbo je Dragec tu kaj župana zmisli ak je, nedaj Božek, nekaj pozabil kak se je to ve pripetilo.
Briga za biračko telo
Od prvoga majoša pak do denes saki den se negdi kuha bograč, bažolj ili pak gulaš, pečejo se ribice, ćevapi, klobasi, kotleti…, gemištece, pivike i žganico niti ne moram spominjati, sam kaj nam biračko telo ne bode lačno i ženo, očem reči kaj nam biračko telo ne bode skaleralo. Znate kak je to, ak smo se več kandiderali za nekši posel od opčega interesa, unda se moramo brigati za biračko telo ak očemo kaj nas oni v nedelo prepoznajo dok dojdejo na biračko mesto.
Morem vam reči da so se niti ovo leto, kak veli teca Franca, ne kandiderali nejbolši, unda moramo zbirati med onima šteri nam se nudijo. No, neje to nikaj novoga i zato pamet v glavo, olovko v roke i zebrati nejbolše med onima šteri nam se nudijo. Tak je bilo navek pak niti vezda ne bo kaj nekak ne bo.
Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Ima tek deset godina i ide u četvrti razred Osnovne škole u Donjem Kraljevcu. No, kad Roko zapjeva, čovjek ne može vjerovati da je to glas desetogodišnjeg djeteta. Dubok i jasan grleni glas, više odaje glas odraslog muškarca nego malog dječarca od 30-ak kilograma. Svojom pjesmom Roko je bio prava zvijezda i osvježenje na svečanoj sjednici uz Dan općine Donji Kraljevec. Pjevao je kao veliki i nije dao tremi da ga pojede. I ne, Roko nije pjevač, nije član zbora, već svira trubu. A pjevanje mu je tek hobi. (vv)