Međimurske novine 1547

TEMA BROJA

JAVNI PRIJEVOZ

JAVNI PRIJEVOZ u Međimurju takoreći ne postoji, Općina Donji Kraljevec najavljuje vlastito rješenje

Buseki kao spas za međimurski javni prijevoz

PERVERZNJAK S KAPULJAČOM na biciklu u Vukovarskoj ulici u Čakovcu napao ženu straga

Da sam ga zgrabila bilo bi Herodešovo!

IZBORI - Tko je bez konkurencije? Osam načelnika već dobilo izbore

BIVŠI ZAPOSLENIK poslao inspekciju, bez pravog razloga Iako nije kriv, vlasniku restorana kazna zbog nesuradnje str. 4-5

KAŽNJENA tvrtka za proizvodnju betona iz Dunjkovca

Godina XXX Broj 1547

Anđelko Nagrajsalović, načelnik Općine Sve� Juraj na Bregu Emanuel Sinković, načelnik Općine Goričan

Grbavec, načelnik Općine Vra�šinec Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće

LOKALNI izbori u Međimurju

Franjo Lehkec, načelnik Općine Strahoninec

Perica Hajdarović, načelnik Općine Podturen

Osam načelnika već dobilo izbore

Za sada je jedino sigurno da će do promjene vlasti doći u Općini Orehovica jer se dosadašnja načelnica Dijana Novak nije kandidirala

Piše: Benjamin Jakopić; Vlasta Vugrinec

Glavna tema ovih dana su predstojeći lokalni izbori koji dolaze za malo više od tjedan dana. To naravno znači da je kampanja u punom jeku. Posteri, plakati, videi na TikToku… Bombardirani smo promotivnim materijalima na skoro svakom koraku a u nekim mjestima malo fali da vas kandidat osobno zaskoči usred ulice i moli za vaš glas, koji će ih dovesti na korak bliže do pobjede Kako to obično biva, jedni imaju puno više konkurencije od drugih. A jedni pak uopće nemaju konkurencije. Tako čak osmero načelnika u Međimurju nema protukandidata na predstojećim izborima, što naravno znači da oni već sada mogu mirno spavati, dok 14 njihovih kolega muku muči s kalkulacijama i predizbornim obećanjima. Njihovu muku dijele i tri gradonačelnika i naravno župan.

Od tih osmero, svi su redom postojeći načelnici, i to se neće tako skoro promijeniti, barem ne u iduće četiri godine. To su: Emanuel Sinković

(HDZ) iz Općine Goričan, Goran Lovrec (grupa birača) iz Općine Gornji Mihaljevec, Valentino Škvorc (nez.) iz Općine Mala Subotica, Nikola Novak (SDP) iz Općine Nedelišće, Perica Hajdarović (HDZ) iz Općine Podturen, Franjo Lehkec (nez.) iz Općine Strahoninec, Anđelko Nagrajsalović (SDP) iz Općine Sveti Juraj na Bregu i Mihael Grbavec (HNS) iz Općine Vratišinec. Sada se postavlja pitanje, zašto oni nemaju protukandidate? Jesu li svi zadovoljni njihovim dosadašnjim radom? Jesu li ljudi prestali vjerovati da izbori mogu donijeti stvarne promjene? Ili jednostavno ne postoje dovoljno popularni kandidati koji bi im mogli ugroziti dosadašnju vlast? Stvarnost je možda kombinacija svih triju čimbenika. Bilo kako bilo, ovo je samo još jedan pokazatelj da, kako godine prolaze, sve manje ljudi želi biti politički aktivno.

Ipak još nije sve odlučeno

Iako je toj osmorici načelnika osiguran novi četverogodišnji mandat, to ne znači da mogu mirno spavati. Na izborima moraju osigurati i većinu u općinskim vijećima kako bi bez problema mogli provoditi svoj program, odnosno ra-

diti svoj posao. Naime, općinsko vijeće je to koje daje zeleno svjetlo za proračun, za rebalans proračun, vijećnici dizanjem ruke odlučuju koji će se projekti kandidirati prema fondovima, hoće li doći do povećanja cijene vrtića, komunalne naknade i slično. Načelnik daje samo prijedloge, a vijeće ih dizanjem ruku prihvaća ili odbacuje.

Drugim riječima, ne uspije li načelnik dobiti tu većinu, može samo �igurirati ili pak „plesati” kako oporba svira. Upravo to se dogodilo Marijanu Vargi, načelniku Općine Donja Dubrava koji je izgubio većinu i oporba je radila što je htjela. Minirala mu je rebalans pa primjerice nije imao dovoljno sredstava ni za obilježavanje Dana Općine onako kako je to zamislio. Isto tako, nisu mu prihvaćeni ni pojedini projekti. Jednostavno, ruke su mu bile vezane. Čak je i proračun morao raditi po željama oporbenjaka.

U najgorem slučaju, kad načelnik ima manjinu ili pak se i dio njegovih uroti protiv njega, mogu se isprovocirati prijevremeni izbori. Slučaj je to kad vijeće ne izglasa proračun općine do kraja kalendarske godine. Tada nastupa tromjesečno razdoblje �inanciranja samo

Učenici su imali prilike vidje� policajce na djelu

PU MEĐIMURSKA

Srednjoškolci vidjeli kako izgleda život policajca

PU međimurska je u četvrtak održala Dan otvorenih vrata kako bi mladima bolje približili policijski poziv i prikazali kako izgleda život međimurskog policajca. Dan otvorenih vrata trajao je od

NOVI

10 do 12 sati, a u tom terminu srednjoškolci su imali prilike razgledati policijsku opremu, raspitati se o policijskom pozivu te vidjeti policajce i policijske pse u akciji. (bj)

Bivši Meiso kao logistički centar Paul Greena

Proizvodnja PG ima u planu već tijekom ovog mjeseca u prostorijama nekadašnjeg Meisa oformiti novi logistički centar za novu Paul Green marku Tenhaag.

tzv. hladnog pogona. To pak znači da nema novaca za udruge, nema za uskrsnice… Istina, načelnici se biraju imenom i prezimenom, pa ako i dođe do prijevremenih izbora, biraju se samo općinski vijećnici kao što je bio slučaj u Općini Strahoninec 2015. godine. Proračun nije bio izglasan ni u Šenkovcu, no do prijevremenih izbora nije došlo jer su sada lokalni izbori. Orehovica sigurno dobiva novog načelnika

Za sada je jedino sigurno da će do promjene vlasti doći u Općini Orehovica. Naime, dosadašnja načelnica Dijana Novak nije se kandidirala pa će mještani birati između Želimira Halića (HNS-LD) i Ladislava Požgaja (HDZ).

Rad u Goričanu započet će najprije s 5 do 6 djelatnika, koji će nakon dopreme obuće Tenhaag putem kontejnera raditi na komisioniranju i pakiranju gotove obuće prema

nalozima kupaca. Nakon pakiranja vršit će se isporuka vlastitim kamionom direktno do kupaca. U planu je također do jeseni ove godine ovu istu ideju primijeniti i na Paul Green obuću koja se proizvodi u Prelogu. Stoga će također i Proizvodnja PG u jesen krenuti s logističkim centrom u Goričanu za Paul Green obuću. (vv)

Zrihtali

se kak za

Modna revija u Domu za starije i nemoćne u Čakovcu bila je pun pogodak. Crvenim tepihom su prode�ilirali manekeni štićenici doma i manekeni iz Udruge umirovljenika Čakovec.

Ponosno su šetali modnom pistom u svojoj najsve-

čanijoj odjeći koja za njih ima posebno značenje, uz prigode u kojima su ih nosili. Uživjeli su se u ulogu manekena kao da su na pravoj reviji i svi su se dobro zabavili, kako nositelji revije, tako i publika. (BMO, foto: M.G.)

Dijana Novak povlači se s načelničkog mjesta

Goran Lovrec, načelnik Općine Gornji Mihaljevec

Mihael

Valen�no Škvorc, načelnik Općine Mala Subo�ca

LOGISTIČKI CENTAR u Goričanu

MODNA REVIJA u Domu za starije i nemoćne u Čakovcu

Par kao iz modnog kataloga

postoji, Donji Kraljevec najavljuje vlastito rješenje

spas za javni prijevoz TEMABROJA

opasnosti, manje nerviranja zbog nedostatka parkinga, čišći zrak, manje buke, a u konačnici i više eura u novčaniku.

Prometna nepovezanost je, uostalom, i jedan od razloga zašto ljudi napuštaju naselja i sele u veće sredine, odnosno gradove. Ta pak navala dovodi do povećane potražnje za stanogradnjom i skupljim kvadratima, a uz nju i cestovnu infrastrukturu koja smanjuje površine pod zelenilom što u krajnjoj liniji dovodi do smanjene kvalitete života.I moglo bi se tako nabrajati i raspredati u nedogled.

Povezivanje vlakova i autobusa

Dakle, uspostava javnog linijskog prijevoza, i još više integriranog, je cilj kojem moramo težiti kako bi bili mobilni, lakše i brže stizali na posao koncentrirani, a ne frustrirani gužvama. Putovali bi primjerice vikendom Međimurjem, od gornjeg do donjeg, više bi dolazili turisti u naše turističke destinacije i ne bi bili samo tamo stacionirani, već bi razgledavali cijeli kraj.

Kako je to zamislio Miljenko Horvat

Javni linijski prijevoz

„Uspjeli smo!”, uskliknuli su 12. veljače 2015. godine u zgradi Međimurske županije ujedinjeni autobusni prijevoznici koji su pored prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola dobili koncesiju za kompletan javni linijski prijevoz putnika u Međimurju.

Riječ je bila o Zajednici ponuditelja koja predstavlja 11 autobusnih prijevoznika i koja je sa županom Matijom Posavcem svečano potpisala sedmogodišnji Ugovor o koncesiji za obavljanje javnog linijskog prijevoza na području Međimurja.

Time su Rudi-express d.o.o. iz Mihovljana, Jambrošić tours iz Murskog Središća, Vectum d.o.o. iz Preloga, Autobusni prijevoznik Baliga Josip iz Mihovljana, Rob Toni d.o.o. iz Novog Sela Rok, Autobusni prijevoznik Ivo-Expres iz Mihovljana, Autobusni pri-

jevoznik Zoki Tours iz Pleškovca, Autobusni prijevoz If Tours iz Pribislavca, Transporti Nika putnička agencija d.o.o. iz Pribislavca, Majana d.o.o. iz Čakovca te Jakopić d.o.o. iz Svetog Martina na Muri postali nositelji javnog linijskog prometa i prijevoza putnika na području Međimurske županije.

Međimurje je ponovno prvo u Hrvatskoj

Bio je to prvi ugovor takvog tipa o koncesiji u Republici Hrvatskoj. Zajednica je tada imala vozni park star u prosjeku između 7 i 10 godina. Danas, 10 godina kasnije, na snazi je i dalje ta koncesija na temelju koje Zajednica ponuditelja ili M-grupa nosi cijeli javni linijski prijevoz Međimurja.

smanjenjem ili prorjeđivanjem linija što pak otežava život onima koji ne voze ili nisu u stanju voziti. Nemojmo zaboraviti da su danas i rigorozniji uvjeti za stariju populaciju po pitanju produžavanja vozačke dozvole.

Problem je dakle kompleksan i ne može se riješiti jednim potezom pera. Dugo se melo pod tepih i hrpa pod tepihom je toliko velika da je više ni veći tepih ne može prikriti.

Donji Kraljevec uvodi besplatni javni prijevoz

Za početak, kao što to planiraju u Donjem Kraljevcu, uvesti javni prijevoz unutar svoje Općine, a onda širiti dalje, odnosno povezati cijelo Međimurje. Do integriranog prijevoza kojemu bi željeznica bila kralježnica, čemu težimo, ipak treba još puno toga posložiti. No, svaki put počinje prvim korakom. Čim prije ga napravimo, prije ćemo doći do cilja. To pak je manje automobila na cesti, manje gužve i

O integriranom prijevozu dosta smo slušali. Riječ je o suvremenom obliku prijevoza putnika i roba, često nazivani ITS kroz dva oblika prijevoza, cestom i željeznicom.

U prosincu 2016. godine, imali smo prilike vidjeti master plan integriranog prijevoza koji bi povezao tri sjeverozapadne županije – Varaždinsku, Koprivničko-križevačku i Međimursku. Te tri županije oduvijek su bile vrlo dobro povezane gospodarski, kulturološki pa i sociološki, tako je i realizirana suradnja oko zajedničkog razvoja regionalnog projekta uvođenja inteligentnih prometnih sustava.

Tu se u prvom redu mislilo na prometni sustav zbog sve veće potrebe prijevoza putnika u dnevnim migracijama između gradova i naselja tih triju županija. Povezivanje županija na taj bi način otvorilo brojne mogućnosti, posebice s aspekta kako su sve županije pogranične koje osim redovnih takozvanih dnevnih migracija građana trebaju razmišljati i o turističkim potencijalima. Također, time se radio korak prema tome da se građani vrate prema većem korištenju javnog prijevoza, a koristi toga su mnogobrojne. Ne treba posebno spominjati da je cijeli projekt su�inancirala Europska unija kroz Operativni program ‘Program’ 2007. – 2013. iz Europskog fonda za regionalni razvoj s 85 %, dok su preostali dio su�inancirale te tri županije. Nažalost, dalje od toga nije se čulo ni radilo. Doduše, master plan je tek trebao biti pokazatelj gdje i u kojem smjeru treba ići kako bi se stiglo do integriranog prometa.

- Autobusni kolodvor je osmišljen za budući razvoj općine i to formiranjem integriranog prometa. Najvjerojatnije će već ove godine krenuti pilot-projekt iznajmljivanjem minibusa koji će povezivati sva naselja općine, vozit će sve mještane besplatno, naročito stariju populaciju koja nema kako doći do liječnika, pošte, groblja i ostalih sadržaja koje Donji Kraljevec ima, a njihova naselja ne. Tendencija je da se polasci i dolasci minibusa povezuju s redom vožnje vlakova kako bi mještani mogli do Čakov-

Da bi javni prijevoz bio funkcionaln do svakog bi mjesta trebala voziti linija barem svaki sat. To je bez sufinanciranja iz proračuna nemoguće. Sufinanciranje javnog prijevoza za kvalitetu života postalo je daleko važnije od bilo kojeg drugog sufinanciranja

Jedan od ciljeva master plana bio je javni prijevoz u kojem bi sva vozila bila objedinjena u zajednički, učinkoviti i sigurni prometni sustav, u kojem bi se uvele zajedničke tarife i jedinstvene (zajedničke) vozne karate. Svakako, tu je i povezivanje javnog prijevoza s najjednostavnijim oblicima mobilnosti kao što su vožnja biciklom, ali i pješačenje što čini stup ekološke, energetske i infrastrukturne prednosti, čemu ovi prostori i teže.

ca i dalje. Željeznica bi bila osovina prijevoza, a općina bi organizirala prijevoz unutar svog područja. Ključno je i to što je autobusni kolodvor smješten tik do željezničkog. Ideja je i da se barem jednom tjedno naselja povežu i s prvim susjedom, Gradom Prelogom, pa prema Čakovcu.

Riječi su to Miljenka Horvata, načelnika Općine Donji Kraljevec, sredine koja prva i jedina u Međimurju ima barem donekle razrađen plan javnog prijevoza, i to integriranog unutar svoje Općine.

Dug put, ali ne i neostvariv Kako bi se povezao vlak i autobus, treba dosta toga promijeniti. Prije svega, �izički približiti kolodvore da se lakše i brže skoči s autobusa na vlak. Pored toga, treba uskladiti i vozne redove da jedni druge ne čekaju predugo ili da ne ostave putnike na cjedilu. Naravno, treba i obnoviti pruge da se ljudima isplati putovati vlakom. Kako je lakše preseliti autobusni, nego željeznički kolodvor, autobusni kolodvori trebali bi se graditi uz željezničke. U početku to čak ne trebaju biti velebne građevine, već je dovoljno tek okretište s nadstrešnicama do konačnog rješenja. Čak ne moraju biti ni veliki autobusi, već su dovoljni minibusevi.

I to bi bio neki početak, početak koji bi ljude naveo da počnu koristiti javni prijevoz i to kombinirani. No, kako to kod nas biva, za sve mora postojati politička volja, sazrijeti vrijeme za nešto takve. A sada je doista vrijeme da se krene s time i počne malim koracima. Projekt po projekt, investicija po investicija, općina po općina, općina i grad, grad i županija i tako dalje.

Miljenko Horvat, načelnik Općine Donji Kraljevec

Gospodarstvo

Trgovine otvorene ove nedjelje, 11. svibnja

Trgovina KRK

• Belica, Dr. Ljudevita Gaja 23

• Čakovec, S. Radića 22

• Čakovec, T. Goričanca 6

• Čakovec, Vukovarska 1

• Čehovec, Glavna ulica 131

• D. Dubrava, Trg Republike 16

• D. Kraljevec, Čakovečka 1

• D. Vidovec, Glavna 45

• Domašinec, Glavna 164

• Draškovec, Draškovićeva 13

• G. Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26 B

• Gardinovec, Glavna 262

• Hodošan, Cvjetna ulica 1

• Kotoriba, Sajmišna 2a

• Krištanovec 122

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• M. Središće, Frankopanska 1

• Nedelišće, M. Tita 62

• Palovec, Glavna 43

• Podturen, I. Grčića 6

• Prelog, K. Domagoja 19

• Selnica, Trg bana Jelačića 4

• Sveti Križ, A. Šenoe 42

• Šenkovec, Pavlinska 5

• Štefanec, Zrinskih 26

• Trnovec 11

Ostale trgovine

• EUROSPIN Čakovec (8-20 h)

• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)

• JUG MALL Čakovec (8-16 h)

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)

• LIDL Čakovec, Športska 7 (8-14 h)

• STUDENAC,

• Cirkovljan (8-20 h)

• SUPERNOVA, Varaždin

• (9-14 h)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN 40 godina s Vama

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Svijet je na rubu kaosa, prepun prenapuhanih agresivnih štemera koji drže svijet u strahu. Neotesani huligani koji su svojom drskošću i lažima uvjerili mase da su njihovi spasitelji. Kad čujem da se netko od njih kune u ime naroda, kosa mi se diže na glavi, jer znam da iza toga slijedi prolijevanje krvi tog istog naroda na koji se huškači pozivaju. Trump i ekipa oko njega bez srama su ga „kandidirali” za papu.

Njima ništa nije sveto pa ne poštuje ni katolike. Nije Trumpu do toga da Amerika bude prva, nego On, On, pa dugo nitko drugi pa onda opet On. S druge strane je Putin koji se nikad nije pomirio s raspadom sovjetskog imperija, nego ga krvavo pokušava obnoviti. Iza tih „velikana” po modelu „vidjela žaba da potkivaju konja pa podigla nogu” po svijetu bujaju njihovi oponašatelji. Sanjaju svoje krvave snove o velikim

distrikta Salvatore Basile

Međimurska županija uspješno je završila proces certi�iciranja za članstvo u svjetskoj asocijaciji ekoregija, čime je postala prva regija u Republici Hrvatskoj koja je ostvarila ovaj prestižni status.

Sporazum je kruna zahtjevnog procesa certi�iciranja, započetog u rujnu 2023., kada je Županija viziju razvoja našega kraja razgranala i na područje unapređenja svih oblika održivoga razvoja, zaštite prirodnih resursa te okoliša. Inicijativu je pokrenuo Centar Rudolfa Steinera, koji će preuzeo i ulogu koordinatora.

Svečanost potpisivanja sporazuma, kojim je Međimurska županija službeno postala članica svjetske zajednice bio regije (engl. Bio District), održana je u ponedjeljak u Svečanoj dvorani Muzeja Međimurja. Strategiju razvoja Eko Međimurja izradila je REDEA, u proces certi�iciranja bili su uključeni i Turistička zajednica MŽ-a i LAG-ovi, uz potporu Međimurske županije. Iza certi�ikata Eko Međimurje je obveza očuvanja prirode, održiva proizvodnja i poljoprivreda i borba protiv klimatskih promjena.

Prvi su sporazum potpisali međimurski župan Matija Posavec i Salvatore Basile, direktor međunarodne mreže ekoregija, nakon toga je

Agresivni štemeri vladaju svijetom

državama iz nekog davnog „slavnog” razdoblja. Mjera njihove veličine je u količini neljudskosti, izrabljivanju i podjarmljivanju.

Ako se rat u Ukrajini i u Gazi činio na korak od mogućeg smaka svijeta, što reći za sukob između Indije i Pakistana, dvije nuklearne sile? Kao da se vodi natjecanje u uništavanju između dvaju samoubojica.

„Narod nas podržava”, pozivaju se na pokretanje ra-

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA dobila prestižni certifikat Eko Međimurje

A sada na posel

Iza certifikata Eko Međimurje je obveza očuvanja prirode, održiva proizvodnja i poljoprivreda i borba protiv klimatskih promjena

svoje potpise na sporazum dalo 27 suradnika. Nije slučajno da ponovno predvodimo Hrvatsku, osobito u području održivosti. Ovo je trenutak koji ulazi u povijest i na koji svaki stanovnik Međimurja treba biti ponosan, ističe župan Posavec

Dodao je: - I ovaj prostor u kojem potpisujemo sporazum ima svoju povijest i stoljećima je bio mjesto gdje su se donosile i pečatile najvažnije odluke. U ovom trenutku Međimurje postaje nacionalni predvodnik koji prepoznaje izazove budućnosti i odgovara na njih strateškim promišljanjem, zahvalivši svima koji su pridonijeli uspješnom certi�iciranju Međimurja kao bioregije.

- Održivi razvoj smjer je u kojem se najviše vidi koliko Međimurci žive za svoj kraj, jer ovo nije doseg jednoga čovjeka ili skupine ljudi, već doprinos svih građana naše Županije, svih naših ustanova – od REDEA-e i Javne ustanove Međimurska priroda, do Centra dr. Rudolfa Steinera i naše Turističke zajednice. Novi doseg koji smo upravo ostvarili u području održivog razvoja i zelene tranzicije je tek početak. Sada taj status moramo održati, razvijati i nadograditi na dobrobit naših ljudi, dodao je župan.

Pristupanjem Međunarodnoj mreži bioregija, Međimurska županija predvodi Hrvatsku u zelenu tranziciju,

što uključuje sigurnu i zdravu hranu te podršku obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i turizmu.

Organski uzgoj hrane

Salvatore Basile, direktor Međunarodne mreže ekoregija i supredsjedatelj Svjetskog saveza organskih distrikta, naglašava da su bioregije savez između javnog i privatnog sektora koji predstavlja snagu njihovih najjačih karika: - Naš je cilj na lokalnoj razini mijenjati svijet o organskom uzgoju hrane. Naravno, mijenjati sustav nabolje znači uključiti sve relevantne sudionike u zajednici u istu ideju. Međimurje je pogodna regija za implementaciju ovih ideja jer imate snažnu povezanost između javnog i privatnog sektora uz iznimno visoku svijest o važnosti ulaganja u organsku proizvodnju hrane, rekao je Salvatore Basile. Međimurje na zlatnim stranicama svoje povijesti ima upisane retke koji svjedoče o ljudima koji su pomicali granice u svom dobu. Jedan od njih je antropozof i utemeljitelj biodinamičke poljoprivrede Rudolf Steiner, čije nasljeđe danas njeguje centar u Donjem Kraljevcu, kazala je ravnateljica dr. sc. Dijana Posavec. Međimurje je na nacionalnoj i svjetskoj razini prepoznato kao zelena i održiva destinacija, što je rezultat višegodišnjeg stra-

teškog planiranja i težnje za očuvanjem prirodnih resursa, vidljivog iz niza programa i projekata posvećenih održivom razvoju – od poljoprivrede do turizma. Važnost uključivanja Međimurja u Međunarodnu organizaciju bioregija ogleda se u povezivanju mnogih ustanova i centara na putu unaprjeđenja održivih oblika djelovanja u turizmu, proizvodnji hrane i zaštiti okoliša. Ušli smo u svjetsku obitelj 150 bioregija Inicijativa Međimurske županije za pristupanje velikoj svjetskoj obitelji, koja broji 150 bioregija, morala je prethodno postati pomno razrađena strategija, o čemu je govorila Jurka Radiković iz Javne ustanove za razvoj REDEA, čiji je tim izradio strateški program: - Dio strategije morali su postati svi dionici u zajednici koji mogu pridonijeti implementiranju ekoloških i održivih oblika u praksu, i to u vrlo širokom rasponu djelovanja od poljoprivrede do turizma, rekla je Jurka Radiković. Ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, Ministarstva poljoprivrede RH Željka Gudelj-Velaga te predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore i potpredsjednik COPA-COGECAe Mladen Jakopović kazali su da je ovo veliki iskorak na kojem čestitaju Međimurskoj županiji.

ta njihovi vođe. Koja majka s tek rođenim djetetom koja je iz rodilišta izašla u papučama silom podržava rat?

Koji otac, koji samo želi da mu djeca žive u miru i uživaju u blagostanju, daje privolu na rušenje svoje kuće i da mu bombe zasipaju djecu?

Agresivnih svjetskih štemera to se ne tiče, jer oni već imaju spremna skloništa iz kojih će uništavati druge ljude kao što zločesta djeca

lutkama otkidaju ruke, noge i glave. Svijetu je potrebna moralna vertikala koja bi svojim odlučnim glasom utišala ovu opaku, zloćudnu praksu.

Utišala glasove koji potiču na mržnju, isključivanje, marginalizaciju.

Ako ovaj svijet nije u stanju iznjedriti glasnika mira, tada nam slijedi propast ili preodgoj u ratnim patnjama, nakon kojega će svijet barem nakratko opet poželjeti živjeti u miru.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Direktor Međunarodne mreže ekoregija i supredsjedatelj Svjetskog saveza organskih

Župan Ma�ja Posavec na svečanos� potpisivanja sporazuma za pres�žni cer�fikat u Muzeju Međimurja

2025.

RAJ za vinoljupce

Kumovi i Klapa Rišpet dolaze na Urbanovo!

Ulaznice za Festival pušipela mogu se kupiti po cijeni od 25 eura u sustavu Eventim ili na samom ulazu u dvoranu

Piše: Benjamin Jakopić

Svibanj je tu, što za ljubitelje vina znači samo jedno – Urbanovo je pred vratima. Program ovogodišnje manifestacije predstavljen je 2. svibnja u Vinariji Kocijan. Sudjelovali su načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik, župan Matija Posavec i direktor TZ-a Međimurja Rudi Grula, dok je sam program predstavio predsjednik Hortus Croatiae Robert Horvat. - Ovogodišnje Urbanovo započelo je Međunarodnim ocjenjivanjem vina koje se održalo 29. i 30. travnja u restoranu Terbotz. Danas započinje Urbanovo gurman tjedan tijekom kojeg će restorani uključeni u projekt nuditi hranu sljubljenu s različitim vrhunskim vinima naših vinara. Gurman tjedan traje do 18. svibnja. Urbanovo ove godine nudi i razne radionice vina, među kojima je i radionica vina u Zagrebu koja će se održati u suradnji

s Bregovitom Hrvatskom te radionica vina „Vina Hortus Croatiae” koja će se održati u Bedemu, koju će voditi Mario Meštrović, a organizirana je u suradnji s Hrvatskim sommelier klubom. U petak, 16. svibnja, započinje Festival pušipela koji će trajati do nedjelje, 18. svibnja. U petak će biti dodijeljene diplome s Međunarodnog ocjenjivanja vina, a u večernjim satima će nas zabavljati Grupa Kumovi u šatoru ispred Doma kulture, s početkom u 20 sati, dok nas u subotu očekuje koncert Klape Rišpet, s početkom u 21 sat. Nedjelja će započeti „Urbanovo wine runom”, a tu su i radionice za djecu, najavio je Horvat.

Otvoreni podrumi od 23. do 24. svibnja

U petak će festival biti otvoren od 12 do 19 sati, u subotu od 13 do 19 sati, a u nedjelju od 14 do 19 sati. Posjetitelji će sva tri dana

moći uživati u izvrsnim vinima, bogatoj gastronomskoj ponudi Bajzovih dvora i gastro ponudi raznih OPG-ova. Otvoreni podrumi održat će se u petak, 23. svibnja i u subotu, 24. svibnja, dok će se 25. svibnja održati Sveta Misa i blagoslov vinograda u kapelici Sveti Urban. Ulaznice za Festival pušipela mogu se kupiti po cijeni od

25 eura u sustavu

Nagrada „Franjo Lebar” ide vinariji Dvanajščak-Kozol U sklopu najave Urbanovog proglašeni su i rezultati 9. Međunarodnog ocjenjivanja vina. Od međimurskih vinara, nagrađeni su sljedeći: u

MARIO MEDVED (SDP) kandidat za zamjenika župana Matije Posavca

kategoriji pjenušavih vina pobjednik je vino Zlatni vir iz 2018. godine iz vinarije Tomšić iz Železne Gore, s čak 91 bodom, dok je šampion u kategoriji sorte Pušipel vino Pušipel Mađerka iz 2024. godine iz vinarije Cmrečnjak iz Svetog Urbana. Dok su crna vina u pitanju, najbolji rezultat postigao je Cabernet sauvignon barrique iz

2022. godine iz Ban�i vina iz Gornjeg Hrašćana. Najbolje ružičasto vino pak je ROSE – Pinot crni iz 2024. godine, proizvođačice Meri Goričanec iz Gradiščaka. Posebna nagrada „Franjo Lebar” za najbolje ocijenjeni Sauvignon pripala je Sauvignonu blanc Sveti Juraj iz 2024. godine, iz vinarije Dvanajščak-Kozol iz Dragoslavca.

Zajednički ćemo postići veći napredak Međimurja

Međimurja

Za Skupštinu Međimurske županije smo sastavili samostalnu listu na kojoj su ugledni, dokazani i marljivi članovi i članice SDP-a i MDS-a

Mario Medved, predsjednik međimurskog SDP-a, kandidat je za zamjenika župana Matije Posavca (NPS). Pojasnio je razloge tog partnerstva i zašto u Skupštinu idu sa samostalnom listom.

- Zbog čega je SDP i Vi kao predsjednik županijske organizacije prihvatili suradnju s Matijom Posavcem?

- Suradnja s Matijom Posavcem na predstojećim lokalnim izborima rezultat je međusobnog povjerenja i uvažavanja. Prepoznali smo važnost nastavka suradnje s njim, a on je prihvatio političko partnerstvo sa SDP-om. Suradnja je prirodan nastavak zajedničkog djelovanja u Županijskoj skupštini tijekom protekle četiri godine. Uvjereni smo da upravo ovakav partnerski odnos građanima naše županije jamči političku stabilnost i kontinuitet u provedbi svih započetih i planiranih projekata.

- Kako definirate tu suradnju, kao koalicijsku ili projektnu?

- Kao koalicijski partneri dijelimo niz sličnih političkih uvjerenja, ali temelj naše suradnje su konkretni razvojni projekti za Međimurje. Na tim područjima imamo vrlo usklađena stajališta. Vjerujemo da zajedničkim radom možemo postići znatno veći napredak za Međimurje, umjesto da rasipamo energiju na teme oko kojih se već prirodno slažemo. Ovakav pristup nas brže vodi prema stvarnoj provedbi planiranih mjera.

- Na kojim prioritetima će inzistirati SDP?

- Prioriteti SDP-a su poznati: kvalitetnije obrazovanje i zdravstvena skrb, jednosmjenska nastava u svim školama, besplatni vrtići za svu djecu, nastavak razvoja poljoprivrede i turizma, izgradnja prometnica: nastavak izgradnje obilaznice grada Čakovca, izgradnja obilaznice Šenkovca, izgradnja obilaznice Nedelišća, uspostavljanje brze pruge Kotoriba –Čakovec – Zagreb, izgradnja dodatnih smještajnih kapaciteta za naše starije građane, pomoć sugrađanima nižeg socioekonomskog statusa,

skrb za osobe s posebnim potrebama, povećanje izdvajanja za sport i kulturu. Ti planovi sastavni su dio već postignutih dogovora, a odnose se na ono što nam je svima u Međimurju najpotrebnije.

Našim djelovanjem u Skupštini Međimurske županije bit ćemo spona i prema našim lokalnim sredinama u kojima živimo i radimo, za boljitak naših sugrađana.

- Na predstojećim izborima nastupate sa samostalnom listom za županijsku Skupštinu. Tko su ljudi na listi?

- Što se tiče liste SDP-a za županijsku Skupštinu, pozivam građane da daju povjerenje listi SDP-a jer je jedinstvena i najbolja garancija realizaciji naših projekata. Listu sastavljaju ugledni, dokazani i marljivi članovi i članice SDP-a i MDS-a. Prije svega doktorica Andreja Marić, dokazana kao glasnogovornica naših građana kada je u pitanju zdravstvena skrb. Na listi se nalaze provjereni načelnici međimurskih općina poput Nikole Novaka koji odgovorno i vrlo uspješno

upravlja Nedelišćem, najvećom općinom u Međimurju. Zatim Anđelko Nagrajsalović, načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu, s izuzetnom vizijom za njezin gospodarski i turistički procvat. Tu je i Stanko Rebernik, koji je Štrigovu učinio top turističkom i gastronomskom destinacijom. Lista je sastavljena od niza uspješnih i karizmatičnih ljudi koji su kandidati za načelnice ili načelnike svojih lokalnih sredina, poput Jelene Krznar (Belica), Maria Horvata (Prelog), Roberta Ujlakija (Kotoriba), Dine Žganca (Sveti Martin na Muri), Lane Remar (kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnice grada Čakovca). Isto tako, tu su nam predsjednici lokalnih organizacija koji odrađuju marljiv posao na terenu. Svi kandidati na listi su dokazani ljudi u svojim sredinama. Zbog toga pozivam građane: - Podržite listu broj 5 za Skupštinu Međimurske županije.

- Kakav rezultat očekujete na lokalnim izborima?

- Rezultat lokalnih izbora isključivo ovisi o mišljenju i odluci birača. Na nama je da

Predsjednik međimurskog SDP-a, Mario Medved

na najbolji mogući način opravdamo to povjerenje. S obzirom na to da smo se i dosad ponašali odgovorno, mislim da slobodno mogu očekivati da naši birači i sugrađani imaju razloga vjerovati da smo najbolji izbor kad je zaštita i realizacija naših međimurskih interesa u pitanju.

- Je li to model suradnje za predstojeće parlamentarne izbore?

- Mi koji politiku gledamo s naše lokalne razine mogli bismo reći da je ova suradnja dobar temelj da i na nacionalnoj razini zastupamo zajedničke interese zajedničkim snagama. Kvaliteta suradnje i tempo kojim ćemo realizirati sada dogovorene projekte i politike uvelike će odrediti i intenzitet buduće suradnje. Očekujući dobre rezultate, nadam se da će to biti odlična podloga i za buduću suradnju.

Eventim ili na samom ulazu u dvoranu.

Predsjednik Hortus Croa�ae Robert Horvat, župan Ma�ja Posavec, načelnik Stanislav Rebernik i direktor TZ Međimurske županije Rudi Grula

Odgovornost kao sudbina

Njemačka ima šansu biti lokomotiva Europe, globalne povijesne silnice daju joj treću šansu. Nakon dvaju velikih svjetskih ratova u prošlom stoljeću, Njemačka ponovno ima povijesnu šansu postati politička predvodnica Europske unije.

Radi poštenja treba reći da je Europska unija u zadnjih desetak godina zbog složenosti svojeg sustava, birokracije i brojnih zemalja, ali i zbog prava veta te jer se važne odluke moraju donositi jednoglasno, mnogo puta kasnila. Događalo se i to da europski čelnici nisu razumjeli što se zapravo događa u svijetu.

Danas je mnogo toga jasnije, Europska unija zaostaje za Kinom i Amerikom barem desetljeće u razvoju ključnih tehnologija. Više su razvijana vanjska tržišta, a manje zajedničko, što se na kraju pokazalo presudnim momentom, uz političke silnice i rat u Ukrajini.

Zbog novog političkog stava Amerike i carina, najvažnije europsko pitanje za budućnost je jačanje europskog jedinstva jer se pokazalo da se niti jedna zemlja EU-a ne može sama nositi s globalnom promjenama.

Dakako, ovdje nije riječ samo o političkom jedinstvu, ono postoji makar deklarativno, već o stvarnom jedinstvu, ponajprije u jačanju obrambenih tehnologija i zajedničkog unutarnjeg tržišta.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Novi kancelar Njemačke Friedrich Merz već je drugi dan nakon izbora posjetio Francusku te potom Poljsku, kako bi se postigli dogovori oko obrambenih i najvažnijih pitanja, migracijske politike i što slobodnijeg tržišta, kao i uvjete za međunarodne sporazume o trgovini.

No ovaj put pred Europskom unijom je dilema na koju je jako teško odgovoriti: pokazuje se da Europa treba jače vodstvo, što je do sada bila točka koja je utjecala na slabiji razvoj. S novim kancelarom Njemačka se nudi kao predvodnica jačeg vodstva Europe.

No cijela dosadašnja novija povijest pokazuje da nitko od europskih zemalja ne želi previše jaku Njemačku koja će nametati svoje interese drugim manjim zemljama, zna se kako je završilo u povijesti, već veću ravnopravnost.

Zbog toga novi njemački kancelar Merz ima možda najveću odgovornost za budućnost Europske unije i, htio on to ili ne, to mu je sudbina ili usud. Ponajprije za očuvanje demokracije i onoga što je najvažnije, privlačnosti same unije za zemlje članice, a potom i za smjer kojim će Europa krenuti narednih godina.

STIPENDIJE ZA obrtnička zanimanja

Rast plaća povećao interes

za obrtnička zanimanja

Stipendije za obrtnička zanimanja ove godine primit će 164 učenika, a za što je osigurano 131.200 eura iz sredstva Županije, općina i gradova

Piše: Božena Malekoci- Oletić

Već 22 godine Obrtnička komora Međimurske županije organizira podjelu stipendija za obrtnička zanimanja. Počelo je u vrijeme kada su mladi i njihovi roditelji bježali od tzv. proizvodnih zanimanja pa je trebalo naći način kako da ih se privuče.

Unatrag pet godina obrtnici mogu biti zadovoljni odazivom mladih u obrtnička zanimanja, jer interes za njih raste. Što je razlog tome, nema velike �ilozo�ije, rast plaća u obrtničkim zanimanjima, odrješit je Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije.

Broj stipendista po

općinama i gradovima

Gradovi i općine preuzeli su polovicu troškova stipendiranja učenika obrtničkih zanimanja sa svojeg područja: Čakovec 35, Mursko Središće 6, Prelog 12, Belica 6, Dekanovec 1, Domašinec 2, Donja Dubrava 1, Donji Kraljevec 4, Donji Vidovec 1, Goričan 5, Gornji Mihaljevec 1, Kotoriba 9, Mala Subotica 8, Nedelišće 13, Orehovica 4, Podturen 6, Pribislavec 3, Selnica 5, Strahoninec 3, Sveta Marija 5, Sveti Juraj na Bregu 15, Sveti Martin na Muri 6, Šenkovec 6, Štrigova 2, Vratišinec 5 učenika stipendista za obrtnička zanimanja.

Godišnja stipendija učeniku koji odabere obrtničko zanimanje iznosi 800 eura za jednu pedagošku godinu i isplaćuje se jednokratno.

Osigurava se zajedničkim sredstvima Međimurske županije, koja osigurava polovicu sredstva za stipendije učenika de�icitarnih zanimanja, a općine i gradovi drugu polovicu, pri čemu svaka općina ili grad preuzima stipendiranje učenika sa svojeg područja.

- Ove godine došli smo do tisućitog učenika kojega stipendiramo za obrtnička zanimanja, kazao je župan Matija Posavec.

Stipendije za obrtnička zanimanja ove godine primit će 164 učenika, a za to je osigurano 131.200 eura.

Najviše stipendista polazi Tehničku školu Čakovec

Učenici stipendisti polaze sljedeće strukovne škole: Tehničku školu Čakovec (76) učenika, Graditeljsku školu Čakovec (53), Srednju ško-

lu Prelog (19), Gospodarsku školu Čakovec (12), Srednju školu Ludbreg (3) i Elektrostrojarsku školu Varaždin (1).

Dražena Novaka, predsjednika Obrtničke komore

Međimurske županije, pitali smo: - Nakon što ste godinama pozivali učenike da se upišu u obrtnička zanimanja, jer tu ima kruha i budućnosti, čini se da ste napokon uspjeli?

- Uspjeli smo radi toga jer su se povećale plaće. Primanja su prvi motiv koji privlači djecu za upis u određena zanimanja. S druge strane, povećao se i standard u smislu uvjeta rada. Nisu to više teški i prljavi �izički poslovi koji su ranije odbijali djecu od tih zanimanja.

Ove godine su se u stipendiranje uključile sve općine i gradovi uz Međimursku županiju. Obrtnička komora je u tom procesu samo suport, ne dajemo novac, nego na sebe preuzimamo organizaciju. Raspisujemo natječaj i određujemo uvjete. Stipendije su uz Strukoviziju

dio privlačenja mladih u strukovna zanimanja, a odazivom učenika smo jako zadovoljni, kazao je Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije. Interes je prisutan za sva obrtnička zanimanja, možda nešto manji za građevinska.

Martin Horvat posao tokara zavolio na praksi

Martin Horvat je odabrao zanimanje za tokara i učenik je prvog razreda Tehničke škole Čakovec. - Kad sam u osmom razredu birao školu još zapravo nisam znao kakvo je to zanimanje, a sada mi je već zanimljivo. Idem na praksu u �irmu CNC obrada u Svetom Martin na Muri i tamo mi je odlično. Posao nije težak, naprotiv, lagan je, raznovrstan i zanimljiv, kazao je Martin. Pitali smo ga što će učiniti sa stipendijom koju će dobiti, kazao je da će ju štedjeti i kasnije odlučiti što s novcem.

S�pendis� za obrtnička zanimanja čekaju na potpisivanje ugovora

Mar�n Horvat uči za tokara

ČAKOVEC

Rumunjanin prosjačio kod

bolnice

U četvrtak, 5. svibnja, u prijepodnevnim satima u krugu Županijske bolnice Čakovec 39-godišnji rumunjski državljanin narušavao je javni red i mir tako što je lažno prikazivao svoje materijalno stanje lošim te pritom od prolaznika tražio milostinju.

Čakovečki policajci priveli su 39-godišnjeg rumunjskog državljanina u policijsku postaju te mu pritom oduzeli protupravno stečeni novac. Zbog pro-

OREHOVICA

sjačenja te time počinjenja prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, 39-godišnji rumunjski državljanin kažnjen je novčanom kaznom.

S ciljem sprečavanja prekršaja prosjačenja, upućujemo apel građanima da takve događaje odmah prijave policiji na broj telefona 192 te da osobama koje prosjače ne daju novac jer ih time potiču na činjenje novih prekršaja. (sh)

Iz župnog ureda ukrao novac

U petak, 2. svibnja, oko podneva u Orehovici, u Ulici kralja Zvonimira, nepoznati počinitelj savladavanjem prepreka ušao je u župni ured, odakle je potom ukrao novac. Mate-

PRELOG

rijalna šteta procijenjena je na više tisuća eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Izgorio pčelarski kombi

U subotu, 3. svibnja, nešto poslije 14 sati na livadi zvanoj „Veliko polje", nedaleko Preloga, u unutrašnjosti parkiranog teretnog automobila čakovečkih registarskim oznaka, izbio je požar.

Požar su ugasili pripadnici DVD-a Prelog, dok je u požaru u potpunosti izgorio tovarni prostor te stvari koje su se nalazile u njegovoj unutrašnjosti (pčelarska oprema i trimer), kao i kabina teretnog automobila. Materijalna

ČAKOVEC

RESTORAN iz Dekanovca kažnjen zbog nesuradnje s inspektorima,

zbog zapošljavanja na crno

Bivši zaposlenik poslao inspekciju

Tvrtka Remenar MP d.o.o. iz Dekanovca, koja upravlja restoranom „Bajzovi dvori” u Murskom Središću, i njezina direktorica, moraju platiti kaznu od ukupno 4370 eura zbog neodazivanja na poziv Državnog inspektorata.

Prema odluci Općinskog suda u Čakovcu od 15. travnja 2025., tvrtka mora platiti 3980 eura, a direktorica 390 eura jer se nisu odazvali pozivu inspektorice rada niti su dostavili traženu dokumentaciju.

Dostavljač prijavio bivšeg poslodavca

Sve je počelo kada je bivši zaposlenik prijavio poslodavca Državnom inspektoratu 8. svibnja 2024. godine.

Dostavljač je tvrdio da je radio od srpnja 2022. do svibnja 2024. godine, a da ga je poslodavac odjavio s datumom 30. travnja 2024.,

šteta procijenjena je na više tisuća eura.

Očevidom na mjestu događaja, uz stručnu pomoć inspektorice za zaštitu od požara, utvrđeno je kako je do požara došlo uslijed rukovanja dimilicom za pčele. Naime, neposredno prije izbijanja požara 50-godišnjak započeo je s pčelarskim radovima u obližnjem pčelinjaku te je pritom koristio pčelarsku dimilicu. O događaju će se izvijestiti nadležno državno odvjetništvo. (sh)

Vozio s preko 2 promila i bez vozačke

U srijedu, 7. svibnja, u 1:45 u Čakovcu, prilikom nadzora cestovnog prometa u Zrinsko-frankopanskoj ulici, čakovečki policajci zaustavili su 29-godišnjaka koji je upravljao osobnim automobilom, varaždinskih registarskih oznaka.

Alkotestiranjem vozača utvrđeno je kako je upravljao automobilom pod utjecajem u koncentraciji od 2,09 g/kg, dok je provjerom putem evidencije vozača i vozačkih dozvola utvrđe-

no kako 29-godišnjak nema položeni vozački ispit. Policijski službenici uhitili su vozača te ga priveli u Policijsku postaju Čakovec. Protiv 29-godišnjeg vozača podnijet će se optužni prijedlog. U optužnom prijedlogu policija predlaže sudu da se okrivljeniku zbog njegove ranije kažnjavanosti za istovrsne prekršaje te opravdane bojazni da će ih ponoviti, odredi mjera opreza – zadržavanje. (sh)

bez pisanog obrazloženja otkaza.

- Odjavio me s 30. travnja, a ja sam radio do 3. svibnja. Razbolio sam se, javio sam poslodavcu da sam na bolovanju, a kad sam išao kod liječnika, vidio sam da sam već odjavljen. Nisam dobio nikakav dokument o prestanku radnog odnosa, samo uvrede preko poruka, izjavio je dostavljač tijekom sudskog postupka.

Inspektorica rada obavila je inspekcijski nadzor u restoranu „Bajzovi dvori” 20. lipnja 2024., gdje je zatekla zaposlenicu restorana. Tom prilikom inspektorica je naložila dostavu ugovora o radu, evidencija radnog vremena, obračuna plaća i druge dokumentacije do 26. lipnja 2024.

- Na poziv iz zapisnika za dan 26. lipnja 2024. nitko se nije odazvao. Tek je 22. srpnja 2024. u prostorije Državnog inspektorata pristupila direktorica društva i dostavila traženu

dokumentaciju, izjavila je inspektorica.

Bivši radnik: Počeo sam kao zamjena

Bivši dostavljač restorana „Bajzovi dvori” detaljno je opisao svoje iskustvo tijekom sudskog postupka. Sve je počelo kada ga je prijatelj koji je radio u restoranu preporučio kao svoju zamjenu.

- Razgovor sam obavio s menadžericom sredinom srpnja 2022. i istog dana ostao na probnom radu, ispričao je te dodao da je radio bez ikakvog ugovora, samo na usmeni dogovor.

Rekli su koliko će mu iznositi satnica i on je time bio zadovoljan.

Nakon kraće pauze zbog nesuglasica krajem 2022., vratio se na posao 19. prosinca iste godine.

- Ni tada nisam dobio ugovor. Vlasnik mi je samo rekao da će me prijaviti na mirovinsko, pojasnio je.

Radni odnos trajao je do svibnja 2024., kada je

otkrio da je odjavljen retroaktivno s datumom 30. travnja, iako je radio do 3. svibnja.

- Razbolio sam se 3. svibnja, a kada sam htio otvoriti bolovanje, saznao sam da sam već odjavljen. Nikada nisam dobio nikakav pisani dokument o prestanku radnog odnosa, samo uvrede preko poruka, zaključio je dostavljač.

Tvrdnje nisu bile dokazane

Sud je oslobodio tvrtku i direktoricu optužbi za neprijavljivanje radnika, rad bez ugovora i druge nepravilnosti, jer te tvrdnje nisu bile dokazane. Međutim, kažnjeni su zbog neodazivanja inspekciji, što je prekršaj po Zakonu o Državnom inspektoratu.

Odluka suda još nije pravomoćna, a okrivljenici i tužitelj imaju pravo žalbe u roku od osam dana od primitka presude. (ik)

VOZAČ koji je pokupio tinejdžericu u Sivici kažnjen zbog napuštanja mjesta prometne nesreće

Pregazio tinejdžericu i pobjegao, sada

mora platiti 1657 eura

Vozač koji je sredinom ožujka prošle godine u Sivici naletio na tinejdžericu i napustio mjesto nesreće, kažnjen je nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Čakovcu novčanom kaznom od 1320 eura. Izrečena mu je i zabrana upravljanja motornim vozilom "B" kategorije u trajanju od dva mjeseca te mora platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 337,90 eura.

Prema utvrđenim činjenicama, u Sivici se 12. ožujka oko 20 sati dogodila prometna nesreća kada je vozač crnog VW Golfa naletio na tinejdžericu koja je cestu prelazila izvan obilježenog pješačkog prijelaza.

Prema svjedočenju oštećene tinejdžerice, ona i trojica mladića vraćali su se iz škole te su izašli iz autobusa na stanici u Sivici. Autobus ih je ostavio na suprotnoj strani od uobičajene autobusne stanice jer je vozio u tom smjeru.

- Oni su prelazili cestu više ukoso na drugu stranu, a ja okomito, jer nisam vidjela da bi nailazilo kakvo vozilo s lijeve ili desne strane. Pogledala sam udesno i vidjela auto, a dečki još nisu prešli kolnik, izjavila je tinejdžerica na sudu.

Prema njenom iskazu, automobil ju je udario u lijevu nogu, tako da joj je odletjela tenisica, a ona je pala na tlo. Vozilo je malo skrenulo udesno i izbjeglo je udarac u mladiće koji su također prelazili cestu. Nakon udarca, vozač je nastavio vožnju i nije se zaustavio. - Nakon toga vozač je nastavio vožnju, a ja sam se maknula do autobusne stanice i sjela tamo. Pozvala sam roditelje, ali ih nisam mogla dobiti, pa je po mene došao brat i odvezao me u bolnicu, ispričala je tinejdžerica.

Videosnimka potvrdila događaj

Prometna nesreća zabilježena je kamerom s jedne obiteljske kuće. Na snimci se vidi nailazak autobusa iz kojeg je izašlo četvero osoba. Prva osoba prelazi kolnik okomito iza autobusa na suprotnu stranu, a tri osobe prelaze kolnik ukoso, malo iza prve osobe. Zatim nailazi osobno vozilo koje prolazi između prve osobe i ostale tri osobe. Vozilo se ne zaustavlja.

- Niti u jednom trenutku nisam udario pješakinju na način da bi ista zadobila bilo kakve tjelesne ozljede. U tom trenutku pješakinja je prelazila cestu, ali sam ju skretanjem ulijevo uspio zaobići i nije došlo do međusobnog kontakta između mojeg vozila i pješakinje, naveo je vozač u svojoj obrani.

Također je tvrdio da na njegovom vozilu ne postoje nikakva oštećenja ili tragovi i da se nije namjerno udaljio s mjesta nesreće jer do kontakta nije ni došlo.

Vještak za cestovni promet analizirao je snimku i zaključio da se nesreća dogodila u obliku bočnog okrznuća i pregaženja noge i tenisice. Nakon kontakta vozila s pješakinjom došlo je do izuvanja tenisice zbog bočnog okrznuća s lijevom nogom. Vozač je u potpunosti osporavao odgovornost za nesreću, tvrdeći da nije udario tinejdžericu.

Pješakinja snosi dio odgovornosti

Treba istaknuti i da pješakinja također snosi dio odgovornosti jer je trebala koristiti označeni pješački prijelaz umjesto što je prelazila cestu na nepropisan način. Zbog toga je i ona kažnjena sudskim ukorom. - Prometno gledajući djeca već u vrtiću i prvom razredu škole stječu znanja iz ponašanja u prometu te je odgovornim i opreznijim ponašanjem pješakinja mogla izbjeći nesreću, zaključio je vještak.

Tinejdžerica je u nesreći zadobila lake tjelesne ozljede na lijevoj nozi i trzajnu povredu vrata. Liječena je u bolnici, a prema dokumentaciji priloženoj na sudu, njeno liječenje još nije završeno. (ik)

Međutim, sud je naručio prometno-tehničko vještačenje koje je proveo stručnjak za cestovni promet i vozila. Vještak je u svom nalazu osporio vozačevu tvrdnju i naveo da je vozač „ostvario kontakt prednjim desnim pneumatikom s nogom pješakinje i prošao je između skupine djece. Nagazio je na pješakinjinu nogu i izuo joj tenisicu, što je morao osjetiti jer je pneumatik prešao preko povišenog predmeta." Vještak je također naveo da je vozač „u retrovizoru mogao vidjeti da su djeca zastala i ostala na mjestu nesreće. Savjesnim ponašanjem mogao je zaustaviti svoje vozilo i pregledati mjesto naleta kako bi utvrdio stvarno stanje pješakinje."

PERVERZNJAK napao ženu u Vukovarskoj ulici u Čakovcu

Perje bi letelo da sam ga uspjela zaustaviti!

Ivana Škreb pokazala nam je mjesto na kojem je svjedočila ovom neugodnom događaju u Čakovcu preko puta parka u Vukovarskoj ulici,

Dok se vraćala kući s posla, iznenada ju je netko primio za stražnjicu i podigao, a zatim je nestao u noći, ostavljajući je u šoku

Piše: Sanja Heric

Padala je sitna kiša rosulja i bilo je mračno. Nešto iza 22 sata Ivana Škreb vraćala se s posla i doživjela neugodnjak koji će joj zauvijek ostati urezan u pamćenje. Iznenada ju je netko primio za stražnjicu i podigao, a zatim kao da je nestao u noći, ostavljajući je u šoku i nevjerici.

Sve se dogodilo u Vukovarskoj ulici, preko puta na čakovečkog parka, na pješačkoj stazi između stambenih zgrada i samo nekoliko metara od Metssa i Parksa. - Nisam znala što se dogodilo u tom trenutku.

To je bio prvi šok, ne znaš točno što. On je to napravio i ubrzao. Stiha je od iza došao na biciklu do mene, a kada je to napravio onda je ubrzao, drito gas. Čini se kao profesionalac. Znam da sam mu rekla par lijepih riječi po štrigovskome. Nisam ga uspjela zastaviti, ispričala nam je Ivana koja nam je pokazala mjesto na kojem je tome svjedočila. Nakon tog događaja, objavom u Facebook grupi Čakovčanci i Čakovčanke opisala je što joj se dogodilo, a nakon toga u komentarima se javilo još nekoliko žena koje su same to doživjele ili je netko od njihove

obitelj i poznanika doživio isto. Jedan od tih napada dogodio se kod Konzuma.

- Frajer se namjerio na krivu osobu. Još da sam ga uspjela zaustaviti perje bi letelo! Bilo bi herodešovo, dodaje nam dalje.

- Objavila sam to javno da žene znaju što mogu očekivati i da budu u pripravnosti ako ih što slično zadesi. Ističe da joj nije potrebna medijska pažnja, već želi da žene budu informirane i spremne reagirati. - Mnogi prešute ovakve stvari zbog straha od osude. Da se to dogodilo vašoj mami, sestri, supruzi ili kćeri, i vi biste bili bijesni! Zato budite oprezni,

KAŽNJENA tvrtka za proizvodnju betona iz Dunjkovca

Ispuštali otpadne vode bez dozvole

Čakovečka tvrtka Topdach d.o.o. iz Dunjkovca, koja se bavi proizvodnjom betonskih elemenata, nepravomoćno je kažnjena nakon što je utvrđeno da je ispuštala industrijske otpadne vode u sustav javne odvodnje bez potrebne vodopravne dozvole.

Prema informacijama iz sudskog postupka, inspekcijskim nadzorom provedenim 17. siječnja 2025. godine u pogonu tvrtke u Nedelišću otkriveno je da tvrtka koristi vodu za ispiranje betonskih elemenata te ju nakon taloženja ispušta u javnu kanalizaciju, što su činili bez potrebne dozvole. Predstavnici tvrtke priznali su prekršaj, ali su istaknuli da nisu bili svjesni da im je potrebna posebna dozvola za ispuštanje vode u sustav odvodnje. - Radi se o vodi koja je korištena za pranje dovršenih elemenata betonskih ograda prije isporuke kupcima. Jedino onečišćenje u vodi bili su sitni pijesak i prašina betona, koja se taložila u posebnim spremnicima prije ispuštanja u kanalizaciju, naveli su iz tvrtke.

Nakon što su saznali za problem, odmah su prestali s ispuštanjem vode i zatražili ispitivanje njene kvalitete od strane Bioinstituta d.o.o. iz Čakovca. Prema rezultatima analize od 17. veljače 2025., utvrđeno je da njihova otpadna voda zapravo zadovoljava sve propisane standarde za ispuštanje u javnu odvodnju. Na temelju tih nalaza, Hrvatske vode su 5. ožujka 2025. izdale tvrtki potrebnu vodopravnu dozvolu. - Nismo postupali s namjerom počinjenja prekršaja, već naprosto nismo bili svjesni zakonskih odredaba.

RADIMIR ČAČIĆ imao prometnu kod Orehovice

Vozio sam normalnom brzinom, normalno

U subotu, 26. travnja, oko podneva, došlo je do prometne nesreće u kojoj je stradao Radimir Čačić, bivši ministar i predsjednik Reformista.

Kako smo doznali od PU međimurske, do nesreće je došlo na cesti između Šemovca i Orehovice. Na jednom dijelu ceste izvodili su se radovi, točnije, bio je skinut gornji sloj asfalta. Tada je 66-godišnji vozač automobila čakovečkih registracija pokušao zaobići taj dio ceste te je sišao na prilaznu cestu kod HE Čakovec. A kada se s te ceste pokušao vratiti na glavnu prometnicu, nije propustio vozila koja su bila na cesti.

poručuje Ivana, koja je slučaj prijavila policiji.

- Danas je takvo društvo da će te odmah osuditi ako kažeš da te napao. Ja sam doslovno bila obučena u radne hlače, običnu trenirku i kišnu kabanicu. Tu ništa nije bilo izazovno, napominje Ivana, te dodala da na toj relaciji i puno djece prolazi zbog škole pa je opasnost tim veća da netko od njih to ne doživi.

Kontaktirali smo i njih koji su nam potvrdili da je slučaj prijavljen te da policijski djelatnici istražuju cijeli slučaj i rade na tome da što prije uhvate tog čovjeka.

U tom trenutku je u njega udario drugi auto, zagrebačkih registracija, kojim je upravljao 75-godišnji Radimir Čačić. Od siline udara, Čačićev auto je izletio s ceste na nasip, a čakovečki auto je završio na travi.

Hitna pomoć prevezla je Čačića i 60-godišnju putnicu iz drugog auta u Županijsku bolnicu Čakovec. Policija provodi istragu, a nakon što sve ispitaju, odlučit će hoće li protiv 66-godišnjeg vozača podnijeti prijavu.

- Nije bila nikakva posebna drama. Ja sam

ŠENKOVEC

vozio ravno, a drugi vozač je izašao s platoa koji je ulaz u Hidrocentralu i parking, i jednostavno je izašao te mi prepriječio put, a tad i izbacio bočno s ceste. Drugi vozač je sve priznao, a hitna me odvezla u bolnicu i sve je u redu. Vozio sam normalnom brzinom, normalno, izjavio je za 24 sata. Čačiću ovo nije prva prometna nesreća. 2010. godine je sudjelovao u prometnoj nesreći u Mađarskoj u kojoj je poginulo dvoje ljudi. Čačić je bio kriv za nesreću te je bio pravomoćno osuđen na 22 mjeseca zatvora. (bj)

Ukrao novac iz automata za jaja

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem nad 51-godišnjakom utvrđeno je kako je počinio dvije teške krađe. Naime, sumnja se kako je osumnjičeni krajem travnja i početkom svibnja u Čakovcu i Šenkovcu, provalio u dva aparata za prodaju jaja, odakle je ukrao novac. Ukupnu materijalnu štetu

oštećeno Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo iz Pribislavca procijenilo je na nekoliko stotina eura. Protiv osumnjičenog 51-godišnjaka zbog počinjenja kaznenih djela teških krađa, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Ispuštanjem vode u sustav odvodnje bez dozvole nije počinjena nikakva šteta niti po okoliš, niti po zdravlje ljudi, istaknuli su predstavnici tvrtke, koja zapošljava devet osoba.

Unatoč tome što je naknadno dokazano da otpadna voda koju su ispuštali zadovoljava sve propisane standarde i što su brzo reagirali nakon inspekcijskog nadzora, tvrtka i odgovorna osoba ipak su kažnjene novčanim kaznama od 1200 i 300 eura, koje su značajno umanjene u odnosu na zakonom propisane iznose. (ik)

PRELOG

U noći s ponedjeljka na utorak, 5./6. svibnja u Prelogu, u Ulici Antuna Mihanovića, nepoznati počinitelj savladavanjem prepreka ušao je u ograđeno dvorište supermarketa, gdje je potom provalio u kontejner iz kojeg je ukrao razne suhomesnate proizvode pripremljene za otpis,

dok je iz plastičnih sanduka ukrao razno povrće, također pripremljeno za otpis. Materijalna šteta procijenjena je na više stotina eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Radimir Čačić

nekoliko metara prije Parksa i Metssa

JVP ČAKOVEC

Pedeset godina

im

je tek

4. svibnja obilježava se Florijanovo, a tim povodom JVP Čakovec svečano je proslavio i svibanj – mjesec zaštite od požara. Na svečanosti su sudjelovali vatrogasci JVP-a Čakovec, župan Matija Posavec, gradonačelnica Ljerka Cividini te brojni uzvanici i dužnosnici. Zapovjednik JVP-a Čakovec Mladen Kanižaj istaknuo je kako je ovogodišnje obilježavanje posebno jer se slavi 50 godina profesionalnog vatrogastva u Međimurju, a povodom jubileja u službu stiže nove autoljestve radne visine 42 metra.

– Hvala vam na dobroj suradnji ove četiri godine. Želim vam da imate što više druženja, što više edukacija, što više prijenosa znanja na mlade te da ostvarite sve ono što želite. Hvala vam na svemu i sretno dalje, poželjela je Cividini.

Župan Posavec poručio je kako vatrogastvo u Međimurju i dalje ima punu podršku lo-

ČAKOVEC

Mladen Kanižaj, zapovjednik JVP Čakovec

kalnih zajednica te naglasio važnost humanosti i solidarnosti. U sklopu svečanosti potpisan je Sporazum o suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Čakovec u sklopu EU projekta ODZIV, usmjerenog na jačanje prekogranične sposobnosti odgovora na prirodne nesreće, s partnerima iz Hrvatske i Slovenije. (bj)

Računala za djecu hrvatskih branitelja

U okviru projekta Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske pod nazivom „Pomozimo studentima-maturantima djeci hrvatskih branitelja kupnjom prijenosnih računala“, i ove godine osigurana su računala za mlade koji studiraju ili se pripremaju za školovanje. Ovaj projekt �inancira se putem donacija dobrih ljudi, sredstava lokalne samouprave te Ministarstva hrvatskih branitelja.

Ovogodišnji dobitnici prijenosnih računala iz Međimurske županije su Martina Trstenjak iz Pribislavca, studentica 4. godine

MAČKOVEC

Novo-staro

U Društvenom domu u Mačkovcu, tamošnja Udruga umirovljenika održala je svoju redovnu izbornu godišnju skupštinu. Bila je to ujedno i prigoda da se rezimiraju rezultati rada u proteklom razdoblju, istakne činjenica kako svojim programom i aktivnostima doprinose kvalitetnijem društvenom životu u svom mjestu, ali i da se najavi sve ono što ih očekuje ove godine.

Menadžmenta turizma na Međimurskom Veleučilištu u Čakovcu, Karolina Kranjčec iz Štefanca, maturantica 4. godine Arhitektonskog tehničara iz Graditeljske škole Čakovec, Ema Šolja iz Mačkovca, studentica 3. godine Sestrinstva na Sveučilištu Sjever u Varaždinu i Ema Polanec iz Mihovljana, studentica 3. godine Prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Grad Čakovec također je podržao ovaj vrijedan projekt, a planiran je njegov nastavak i u nadolazećoj školskoj i akademskoj godini. (vv)

Skupština je ujedno bila i izborna, pri čemu je potvrđen novi mandat dosadašnjeg predsjednika Dragutina Baloga te članova Izvršnog odbora u kojem su Spomenka Čeh, Marija Makovec, Darko Zorković, Ljiljana Rudnički, Boris Hajdinjak, Stjepan Ciglarić, Marija Čanadi, Marija Krišto�ić, Nevenka Trstenjak i Marijan Damiš, dok su u Nadzornom odboru Ruža Kolar, Josip Munđar i Radivoj Rudnički. (vv)

Piše: Vlasta Vugrinec

Bojan Perhoč, kandidat za gradonačelnika Grada Čakovca, predstavio je ovoga tjedna svoj program, svog zamjenika Franju Carevića te nositelja liste za Gradsko vijeće Borisa Bistrovića.

- Arhitekt sam koji je privatnik već 30 godina. Poznat sam po bitnim objektima za Čakovec i Međimurje. Jedan od njih je i vidikovac Goričko sviralo na Mađerkinom bregu i on prezentira da sam čovjek koji je u stanju raditi stvari koje mijenjaju prostor i njegovu kvalitetu, istaknuo je Bojan Perhoč na početku svog predstavljanja.

Nezavisni je kandidat grupe građana i, kako je rekao, to je jedina nezavisna lista, Lista za Čakovec. Svi ostali su, prema njegovim riječima,

kandidati političkih stranaka. Svoj program, odnosno program Liste za Čakovec, sastavljen je od 11 točaka sa zajedničkim ciljem - ulaganje u ljude i briga za sve dobne skupine.

Svakako među zanimljivijim ciljevima je smanjenje plaće gradonačelnika, povećanje su�inanciranja boravka djece u vrtićima uz uvođenje imovinskog cenzusa, razvoj javnog gradskog prometa manjim autobusima za sva naselja Grada Čakovca, gradnja garaže iznad autobusnog kolodvora te su�inanciranje sustava pomoći starijim osobama kod njihove kuće.

Lista za Čakovec ima i originalno rješenje za stambeno zbrinjavanje mladih koji sve teže dolaze do vlastitog krova nad glavom. Ustvari nude dva načina.

- Izradit ćemo gradski program zbrinjavanja mladih osoba i obitelji kroz okrupnjavanje gradskog zemljišta, poticanje mladih obitelji da se okupe u stambene zadruge kroz koje će se samoorganizirati u gradnji vlastitih stambenih prostora, objasnio je kandidat Perhoč.

Drugi način pak podrazumijeva gradnju gradskih stanova za najam kroz program Urbani razvojni fond HABOR-a i onda iznajmljivanje po povoljnim cijenama mladima koji si ne mogu priuštiti kupnju.

Kandidat za zamjenika Franjo Carević, liječnik obiteljske medicine, želi biti glas mladih, ali i onih koji se često ne čuju dovoljno glasno.

- Želim biti most između građana i gradske vlasti,

Mladima nudi nekretninu kroz stambene zadruge

naglasio je kandidat za zamjenika gradonačelnika Carević. Svoju kandidaturu na listi za Gradsko vijeće kojoj je ujedno i nositelj, predstavio je i Boris Bistrović, koji je bio vijećnik i u dosadašnjem mandatu, ali kao član FOKUS-a.

- Bio sam vaš glas kada je trebalo postavljati teška pitanja, kao što sam to činio na mnogim sjednicama Gradskog vijeća, tražeći odgovore o radu gradske uprave kao i o poslovanju gradskih tvrtki i ustanova, ali i zaštiti interesa građana, poručio je Bistrović građanima.

Kroz svoj rad bavit ćemo se provođenjem samo uključivih i pozitivnih gradskih politika. Dosadašnjim radom dokazali smo da znamo i da budemo ustrajni u realizaciji planiranih ciljeva, zaključili su kandidati.

2. ŠTEFANJSKI PUŠLEK

Pušlek pjesme, plesa i dobre zabave

Kulturno-umjetničko društvo „Šafran“ iz Štefanca minulog je tjedna održalo drugi po redu Štefanjski pušlek. Riječ je priredbi na kojoj su se publici pjesmom predstavile članice pjevačkog

zbora, Monika Višnjić, mladi učenici OŠ Ivanovec, Lora Sečan na saksofonu, pjesnik Stjepan Vrček te mješoviti crkveni zbor. Kao gosti nastupili pak su članovi KUD-a iz susjednog Pribislavca, a potom

i prijateljski KUD Vrhovac iz

Ozlja. Pjevačice Šafrana, lani su naime bile njihovi gosti pa su KUD-ovci došli u uzvratni posjet. Nakon službenog programa, članovi društva organizirali su druženje uz piće i prvomajski grah. Posjetitelji su također uživali u nogometnom susretu između ekipa Nogometne škole Ivanovec –Štefanec i njihovih vršnjaka iz Nogometne škole Centar. (vv)

KUD Pribislavec oduševio je Štefančare spletom pjesama i plesa

Kandida� Liste za Čakovec BOJAN PERHOČ predstavio svoj program i svoje ljude

BIJELA NEDJELJA, godišnji koncert KUU-a Zvon Mala Subotica

Zvuci tamburice

razgalili duše

Kulturno-umjetnička udruga Zvon iz Male Subotice minule je nedjelje održala svoj tradicionalni godišnji koncert pod nazivom Bijela nedjelja. Doduše, propustili su pravi datum „malog Vuzma” jer su folkloraši nastupali na Smotri folklora u Donjoj Dubravi. I

ne samo to, stariji folklorni ansambl predložen je za državnu smotru koreogra�iranog folklora. Priredba je i ovoga puta bila njihov poklon sumještanima koji su Dom kulture ispunili do posljednjeg mjesta. Bila je riječ o lijepom

i srca

glazbenom popodnevu na kojem su nastupili članovi folklorne sekcije, dječje folklorne sekcija te tamburaškog orkestra i tamburaša početnika KUU-a domaćina, nastupile su i tamošnje mažoretkinje. (vv)

Kulturno-umjetnička udruga Zvon

Starija folklorna sekcija predložena je za državnu smotru koreografiranog folklora

DEKANOVEC SLAVI SVOJ DAN

Malo mjesto u kojem rastu veliki projekti

Iako najmanja općina, Dekanovec iz godine u godinu potvrđuje da brojke ne određuju snagu općine

Piše: Sania Bižupić

Dekanovec, najmanja općina u Međimurskoj županiji, ovih dana svečano obilježava svoj dan s osobitim ponosom predstavljajući sve ono što je u proteklom razdoblju postignuto. Od važnih infrastrukturnih projekata i društvenih inicijativa do očuvanja kulturne baštine i unapređenja kvalitete života svih svojih mještana.

Dan Općine u Dekanovcu nije tek puka formalnost u kalendaru. To je dan kada se cijela općina kao takva osvrne na prijeđeni put i proslavi sve ono što je zajedničkim snagama ostvareno. U malim sredinama, gdje se svaki korak unaprijed gradi strpljivo i s mnogo truda, ovakve prigode imaju dodatnu težinu.

Provedeni i najavljeni projekti pokazuju kako Dekanovec, iako teritorijalno malen, ima velike ambicije i jasnu viziju - biti moderno uređeno i inkluzivno mjesto za život. Istovremeno, općina ostaje čvrsto ukorijenjena u svojim vrijednostima: brizi za svakog čovjeka, njegovanju tradicije te poticanju društvenog i gospodarskog života.

Općina prijatelj djece

Kad se kaže da je Dekanovec „Općina prijatelj djece", u toj se rečenici ne krije samo simbolična oznaka. To je obećanje koje se svakim danom ispunjava konkretnim djelima. Naime, jedan od najsnažnijih dokaza posvećenosti brizi za najmlađe i stvaranju boljih uvjeta za obitelji upravo je projekt izgradnje i opremanja prvog dječjeg vrtića na području općine.

Vrijednost ovog ambicioznog projekta doseže gotovo milijun eura, a realizira se uz

znatnu potporu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji je Općini Dekanovec dodijelio 382.242 eura bespovratnih sredstava. Uz to, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odobrilo je dodatna sredstva u iznosu od 317.758 eura, što je snažna potvrda da se vizija lokalne uprave prepoznaje i podržava na državnoj razini.

Vrtić koji nastaje na temelju ovog ulaganja bit će srce Općine. U njemu će svakodnevno boraviti djeca iz Dekanovca u dvije skupine, jednoj jasličkoj i jednoj vrtićkoj, u suvremenom prostoru opremljenom prema najvišim pedagoškim standardima. Time se izravno utječe na podizanje kvalitete života roditelja i djece, omogućujući mladim obiteljima ostanak u svojoj sredini bez potrebe za odlaskom u druge općine u potrazi za osnovnim obrazovnim uslugama.

No, ulaganja u djecu tu ne staju. Općina Dekanovec paralelno provodi i druge projekte usmjerene na unapređenje infrastrukture prema potrebama mališana. Na temelju natječaja Ministarstva demogra�ije i useljeništva odobreno je 23.099,01 eura za projekt opremanja i uređenja dječjeg igrališta čija ukupna vrijednost iznosi 28.873,76 eura. Time se dodatno oplemenjuju vanjski prostori za igru i boravak djece na otvorenom. Osim toga, kroz natječaj LAG-a osigurana su i 40.000 eura bespovratnih sredstava za izgradnju ograde oko nogometnog igrališta u sklopu Sportskog i rekreacijskog centra Dekanovec. Sve navedeno jasno potvrđuje da Dekanovec ne nosi titulu „Općina prijatelj djece" samo deklarativno, već da je riječ o promišljenoj strategiji ulaganja u dugoročan

razvoj. U vrijeme kada brojne male općine muku muče s demografskim padom, Dekanovec šalje snažnu poruku - ostanak u maloj sredini može biti jednako kvalitetan izbor za život, osobito kada su djeca u središtu pažnje.

Ulaganje u budućnost

Općina Dekanovec uspješno održava �inancijsku stabilnost, transparentno upravlja javnim novcem i usmjerava sredstva tamo gdje su najpotrebnija - u konkretne projekte i poboljšanje životnih uvjeta svojih mještana. Posebna pozornost u proračunskom planiranju usmjerena je na ljude i osnovne potrebe zajednice. Tako su znatna sredstva uložena u izgradnju i održavanje komunalne infrastrukture;

sustav oborinske odvodnje, javnu rasvjetu, kao i uređenje i asfaltiranje pristupnih putova. Time se osiguravaju bolji uvjeti za svakodnevni život, povećava sigurnost prometa i unapređuje vizura naselja. No, općinski proračun ne troši se isključivo na beton i asfalt. Značajna sredstva izdvojena su za društvene potrebe - su�inanciranje prijevoza učenika, jednokratne pomoći za novorođenčad, stipendije studentima, ali i podršku udrugama, uključujući kulturne, sportske i vatrogasne organizacije. Uz kapitalne projekte poput izgradnje dječjeg vrtića i infrastrukturnih zahvata u gospodarskoj zoni, planira se i modernizacija društvenih prostora, dodatna komunalna ulaganja i razvoj socijalnih programa.

Transparentnost u trošenju javnog novca ostaje jedan od temelja upravljanja. Na taj način Dekanovec ne gradi samo projekte, već i povjerenje, najvrjedniju valutu svake zajednice.

Infrastrukturni razvoj je temelj za kvalitetniji život Dekanovec već dugo vremena kroči prema modernizaciji svih segmenata lokalne komunalne infrastrukture. Tijekom 2023. godine proveden je niz konkretnih infrastrukturnih aktivnosti koje izravno doprinose kvaliteti života mještana. Izrađena je projektna dokumentacija za sustav oborinske odvodnje koja je ključan preduvjet za rješavanje dugogodišnjih problema s oborinskim vodama, a posebice u dijelovima naselja sklonim plavljenju. Paralelno s tim, izrađen je i projekt uređenja javne rasvjete, kojim zamjenjuju postojeće svjetiljke s energetski učinkovitim LED rasvjetnim tijelima. Također, nastavilo se s uređenjem javnih zelenih površina, čime se dodatno podiže vizualni identitet naselja i kvaliteta javnog prostora.

No Dekanovec se ne zadovoljava postignutim. U planu su i brojni drugi zahvati koji će obilježiti sljedeće razdoblje - dovršetak izgradnje nove zgrade dječjeg vrtića, brojna ulaganja u sportsku i komunalnu infrastrukturu, uključujući uređenje svlačionica i pratećih prostorija. Općina također namjerava realizirati projekte izgradnje kanalizacijske i oborinske mreže, kao i asfaltiranje pristupne ceste do mjesnog groblja te izgradnju parkirališta u njegovoj blizini.

kako bi se otvorile nove zone gradnje, a jedna od ključnih investicija bit će i izgradnja Doma za starije i nemoćne osobe - projekt kojim se želi odgovoriti na potrebe sve starijeg stanovništva.

U fokusu će ostati i uređenje svih nerazvrstanih cesta na području općine, kao i uređenje spomen-parka u neposrednoj blizini Doma kulture. Posebna pažnja posvetit će se i sigurnosti javnih površina kroz postavljanje video nadzora. Gledajući cjelokupni popis planiranih zahvata, jasno je da Dekanovec u narednim godinama očekuje val infrastrukturnih i društvenih promjena koje bi trebale znatno podići kvalitetu života svih mještana. Mala zajednica koja živi punim plućima

Iako najmanja općina, Dekanovec iz godine u godinu potvrđuje da brojke ne određuju snagu općine. Naprotiv, upravo u malim sredinama, gdje se svi poznaju, prijateljstvo i suradnja među ljudima postaju najvažniji pokretač. Dekanovec se tako može pohvaliti iznimno živim i raznovrsnim društvenim životom, u kojem aktivno sudjeluju svi, od najmlađih do najstarijih mještana.

U sklopu komunalnih zahvata planirano je i uređenje mrtvačnice, postavljanje ograde uz groblje, kao i energetska obnova Vatrogasnog doma.

U Doma kulture planira se obnova fasade te uređenje unutarnje dvorane, čime će se dodatno unaprijediti društveni sadržaji u općini. Ambiciozni planovi uključuju i kandidiranje većih infrastrukturnih projekata za izgradnju multifunkcionalne sportske dvorane, novog Vatrogasnog doma te Doma zdravlja. Osim toga, općinska uprava planira realizaciju detaljnih urbanističkih planova

Tijekom cijele godine organizirani su brojni događaji. Posebno se ističu školski projekt „Florijan i ja” i Glazbena večer kantora Florijana Andrašeca, koji čuvaju glazbenu i duhovnu baštinu kraja, kao i Furjonova zvjezda i Festival kinča, manifestacije koje slave lokalnu tradiciju, jezik, običaje i kreativnost mještana. Uz navedene projekte, posebnu pažnju privlače i tradicionalne manifestacije - maškarada, proslave Dana žena i Majčinog dana, božićni koncert, biciklijada te naravno, proslava Dana Općine. Nezaobilazni dio lokalne scene su i vatrogasna društva, sportski klubovi te brojne udruge, koje svojim kontinuiranim radom podižu kvalitetu života u općini. Stoga možemo zaključiti kako se Dekanovec jasno pozicionira kao primjer uspješne male lokalne samouprave. Načelnik i Općinsko vijeće, u suradnji s građanima, neumorno rade na stvaranju boljih uvjeta za život za sadašnje i buduće generacije.

Ivan Hajdarović, načelnik Općine Dekanovec

• NEZAVISNA PLATFORMA SJEVERA

Hvala Vam na dosadašnjoj podršci. Nastavljamo za naše Međimurje!

• HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA

• HRVATSKA SOCIJALNO LIBERALNA STRANKA

Nositelj liste:

• Ljerka Cividini, gradonačelnica grada Čakovca

• Josip Grivec, zamjenik župana Međimurske županije

• HRVATSKA SELJAČKA STRANKA

• NARODNA STRANKA REFORMISTI

• STRANKA UMIROVLJENIKA

• DEMOKRATI

Vaš župan

Matija Posavec

• Dragutin Glavina, predsjednik Skupštine Međimurske županije i dugogodišnji gradonačelnik grada Preloga

• Zlatko Marciuš, predsjednik vatrogasnih veterana Vatrogasne zajednice Međimurske županije

• Ivica Baksa, saborski zastupnik i poduzetnik

• Dražen Vidović, poduzetnik

• Đurđica Slamek, načelnica općine Sveta Marija

• Bojana Petrić, načelnica općine Donji Vidovec

• Igor Šegović, liječnik pedijatar, dugogodišnji ravnatelj Županijske bolnice Čakovec

• Zvonimir Siladi, profesor strukovnih predmeta u Gospodarskoj školi Čakovec

• Dejan Drabić, voditelj Centra izvrsnosti iz informatike Međimurske županije

• Jura Vidović, liječnik opće obiteljske medicine

• Dijana Novak, predsjednica Općinskog vijeća općine Domašinec

• Dragica Živčec, umirovljenica

• Zvonimir Taradi, načelnik općine Belica

• Ivan Kolmanić, privatni poduzetnik

• Slađan Mihoci, magistar javne uprave

• DALIJA OREŠKOVIĆ I LJUDI S IMENOM I PREZIMENOM

• Anica Naranđa, nastavnica u Srednjoj školi Prelog i autorica priručnika

• Štefanija Damjanović, umirovljenica

• Blaženka Zvošec, učiteljica u mirovini i dugogodišnja načelnica Općine Kotoriba

• Ivica Požgaj, vijećnik u Skupštini Međimurske županije

• Milena Petković, samostalna umjetnica

• Milena Granatir, predsjednica Općinskog vijeća općine Vratišinec i mjesnog odbora Gornji Kraljevec

• Luka Dopuđ, magistar ekonomije

• Ružica Glavina, umirovljenica

• Ivanka Novak, predsjednica pjevačkog zbora Josip Vrhovski Nedelišće

• Marijan Fajfar, poduzetnik i pilot

• Jelena Fuss, učiteljica u mirovini

• Vedran Kovačić, predsjednik Mjesnog odbora Mali Mihaljevec

• Dragutin Braniša, općinski vijećnik u Općini Belica

Kandidati Nezavisne platforme Sjever Matije Posavca na lokalnim izborima 18. svibnja 2025.

GRAD ČAKOVEC - Ljerka Cividini

GRAD PRELOG - Dubravko Cvetko

GRAD MURSKO SREDIŠĆE - Darija Dunjko Manhard

OPĆINA BELICA - Zvonimir Taradi

OPĆINA DOMAŠINEC - Dijana Novak

OPĆINA DEKANOVEC - Josip Kontrec

OPĆINA DONJI VIDOVEC - Bojana Petrić

OPĆINA DONJI KRALJEVEC - Miljenko Horvat

OPĆINA SELNICA - Marijan Fajfar

OPĆINA SVETA MARIJA - Đurđica Slamek

OPĆINA ŠENKOVEC - Marko Zeko

• Saša Horvat, poduzetnik i dugogodišnji načelnik općine Šenkovec

• Franjo Makovec, dugogodišnji načelnik Općine Sveti Martin na Muri

• Ksenija Blagus, profesorica njemačkog jezika u Ekonomskoj i trgovačkoj školi

• Vjenceslav Hranilović, predsjednik Općinskog vijeća općine Podturen

• Marija Prekupec, viša medicinska sestra

• Miljenko Horvat, načelnik općine Donji Kraljevec

OPĆINA GORIČAN - Darinka Ribarić

OPĆINA MALA SUBOTICA - Vladimir Mihalic

OPĆINA OREHOVICA - Zlatko Orsag

OPĆINA NEDELIŠĆE - Mladen Posavec

OPĆINA PODTUREN - Dražen Posavec

OPĆINA SV. JURAJ NA BREGU - Vedran Kovačić

OPĆINA ŠENKOVEC - Saša Horvat

OPĆINA VRATIŠINEC - Milena Granatir

Glumac Denis Halas u ulozi Drageca s glumicom Marinom Rajf u ulozi njegove majke

KAKO JE prošla Globina u Vodicama

Denis Halas nominiran za najboljeg glumca

Glumac Denis Halas za ulogu Drageca u predstavi Globina, u režiji Ivana Goričanca i izvedbi Dramske sekcije KUD-a „Mura” iz Murskog Središća, osvojio je nominaciju u kategoriji za Najbolju glavnu mušku ulogu na 65. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Vodicama.

Tijekom 6 festivalskih dana, raspoređenih u dva vikenda: 24. – 27. travnja i 3. – 4. svibnja, na pozornici Centra za kulturu i umjetnost u Vodicama izvedene su 22 predstave raznih žanrova iz različitih dijelova Hrvatske. Izbor predstava

iz cijele države napravljen je između čak 152 prijavljene, što znači da je već samo sudjelovanje na Festivalu potvrda njihove izvrsnosti i kvalitete. Glumice i glumci KUD-a „Mura” s velikim zadovoljstvom i zahvalnošću za sve pomoći svojega grada zaključuju prvih pet mjeseci priprema i rada u 2025. godini, poručili su. Globina putuje na prvo gostovanje nakon Vodica već 25. svibnja u Gledališku in koncertnu dvorana Lendava u Lendavi. Ulaz je besplatan i svi koji žele vidjeti predstavu su dobrodošli. (BMO)

ŠTO SMO, kaj smo i kak kuhamo – gastro manifestacija u Murskom Središću

Mirisi iz domaćeg

lonaca na šetnici

Uvod u Dane grada i manifestaciju Ljeto uz Muru u Murskom Središću bit će gastronomski doživljaj domaće kuhinje na šetnici uz Muru u subotu, 10. svibnja. Ekipe mjesnih odbora pokazat će svoja kulinarska umijeća na gastro događaju „Što smo, kaj smo i kak kuhamo”.

Kuhanje započinje u ranim jutarnjim satima, a već od 11 sati posjetitelji će moći kušati bogatu paletu jela koja će za ovu prigodu pripremiti vrijedni članovi mjesnih odbora Mursko Središće, Peklenica, Križovec, Hlapičina, Štrukovec i

Sitnice. Svaki mjesni odbor predstavit će svoje specijalitete, a jela će se dijeliti besplatno svim posjetiteljima. Dok kuhinja miriše na domaće i zavičajno, za dobru atmosferu pobrinut će se Tamburaški sastav Kumovi, koji će dodatno začiniti dan veseljem i glazbom. U isto vrijeme, na Šetnici će se održavati i Sajam domaćih proizvoda, gdje će lokalni proizvođači predstaviti svoje najbolje proizvode od meda, kolača, sireva do rukotvorina i suvenira. Vaše je samo da dođete i uživate. (BMO)

POČELO LARVICIDNO tretiranje komaraca Uništavanje u zametku dok

se pretjerano ne namnože

Brojnost komaraca na području Grada Mursko Središće zbog pogodne klime i vodnog režima Mure te biljnog pokrova može doseći enormne razmjere.

Još u travnju na sastanku između predstavnika Grada i tvrtke Bioinstitut, dogovoreno je suzbijanje komaraca tretiranjem vo-

denih područja larvicidima te odraslih komaraca metodom toplog i hladnog zamagljivanja, a nepristupačnih površina uz pomoć drona. Larvicidni tretman komaraca na području Grada ove godine prvi put je proveden u ponedjeljak, 5. svibnja na više lokacija na području grada.

ROM nositelj liste na kojoj je pet Hrvata za Gradsko vijeće Mursko Središće

Milorad Mihanović prvi u Međimurju sastavio romsko-hrvatsku listu

Samo je jedan Hrvat iz Sitnica, troje je iz Peklenice, a jedan iz Murskog Središća

Milorad Mihanović dva je mandata u Gradskom vijeću Murskog Središća. U pretprošlom mandatu bio je predstavnik romske nacionalne manjine, bez prava glasa, osim prava na raspravu na teme koje su bile od interesa

Mar�n Širok iz Peklenice drugi je na Mihanovićevoj lis� grupe građana

za romsku nacionalnu manjinu. U prošlom mandatu je u Gradsko vijeće izabran kao vijećnik izabran s kandidacijske liste grupe birača.

Na drugom i trećem mjestu liste Hrvati iz Peklenice

Za predstojeće lokalne izbore kandidirao se kao nositelj liste grupe birača, ali ovaj put na njegovoj listi nisu samo njegovi Romi iz Sitnica, već je lista mješovita. Od trinaest kandidata, na listi je pet kandidata hrvatske nacionalnosti. Da pojasnimo, radi se o Hrvatima koji nisu iz Sitnica, osim jednoga. Trojica u iz Peklenice, a jedan iz Murskog Središća. Iza Milorada Mihanovića, nositelja liste, visoko drugo i treće mjesto zauzimaju Martin Širok iz Peklenice i Stjepan Polanec iz Peklenice. Četvrto mjesto zauzima Emil Horvat, Rom

Na blagdan svetog Florijana Dobrovoljno vatrogasno društvo Gornji Kraljevec dobilo je kombi vozilo za prijevoz vatrogasaca. Time je dodatno ojačana spremnost i učinkovitost vatrogasnog društva. Osim za odlazak na intervencije, vozilo im je potrebno i za putovanja na natjecanja

kad je njihova sigurnost, a posebno najmlađih članova, itekako važna. Velikim dijelom nabavu kombi vozila su�inancirala je Općina Vratišinec svjesna važnosti kontinuiranog ulaganja u opremu i sigurnosnost vatrogasaca na području Općine. Načelnik Mihael Grbavec tom je pri-

koji pak ne živi u Sitnicama, već u Murskom Središću. Izdvojili smo ovu četvoricu kandidata s liste, jer je poznato iz svih dosadašnjih izbora da najviše pozicionirani na listama imaju izglede i za ulazak u Gradsko vijeće.

Miloradu Mihanoviću uspjela mješovita lista i kandidatura za zamjenika župana

Dakle, Miloradu Mihanoviću je uspjelo ono što nikad nije uspjelo ni jednom političaru da u praksi provede političku integraciju Roma i Hrvata, i to preko liste za Gradsko vijeće.

Izbori će pokazati uspjeh te liste i hoće li Milorad Mihanović ovakvim sastavljanjem liste osvojiti više od jednog mandata u Gradskom vijeću Mursko Središće. Milorad Mihanović iz Sitnica kandidirao se i za zamjenika župana iz redova romske nacionalne manjine i prikupio oko 500 potpisa što je otprilike dvostruko više od potrebnih glasova za kandidaturu. Hoće li mu uspjeti osvojiti dovoljno glasova svojih sunarodnjaka za zamjenika župana, pokazat će izbori 18. svibnja. (BMO)

likom istaknuo: - Ponosan sam što smo danas, upravo na blagdan svetog Florijana, mogli DVD-u Gornji Kraljevec predati novo vozilo koje će služiti za brže i sigurnije intervencije. Naša je dužnost kao odgovorne lokalne vlasti ulagati u ljude koji štite živote i imovinu svih nas. Zahvaljujem

svim vatrogascima na njihovoj predanosti i poručujem da ćemo i dalje stajati iza njih, kazao je. Dodao je: - Posebno odajemo priznanje svim hrabrim vatrogascima koji svojim nesebičnim radom i požrtvovnošću svakodnevno brinu o sigurnosti naših mještana. (BMO)

Milorad Mihanović u prošlom mandatu bio je vijećnik u Gradskom vijeću izabran s liste grupe građana

DVD GORNJI KRALJEVEC dobio kombi vozilo

Članovi DVD-a Gornji Kraljevec svečano postrojeni za primopredaju kombija

MATURANTSKA COOLIJADA

PRELOG

Ogenj i Tigrići putuju na završnicu Igara mladih

Grad Prelog ovih je dana, po 14. put za redom, bio domaćin Plazma Sportskih igara mladih.

Riječ je o najvećoj sportskoj amaterskoj manifestaciji u Europi koja djeci omogućava da se, potpuno besplatno, natječu u 10 sportskih disciplina (Coca-Cola Cup, Tommy turnir u malom nogometu, Kinder Joy of moving turnir u uličnoj košarci, HEP turnir u rukometu, Paket24 cup u tenisu, stolnom tenisu, odbojci, odbojci na pijesku, FIDE turniru u šahu, graničaru i atletici). U 29.

sezoni Plazma Sportske igre mladih samo u Hrvatskoj okupit će više od 115.000 djece i mladih.

Natjecanja u utrci na 60 metara i graničaru održala su se u dvjema kategorijama: 2014. godište i mlađi te 2016. godište i mlađi. Najspretnije ekipe u graničaru Ogenj i Tigrići te najbrži u atletici Jakov Madić, Lea Fleten, Janja Hižman i Šimun Radiković, putovat će krajem srpnja na Državnu završnicu Plazma Sportskih igara mladih. (vv)

PRELOG

Predstavljena monografija o 150 godina DVD-a Prelog

Dobrovoljno vatrogasno

društvo Prelog na poseban je način obilježilo ovogodišnji blagdan Svetog Florijana. Sveti Florijan, svetac kojemu se kršćanski narod stoljećima molio za pomoć protiv pogibelji ognja, poplave i drugih nepogoda, slavi se u Katoličkoj crkvi 4. svibnja, a vatrogasci ga slave kao svog zaštitnika, stoga se upravo na taj dan obilježava i Međunarodni dan vatrogasaca. Uz pratnju limene glazbe, vatrogasci i njihovi gosti, mimohodom su prošli centrom Preloga do Crkve sv. Jakoba ap.st., gdje je služena sveta misa.

Nakon misnog slavlja, u prostoru Vatrogasnog doma predstavljena je monografija o 150 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva Prelog, autora Stjepana Kovačeka. O DVD-u Prelog je, između ostalog, zapisano i sljedeće: - U povijesnim zapisima nalazimo i jasne podatke o nabavljenoj opremi za gašenje požara u Prelogu stotinjak godina prije službenog ustrojavanja vatrogasnog društva. Gradski magistrat Varaždina 1810. godine donosi odluku o kupnji vatrogasne štrcaljke od preloške solane. Trgovište Prelog, drugo međimursko mjesto po veličini, osnovalo je prvo dobrovoljno vatrogasno društvo 1875. godine. Dobro-

Josip Novak iz Preloga (HSS), Margit Mirić iz Draškovca (nezavisna), Nino Marđetko iz Draškovca (HDZ), Marija Hižman iz Cirkovljana (nezavisna), Darko Lehki iz Čukovca (nezavisan), Dubravko Hozjak iz Preloga (nezavisan), Janja Zvonarek iz Preloga (nezavisna), Ljubomir Kolarek (HDZ), Ivana Martinec Novak iz Preloga (nezavisna), Martin Dominić iz Oporovca (nezavisan), Đuro Ujlaki iz Preloga (HDZ), Jasminka Malek Križanec iz Preloga (nezavisna), Zdravko Kvakan iz Čehovca (HSS)

Ljubo Svim srcem za Prelog ide na

četvrti gradonačelnički mandat

Kao i u prošlom mandatu, i u ovu izbornu utrku ulazi u koaliciji s HSS-om. Ljubomir Kolarek je nositelj liste koja ima 4 stranačka kandidata, dva iz HDZ-a te dva iz HSS-a, dok je preostalih 8 nezavisnih

Piše: Vlasta Vugrinec

- Prelog je moj život, moja prošlost, sadašnjost i budućnost, ističe Ljubomir Kolarek u svom izbornom programu s kojim ide na svoj četvrti gradonačelnički mandat Grada Preloga.

voljno vatrogasno društvo Prelog, s bogatom tradicijom dugom 150 godina, i u budućnosti će imati ključnu ulogu u očuvanju vrijednog dijela nacionalne baštine i identiteta lokalne zajednice. Aktivnim uključivanjem mladih u svoje redove, Društvo potiče razvoj pozitivnih životnih vrijednosti poput solidarnosti, odgovornosti i zajedništva, čime osigurava kontinuitet i budućnost vatrogastva. Kroz edukacije, natjecanja i sudjelovanje u društvenim događanjima, DVD Prelog prenosi znanje i tradiciju novim generacijama, gradeći snažnu i povezanu zajednicu. Svojim neumornim radom i entuzijazmom, društvo ostaje svjetionik humanosti i primjer kako se ljubav prema domovini i bližnjima prenosi među naraštajima već dugih 150 godina. Sve uz geslo: „Vatru gasi, brata spasi…”

Stotinu i pedeset godina postojanja, Dobrovoljno vatrogasno društvo iz Preloga obilježit će u subotu, 10. svibnja, s početkom u 17 sati. Nakon mimohoda centrom Preloga, od 17:30 centralna će se svečanost održati u prostoru Doma kulture Grada Preloga, uz promociju filma o 150 godina vatrogastva u Prelogu, podjelu prigodnih priznanja te pozdravne govore gostiju. (vv)

Shodno toj rečenici, izborni slogan mu je: Svim srcem za Prelog.

Program od 12 točaka

Izborni program koji nudi stanovnicima Grada Preloga temelji se na 12 točaka i obuhvaća sve sfere života, od školstva i predškolskog odgoja, zdravstva i socijalne

skrbi, prometne i cestovne infrastrukture, gospodarskog razvoja i poljoprivrede, preko stanogradnje i uređenja naselja, izgradnje komunalne infrastrukture, kulture, sporta i rekreacija pa do ekologije i zelene tranzicije, turizma i ugostiteljstva, mladih i Preloga kao transparentnog i modernog grada. Svaki segment detaljno je objašnjen kako i na koji ga način namjerava poboljšati i unaprijediti.

Ista tako, predstavio je i planove za svako od naselja: Prelog, Čehovec, Otok, Cirkovljan, Draškovec, Hemuševec, Oporovec i Čukovec.

Kao i u prošlom mandatu, i u ovu izbornu utrku ulazi u

koaliciji s HSS-om. Kolarek je nositelj liste koja ima četiri stranačka kandidata, dva iz HDZ-a te dva iz HSS-a, dok je preostalih osam nezavisnih.

8 nezavisnih i 4 stranačkih kandidata

Kako je tom prilikom rekao, lista nije strogo stranačka, već se sastoji od angažiranih i ambicioznih muškaraca i žena, majki i u zajednici izrazito angažiranih kandidatkinja.

Oni su: Zdravko Kvakan iz Čehovca (HSS), Đuro Ujlaki iz Preloga (HDZ), Margit Mirić iz Draškovca (nezavisna), Josip Novak iz Preloga (HSS), Dubravko Hozjak iz Preloga (nezavisan), Ivana Martinec Novak iz Preloga (nezavisna), Martin Dominić iz Oporovca (nezavisan), Jasminka Malek Križanec iz Preloga (nezavisna), Janja Zvonarek iz Preloga (nezavisna), Marija Hižman iz Cirkovljana (nezavisna), Darko Lehki iz Čukovca (nezavisan) i Nino Marđetko iz Draškovca (HDZ).

ZAVRŠENA ENERGETSKA obnova preloške sportske dvorane

Dvorana je prodisala na radost

Ovoga tjedna prigodnom je svečanošću otvorena obnovljena sportska dvorana Osnovne škole Prelog. Dvorana je prošla temeljitu energetsku obnovu kroz investiciju od 778.000,00 eura, koju je u cijelosti financirala Međimurska županija iz vlastitog proračuna.

Projekt je obuhvatio energetsku sanaciju objekta, zamjenu fasade, krovišta i stolarije, instalaciju nove energetski učinkovite rasvjete, kao i sanaciju vlage u prostorijama dvorane i spojnom hodniku. Projekt energetske obnove prijavljen je još u svibnju 2023. godine na javni poziv za obnovu zgrada javnog sektora, no iako je prijava bila ispravna, nije bilo dovoljno sredstava za sufinanciranje, pa je projekt ostao na rezervnoj listi.

- Briga i želja za razvojem grada Preloga i cijelog donjeg

Na otvorenju dvorane nastupili su učenici Osnovne škole Prelog

Kako bi došao do svog četvrtog uzastopnog mandata, Kolarek mora pobijediti „izazivače” – Marija Horvata iz Cirkovljana kojeg podržava SDP te Dubravka Cvetka kojeg pak podržava Nezavisna platforma Sjever Matije Posavca.

Međimurja u kontekstu razvoja cijelog našeg Međimurja nije završena. Već smo u drugom projektu – dogradnji osnovne škole, koja je nužna zbog povećanog broja učenika i novih potreba škole. Čekamo rezultate natječaja, no ukoliko ne budemo uspješni, odlučili smo i taj projekt financirati u cijelosti sami, rekao je tom prilikom župan Matija Posavec. Sportska dvorana jedini je takav javni prostor na području Preloga koju koriste osnovnoškolci te srednjoškolci koji također sanjaju o svom prostoru za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

Koriste ju i brojni tamošnji sportaši i sportske udruge. Energetska obnova svima njima omogućit će bolje uvjete treniranja pa i ljeti kada će im itekako dobro doći klima-uređaj. Svečanost otvorenja dvorane svojim su nastupom obogatili i sami učenici. (vv)

Preloški vatrogasci dobili su svoju monografiju (Foto: Studio Vipro)

LJUBOMIR KOLAREK (HDZ) predstavio svoj program i listu kandidata

POTPORE ZA SJETVU soje Pomoć za nabavku

certificiranog sjemena

Vlada Republike Hrvatske usvojila je Program potpore sjetve certificiranog sjemena soje za 2025. godinu, s ciljem jačanja održivosti domaće poljoprivredne proizvodnje i ublažavanja ekonomskih gubitaka s kojima se suočavaju hrvatski poljoprivrednici.

Programom se predviđa financijska potpora poljoprivrednicima koji obave sjetvu koristeći certificirano sjeme soje, čime se dodatno potiče upotreba kvalitetnog sjemena, povećava

konkurentnost proizvodnje i pridonosi sigurnosti prehrambenog lanca.

Za provedbu Programa osigurana su ukupna sredstva u iznosu od 4,5 milijuna eura, a potporom se planira obuhvatiti oko 12 tisuća poljoprivrednika.

Ova mjera dio je šireg napora Vlade za jačanjem otpornosti i dugoročne održivosti poljoprivrednog sektora, osobito u kontekstu promjenjivih tržišnih i klimatskih uvjeta. (vv)

TRAJU PRIJAVE za Izbor najuzornije hrvatske seoske žene

Međimurke, rok

za prijavu ističe 1. lipnja!

Do kraja ovoga mjeseca, točnije do 1. lipnja, traju prijave za ovogodišnji izbor Najuzornije hrvatske seoske žene. Da bi se mogla prijaviti, žena mora imati između 25 i 65 godina, biti hrvatska državljanka koja živi na selu i uživa ugled u svojoj sredini. Uz to, mora imati lijepo uređeno kućanstvo i poljoprivredno gospodarstvo, proizvoditi poljoprivredne proizvode i/ili rukotvorine i/ili stvarati umjetnička djela i biti žena koja je u svojoj sredini poznati borac za razvitak i napredak društvenog, kulturnog i gospodarskog života žene obitelji i zajednice.

Ne mogu se prijaviti samo one koje su već sudjelovale na natjecanju za Izbor najuzornije hrvatske seoske žene.

Ovim projektom želi se pripomoći promociji vrijednosti i važnosti žene na selu s ciljem afirmacije i podizanja kvalitete življenja na hrvatskom selu,

očuvanju obitelji i kulturne baštine, ali i sudjelovanjem u obilježavanju Svjetskog dana seoske žene koji se obilježava svake godine 15. listopada diljem svijeta.

Pri tome će se skrenuti medijska pažnja na ženine uspješne aktivnosti koje do sada nisu bile odgovarajuće promovirane, vrednovane i nagrađivane, osobito u seoskim sredinama. Ovogodišnji izbor održat će se 8. listopada u Svetom Petru u Šumi, u Istarskoj županiji, a prijave se primaju do 1. lipnja 2023. godine. Prijava mora sadržavati ime, prezime, adresu i broj telefona, datum i godinu rođenja, bračno stanje, zanimanje te kratak životopis. Prijave slati poštom na adresu svoje županije ako su objavili natječaj, a ako nisu, onda na adresu: Katica Jerleković (predsjednica udruge), Cekovići 26, Kravarsko ili elektroničkom poštom na katica.jerlekovic@gmail. com. (vv)

NOVA ATRAKCIJA u Prelogu

Priprema se Festival rajčice

Grad Prelog u pregovorima je za još jednu atrakciju. Ovoga puta riječ je, kako je nedavno otkrio gradonačelnik Ljubomir Kolarek, o Festivalu rajčica. Naime, u Prelogu je sjedište udruge Črleno srce koja okuplja uzgajivače rajčice. Festival bi se mogao održati već iduće godine i to u sklopu Festivala balona.

Prema njegovim riječima, novi festival u Međimurju bio bi sličan onom u Španjolskoj. (vv)

PROGLAŠENA PRIRODNA nepogoda mraz

Obavezno prijavite štete

Gradska i općinska povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda obvezna su u Registar šteta unijeti prve procjene štete te ih prijaviti županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od proglašenja prirodne nepogode

Piše: Vlasta Vugrinec

Zbog mraza koji je početkom travnja zahvatio dijelove Međimurske županije, župan Matija Posavec donio je odluku o proglašenju prirodne nepogode za područje gradova Čakovec i Mursko Središće te općina Donji Kraljevec, Kotoriba, Štrigova i Vratišinec.

Mraz je u razdoblju od 6. do 11. travnja 2025. godine prouzročio značajnu štetu na voćnjacima zbog neuobičajeno niskih temperatura.

Sukladno zakonu, gradska i općinska povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda obvezna su u Registar šteta unijeti prve procjene štete te ih prijaviti županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od proglašenja prirodne nepogode.

Odluka župana Međimurske županije o proglašenju ove prirodne nepogode na snazi je od 2. svibnja 2025. godine. Dakle, ključni uvjet za isplatu potpore, odnosno za prijavu na taj natječaj je da se oštećeni poljoprivrednik nalazi u Registru šteta.

- Registar šteta je digitalna baza podataka koju vodi Ministarstvo financija i u njega svi unose svoje podatke, objašnjava Igor Rešetar, poznati mljekar iz Kuršanca.

Unose se podaci o svim štetama poput poplava, suše, nevremena, tuče i slično. Nije

Koraci nakon proglašenja prirodne nepogode

Prirodna nepogoda može se proglasiti ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 % vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30 % prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda smanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 %. Odluku o proglašenju prirodne nepogode na području županije donosi župan.

Nakon toga, radi dodjele novčanih sredstava za dje-

lomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda, nadležna tijela, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, provode sljedeće radnje:

1. prijavu prve procjene štete u Registar šteta

2. prijavu konačne procjene štete u Registar šteta

3. potvrdu konačne procjene štete u Registar šteta. Oštećenik prijavljuje štetu na imovini nadležnom gradskom ili općinskom povjerenstvu u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.

POPULARNE PAMPASICE postale nepopularne

Na Festivalu bi se promovirala Udruga Črleno srce koja se bavi uzgojem rajčice

to ništa novo, dodaje, jer taj pravilnik postoji još od 2019. godine. U njemu je, između ostaloga, određeno tko i kako procjenjuje štete te tko unosi podatke u Registar. - Prema tim podacima onda ministarstvo ili Vlada RH odlučuje koliko će dati potpore za ublažavanje šteta, kaže naš mljekar. No, taj registar je ujedno i smjernica da se vidi koje područje je na udaru koje nepogode pa se na temelju toga onda eventualne štete mogu i određenim sredstvima prevenirati. Podatke u registar trebala bi unositi povjerenstva za procjenu šteta, i to općinska ili pak gradska. A upravo zbog toga što se štete od lanjske suše nisu upisale u Registar šteta, pojedini poljoprivrednici ostali su kratkih rukava. Naime, EU je bila doista izdašna je te raspisala natječaj za izvanrednu mjeru pomoći stradalim hrvatskim poljoprivrednicima tešku 44.797.863,44 eura. Poljoprivrednici su naime do sada mogli računati samo na potpore iz nacionalnog fonda koje su doista bile mizerne. A, eto Europa se isprsila i mnoge uhvatila na spavanju. To ne znači da će i sada za mraz stići toliko eura, ali nikad se ne zna. Stoga, poljoprivrednici, prijavite svoje štete i dobro pročitajte upute za prijave.

Je li odzvonilo pampas travama?

Rijetko koje međimursko dvorište je bez barem jednog grma popularnih pampas trava. Bilo da je riječ o niskim i visokim varijetetima. Riječ je o trajnici koja jako lijepo izgleda kao samostalni grm, a često se sadi kako bi sakrila neugledni zid, ogradu ili dio dvorišta. Vrlo je jednostavna i zahvalna biljka za uzgoj i naravno za razmnožavanje. Dovoljno je uzeti samo jedan dio korijena od matične biljke. Njega se uglavnom sastoji od rezanja rano u proljeće i rezanja cvjetova, odnosno metlica. Metlice pak su postale sastavni dio interijera kako od dnevnih soba i hodnika tako do kupaona. Posebno se lijepo ističu u velikim vazama dok kupaone podižu svojom ljepotom. Za impresivnim metlicama poludjele su i buduće mladenke koje žele njima ukrasiti dvorane u kojima se fešta nakon vjenčanja.

Ipak, kako sada stvari stoji, čini se da se zvjezdana prašina pampas trava polako, ali sigurno gasi. Stavljene su na crnu listu, pojedine europske zemlje zabranile su njihov uzgoj pa čak i držanje metlica u vazama. Istina, i u našim međimurskim vrtnim centrima da se primijetiti kako ih više nema u prodaji.

Pampasice su naime proglašene invazivnom vrstom jer se agresivno širi i pritom potpuno istiskuje autohtone biljke

Biljka ima jaki žiličasti korijen koji može zaposjesti oko 100 m2 podzemnog prostora, utječući i na bioraznolikost. Veliki je „kradljivac hranjiva" zbog svog bujnog nadzemnog i podzemnog dijela, snižava razinu dušika u zemljištu i utječe na njegovu strukturu.

Istina, svi koji ju imaju u dvorištu, dobro znaju kako ju je teško izvaditi iz zemlje. Ne

pomaže ni lopata, ni pijuk već se “trga” komad po komad. S druge pak strane, njene ukrasne metlice pune su pe-

Mraz je uništio ovogodišnji urod marelica

luda koji izaziva kašalj, kihanje i iritiranje očiju i drugih sluznica. Dakle, alergene su. (vv)

Pojedine države stavile su je na crnu listu

Što se radi na vrtu u svibnju

Svibanj je najbolje vrijeme za glavninu sjetve i sadnju u vrtu. Ako niste stigli obaviti sjetvu u vrtu u travnju, nema panike – većinu povrtnih kultura i cvijeća možete bez ikakve brige posijati u svibnju i sve će uspjeti narasti i roditi. Štoviše, dok se jednom zemlja zagrije i idealno je vlažna, sve puno brže i bolje naraste. Također, uzmite u obzir da je u našim krajevima zadnja mogućnost pojave mraza čak 19. svibnja (tzv. ledeni sveci) pa sjetvu i presadnju osjetljivijih vrsti planirajte sukladno vremenskoj prognozi.

Sjetva na otvorenom

Početkom svibnja možete posijati kupusnjače za kasnije rasađivanje u lipnju, kukuruz, luk, mrkvu, peršin, rotkvice, blitvu, ciklu, rukolu, pastrnjak, salatu, cvijeće i začinsko bilje... zapravo još uvijek gotovo sve, možda je samo malo prekasno za bob. Jednogodišnje cvijeće sijemo tijekom cijelog svibnja, dok dvogodišnje i trajnice možemo sijati čak i tijekom lipnja.

Zbog mogućnosti mraza sredinom svibnja, sjetvu mahunarki i tikvenjača (tikvice, krastavci) na otvorenom u najvećem dijelu planirajte sredinom svibnja. Osim što onda izbjegavate mogući mraz, za dobro nicanje one trebaju toplo tlo.

Presadnja presadnica na otvoreno

Osim sjetve, u svibnju je vrijeme za sadnju presadnica paprike i rajčica na otvoreno –nakon što prestane opasnost za mraz i prehladni vjetar koji ih može uništiti. Ako niste stigli posijati sve rajčice i paprike, tijekom svibnja, još se možete okušati u sjetvi istih direktno na otvoreno – ovako posijane rajčice iz mog iskustva jako dobro napreduju i brzo dostignu u rastu presadnice koje smo prije uzgojili.

Pohani cvjetovi vlasca prava su delikatesa

Piše: Vlasta Vugrinec

Ljubičasti cvjetovi vlasca ističu se ovih dana u našim vrtovima u svoj svojoj punini. Obožavaju ga ljudi, pčele i ostali oprašivači. I dok se lišće vlasca stavlja u sve moguće hrane, malo tko zna da su i cvjetovi prava poslastica.

Umjesto toga, cvjetovi završavaju u vazi ili jednostavno kao ukras vrta ili dvorišta. Stoga nije ni čudno što se grmovi vlasca sade u kamenjare, gredice s cvijećem ili pak tegle.

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Ostali radovi u povrtnjaku

Grašak koji ste posijali ranije u svibnju treba potpornje za rast da se ne bi previše polegnuo – a tome može poslužiti bilo mreža za krastavce, bilo granje uz grmiće graška. Također, razmislite o zaštiti od ptica koje jako vole mladice graška, pa vam ga tako mogu uništiti – stavite šuškave vrećice, stare CD-e i slično kako bi odvratili ptice od gredica graška. Napravite to isto s voćkama, pogotovo trešnjama.Vrijeme je i za rasađivanje salate po vrtu, kako se ne bi gušila ako je preblizu posijana i kako bi se mogla razviti u lijepe glavice. Za presađivanje uvijek radije birajte razdoblje pred kišu da čim manje zalijevate i da presadnice čim bolje podnesu šok od presađivanja. I naravno, kako sve niče po vrtu, tako će nicati i korov. Sve manje niknule biljčice potrebno je na vrijeme osloboditi korova kako ih on ne bi zagušio i onemogućio im rast. Također, razmislite i o malčiranju u vrtu koje između ostalog smanjuje rast korova.

Berbe na vrtu

U svibnju već možete i u berbe na vrt: mladi luk, češnjak, rotkvice, mladi grašak, bob, špinat, salata... naravno, sve ovisi kada ste što sijali. A dozrijevaju i jagode i trešnje.

Berba ljekovitog bilja

U svibnju se bere i ljekovito bilje, pa ne zaboravite nabrati i osušiti koprivu, majčinu dušicu, matičnjak, trputac, bazgu, bagrem... Ne propustite uživati u svježim i pohanim cvjetovima bagrema te soku od bazge.

Jednostavna biljka za uzgoj

Vlasac je doista jednostavna biljka za uzgoj. Štoviše, jednom kad se dobro udomaći, sam se širi, odnosno osjemenjuje. Problem je jedino kako ga udomaćiti. Naime, može ga se uzgojiti iz kupljenog sjemena, međutim, to je vrlo mukotrpan posao. Lakše i jednostavnije je kupiti na placu ili sajmu već razvijene presadnice i presaditi ih na otvorene gredice. Istina, vrlo uspješno se može presaditi i dijeljenjem postojećih grmova, odnosno razdvajanjem lukovica. Vlasac je biljka skromnih zahtjeva, osim što više voli sunce nego sjenu i polusjenu.

Odlikuju ga cjevaste stabljike ili listići koji čime grm te ljubičasti cvjetovi koji izbijaju u proljeće. Nakon što ocvate, glavica cvijeta puna je sjemenki koje se mogu pokupiti i ponovno zasijati. Može se jednostavno sve prepustiti i prirodi pa će vjetar razasuti sjemenke kuda koju. Padnu li na plodno tlo, sjemenke će niknuti još tekuće godine. Tko voli vlasac, zna dobro da mu jedan grm nije dovoljan iako se on stalno obnavlja. Stoga, pusti da mu nikne i po nekoliko njih.

Svježi listovi mogu se brati od ranog proljeća do kasnih jesenskih mrazeva. Nježne stabljike ili listovi, naime, zimi jednostavno nestanu i pojave se opet u rano proljeće.

Vlasac (lat. Allium schoenoprasum) je višegodišnja biljka koja spada u porodicu lukova te se često koristi kao aromatični dodatak jelima ili prehrambenim proizvodima. Okusom podsjeća na luk pa paše gotovo u sva jela. Istina, može se grickati i onako tek svježe ubran u vrtu bez ičega.

U kulinarstvu ima doista široku primjenu. Može se koristiti svježi, sušeni ili zamrznuti, a popularan je sastojak juha, umaka, salata, jaja, krumpira

i još mnogo toga. Koristi se i jednostavno kao ukras jelima. Kao i svaki drugi zeleni začin, najbolje ga je upotrebljavati u svježem stanju jer tada ima najintenzivniji miris i okus. Ljubitelji vlasca stavljaju ga u svježi sir, odlično se slaže sa svježom rajčicom i paprikom, od njega se radi popularni pesto na bazi bosiljka…

Kad se tako upotrebljava najbolje ga je sitno nasjeckati, jer to omogućuje njegovom nježnom okusu da prožima jela, a da ih ne nadjača.

Jestivi su i cvjetovi

Na isti način mogu se upotrebljavati i svježi cvjetovi vlasca s time da oni još dodatno, osim okusom, izgled jela podižu i bojom te strukturom. Jer zna se da jelo na tanjuru najprije jedu oči. Osim

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.

toga, cvjetovi se mogu pohati kao i cvjetovi tikvica. Naime, napravi se gusta smjesa od ledene mineralne vode, brašna, praška za pecivo i gustina i u nju se umaču cvjetovi i stavljaju na par minuta u vrelo ulje. Zlatno smeđi i hrskavi pohanci mogu se jesti samo posoljeni ili uz neki blagi umak. Pupovi i cvjetovi mogu se kiseliti kao i svako drugo povrće, a njima se, kao i listovima može aromatizirati primjerice maslac, ulje pa čak i ocat. Vlasac, uza sve to ima i blagotvorno djelovanje na ljudski organizam. Jednom riječju, ima nutritivna i ljekovita svojstva. Prije svega, izvrstan je izvor vitamina i minerala, a sadrži i visoku razinu antioksidansa koji pomažu u zaštiti tijela od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” VLASAC DAMIRA Posavca iz Ivanovca

Cvjetovi vlasca su i ukras i kulinarska poslastica

Damir Posavec vlasac uzgaja u tegli

Zdravko i Marija proslavili

50 godina braka

U Vrhovljanu je zavladao slavljenički duh povodom 50. godišnjice braka Zdravka i Marije Jambrović. Ovaj izniman jubilej, poznat kao zlatni pir, obilježen je svečanim okupljanjem obitelji

i prijatelja u Štefovoj kleti. Djeca, unuci, rodbina i susjedi pridružili su se Zdravku i Mariji kako bi proslavili njihovu ljubav i predanost koja traje već pola stoljeća. Atmosfera je bila ispunjena

KLUB Nordijskog hodanja Međimurje

toplinom i radošću, odražavajući snažne obiteljske veze koje su slavljenici njegovali tijekom godina. Njihova priča započela je 1. svibnja 1975. godine, a ova proslava bila je prekrasan podsjetnik na

sve lijepe trenutke koje su zajedno proživjeli. Svi prisutni su uživali u slavlju, prisjećajući se uspomena i nazdravljajući budućnosti Zdravka i Marije. (sh)

Čim zemem štape v roke, nestanu se

Svjetski dan kretanja za zdravlje (engl. Move for Health Day) obilježava se 10. svibnja kao međunarodni podsjetnik koliko je svaki oblik tjelesne aktivnosti važan za zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) od 2003. godine koristi ovaj datum kako bi promicala tjelesne aktivnosti kroz različite inicijative koje uključuju sve vrste kretanja, od umjerenog pa do visokog intenziteta.

Taj dan poznat je kao Međunarodni dan tjelesne aktivnosti odnosno Dan kretanja za zdravlje, a odnosi se na provođenje tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta bez obzira na sadržaj, mjesto i vrijeme izvođenja te predstavlja izvrstan način povezivanja pojedinca, zajednica i naroda u promicanju zdravlja i dobrobiti zdravih stilova života. Hipokratova izreka „Šetnja je lijek“ (Hipokrat – najpoznatiji grčki liječnik) i danas je poznata. Svi znamo da je tjelesna aktivnost neophodna ako želimo biti zdravi i kvalitetno živjeti. Znanstveno je dokazano da redovita tjelesna aktivnost sprječava niz kroničnih bolesti koje su glavni uzrok obolijevanja, invaliditeta i smrtnosti u našoj populaciji. Nažalost, danas sve više sjedimo i zaboravljamo da smo stvoreni za pokret. U takvoj našoj pasivnosti pate svi naši organski sustavi i postajemo podložni bolesti, a na raspola-

ganju imamo vrlo jednostavnu aktivnost – hodanje. Prema definiciji tjelesna aktivnost predstavlja svaki pokret tijela koji rade naši skeletni mišići uz potrošnju energije. Obuhvaća tjelesnu aktivnost vezanu uz slobodno vrijeme, kućne poslove, posao ili prijevoz. Prema intenzitetu, tjelesna aktivnost dijeli se na onu umjerenog i jakog (snažnog) intenziteta. Svaka od njih poboljšava naše zdravlje. Prema potrošnji energije i kisika, tjelesna aktivnost dijeli se na aerobnu i anaerobnu. Aerobna aktivnost za pokretanje mišića dobiva energiju koja se oslobađa uz prisustvo kisika i zato se zove aerobna. Obuhvaća vremenski dugotrajnije vježbe nižeg ili umjerenog intenziteta odnosno veliki broj vježbi koje se ritmički ponavljaju bez opterećenja ili s malim opterećenjem. Aerobne aktivnosti su važne za očuvanje zdravlja jer se pokreću velike skupine mišića koje jačaju rad srca, pluća i krvne žile, jačaju kosti i mišićnu snagu, povećavaju izdržljivost, smanjuju rizik od bolesti srca, visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola i šećerne bolesti te su dobre za smanjenje tjelesne mase i stresa. Aerobne aktivnosti su npr. šetnja, žustro hodanje, trčanje, rolanje, plivanje, veslanje, planinarenje, bicikliranje, nordijsko hodanje, ples i aerobik. Za postizanje zdravstvene dobrobiti

preporučeno je minimalno 30 minuta dnevno, ukupno 150 minuta aerobne aktivnosti tjedno.

Anaerobna tjelesna aktivnost za pokretanje mišića dobiva energiju koja se oslobađa bez prisustva kisika i zato se zove anaerobna. Obuhvaća vremenski kratkotrajne vježbe (do 2 minute) visokog intenziteta, odnosno vježbe uz opterećenje težinom malim brojem ponavljanja, uz pojavu boli, s kratkim pauzama između vježbi. Anaerobne aktivnosti oblikuju mišiće, stvaraju masu te povećavaju kardiovaskularnu izdržljivost. U ove aktivnosti spadaju tenis, skokovi, sprintevi, trčanje u nogometu, rukometu, odbojci. Stručnjaci preporučuju kombiniranje aerobne i anaerobne aktivnosti.

Bez kretanja nema uravnoteženog mentalnog i tjelesnog zdravlja

Tisuće znanstvenih radova dokazuju kako tjelesna aktivnost može biti jedno od najjačih oružja u borbi protiv učestalih i potencijalno smrtonosnih bolesti, a time se također smanjuje rizik za te brojne kronične bolesti, a to su: srčane bolesti i moždani udar, šećerna bolest tipa 2., rak debelog crijeva i rak dojke, osteporoza, demencija, pretilost i s njom povezane metaboličke bolesti, bolesti lokomotornog sustava i bolesti kralježnice. Tjelesna aktivnost ima dobrobit i na

GRAĐANI PITAJU kandidate za načelnika Štrigove

Kako

ćete riješiti najezdu komaraca i probleme s odvodnjom?

Poštovani, s obzirom na to da su ovog trenutka aktualni izbori u našoj Općini Štrigova, građani imaju neka pitanja koja se godinama ne rješavaju pa bi željeli čuti koji je plan za budući mandat po tom pitanju svakog od kandidata. U nastavku u cijelosti objavljujemo pitanja građana: Poštovani kandidati za načelnika općine, ovim putem kao zabrinuti građani skrećemo vam pozornost na dva dugogodišnja, ali nedovoljno adresirana problema, koji ozbiljno utječu na kvalitetu života u našoj zajednici: najezdu komaraca i neadekvatan sustav cestovne odvodnje.

moke

mentalno zdravlje, posebice aerobne aktivnosti koje povećavaju protok krvi kroz mozak te djeluju pozitivno na centre u mozgu zadužene za regulaciju motivacije i emocija. Također, nakon tjelovježbe dolazi do otpuštanja hormona u tijelu koje nazivamo endorfini, a koji doprinose osjećaju sreće i zadovoljstva nakon odrađenog treninga, a ujedno oslobađanje endorfina koji predstavljaju endogene opijate smanjuju osjet boli kod mnogih kroničnih bolesti. Pozitivan je utjecaj i na psihičko zdravlje – smanjuje simptome depresije i tjeskobe, bolji san, jači libido, veća izdržljivost i psihička otpornost, snižavanje stresa, bolje raspoloženje, više energije, bolja koncentracija, porast samopouzdanja. U zaključku, tjelesna aktivnost vrlo je važna i neizostavna zdrava životna navika koja nam je, uz pravilnu prehranu, najbolji saveznik u postizanju i održavanju adekvatne tjelesne težine i zdravlja općenito. Klub Nordijskog hodanja Međimurje obilježit će svjetski dan kretanja iduće subote, 10. svibnja, s početkom u 16 sati. Dvije staze od 4 km i 9 km će se propješačiti ili nordijski odhodati. Prije samog hodanja bit će prigodni program. Start i cilj je na Trgu Republike u Čakovcu. Obavezna najava na mail: astrid.aus@gmail.com (Dr. Ivana Jambrović Horvat)

Već s dolaskom prvih proljetnih dana, a osobito desetak dana nakon prvih obilnijih kiša, suočavamo se s masovnim razmnožavanjem komaraca koji svakodnevno ometaju boravak na otvorenom, uzrokuju zdravstvene tegobe i opću nelagodu

među građanima. Iako se građane redovito poziva da uklone stajaću vodu iz svojih okućnica, prešućuje se činjenica da upravo javna odvodna infrastruktura – duboki cestovni jarci – često postaju leglo komaraca, zbog čega ovakva upozorenja djeluju licemjerno.

Dovoljno je samo proći glavnom državnom cestom od Štrigove do granice i pogledati koliko vode stoji u jarcima. Takvo „održavanje" jaraka moglo bi biti opasno i po pitanju nastanka klizišta pa ne bi bilo na odmet inicirati suradnju s nadležnim tijelom koje održava ceste u Općini. Stoga vas kao kandidate koji traže povjerenje građana molimo da jasno i javno odgovorite na to kako planirate riješiti ovaj problem da zaista možemo uživati u našem (k)raju!

S poštovanjem, građani Općine Štrigova

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja

OPASKA

Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1546

ZLATNI PIR

Zdravko i Marija sa svojim najmilijima proslavili jubilej

TRGOVINA KRK Belica

Veru i Veronu zanima „se po prek“!

Platnenu vrećicu za kupnju s logom Međimurskih novina ovaj tjedan darovali smo u prodavaonici Krk u Belici. Poklonili smo je Veri Taradi i Veroni Ovčar iz Belice, a one su nam zauzvrat otkrile što vole čitati. - Meni je baš sve zanimljivo, volim čitati „se po prek“. Dosta pratim i nacionalne medije, crnu kroniku ne volim naročito, ali valja ostati informiran i u tom području. U Međimurskim novinama uvijek krenem sa zadnjom stranom pa prema prvoj, otkrila je gospođa Vera, a gospođa Verona složila se s njezinim riječima te dodala kako joj je nemoguće odabrati najdraže područje. Snimili smo ju s prodavačicom Snježanom Žerjav. (lp)

Spomenik Istjerivanje okupatora Vjekoslava

Rukljača postavljen je 1948. godine na Kvaternikovom trgu. Spomenik je smješten na pješački otok s popločanim prilazom i uređenim

niskim grmljem. Brončani reljef postavljen je na betonsku ploču, a prikaz gomile snažno pokrenutih likova tipičan je za rano poslijeratno razdoblje socijalističkog realizma. Za spomenik

je zanimljivo da njemački vojnici u prikazu nemaju šljemove na glavama. Na istom mjestu je postojao sličan spomenik koji su mađarske vlasti podigle 1932. godine. (mg)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina Idealno

Drugi kupon 121. kola

Novo, 121. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u svibnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 16. svibnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe)

ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do ponedjeljka 26 svibnja. Sretnog dobitnika 121. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. svibnja. (mk)

Ime i prezime:

Adresa:

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić; Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr), Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Jug Mall , ul. Tomaša Goričanca 1, 4000 0 , Čak ovec

Istjerivanje okupatora socrealis�čki je spomenik

Vera Taradi, Snježana Žerjav i Verona Ovčar

Vinko Jakopić

iz gorica leti na svirku

U intervjuu tjedna donosimo vam priču Vinka Jakopića, 22-godišnjeg studenta agronomije, koji uz to redovito pomaže u obiteljskom vinogradu, a vikendom zabavlja publiku kao član Tamburaškog sastava Podrumari. Vinko nam

je otkrio kako balansira tri različita života i još k tome uspijeva pronaći slobodno vrijeme za sebe. Kako je počeo svirati, koji mu je omiljeni instrument i kako su nastali Podrumari saznajte na 3. stranici Medije. (bj)

Petak, 9. svibnja

cijeli dan , Izložba „Matuljov peh" Josipa Horvata

Zgrada Scheier, Čakovec

9:00, Tjedan fes�vala znanos� u MMČ-u

Dvorana Riznice Međimurja, Čakovec

9:30, Hodanjem do zdravlja Sportsko-rekreacijska zona Marina Prelog

10:00, „Frazeološka mreža"

Dvorana Riznice Međimurja, Čakovec

10:00, Predavanje za učenike viših razreda OŠ i SŠ „Međimurski dijalekt"

Dvorana Riznice Međimurja, Čakovec

10:00, Čitanjem do zvijezda Srednja škola Čakovec

11:00

Europski vrt zajedništva Dvorište Riznice Međimurja, Čakovec

17:00, Proljetna potraga Župni dvor Selnica

19:00, Pub kviz Društveni dom Vra�šinec

Subota,

10. svibnja

10:00, Dan tehničke kulture

Centar znanja, Čakovec

10:00

STEAM fes�val znanos� Centar znanja, Čakovec

10:00, Dan otvorenih vrata

Muzej Međimurja Čakovec

17:00, 29. Smotra tamburaških sastava i orkestara

Dom kulture, Belica

19:00, Jurjevo – Predstava „Godišnjica" KUU Lipa Gornji

Mihaljevec, Dom kulture Zasadbreg

19:30, Koncert "Sjećanja i snatrenja" Sportska dvorana

OŠ Nedelišće

19:30, Goran Vinčić: Reci mi da se šališ, Dom kulture Kotoriba

DAN OTVORENIH VRATA MMČ-a

Otkrijte tajne

Zrinskog dvorca, besplatno!

HUMANITARNI PUB KVIZ Znaš sve od A do Ž? Dokaži

Jeste li spremni za nešto novo i uzbudljivo? Kulturno-umjetničko društvo dr. Vinko Žganec po prvi put organizira humanitarni pub kviz, koji će se održati ovog petka s početkom u 19 sati u Društvenom domu Vratišinec. Očekuje vas večer ispunjena zabavom, dobrim društvom i pitanjima iz različitih

to!

područja - od glazbe, �ilma i sporta do povijesti, kulture i još mnogo toga. Sve što trebate jest okupiti ekipu od 2 do 4 člana, prijaviti se i sudjelovati u kvizu uz kotizaciju od 3 eura po igraču. Kviz će voditi poznati kvizaš Krešo Biškup, a uz sjajnu atmosferu možda osvojite i nagradu! (sb)

SMOTRA tamburaških sastava i orkestara

U sklopu Dana Međimurske županije, Muzej Međimurja Čakovec otvara svoja vrata posjetiteljima u subotu, 10. svibnja, od 10 do 16 sati. Ulaz je besplatan, a svi zainteresirani moći će razgledati Riznicu Međimurja s postavima Minijature i Stoljeća utvrde, palaču s likovnom galerijom i izložbom Zrinski i čakovečki Stari grad, kao i izložbu Fotoso�ia 19 u Multimedijalnoj dvorani, s radovima polaznika foto seminara Damira Hoyke. Iskoristite priliku za kulturni izlet i otkrijte bogatstvo međimurske baštine u prostoru jednog od najvažnijih spomenika regije - čakovečkom Starom gradu. (sb)

RECI MI DA SE ŠALIŠ

Goran Vinčić će vas

nasmijati do suza

Pripremite se za večer punu smijeha jer Goran Vinčić dolazi u Dom kulture Kotoriba! U subotu, 10. svibnja, s početkom u 19:30 sati, njegov stand-up comedy show „Reci mi da se šališ“ obećava humor bez dlake na jeziku i situacije iz svakodnevnog života koje ćete prepoznati. Ako volite smijeh do suza, ne propustite ovu priliku! (sb)

Tamburaški zvukovi ponovno u Belici

Nakon uspješnog događaja prošle godine, KUD Belica ponovo će ugostiti najbolje tamburaške sastave Međimurja. 29. županijska smotra tamburaških sastava i orkestara održat će se u subotu, 10. svibnja, u Društvenom domu Belica s početkom u 17 sati. Organizacija ovog glazbenog spektakla pripala je Zajednici hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije u suradnji s domaćinom, KUD-om Belica. (sb)

po

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: IVAN VITEZ: IMENAR - ASHLEY TATE: 27 MINUTA

Dobitnik knjige Imenar - Što znači moje ime? objavljene u prošlom broju je Svetlana Velenderić Turk. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

kupon br. 1547

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Broj telefona:

i poštanski broj:

POKLANJA KNJIGU

Ashley Tate: 27 Minuta

10 dana od objave dobitnika.

Phoebe Dean bila je najpopularnija djevojka u malom američkom gradiću West Wilmeru.

Zbog toga se posljednjih deset godina svi pitaju zašto je Grantu Deanu trebalo dvadeset sedam minuta da nazove hitnu pomoć nakon prometne nesreće? Da je nazvao prije, njegova sestra bi još uvijek bila živa.

Kako se bliži godišnjica Phoebene smrti, Granta progone sjećanja i tajna koja ga guši već godinama. Ali on i Phoebe nisu bili sami u autu te noći. I Becca je bila s njima i zna što se doista dogodilo. A možda je njezina isprekidana sjećanja varaju?

Ni June Delroy već deset godina ne zna kamo je o�šao njezin brat Wya�, koji je nestao iste noći kad se dogodila prometna nesreća.

„27 minuta“ debitantski je roman Ashley Tate koji istražuje dugotrajne posljedice tragedije u malom gradu. Radnja prati četvero likova deset godina nakon nesreće u kojoj je život izgubila sedamnaestogodišnja Phoebe Dean

Nedjelja, 11. svibnja

10:30, Izložba ručnih radova DVD Pušćine

15:00, Majuško španceraje u Slakovcu Slakovec

16:00, Degustacija vina „Mura & Hortus Croa�ae Sunset Wine“, Mlinarska kuća, Žabnik 17:00, 10. Međunarodna smotra dječjeg folklornog stvaralaštva „Majci na dar" Dom kulture Donji Vidovec

Srijeda, 14. svibnja 19:30

Predavanje “Kako osta� razuman u vremenima kaosa” Dr. Vasudev Das Studio Hara Čakovec

Petak, 16. svibnja

13:00, Urbanovo 2025. Dom kulture Štrigova 12:00, Kar�ng slalom Park Mlados� Prelog

Subota, 17. svibnja 12:00, Urbanovo 2025. Dom kulture Štrigova 10:00, Familijafest MESAP, Nedelišće

10:00, Izrada biodinamičkih preparata, besplatna edukacija i radionica Holiday Home Lina, Pleškovec 154a 12:45

Auto slalom utrka "Fletni i stekli", Centar Preloga 16:00, Predstava Coprnjak Zoza Centar za kulturu Čakovec

Nedjelja, 18. svibnja 14:00, Urbanovo 2025. Dom kulture Štrigova

Najavite događaj! Sve informacije

šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Izložba „Fotosofia 19“ prikazuje fotografije polaznika seminara pod vodstvom Damira Hoyke

Belica

drugi put

domaćin županijske smotre tamburaških sastava

Čakovečka špica

Foto: Mario Golenko Piše: Sanja Heric

Vito, Luka i Ljiljana koja dominira u plavo-bijeloj haljini

Nada u crnoj satenskoj haljini, a Nives u sportskom izdanju

Nosi im se bijela boja

Biba i Tito u šetnji

Simpa�čan par Darija i Luka u kratkim hlačama

Annabel, Meri i Dubravka

NOGOMET

NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Sloga u golijadi slomila Trnavu

Centrometal bolji od Bratstva, BSK slavila nad Dubravčanom, Plavi upisali važnu pobjedu u borbi za ostanak, Slobodi pripao općinski derbi u Trnovcu

U Međimurskoj Premier ligi, Podturen slomio čvrsti otpor Jedinstva u drugom dijelu susreta. Nikola Ovčar zabija za vodstvo crvenih u 54. minuti. Najbolji strijelac lige Igor Šegović pogađa gostujuću mrežu u 66. minuti. Spomenuti igrač svojim zgoditkom u posljednjoj minuti utakmice postavlja konačan rezultat utakmice. Centrometal bolji od Bratstva. Macinčani dolaze do prednosti zahvaljujući zgoditku Leona Meglića u 62. minuti. Dvadesetak minuta kasnije za domaćine je opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran realizator bio je Vedran Kršlak. Poraz Jurovčana ublažio je Valentin Cvetković u 86. minuti. Bez pobjednika u Prelogu. Već u 7. minuti vodstvo Mladosti Komet zgoditkom kapetana Saše Kočeta. U 34. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za Preložane. Siguran s 11 metara bio je Bruno Perišić. Dinamo smanjuje na 2-1 u 56. minuti preko Davora Štroka. Bod Palovčanima donosi „joker” s klupe Matija Taradi u 65. minuti. Mladosti Komet je u 85. minuti isključen vratar Domagoj Markulin, zbog igranja izvan kaznenog prostora u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Venera PMP opravdala status favorita protiv Kraljevčana 38. Mrežu posljednjeplasirane momčadi načeo je Jan Šimunić u 26. minuti. Vodstvo domaćina povisuje Filip Sanjković u 38. minuti. Za goste pet minuta kasnije zabija Ivan Galić. Venera PMP ponovno odlazi na dva zgoditka razlike zgoditkom Dominika Tome u u 68. minuti. Svojim drugim zgoditkom na susretu Šimunić u posljednjoj minuti potvrđuje pobjedu svoje momčadi. Međimurec je bez većih problema svladao Draškovec. Igor De Amorim postigao je dva pogotka, dok su se među strijelce upisali

i Fabio Dos Santos te Jakov Pintarić. Vratar gostiju Luka Andrašec istaknuo se s nekoliko odličnih obrana. Spartak je bio uspješan u gostima kod Sloge. Rano vodstvo donio je Thawan Coelho, a prednost je povećao Niko Frančić. Sloga se vratila u igru pogocima Patrika Kirića i Davida Šoštarića, koji je postigao i drugi gol za domaće. Za Spartak su još zabili Klemen Lah i ponovno Frančić. Gosti su susret završili s igračem manje nakon isključenja Bruna Kukoča. BSK je u nastavku utakmice slo-

MEĐIMURSKA PREMIER LIGA

1. MEĐIMUREC (DP) 21164156-2252

2. PODTUREN 21126353-2642

3. CENTROMETAL 21124539-2340

4. BSK BELICA 2197531-2134

5. VENERA PMP 2193929-3830

6. SLOGA ŠTRIGOVA 2185831-3029

7. SPARTAK 2184931-3528

8. DINAMO (P) 2175923-2626

9. DRAŠKOVEC 21821129-3426

10. JEDINSTVO (GM) 21821129-3826

11. BRATSTVO (JU) 21651023-3623

12. DUBRAVČAN (DD) 21641128-4122

13. MLADOST KOMET 21531327-5018

14. KRALJEVČAN 38 21441330-3916

mio otpor Dubravčana. Matija Antolašić se dvaput upisao u strijelce i tako postigao svoje prve pogotke ove sezone. Rezultati: Podturen – Jedinstvo (GM) 3-0 (2x Šegović, Ovčar), Centrometal – Bratstvo (J) 2-1 (Meglić, Kršlak ; Cvetković), Mladost Komet – Dinamo (P) 2-2 (Kočet, Perišić ; Štrok, Taradi), Venera PMP – Kraljevčan 38 4-1 (2x Šimunić, Sanjković, Toma ; Galić), Međimurec – Draškovec 4-0 (2x Amorim, Dos Santos, J.Pintarić), Sloga (Š) – Spartak 3-4 (2x Šoštarić, Kirić ; 2x Frančić, Coelho, K.Lah), Dubravčan – BSK 0-2 (2x Antolašić). U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Draškovec – Dubravčan, Dinamo (P) – Centrometal. Nedjelja: BSK – Venera PMP, Kraljevčan 38 –Mladost Komet, Bratstvo (J) – Sloga (Š) u Svetom Martinu na Muri, Spartak – Podturen, Jedinstvo (GM) – Međimurec. Utakmice se igraju s početkom u 17 sati.

I. MEĐIMURSKA LIGA

U I. međimurskoj ligi, Plavi su upisali važnu pobjedu u borbi za ostanak u ligi. Nakon prvog dijela prednost Pekleničana 1-0 zgoditkom Felipe Baraa. U drugom dijelu mrežu Naprijeda u 86. minuti pogađa kapetan domaćina Maksim Mutvar te otklanja sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta. U susretu s čak devet zgoditaka, Sloga je bila bolja od Trnave. Već nakon tri minute igre vodstvo Čakovčana 2-0 zgodicima Doriana Baloga. Leonard Bistrović zabija za goste u 10. minuti. Dvije minute kasnije, opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine. Siguran realizator bio je Matija Kolar. Za 3-2 zgoditak postiže Hrvoje Vugrinec. U listu strijelaca za Slogu upisuje se i Leonard Vuk u 52. minuti. Za domaću momčad opravdano je dosuđen i drugi kazneni udarac na susretu u 64. minuti. Ovog puta precizan je bio David Jurak. Opravdano je dosuđen kazneni udarac i za Trnavu u 79. minuti. Za 5-3 zabija Lucas Da Costa. Poraz gostiju iz Goričana ublažio je Dino Špoljar u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena. Slavlje Sokola u Savskoj Vesi. Vodstvo Bratstva u 6. minuti zgoditkom Nikole Lesara. Za goste izjednačuje Hrvoje Habek u 34. minuti. U posljednjoj minuti prvog dijela susreta opravdano je dosuđen kazneni udarac za Vratišinčane. Siguran sa bijele točke bio je Filip Novak. Početkom drugog dijela za Savčane izjednačuje kapetan Mateo Horvat. Pobjedu Sokolu donosi „joker” s klupe Miroslav Lisjak u 77. minuti. Strahoninec bolji od Hodošana. Ante Ričko prekrasnim zgoditkom s tridesetak metara u 25. minuti dovodi domaćine u prednost. Pet minuta kasnije pobjedu Strahoninca potvrđuje Teo Kopjar. Pušćine su do pobjede došle u završnici susreta protiv Croatie. Mate Hanžeković doveo je domaće u vodstvo, a Karlo Levanić izjednačio i potom zabio za preokret u 82. minuti. Polet je slavio u Svetoj Mariji protiv Mladosti. Ivan Deglin donio je dvostruko vodstvo Pribislavčanima, a Marijan Zvonar smanjio na 2-1. U četvrtoj minuti nadoknade, Mateus Tischer postavio je konačan rezultat. Omladinac je ostvario preokret protiv Zasadbrega. Florijan Rodinger doveo je domaće u vodstvo, ali Steven Miura je postigao tri pogotka i preokrenuo rezultat. Leon Sakač smanjuje, a Deni Lukman

s penalom u 81. minuti donosi pobjedu Omladincu. Rezultati:

I. MEĐIMURSKA LIGA

1. SLOGA (Č) 21172273-3553

2. PUŠĆINE 21152448-3147

3. POLET (P) 21142558-3444

4. BRATSTVO (SV) 21114648-2737

5. STRAHONINEC 2195736-3032

6. SOKOL (V) 2193945-4130

7. NAPRIJED (C) 2185831-3429

8. ZASADBREG 77 2184940-4128

9. TRNAVA 2169635-3727

10. OMLADINAC (NSR) 21731138-4324

11. HODOŠAN 2166928-4024

12. PLAVI (P) 21431420-3515

13. MLADOST (SM) 21341423-6313

14. CROATIA (O) 21321629-6111

Plavi – Naprijed 2-0 (Barao, Mutvar), Sloga (Č) – Trnava 5-4 (2x Balog, Kolar, Vuk, Jurak ; Bistrović, H. Vugrinec, Da Costa, Špoljar), Bratstvo (SV) – Sokol 2-3 (Lesar, Horvat ; Habek, Novak, Lisjak) Strahoninec – Hodošan 2-0 (A. Ričko, Kopjar), Croatia – Pušćine 1-2 (M. Hanžeković ; 2x Levanić), Mladost (SM) – Polet (P) 1-3 (Zvonar ; 2x Deglin, Tischer), Zasadbreg 77 – Omladinac (NSR) 2-4 (Fl. Rodinger, Sakač ; 3x Miura, De. Lukman). U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Omladinac (NSR) – Sloga (Č), Polet (P) –Croatia, Pušćine – Strahoninec, Hodošan – Plavi. Nedjelja: Naprijed – Bratstvo (SV), Sokol – Zasadbreg 77, Trnava – Mladost (SM). Utakmice se igraju s početkom u 17 sati.

II. MEĐIMURSKA LIGA

U II. međimurskoj ligi, Slobodi općinski derbi u Trnovcu. Nakon prvog dijela vodstvo Slakovčana zgoditkom Kristijana Fegeša. Vodstvo gostiju povisuje Niko Jalušić u 65. minuti. Četiri minute kasnije već je 0-3, strijelac Leonardo Krampek. Počasni zgoditak za domaćine postigao je Karlo Koprivec u posljednjoj minuti utakmice. Muri derbi kola. Lovro Koščak zabija za vodstvo domaćina u 31. minuti. Osam minuta kasnije već je 2-0 zgoditkom Marka Šoltića. U posljednjoj minuti prvog dijela susreta momčadi ČSK isključen je Bruno Kramar, zbog dvije opomene. U 59. minuti dosuđen je kazneni udarac za Muru. Međutim udarac Marka Šoltića, brani gostujući vratar Nikola Grabant. Pobjedu momčadi iz Hlapičine potvrđuje Andrej Goričanec u 75. minuti. Drava slavila u Brezju. Gostujuća momčad dolazi do vodstva zgoditkom Marka Zavrtnika iz slobodnog udarca u 24. minuti. Dvije minute kasnije vodstvo Drave povisuje Petar Jukić. Za 0-3 zabija Roko Kregar početkom drugog dijela. Hajduk se “budi” zgoditkom kapetana Luke Marčeca u 70. minuti. Po-

raz domaćina ublažio je Hrvoje Senčar u 84. minuti. Vidovčan je pobijedio Borac PMP, a dvostruki strijelac za domaće bio je Mihael Matotek. Mornari su uvjerljivo pobijedili Mladost u susjedskom derbiju. Gilmar Lima postigao je dva gola, a po jedan dodali su Christ Quiste, Dominik Toplek, Silvio Žalac i Mateus Christovo. Dekanovčani su došli do preokreta protiv Malog Mihaljevca. Mladost je povela golom Antuna Novaka, a Sandi Pušar i Yuri Ramos dovode goste do prednosti. Novak je izjednačio, a Eugen Pintarić zabio za pobjedu u sudačkoj nadoknadi. U Miklavcu je završilo bez pobjednika.

II. MEĐIMURSKA LIGA

1. ČSK 21171362-1352

2.MURA21143450-1545

3. SLOBODA (S) 21142566-3344

4. VIDOVČAN 21123644-2639

5. JADRAN (Š) 21112842-2735

6. TRNOVEC 21111956-3734

7. MLADOST (D) 21104754-5134

8. DRAVA (K) 211011037-4331

9. BORAC – PMP 21921043-4929

10. POBJEDA 2157937-4522

11. HAJDUK (B) 21711331-5422

12. BUDUĆNOST (M) 21541227-4819

13. MLADOST (I) 21351323-7014

14. MALI MIHALJEVEC 21021918-792

Rezultati: Trnovec – Sloboda (S) 1-3 (Koprivec ; Fegeš, Jalušić, Krampek), Mura – ČSK 3-0 (Koščak, M.Šoltić, Goričanec), Hajduk (B) – Drava (K) 2-3 (Marčec, Senčar ; Zavrtnik, Jukić, R.Kregar), Vidovčan –Borac PMP 4-2 (2x Mi.Matotek, Posavec, Herman ; Jančec, Fažon), Jadran – Mladost (I) 6-0 (2x Lima, Quiste, Toplek, Žalas, Christovo), Mladost (D) – Mali Mihaljevec 3-2 (2x Novak, Pintarić ; Pušar, Ramos), Budućnost (M) – Pobjeda 3-3 (2x Majerić, An.Hatlek ; Borko, Sever, Markulinčić) U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Sloboda (S) – Vidovčan, Borac PMP – Hajduk (B) Nedjelja: Pobjeda – Mladost (D), Mali Mihaljevec – Jadran, Mladost (I) – Mura, ČSK – Trnovec, Drava (K) – Budućnost (M). Utakmice se igraju s početkom u 17 sati.

III. MEĐIMURSKA

LIGA - A

U III. međimurskoj ligi skupina A, Omladincu derbi kola. Već u 5. minuti vodstvo Otoka zgoditkom kapetana Filipa Reifa. Desetak minuta kasnije za domaćine izjednačuje Nikola Talan. Pobjedu Omladincu donosi Ivan Sambolek u 31. minuti. Budućnost slavila u Gardinovcu. Nakon 28 minuta igre gosti su imali prednost 2-0 zgodicima Petra Vlašića i Gianluce Halića. Počasni zgoditak za Radnički postigao je Marko Sabol u 42. minuti. Trica

Graničara u Donjem Hrašćanu. Mrežu Borca redom su pogađali Ivan Jarić, Marko Zorčec i Leonam Viterbo. Pobjeda Jedinstva u Oporovcu. U prvom dijelu strijelac za goste bio je Petar Krizman, dok je u drugome dijelu susreta mrežu Galeba još pogodio Karlo Jalušić.

III. MEĐIMURSKA LIGA A

1. OMLADINAC (D-S) 16150168-1545 2. OTOK 16121357-2137

3. JEDINSTVO (NSD) 16101545-3031 4. GRANIČAR (N) 1690750-4127 5. BUDUĆNOST (P) 1663734-3321 6. BORAC (DH) 16421015-4214 7. GALEB (O) 16311223-6210

Rezultati: Radnički – Budućnost (P) 1-2 (Sabol ; Vlašić, Halić), Borac (DH) – Graničar (N) 0-3 (Jarić, HZorčec, Viterbo), Galeb – Jedinstvo (NSnD) 0-2 (Krizman, Jalušić), Omladinac (DS) – Otok 2-1 (Talan, Sambolek ; Reif). U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Graničar (N) – Galeb. Nedjelja: Otok –Radnički, Jedinstvo (NSnD) – Omladinac (DS) – Otok, Budućnost (P) – Borac (DH). Utakmice se igraju s početkom u 17 sati.

III. MEĐIMURSKA LIGA - B

U III. međimurskoj ligi skupina B, iznenađenje u Gornjem Kraljevcu. Hat-trick je za Napredak ostvario Sandro Novak, dok su poraz Donjeg Koncovčaka ublažili Sourayel Benani i Andrija Flac. Sloboda uvjerljiva protiv Hajduka. Mrežu gostiju tri puta je pogađao Marcel Vindiš, po jednom Krešo Kovač i Igor Mihalic dok je gostujući igrač Igor Sakač pogodio vlastitu mrežu. Počasni zgoditak za Štrukovčane postigao je Karlo Šardi. Susret Paraga i Šenkovca završen bez zgoditaka. Tijekom 90 minuta igre obje momčadi nisu pronašle put do protivničke mreže te je rezultat bio nepopularnih 0-0. Omladincu derbi kola u Sivici. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 39. minuti. Tada pobjednički zgoditak za gostujuću momčad postiže Perica Šoštarić. Kod Dubrave jedan opomenuti, a kod Omladinca trojica opomenutih igrača. Rezultati: Napredak – Donji

Koncovčak 3-2 (3x S.Novak ; Flac, Bennani), Sloboda (M) –Hajduk (Š) 6-1 (3x Vindiš, Sakač ag, Kovač, Mihalic ; Šardi), Parag – Šenkovec 0-0, Dubrava – Omladinac 0-1 (Šoštarić) Bratstvo (P) je bilo slobodno. U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Hajduk (Š) – Dubrava, Donji Koncovčak – Sloboda (M), Bratstvo (P) – Napredak. Nedjelja: Omladinac (M) – Parag. Šenkovec je slobodan. Utakmice se igraju s početkom u 17 sati.

Piše: Dino Jambrović

NOGOMET

ŽNK MEĐIMURJE u ligi za prvakinje igra atraktivnu sezonu, a sad je vrijeme za veliki Hajduk

Prvakinje drhtale do samog kraja susreta

Iako su Međimurke pokazale karakter i stvarale prilike za izjednačenje, lopta jednostavno nije htjela u gol, a na kraju je i golmanica išla na korner

Piše: Miljenko Dovečer Foto: ŽNK Međimurje

Nogometašice Međimurja u nedjelju su na igralištu NKa Prečko u Zagrebu odigrale iznimno atraktivnu i borbenu utakmicu protiv vodeće ekipe prvenstva, ŽNK-a Agram, u sklopu 5. kola Magenta lige za prvakinje. Domaća ekipa u susret je ušla snažno i povela već u 13. minuti. Naše djevojke brzo su se oporavile i postepeno preuzele inicijativu, što je urodilo plodom u 22. minuti kad golom Hamamoto dolaze do izjednačenja. Do kraja poluvremena dina-

RUKOMET

mična igra s prilikama na obje strane, ali bez promjene rezultata. Drugo poluvrijeme otvoreno je novim pogotkom Agrama, no samo šest minuta kasnije naše djevojke pogotkom Cutler ponovno poravnavaju rezultat na 2:2. Uslijedio je period odlične igre naših cura, no domaće ponovno dolaze do prednosti.

Nove prvakinje jedva čekale posljednji zvižduk

U posljednjim sekundama, u očajničkom pokušaju da dođu do boda, sve igračice naše ekipe sudjeluju u napadu iz

ZAGREB – Igralište Prečko. Gledatelja: 100. Sudac: Ivan Slunjski (Varaždin).Strijelci: 1:0 Đoković (13), 1:1 Hamamoto (22), 2:1 Đoković (47), 2:2 Cutler (53), 3:2 Kolčić (59), 4:2 Đoković (90+4). ŽNK AGRAM: Klobučarević, Popović (77. Vanjak), Joščak, Nevrkla, Đoković, Dujmović (90. Mazaly), Jakobašić, Lubina, Veseli (46. Bičanić), Kolčić (62. Došen), Bulut (62. Andrlić).Trener: Ivica Milković. ŽNK MEĐIMURJE: Vidrih, Fujio, Cutler, Korimova, Damjanović, Hamamoto, Vujević (74. Kršljin), Škrlec, Varga, Tkalčec (63. Despot, 86. Fot), Cirkvenčić. Trener: Ivan Dizdar.

kornera. No, lopta završava u posjedu Agrama koji iz kontre postavlja konačnih 4:2. Iako bez bodova, djevojke su pokazale

ŽRK ZRINSKI osigurao je ono najvažnije – ostanak u prvoj ligi

srce, hrabrost i odlučnost protiv izuzetno jakog protivnika. U sljedećem kolu, ove nedjelje, u Čakovec dolazi splitski Hajduk.

Lea Franušić bila je najefikasnija u domaćim redovima sa sedam golova

Piše: Miljenko Dovečer Foto: ŽRK Zrinski

Nakon što su u prošlom kolu osigurale ostanak u ligi, rukometašice Zrinskog u 25. kolu poražene su na domaćem terenu od Bjelovara rezultatom 27:31 (15:15). Zahvaljujući tehničkim pogreškama domaćih i dvojbenim sudačkim odlukama, serijom pogodaka preuzele kontrolu i stekle nedostižnu prednost. Lea Franušić bila je najefikasnija u domaćim redovima sa sedam pogodaka, a u 45. minuti susreta došlo je do nezgodnog sudara u borbi na crti, u kojem su sudjelovale naša igračica Janković i gošća Ema Balaško. Srećom, stigle su dobre vijesti – Ema je stabilno i očekuje je samo kraća pauza. Priliku za

u posljednjem susretu pred svojom

Lorenna Hranilović i trener Hrvoje Petranović

DRŽAVNO PRVENSTVO za juniore Zlato za Lorennu Hranilović

U nedjelju je u Zagrebu održano juniorsko državno prvenstvo u judu, na kojem je nastupilo 188 natjecatelja iz 50 klubova iz cijele Hrvatske. Lorenna Hranilović, izvanredna judašica iz Judo kluba Zagreb, podrijetlom iz Podturna, ujedno i sambašica te powerlifterica, nastupila je u kategoriji do 78 kilograma. Prvo kolo prošla je bez borbe, dok je u polu�inalu uvjerljivo svladala suparnicu iz Istre, a u �inalu je bila bolja od Zagrepčanke. Obje borbe Hranilović je dobila na ippon – Istrijanku je pobijedila za samo 25 sekundi, dok je �inalnu borbu odlučila iskoristivši suparničinu pogrešku u napadu. – Imala sam dosta treme jer sam ovaj put imala velika očekivanja i nadanja. Judo je sport u kojem nijanse odlučuju, no navijači i kolege su me bodrili i vodili do zlata. Trener Hrvoje Petranović odlično me pripremio, treninzi su bili fantastični, a

najveću zahvalnost dugujem mami Matei, koja me već 11 godina neumorno podržava. Vjerujem da bez nje ne bih stigla ovako daleko, govori Lorenna.

Hranilović je ovo sedmo državno i prva zlatna medalja, a kako kaže, bavljenje powerliftingom joj je puno pomoglo u samom judu, pa vjerujemo da i šipkama možemo dati priznanje.

- Powerlifting mi je puno pomogao i što se tiče juda, �izička sprema tu igra ključnu ulogu. Bez pravog trenera i podrške ni najbolji treninzi nisu dovoljni, a tu je trener Goran Karamarković uvijek uz mene i spreman pomoći i dati savjet. Trenutno u benchu dižem 66 kilograma, u čučnju 115, a u mrtvom dizanju 132,5 kilograma. Teretanu radim otprilike četiri ili pet puta tjedno, a sad ćemo opet pojačati, zaključuje 18-godišnja državna prvakinja. (lp, foto: Tino Marić)

WTA 1000 u Rimu

Uspjeh karijere za Tonku

Antonia Ružić ostvarila je izniman rezultat plasiravši se u glavni ždrijeb prestižnog WTA 1000 turnira Internazionali BNL d’Italia u Rimu. U drugom kolu kvali�ikacija nadigrala je Njemicu Jule Niemeier rezultatom 6:3, 6:3, a za pobjedu joj je bilo potrebno svega 77 minuta. Ovo je povijesni uspjeh za mladu Čakovčanku jer se prvi put u karijeri našla među glavnim sudionicama jednog od najjačih turnira na svijetu, WTA 1000, koji je po jačini odmah iza Grand slamova. Ružić je od početka susreta pokazala tko je bolja na terenu – ranim breakom povela je 3:1, a iako je Njemica odmah uzvratila, Tonka je brzo vratila ritam i sigurno uzela prvi set. U ključnim trenucima briljirala je s dvije izvanredne skraćene lopte koje su ostale bez odgovora. Drugi set bio je nešto neizvjesniji, uz niz obostranih izgubljenih

servisa do 2:2. No, kod 3:3 Antonia podiže razinu igre i dvama novim breakovima osigurava zasluženu pobjedu. Ovim uspjehom Ružić se dodatno približila ulasku među 100 najboljih tenisačica svijeta te je po trenutnom plasmanu na WTA ljestvici pretekla Petru Martić, pa je tako sada Ružićka druga najboljeplasirana hrvatska tenisačica. Suparnicu u prvom kolu saznat će po završetku kvali�ikacija, a s trenutnom formom Antonia de�initivno ima razloga za optimizam. Sjajna forma uoči Roland Garrosa daje naslutiti da bi i tamo mogla ostaviti trag, pokuša li kroz kvali�ikacije osigurati mjesto u glavnom ždrijebu, a ako je suditi prema ovogodišnjim rezultatima, mogla bi ovo biti dobra ljetna epizoda. U glavnom turniru Rima pridružit će se Donni Vekić, koja je postavljena kao 20. nositeljica. (lp, foto: HTS)

JUDO

TENIS

Zrinskice sutra dočekuju Dugo Selo

ŽNK Međimurje igra odličnu sezonu u oba natjecanja

KUGLANJE

DRŽAVNI TURNIR mladih

Dva trofeja za Željezničar u Rijeci

Domaći AK Međimurje u ekipnoj konkurenciji polumaratona zauzeo je četvrto mjesto, iza Mladosti, Rijeke i zagrebačkog Agrama

Za vikend se u Rijeci odigrao drugi nastup državnog turnira mladih. Nakon odličnih prvih nastupa u Kutini, očekivanja su bila velika. Naši dečki iz KK-a Željezničar su ih djelomično i opravdali s dvama trofejima. Prvi je u subotu nastupio Borna Murić u kategoriji mlađih juniora koji nakon odličnih 556 čunjeva iz Kutine i trećeg mjesta nema svoj dan i s 495 čunjeva završava na ukupno 6. mjestu. Ostaje žal što mu za jedan od trofeja nedostaje samo 23 čunja, odnosno prosječni rezultat od 518 čunja.

STOLNI TENIS

Vjeko Vrček ponovo na vrhu

U nedjelju su prvi na staze izašli najmlađi do 11 godina gdje smo imali čak četvoricu predstavnika. Jakov Šardi (446) igra jedan od svojih najboljih nastupa, te s ukupnih 869 čunjeva završava na 8. mjestu, odma do njega na 9. mjestu s dvama ujednačenim nastupima (428+423) završava Roko Juričan. Nakon njih na staze su izašli oni najbolji iz Kutine, a tu smo na drugom mjestu imali Vjeka Vrčeka i na četvrtom Zalana Hegeduša. S obzirom

Vjekojesvojudominaciju potvrdiosjošjednim vrhunskimrezultatom

na to da prvoplasirani iz prvog nastupa nije nastupio, otvorila se lijepa prilika za dva trofeja. Nažalost Zalan zbog ozljede nije mogao završiti svoj nastup do kraja, a Vjeko je svoju dominaciju u ovoj kategoriji potvrdio s još jednim vrhunskim rezultatom od 474 čunja. Koliko je nadmoćniji od ostatka konkurencije govori činjenica da je drugoplasirani Skok (899) zaostao čak 51 čunj.

Jakov Kolenko na čunj do prvog mjesta

I na kraju dana nastupio je još Jakov Kolenko u ka-

JakovuKolenkuprvo mjestoizmaklojeza dva čunja

FINALE MEĐIMURSKOG KUPA i ove je godine donijelo pregršt intrigantnih mečeva i neočekivanih trenutaka

tegoriji kadeta koji je držao prvo mjesto s 520 čunja iz Kutine. Nije bio ovo njegov najbolji nastup, ali unatoč slabijoj igri i mučenju s prijestupima (8 čunja minusa) s ravnih 500 čunja dolazi do drugog mjesta, a prvoplasirani Gregorina (1021) mu bježi samo za jedan čunj. S ovim nastupima mladići iz KK-a Željezničar završili su najuspješniju sezonu u povijesti kluba u mlađim kategorijama. Čestitke svim igračima, trenerima i roditeljima bez kojih svi ovi uspjesi ne bi bili mogući. (nt)

Piše: Denis Tratnjak

Foto: Mario Golenko

U sjajnoj atmosferi Doma sportova u Mihovljanu odigrano je �inale 2. izdanja Međimurskog stolnoteniskog kupa, u kojem su snage odmjerile dvije ponajbolje ekipe 1. Međimurske lige – ZENŠenkovec 2 i STK Hodošan 1. Podsjetimo, Hodošan je u polu�inalu kupa svladao STK Prima Biro, dok su Šenkovčani bili bolji od STK-a Putjane Resort. Nakon čak 3 sata i 20 minuta izuzetno borbene i neizvjesne borbe, slavili su domaćini iz Šenkovca zahvaljujući boljem omjeru setova (22:17), jer je rezultat susreta bio 5:5.

Ogresta i Markati briljirali na početku Meč je obilovao preokretima, sjajnim poenima i emotivnim trenucima, a publika je mogla uživati u napetosti do samog kraja. Prvi bod gostima donio je Nedjeljko Ogresta, svladavši Zorana Vidovića s uvjerljivih 3:0. Odmah zatim Filip Godina izjednačuje protiv Davora Vidovića, a potom

Paula Markati nakon nevjerojatne borbe u pet setova donosi novu prednost Hodošanu, svladavši Matiju

Šenkovec 2 u drami obranio naslov protiv Hodošana

Paula Markati iz Hodošana istaknula se s trima pobjedama bez poraza, dok su za Šenkovčane po dvije pobjede i poraz upisali Matija Barić i Filip Godina

cure

Matija Barić donio je ključnu pobjedu braniteljima naslova

Barića nakon zaostatka u četvrtom setu od 10-6, a nakon istog zaostatka i u petom setu od 10-6 preokreće meč u svoju korist i ukupno vodstvo od 2-1. Šenkovec je izjednačio u paru (Barić/Godina), a zatim i poveo nakon nove pobjede Godine nad Ogrestom. No, Paula Markati ponovno briljira u pet setova – ovoga puta protiv Zorana Vidovića – i svojim drugim trijumfom vraća rezultat u egal na 3-3. Matija Barić potom donosi novu prednost domaćima svladavši u trima setovima Davora Vidovića, dok Paula je na spektakularan način kao i prošle godine svladala Godinu u pet setova i izjednačila rezultat. Čista trica jedine cure među dečkima

kupa od prošle sezone. Finale je trajalo ukupno 3 sata i 20 minuta. Naje�ikasnija igračica susreta bila je Paula Markati iz STK-a Hodošan 1, koja je ostvarila tri

pobjede bez poraza. U redovima ZENŠenkovca 2 istaknuli su se Matija Barić i Filip Godina, svaki s po dvije pobjede i

Ipak, mirnoća Matije Barića donosi ključnu pobjedu ZEN Šenkovcu-u, koji je pobjedom nad Ogrestom osigurao 5:4. U posljednjem meču večeri Davor Vidović slavi nad Zoranom Vidovićem u četiri seta te izjednačava rezultat na 5-5, no ukupni broj setova (22:17) ipak je prevagnuo u korist ekipe STK ZEN-Šenkovec

Paula Markati bila je najefikasnija igračica u finalu

Filip Godina nije imao odgovor na Pauline majstorije

GRAHIJADA u Svetom Martinu na Muri okupila 15 ekipa

Kad grah zamiriši, ni Mura ne teče mirno!

Osim graha, posjetitelji su imali priliku kušati i kupiti razne domaće delicije međimurskih OPG-ova

Piše: Aleksandra Sklepić

Ove je subote, 3. svibnja, u Svetom Martinu na Muri kod Skelarske kuće uz rijeku Muru, održana tradicionalna Grahijada.

Okupilo se petnaestak ekipa, od kojih su neke već uhodane, a neki su se ove godine udružili i okušali se u kuhanju prvi put. Za dobru

muziku pobrinuo se band Allegro.

Prije podjele prvih porcija graha, gulaša ili bograča, okupljene su zabavljale Svetomartinske mažoretkinje, a njihov je nastup već tradicionalno bio glavna atrakcija manifestacije. Osim graha, posjetitelji su mogli kušati i kupiti razne domaće proizvode međimurskih OPG-ova

– sireve, marmelade, suhomesnate delicije, rakije i likere, a i pogledati i kupiti razne sorte cvijeća i ukrasnog bilja. Grahijadu organizira Turistička zajednica Općine Sveti Martin na Muri, a ova lijepa manifestacija svake godine okuplja sve veći broj udruga, mještana, ali i posjetitelja iz okolnih naselja, čime potvrđuje svoju kvalitetu.

Preko 400 motorista razbudilo brežne

Prvi Maj je sa sobom donio i tradicionalne budnice diljem Hrvatske, a jedna od posebnijih budnica svakako je bila u Štrigovi, gdje se po bregima putovalo motorima. Tradicija je da se s auspuha motora skine prigušivač kako bi motor bio što glasniji. Okupljanje motora bilo je ispred Doma kulture Štrigova. Mnogi motoristi su odmah po dolasku htjeli impresionirati ostale, pa bi nabili gas do kraja da ih svi čuju. Početak budnice bio je u pet

sati, kada se po glavnoj cesti krenulo prema prvoj postaji kod Područne škole Prekopa. Motori su ispunili cijeli centar Prekope, pa i malo šire od toga, a njihovi vlasnici su se na tom mjestu mogli osvježiti za put dalje. Nakon toga budnica je sišla s glavne ceste na one malo sporednije, kroz Gornji Mihaljevec, Preseku i Stanetinec do Vinske kuće Obitelji Knehtl-Medenjak. Tamo ih je također čekalo osvježenje, uključujući čaj i vino. To je

bila druga i posljednja postaja, a nakon toga motoristi su krenuli kroz Sveti Urban i Robadje, kroz Mađerkin breg, Ban�i i Jalšovec natrag do Doma kulture Štrigova. Tamo pak je motoriste dočekao tradicionalni prvomajski grah. Sveukupno je bilo oko četiristo motora, a s na to obzirom da su mnogi motori prevozili i više od jedne osobe, ovogodišnja budnica zasigurno je imala preko šesto sudionika. (bj)

Lovci iz lovačkog društva Trčka kuhali su na skeli: Saša Toplek, Viktor Bogdan, Ivan Strnad, Drago Flinčec, Marko Kutnjak, Marijan Novak, Stanislav Srpak, Karlovčec Ivan i glavni kuhar Josip Ružman

Budnica je prolazila i kroz Mađerkin breg

DODIJELJENA NAGRADA „Zvonimir Bartolić” za najbolje kajkavske literarne radove

Matko Branda oduševio publiku pričom „Kak sem posto Bambi”

U sklopu obilježavanja Dana Međimurske županije, 28. travnja u zgradi Scheier u Čakovcu održana je svečanost dodjele nagrada „Zvonimir Bartolić”. Manifestaciju je organizirao Ogranak Matice hrvatske Čakovec kako bi nagradio najbolje literarne radove pisane na kajkavskom jeziku i tako očuvao bogatu jezičnu baštinu.

Nazvana po velikom međimurskom književniku, kulturnom djelatniku i neumornom promicatelju kajkavske riječi, nagrada „Zvonimir Bartolić” usmjerena je na poticanje

učenika osnovnih i srednjih škola na njegovanje materinjeg jezika i razvijanje izražajnosti na kajkavskom narječju. Svečanosti su prisustvovali župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini i predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čakovec Zoran Turk. Okupljenima su uputili prigodne pozdrave, istaknuvši važnost očuvanja tradicije i kulturnog identiteta kroz njegovu najvažniju sastavnicu – jezik.

Naša roda je crkla Program svečanosti obogatili su učenici osnovnih i srednjih škola, koji su pred

brojnom publikom čitali svoje nagrađene radove. Njihove interpretacije pokazale su kreativnost, duhovitost i osjećajnost, čime su dodatno istaknuli ljepotu kajkavskog izričaja.

Posebne simpatije izazvala je priča Matka Brande, učenika 3. razreda Osnovne škole Gornji Mihaljevec, pod naslovom „Kak sem posto Bambi”. U svojem radu Matko je duhovito opisao zgodu iz ranog djetinjstva kada ga je, dok je bio u kolicima, udarila srna iz kukuruzišta. Iako se samog događaja ne sjeća, kroz priču prepričava sjećanja svojih roditelja. Od

tada ga obitelj od milja zove „Bambi”, a na nezaboravni susret s divljači podsjeća ga šav na nosu i otpusno pismo iz bolnice.

Izuzetno zapažen bio je i rad Zoje Šestak, učenice Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec. Njezin tekst pod naslovom „Naša roda je crkla” s dozom humora obrađuje dječju zabludu kako rode donose djecu. Zoja je opisala svoje djetinjstvo, kada je s velikim iščekivanjem priželjkivala dolazak brata ili sestre te je činila sve kako bi namamila rodu da joj ispuni želju. Tekst je oduševio žiri i publiku svojom iskrenošću i toplinom.

Matko Branda, učenik 3. razreda Osnovne škole Gornji Mihaljevec, pod mentorstvom Silvije Soldat, osvojio je prvu nagradu u kategoriji osnovnoškolaca

U glazbenom dijelu nastupila je Tamara Korunek, uz pratnju gitarista Marka Žerjava, koja je izvedbom triju pjesama pridonijela stvaranju posebne, svečane atmosfere. Tamarina izvedba pjesme Odlazak Arsena Dedića posebno je ganula publiku, osobito župana Posavca koji je pjevušio refren u prvim redovima. Nagrade najuspješnijim mladim autorima uručili su župan Matija Posavec i gradonačelnica Ljerka Cividini, uz čestitke na predanosti i doprinosu očuvanju jezika i kulture.

Prva nagrada Matku Brandi i Zoji Šestak

U kategoriji osnovnoškolaca prvu nagradu osvojio je Matko Branda, učenik 3. razreda Osnovne škole Gornji Miha-

ljevec, pod mentorstvom Silvije Soldat. Drugo mjesto pripalo je Hani Škvorc, a treće Borni Megliću, učenicima Područne škole Gornji Hrašćan uz mentorstvo Kristinke Vugrinec. Među srednjoškolcima, najboljom je proglašena Zoja Šestak iz Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, čija je mentorica Nada Čatlaić. Drugo mjesto osvojio je Niko Fundak iz Tehničke škole Čakovec pod vodstvom Lucije Sanjković Horvat, dok je treće mjesto pripalo Evi Bogomolec iz Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, uz mentoricu Zlatku Grahovec Soldat.

Ova svečanost još je jednom podsjetila koliko je njegovanje vlastitog jezika ključno za očuvanje kulturnog identiteta jednog naroda.

Piše: Natalie Vurušić

Nagrađeni učenici osnovnih i srednjih škola sa svojim mentorima te županom Ma�jom Posavcom i gradonačelnicom Ljerkom Cividini

PROSLAVA OKRUGLOG rođendana

UMJETNIČKA škola

Završni koncert Osnovne škole klasičnog baleta

Osnovna glazbena škola i Osnovna škola klasičnog baleta Umjetničke škola Miroslav Magdalenić Čakovec pozivaju vas na Završni

koncert koji će se održati 13. svibnja 2025. godine s početkom u 20 sati u Centru za kulturu Čakovec. Ulaz je slobodan. (bj)

UDRUGA UMIROVLJENIKA Vratišinec

Ugostili Udrugu umirovljenika Matija Gubec iz Virovitice

Autobus pun umirovljenika iz Virovitice, njih pedeset, članova Udruge umirovljenika „Matija Gubec”, došao je 29. travnja u prijateljski posjet Udruzi umirovljenika Vratišinec. Susret su udruge dogovarale od prosinca prošle godine.

- Povezali su se preko dviju Virovitičanki, članica tamošnje Udruge, koje dolaze naizmjenično čuvati jednu ženu u Vratišinec.

Virovitičani su poželjeli upoznati Međimurje i Vratišinčari su im nakon dogovora o terminu za posjet priredili ispunjen program, ispričala nam je Vesna Murk, predsjednica Udruge umirovljenika Vratišinec.

Susret smo prijavili kao projekt naše udruge na natječaj za projekte i programe Općini Vratišinec i tako ga uz pomoć nje i realizirali. - Svaki posjet gostiju našem kraju doprinosi i našem turističkom razvoju, kazala je.

Osnivanjem Turističke zajednice područja Mura i gorice, sada se na organiziran način mogu posjetiti zanimljive turističke točke u Vratišincu i okolici. Prva točka razgleda bila je Mamičina škrija u Gornjem Kraljevcu koju je prezentirala Štefica Jambrošić. Zatim su umirovljenici-izletnici razgledali Naftni park u Peklenici s kojim ih je upoznala Marina Matjašić. U Murskom Središću su razgledali Spomen-park rudarstva, bili na skeli Fusek, popili kavu na šetnici sv. Barbare uz Muru, a zatim krenuli u Društveni dom Vratišinec gdje su dobili ručak te poklone koje su im spremili domaćini iz Udruge umirovljenika Vratišinec. Načelnik Mihael Grbavec pripremio im je monografije Vratišinca koje su uz dojmove s izleta ponijeli sa sobom. Planiran je i uzvratni posjet članova Udruge umirovljenika Vratišinec novim prijateljima u Viroviticu. (BMO)

Srećko Kramar proslavio 60. rođendan

Bio je dugogodišnji predsjednik Mjesnog odbora Peklenica i vijećnik u Gradskom vijeću Mursko Središće

Srećko Kramar iz Peklenice proslavio je 60. rođendan. Nekada je to bila visoka obljetnica, a danas početak zlatnog doba života.

Kao i mnogi drugi njegovi vršnjaci, Srećko još radi, vitalan je pa je i proslava rođendana bila u rasplesanom tonu.

Na proslavi u Društvenom domu u Peklenici okupilo se društvo od 40-ak ljudi: članova obitelji, prijatelja i susjeda, kako bi se zajedno proveselili.

Za glazbu je bio zadužen Srećkov sin Sandi koji je pjevač, svira trubu i ima svoj bend, a kći Maja za to da sve štima i da gosti budu zadovoljni.

Veselje mu priredila raspjevana obitelj

Srećko je u obitelji okružen samim pjevačima. Supruga Renata dolazi iz raspjevane obitelji Rukljač, pa je i sama godinama pjevala u Zboru KUD-a Mura, Vokalnoj skupini Ftičice i bila solistica

ABRAHAM u Rimščaku

Srećko i supruga Renata

na Međimurskoj popevki.

Na Srećkovoj proslavi rođendana raspjevani članovi njegove obitelji nisu štedjeli grla kako bi mu uljepšali rođendan.

Za razliku od glazbene polovice obitelji, Srećko ne pjeva, nego sluša svoje pjevače. U životu je više bio sklon društvenom angažmanu. Bio je dugogodišnji predsjednik

Mjesnog odbora Peklenica, ali i vijećnik u Gradskom vijeću Mursko Središće iz redova HSLS-a u zlatno doba te stranke.

Majstor za sve

Premda mu je posao administrativne prirode, on je tipični međimurski muž koji se razumije u sve poslove.

Praktički je sam uz malu pomoć prijatelja i članova obitelji uredio kuću. Vješt je u svim vrstama zanatskih radova: zidanju, postavljanju izolacija, malanju, postavljanju keramičkih pločica, laminata, čak se prihvatio i renoviranja fasade i svih drugih poslova u uređenju okućnice. Vodi aktivan život unatoč tome što je imao operaciju na srcu. Srećkova djeca su svom ocu radoholičaru poklonila masažnu fotelju uz želju: „Odmori se, zaslužio si!”, što su mu poručili prilikom predaje poklona, svjesni radišnosti svog oca. Uz sve to Srećko ima vremena i za svoju unuku Nadju i unuka Mihaela. (BMO)

Majstorsko iznenađenje za majstora Damira

Damir Jakopić iz Rimščaka (Sveti Urban), majstor za traktore i glavni kuhar na svakoj grahijadi, u srijedu je slavio okrugli 50. rođendan. Kako rođendan ne bi prošao previše mirnim tonom, njegova obitelj mu je odlučila prirediti prigodno iznenađenje. Već nekoliko tjedana prije rođendana krenuli su radovi na izradi prigodnog postava koji simbolički prikazuje njegovu ljubav prema popravku traktora, a na kraju je najveći problem bio odvući Damira od kuće na barem pola sata, kako bi obitelj mogla „uskočiti” i brzinski postaviti konstrukciju prije nego se on vrati. Na sreću, sve je pošlo prema planu te su Damira pri povratku ispred kuće iznenadili prijatelji i članovi obitelji, uključujući mamu Rozinu i oca Rudija, brata Rajka, kćer Saru, suprugu Snježanu i zeta Anžea. (bj)

Ulaz je besplatan za sve

Damir je prije nekoliko mjeseci dobio i prvu unučicu Kim

Lara Čajić, 3. b., I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek Ida Cerovec 3. b., I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek Maksim Rok, 3. b., I. OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas!

Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela. Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te

Helena Oršuš iz 8. b razreda OŠ Mursko Središće uz svoju mentoricu Srebrenku Puklavec Trstenjak sudjelovala je već drugi put u natječaju u pisanju pod nazivom „Pronađeni u prijevodu” za sve učenike kojima materinski jezik nije hrvatski, a koji organizira Osnovna škola Macinec. Učenici pišu tekst prema zadanim motivima na hrvatskom jeziku te na svom materinskom jeziku. Ove je godine za svoj rad „Ona odabrana” ili „Haje adunat” osvojila treću nagradu. Škola je ponosna na svoju učenicu koja izvrsno piše na obama jezicima, a ovaj se put odvažila pisati o vilama. Poslali su nam njezin rad na hrvatskom i romskom jeziku.

sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine. hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Ona odabrana

Živjela sam u šumi. Daleko od svih. Moj otac je arhitekt, mamu nemam. Svaki dan pješačim trideset i pet minuta do škole i dok se vraćam isto tako. Kad bi kišilo ili sniježilo, zvala bih oca. Voljela sam tu šumu, znam je kao svoj dlan. Jednog utorka sam kasnila u školu, otac me odvezao i ostavio me ispred škole. Ušla sam i započela svoj dan, nakon ispita iz Povijesti i odgovaranja iz Kemije, krenula sam kući. Sniježilo je, ali nisam htjela zvati tatu. Hodala sam. Kako sam išla, čula sam zujanje, skinula sam kapu i gledam ima li nečega, ništa osim velikih pahulja snijega. Stavila sam natrag kapu i krenula dalje, kad opet nešto zuji oko moje glave. „Nije moguće da je pčela ili muha“, sama sam sebi rekla. Sad nisam stavila kapu, nego sam samo krenula dalje. Nakon nekoliko minuta hodanja sam zastala i pogledala gore, u nebo. I tad je vidim. Vila, prava vila. Letjela je iznad moje glave, a ja je gledam kako ona mene gleda. Bila je toliko mala, da mi u ruke stane. Crna kosa, plave oči su me tako znatiželjno promatrale.

„Bok! Ja sam Lira!“ uzviknula je. Nikad nisam pomislila vile stvarno postoje.

„Kako se zoveš?“ upitala me.

„Kira“, odgovorila sam nesigurno.

„Dosta je pričljiva“, pomislila sam.

Nasmiješila mi se. Ona tako mala s ljubičastim kompletom i knjigom u ruci, lebdjela je i gledala me, bila je toliko zanimljiva. Spustila se malo niže, i malo ozbiljnije mi rekla: „Mama te pozdravlja“, a zatim odletjela brzo i nestala među stablima.

Haje adunat

Kustam am pduri. Dparči d toc. Tata amjo ire arhitekt, mam nam. Am tot zua m duk p pišori trideset i pet minuta pnm iškul š napoj aša. Knd kđe ploji ili knd ire supad, as čima p tata.

U plšem pdure u ščuv ka p palmm. Unu utorak kasnalem am iškul, tata mu dus š mu lsat la iškul. Am tunat s zua ame su apukat, dp ispit dm Povijest s odgovaranj dm Kemija, mam lot aka. Kđe supad, ali nu gnđem s čem p tata. Umblam, š kum ju mržem am auzt k ševa zujulešči, mam lpdat špka s m ujt dak aj ševa, njimik čar mar pahuljicur d supad. Mam pus napoj špka mrzem dalje, knd jar ševa zujulešči la kapum. „Nuj moguče k aj lumbin ili musk”, mam zs sngur mij. Aku nu mam pus špka numa mržem dalje. Dp nekoliko minuči d umblari am stat š mam ujtat sus, am nor. Š atuš am vzutu. Vil, prav vil. Am zbura la kap, a ju m ujtam kum je s ujt p minj. Ire aša mik d am mnj am stče. Pru njegru š oči vinjic m promatrale aša znatiželjno.

„Bok! Ju mes Lira!” u mužit. Nikad nu mam gnđit k vilurlje pustujulešči anume.

„Kum či čem?” mu antribat.

„Kira”, jam spus nesigurno.

„Dstul d svttori aj“, mam gnđit.

U rs p minji. Je aša mik ku ljubičast komplet š ku knjig am mn, zbura š s ujta p minji, ire aša d zanimljiv. Su spustulit ucr maj anžoš š ucr ozbiljnije mu zs: „Mumta či pozdravljalesči“, š dp aje u zburat pfriš š u nistlit dp ljemniljelje.

Bila sam u blagom šoku, stajala sam tamo barem nekih pet minuta prije nego što sam stavila kapu i krenula dalje. Taj dan bila sam potištena, u sobi cijelo vrijeme. Razmišljala sam o mami: „Je li ona živa? Zašto mi je mala vila prenijela tu poruku?“ Tata, kad bih ga pitala za mamu, uvijek bi samo tiho rekao da je otišla. Ništa više. Cijelo vrijeme sam bila takva.

Od susreta s Lirom prošlo je sedam tjedana, a zatim sam je opet susrela na istom mjestu na putu prema doma. Rekla mi je da moramo pričati pa sam joj predložila da odemo k meni doma. Pristala je, sakrila se u moju torbu i kad smo stigle k meni doma, odmah sam otišla u sobu. Sjela je na moj jastuk, a ja pored nje. U razgovoru je napomenula da mi ne može reći ništa o mojoj mami, ispričala mi se što je dugo nije bilo i da sam ja ona odabrana.

„Što to znači?“ upitala sam je. Rekla mi je da se moram odreći svojeg ljudskog života i da ću ubrzo postati vila. Nisam znala kako reagirati na to, bila sam i sretna i tužna, iako u ovom životu nisam imala nikog osim svojeg oca. Pristala sam. Lira mi je rekla da ovako svake godine izabiru nekoga i da onaj odabrani bira sljedećeg. Spakirala sam ono najpotrebnije u jedan veliki kofer. Ujutro sam izašla kroz prozor. Tati sam napisala pismo u kojem sam rekla koliko mi je žao. Otišla sam prema školi gdje me uvijek dočekala Lira. Dočekala me smijući se, rekla mi je da se ne brinem i da joj dam prst. Stavila je svoje male ruke na moj prst. „Sad idemo na putovanje,“ rekla mi je i mi smo nestale. Stvorile smo se negdje.

„U hrastu smo“, šapnula mi je.

Irem šokiran šđem akulo barem nekih pet minuta prije nego še mam pus špka š am mers aka. Am zuve irem tkut, am sob. Cijelo vrijeme irem astafel. M gnđem d mama: „Aj je am kust? Dše vile mu spus aje?” Tata, knd al antribam ševa d mama, uvik zše numa k u fužit. Njimik alt. Cijelo vrijeme irem astafel.

Dp a�lale ku Lira u fužit sedam sptnmnj, a dp aje am vzutu jar p ista lok p kalje kum mržem aka. Mu zs k trb s svitenj , kapu jam zs k anj puče s mrženj la minj aka. U stat p aje, su askuns la minj am tašk š knd anj vinjit aka, odma am fužit aka. U sžut p vankušu amjo, a ju lng je. Mu spus k nu poči njimik sm spuji d mama, mu zs k ji žalji še aša dlungat nu u fost š mu zs kju mes haje adunat.

Nalazila sam se u sredini kruga koji su činile male vile. Kleknula sam i pognula glavu. Stavila sam ruku na jednu veliku knjigu i zaklela sam se da nikad neću reći nikome da vile postoje i da ću pomagati Majci Prirodi. One su se molile i to je sve čega se sjećam. Zaspala sam i probudila se mala. Tad sam shvatila da sam i ja postala vila. Bila sam toliko mala, jako sretna, svi su me gledali sretni. Prišla mi je vila smeđe kose. „Napokon!“ rekla mi je kako je i uzdahnula. Zagrlila me je i tada sam shvatila da je to moja mama. Čvrsto sam ju zagrlila. Rekla mi je da me jedva čeka naučiti svemu o biljkama i cvijeću. Uvijek smo zajedno. Objasnila mi je da je ovo čekala dugo. Naučila me toliko toga o prirodi. Najbolje mi ide bojanje latica. Dobro je biti vila.

„Se značalešči aje?“ am antribatu. Mu spus k trb s m odreknlesk d kustu amjov d om š k maj ševa uj �i vil. Nu ščjem kum s reagiralesk p aje, irem aša d �los š antrist, iako am kustusta nu avem njimik osim p tata. Am stat p aje. Lira mu zs k aša svake godine adun p šinjiva, š k hla adunat adun p hla sljedeč. Mam spakarzt haje najpotrebnije am una mari putuvalk. Điminjaca am jišt p ublok afar. Alu tata jam skris pism, am še am zs kit d žalji mi š kit al plak. Am fužit p kalje kum aš merži am iškul hunđi uvik m aščipta Lira. Mu aščiptat rznt, mu zs k nu trb s m brinulesk š s aj dov žejtu. Su pus mnjilje mikičiš p žejtu amjo. „Aku mrženj p putovanje“, mu zs š noj anj nistlit. Njanj stvurulit hunđiva. “Am hrast iščenj”, mu šupunjit. Ju irem am sredin d krug a krugula al �iše miš vilur. Mam pus am đinuc š mam apljikat kapu.Am pus mna p una mari knjig š mam blstmat k nikad nu uj spunji lu njime d vilur š k uj azuta alu Majka Priroda, dp aje jej s aruga, š čar aje am aduk am �iri. Mu furat somnu š mam skulat mik. š atuš am shvatalit ju k š ju am postalit vil. Irem aša d mik, tari �los, toc s ujta p minji �loš. U vinjit ševa ka vila ku smeđ pr pn la minj š u zs: „Domnja žut”, š u uzdahnulit. Mu angrgjet š atuš am šcut k je aj mama. Tari am angrgjetu. Mu zs k dabe aščapt s m anveci la kutotu d bilkjur š d �lor. Uvik iščenj una. Mu spus k asta u aščiptat dlungat. Mu anvcat atiče d prirod. Maj benj am merzi s farbalesk laticurlje. Benj aj s �i vil.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Ana

Obiteljska krstarica s dizelskim motorom

Novi Audi A5 Avant pokretan s turbo dizel motorom odličan je izbor za sve one koji puno putuju, a pritom žele udovoljiti i estetiku i funkcionalnost i udobnost, a jedino će morati napraviti malo kompromisa u količini prtljage jer bi prtljažnik mogao biti malo manji

Tekst i foto: Igor Rudež

Ne, nismo krivo napisali, ovo je novi A5 Avant, nasljednik modela A4, no u nekoj bližoj ili daljoj budućnosti ovo će ponovno biti A4. Audi je naime odlučio kako će mu ipak vratiti originalno ime, koje se koristi još od devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je A4 zamijenio model 80. A5 Avant je i dalje klasičan karavan srednje klase, koji i na našem tržištu ima sve veći broj ljubitelja. Naime, odavno su na našem tržištu preferirane limuzine, a ne karavani, no situacija se u posljednje vrijeme mijenja jer ljudi konačno otkrivaju praktičnost ovakvog karoserijskog oblika, kojeg u posljednje vrijeme sve više i više nedostaje. Za izgled testnog modela imamo samo pohvale, no ljepota je ipak u oku promatrača. Svidjela nam se Horizont plava boja, no ona se i prilično brzo isprlja, što smo vidjeli i već nakon par kapi kiše. Testni model je bio opremljen i doplatnim S Line paketom, 19-inčnim aluminijskim naplatcima i još s mnoštvo toga, a svidjele su nam se i prave ispušne cijevi straga. Tu su i LED svjetla sprijeda i straga koja se putem izbornika mogu promijeniti, odnosno promijeniti njihov izgled, pa je moguće prilagoditi osvjetljenje prema trenutačnom raspoloženju.

Sprijeda

zasloni -

Gledajući s boka, teško je na prvu reći da je novi model duži i da je dug 4829 mm, pa je odmah jasno kako su dizajneri napravili odličan posao. No najčešće kod lijepih stvari trebate biti spremni i na kompromise, pa je tako obujam prtljažnika tek 448 litara, dok s preklopljenim stražnjim naslonom obujam raste na 1396 litara. Ljepota je tu ipak u prednosti nad funkcionalnošću, no možemo pohvaliti pravilni oblik prtljažnika, ručicu za spuštanje stražnjih naslona, ili pak praktičnu kuku koja se skriva ispod branika dok je ne koristite.

Novi A5 Avant je postavljen na PPC platformu (Premium Platform Combustion), a u odnosu na prethodnika donosi i 70 mm veći međuosovinski razmak, no u kabini nema toliko više prostora. Sve je u redu dok su unutra smještene osobe malo iznad prosjeka visine, no iza 196 cm visokog vozača teško da će se smjestiti bilo tko viši od 140 cm. Doduše, ako su sjedala pomaknuta unaprijed prostora će ipak biti, no visokima će nedostajati ili prostora za koljena ili prostora za glavu, ovisno kako će se smjestiti. S druge strane, putnike straga očekuje vlastita klimatska

zona, vanjska dva sjedala su grijana, a tu su i dva USB-C priključka, pa najmlađima na duljim putovanjima neće ništa nedostajati.

Sprijeda je pak raskošno, a sportska sjedala se mogu električno podešavati u svim smjerovima, a tu je i dodatna mogućnost izvlačenja sjedeće površine prema naprijed, pa ni mi visoki nećemo biti zakinuti s potporom za noge, što se posebno osjeti pri dužim vožnjama. Po širini je također dovoljno prostora, pa ni kada se sprijeda smjeste dvije „gromade“ neće biti previše dodirivanja s laktovima.

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV) 4829 x 1860 x 1460 mm

Osovinski razmak 2892 mm

Masa vozila/dopuštena nosivost 1975 kg/ 515 kg

Veličina prtljažnika 448/1396 litara

Vrsta motora/broj cilindara Blagohibridni/4

Pogon Prednji kotači

Mjenjač Automatski, 7 stupnjeva prijenosa

Snaga 150 kW / 204 KS

Okretni moment 400 Nm

Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h 236 km/h / 6,9 s

Prosječna potrošnja 7,0 l/100 km

CO2 emisija 133 g/km

Cijena 89.746 eur

Oprema

11,9-inčni instrumen�, 14,5-inčni mul�medijski sustav, zaslon ispred suvozača, trozonski automatski klima-uređaj, Bang & Olufsen premium audio sustav, LED Matrix svjetla, kamere u 360 stupnjeva, adap�vni tempomat, električna i grijana sportska sjedala sprijeda, grijana sjedala straga, S line paket, 19-inčni aluminijski naplatci, sklopiva kuka za vuču...

Ispred vozača se nalaze 11,9-inčni digitalni instrumenti, čiji je zaslon spojen s 14,5-inčnim MMI multimedijskim sustavom. Prikaz je moguće prilagoditi, a uvijek je čitljivost dobra, a dobre su i kamere visoke rezolucije, pa je na multimedijskom zaslonu lako vidjeti svaki detalj oko vozila. Nije nam se svidjelo što se klimatizacijom upravlja isključivo putem zaslona, no za pohvalu je �izički gumb za glasnoću i prebacivanje pjesama, odnosno traženje radio stanica, koji je smješten na konzolu između prednjih sjedala. Tamo je smještena mi-

nijaturna ručica automatskog mjenjača, ali i funkcijske tipke i tipka za paljenje. A iako se koriste kvalitetni materijali, središnji greben je presvučen piano plastikom koja se kod pritiska pojedinih funkcija zna uvinuti, a isto tako je i magnet za otiske, ali i ogrebotine. S druge strane, komandna ploča i vrata su presvučeni mekom plastikom ugodnom na dodir. Pomalo čudno je što su na vrata vozača, uz prekidače prozora i retrovizora, postavljeni i prekidači za svjetla i stražnju maglenku, no to ne smeta pri radu, jer su svjetla ionako automatska.

Ispred suvozača je pak ugrađen opcijski 10,9-inčni zaslon koji je ugašen dok nema suvozača, a putem njega suvozač može surfati, ukucavati podatke u navigacijski sustav ili pak gledati multimediju. U Audiju su se stvarno potrudili kako bi se putnici osjećali jako dobro.

No ono što će se svidjeti domaćim managerima, koji su i najčešći kupci ovakvih vozila, je i dizelsko srce koje kuca sprijeda. Riječ je o dobro

dominiraju

11,9 inča je dijagonala instrumenata, 14,5 inča je dijagonala mul�medije, a ispred suvozača je zaslon od 10,9 inča

Audijevi dizajneri su napravili dobar posao

Straga A5 Avant dolazi s trendovski spojenim svjetlima

Grijana stražnja sjedala, vlastita klimatska zona i dva USB priključka - što više poželjeti na stražnjim sjedalima

paljenja žmigavaca, ispod vjetrobranskog stakla počinje žmigati zeleno

poznatom dvolitrenom turbo dizelu koji razvija maksimalnu snagu od 150 kW/204 KS i koji pritom nudi i 400 Nm okretnog momenta, a potpomognut je blagohibridnom tehnologijom koja mu daje dodatnu snagu prilikom naglih ubrzavanja, ili pak služi za bešumno parkiranje. Testni je model bio opremljen i quattro pogonom na sve kotače, a sve je upareno sa 7-stupanjskim automatskim mjenjačem s dvjema spojkama. Iako nije riječ o sportskom modelu, performanse su i više nego dobre. Tako mu je maksimalna brzina 236 km/h, a za ubrzanje od 0 do 100 km/h treba manje od sedam sekundi! Točnije 6,9 sekundi, što je odličan rezultat za gotovo dvije tone teško prazno vozilo. Ubrzanja su dobra, ali nisu strelovita, a to pripisujemo i podešenju ove izvedbe na udobnost, a ne agresivnost. I baš mu to dobro stoji, jer nudi sve prednosti brze vožnje, uz sve prednosti za ugodnu vožnju.

Nakon tjedan dana prosjek nam je pokazivao ravno 7 litara dizela na 100 km, no možemo reći kako na otvorenoj cesti troši i ispod šest litara, dok u gradu i na autocesti „voli popiti“ i do 8 litara, ovisno koliko vam je teška noga na gasu. Je li puno ili malo, to ćete morati sami odlučiti.

No sve što je dobro ima i cijenu, pa je tako cijena testnog modela s dugačkim popisom dodatne opreme stigla do 89.746 eura. Bez dodatne opreme, ali s quattro pogonom, cijene kreću od 60.399 eura, dok još malo možete uštedjeti ako uzmete samo pogon na prednje kotače, kada cijene startaju od 57.394 eura. Ako ipak ne putujete previše i ne radite previše kilometara godišnje, izbor bi mogao pasti i na turbo benzinca sa 150 KS, čija cijena kreće od 48.067 eura. No ono što morate paziti je koliko ćete se zaigrati u konfiguratoru, jer su mogućnosti mnogobrojne, a cijena može otići u nebo...

blagohibridnom

Ispred suvozača je ugrađen opcijski 10,9-inčni zaslon

Prekidači za svjetla su ugrađeni na vozačeva vrata

Prilikom

svjetlo

Dvolitreni turbo dizel motor potpomognut

tehnologijom će biti najčešći izbor domaćih kupaca

Prtljažnik u osnovi zaprima tek 448 litara, a preklapanjem mu obujam raste na 1396 litara

Iza visokog vozača straga baš neće biti mjesta, no ako ste prosječne visine iza vas će stati još jedna takva osoba

Sve rjeđa pojava u svijetu automobilizma - prave ispušne cijevi

od 9. svibnja do 15. svibnja 2025. P 9 Pahomije; Mirna

S 10 Ivan Merz; Gospa Trsatska Krizma Vratišinec, Štrigova, Pribislavec, Mala Subotica

N 11 4. Uskrsna. DOBRI PASTIR; Mamerto Prva pričest Vratišinec, Štrigova, Sveti Juraj u Trnju, Mala Subotica, Šenkovec, Čakovec (sv.Nikola biskupa), Krizma Mačkovec, Sveta Marija

P 12 SV. LEOPOLD MANDIĆ; Pankracije; Svevlad Svibanjska pobožnost Remis

U 13 GOSPA FATIM.; Servacije Proštenje u Orehovici

S 14 Ma�ja ap.; Matko, Mate Č 15 Izidor; Sofija; Sonja

Sretan Vam imendan!

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 10. SVIBNJA

dr. Karmela

Matjan-Bogdan

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320

dr. Renata Hranjec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

dr. Jana Vrbanec

I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308

Donja Dubrava

dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan

dr. Ivana Jambrović -Horvat

Školska 16b, tel. 040/601-538

Mursko Središće

dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog

dr. Emina Kovačević

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342

Strahoninec

dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

Sve� Mar�n na Muri

dr. Svetlana Drobnjak

Sv. Mar�n na Muri 17, tel. 040/868-177

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Leani Marciuš, kći Dore i Marka

Dina Lu Janušić, kći Karle i Dina

Syed Ilyas Suleiman, sin Mar�ne

i Syed Munawara

Mila Škvorc, kći Silvije i Daria

Fran Radiković, sin Silvije i Marsela

Lada Jaćimović, kći Lucije i Maria

Tonka Baranašić, kći Karoline i Antonia

Lili Krištofić, kći Marine i Denisa

Leo Kovačić, sin Patricije i Matea

Tina Novak, kći Ivane i Emila

Toma Šestan, sin Marte i Nikole

Adrijan Milan Vugrinec, sin Nere i Jurice

Ozren Poprocki, sin Stele i Danijela

Zrin Izak Horvat, sin Mirne i Benjamina

Hana Vugrinec, kći Doroteje i Andrije

Leo Felker, sin Sabine i Mihaela

Lea Blažević, kći Mateje i Luke

VJENČANI

Čakovec:

Jelena Rajter i Nikola Stojko

Kris�na Šavora i Mario Sokol

San�na Srnec i Nino Zobec

Anja Dobranić i Dario Hrašćanec

Mursko Središće:

Doroteja Špoljarić i Jurica Pandur

Prelog:

Jelena Kemec i Ivan Čukić

UMRLI

Čakovec:

Marija Mrazović r. Vinković r. 1944.

Ljubica Petermanec r. Blažić r. 1939.

Dragu�n Novak r. 1964.

Vera Takač r. Lončar r. 1951.

Ivan Vince�ć r. 1933.

Alojzij Ozmec r. 1940.

Branko Kerovec r. 1959.

Katarina Friščić r. Šimunić r. 1942.

Stjepan Šoštarić r. 1955.

Dragu�n Šubić r. 1936.

Ivan Hranilović r. 1963.

Vera Tabaček r. Verinac r. 1959.

Zlata Oršoš r. 1987.

Marija Žnidar r. Ko�ač r. 1937.

Ivan Gosarić r. 1938.

Zdravko Tišljarić r. 1949.

Rozalija Novak r. Vugrinec r. 1937.

Antun Vuk r. 1946.

Prelog:

Agneza Varga r. Mihoci r. 1943.

Tražimo suradnike

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor

Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Bolnica Čakovec

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

**8.5. Četvrtak**

17:00 Legenda o fantastičnim stvorenjima- Prem. 20:00 Thunderbolti

**9.5. Petak**

17:00 Super kućni patuljci 20:00 Thunderbolti

**10.5. Subota**

10:00 Super kućni patuljci 13:30 Minecraft film

17:00 Legenda o fantastičnim stvorenjima 20:00 Thunderbolti

**11.5. Nedjelja**

10:00 Legenda o fantastičnim stvorenjima

13:30 Minecraft film

17:00 Super kućni patuljci 20:00 Thunderbolti

**12.5. Ponedjeljak**

17:00 Legenda o fantastičnim stvorenjima 20:00 Thunderbolti

**13.5. Utorak**

17:00 Minecraft film 20:00 Thunderbolti

**14.5. Srijeda**

17:00 Legenda o fantastičnim stvorenjima 20:00 Thunderbolti

Imendani i proštenja kroz tjedan

Jug Mall, Ul. Tomaša Goričanca 1, 40000, Čakovec

SJEĆANJE

Povodom smrti

Matije Sabola

iz Palovca preminuo dana 22. travnja 2025. godine

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su bili uz nas u teškim trenucima i iskazanoj sućuti.

Ožalošćeni:

Supruga Meri, sestre, šogori, nećaci i ostala tugujuća rodbina

Josip Kranjec

iz Čakovca

preminuo 4. svibnja u 88. godini života

Ana Lesar rođ. Fodor

iz Šenkovca

preminula 6. svibnja u 80. godini života

dr. Dragoljub Atanasov

iz Strumice preminuo 28. ožujka u 94. godini života

Franjo Hergotić iz Nedelišća preminuo 1. svibnja u 82. godini života

Ivan Gabor

iz Čakovca preminuo 5. svibnja u 93. godini života

Angela Živković rođ. Škrobar

iz Vučetinca preminula 29. svibnja u 89. godini života OBAVIJEST O

Darinku Zvošec

iz Pretetinca

27.4.2024. - 27.4.2025. na dragu suprugu

Suprug Stjepan-Pepi

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Horvat rođ. Vrtarić

iz Novog Sela Rok preminula 2. svibnja u 81. godini života

Marija Polgar rođ. Bobičanec

iz Belice preminula 5. svibnja u 85. godini života OBAVIJEST O

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Tišljarić iz Čehovca preminuo 3. svibnja u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Žnidar

rođ. Ko�jač iz Čakovca preminula 29. svibnja u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Jeđut rođ. Toth iz Gornjeg Kuršanca preminula 7. svibnja u 77. godini života

Stjepan Kancijan

iz Preloga preminuo 2. svibnja u 78. godini života

Josip Lajtman

iz Ivanovca preminuo 30. travnja u 87. godini života

Franjo Horvat iz Badličana iznenada preminuo 30. travnja u 67. godini života

Dragica Tkalčić iz Donje Dubrave preminula u 57. godini života

Ivan Purić iz Hodošana preminuo u 84. godini života

Stjepan Međimurec iz Dekanovca preminuo 1. svibnja u 84. godini života

Klara Brodar rođ. Sklepić iz Murskog Središća preminula u 89. godini života

Vladimir Vuri iz Murskog Središća preminuo u 72. godini života

Josip Žignić iz Murskoga Središća preminuo u 82. godini života

Stjepan Gudlin iz Goričana preminuo 4. svibnja u 68. godini života

Ivan Mesarić iz Hodošana preminuo u 70. godini života

Mirjana Ludmilla Pinter iz Svete Marije preminula u 88. godini života

ZAHVALA

9. svibnja 2025.

69. Međimurska hiža j.d.o.o., Čakovec, Gajeva 35, traži m/ž kuhara i m/ž konobara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/390-011 ili na mob. 098/9580-727 ili na email: info@medjimurska-hiza. com do 30.6.

70. Mesnica Mihalić d.o.o., Trg Republike 14, Nedelišće, traži m/ž prodavača u mesnici i m/ž pomoćnog radnika – mesara, javi� se na tel: 040/821-505 ili na mob: 099/5670-526 ili email: 21.petra@ gmail.com do 31.5.

71. METAL DEKOR d.o.o., Ivanovec, P. Miškine, traži m/ž tehnologa pripreme-izrada programa, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/338-070 ili na email: info@ metal.dekor.hr do 31.5.

72. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Gorčica 1, traži m/ž zavarivača mig-mag, m/ž voditelja odjela rezanja na laseru i savijanja na AP preši, m/ž samostalnog bravara, m/ž operatera na CNC kutnoj preši, m/ž radnika na tračnoj pili, m/ž tokara na klasičnoj tokarilici i m/ž administratora (talijanski jezik), javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 30.5.

73. METALNE KONSTRUKCIJE obrt za proizvodnju i montažu vl. Marko Šamarija, Kuršanec, Glavna 158, traži m/ž bravarskog radnika, javi� se na mob: 098/242795 ili email: mirko.samarija@ ck.t-com.hr ili osobni dolazak do 31.5.

74. MODULAZ GROUP d.o.o., Donja Dubrava, traži m/ž operatera na proizvodnoj liniji, javi� se na email: hr@ modulazgroup.com do 31.5.

75. Modni studio LATEA, Glavna 6, Donji Vidovec, traži m/ž šivača, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/615-113 ili na mob. 098/553140 ili na email: luksa.suzana@gmail. com do 30.6.

76. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž prodavača na�nih derivata i m/ž konobara, javi� se na email: mobenz92@gmail. com ili osobni dolazak ili pisana zamolba na gornju adresu do 31.5.

77. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži m/ž kontrolora kvalitete - koordinatora zavarivanja, javi� se na email: info@mura-metal.hr do 15.5.

78. MURAPLAST d.o.o., Kotoriba, Sajmišna 16, traži m/ž zamjenika voditelja proizvodnje, javi� se na tel. 040/683-215 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ muraplast.com do 18.5.

79. MULTI-ING d.o.o., traži m/ž izolatera – pomoćnog izolatera i m/ž montera – pomoćnog montera za rad u Njemačkoj, javiti se na mob: 099/6655-006 ili email: multi.ing. hr@gmail.com do 25.5.

80. MN obrt za izradu i prodaju nakita vl. Marta Andročec, Čehovec 165, traži 2 m/ž prodavača, javi� se na mob: 098/1808-637 ili osobni dolazak na adresu: Trg kralja Tomislava 1 do 10.6.

81. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Orehovica, Vrhovljan, Macinec, Podturen, Goričan, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sve� Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Donji Vidovec i Štrigova, te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan, javi� se na email: mirjana.blazi@ntl.hr do 31.5.

82. Naranđa transport d.o.o., Prvomajska 14, Hodošan, traži 2 m/ž vozača motornog vozila u međunarodnom transportu, javi� se osobno na gornju adresu ili na tel: 040/679-458 ili mob: 098/235-128 ili email: naranda.transport@ck.tcom.hr do 1.6.

83. NENO obrt za trgovinu, Čakovec, traži m/ž prodavača ribe u ribarnici, javi� se na mob. 099/8121510 do 31.5.

84. NOVI FEROMONT d.o.o, D. Kraljevec, traži m/ž tehnologa za metalne konstrukcije, m/ž cjevara-izometričara i m/ž djelatnika na karuselu, javi� se na tel: 040/655331 ili email: jkrznar@noviferomont.hr do 15.5.

85. NMP–PRODUKT d.o.o., Ul. dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži 2 m/ž bravara i m/ž strojobravara, javi� se osobno na adresu ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 11.5.

86. Obrada metala i trgovina d.o.o, Ivanovec, traži m/ž bravara i m/ž brusača na kružnoj i planskoj brusilici, javi� se na tel. 040/338120 ili na mob. 098/803-355 ili na email: sokac@omt.hr do 31.5.

Na temelju članka 5. Odluke o javnim priznanjima Općine Mala Subotica („Službeni glasnik Međimurske županije“ br.6/14, 11/14, 8/15, 21/19) Povjerenstvo za javna priznanja Općine Mala Subotica objavljuje

JAVNI POZIV ZA PREDLAGANJE KANDIDATA ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA OPĆINE MALA SUBOTICA ZA 2025. GODINU

I.

Pozivaju se sve �izičke i pravne osobe te upravna tijela Općine Mala Subotica da dostave prijedloge kandidata za dodjelu javnih priznanja Općine Mala Subotica za 2025.godinu.

II.

Priznanja Općine Mala Subotica su javne pohvale za iznimna dostignuća i doprinos od osobitog značaja za razvitak i ugled Općine, a naročito za uspjehe u unapređivanju gospodarstva, znanosti, obrazovanja, kulture, tjelesne kulture, zaštite i unapređivanje prirodnog okoliša, zdravstva, socijalne skrbi te drugih javnih djelatnosti. Javna priznanja se mogu dodjeljivati građanima općine Mala Subotica i drugim osobama, udrugama, ustanovama, tvrtkama i drugim pravnim osobama, vjerskim zajednicama za istaknute uspjehe u radu i djelovanju kojima osobito pridonose razvoju i boljitku općine Mala Subotica ili pojedinih njenih djelatnosti. Javna priznanja mogu se dodjeljivati i državljanima drugih zemalja, prijateljskim općinama, gradovima, međunarodnim organizacijama, nevladinim organizacijama i organizacijama drugih država ili njihovim tijela, ustanovama te udrugama. III.

Javna priznanja koja se mogu predlagati temeljem ovoga poziva, a utvrđena su Statutom i Odlukom Općine Mala Subotica jesu:

1. Proglašenje Počasnim građaninom /građankom Općine Mala Subotica

2. Plaketa Općine Mala Subotica “Grb Općine Mala Subotica”

3. Pečat Općine Mala Subotica

4. Zahvalnica Općine Mala Subotica

Počasnim građaninom/građankom može se proglasiti osoba posebno zaslužna za:

Promicanje vrijednosti demokratskog društva, povijesnih događaja i tradicija, položaja i ugleda općine Mala Subotica u zemlji i inozemstvu, te razvoj općine Mala Subotica u cjelini ili pojedinih njenih djelatnosti.

Dužnosnik ili državnik Republike Hrvatske i druge države, član međunarodne organizacije iz Republike Hrvatske i druge države ili njihovih tijela posebno zaslužan za promicanje vrijednosti općine Mala Subotica i samobitnosti na općeprihvaćenim načelima suvremenog svijeta.

Više predlagatelja zajedno, može i ima pravo predlaganja kandidata za priznanje Počasnog građanina/građanke Općine Mala Subotica kao najvažnijeg općinskog priznanja.

Plaketa Općine Mala Subotica “Grb Općine Mala Subotica” je javno priznanje koje se dodjeljuje za cjelovito djelo koje je pojedinac ostvario tijekom svog radnog vijeka i koje predstavlja izuzetan i osobno vrijedan doprinos razvoju općine Mala Subotica iz područja gospodarstva, kulture, znanosti, odgoja i obrazovanja, športa, zdravstva, te zaštite okoliša. Također se dodjeljuje i kao skupna nagrada pojedincima, trgovačkim društvima, ustanovama,

udrugama građana ili drugim pravnim osobama, njihovim organizacijskim jedinicama ili radnim timovima za njihov doprinos, kreaciju, uradak ili organizaciju važnog događaja u općini Mala Subotica, u jednom ili više područja gospodarskog i društvenog života u jednoj ili više prethodnih godina. Pečat Općine Mala Subotica dodjeljuje se građanima općine Mala Subotica i drugim osobama, udrugama, drugim lokalnim zajednicama, ustanovama , trgovačkim društvima prigodom njihovih obljetnica za svakih 25 godina uspješnog rada, prigodom značajnih događaja u zemlji i u općini, za uspjehe u poslovanju, za zasluge za razvoj općine, unapređenje kvalitete življenja u općini, za promicanje ugleda općine Mala Subotica u zemlji i svijetu, te za uzorne uspjehe u području gospodarstva, znanosti, odgoja i obrazovanja, zaštite okoliša i ekologije, zdravstva i socijalne skrbi, kulture, �izičke kulture, tehničke kulture i drugih društvenih djelatnosti.

Zahvalnica Općine Mala Subotica također se dodjeljuje u pisanom i uokvirenom obliku građanima općine Mala Subotica i drugim osobama na području općine Mala Subotica, poduzećima, ustanovama, udrugama građana i drugim pravnim osobama za zasluge u promicanju znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, športa, zdravstva, socijalne skrbi, politike humanitarnog djelovanja, te svih drugih područja društvenog života u općini Mala Subotica. Aktivnim trgovačkim društvima i obrtima koji imaju sjedište na području Općine Mala Subotica dodjeljuje se zahvalnica za svaku desetu godišnjicu rada, bez posebne prijave. Evidenciju trgovačkih društava i obrta na području Općine Mala Subotica te podatke o njihovim obljetnicama aktivnog rada vodi Jedinstveni upravni odjel Općine Mala Subotica.

IV.

Obrazloženi prijedlozi za dodjelu javnih priznanja dostavljaju se pisanim putem na adresu:

Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja Općine Mala Subotica, Glavna 29 a, 40321 Mala Subotica, u roku od 10 dana od dana objave Javnog poziva na web stranici i oglasnoj ploči Općine Mala Subotica te županijskim novinama.

Pisani prijedlozi sukladno članku 6. i 7. Odluke o javnim priznanjima Općine Mala Subotica moraju sadržavati: podatke o podnositelju prijedloga, podatke o predloženoj osobi, iscrpno obrazloženje postignuća i doprinosa radi kojih se predlaže dodjela javnog priznanja, prosudbu postignutih rezultata uz odgovarajuću dokumentaciju i naziv javnog priznanja koje se predlaže. Na zahtjeve Povjerenstva predlagatelj je dužan dostaviti naknadno zatražene dopunske podatke i dokumentaciju. Odluku o dodjeli Javnih priznanja na prijedlog Općinskog načelnika donosi Općinsko vijeće Općine Mala Subotica. Sva Informacije mogu se dobiti na telefon 040/631-700, Jedinstveni upravni odjel Općine Mala Subotica.

Perhoč

mag.

Obra�te nam se s povjerenjem. Usluge psihologa su besplatne i pružaju se bez liječničke uputnice.

Dom zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1 e, Djelatnost za psihologiju

Ambulanta u Čakovcu

T: +385 40 372 390

E: psihologija@dzck.hr

Naručivanje: od ponedjeljka do petka između 13 i 15 sa�

Ambulanta u Prelogu

T: +385 40 321 390

E: psihologija.prelog@dzck.hr.

Naručivanje: od ponedjeljka do petka između 13:30 i 14:30 sa�

Razvoj upravljanja emocijama

Razumijevanje svojih i tuđih emocija i upravljanje njima pomaže pojedincu da se prilagodi okolini u kojoj živi te da u njoj postigne svoje ciljeve. Emocionalno inteligentni pojedinci zadovoljniji su kvalitetom međuljudskih odnosa, imaju bolji akademski uspjeh, uspješnije radno funkcioniraju, boljeg su općeg zdravlja i zadovoljniji su životom. Pretpostavka je dosadašnjih istraživanja da se emocionalna inteligencija razvija od najranije dobi tijekom života, pod zajedničkim utjecajem i urođenih i okolinskih čimbenika, te da je moguće svojim ponašanjem aktivno pospješiti njezin razvoj. Prema modelu razvoja emocionalne inteligencije od najranije dobi posredstvom bioloških, socijalnih i kulturnih čimbenika, koji su postavili Zeidner i suradnici, u prvim godinama života način na koji dijete doživljava i izražava određenu emociju značajno je pod utjecajem temperamenta, obrazaca reaktivnosti i samoregulacije. Neka djeca tako manje intenzivno, a neka intenzivnije emocionalno reagiraju. Nadalje se emocionalne sposobnosti uče i razvijaju usvajanjem emocionalnih znanja, vještina temeljenih na pravilima koja se stječu socijalizacijom. Ovdje se ističe iznimno značajna majčinska uloga i razvoj odnosa majke i djeteta za djetetov emocionalni razvoj. Kvalitetno majčinstvo, u kojem majka dovoljno dobro prepoznaje djetetove emocije, omogućuje mu da uz pomoć empatije vidi sebe, uz dovoljno dobre okolinske uvjete, temelj je čovjekova psihičkog zdravlja. U pogledu djeteta i majke zrcale se emocije, što je temelj za razvoj empatije i razvoj identiteta. Dovoljno dobra majka pomalo upoznaje dijete s vanjskim svijetom, i tako ga priprema za njegove dobrobiti i frustracije. Daljnjim razvojem, koji uključuje i metakognitivni razvoj, razvijaju se preduvjeti za samostalno upravljanje emocijama. U školskoj dobi djeca razumiju sebe, što uz stečena iskustva s dosadašnjim emocijama i u interakcijama s roditeljima omogućava sve bolje samostalno upravljanje emocijama.

inteligenciju mogu razvijati u introspekciji, u samoći, u tišini, promišljanjem o svojim i tuđim emocijama i ponašanjima u određenim situacijama. U suvremenom dobu obilježenom ubrzanim životnim ritmom, gdje brže može dolaziti do zasićenja i preplavljenosti podražajima, posebno je važno planirati vrijeme za sebe. Korisna je i rekreacija, šetnja, vježbe istezanja, i druge tjelesne aktivnosti. Postoje i posebno strukturirani profesionalni treninzi za pojedine poslove namijenjeni razvijanju i usavršavanju vještina emocionalne inteligencije u radnom kontekstu. Također je dobro razgovarati o stresnim situacijama koje su se dogodile bilo na poslu, bilo u obitelji, s osobama od povjerenja. Razgovor pomaže za uviđanje svojih, ali i tuđih emocija. Dobro je razumjeti emocije sugovornika, kako bi se od njih lakše mogli distancirati, i ne ih preuzimati. Ovo je važno za osobe koje svakodnevno dolaze u kontakt s velikim brojem ljudi, a posebno važno za one koji svakodnevno dolaze u kontakt s velikim brojem ljudi u neugodnim emocionalnim stanjima, kao primjerice zdravstveni radnici. Emocionalna inteligencija postaje tim značajniji čimbenik i u radnom funkcioniranju, što je kompleksniji posao kojeg pojedinac radi. Razvoj vještina upravljanja emocijama traje cijeli život. Mijenjaju se situacije u kojima se javljaju određene emocije, mijenja se i sam pojedinac s vremenom pa situacije različito doživljava, te ne postoji univerzalni recept za upravljanje pojedinom emocijom. Dobro je uspostaviti svoj način upravljanja osluškivanjem i razumijevanjem svojih i tuđih emocija, s vremenom preispitivati primjerenost i učinkovitost svojih reakcija, te ih po potrebi doraditi ili promijeniti.

Barbara Lončarić, mag. med. techn.

Alkohol i hipertenzija

Kvalitetno majčinstvo, u kojem majka dovoljno dobro prepoznaje djetetove emocije i omogućuje djetetu da uz pomoć empatije vidi sebe, uz dovoljno dobre okolinske uvjete, temelj je čovjekova psihičkog zdravlja

Emocionalna inteligencija se velikim dijelom razvija učenjem. Čitanje knjiga o emocijama koristi se u pomoći djeci školske dobi kojoj nedostaju vještine prepoznavanja emocija i situacija koje pobuđuju emocije, putem likova koji prolaze određene situacije i doživljavaju određene emocije. Na sličan način, čitanje i u odrasloj dobi jest dobar alat za razvijanje empatije, razumijevanja svojih i tuđih emocija. Odrasli emocionalnu

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Kada osoba konzumira alkohol, srce počinje raditi ubrzano, a krvne žile se u početku šire. To može dovesti do privremenog pada krvnog tlaka

Hipertenzija je poremećaj karakteriziran visokim krvnim tlakom, što znači da je sistolički krvni tlak („gornja“ brojka, koja predstavlja tlak koji se stvara prilikom otkucaja srca) trajno viši od 140, ili dijastolički krvni tlak („donja“ brojka, koja predstavlja tlak u krvnim žilama kad se srce odmara) trajno preko 90. To je bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome. Naziva se još i „tihim ubojicom“ jer je jedna od vodećih bolesti odgovornih za preuranjenu smrt te čak 13,5 % ukupnog broja smrti u svijetu otpada na komplikacije povezane s povišenim krvnim tlakom. Bolest je najčešće bez simptoma i najčešće se otkrije tek nakon slučajnog nalaza povišenog krvnog tlaka na sistematskom pregledu. No ponekad, bolesnici s visokim krvnim tlakom imaju neke od simptoma poput: bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, umor, smetenost, mučnina, pretjerano znojenje, uznemirenost, osjećaj lupanja u srcu, zujanje u ušima, smetnje vida. Ili u gorem slučaju bolest se otkrije kada se počinju manifestirati oštećenja na raznim organima, najčešće na srcu, mozgu i bubrezima. O čemu se zapravo radi? Alkohol ima složen utjecaj na ljudski organizam, a jedan od njegovih djelovanja odnosi se i na krvi tlak. Iako povremeno možemo čuti da male količine alkohola mogu kratkoročno sniziti krvni tlak, učestalo i pretjerano konzumiranje zapravo povećava rizik od razvoja kronično povišenog krvnog tlaka- hipertenzije. Kada osoba konzumira alkohol, srce počinje raditi ubrzano, a krvne žile se u početku šire. To može dovesti do privremenog pada krvnog tlaka. Međutim, kako alkohol nastavlja djelovati, krvne žile se ponovno sužavaju, a srce mora jače pumpati kako bi održalo protok krvi. Taj proces, ako se ponavlja često, može dovesti do trajno povišenog krvnog tlaka. Dugotrajna i prekomjerna konzumacija alkohola može oštetiti stijenke krvnih žila, uzrokovati upale i smanjiti elastičnost. Krvne žile postaju „ukočenije“, što povećava otpor protoku krvi.

Srce tada mora snažnije raditi da bi „proguralo“ krv kroz sužene žile, a taj dodatni napor uzrokuje porast krvnog tlaka. Također, alkohol utječe i na otkucaje srca. Alkohol stimulira simpatički živčani sustav, isti onaj koji se aktivira kada smo pod stresom i to dovodi do: ubrzanog rada srca, nepravilnih otkucaja srca i osjećaja „lupanja“ ili „preskakanja“ srca. Tako možemo čuti za izraz „Holiday heart syndrome“ tj. „sindrom blagdanskog srca“. Taj izraz koristi se za opisivanje manifestacije srčanih aritmija nakon razdoblja prekomjernog pijenja, koje se često opaža tijekom vikenda ili praznika. Najčešći simptom je obično iznenadna pojava lupanja srca, a dodatni simptomi mogu biti: osjećaj nedostatka zraka, vrtoglavica i bol u prsima. Sve navedeno nam govore i istraživanja koja potvrđuju da i umjerena konzumacija alkoholnih pića značajno povećava rizik visokog krvnog tlaka. Ispitanici u istraživanju bili su podijeljeni u tri skupine. U jednoj skupini su bili ispitanici koji nikad nisu pili alkoholna pića, u drugoj su bili oni koji su pili 7 do 13 alkoholnih pića tjedno (umjerena konzumacija), a u trećoj skupini su bili oni koji su pili više od 14 alkoholnih pića tjedno (učestala konzumacija). Rezultati su pokazali da ispitanici koji alkoholna pića konzumiraju umjereno, u usporedbi s onima koji ih ne konzumiraju uopće imaju 53 % veći rizik od hipertenziju 1. stupnja. Ispitanici koji učestalo konzumiraju alkoholna pića imaju 69 % veći rizik od hipertenzije 1. stupnja (140 – 159 mmHg sistolički i/ ili 90 – 99 mmHg dijastolički). Nije zanemariva činjenica da alkohol može pridonijeti debljanju, poremetiti san i smanjiti učinkovitost lijekova za krvni tlak, što dodatno otežava reguliranje tlaka kod osoba koje već boluju od hipertenzije. Zato se u općoj populaciji preporučuje umjerenost što znači ne više od jednog pića dnevno za žene ili dva za muškarce. Osobe koje već imaju visoki krvni tlak ili rizik za razvoj hipertenzije trebale bi potpuno izbjegavati konzumaciju alkohola.

Josipa

Mrla,

psych., univ. spec. clin. psych.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PEUGEOT 308 1.6 HDi diesel 2011. god., Spor�um (sportska oprema, led svjetla), 143 tkm, mehanički mjenjač, trenutno su na autu zimske gume 205/55/16 (+ komplet ljetnih guma), prvi vlasnik, garažiran, cijena 5.999 eur. info na mob. 099 317 4955 ili 091 6300 156

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209984

PRODAJEM FORD FOCUS

ST (sport-coupe) reg. do 3 mj/2026. Tel. 095/858-1502 ili 091/5727-670

KUPUJEM TOMOS mopede sve vrste i modele sa i bez papira za dijelove - isplata odmah. Info na tel. 098 9656 624

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

KUPUJEM AUTO I TRAKTOR ispravan, neispravan, karamboliran, neregistriran ili registriran. info na mob. 098/777-095

POLJOPRIVREDA

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJEM TRAKTORSKU

ŠPRICU od 400 lit., stražnju kosu, rasipač umjetnog gnojiva 400 kg i trupac hrasta 8x1. info na mob. 097/6046-109

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZE-

MLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/799-1086

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ventili različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422821

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/9317570

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klimatizacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981 POZNANSTVA

GOSPODIN (56 g) iz okolice

Varaždina tražim slobodnu ženu vezu ili brak. Javiti se na mob. 099/856-7418

NEKRETNINE

PRODAJEM STARIJU KUĆU u Čakovcu kod Općinskog suda, veoma povoljno, EC/G, može i za poslovni prostor od 75 m2. Info na mob. 098/426-021

PRODAJE SE NOVA STAMBENA ZGRADA sa četiri stana od 82 m2 može ili samo stan, izvedba srednji roh bau od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone) i u izgradnji stanovi od 40 m2 mogućnost spajanja u veći, ulica F. Kuharića 14 i 16, Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095 858 15 02

TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099

U ČAKOVCU IZNAJMLJUJEM namještenu garsonjeru, opremljen kafić i poslovni prostor od 80 m2. info na mob. 092/146-5716

KUPUJEM VOĆNJAK/PARCELU u bregima. Info: 095 505 2760

PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988

DAJE SE U DUGOROČNI NAJAM nenamješteni dvosobni stan u Martanama (novogradnja), 2. kat (lift). info na mob. 098/465-490

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

DAJEM U NAJAM namješteni 3-sobni stan u centru Čakovca, 1. kat, EC/E, može za studente ili kao poslovni prostor za tihu djelatnost. Info na mob. 098/426-021

RAZNO

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM stripove i igre za konzole. Mob. 098 92 190 92

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

PLOČICE za lovačke trofeje, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine, 4 komada, cijena 20 eur/ kom. Šaljem poštom. ZagrebUtrina, 091/9240-293

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJEM STARU CIGLU očišćenu i složenu na palete. info na broj 098/170-5311

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM: vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje dim. 210, 200 x 90, 95, 140, 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, samohodnu mot. kosilicu, novi bide s armaturom, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, flex bušilicu, rodlin, bicikl i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Mob. 091 57 27 670

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

Dolazimo i donosimo radost

Ari

je labrador star godinu dana i traži novi dom. Nalazi se u okolici Čakovca. Cijepljen je i označen mikročipom broj 191035000221298. Kontakt: 091 8988 004.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Dvije godine mlad pas traži novi dom. U tipu terijera. Cijepljen je i čipiran (trenutno nismo u posjedu broja mikročipa, čekamo sliku knjižice), a kastraciju ćemo mi odraditi. Veseo je, aktivan, znatiželjan, tipičan za svoju pasminu. Kontakt: 091 8988 004.

Cezar

je predivan mladi pas koji traži svoj novi dom. Nemamo trenutno podatke o broju mikročipa, nalazi se u okolici Čakovca, ali treba skrbnike koji poznaju pasminu. Kontakt: 091 8988 004

Abuelo Čarli

je deda od 12 godina koji čeka samo svoju obitelj. Sa svima dobar, željan ljudskog društva i topline. Jako bismo željeli da dobije novu obitelj, redovite šetnje koje obožava i samo svoj topli kutak. Kastriran je, cijepljen i označen mikročipom broj 191100000665612. Kontakt: 091 8988 004.

(više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas

U KUHINJI s Aleks

Zapečeni krumpir s vrhnjem i slaninom

U današnje vrijeme, kad nam se preporučuje jesti što manje masnog i smanjenje suhomesnatih proizvoda, krumpir s vrhnjem i slaninom postao je „slatki grijeh” koji si povremeno možemo priuštiti

Aleksandra Sklepić

Zapečeni krumpir s vrhnjem i slaninom jelo je koje se može jesti kao samostalno ili kao prilog mesu - piletini, svinjskim odrescima ili bilo kojoj vrsti mesa čiji ste ljubitelj. Ako je, kao u ovom receptu, u krumpir dodana i suha slanina, meso se može potpuno zaboraviti jer mu slanina daje dovoljno jak i bogat okus.

Ideja za pripremu zapečenog krumpira s vrhnjem nastala je još u vrijeme naših baka, koje su uvijek imale dovoljno i krumpira i vrhnja, a na svakom je tavanu bila kolekcija domaćih suhomesnatih proizvoda kojima se sladilo gotovo svakodnevno.

U današnje vrijeme, kad nam se preporučuje jesti što manje masnog i smanjenje suhomesnatih proizvoda, krumpir s vrhnjem i slaninom postao je „slatki grijeh” koji si povremeno možemo priuštiti, bez grižnje savjesti. Lako ga je pripremiti pa će sigurno uspjeti i početnicima, a mi preporučujemo da ga svakako barem jednom isprobate. Zasigurno ćete mu se uvijek rado vraćati jer zaista podsjeća na kuhinju iz vremena koja su bila mirnija i jednostavnija, a atmosfera u kuhinji bila je prava negdašnja i domaća.

Jednostavni sastojci za pripremu ovog prefinog jela

Recept za zapečeni krumpir s vrhnjem i slaninom

SASTOJCI:

• 7 ili 8 većih krumpira

• 3 dl kiselog vrhnja

• 30 dag suhe slanine

• 2 do 3 luka ili 5 do 6 komada mladog luka

• Začini: slatka mljevena paprika, biber, sol

• Ulje za pečenje

PRIPREMA: Krumpir oguliti i narezati na ploške. Slaninu narezati na tanke šnite ili na tanke kockice, ne pretanke, da ne izgori kod pečenja, jer krumpiru treba više vremena za pečenje. Luk očistiti i narezati na veće komade, također kako ne bi izgorio. U nauljen ili namašćen pleh poslagati krumpir i slaninu. Vrhnje pomiješati s crvenom, slatkom mljevenom

KATARINA

ŠČAVNIČAR iz Čestijanca

Jogurt kocke s čokoladnom glazurom bolje su od Sacherice

Jogurt kocke s čokoladnom glazurom kolač je koji je brzo gotov, a sastojci potrebni za njega su uglavnom stalno u špajzi i frižideru kod svake gazdarice

Piše: Aleksandra Sklepić

Priprema jednostavnih, a uvijek posebnih i ukusnih kolača, vještina je koju su naše Međimurke usavršile zbog tempa života na koji su navikle. Većina ih je zaposlena, okupirana brojnim obvezama, hobijima i velikim krugom prijatelja, a u sebi kao naslijeđe nose želju i potrebu da svoju obitelj u svakoj prigodi razvesele nekom posebnom slasticom i da nedjelja, koliko god je puno posla i malo vremena – ne ostane bez kolača na stolu.

Katarina Ščavničar iz Čestijanca tek je odnedavno umirovljenica pa jako dobro zna kako je živjeti i funkcionirati unutar svih obveza, poslovnih i obiteljskih. Zbog toga nam je pokazala svoj recept za kolače koji su brzo gotovi, a imaju izgled i okus veoma nalik poznatoj Sacher torti koja spada među najsvečanije deserte svijeta. Katarina je radila kao medicinska sestra u ambulanti u Štrigovi, a pozna je cijeli gornji kraj Međimurja. Mnogi je poznaju po njenoj srdačnosti i komunikativnosti, a oni bliži njoj imaju i brojne riječi hvale kad je riječ o kuhanju i njenim kolačima.

U mirovini sam četiri godine, rekla nam je Katarina, pa sad napokon imam vremena za sebe. Suprug Branko također je umirovljenik, pa smo se učlanili u Udrugu umirovljenika Sveti Martin na Muri. Friški smo članovi i tek se upoznajemo s radom Udruge, ali jako nam je lijepo. Idemo na izlete, druženja, sportske susrete i slično. Volimo društvo, pa smo tu našli svoje zadovoljstvo. Još hvatamo korak s dugogodišnjim članovima, ali za sada nam ide dobro. Jogurt kocke s čokoladnom glazurom kolač je koji je brzo gotov, a sastojci potrebni za njega su uglavnom stalno u špajzi i frižideru kod svake gazdarice. S njima nema vaganja, nema puno prljavog suđa, odlične su uz kavu ili čaj, a izgledaju svečano i elegantno. Katarina ih peče već jako dugo i s njima se ne može pogriješiti. Uvijek ispadnu �ine i lijepe, čak su bolje i od Sacherice.

- Otkako sam u mirovini, glavna su mi zanimacija moji unuci, Petar, koji je peti razred i Liam koji je prvi razred. Cijeli sam dan „baka servis”, jer jedan je u školi ujutro, a drugi popodne, tako da se stalno izmjenjuju. Uživam u poslu bake čuvalice i sretna sam

Pjenušac rose Evelin

paprikom te po želji dodati sol i biber. Sol se i ne mora dodavati ako niste ljubitelj slane hrane, jer je slanina dovoljna za okus. Na kraju krumpir zaliti vrhnjem i peći u pećnici oko jedan sat na 180 stupnjeva, a zatim još petnaestak minuta na 200 stupnjeva da se lijepo zapeče korica na krumpiru. Uz krumpir preporučujemo svinjske odreske i mladu zelenu salatu.

Iz Vinarije Tomšić u Železnoj Gori dolazi nam pjenušac rose Evelin, pjenušac iznimne pro�injenosti i bogatog, dugotrajnog perlanja, stvoren tradicionalnom metodom od sorata cabernet sauvignon i dornfelder.

Njegova boja podsjeća na meso tek dozrelih tre-

šanja, a u okusu se prepliću svježe šumske jagode i zrelo crno bobičasto voće, što ga čini savršenim izborom za posebne i otmjene prilike. Ovaj elegantni pjenušac nosi ime po hrvatskoj opernoj divi Evelin Novak, poznatoj sopranistici koja osvaja svjetske pozornice. (sh)

što mogu pomoći. Unuci su mi glavna zanimacija i najveća sreća, otkrila nam je Katarina. Kuhanje i pečenje kolača oduvijek je voljela, a sada u svemu još više uživa jer sprema često obroke i za unuke. Katarina i suprug vole domaća, tradicionalna jela kao što su grah ričet, pretepeni grah, krpice sa zeljem i sva jela na žlicu, pa se ponekad dogodi da se kuha nešto što unucima baš i nije po volji. To Katarini ne predstavlja problem, rado za njih napravi poseban ručak, samo da oni budu siti i sretni, kao prava baka. U slobodno vrijeme, Katarina i Branko uživaju u uređivanju dvorišta i okućnice, a imaju i kokice i zečeve, što je glavna Brankova zanimacija. Katarina od domaćih jaja izrađuje tjesteninu za juhu i kuha svoja tradicionalna međimurska jela, što je najviše naučila od svoje mame. Odmor za dušu, nakon svih poslova, pronalazi u šetnji prirodom, po lijepim bregima kojima joj je dom okružen. Najviše voli prošetati u dobrom društvu, malo porazgovarati, zabaviti se i upiti ljepotu, mirise i zvukove brežnog Međimurja.

Piše:

VINO TJEDNA

Krumpir i slaninu poslaga� u pleh i zali� vrhnjem

Zapečeni krumpir može biti samostalno jelo ili prilog pečenom odresku

glazurom Sacherice

Katarina sa sočnim jogurt kockama predivnog izgleda

Recept za jogurt kocke s čokoladnom glazurom

SASTOJCI: ZA BISKVIT:

• 2 cijela jaja

• 2 obična jogurta (od 2 decilitra)

• 2 jogurtove čaše oštrog brašna

• 1,5 jogurtova čaša šećera - može i manje ako želite manje slatko

• 1 jogurtova čaša ulja

• 3 žlice kakaa u prahu

• 1 čajna žličica sode bikarbone

ZA PREMAZ:

• džem ili pekmez od marelica za premaz biskvita

ZA ČOKOLADNU

GLAZURU:

• 10 dag čokolade za kuhanje

• 10 dag margarina

• 3 žličice šećera

PRIPREMA:

Pjenasto izmiksati jaja i šećer. Dodati ostale sastojke (brašno, ulje, jogurt, kako i sodu bikarbonu) te mikserom sve izmiksati i sjediniti. U pleh koji smo namastili i malo posuli brašnom uliti smjesu za biskvit te peći na 180 stupnjeva oko 20 do 25 minuta. Smjesa je prije pečenja dosta rijetka, pa preporučujemo čačkalicom isprobati je li biskvit pečen prije nego ga izvadimo iz pećnice. Kad se tijesto više ne hvata za čačkalicu, biskvit je pečen. Vrući biskvit premazati džemom ili pekmezom od marelica i ostaviti da se ohladi.

PRIPREMA ČOKOLADNE GLAZURE:

U posudi otopiti čokoladu, margarin i šećer. Kad se dobije tekuća smjesa i kad se otopi sav šećer, na ohlađen biskvit ravnomjerno razmazati čokoladnu glazuru.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda, 14. svibnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 16. svibnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnica: Ana Marija Radošević iz Čakovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 14. svibnja 2025. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 16. svibnja 2025.

Na ohlađen biskvit ravnomjerno razmaza� čokoladnu glazuru

OBITELJ SANDRE I MIHAELA KOVAČEVIĆ iz Remisa

Volimo biti u prirodi, uz svoje mačke, psa i pčele

Nakon svakodnevnih obaveza na poslu najradije „pobjegnu” na svoj mali ranč u gotovo zaboravljenom dijelu svijeta – Inkejevici kraj Sivice

Piše: Aleksandra Sklepić

Obitelj Mihaela i Sandre Kovačević iz Remisa najsretnija je u prirodi. Nakon svakodnevnih obaveza na poslu, najradije „pobjegnu” na svoj mali ranč u gotovo zaboravljenom dijelu svijeta, Inkejevici, naselju s jedva nekoliko kuća u kojima nitko trenutno ne živi. Inkejevica se nalazi između Sivice i Podturna, a Sandra i Mihael tu su uredili svoj zeleni, mirni kutak.

U obiteljskom domu imaju svoje ljubimce, tri mačke: Simbu, staru četiri godine i njezine potomke Ričija i Medu koji su još mlade mace. Cijelu obitelj pod budnim okom čuva prekrasni njemački ovčar Rex koji je s njima tri godine.

Rexa su udomili zbog uspomene

Rex je stigao k nama kao štene od dva mjeseca, i to neplanirano, ispričali su nam. Bratić Renato Novaković i supruga Jelena imali su njemačkog ovčara imenom Piko koji je iznenada uginuo, a znali su da je Rex njegov potomak. Molili su nas da ga uzmemo kako bi ostala živjeti uspomena na neprežaljenog Pika i kako bi u Rexu mogli oživjeti sjećanja na svog prijatelja. Nismo požalili, naprotiv; Rex je sada član naše obitelji i iako nam nije prvi pas koji živi s nama, ovako pametnog i poslušnog ljubimca još nismo

Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

imali. Savršeno se uklopio k nama, a dobar je i s mačkama, iako, kad ih gledamo, glumi da ih ne voli i ganja ih po dvorištu, kao pravi pas, dodali su u šali.

Na ranču u Inkejevici imaju košnice s pčelama

Sandra, Mihael i njihova djeca, kći Greta i sin David, svi su od reda ljubitelji prirode. U zadnjih nekoliko godina započeli su se baviti pčelarstvom, što ih posebno fascinira i povezuje s prirodom. Ljubav prema pčelama prenio im je Sandrin otac Zlatko Vrtarić koji živi u Sivici i sam je aktivan pčelar već dugi niz godina.

Bez pčela nema života, to je već svima poznato, ali nažalost samo u teoriji, rekao nam je Mihael. Mi smo se počeli baviti pčelarstvom prije 5 godina, negdje oko 2020. ubrzo smo shvatili koliko su to nevjerojatne i fascinantne životinje, pa smo naučili poštovati ih i cijeniti njihovu vrijednost. Trenutno imamo 44 košnice na ranču, a kako smo započeli s pčelarstvom upravo prije velikog pomora pčela uzrokovanog trovanjem, prije nekoliko godina, morali smo tada početi iznova, gotovo od nule, no to nas nije obeshrabrilo. U jednoj košnici živi od 50 do 60 tisuća pčela, a svaki nas dan iznova fascinira kako su to organizirane i pametne životinje. O njihovoj važnosti za cijeli ekosustav na Zemlji znamo već svi jako puno, samo malo je ljudi koji to znanje primjenjuju i u praksi. Briga o pčelama, doznali smo, cjelogodišnja je. Zbog

klimatskih promjena, sve su češća razdoblja suše, pa pčele nemaju kamo na ispašu. Neki su dijelovi godine gotovo bez izvora hrane za pčele, pa ih je potrebno dohranjivati i donositi im vodu. Najgore je ljeti, a kako su proljeća i ljeta sve vjetrovitija, to dodatno otežava život pčelama, jer vjetar isušuje pelud nektara. Tada je potrebno osigurati ovim divnim životinjama hranu u vidu meda uljane repice ili kupljenih pogača za pčele. Upravo počinje cvatnja bagrema, pa su trenutno pčele zaposlene jer bagremov je med najbolji. Briga o životinjama opušta ih i motivira Iako je briga o ljubimcima, kao i o pčelama, cjelodnevni i cjelogodišnji posao, ovoj obitelji ništa nije teško. Sandra i Mihael su oboje zaposleni, Greta je učenica osmog razreda i profesionalna rukometašica, David je student

kineziologije u Zagrebu te su svi neprestano zauzeti i gotovo pretrpani obvezama. No, za ljubav se uvijek nađe vremena, pa tako i obitelj Kovačević uspješno sve svoje aktivnosti vezane uz suživot sa životinjama s lakoćom obavlja.

Kod većih poslova, kao što je vrcanje meda, pomaže i šira obitelj, posebno kad je meda puno: bake Ana i Marija, djed Zlatko, teta Monika, tetak Siniša, Viktor, teta Štefanija i ujna Sonja. To je veliko okupljanje i onda izvrcaju i njihov i dedin med. Na zeleni ranč gotovo uvijek dolazi i Rex koji tada slobodno trčkara po prostranoj livadi i uživa u zelenilu. Prisutan je kod svakog posla, a rado se igra lopticom, jer prostor mu ovdje nije ograničen. Rex je uvijek s nama, ispričala nam je Sandra, voli naše društvo, a u obitelj se uklopio kao da je oduvijek s nama. Ako se pojavi situacija da moramo ići nekud na dulje vrijeme, a da on ne može s nama, čuva ga baka Ana u Sivici, ona je babysitterica, našalila se. Baka ga jako voli, a priznala nam je i da se osjeća sigurno jedino kad je s njom Rex, tako da su u toj kombinaciji svi dobitnici. Za bolji život svojih pčela zasadili brojno medonosno bilje Kao što smo već spomenuli, Sandri i Mihaelu ništa nije teško kad su u pitanju njihove životinje, a svoj su zeleni ranč u prirodi pretvorili u raj za životinje. Travnjak redovito održavaju tako da pčele od njega dobiju sve što im treba, a zasadili su i cijele nasade medonosnog drveća: divlju krušku, kesten, brekinju, jarebiku i evodiju da doskoče nestašici hrane za pčele. U hladovini tog drveća boravak u prirodi sigurno će biti ljepši i Rexu i mačkama ako kada slučajno svrate na izlet u ovaj prelijepi kutak netaknute prirode.

Obitelj Kovačević uz svoje košnice

David s Rexom na zelenom obiteljskom ranču

Greta se voli družiti s mačkama

HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović

HUMORESKA

Predizborna rapsodija s hrvatskog kajkavskog asfalta

Na uglu kod „Tri okrogli vogli", di golubi šetaju kak da su gazde, stoji plakat. Veliki, šareni, s natpisom koji bode oči ko sunce u podne: GLASAJTE ZA... A ispod, sitnijim slovima, ko da se nećkaju: Glasajte za nas, dejte nam glas, imate od nas nevole, očete kaj bo vam bole? (Mislim si, Bože dragi, pa tko bi normalan glasal za nekoga tko ti odmah na početku prijeti s nevoljama? Al dobro, valjda je to neka nova, „iskrena" predizborna kampanja.)

Očete kaj bo vam bole od nas bote, kak več dobro znote mogli nekaj malo dobiti sam moramo pobediti. (Aha, znači konkurencija je kriva za sve. Klasika. A ovo „mogli nekaj malo dobiti" zvuči k’o da dijele bonove za burek, a ne da vode državu.)

Mi se namo premenili isti bomo kak smo i bili a kaj bi vi mogli meti? moramo vam čuda zeti. (Iskrenost na nivou! „Nismo se promijenili i nećemo. A vi ćete dobiti... pa, oduzet ćemo vam čuda." Romantično, nema kaj.)

A to si moramo naplatiti med sobom podeliti i to morate znati vam nišči nebre več dati. (E, tu smo! Konačno konkretni! „Naplatit ćemo si, podijeliti među sobom, i da znate, nitko vam više ništa ne može dati." Pa naravno da ne može kad si vi sve zgrabite.)

Šteli bi bez korupcije biti? znote da se to nebre dogoditi. (Ovo je već stand-up komedija! „Željeli bismo biti bez korupcije, ali znate da je to nemoguće." Pa dobro jutro, Kolumbo!) Se smo do ve prevzeli, delali bomo kaj bomo šteli. (Potpuno preuzimanje! I radit će se onako kako se njima sprdne. Demokracija na međimurski način.)

Glasajte za nas či očete bole meli bote išče hujše nevole. (Znači, ako ne glasamo za njih, bit će još gore. Ovo više nije prijetnja, ovo je ucjena s mašnicom.)

Glasajte za nas dejte nam glas mi znomo kak varati se vas. (I šećer na kraju! Priznaju da nas znaju prevariti! Pa tko bi im nakon ovoga dao glas?!)

Dobro bo vam z nami na vlasti mi najbole znomo kak treba krasti. (E, sad je stvarno dosta! Dobro će nam biti s njima na vlasti jer oni najbolje znaju krasti? Pa ovo ni pajcek ne bi popapal! Čovjek se pita je l` ovo neka skrivena kamera ili su oni stvarno tak iskreni da su prešli granicu zdravog razuma.)

I tak ja gledam taj plakat, pa si mislim: „Glasajte za nas... da nam date priliku da vas još bolje zeznemo." Pa hvala lijepo, rađe bum glasal za onog goluba kaj mi je maloprije ukrao mrvicu kruha. Barem je bio direktan i nije lagao. A i ne prijeti mi s nevoljama. Možda bi on bil bolji kandidat. Ivan Grahovec

PJESMA

Zeblina v protuletje

(melodija tiha, lagano vu duši zebe) Vuprem oči v protuletje, mraz na krovu beli se, sunce se sromi, čez oblake luče, a moj šlafrok još me greje. Ptičice se zebrle, pod strehu su zadrle, "Kaj je ovo, zima il’ kriva vura?" Vura ide, al protuletje spi. (refren – malo veselije)

Oj protuletje, de si se zgubilo? Kaj si v termoforu zaselilo?

V kleti si se s pajdašima zgrijalo, a nas si tu z vetrom ostavilo!

Na placu baba viče, "Toplo je!" – dok joj roke drhtijo v dekama sedi kak da se furi, čaj z žganicom srka kak pri zadnji vuri. Cvetje z pupka ne šćeme vun, veli: "Još ni provi den!"

A v duši mi klija jedva nada, da ne bu do leta ovak zmrzavalo rada. (refren – svi zdušno zapevaju)

Oj protuletje, de si se zgubilo? Kaj si v termoforu zaselilo?

V kleti si se s pajdašima zgrijalo, a nas si tu z vetrom ostavilo!

Gorkić Taradi

Ide na ljepše

VREMENSKA SLIKA: Veći dio prošlog tjedna vrijeme je bilo suho, sunčano i svaki dan sve toplije pa smo od Praznika rada do nedjelje imali ranoljetne temperature između 25 i 30 Celzijevih stupnjeva. U ovom tjednu prati nas puno drukčije vrijeme uz povremenu kišu i osvježenje. Dobra je vijest da bi prema vikendu i u sljedećem tjednu dani opet trebali biti malo ljepši i polagano topliji. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak više suhog vremena, još samo ponegdje može pasti sasvim malo kiše. Izvjesna su i sunčana razdoblja pa će se i temperatura malo popraviti, mogla bi narasti do 17 ili 18 Celzijevih stupnjeva. Ujutro i navečer prohladno, a mjestimice može biti i magle.

Još malo povoljnije vremenske prilike očekujemo za vikend. Prognoza za oba dana vikenda djeluje uglavnom suho sa sunčanim razdobljima. Mala je mogućnost za koju kap kiše, ali to će stvarno biti rijetka pojava pa možemo govoriti o uglavnom suhim danima. Jutra će biti svježa uz moguću maglu, a dnevna temperatura će biti blizu ili oko 20 °C.

Početak novog tjedna izgleda suho i djelomično sunčano, a temperatura zraka će se u ponedjeljak poslijepodne vjerojatno popeti na 20 Celzijevih stupnjeva. Jutro ostaje prohladno uz moguću kratkotrajnu maglu.

Jutra će ostati svježa i u nastavku tjedna, ali dnevna temperatura bi trebala polagano rasti. Čini se djelomično sunčano i većinom suho, iako

Kad početkom svibnja ima kiše, ljetine će biti više

se ne može potpuno isključiti mogućnost za neki lokalni proljetni pljusak. Noći ostaju svježe pa bi se minimalna temperatura i dalje mogla držati ispod desetke, a dnevni maksimum bit će ugodnih 20 do 22 Celzijeva stupnja.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 8.5.2025.)

• 10. svibnja 1751. godine u poplavi potoka Medveščaka u Zagrebu poginulo 14 osoba

• 11. svibnja 1972. godine na splitskoj rivi pola metra leda od tuče

• 15. svibnja 1586. godine u Češkoj pijavica u zrak digla dva jezerca s ribama

Upita Mujo Fatu:

VICOTEKA

Ples

- Fato, jesi li slobodna sljedeći ples?

- Jesam, odgovori Fata.

- Super. Možeš li mi pridržati pivu?

Promet

Zaustavio policajac Muju:

- Gospodine, morat ću vas isključiti iz prometa.

- Nemoj, svega ti, jedva sam se uključio!

Trava

Bile mlada i stara krava na ispaši.

Kaže stara krava mladoj:

- Kako je dobra trava ovdje!!!

A mlada kaže;

- Smotaj i meni malo!!!!

Igračka

Kaže učiteljica Ivici: Reci jednu rečenicu gdje ćeš upotrijebiti riječ igračka!

- Volim kad mi roditelji kupe kinder jaje.

- A gdje ti je tu igračka?

- Pa u kinder jajetu!

Autor: Mladen Mrčela

SKANDINAVKA

Rješenje tematskih pojmova križaljke iz prošlog broja: Jorge Mario Bergoglio, Sve� otac, Papa Franjo