Međimurske novine 1463 Prilog Plodovi međimurkih polja i vrtova

međimurskih polja i vrtova

POSEBNI PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA

Foto: Zlatko Vrzan

Plodovi K

iša, sunce, snijeg, suša, vjetar i mraz samo su neke od vremenskih prilika koje djeluju na naš vrt. Neke su pozitivne, neke negativne, no svejedno pogađaju naše kulture, djeluju na tlo u našem vrtu. Prilike su to bogomdane na koje se ne može utjecati, već, želimo li se baviti vrtlarstvom, moramo naučiti živjeti s njima i prilagođavati svoje aktivnosti i kulture koje sijemo i sadimo. To je tako jer svi znamo onu izlizanu frazu kako su vrt i općenito poljoprivreda tvornica pod vedrim nebom.

Naše vrtno bilje osim neprilika s neba napadaju i vidljive i nevidljive napasti. Pa se tako već godinama borimo s proždrljivim španjolskim pužem koji ždere sve pred sobom, muku mučimo s biljnim ušima i smrdljivim martinima, odnosno stjenicama, gotovo da smo odustali od luka zbog lukove muhe, kojekakve sovice i leptiri napadaju nam kupusnjače, voluharice i rovke ruju nam po gredicama… I sve to nije dosta, već nam dio uroda odnose bakterijska i virusna oboljenja kao što su plamenjača, pepelnica, plijesan…

Vjetar i kiša ne samo da nam lome povrće već ispiru i ionako siromašnu zemlju humusom i da dalje ne nabrajamo. Kad sve to čovjek sagleda, jednostavno ne može a da se ne zapita: Isplati li se onda uopće nešto raditi u vrtu? No, i prije nego što krenemo razmišljati kako ćemo formulirati odgovor, treba reći da se vlastiti vrt isplati jer su sve te, nazovimo ih nevolje, zanemarive u odnosu na korist i dobrobit vlastito uzgojene hrane, a da se o dobrobiti bavljenja vrtlarstvom kao ispušni ventil današnjeg užurbanog života ni ne govori.

Naime, u cijeloj toj priči oko scila i haribda treba imati samo malo znanja i puno truda i želje za bavljenjem vrtom.

Nikad sve nevolje ne nahrupe najednom, u moru povrća ne propada uvijek sve, ako i neka vrsta ne uspije, druga obilno rodi i tako ukrug.

Proljeće i ljeto Bogu za plakati

Proljeće i ljeto iza nas doista su godišnja doba, barem što se tiče vrtlarstva, za koje će svi reći da ga je najbolje zaboraviti. Bila su Bogu za plakati. Em su zbog niskih temperatura kasnile sjetva i sadnja, navalila je kiša kao da nikad nije i nikad više neće padati, a sunce je najprije grijalo kao da mora plaćati svaku zraku posebno da bi potom nemilosrdno pržilo vrtnu zemlju do besvijesti. Naravno, u takvim uvjetima nepovoljnog rasporeda padalina i toplih i hladnih dana ni sve povrće, ali ni voće nije rodilo onako kako bi to činilo u povoljnijim uvjetima. Vrijeme je jedino išlo u korist razvoja bolesti pa smo tako svi redom ostali bez rajčica, čast izuzecima. No, zato je rodila paprika, bila je to godina tikvica, krastavaca. Ostali smo velikim dijelom bez marelica, trešanja, šljiva, ali zato imamo jabuke, dunje, kruške, grožđe. Dakle, imamo, a i nemamo. Kad jednom smrkne, drugom svane. Istina, mogli smo veliki dio toga i sačuvati da smo neprestano dežurali sa špricom na vrtnim gredicama i tretirali rajčicu nakon svake kiše raznim fungicidima. Samo, što bismo onda jeli jer ne želimo kemiju u vlastitom tanjuru. Mogli smo djelovati i domaćim ekološkim sredstvima preventivno i liječiti listove, stabljiku i plodove, no bila je to slaba vajda. Jednostavno, moramo si priznati kako je ove sezone priroda ipak bila jača od svih naših napora. S druge strane, ova nas je godina i mnogo toga naučila za dalje. A to je prije svega da ne shvaćamo vrt zdravo za gotovo, da nije dovoljno sjeme baciti u zemlju i oče-

kivati obilan urod. Naime i zemlja kao i bilje trebaju našu pomoć i to već sada, na jesen. Istina, ne može se intervenirati u nebo i zapovijediti dragom Bogu kakvo vrijeme želimo, kad trebamo kišu, a kad sunce i toplinu. Zato prije svega možemo pomoći našem vrtnom tlu da da sve od sebe kako bismo ipak tijekom ljeta i jeseni nosili pune zdjele i kante s vrta. Nije to neka velika moć niti pak zahtijeva znatna sredstva, već samo malo truda.

Samo plodna

i zdrava zemlja

dobro rodi

Nitko od nas nije prorok da bi znao reći kakva nas čeka iduća godina. No, jedino je sigurno da nas ne čeka idealna jer svjesno smo klimatskih promjena koje nam donose razne ekstreme. No, kako smo već zaključili da od vrta ne treba odustati, moramo ga što bolje pripremiti. To se prije svega odnosi na zemlju u koju će sijati i saditi samo zdravo sjeme i presadnice u dobroj kondiciji.

A dobra priprema, rekli smo, kreće već sada. Prvo i osnovno je izbaciti i pokupiti sve zaražene i bolesne biljne ostatke. Naime, tijekom ljeta borili smo se s pepelnicom i plamenjačom trgajući zaražene listove i plodove. Nosili smo iz vrta, onako kako nam se dalo u datom trenutku, što znači da je dio toga i ostao. To zaostalo prava je riznica bakterija koje će prezimiti i iduće godine se ponovno rasplamsati, ovisno o količini vlage. Stoga, sve to treba pokupiti. I oprez. Ni slučajno to baciti u kompostište pa onda s takvim kompostom ponovno u vrt. Ne smije se zaboraviti dezinficirati i vrtni alat, potpornji za krastavce, rajčicu, sve bi to trebalo dezinficirati jer se i tu mogu gljivice zadržati i prezimiti.

Kako je tijekom sezone vrt bio pod “teretom” intenzivnog

KAKO PRIPREMITI VRT za iduću sezonu

Izbacite sve biljne ostatke

Prvi i najvažniji zadatak u jesen je pokupiti sve bolesne pomagala. I oprez! Ni slučajno to bilje baciti u kompostište

Kako je tijekom sezone vrt bio pod “teretom” intenzivnog rasta, biljke su iscrpile tlo pa ga treba obogatiti humusom, gnojivom ili poboljšivačima tla

rasta, biljke su iscrpile tlo pa ga treba obogatiti. Za to je najbolje dodati kompost kako bi se zemlja razrahlila i obogatila najvrednijim i najplodnijim dijelom. Zreli kompost sadrži do 80 posto organskih tvari, dušika, fosfora, kalija i kalcija.

Sadrži i humusne slojeve koji obogaćuju našu zemlju. Naime, humus je rahli, pa čini sloj zemlje prozračnim, a ima i svojstvo apsorpcije vlage i minerala koji su potrebni našem povrću i cvijeću za rast i razvoj. Ne treba zaboraviti ni na brojne mikroorganizme kojima se pospješuje aktivnost tla.

“Kompostirati” se može direktno i na gredici i to malčiranjem tijekom godine. Slama, sijeno, suha pokošena trava idealni su pokrov za naše gredice. Sprječava isušivanje i pretjerano zagrijavanje tla u ljetnim vrućinama, ne dopušta rast korova, a u konačnici, razgrađuje se i pretvara u vrijedno gnojivo.

Naravno, mogu se dodati i razni tzv. poboljšivači tla. Njihova je uloga stvaranje optimalne strukture tla, vraćanje biološke aktivnosti, razgradnja organskih ostataka, humifikacija, uravnoteženje pH, poboljšanje vodno-zračnih odnosa i sl.

Danas na tržištu postoje razni ekološki poboljšivači i stvar je svakog vrtlara hoće li se odlučiti za koji od njih. Mnogi Međimurci koji su se prebacili s plina na grijanje drvima, po vrtu razbacuju i pepeo koji je također dobar za vrtno tlo. On sadrži brojne minerale, a posebno je bogat kalijem, kalcijem, magnezijem, natrijem i fosforom. Njegova učinkovitost se povećava kada

Posebni prilog

Kompostiranjem nastaje humus koji rahli tlo, pa čini sloj zemlje prozračnim, a ima i svojstvo apsorpcije vlage i minerala koji su potrebni našem povrću i cvijeću za rast i razvoj.

sve zaražene ostatke s gredica

bolesne biljke iz vrta i dezinficirati potpornje i ostala vrtna kompostište pa onda s takvim kompostom ponovno u vrt

se primjenjuje u kombinaciji s kompostom ili humusom. Nikada ga ne treba miješati s vapnom i upotrebljavati na zemljištu na kome smo nedavno obavili kalcifikaciju. Ne smije se miješati ni s gnojivom od peradi i drugima koja su kisela, jer međusobno reagiraju i dolazi do gubitka dušika. Dakle, vrtno tlo može se poboljšati i gnojivom peradi, naravno ako imamo kokice, zatim odstajalim stajskim gnojem. Kad već govorimo o gnojivu, najbolji je ipak konjski gnoj. Ako ga nemamo, u poljocentrima se može nabaviti i u obliku peleta.

Većini naših biljnih vrsta odgovara slabo kiselo ili neutralno tlo u rasponu od 5,6 do

Povišenim gredicama protiv voluharica

Danas su vrlo popularne tzv. povišene gredice kojima se koriste mnogi vrtlari i u punom većim vrtovima. Takve gredice imaju višestruke koristi. Od toga da sprečavaju “prodor” krtica i voluharica, olakšavaju obradu jer se ne treba saginjati pa nema bolova u leđima

dor zraka u dublje slojeve i time ga razrahlili. Poremeti li se samo jedan segment tog nadzemnog i podzemnog svijeta, doći će do poteškoća koje će rezultirati napadom bolesti i štetnika. Istina, ma kako pažljivi bili, uvijek nešto pođe po krivu i nestaje nesklad. Tada pak umjesto kemije kojom se tlo “zagađuje” i uništava podzemni svijet, treba posegnuti za biljnim preparatima na bazi koprive, gaveza, preslice, bazge koja se mnogima pokazala kao izvrstan saveznik u borbi protiv voluharica. Tu je i domaće mlijeko, pa biljne juhe itd. Dobar dio vrtlara već je usvojio svoje recepte stvorene po principu pokušaja i promašaja. I to je bolje od kupovnih špriciva. Važno je na vrijeme djelovati, pa makar i zaražene dijelove rajčice ili paprike ručno odstranjivati iz vrta.

Obavezni plodored

Svaka biljka ima zahtjeve po pitanju minerala, vlage i hranjiva iz tla za sebe. Stoga, neke iza sebe ostave osiromašeno tlo, dok ga druge, poput spomenutih mahunarki, obogaćuju. Da bi se to anuliralo, u vrtu je obavezan plodored. Plodored je dobar i zbog nametnika i štetočina. Ustvari, danas je popularan tzv. mješoviti vrt, odnosno mješovite gredice na kojima

do toga da povrće dolaze u puno raniji rod. U izradi takvih gredica i ne treba puno novca, već je najvažnija mašta. Naravno, najlakše je kupiti daske u trgovini, no možda imate stare trupce koji čekaju bolja vremena da se ispile, možda vaši susjedi ili prijatelji ne znaju kamo

U tlu, pod zemljom, također buja život koji nije poželjno narušavati, odnosno tu nema mjesta za ljudsku intervenciju lopatama i motikama.

zajedno rastu povrće, cvijeće, začinsko bilje pa i korisni korov. Pri tome treba dobro poznavati karakteristike svake jedinke kako bi se uskladio njihov rast i razvoj. Dobrom kombinacijom uz poštovanje svakog pojedinog vegetativnog perioda u vrtu možemo postići najkvalitetniji i najveći mogući prinos povrća, cvijeća i začinskog bilja. I uopće nije bitno o kojoj se veličini površine radi.

Na gredici “svega i svačega” pojedini štetnici teže pronalaze hranu pa se samim time i sporije razmnožavaju.

Osim toga, na takvoj površini ne obitava samo jedna vrsta štetnika, već više njih koji se međusobno moraju izboriti za prostor i hranu.

Poznato pak je da cvijeće privlači pčele, leptire, bubamare, ptice i druge kukce kojima su upravo ti štetnici ili njihove ličinke omiljena

s njima. Pregledajte svoje podrume i druge prostorije i svašta se može pronaći. Stari ormari, prozori, vrata, drvene ili limene bačve, sve to dobro dođe. Drenažu također ne treba kupovati. Šljunak, stare cigle, granje, pokošena trava, stari papir, samo nebo je granica.

hrana. Tako je bubamara itekako poželjna u vrtu jer se hrani lisnim ušima i grinjama. Općenito, mješovitom sadnjom povrća, voća, cvijeća, ljekovitog i začinskog bilja pa čak i zadržavanjem pojedinih vrsta korova koje obiluje peludi i nektarom, u vrt ćemo privući mnoštvo korisnih kukaca koji će mnoge poslove obaviti umjesto nas. Na nama je tada samo da se pobrinemo da oni tu ostanu i zavole naš vrt. Sagradimo im kućicu, hotel za kukce, koji ne mora biti impozantan i skup, već od materijala koji imamo oko sebe. Šuplje cigle, bambus ili bazga, to imamo svi, ako ne doma, onda kod susjeda ili prijatelja.

Kompozicijom više različitih biljaka na jednom mjestu ujedno i štedimo prostor, odnosno maksimalno ga iskorištavamo. Nema praznog mjesta na vrtnim gredicama i između redova bilja. Pri tome nema straha da će se one međusobno boriti za “zrak i prostor”, već će najbolje iskoristiti rezerve hraniva i vode u tlu. Naime, neke razvijaju jače korijenje i samim time prodiru dublje u tlo, dok pak se druge korijenom zadržavaju tek ispod zemlje.

7,2 pH. Međutim, kako je tlo u Međimurju pretežno kiselo, pH se može povećati tzv. kalcifikacijom , odnosno dodavanjem vapna. Stoga, znamo viđati kako se u kasnu jesen naši vrtovi bijele od vapna.

Nevidljiva pomoć

iz zemlje

Sve što smo nabrojili, samo je dio onoga što možemo sami učiniti i pomoći zemlji. No, zemlja ima i svoje pomoćnike. Naime, u tlu, rekli bismo pod zemljom, vlada također velika užurbanost, tamo također buja život koji nije poželjno narušavati, odnosno tu nema mjesta za ljudsku intervenciju. Dobar sklad podzemlja odražava se

i na sklad nadzemlja. Gujavice ili gliste, a posebno oku nevidljive gljive i njihove hife zaslužne su za “dušu” tla koje onda omogućava dobru kondiciju povrća, a time i njihovu veću otpornost.

Sav taj živi podzemni svijet djeluje u određenom skladu i sudjeluje u razgradnji složenih organskih otpadaka poput lišća, stabljika, korijena, a u konačnici i malča do jednostavnijih iliti humusa kojim se onda biljke dalje koriste u svom rastu i razvoju i tako nastaje jedan zatvoreni krug. Stoga, izbacite lopate i freze kako se ne bi prekinule niti suživota pod zemljom. Uzmite eventualno vile i pikajte zemlju da biste omogućili pro-

I još je jedno važno imati na pameti. Kad jednu biljku povadimo iz zemlje, vrijeme je odmah za drugu vrstu. Naime, tijekom sezone nikad se ne ostavlja dugo prazan prostor u vrtu jer se uvijek može nečime nadopuniti. Sve ovisi o vašem znanju, afinitetima i željama.

Zato bi bilo dobro vrt ostaviti praznim barem zimski period ili rotirati kulture pa odmarati gredicu po gredicu. Tako praznu onda “pomaziti” gnojivom, kompostom, poboljšivačima tla. Bit će vam zahvalna i na proljeće dati sve od sebe kako bi povrće dobro rodilo.

Dakle, kakva god godina bila iza nas ili pred nama, najvažnije je nikad ne odustati jer osim što tako dobivamo povrće uzgojenom vlastitim rukama, ono je zdravo i fino i više ga cijenimo od kupljenog. Boravak na svježem zraku, kretanje, razgibavanje, ali i druženje u vrtu samo su bonus na sve to.

Piše: Vlasta Vugrinec

Biljne zaraze mogu prezimiti u tlu i ponovno se rasplamsati naredne godine

Ruža Kozar iz Male Subotice ima obilje u vrtu i upozorava koliko je važna dobra priprema tla

- Ljudima koji nam donesu vlastite koštice prešamo ih besplatno, naglašava Nikola. Jedina naknada je pogača koju si ostavimo za “plaću”.

OBITELJ SILADI iz Kotoribe lider je u proizvodnji koščičnog ulja

Prešamo koščice, pogača

Naša nit vodilja i misija je pružiti ljudima kvalitetni domaći proizvod za odgovarajuću i pristupačnu cijenu, kaže Nikola Siladi

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Supružnici Marija i Josip Siladi prije nešto više od 25 godina krenuli su u tada, može se reći, pionirski posao uzgoja tikvi uljarica. Tikve su inače međimurska tradicionalna poljoprivredna kultura s time da su se masovno sadile tzv. stočne tikve, tikve za ishranu stoke. O uzgoju tikvi za danas nadaleko poznato međimursko črno ili bučino ulje malo je tko raz-

mišljao. No bračni par je imao viziju, ideju da na našim poljima krenu i s uljanom tikvom koja nema uobičajenu košticu koja se peče u pećnici i ljušti pod zubima za zabavu i razonodu. Ne, oni su razmišljali o koštici golici iz koje će poteći crno, mirišljavo ulje tako blagotvorno djelujuće na ljudski organizam.

S uzgojem su krenuli na malim, vlastitim poljoprivrednim parcelama od svega 1,5 hektara, a otvorili su i

obrt, odnosno sušaru Siladi. I kako se to obično kaže, dalje je sve povijest. A ta povijest obuhvaća godine mukotrpnog rada, učenja i znoja, proboja na tržište i prenošenja znanja na mlađe generacije. Danas, gotovo 30 godina kasnije, nema više samo sušare (još uvijek se suši u sušarama samo novima) već egzistira moderno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje vode njihovi sinovi, Nikola i Stjepan sa svojim obiteljima. Braća su si međusobno podijelila segmente djelovanja i nastoje svak biti što uspješniji na svom polju.

Od koščice do melje

Učeći uz oca, Nikola je posao s tikvom uljaricom usavršio, no još i dalje stječe nova znanja, poboljšava posao proizvodnje črnog ulja, širi uporabu koštica na bezbroj načina. Ne treba posebno isticati kako su se poljoprivredne površine pod tikvama multiplicirale, širio se i asortiman zasijanih kultura kako zbog plodoreda tako i zahtjeva tržišta. Naravno da se samim time povećava i lepeza proizvoda. Poznato je da su ako ne prvi, onda među prvima u Međimurju zasijali kamilicu, pa suncokret, na polja ponovno vratili heljdu i

lan. Bave se kulturama koje najbolje uspijevaju u našoj klimi. Treba reći da prate i trendove na tržištu i naravno “glas naroda”, odnosno želje kupaca. Da su uspješni u tome, svjedoče zadovoljni klijenti.

Polja se obrađuju mehanizacijom koja je zadnja riječ suvremene tehnologije, a posebno se to odnosi na kombajn za berbu tikvi koji za 7 sati može pobrati urod s 10 hektara.

Međutim, suvremeni pristup poslu ne znači i upotrebu suvremene agrotehnike, odnosno svega onoga što industrija donosi poput aditiva, konzervansa, pojačivača okusa i slično.

- Naš cilj i naša nit vodilja je krilatica “znamo kaj jedemo”, ističe Željka. Ideja je pružiti ljudima kvalitetni domaći proizvod za dobru cijenu.

Plasmanom naših proizvoda želimo djelovati na ljude da kupuju lokalno i vode računa o podrijetlu namirnica koje kupuju.

A kad kupuju črno Siladijevo ulje, onda je to posebna, jedinstvena priča u Međimurju. Jer oni imaju hladno i toplo prešano ulje i to nerafinirano. Ukoliko u dvije smjene u uljari radi 4 zaposlenika mogu proizvesti čak 30.000 litara ulja.

Štimamo međimurskog konja

Na svom velikom imanju Siladijevi ne uzgajaju samo “biljke” već i životinje. Kao pravi Međimurci, već nekoliko godina drže našeg autohtonog konja Međimurca čiji se logo nalazi na svim njihovim etiketama, u cilju spašavanja pasmine. Treba napomenuti kako Nikola trenutačno obnaša dužnost potpredsjednika Udruge uzgajivača međimurskog konja. Da je konju dobro kod njih, svjedoče i potom-

ci kobila koji su ljubimci Gabriele i Grete, kćerke Nikole i Željke Siladi. Međimurski konj od prošle godine nalazi se i na etiketi njihovih proizvoda kao simbol snage međimurske zemlje s koje dolaze. Koze, svinje, domaće kokice koje slobodno šeću i pasu travu, samo su dio životinjskog carstva na OPG-u Siladi

Nikola Siladi, vlasnik OPG-a Siladi, s črnim uljem

Za pečenje koštica jedini se koriste drvima, obnovljivim izvorom energije

Moderni kombajn za 7 sati može pobrati tikve s 10 hektara

- Kad radimo toplo prešano ulje, koštice pečemo u peći koju zagrijavamo drvima iz naših šuma, pohvalio se Nikola. Dakle, upotrebljavamo obnovljive izvore energije, ističe Nikola

pogača nam je plaća

kilograma. Naravno, i prešanje po potrebi, ako treba.

Doduše, ne završe sve koštice u preši, već se peku i pakiraju za grickanje te razne kulinarske bravure, od čokolade i sladoleda do kruha i dekoracija.

Znamo kaj jemo

- Kad radimo toplo prešano ulje, koštice pečemo u peći koju zagrijavamo drvima iz naših šuma, pohvalio se Nikola. Dakle, upotrebljavamo obnovljive izvore energije. Pri tome, upotrebljavamo minimalno potrebnu temperaturu kako bismo dobili nerafinirano ulje koje potom ostavljamo da se slegne i tada ga pretačemo u flašice.

Treba reći kako se takvo ulje preša po potrebi kako bi klijenti mogli uživati u bogatstvu mirisa i okusa jer može stajati od 6 mjeseci do jedne godine. Postupkom taloženja dobiva se i veća kvaliteta prge, odnosno pogače koja je temelj za proizvodnju bučinog brašna. Koščično brašno trenutno je hit na tržištu kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. Od njega se prave tjestenina i kolači (poznata je rolada punjena domaćim

vrhnjem), a pogodno je i za miješanje s drugim vrstama brašna, primjerice za kruh. Fino mljeveno domaće brašno pak nastaje u njihovu keramičkom mlinu.

Ulje i to toplo i hladno, prešaju u vlastitoj uljari kako za vlastite potrebe, tako i uslužno. Što se tiče uslužnog prešanja, novitet je da se ono kod njih ne naplaćuje u eurima, već u pogačama.

- Ljudima koji nam donesu vlastite koštice prešamo besplatno, naglašava Nikola. Jedina naknada je pogača koju si ostavimo za “plaću”.

Kad već govorimo o uslugama, spomenuli smo već novi kombajn za tikve kojim ulaze u polja poljoprivrednika koji ih pozovu. Ne samo da im poberu tikve već pružaju mogućnost pranja, sušenja koštica u vlastitoj sušari i pakiranje u vreće od po 25

Osim tikva uljarica uzgajaju i ječam, pšenicu, uljanu repicu, lan, kamilicu, suncokret, soju, kukuruz i hajdinu. Deset je to kultura koje rotiraju kako bi poštivali plodored i može se reći da su si uspjeli priuštiti dupli plodored. Naime, plodored je važan i radi sprječavanja razvoja i širenja bolesti i nametnika.

I dok kamilicu uzgajaju za čaj, ječam i heljda završavaju u našim tanjurima kao variva i prilozi. Kako imaju vlastitu proizvodnju, kaše pakiraju također po potrebi i distribuiraju po trgovačkim lancima. Imali su oni i svoje dućane, međutim korona je učinila svoje i bili su ih prisiljeni zatvoriti. Srećom, sada za mnoge trgovačke kuće rade robne marke, kako u Hrvatskoj, tako i za izvoz. U paleti kaša nalazi se i kukuruzna te prosena.

No, priča s heljdom ide i dalje jer u ponudi imaju i heljdino brašno uz, naravno kukuruzno, pirovo i pšenično.

Siladijevi dobro znaju da nema te koštice iz koje se ne

može iscijediti pokoja kap ulja tako da pored črnog ulja, u svojoj uljari rade i vlastito laneno te suncokretovo hladno prešano ulje. Imaju oni i repičino, pa i orahovo ulje za koje ističu da je najbolje od svih ulja međutim proizvodnja tog ulja nije rentabilna. Ako netko poželi, mogu prešati i koštice grožđa, konoplje, marelice, lješnjaka…

Dok ne rade u uljari, rade u svojim šumama, čiste ih, sakupljaju sirovinu za čajeve, šeću, rješavaju se stresa i pune baterije za nove izazove kojih je svakim danom sve više.

Kako bi olakšali posao sebi i svojim zaposlenicima, u vrtu sade i siju namirnice od kojih spravljaju svakodnevnu užinu za sve. U svoje zaposlenike imaju puno povjerenje i smatraju ih ključnom karikom u poslovanju.

- Samo takav odnos može dati obostrano najbolje rezultate, kaže Nikola.

Smatra da bi se mladi ljudi trebali više okrenuti poljoprivredi jer to je grana u kojoj se puno toga promijenilo i moderniziralo u svakom pogledu. Misli da je to vrlo dinamičan posao pun izazova i traženja novih ideja i rješenja. Prostora za uvođenje novih proizvoda ima puno, samo treba imati volje i želje za takvim načinom rada i života.

Granola Zara, novost za zajtrek

Mlincima, pahuljicama, sjemenkama, krupicama, čajevima, uljima, brašnima nedavno se pridružio i novi njihov proizvod, domaća međimurska granola Zara.

- Proizvod je dobio ime po prvoj međimurskoj kobili koju smo nabavili 2012. godine. Zara obožava zob, a zob je baza naše granole, ističe naša sugovornica Željka.

Baza su zobene pahuljice, dodane su koštice tikve, suncokreta i smeđeg lana. Okus i aromu daje i suho voće, cimet, badem, lješnjak

i med. Nema dodanih šećera niti umjetnih sastojaka. Najbolje ju je konzumirati s jogurtom ili mlijekom gdje je najbolje da odstoji barem 15 minuta. Može se jesti i u izvornom, hrskavom obliku.

Pogača ili prga temelj je za izradu brašna od tikve

Hajdinska kaša stalni je dio njihovog bogatog proizvodnog asortimana

Irena Mikulan s košarom prepunom proizvoda s OPG-a SiladiPrilikom pečenja koščica koristi se najniža moguća temperatura

Plodovi

SAVJETI za poljoprivrednike

Ekoshema

minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina

U Zahtjevu za potpore u 2023. godini poljoprivredni proizvođači imali su mogućnost odlučiti se za sjetvu leguminoza na oraničnim površinama u minimalnom udjelu od 20 %. Ta je intervencija jedna od mogućih ekoshema. Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina je jedna od proizvodno nevezanih izravnih plaćanja, a isplaćuje se u obliku nadoknade dodatnih troškova i gubitka prihoda koji su rezultat preuzetih obveza. Intervencija se provodi na oraničnim površinama upisanim u sustav ARKOD. Proizvodna godina u biljnoj proizvodnji započinje 15. kolovoza prethodne godine i završava 1. listopada tekuće godine. Ta intervencija obuhvaća uzgoj zrnatih i/ili krmnih leguminoza, i/ili leguminoza za zelenu gnojidbu kao glavnih usjeva i/ili sekundarnih usjeva na minimalno 20 % oraničnih površina poljoprivrednog gospodarstva, a poljoprivredni proizvođači su podnošenjem zahtjeva za tu ekoshemu preuzeli sljedeće obveze:

- Obvezno je voditi evidenciju o pretkulturi/kulturama i planiranoj kulturi/ kulturama na oraničnim površinama uključenim u intervenciju, ali i o uzgoju kultura na preostalom dijelu oraničnih površina u godini preuzete obveze o provedbi intervencije.

- Zabranjena je uporaba mineralnih gnojiva, ali je dopuštena uporaba organskih gnojiva i/ili gnojiva i poboljšivača tla koja se koriste u ekološkoj proizvodnji.

- U tekućoj godini obvezno je završiti izobrazbu ili koristiti individualno savjetovanje ili sudjelovati u demonstracijskoj aktivnosti u trajanju od najmanje 6 sati vezano uz eko shemu.

- Obvezno je voditi evidenciju o provedbi svih obveza intervencije na propisanom obrascu. Obrasci su dostupni na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja i Ministarstva poljoprivrede. Popunjen Obrazac evidencije (Obrazac 3. Evidencija o provedbi eko sheme Intervencije 31.05. Minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina) treba dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 31. prosinca 2023. godine.

JESENSKI RADOVI u cvjetnjaku i dvorištu

Sprema se osjetljivije cvijeće na sigurno

Piše: Suzana Pajić

Ako je korisnik potpora uključen u ekološku proizvodnju i uzgaja leguminoze za pčelinju pašu, košnju ne smije provoditi prije 1. kolovoza.

Koje su vrste mahunarki i smjese prihvatljive za ekoshemu?

Za sjetvu su prihvatljive soja, soja za stočnu hranu, grahorica jara, grahorica ozima, lupine, grašak, djeteline, bob, esparzeta (grahorka), lucerna, grahor satrica, grah, slanutak, bob, leća, vigna grah, smiljkita i smjesa leguminoza i žitarica te smjesa leguminoza i biljnih vrsta iz drugih porodica. Pri izboru vrste i/ili smjese različitih biljnih vrsta s mahunarkama treba voditi računa o tlu (teško tlo lošijih vodozračnih odnosa ili lakše i propusno tlo), vremenskim čimbenicima, namjeni korištenja biljne mase (hrana za ljude i/ili domaće životinje ili popravak tla), ali i planiranom plodoredu na svakoj pojedinoj ARKOD parceli. Također, izbor pogodne vrste/smjese ovisi i o načinu obrade tla, odnosno o opremljenosti poljoprivrednog gospodarstva poljoprivrednom mehanizacijom i opremom. Sjetvu mahunarki treba obaviti kad su povoljni uvjeti za ujednačeno i brzo nicanje te razvoj mladih biljaka. Za uspješnu proizvodnju svih poljoprivrednih vrsta pa tako i mahunarki važno je poznavati značajke tla na parcelama na kojima planiramo sjetvu, ali i zahtjeve poljoprivredne vrste koju planiramo sijati prema vanjskim čimbenicima (temperatura, voda, svjetlost, zrak). Neke mahunarke (leguminoze) imaju velike zahtjeve prema okolišnim čimbenicima dok su neke puno skromnijih zahtjeva. Prilikom odabira vrste ili smjese za sjetvu kod ekosheme minimalni udio leguminoza nužno je voditi brigu o narednoj poljoprivrednoj vrsti koju će se sijati/saditi na pojedinoj ARKOD parceli. Ovisno o planiranom plodoredu bira se vrsta i/ili smjesa. Pri tome je obavezno voditi računa o životnom vijeku leguminoza.

Vade se lukovice poput kala i kana, gladiola i dalija, ljiljana… Međutim, s obzirom na klimatske promjene i naše sve blaže zime, ništa se neće dogoditi ako pokoja, ili pak sve, ostanu u zemlji. Neće se smrznuti.

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Posla u jesen ima i oko cvijeća. Prije svega, vrijeme je sadnje lukovica proljetnica poput narcisa, tulipana, zumbula i šafrana. Ako već i jesu posađene, možda je vrijeme da se rasade, premjeste na neko drugo mjesto ili pak da im se doda nova boja ili novi miris. Istina, nije zgorega dodati im malo humusa ili poboljšivače tla.

I dok se te vrste sade, vade se one osjetljivije koje ne mogu preživjeti zimu u zemlji, već moraju ići na prohladno, suho i tamno mjesto. U tu skupinu spadaju popularne kale i kane, gladiole i dalije. Međutim, s obzirom na klimatske promjene i naše zime, ništa se neće dogoditi ako pokoja, ili pak sve, ostanu u zemlji. Neće se smrznuti. Barem nisu posljednjih par godina. Jedino ako nas zima iznenadi pa stisne.

Naravno, s prvim nagovještajem mraza na sigurno se sklanjaju lončanice s višegodišnjim cvijećem koje nas je tako lijepo veselilo tijekom ljeta svojim bojama poput pelargonija, begonija, sandevila, mandevila, bugenvilija, fuksija, oleandera i mnogih drugih. U zaštićene prostorije idu i filadendroni, fikusi, difenbahije, kućna paprat i slično sobno bilje koje smo također iznijeli na terase, ljetne kućice, sjenice ili u bilo koji drugi kutak dvorišta. Jer nema ničeg goreg od pažljivo njegovanog cvijeta ostavljenog na milost i nemilost prvom jesenskom mrazu. Nije ih dovoljno samo unijeti u kuću, već im treba pronaći i idealno mjesto bez propuha, s dovoljno svjetlosti i bez prevelike topline.

I ne treba čekati prve minuse jer prevelika razlika u

temperaturi obično rezultira odbacivanjem lišća što nitko ne želi.

Nažalost, one jednogodišnje, surfinije, verbene, kranjčeci, vodenike, vinke i salvije moraju se baciti, eventualno se prikupi sjeme za narednu sezonu.

Istina, oni hrabriji, ostavljaju poneku lončanicu vani. Tako znaju vani “prezimiti” citrusi, prije svega limuni, čak ostaju i banane neorezane i zaštićene, palme se u posljednje vrijeme presađuju i također tako prezimljuju.

Viđala se vani, na otvorenom, zasađena i sobna aralija.

Sada je pravo vrijeme za presadnju ili dijeljenje višegodišnjeg bilja poput hortenzija,

hosti, paprati, katruža i perunika. Sade se novi grmovi ruža od stablašica, čajevki do floribunda, rodendrona, raznog drugog listopadnog ili zimzelenog grmlja ili drveća. Idealno je vrijeme i za sadnju živice od kaline ili lovor višnje, možda od forzicije, berberisa.

Postojeće grmlje se orezuje i priprema za zimu kako se veće grane ne bi slomile pod težinom eventualnog snijega. I ne samo da se orezuje već se i oblikuje u željeni geometrijsko tijelo ili pak topiarij.

Kasna jesen i zimski dani ne moraju izgledati otužno i tmurno. Naime, ima cvjetnih vrsta koje i te dane mogu učiniti ljepšim i vedrijima, stoga se sade nezaobilazne

GKP PRE-KOM ugrađuje solarne panele na svoje objekte

UV grijanjem do većih

ušteda

maćuhice, erike, vrijesak, razne multiflore koje posebno lijepo izgledaju kad se rascvjetaju u teglama pred ulaznim vratima, na stepenicama ili balkonima. Dunjaricama se zreli plodovi pretvaraju u prekrasne narančaste i crvene bobice. Ostavljaju se i raskošni cvjetovi raznih pampas trava. Od kasne jeseni do ranog proljeća sade se i voćke i obnavlja se postojeći voćnjak, vade se stara stabla koja više nisu u punoj rodnosti i zamjenjuju se novim, mlađim. Naravno, ne treba zaboraviti ni na naš travnjak koji treba ući u period zimskog mirovanja lijepo pokošen i uredan bez opalog suhog lišća.

Izgradnjom sunčane elektrane i prebacivanjem na infracrveno grijanje očekujemo uštede na troškovima grijanja plinom, naglašava direktor Radiković

GKP PRE-KOM, poznat kao lider u gospodarenju otpadom kako u Međimurju, tako i na nacionalnoj razini, u svom je poslovanju odlučilo napraviti novi iskorak. Riječ je o izgradnji njihove prve sunčane elektrane u reciklažnom centru Hrupine 8.

- Izgradnjom sunčane elektrane i prebacivanjem na infracrveno grijanje očekujemo ostvariti uštede na troškovima energenata pogotovo na trošku grijanja plinom, naglašava Siniša Radiković, direktor komunalnog poduzeća.

Naime, nedavno smo u našim novinama pisali kako su im zbog divljanja cijena energenata drastično porasli troškovi.

Sunčana elektrana snage je 25 kW, odnosno na krov sortirnice postavljeno je 70 modula svaki snage 425

Wp. Vrijednost investicije je 22.106,94 eura bez PDV-a. U sljedećoj godini planira se postaviti još jedna sunčana elektrana u reciklažnom centru i to na krov garaže, dok će Grad Prelog postaviti sunčanu elektranu na krov kompostane. (vv)

Vesna Lipović iz Novog Sela Rok limun drži na otvorenom cijele zime

Nemoguće je nabrojiti sve boje pa se može reći kako prevladavaju zelene, žute, narančaste ili krem nijanse. Oblik pak im seže od okruglog, jajolikog, izduženog, spljoštenog pa sve do neobičnih kruškolikih ili zvjezdastih oblika, kaže Gordana

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Cvijeće koje nagovještava jesen Č

esto govorimo o vjesnicima proljeća i kad spomenemo taj pojam, gotovo svi pomislimo isto: visibabe, drijemovci, narcise... Jeste li kad pomislili ima li cvijeća koje svojom cvatnjom nagovještava jesen? Osim općepoznatih krizantema, mnogo je cvijeća koje svoju pravu ljepotu pokazuje tek na jesen. Predstavit ću vam neke od njih.

UKRASNIH TIKVICA Gordane Kovačić iz Male Subotice

Neponovljivo šarenilo boja i oblika

Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Jesensko šarenilo boja i oblika najbolje dočaravaju ukrasne tikvice. Ovih dana mogu se vidjeti na sve strane jer Međimurci ih obožavaju i upotrebljavaju u ukrašavanju svojih domova. Naime, nekako je postao običaj da se u domove unese dodatni jesenski štih i to tzv. jesenskim dekoracijama u kojima su, naravno, ukrasne tikvice, glavne zvijezde.

Među zaljubljenicima u njih je i Gordana Kovačić iz Male Subotice koja se doista može podići pravim carstvom.

Teško je pronaći dvije iste tikvice

Već na samom ulazu u dvorište njene obiteljske kuće ističe se velika instalacija prepuna tikvica, što ukrasnih što jestivih. Naime, obitelj naše ovotjedne vrtlarice obožava guste krem juhe, popečke i variva od tikvica. Stoga, su tu i muškatne tikve te popularni patišon.

- Na proljeće sam tikvice sadila nekoliko puta jer je vrijeme bilo takvo kakvo je bilo i nisu izašle, kaže Gordana Kovačić.

I onda kad je zatoplilo, gotovo svaka sjemenka je potjerala i vrt su im preuzele tikvice. Naprosto su se otele kontroli jer su im daljnje vremenske prilike išle u prilog.

Ni sama ne zna koje su sve sorte već kaže: Ukrasne su.

Sjeme je kupovala tijekom cijele godine, kad je stigla i gdje god je naišla na njega.

- Znalo se već dogoditi da sam u kupnju krenula kad je bilo vrijeme sadnje i jednostavno sjemena više nije bilo, pa sam se unaprijed osigurala, kroz smijeh je dodala.

Razgledavajući cijelo to njeno carstvo, pokušali smo pronaći barem dvije slične jer je naprosto nemoguće naići na dvije iste. Priroda se očito poigrala bojama i oblicima tako da obitelj može uživati u raskoši plodova.

- Nemoguće je čak nabrojiti i sve boje pa se može reći kako prevladavaju zelene, žute, narančaste ili krem nijanse, dodaje.

Sve te boje oblikuju neodređene šare, pruge ili se pojavljuju kao špric. Istina, ima ih i jednobojnih. Isto tako je teško odrediti njihov oblik koji seže od okruglog, jajolikog, izduženog, spljoštenog pa sve do neobičnih kruškolikih ili zvjezdastih oblika. Čak ih ima i u obliku turbana.

Ni kora im nije jedinstvena, već ih ima s glatkom korom, naboranom, posutom “grudicama” ili pak kombinacijom svega toga zajedno.

Jedino što nismo pronašli su tzv. šefovi ili šefi, zelene tikvice s bijelim točkama i izduženim vratom.

Sada su smještene u dvorištu, nalaze se u košari ispred samog ulaza u kući i tamo će ostati do prvog jačeg mraza. Neke će u međuvre-

menu istruliti, dok će dio ostati kao višegodišnji ukras ili pak poslužiti kao sadni materijal za iduće proljeće.

U izradi jesenskog aranžmana mogu im se dodati i ostali plodovi poput obične tikve, klipovi ili cijele stabljike kukuruza, pa kesteni, jabuke, dunje. Sve ovisi o kakvom se aranžmanu radi, gdje je smješten i naravno, ukusu autora.

Kako ih

što duže sačuvati

Ljubitelji tikvica i prirodnih ukrasa, naravno takav unikatni materijal žele u svom domu sačuvati što duže vrijeme. Posebno ako se to odnosi na vrlo upečatljive i unikatne primjerke. Da bi se to uspjelo, tikvice treba brati tek kada su potpuno zrele što je vrlo jednostavno provjeriti. Naime, dovoljno je noktom zagrepsti po kožici i ako se ona guli, tikvica još nije potpuno zrela. Naravno, bere se s peteljkom, odnosno reže se i pazi se kod odvoženja s vrta ili polja da se ne ošteti kora ili da se ne pokida peteljka.

E, sad, ako se njima ukrašava dvorište, balkon ili napravi jesenski aranžman na uzlaznim vratima, sigurno je da neće sve “preživjeti”. Stoga je najbolje uzeti primjerke koji se žele sačuvati i potom ih staviti na sušenje. Nije riječ ni o kakvoj sušari, već se stave na sjenovito i toplo mjesto gdje će polako očvrsnuti, malo izblijediti, ali

će se osušiti. Suha tikvica tijekom sušenja gubi vlagu i svježe meso pa samim time postaje dvostruko lakša. U njoj ostaju tek osušene tikvice koje se čuju kad se tikvicom trese. Takva čak može poslužiti i za dječju igru, umjesto zvečke. No, oprezno jer zna biti krhka pa lako puca.

Ako i pukne, nije grehota. Sjeme se sačuva do vremena sjetve pa se zasadi nova tura. Nije sigurno hoće li narasti ista takva ili će se priroda opet zaigrati i dati nam nove, neponovljive plodove.

Srećom, njihov je uzgoj vrlo jednostavan, nisu zahtjevne, eventualno po pitanju prostora jer njihove rozgve mogu narasti deset metara i više. Neke, poput šefova, traže dodatni potporanj poput brajdi ili poveće krošnje voćke. Izbor sorti je doista velik i samo je na vama da odaberete odgovarajuće i njime ukrasite svoj dom, ako ga već niste.

Pročitala sam u jednoj knjizi rečenicu «Kad asteri procvjetaju, oni nagovještavaju kraj vrtlarske godine». I zaista, kad asteri otvaraju svoje cvjetne glavice, vrijeme je završnih berbi u vrtu. I kad su u vrhuncu cvatnje, svjesna sam da je to jedan od posljednjih prekrasnih prizora kojima se mogu diviti u vrtu. Astera ima jako puno vrsta, pa tako njima možete napraviti prekrasne cvjetne kombinacije u svojim cvjetnjacima: od puzajućih koji prekrivaju tlo, preko grmolikih niskih pogodnih za obrube gredica, pa sve do visokih vrsta koje narastu preko 1,5 metra. Također ih ima u svim mogućim raznim bojama, doduše najčešće u roza i ljubičastim nijansama, ali ima i bijelih, crvenih, pa čak i žutih. Svaki je od njih prekrasan na svoj način. Njihova posebnost je i u tome što ih jako vole pčele, pa ako je u vrijeme cvatnje astera lijepo i sunčano vrijeme, sve oko njih zuji i stalno su prepuni pčela. Asteri počinju cvasti tijekom rujna, a ako je lijepo vrijeme, ta se cvatnja proteže i tijekom listopada.

Ukrasne trave su prekrasne tijekom cijele godine, ali početkom jeseni tek stvarno svraćaju pogled na sebe svojim prekrasnim metlastim cvjetovima. Bilo da se radi o jednogodišnjim bilo trajnicama, najljepše su na jesen.

Osim proljetnih anemona, postoje i jesenske anemone (Anemone japonica). To su trajnice koje rastu grmoliko, ovisno o vrstama narastu i preko 1,5 metra. Počinju cvasti krajem ljeta i početkom jeseni – stoga se nazivaju i jesenske anemone. Ta je vrsta uglavnom u roza kombinacijama i bijeloj boji te izuzetno dugotrajne cvatnje. Na jesen počinju cvasti i ukrasni suncokreti trajnice (lat. Helianthus i Heliopsis). Nakon što većina jednogodišnjih suncokreta u ovo doba godine već ocvate (rujan i listopad), male žute nestašne cvjetne glavice ukrasnih suncokreta trajnice uvelike uveseljavaju pogled na vrt.

Oko prvog dana jeseni nerijetko možete pronaći i rascvale mrazovce. Iako je ovo otrovan cvijet, uistinu je prekrasan i poseban te ima posebno mjesto u mom vrtu. I moj osobni favorit – amarant uspravnog cvijeta (Amaranthus gangeticus). Tijekom ljeta ova biljka izgleda prilično neugledno, cvjetovi koji su tek u formiranju nisu jarke boje i ne djeluje zanimljivo. Međutim, što jesen uzima više maha, to je taj amarant sve jarkije crvene boje. Listovi iz zelene poprimaju crvenu boju, a veliki skupovi cvjetova postaju intenzivno tamnocrveni. U vrhuncu cvatnje, ovo je doista fascinantna biljka i pogled na skupinu tih cvjetova oduzima dah. Ovo je tek mala skupina biljaka koje se odlikuju jesenskom cvatnjom. Imati rascvjetani vrt cijele godine, pa sve do kraja jeseni i nije tako nedostižno.

U svoj toj eksploziji boja i šarenilu i jesen je prekrasno godišnje doba.

SVIJET

Kovačić

Jesen u svom bogatom ruhu

Vrtni centar Iva u Štefancu

Posadite ukrasno bilje sada, a u proljeće uživajte u njegovoj raskoši

Jesen je počela, a njen početak počastio nas je lijepim sunčanim danima, idealnima za planiranje promjena u vašem dvorištu. Vrtni centar Iva u Štefancu prepun je noviteta i biljaka koje će vas oduševiti raskošom i ljepotom. Dođite u najveći vrtni centar u ovom dijelu Hrvatske po inspiraciju za sadnju. Osim vanjskog bilja, u Vrtnom centru Iva uljepšajte svoj dom uz sobno bilje i ukrasne tegle. Također, pažnju treba posvetiti njezi pa odaberite odgovarajuća gnojiva i supstrate. Pri odabiru biljaka pomoći će vam ljubazni djelatnici Vrtnog centra Iva.

Uljepšajte svoju okućnicu ove jeseni

Iz Vrtnog centra Iva preporučaju sadnju japanskih šarenolisnih vrbica, fotinija na štapu, javora, cedrova, erika i ukrasnih trava. Sve to možete pronaći u Vrtnom centru Iva. Japanska šarenolisna vrbica listopadno je drvce koje naraste do 2 m i poznata je po prošaranom lišću koje u proljeće poprima roza, bijele i zelene nijanse, a bliže ljetu lišće postane bijelo zeleno. Fotinija na štapu prepoznatljiva je po intenzivno crvenim listovima koja tu boju ima samo dok

Dođite u Vrtni centar Iva u Štefancu gdje vas očekuju svaki radni dan od 8 do 17 sati i subotom od 8 do 13 sati. Za sve informacije možete ih nazvati na broj 040/337-741 ili posjetiti njihovu mrežnu stranicu http://www.vrtnicentariva.hr/

je mlada biljka u jesen, a u kasno proljeće razvija i male bijele cvjetove. Ove jeseni sade se i javori, i to sve vrste, a u posljednje vrijeme jako su popularni i oduševljavaju crvenim tonovima. Za koji god cedar se odlučili, nećete pogriješiti, ako ga ukomponirate u dizajn svoje okućnice. Zimzeleno je drveće, poprima različite oblike, a otporan je na niske temperature. Ako pak poželite nešto što cvate, odličan odabir je erika koju često nazivaju kraljicom zime. Ovaj zimzeleni grmić ima zvonolike cvjetiće u bijeloj, ružičastoj i ljubičastoj boji. Ukrasne trave u posljednje vrijeme u našim domovima simboliziraju jesen i privla-

če poglede. Svojom pojavom često dvorištu daju sasvim novu sliku i kontrast, a u jesen pravo osvježenje. U Vrtnom centru Iva možete odabrati između velikog broja ukrasnih trava i uljepšati svoje dvorište. Zasadite zimsko povrće!

Nemojte dozvoliti da vaš vrt miruje u hladnom zimskom periodu. Uživajte u okusima zimskog povrća čija sadnja kreće već ove jeseni. Siju se kupusnjače, crveni luk, češnjak, razne salate, mrkva. Povrće se zimi može uspješno uzgajati u plastenicima, niskim tunelima, prekrivenim gredicama. Također, cvijeće i lukovice koje posadite u jesen

Redovito prihranjujte svoje bilje!

Vašim biljkama u dvorištu, ali i onom u kući, potrebno je gnojivo. Koristi u vrtlarstvu za poboljšanje rasta biljaka, a može biti prirodno ili umjetno. Biljke hranjive tvari crpe iz tla pa se količina tih tvari tijekom vremena u tlu smanjuje. Manjak ili djelomični nedostatak biljnih hranjiva u tlu nadoknađuje se gnojenjem tla. Kvalitetan supstrat za sadnju, odnosno prihrana kod sadnje djeluje brzo te ima neposredan utjecaj na biljke, tj. povećava rast, cvat i formiranje ploda. Korijen brže raste, nicanje sjemena je bogatije, biljke postaju jače, cvijet cvate duže, a

biljke imaju više i ukusnije plodove. Osim toga, gnojiva poboljšavaju tlo i čuvaju zemlju plodnom. Utječu na mikroorganizme koji žive u tlu, a bez kojih biljke ne bi imale svoju prirodnu otpornost na bolesti.

Možemo ih nabaviti u tekućem i tvrdom stanju, odnosno u obliku mikrogranula koje pomažu u fazi rasta jer brzo dolazi do korijena. Opća gnojiva koriste se za osnovno gnojenje, a namjenska za određene biljne vrste. Tekuća gnojiva upotrebljavaju se kada želimo više zelene mase, cvjetova ili plodova, a dodaju se prilikom zalijevanja.

jače je i otpornije na bolesti i mrazove koji se javljaju u proljeće. Bit će i bogatije vlagom i cvast će dva tjedna prije ostalog.

Kvalitetan vrtni alat

olakšava svaki rad

Kvalitetan i praktičan vrtlarski alat temelj je svakog vrta. Pravim i visokokvalitetnim alatom uloženi trud i vrijeme u održavanje vrta brzo će se isplatiti. Također, moderniji alati u današnje vrijeme dizajnirani su tako da svakim pokretom olakšavaju rad i poboljšavaju spretnost, okretnost i fleksibilnost. Vrsta alata koji ćete izabrati za uređenje vrta ovisi o tipu vrtnog prostora za koji je namijenjen. Svako područje rada zahtijeva svoje alate, stoga izaberite dugotrajni alat za

Imaju i mrežni shop sa svim dostupnim artiklima!

Cjelokupnu ponudu može pogledati na njihovom webshopu. Možete doznati sve pojedinosti o željenoj biljci i drugim proizvodima, ali i odmah kupiti.

Proizvodi nakon kupnje stižu na vašu adresu. Naravno, uz svaku kupljenu stvar, naročito biljku, dobivate i stručni savjet od sadnje do njege i orezivanja.

održavanje voćnjaka, travnjaka, povrtnjaka i okućnice. U Vrtnom centru Iva možete odabrati alate vodećih proizvođača čime ćete investirati u uspješnost svog vrtlarenja.

Voćna avantura nadomak Čakovca

Agrina ponuda je slatka i primamljiva baš poput njihovih plodova - jabuke su dostupne za kupnju po cijeni od 1 eura po kilogramu ili ih možete ubrati sami i to po fantastičnoj cijeni od 50 centi po kilogramu

Zamislite voćnjak kao svoje tajno skrovište za bijeg od svakodnevnog života.

Sada, zamislite jabuke ljepše no ikad i činjenicu da ih slobodno možete sami ubrati, a ne samo gledati kako se šepure na drveću.

Upravo takva situacija događa se trenutno u Agrinom voćnjaku u Vratišincu gdje je u tijeku berba i samoberba jabuka, i to nakon uspješnih sezona jagoda i breskvi.

Agra d.o.o. iz Čakovca bavi se uzgojem navedenih kultura, a posljednje dvije godine potiču i samoberbu voća. Pozivaju sve da dođu u voćnjak i uberu svježe plodove te ih plate po cijeni manjoj od redovne.

Uberite i platite 50 centi po kilogramu

Dobrodošli ste svakog radnog dana i subotom od

8 do 18 sati te nedjeljom od 8 do 13 sati, a za više informacija možete nazvati Agrin tim na 097/745-3865 ili posjetiti njihovu stranicu na Facebooku Agra - rješenja za voćarstvo i vinogradarstvo.

Iako berba jabuka traje samo nekoliko tjedana, ovo je vaša prilika da se izvježbate u brzom branju voća. Agrin tim će vam dati savjete i trikove pa ako želite dodati malo voćnog glamura svom životu, svakako krenite put Vratišinca.

Agrina ponuda je slatka i primamljiva baš poput njihovih plodova - jabuke su dostupne za kupnju po cijeni od 1 eura po kilogramu ili, ako se osjećate avanturistički, možete ih sami ubrati po fantastičnoj cijeni od 50 centi po kilogramu. Da, dobro ste pročitali, samo pola eura za svježe ubrane jabuke!

Ovo nije običan izlet u prirodu, ovo je voćarsko avanturističko iskustvo. Dovedite obitelj i prijatelje, jer nije važno jeste li voćarski majstor ili početnik - samoberba je za svakoga!

Što kažu samoberači?

Dragica i Zvonimir Novak otkrili su samoberbu jabuka još lani i izuzetno su zadovoljni.

- Jabuke su stvarno super i upotrebljavamo ih uglavnom za svježe voćne međuobroke, a ponekad napravim i kompot, kaže nam Dragica i dodaje da su ona i suprug ubrali 60 kilograma za nekih sat vremena.

- Uzeli smo si vremena jer nam je lijepo u voćnjaku, a i malo smo pomnije birali plo-

U Agrinoj ponudi pronađite sve što vam je potrebno!

Agrin stručni tim može vam pomoći u gotovo svim područjima voćarske i vinogradarske proizvodnje. Široka paleta korisnih proizvoda podrazumijeva mrežne sustave za zaštitu od tuče, poljoprivredne mehanizacije za voćarstvo i ostale poljoprivredne grane i sl. Od opreme u Agri možete nabaviti razni voćarski alat: ručne i baterijske škare za rezidbu voćaka, kišomjere, termometre, refraktometre, vlagomjere itd.

Treba dodati da u sestrinskom poduzeću Pinova možete nabaviti i agrometeorološke stanice vlastite proizvodnje Pinova Meteo i Pinova WiFi.

AGRA d.o.o.

Ul. dr. Vinka Žganca 46 40000 Čakovec

T: +385 40 391 101

E: agra@agra.hr

W: www.agra.hr

dove, evo suprug se čak verao po ljestvama među gušće grane kako bismo “upecali” one najbolje, završava Dragica.

Čakovčani Anica i Stanko Petrović pak su redovni samoberači u Agrinu voćnjaku i često dolaze po nove zalihe sezonskih plodova.

- Brali smo jagode početkom ljeta, a kako nemamo svoje jabuke, a imamo dvoje djece i četvero unučadi i svi ih obožavamo jesti, često se uputimo tu u Vratišinec. Stanko i ja obično u pola sata uberemo 70-ak kilograma, govori Anica i ponosno pokazuje “ulov” - mješavinu sorti zlatni delišes i idared. Uglavnom ih jedemo, no često pravimo i kolače, govori i za kraj dodaje silne pohvale na račun Agrinog tima koji je, kako kaže Anica, uvijek spreman pomoći.

Agrometeorološke stanice Pinova

Meteo i Pinova WiFi

Agrometeorološke stanice danas se sve češće koriste u poljoprivrednoj proizvodnji u svrhu zaštite bilja i navodnjavanja. Radi se o stanici postavljenoj na poljoprivrednom zemljištu koja mjeri razne mikroklimatske podatke koji se potom kroz aplikaciju Pinova Meteo iščitavaju na sučelju vašeg mobitela ili računala. Jasno, kada imate statističke podatke o, primjerice, vlažnosti zemlje, količini palih oborina ili relativne vlage zraka, možete donijeti konkretniju odluku vezano uz svoje nasade te minimalizirati rizik i uštedjeti resurse na taj način.

Agrino sestrinsko poduzeće Pinova u svojoj ponudi nudi dvije agrometeorološke stanice: Pinova Meteo i Pinova WiFi. Razlika je u transferu podataka: WiFi funkcionira putem rutera i potreban je internetski signal, dok Meteo funkcionira putem SIM kartice i moguće je njegovo postavljanje u zabačenije dijelove.

Senzori koji mjere parametre mogu se dodavati prema vlastitim potrebama, a možete birati između senzora za temperaturu i relativnu vlažnost zraka, oborina, vlažnost lista i mnogih drugih, a ako neki od senzora zabilježi previsoke ili preniske vrijednosti, bit ćete na to upozoreni istoga trena! Za sve mogućnosti istražite internetsku stranicu www.pinova-meteo.com ili se s punim povjerenjem možete obratiti Pinova timu za sva dodatna pitanja!

Pinova d.o.o.

Ul. dr. Vinka Žganca 46 40000 Čakovec

T: +385 40 499 425

E: pinova@pinova.hr

W: www.pinova-meteo.com

SEZONA JABUKA u Voćnjaku Agra, Vratišinec

Zvonimir i Dragica Novak ubrali su 60 kilograma jabuka i platili tek 30 eura

Anica i Stanko Petrović iz Čakovca često dolaze u voćnjak po nove zalihe sezonskih plodova

Ova organizacija, s korijenima u bogatoj tradiciji poljoprivrede, predstavlja sinergiju strasti, znanja i posvećenosti prema uzgoju voća. Njihov glavni cilj je pružiti svježe, zdravo i ukusno voće kupcima diljem Hrvatske i šire, istovremeno smanjujući ekonomske i ekološke troškove.

Poljoprivrednici se suočavaju s nizom izazova i troškova koji često otežavaju njihovu djelatnost. Na prvom mjestu su klimatske promjene koje donose nepredvidive vremenske uvjete, poput suša ili poplava, što može uništiti usjeve i smanjiti prinose. Visoki troškovi goriva, gnojiva i pesticida također često opterećuju poljoprivrednike.

Dodatno, tržišna konkurencija i fluktuacije cijena proizvoda mogu znatno utjecati na njihove prihode. Sve to čini poljoprivredu izazovnom i zahtjevnom djelatnošću, dok istovremeno naglašava važnost potpore i inovacija u ovom sektoru.

Organizirano poslovanje i novi logističkodistribucijski

centar

Domaće voće d.o.o. trenutačno je u fazi izrade glavnog projekta za novi, suvremeni logistički centar, smješten nadomak Zagreba. Ovaj centar će revolucionirati procese skladištenja, sortiranja, pa-

kiranja i distribucije, što će rezultirati bržom i učinkovitijom dostavom svježeg voća kupcima diljem zemlje. Osim toga, smanjit će se troškovi čime će cijene proizvoda ostati konkurentne.

Od ostalih pogodnosti za članove ove nadasve logične organizacije koja će pospješiti poslovanje poljoprivrednih gospodarstvenika, tu su otkup plodova po povoljnijim cijenama, pristup raznim nacionalnim i europskim programima potpore i slično. Logističko-distribucijski centar svim će članovima omogućiti smanjenje troškova u svim aspektima i pružiti članovima vrhunsku infrastrukturu za obrtnu logistiku i distribuciju.

Pozivamo poljoprivrednike da nam se pridruže Novoosnovana tvrtka Domaće voće d.o.o. ostaje predana svojoj misiji pružanja kvalitetnog domaćeg voća, ali s vizijom širenja, inovacije i zajedničkog rasta. Dobrodošli ste pridružiti im se u ovom putovanju prema uspjehu i održivoj poljoprivredi!

Saznali smo i planove za budućnost poslovanja, a iz uprave poručuju kako su svi zainteresirani poljoprivrednici pozvani da se jave za više informacija i članstvo.

Osim što već pruža svježe i kvalitetno voće, Domaće voće d.o.o. ima ambiciozne planove za budućnost koji će

Međimurci dio novog poljoprivrednog poretka

Domaće voće - novi poljoprivredni

Ukupno 15 poljoprivrednih gospodarstava i poduzeća iz Lijepe Naše među kojima stavili inovativan i visokokvalitetan brend na tržištu - Domaće voće d.o.o.

dodatno obogatiti ponudu i proširiti svoj utjecaj na poljoprivrednom tržištu.

U skladu s tim, planirano je širenje proizvodnje na jagode i ostalo bobičasto voće te uvođenje salatnih programa koji će uključivati zelenu salatu, kupus i slične proizvode. Ovaj korak proširenja će dodatno diversificirati njihovu ponudu i udovoljiti raznovrsnim potrebama kupaca.

Po broju hektara, DOmaće voće d.o.o. trenutno je najveći proizvođač u Hrvatskoj, s 15

poljoprivrednih gospodarstava koja čine organizaciju. No, ne planiraju stati samo na tome. U procesu širenja na nove kulture i proizvode, očekuju povećanje broja članova i očekuju da će ih biti preko 20. Ovaj rast će ih zasigurno još čvršće pozicionirati kao lidera u domaćoj poljoprivredi.

Nedavno je potpisan ugovor s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) za početni rad koji će im donijeti 100.000 eura godišnje

potpore, sredstva koja će im svakako pomoći u ostvarivanju planova te daljnjem rastu i razvoju.

Iz uprave poručuju kako su ponosni na svoje međimurske članove, Voćnjak Čehovec i Voćnjak Nedelišće (d.o.o.), te OPG-ove koji čine srce organizacije. Kako kažu, njihova strast i trud su temelj njihovog uspjeha. Pozivaju sve proizvođače da se priključe ovoj organizaciji. Otvoreni su za nove članove i jedini uvjet je spremnost na zajed-

ničko djelovanje i poslovanje. Temeljna je pretpostavka da poslovna snaga leži u zajedništvu i suradnji i time se vode prilikom izvođenja svih poslovnih procesa.

poretka na nacionalnoj

razini

voće d.o.o.

poljoprivredni

brend u Hrvatskoj!

kojima je trećina iz Međimurja, odlučilo je udružiti svoje snage kako bi pred-

ČLANOVI I OSNIVAČI DOMAĆEG VOĆA d.o.o.:

AGROKONZALT d.o.o, Zagreb

OPG STANKO BARBARIĆ, Zagreb

BRANITELJSKA ZADRUGA PLETER, Bjelovar

EKO-BERI d.o.o., Petrinja

POLJOPRIVREDNI OBRT FALTIS-JABUKA, vl. Danijela

Faltis, Velika Ludina

OPG JOSIP GLIBO, Slavonski Brod

OPG IVAN HANŽEK, Velika Ludina

OPG FILIP HLAPČIĆ, Čakovec

OPG TOMICA JOVANDŽIKOV, Osijek

OPG KRSTE PERAIĆ, Zagreb

OPG TIHOMIR PERAIĆ, Zagreb

OPG ZVONIMIR SILADI, Kotoriba

OPG GORDANA VUGRINEC-TOMŠIĆ, Selnica

VOĆNJAK ČEHOVEC d.o.o., Čehovec

VOĆNJAK NEDELIŠĆE d.o.o., Nedelišće

Tko su međimurski članovi?

U nastavku ukratko predstavljamo lokalne poljoprivrednike koji su dio Domaćeg voća: Voćnjak Čehovec d.o.o.: Smješten u srcu Međimurja, Voćnjak Čehovec se ponosi raznolikošću voćnih sorti koje uzgajaju. Od tradicionalnih sorti do modernih hibrida, svaki plod prožet je pažljivom brigom i ljubavlju prema poljoprivredi. Zbog toga su njihovi proizvodi pravi simbol kvalitete i autentičnosti.

Voćnjak Nedelišće d.o.o.: Ovaj voćnjak se ističe visokim standardima očuvanja okoliša i održivog pristupa uzgoju voća. Brinu se da svaki korak u proizvodnji bude ekološki prihvatljiv, čime doprinose očuvanju prirode i stvaraju okruženje u kojem voće doista može briljirati svojom svježinom i ukusom.

OPG Filip Hlapčić: Obitelj Hlapčić proizvodi jabuke i ekolješnjake s posebnom pažnjom. Njihova posvećenost i iskustvo vidljivi su u svakom plodu. Tradicija i moderni pristup uzgoju sjedinjuju se u njihovim voćnjacima kako bi se postigao najbolji mogući rezultat.

OPG Zvonimir Siladi: Zvonimir i njegova obitelj u Kotoribi uzgajaju jabuke u obiteljskom voćnjaku. Proizvode voće visoke kvalitete i promoviraju održivu poljoprivredu.

OPG Gordana Vugrinec-Tomšić: Ova obiteljska poljoprivredna gospodarstva izdvajaju se po svojoj inovativnosti i modernizaciji procesa uzgoja voća. Primjenom suvremenih tehnika i tehnologija postižu izvanredne rezultate u voćarskoj proizvodnji.

Davor Košak, direktor Voćnjaka Čehovec d.o.o., jednog od najvećih međimurskih članova organizacije Domaće voće d.o.o.

Kotlovi i oprema za destilaciju rakije

zapremnine: 20, 60, 80, 100, 120 i 150 litara

Rakijski kotlovi s mješalicom

zapremnine: 80, 100, 120 i 150 litara

Stupovi za vinograde, voćnjake i vrtove

iz pocinčanog ili crnog

vruće cinčanog čeličnog lima

• velika čvrstoća i bočna stabilnost

• otpornost na strojno branje

• brzo postavljanje zabijanjem u tlo

• vijek trajanja preko 30 godina

• jednostavna i potpuna reciklaža

ELTA

Prodaja i servis poljoprivredne mehanizacije

Tvrtka Elta u vlasništvu obitelji Hrelja djeluje od 1990. godine. Njihovi počeci bili su u Pušćinama, odakle su se preselili u Čakovec, gdje sad prodaju i servisiraju svu poljoprivrednu mehanizaciju.

Što se tiče prodaje mehanizacije, kod njih možete nabaviti opremu za ratarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo i stočarstvo, ali i servisirati iste te pronaći velik izbor rezervnih djelova.

Dobili su zastupstvo

za Massey Ferguson

Od brendova kod njih možete pronaći Challenger, Fendt, Valtru, Class, John Deere, Deutz-Fahr i mnoge druge, a posebno se ponose odnedavnim zastupstvom za

Massey Ferguson, zbog čega se lakše probijaju na visoko konkurentnom tržištu poljoprivredne mehanizacije. I ostali brendovi koje zastupaju renomirani su proizvođači vrhunske mehanizacije. Od prodajnog asortimana mogu se pohvaliti bogatom ponudom plugova, prednjih utovarivača, traktora, prese, kombajna, prikolica, prskalica, sijalica, roto brana, freza, malčera te ulja i maziva.

Prodaju originalne rezervne dijelove i obavljaju brzi servis

Osiguravaju nabavu i implementaciju dijelova za poljoprivrednu mehanizaciju. Mogu nabaviti originalne dijelove za sve vrste poljoprivredne mehanizacije svih renomiranih proizvođača, koji

odgovaraju najvišim svjetskim standardima. Osim dijelova koje imaju na skladištu, brzo nabavljaju bilo koji dio koji vam treba, a servis je brz, što klijentu u tom poslu puno znači. Također, o svakom će koraku servisa obavještavati vlasnika i provjeriti slaže li se s prijedlogom servisera. Osim kvalitetnog i brzog servisiranja, održavat će proizvode koje kod njih kupite te vam u svakom trenutku pružiti koristan savjet.

Organizacijom godišnje poljoprivredne konferencije „Upravljanje znanjem u poljoprivredi“ početkom svake godine informiramo i educiramo o trendovima, inovacijama i novim rješenjima.

REDEA PODUPIRE I USMJERAVA

• Posjetite tvrtku Elta na adresi Preloška 136 u Čakovcu ili kontaktirajte na brojeve telefona 040/895-149 ili 040/633-699. Nabavite svoj novi poljoprivredni stroj ili servisirajte postojeći s maksimalnim povjerenjem! Poljoprivredno-prehrambeni sektor ponajviše je pogođen aktualnim globalnim poremećajima zbog kojih smo primorani na promjenu načina života i rada u skladu sa zelenim politikama, strategijama i

poljoprivredno-prehrambeni sektor županije

Provodimo projekte i educiramo o trendovima

planovima Europske unije. Dok velika prehrambena poduzeća moraju prilagoditi dobavne kanale i uvesti sustav praćenja poslovanja u skladu s ESG standardima, mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebaju težiti stvaranju dodane vrijednosti svojih proizvoda radi podizanja konkurentnosti i jačanja pozicije na tržištu. Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA strateškim planiranjem, investicijskim projektima, edukacijama i savjetovanjima, podupire i usmjerava razvoj poljopri-

vredno-prehrambenog sektora u Međimurskoj županiji. U neprestanoj smo komunikaciji s poljoprivrednicima, poljoprivrednim udruženjima i tvrtkama kako bismo prepoznali njihove probleme i potrebe koje predstavljaju polaznu točku u pripremi projektnih prijedloga. Organizacijom godišnje poljoprivredne konferencije „Upravljanje znanjem u poljoprivredi“ početkom svake godine informiramo i educiramo o trendovima, inovacijama i novim rješenjima za unapređenje proizvodnih procesa.

MURS-EKOM IZ MURSKOG SREDIŠĆA

Zašto treba stavljati kompost?

Komunalna poduzeća koja proizvode kompost igraju važnu ulogu u održivom upravljanju otpadom i promicanju ekoloških praksi u zajednici, pa tako i Murs-ekom

Proizvodnja komposta od organskog otpada koji se prikuplja iz kućanstava, škola, restorana i drugih izvora može smanjiti količinu otpada koja završava na odlagalištima ili se spaljuje,

pa se taj organski materijal može pretvoriti u koristan kompost koji se može koristiti za poboljšanje tla. Proizvodnja komposta generira dodatne prihode za komunalno poduzeće i pridonosi lokalnoj održivosti.

Murs-ekom pruža edukaciju i savjete o kompostiranju građanima, što može potaknuti širu svijest o važnosti očuvanja tla i okoliša.

Ovo su neki razlozi zašto biste trebali stavljati kompost u vrt ili na polje:

1. Poboljšava plodnost tla: kompost je izvrstan izvor hranjivih tvari za biljke. Dodavanjem komposta tlu povećavate njegovu plodnost jer sadrži esencijalne makroelemente i mikroelemente koji su potrebni za rast biljaka.

2. Povećava sposobnost zadržavanja vlage: kompost poboljšava strukturu tla i pomaže mu da zadrži više vlage. To znači da će biljke imati bolji pristup vodi, čak i u sušnim uvjetima.

3. Poboljšava drenažu: kompost također poboljšava drenažu tla. To je posebno korisno u tlima koja su sklona zadržavanju viška vlage jer sprečava truljenje korijena biljaka.

4. Smanjuje potrebu za pesticidima i gnojivima: zbog svoje bogate hranjive vrijednosti, kompost može pomoći biljkama da budu otpornije na bolesti i štetočine. Također, smanjuje

potrebu za dodatnim gnojivima jer već pruža mnoge hranjive tvari.

5. Smanjuje otpad: kompostiranje organskog otpada pomaže smanjiti količinu smeća koja završava na odlagalištima ili se spaljuje. To je ekološki prihvatljiv način obrade otpada.

6. Promiče održivu praksu: upotreba komposta u vrtu ili na polju smanjuje potrebu za umjetnim gnojivima i kemikalijama, što može smanjiti negativne utjecaje poljoprivrede na okoliš.

7. Povećava biološku raznolikost tla: kompost poboljšava život u tlu, uključujući korisne mikroorganizme kao što su bakterije i crvi. To može pozitivno utjecati na zdravlje tla i biljaka.

8. Povećava urod i kvalitetu usjeva: upotreba komposta može rezultirati većim

prinosima i boljom kvalitetom voća, povrća i drugih usjeva.

Radno vrijeme reciklažnog dvorišta / kompostane

Martinska 151A, Mursko Središće

• ponedjeljak od 9:00 do 12:00 sati

• srijeda od 15:00 do 18:00 sati

• petak od 9:00 do 14:00 sati

• subota od 8:00 do 12:00 sati

Kompostom povećavamo urod i kvalitetu usjeva

Više informacija na: +385 40 543 314, svakodnevno od 7 do 15 sati

Dobro opremljena kompostana Murs-ekoma

Josip Sršan, direktor Murs-ekoma

Plodovi

PRE-KOM PRELOG KOMPOSTIRA

Nema dobre zemlje bez komposta

Kompost je prirodno organsko gnojivo koje poboljšava strukturu tla, zadržava vlagu, povećava mikrobiološku aktivnost tla, povećava prozračnost, obogaćuje tlo hranjivim tvarima, povećava otpornost biljaka na nametnike i bolesti te služi kao gnojivo i sredstvo za poboljšanje kvalitete tla.

U PRE-KOM-u Prelog proizvode ga procesom kompostiranja komunalnog biorazgradivog otpada kao što su sirovi ostaci voća i povrća, talog kave, vrećice čaja, otkos trave, ostaci od obrezivanja, granje, suho lišće, korov, uvelo cvijeće, ljuske jajeta, ostaci žetve i berbe, ohlađeni pepeo. U biorazgradivi otpad ne stavljamo plastiku, metal, lijekove, pelene, tekstil, stiropor i ostatke kuhanih jela. Odgovornim

pristupom prema odvajanju biorazgradivog otpada svi zajedno razvijamo zdrave ekološke navike, proizvodimo korisni otpad i supstrat za zelene površine, smanjujemo količinu otpada na odlagalištu te smanjujemo emisije stakleničkih plinova i štitimo okoliš, a dobivamo kompost kojim oplemenjujemo međimurske vrtove i polja. Što je raznovrsniji materijal, to brže teče proces, a gotovi kompost je kvalitetniji. Prilikom slaganja kompostne hrpe posebno se pazi da se odstrane nečistoće iz biorazgradivog otpada, biorazgradivi otpad tretira se 2 puta efektivnim mikroorganizmima, a sve navedeno dovodi do vrlo dobre kvalitete komposta.

Svoju kvalitetu kompost je dokazao na sjeveru Hrvatske, okolici Zagreba, okolici Splita, a izvozimo ga i u Sloveniju. Kompost je isproban i pokazao je dobre rezultate na sljedećim kulturama: krumpiru, kukuruzu, industrijskoj konoplji, stočnoj repici, nasadima lješnjaka, šljiva i vinove loze i svuda je pokazao svoju kvalitetu. Također se kompost

upotrebljava u vrtovima naših korisnika. Kompost se preporučuje upotrebljavati prije sadnje odnosno u razdoblju rasta i razvijanja biljaka tako da se razbaca po zemlji neposredno prije sjetve ili sadnje.

Nikad ga ne treba ukopavati duboko u zemlju jer ga na taj način gušimo, već samo posipati po tlu i lagano izmiješati s gornjim, površinskim slojem zemlje do 5 centimetara dubine. Nakon miješanja treba sve dobro zaliti vodom.

Kompost treba rasporediti oko debla ili stabljike, ali ne neposredno uz samu biljku jer se sitno korijenje biljke koje uzima hranu iz tla nalazi ispod projekcije krošnje na tlo pa se u toj zoni dodaje kompost. Kompost u tlu djeluje jednu ili dvije godine.

Za uzgoj lončanica i balkonskog cvijeća najbolje je koristiti se mješavinom od 1/3 zrelog komposta i 2/3 vrtne zemlje uz dodatak pijeska. U podjednakoj količini kompost miješamo sa zemljom iz vrta ili lanjskom zemljom iz lonaca odnosno kupljenom zemljom. Tijekom cijele godine može se u lonce dodavati kompost.

Novi natječaji za poljoprivredu kreću krajem godine!

Tijekom posljednjeg kvartala 2023. godine kreće objava prvih natječaja iz Strateškog plana Zajedničke politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. !

Ministarstvo poljoprivrede je krajem rujna završilo e-savjetovanje sa zainteresiranom javnošću za Prijedlog pravilnika o provedbi intervencija za potporu ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda.

Tijekom posljednjeg, četvrtog, kvartala 2023. godine najavljena je objava prvih natječaja iz Strateškog plana Zajedničke politike RH 2023. – 2027 i to za intervencije:

73.03. Korištenje obnovljivih izvora energije

73.10. Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i

73.12. Potpora malim poljoprivrednicima.

Ukupna vrijednosti prvih natječaja za koje je najizglednije da će se prema najavi Ministarstva poljoprivrede objaviti do kraja 2023. godine iznosi 85 milijuna eura, i to za ulaganja u primarnu poljo-

Sobno cvijeće će također biti zahvalno ako mu u proljeće dodamo žlicu-dvije komposta.

Juha od komposta

Kompost može biti i tekuće gnojivo. Od komposta se može napraviti i kompostna juha koja će poslužiti kao blago tekuće gnojivo za hranjenje biljaka. Kompostnu juhu pripremite neposredno prije nego je kompost zreo –materijal postavite u odgovarajuću posudu i prelijte vodom u omjeru 1:6. Dobivena smjesa se dobro promiješa, procijedi, prebaci se u kantu za zalijevanje pa se njome zalijevaju biljke. Juha od komposta upotrebljava se za poticanje

mikrobiološke aktivnosti tla. Preporučuje se špricanje tla u razmaku od 3 do 14 dana.

Upotreba u povrtlarstvu

Količina komposta u povrtlarstvu ovisi o vrsti povrća. Različite kulture imaju različite potrebe za hranjivim tvarima. Za površinu od 1 m2 preporuka je upotrijebiti 5 l komposta i plitko umiješati u površinski sloj zemlje.

Više informacija na:

Kod zahtjevnijih vrsta povrća moguća je dodatna prihrana drugim obrokom komposta nakon kretanja vegetacije. Točna količina ovisi o trenutnom stanju vrtne zemlje, kulturi koja se uzgaja i hranjivoj vrijednosti komposta. Količina od 5 l komposta odgovara količini od 30 g mineralnog gnojiva NPK. Za vrt od 100 m2 to je ušteda na kupovini od 3 kilograma umjetnog gnojiva.

GKP PRE-KOM d.o.o., Hrupine 7B, Prelog

Telefon: +385 98 273513

Pauza: od 10:30 do 11 sati

e-mail: pre-kom@pre-kom.hr www.pre-kom.hr

privrednu proizvodnju u vrijednosti od 60 milijuna eura (intervencija 73.10), potporu malim poljoprivrednicima od 15 milijuna eura (intervencija 73.12) te za ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije u vrijednosti od 10 milijuna eura (73.03).

Sredstva za ove investicije namijenjena su razvoju produktivnije, konkurentnije i otpornije poljoprivredne proizvodnje.

Za više informacija o novom Strateškom planu Zajedničke politike RH 2023. – 2027. i najavljenim natječajima obratite se u tvrtki Bercon d.o.o. u uredu u Nedelišću na adresi Maršala Tita 16, uz prethodnu najavu na broj telefona 099/8090-393. Vesna Novak, direktorica Bercona

U preloškoj kompostani uvijek je živo jer treba pripremiti dovoljne količine za sve građane

Siniša Radiković, direktor PRE-KOM-a poziva građane da upotrebljavaju preloški kompost

Tvrtka Bercon iz Nedelišća

Dani jeseni u VRTLARIJI VIJENAC

Od 12 do 21. listopada, od 8 do 18 sati

Dobrodošli na sajam niskih cijena!

Prvoklasne sadnice vanjskog i sobnog bilja iz VLASTITOG uzgoja

• Gotovi vrtići od sobnog bilja

• Cvjetne dekoracije

• Gotovi vrtići za dvorišta i okućnice

Aranžmani i tegle za groblja

Velik izbor calluna, erika i jesenskih trajnica

Svijeće i lampaši po promo cijenama

Velika ponuda vrtnog alata, gnojiva i ukrasnih tegli

Kombinirano i sadimo prema vašim željama i mogućnostima

multiflore, krizanteme, margarete i ciklame iz vlastitog uzgoja

DOLAZI SVIHBLAGDANNAM SVETIH-Živiaranžmaniu slobodnoj prodaji--Svileniaranžmani Lampaši

PODIJELILI SMO NAGRADE u natječaju Čiji je vrt najljepši 2023.

Vrijedne nagrade vrijednim vrtlarima

Josip Ožegović iz Šenkovca osvojio je glavnu nagradu - poklon-bon u vrijednosti od 150 eura u BAT-u

Nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši 2023. našeg tjednika Međimurske novine završio je u velikom stilu ovog tjedna, a sretni dobitnici konačno su primili svoje zaslužene nagrade. Natječaj je okupio vrtlarske entuzijaste iz cijelog Međimurja, koji su svojim kreativnim vrtovima oduševili naš žiri.

Tko je dobio kakve nagrade?

Josip Ožegović iz Šenkovca osvojio je glavnu nagradu

- poklon-bon u vrijednosti od 150 eura u BAT-u. Sanja Novak, voditeljica TC Bat, uručila mu je tu vrijednu nagradu. Vanja Detić Veseli i Alen Veseli također su bili među sretnim dobitnicima, osvojivši poklon-bon u BAT-u vrijedan 100 eura. Odlučili su preuzeti nagradu po povratku s godišnjeg odmora.

Suzana Lukša iz Donjeg Vidovca dobila je poklon-bon od 80 eura u Vrtlariji Vijenac. Željka Toplek, vlasnica Vrtlarije Vijenac, predala joj je nagradu. Andreja Mandlin iz

Svete Marije osvojila je mjesto i poklon-bon u vrijednosti od 70 eura u Međimurki BS.

Matija Jančikić i Marin Fodor su joj uručili nagradu. Eminu Miri iz Čakovca čeka poklon-bon u vrijednosti od 60 eura u Vrtnom centru Iva.

Maja Mihalic, direktorica Vrtnog centra Iva, predala joj je vrijednu nagradu.

Marija Smolek iz Donjeg Kraljevca osvojila pak je šesto mjesto i poklon-bon od 50 eura u BAT-u. Sanja Novak, voditeljica TC Bat, uručila joj je nagradu. Suzana Kemec iz

Prekope, prošlogodišnja pobjednica, osvojila je sedmo mjesto i poklon-bon u vrijednosti od 50 eura u Rasadniku Stella Floris.

Svečana dodjela priznanja

Za sve sudionike ovog natječaja, dodjela priznanja Ambasadori zelenog Međimurja bit će održana u ponedjeljak, 9. listopada, u multimedijalnoj dvorani Muzeja Međimurja u Čakovcu. Ovaj natječaj je ne samo promovirao ljepotu vr-

tlarstva već i okupio zajednicu zaljubljenika u prirodu i vrtlarstvo, čineći Međimurje još zelenijim i ljepšim. Čestitamo

svim dobitnicima na njihovim impresivnim vrtovima i zahvaljujemo svim sudionicima na sudjelovanju!

Josipu Ožegoviću je poklon-bon od 150 eura za osvojeno prvo mjesto uručila Sanja Novak, voditeljica TC BAT-a

Suzana Lukša iz Donjeg Vidovca dobila je poklon-bon od 80 eura u Vrtlariji Vijenac za osvojeno treće mjesto, a nagradu joj je predala Željka Toplek, vlasnica Vrtlarije Vijenac

Andreja Mandlin iz Svete Marije osvojila je četvrto mjesto i poklon-bon u vrijednosti od 70 eura u Međimurki BS, koji su joj uručili Matija Jančikić i Marin Fodor

Marija Smolek iz Donjeg Kraljevca osvojila je šesto mjesto i poklon-bon od 50 eura u BAT-u i direktorica TC BAT-a Sanja Novak

Suzana Kemec iz Prekope osvojila je sedmo mjesto i poklon-bon u vrijednosti od 50 eura, a nagradu joj je uručila Marijana Vidović iz Rasadnika Stella Floris

Maja Mihalic, direktorica Vrtnog centra Iva, predala je Emini Miri poklon-bon u vrijednosti od 60 eura za peto mjesto

Tekst: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan