UVODNIK
Naš poziv je liječenje ljudi, a ne donošenje odluke tko ima pravo živjeti akutnim stanjima, listama čekanja, preventivnim programima, dostupnosti zdravstvene zaštite, prenapregnutosti dijelova sustava. Nadalje, značajan dio nas liječnika, ali i naših suradnika drugih zdravstvenih profesija, već je obolio, dio nažalost i s težom kliničkom slikom, a neki se upravo liječe na COVID-19 odjelima ili jedinicama za intenzivno liječenje oboljelih od COVID-19. Želimo im brz i uspješan oporavak. Nadajmo se samo da nitko od oboljelih kolega neće umrijeti.
D r. s c . K R E Š I M I R LU E T I Ć predsjednik Hrvatske liječničke komore
Pandemija COVID-19 zasigurno će obilježiti cijelu ovu godinu, a samo se možemo nadati da neće i sljedeću, 2021. Već devet mjeseci primamo sve moguće informacije o virusu, pandemiji, testiranjima, kontaktima, lijekovima, epidemiološkim mjerama, kapacitetima zdravstvenog sustava, respiratorima, brojevima hospitaliziranih i umrlih. Slušamo također o ostalim bolestima u doba pandemije, o zloćudnim bolestima, drugim
4
LIJEČNIČKE NOVINE 194 - studeni 2020.
Prije otprilike mjesec dana, početkom listopada, broj hospitaliziranih zbog COVID-19 u Hrvatskoj bio je oko 300, a broj onih koji su trebali mehaničku ventilaciju oko 25. U samo mjesec dana broj se bolesnika u bolnicama upeterostručio, a broj bolesnika na respiratoru se povećao za čak šest puta! Vjerujem da nitko od nas u svojoj karijeri nije svjedočio ovakvim brojevima, odnosno ovakvom enormnom povećanju tih brojeva u tako kratkom roku. Ova kriza je doista najveća kriza od Domovinskog rata, poglavito u zdravstvenom sustavu. Nikada od tada nismo bili prisiljeni prenamijeniti objekte koji nisu zdravstvene namjene u mjesta za liječenje ljudi. No, kako god dobro pripremili
neki objekt, dvoranu ili šator u tu svrhu, treba reći da to nikako nisu bolnice i ne mogu se tako shvatiti. Naravno, osim samih objekata najvažniji resurs su ljudi, liječnici i ostali zdravstveni djelatnici, koji trebaju pružati skrb oboljelima. Kao što uglavnom već znamo, sustav testiranja, traganja za kontaktima i njihova izolacija ključan su alat u borbi s pandemijom. Posljednjih tjedana svjedočimo velikom dnevnom broju novozaraženih, ali još su dva parametra jako važna. Postotak pozitivnih među testiranima i postotak novozaraženih koji dolaze iz samoizolacije. Nažalost, posljednjih je tjedana postotak pozitivnih među testiranima u Hrvatskoj oko 25 - 30 %, što je pet do šest puta više od postotka koji se smatra gornjom granicom dobrog nadzora nad epidemijom. Što se tiče postotka novozaraženih koji dolaze iz samoizolacije, to je sada u manje od četvrtine ukupnog broja dnevno testiranih. To znači da nam velika većina pozitivnih sugrađana nije prije toga bila izolirana, nego su se slobodno kretali i širili zarazu niti ne sumnjajući da su možda bili u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom. Možemo zaključiti da nam je sustav traganja za kontaktima bitno narušen
