HRVATSKI ZA LIJEČNIKE

Dulce cum utili!

Je li poželjno učiniti medvjeđu uslugu?

Izv. prof. dr. sc. TAMARA GAZDIĆ-ALERIĆ

Uvod

U svakom jeziku postoje i zabilježeni su pojedini izrazi čvrsto vezane strukture. Neke riječi u hrvatskome jeziku imaju bogat potencijal za stvaranje čvrstih struktura s drugim riječima, a nekim se riječima, iako se učestalo upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji, to obilježje ne može pripisati.

Važnost raspoznavanja značenja čvrstih sveza riječi u komunikaciji

Sveze riječi mogu tvoriti različite odnose koji ovise o njihovim leksičkim i semantičkim obilježjima, pa ih prema tipovima veza možemo nazvati frazemima (npr. smetnuti s uma, biti razasut po svijetu…), višerječnim nazivima (napravitikirurški zahvat, vitalno ugrožen…), kolokacijskim svezama (četkica za zube…), slobodnim svezama (lijep glas…), pragmemima (dobra večer, dobro došli…), poslovicama (Ako nemaš liječnika, neka ti liječnik bude ovo troje: vedra duša, odmor i umjeren način života. i dr.), prijedložno-padežnim izrazima (niz dlaku, na temelju, s pomoću…), gramatičkim svezama kao što su različiti veznički, priložni i prijedložni skupovi (s obzirom na to da, preko puta, s pomoću, bilo kako, budući da…) te koligacijama, tj. ustaljenim svezama na rečeničnoj razini (može se reći da, kad je u pitanju, nameće se zaključak da, ono što želim naglasiti jest to da…). Sveze riječi predstavljaju velik problem neizvornim govornicima bilo kojega jezika. Zato se takve sveze riječi moraju posebno učiti te se njihovo poznavanje i uporaba u svakom jeziku smatraju višom razinom poznavanja jezika. Takve sveze riječi predstavljaju problem i prilikom prevođenja stručnih naziva, pa tako u medicinskoj literaturi možemo pronaći radove vezane uz tu temu, kako vezane uz prijevode na hrvatski jezik tako i prijevode s hrvatskoga jezika. Iako izvornim govornicima donekle u poznavanju značenja sveza riječi može pomoći primarni jezični osjećaj (njihova imanentna kompetencija), istraživanja su pokazala kako i izvorni govornici imaju problema s poznavanjem značenja sveza riječi svoga jezika, što im otežava razumijevanje značenja teksta u kojima se takve sveze riječi mogu naći. Zanimljiv smo rezultat prije nekoliko godina dobili kada smo u sklopu tehnologijskog projekta Ministarstva znanosti i obrazovanja pod nazivom “Razvoj, standardizacija i psihometrijska validacija testova kognitivnih sposobnosti” ispitali studente Sveučilišta u Zagrebu, između ostaloga, i u poznavanju frazema i gotovih izraza hrvatskoga jezika. Velika većina studenata nije znala značenja frazema koji se upotrebljavaju u svakodnevnom govoru, a najzanimljivije je bilo to što su potpuno oprečnim označili značenje frazema napraviti kome medvjeđu uslugu i krokodilske suze. Tako su za prvi frazem rekli kako napraviti kome medvjeđu uslugu znači napraviti kome veliku uslugu, dakle, nisu znali da taj frazem ima potpuno drugo značenje, tj. da znači odmoći kome, a za drugi su frazem rekli kako frazem krokodilske suze znači grcati od plača ili ne moći zaustaviti plač, a samo je malen broj ispitanika znao da se tim frazemom služimo kada želimo izraziti neiskreno suosjećanje. Zanimljivo je bilo ustvrditi i kako mladi ispitanici (studenti) nikada nisu čuli za neke frazeme i izraze koji su bili dio govora malo starije generacije, poput dobiti jezikovu juhu, ići uz dlaku, ići niz dlaku, imati ptičjega mlijeka, trčati pred rudo… Postoji više razloga zašto se to dogodilo, jedan od njih je i zato što su neke riječi mlađoj generaciji daleke, odnosno postale su arhaizmi, ušle su u pasivan leksički sloj, poput riječi rudo* u frazemu (trčati pred rudo). Znate li Vi značenje te riječi? Ako ne znate, značenje ćete pronaći u točnim odgovorima na kraju članka.

Oblici čvrstih sveza riječi

Za frazeme je specifično to da se ne stvaraju u govornome procesu, nego se reproduciraju u gotovu obliku. Njihovo se značenje obično ne izvodi iz značenja njihovih sastavnica jer su one, ili bar neke od njih, doživjele značenjsku pretvorbu, zato takve sveze riječi u svakom jeziku trebamo posebno učiti. Kolokacije su, za razliku od frazema, sveze riječi čije se sastavnice povezuju na temelju svojih pojedinačnih značenja (dakle, riječi u kolokacijama ne doživljavaju značenjsku pretvorbu kao riječi u frazemima), tvoreći čvrsto značenje sveze, a njihova uporaba nadilazi područje koje struke tako da često prelaze u opći leksik govornika neke jezične zajednice. Ovo su neke od kolokacija koje su prešle u opći leksik, iako možemo prepoznati iz koje struke dolaze: dom zdravlja, četkica za zube, krevet na kat, podnijeti/dati ostavku, stupiti na snagu, doći do koga, čega, izići na što, odustati od koga, čega, sastati se s kim, čim… Sveze riječi koje su ustaljene u području neke struke, djelatnosti ili znanstvene discipline stručno nazivamo višerječnim nazivima. Tako u medicinskoj struci nalazimo višerječne nazive poput zatajenje srca, prestanak dojenja, žlijezde slinovnice, usna šupljina, odumiranje tkiva, alergijska reakcija... Višerječni su pragmemi ustaljeni izrazi u komunikacijskoj praksi poput pozdrava, zahvala, čestitaka i sl. Budući da su dio kulturne komunikacije, pripadaju području odgoja i od malih su nas nogu, prvo roditelji, a onda odgojitelji, učitelji i nastavnici, poučavali da se njima koristimo u svakodnevnoj komunikaciji (sjetite se one četiri čarobne riječi – hvala, izvoli, molim, oprosti, kojima su nas učili još u vrtiću).

Kolokacije u medicinskoj struci

U Hrvatskoj je u posljednjih nekoliko godina provedeno nekoliko zanimljivih istraživanja u vezi s kolokacijama u medicinskoj struci. Tako su 2014. Pavičić Takač i Miščin u svom istraživanju dokazale kako su neizvorni govornici engleskoga jezika medicinske struke (studenti medicine i liječnici) pokazali sveukupno bolje rezultate na receptivnoj razini poznavanja kolokacija u engleskome jeziku medicinske struke. Na temelju toga što su liječnici pokazali veću razinu znanja kolokacija na produktivnoj razini od studenata medicine, autorice su zaključile da je to zato što su liječnici duže i intenzivnije izloženi medicinskom engleskom jeziku pisanjem i čitanjem stručnih članaka neophodnih za njihov profesionalni razvoj. Godine 2010. autorice Štefić, Mravak-Stipetić, Borić (2010) na primjerima iz oralne medicine ispitale su značenja pojedinih riječi koje čine kolokaciju i dokazale kako se prototipno značenje izraženo u jednom jeziku prenosi i u drugi jezik, te kako se kolokacije razlikuju u dvama jezicima. Prije tri godine Koren i Rogulj objavile su znanstveni članak u kojem su zaključile da od početka učenja medicinskoga engleskog treba postupno uvoditi leksičke kolokacije i u materinskom i engleskom jeziku i pritom upozoravati studente na kolokacije koje su nespojive u oba jezika. To su činile uspoređujući različite upotrebe istog para sinonima i upozoravajući na to da se riječi slične po značenju ne mogu upotrijebiti u svim kontekstima. Sva se istraživanja slažu u tome da je kolokacije potrebno učiti i da pritom treba voditi računa i o materinskome i o stranom jeziku. Tome mogu samo pridodati to da je medicinskome nazivlju potrebno posvetiti posebnu pažnju i da je prilikom prevođenja svih vrsta čvrstih sveza riječi potrebna sinergija i kroatista i liječnika.

Pozivamo Vas da nam na adresu elektroničke pošte: hrvatski.jezik@hlk.hr pošaljete pitanja u vezi s hrvatskim jezikom struke.

*rúdo = poluga na prednjemu dijelu zaprežnih kola ili saonica uz koju se uprežu konji ili volovi i s pomoću koje se upravlja kretanjem zaprežnih kola ili saonica.

PROVJERITE ZNANJE:

1. U rečenici Cijene će se u najmanju ruku smanjiti za 5 posto. frazem u najmanju ruku mogao bi se bez promjene značenja rečenice zamijeniti riječju: A barem B najvjerojatnije C potpuno D možda E svakako

2. Frazem/gotov izraz krokodilske suze ima značenje: A tiha patnja B grcati od plača C žaliti za propuštenim D ne moći zaustaviti plač E neiskreno suosjećati

Točni odgovori: 1. A; 2. E;