

Unchanging Truth in Changing Times
The Complete Collection of the What About Pamphlets

The Lutheran Church—Missouri Synod
© 2001 The Lutheran Church—Missouri Synod
The Office of the President
Esipata Nemeibelekenya to Nkatitin Naibelekenya
Mpala e “Naipirita” natisira

Lukuta lwa Lutheran—Missouri Synod
© 2001 The Lutheran Church—Missouri Synod
The Office of the President
Unchanging Truth in Changing Times
Esipata Nemeibelekenya to Nkatitin Naibelekenya
The Complete Collection of the What About Pamphlets
1st Edition printed October 2022; 1,000 copies
Originally published in the United States under the title Unchanging Truth in Changing Times
From the “What About?” series
© 2001 The Lutheran Church—Missouri Synod Office of the President www.LCMS.org
Used with permission. All rights reserved.
The translation and publishing of this book has been made by the Lutheran Heritage Foundation for free distribution. Permission is granted to copy this book, or any part of it, as long as there is no sale of the copied material and no change in content with credit and acknowledgement given to The Lutheran Church— Missouri Synod www.LCMS.org and the Lutheran Heritage Foundation www. LHFmissions.org.

Lutheran Heritage Foundation 51474 Romeo Plank Road
Macomb, Michigan 48042 USA www.LHFmissions.org info@LHFmissions.org
Funding for the publication of this volume has been provided by Atlantic District Lutheran Women’s Missionary League (LWML). Soli Deo Gloria!
To obtain copies contact info@LHFmissions.org
LUTHERAN HERITAGE FOUNDATION – AFRICA
P. O. Box 521, Karen 00502 – KENYA
Printed by Rotolito S.P.A. Via Sondrio, 3 20096 Pioltello (Milano)
Ph +39 02 92195 369 Mob +39 329 8119926 www.rotolito.com
Not for commercial use.
Eoroto oo Matuan
Enaituruk
Ore imbukui e Enaipirita nelimuno e sipata nemeibelekenya o Rorei Sinyati le Nkai o eutunoto nasipa o Rorei anaa enautuno te nkibalunoto e Kiluteri.
Ore esipata nemeibelekenya to nkatitin naibelekenya naa ninye eimaki ena kiteng’enare o Lkristiano te lulung’ata. Ore peyie eishoru Orais Barry imbukui e dukuya ong’uan e Enaipirita to lari le 1996, eitu eyiolou eneba enyorrata nanyorruni, ore te siadi nebaya imilioni tomon are impala, natasishoreki to nkuapi nairo Ingeresa to sukulini o nkanisani, ilgilat loo ntumoritin e parish, inkisomaritin e Biblia oo lturrurri kunyinyi loo nkang’itie. Etumi sii te sipitali o nkang’itie naramatieki Iltung’ana moruak, inkoleji o univasiti o sukulini e Biblia.Ore ilairritak lo sikarini neasishore te seuseu nalulung’a etii imelin oo siruai kumok loo sikarini le nkitanapata e siai. Etaasishore sii lairritak oo likioo te korokroni eisiai olosho to wujitin nepaasha. Easishoreki sii te parish emanari alikioo Lomon Supati oo to mashoritin kumok e atua nkishu. Ore enkisiayiare sapuk oo mbukui e Enaipirita netasapuka alang’ enaiteki Orais Barry eton eitu edamu aitayu inkumok.
Ore peyie eiterunye imbukui e Enaipirita, neikilikuani maa iip o lairritak loo mparishi, “Amaa tiniyieuu imbukui e nkiteng’enare ninchosho iltung’ana te nkisiyiare inyi, kakua naret intae?” Ore ewalata eina kikilikuanata ninye naisho iyiook elukunya ena buku. Idol sii ajo ore imbukui e Enaipirita neiteru entoki e tipat oleng’ alang’ pooki: Euangelion, nesuju Biblia. Ore kuna are nesuju imatuan kituak ile e Katekisimo Kinyi e Martin Luther, eitukuj olaisumani metushukokinoyu enkiterata e nkibalunoto e kanisa e Kiluteri. Ore enkae matua e Enaipirita neutu elimunoto o rorei te ndoropu oipirita enkiteng’enare o olkulak sidai lo Kristianoi. Ore imuatan kumok e Enaipirita neipirita naleng’ lelo oiba ilkristiano aa iltimito oo lturrurri, ilchakenini le Yehova, Ilmormon oo Isilamu.
Ore Orais Barry neyieu naleng’ neyiolou ajo kanyoo ejoito te kuna bukui naa tia oiotoi eimakini. Ore pooki wueji netabayie te Synod, ore ororei oibala eimakini naa kuna bukui enyena e Enaipirita. Netum enchunet nemeba toki to ltung’ana o lairritak otolikitio eneba eyieunoto nayieu kanisa kuna bukui naitoriori, nautu abaraki esipata o Lkristiano. Ore enashe sapuk natang’amuaki neing’uaa ilairritak le kulie anisani. Anaa te nkitanyanyukoto, etii olairritani le nkanisa e Evangelical Lutheran e America otisirika empalae Shakenishu Lutheran esuju empalae e makewan nashukokinyeki enashe Dr. Barry te keeya enye.
Ore ilkumok lang’ te ELCA nikitishipakinote Dr. Alvin L. Barry. Atonyorra eneiko tenerishu eneorore enkiteng’enare o Rorei le Nkai o kulie baa o ramatie te nkarriyiano sapuk oleng’ te nkumoi o mbukui enyena e, “Enaipirita” neisulaki “nabo nautu enepaashare ELCA o LCMS”, te nkitanyanyukoto. Ore eitayu kuna bukui, neitodolua ajo olairoroni magil te nkaraki Olaitoriani naa Olaitajeunoni Lenye Yesu Kristo.Eutu aitobiraki eitutum eng’eno e nkirritare o lomon lemeibala erubare enkibalunoto e Kiluteri, enaa enatiu to Lkigerot Sinyat. Ore te mpiris e Nkai, ore Dr. Barry naa olaiteng’enani osipa o lairritani lo ltung’ana le Nkai te nkata ang’! Metaa ene Nkai Enkitoo Openy.
(Empalai natisirakaki Shakenishu e Kiluteri, olapa le Napishana 2001, embolunoto e 4).
Enetipat oleng’ te neibalunyeki Marvin M. Schwan Charitable Foundation neishori sii enashe tenkaraki naishorutua impisai naidimie metoorori imbukui e Enaipirita pesho te lelo pooki otoomonutuo. Ore ereteto e Schwan Foundation, enkitukuja o enkitaunoto e ate, te nkiteng’enare nasipa e Kiluteri netaa emayian te Nkanisa e Luthera Missouri—Synod o kulie rubat e Kiluteri te nkop pooki. Ore ena buku neitobiraki peyie eisho olaisumani imbukui e Enaipirita te nkoitoi nalelek neidipe. Ore ena buku naa kepejunoyu! Neishoruno peyie epejuni, etii enkitanapata nchere metii imbukui naamiri, kake peyie eishoori pesho.
Metaa emayianata e Unishu Sinyati, Papa, o Inoti o Enkiyang’et Sinyati, te nebo lelo pooki ooasishore ena kitashoto nasipa e sipata nemeibelekenya to nkatitin naibelekenya.
Rev. Paul T. McCain August 2001
Enedukuya
Esipata Nemeibelekenya too Nkatitin
Naibelekenya
by Paul T. McCainEtejo Yesu, “Atoiwuoki nanu enkaraki ena, naa enkaraki ena pee aewuo enkop pee aishakenoki esipata. Ening’ ole sipata pooki oltoilo lai”. Nejoki Pilato ninye, “Ainyoo esipata?” (Yohana 18:37-38).
Shomo taata Isitooni sapuki oo mbukui naa inepu mbukui kumok naimaki eng’eno e makewan, eng’eno oo ndamunot, ereteto e makewan, aas esidai, enkibirribirr, eseremare o losaen, o kulie kumok naimaki imbaa enkiyang’et. Eing’oru iltung’ana kumok esipata taata. Etem aing’oru ejuur aate, etem aidamu ewalata te nkumoi o mbaa naing’uaa iltauja lenye natumore enaake easu te ngolon te nkolong’ o te nkolong’ nasujita. Ore kulikae kumok netem aaing’oru ewalata o enkipirita to ntokitin naitukurru ninche: sikarr, enkitoo o oo mali.
Kitum oshi ake entemata king’oru esipata to wuejitin nemeishaakino. Kimbalunye oshi nchere ore te kulie katitin eitu ake king’uraa wuejitin nemeishaa, kake kiruko sii elejare natii ine. Kisujita orrekie loo ntoiwuo ang’ e dukuya neitu eiruk Ororei le Nkai neas eng’oki, neitadoiki enkop pooki atua enaimin e ng’oki o keeya. Kaji naa etii esipata? Kanyoo ninye? Kaji eikuni pee tumi?
Kanyoo esipata?
Ore enaikilikuanua Pilato, “Kanyoo esipata?” neyieu ewalata. Esipata nabik, esipata naibelekeny iyiook nkatitin pooki, natumi ake teilo Obo laa Ninye esipata nayewuo enkop: Yesu le Nasereti. Nejo Yesu, “Ara nanu enkoitoi, o esipata, o enkishui” (Yohana 14:6). Ore ena kitashoto nagol neitanyamala iltung’ana loo rishat pooki o wuejitin pooki aiter inakata olkiti turrur le dukuya asujak le Yesu pee eya olkilikuai Lenye aiter te nkanasa e Yerusalem, oo neemanita enkop
e Yudea o Samaria, o metabaiki wuejitin pooki e nkop. Ore ena likioroto kitok neloito dukuya ebaiki ena long’ o ena saa. Eidong’oki ilkipaareta oo looiteng’eni le dukuya, neitamei neari metuata ilturruri lemeyieu nening’ olkilikuai lenye ejo emodai o olwuasa oitagorisho. Neiloito dukuya ena bae ebaiki duo taata teneibalunyeki i ele kilikuai.
Ore iltung’ana pooki naa ilaing’okok. Aiteru te nkata nanutayuni iyiook, kiata olarrabal o Enkai nikira ilmang’ati Lenyena. Kira irrindiki loo ng’uarrat ang’ e ng’oki, indamut o nkiasin. Kiyieu naleng’ empalakinoto e Nkai, Naishooyo, pesho ake, eimu Yesu, Oinoti Lenye. Ore Yesu naa esipa Enkai naa Oltung’ani, Otoiwuo eselenkei Maria te nkop o Lpalestina. Nemanyisho eitoduaaya enkishui e nkanyit te yieunoto e Nkai, neaku etaasaka iyiook enimikindim ataas. Eitamioki te Nkitoria o Roma naitamieki nearieki metua, osalaba. Ore keeya Enye netaa olasar loo ng’ok te nkop pooki. Ore osarge Lenye neituku iyiook to ng’ok ang’, ing’ok pooki. Nepuku Yesu te nkurare eishu eishunye nkolong’i uni, eitadedeyie neutu emirishoi Enye nabayie te nkaraki eng’oki, keeya o lorora pooki le nkarruoshu o Loirirua.
Eipotito iyiook Enkai Enkiyang’et Sinyati pee kisilig nikiruk nchere etapalakaki iyiook Enkai eimu Yesu Kristo neaku king’amu enkishoroto e nkishui oo ntarasi nkolong’i pooki te shumata. Eramat neutaa nerrip iyiook Olaitoriani Lang nerikoo iyiook te kishon pooki, eramat neitoti iyiook to Rorei o Sakramenti Enye. Eiwuang’ie KristoYesu enkirobe ang’ o ltauja loo soito lemeiruk neisho iyiook iltauja ooishu ooiruk Ninye neitoduaya ina kirukoto te nchipai kisiaai ilkulikae.
Ore ele kilikuai, naa enkorrok oo lomon supati, naa ninye oltau lo Lkristianoi. Eton ake emeni neiboori te nkinyala too lubot pooki e nkop. Epaashari too ndamunot o ltung’ana naajo ninche sidain, neeta enkidimata naitajeunye ate eumu nyuaat enye maate. Ore, enenking’asia eitu aikata einosaari ele kilikuai supat eitu eyau eoro, olarrabal o long’oling’oli. Etejo ninye Yesu openy, “Imayianana te neibayu intae iltung’ana, nekepaa intae nemor, nemit eipoti
inkarn inyi ejo torrok te nkaraki Enkerai e Tung’ani. Ore ina olong’ entishipata niranyiranya aaipidipid te ng’ida, amu kesipa ai kitok enkishorunoto naishori intae te shumata; ina apa eitaasa iloo papaai linyi iloibonok li apa” (Luka 6:22-23).
Ebulunoto e Kanisa o Eoro e Nkurruna
Neimaa ilooiteng’eni le Yesu enkop nayiolore te nkata enye, eiteru isirito oo lairukok te pooki wueji neshomo. Ore kuna sirito nerikoo ilewa oishooki esiai meitarasai enkiteng’enare e Yesu Kristo eibalunye empalakino Enye eimu elikioroto o enkiteng’enare o Rorei Lenye neishooyo Sakramenti Enye. Ore kuna kunyinyi sirito oo lairukok neiturrur iltung’ana loo mpukunot pooki metaa le manyisho o enkirukoto naishu, eitoduaaya kewan to nkiasin o enyorrata eeta enkipirita nabo pee eishakenooYesu Olaitoriani lenye.
Ore ake teinorishata pee eiteru kanisa, nedumunye iloibonok le lejare tiatua kanisa, eibelekeny neinor enkiteng’enare e Yesu, eponiki ai toki Ororei le Nkai arashu eitayu toki tiatua. Ore te pooki kiteng’enare e lejare, netum kanisa erishata nalimunye esipata aibalunye. Ore te siadi pee nyorrari kanisa te 4 C., netum kanisa nyamalitin ng’ejuko neiriamunore enyorraroto e serikali o lkumok otayioloito dupoto anaa oramatie le tung’ani, nedupoi olosho too mali ote siasa inakata pee eku tenebo o kanisa. Nabo naisomitisho, ore to lari le 1054 AD, nepuku eoro sapuk to nkanisani o loo ntoluo o nkanisani o loo saen, eoro netelekua ebaiki ena olong’. Ore te kulie 4 C. netum kanisa o loontoluo osiwuo sapuk o nyamalitin, etemita amitoo enkirukoto te nkata natadoyie eng’eno neing’oling’ole olkuaak, kake neya dukuya Euangelion to ltung’ana le nkop leitu aikata ening’.
Ore enyamali nabo nataasa kanisa naa apik enkidimata o enkitoria enye atua Olbishop otii Rome. Ore Papa, anaa enaetuoki ayiolou, neibalunye kewan ajo ninye ake, ninye ake obo, oidim airoro anaa Enkai Openy, nepik kewan, enaa enatiu, atua enkaji e Nkai, eitobirr inkitanapat nekurraki kanisa metusuja enkiteng’enare neitu eishori kanisa Olaitoriani Lenye o Lkipareta Lenyena (1 Tim. 4:1-3; 2 Ils. 4:34).
Ore too larin le nkalifu nabo o iip imiet, ore ilomon supati oipirita Yesu Kristo o enkiteng’enare o Rorei le Nkai neiteru ayiataa enkiteng’enare e papa. Ore iltung’ana le kanisa nedoiki atua enkirukoto e naimin. Metumoki ninche aatusuj eseremare amu elimunyeki enkutuk
nemeyiolo. Etii nkunyinyi dung’ot e nkiten’enare nasipa o Lkristiano natii ene o ende, kake ore te rubata sapuk, ore iltung’ana ake kulikae newuoita atua enaimin nemetii eyiolounoto oo nkiterat oo sipat e nkirukoto ol Kristiano. Ore nyuaat e nkitobirata e nkalo o erikore e kanisa to larin le nkalusu nabo o iip imiet neyaua enkinyi walata nabikoo. Ore apa enayieuni naa enkibelekenya sapuk o enchukokinoto o rrekie le nkorrok enkiteng’enare e kanisa, naitung’uari, neitasheyie, enkiteng’enare o Lkipareta o Enaibon oo Lkigerot.Neitoki Euangelion awang’u aitoki tiatua kanisa. Ore to larin le 16 C., nedumunye Martin Luther o lasujak lenyena meeta endamunoto pee eiteru kanisa ng’ejuk, kake peyie eitobir kanisa natii neyau aashuku meitasheyie polos e Euangelion. Ore enasuju ena nearari meipang’a te Nkanisa e Katolik oo Roma neaku eitasheito aairish, neiteru ina naetuoki ayiolou anaa Kanisa e Kiluteri.
Neyiolou ilaitobirak le kanisa le Lutheran ajo ore enaa enaponita Roma akurraki enkiteng’enare e lejare, neaku naa etung’uayioki Euangelion, nerikinoi arashu epiki bata. Eibelekenyieki enkiteng’enare nailepunye enkidimata o ltung’ani pee easu omom e Nkai o enyorrata, neaku enang’u oltung’ani ashukoki kewan, neing’uaa meeta osiligi, arashu eitaa kewan asipani, naa ore te pokira neaku meyiolo enkilejilej o siligi le Kristo. Neibabulunye neisho Enkai enashe nchere, ore te nkitapong’oroto, Netorripo Ororei Lenye o lkilikuai le Euangelion. Neyiolou nchere etii apa Ilkristiano Enkanisa e Katolik oo Roma. Nesipa ena o taata, neme Enkanisa ake oo Roma, kake o kulie anisani naapong’ori. Eya neitang’orr iltungana meyiolo ilairukok asipak le Kiluteri teneiruk nchere, ninche ake openy, oora Ilkristiano te nkop. Metii entoki nagiroo esipata.
Ore te nkoitoi nimikinteiki, te eina rishata eyau laitobirak le kanisa le Kiluteri Euangelion menyaka aliooyu, neitoki apuku kulikae turruri le Protestant aapong’ori laa ninche taata oitautuo enkumoi oo olkuaak naata empian. Ore nkanisani kumok neme Katolik neing’uaa enkiterunoto enye olturrur ojo ate kanisa “naitobiraki”, arashu likae turrur oata enkiteng’enare nagol te nkata enkitobirata e kanisa, o enkumoi e kulie turruri eing’uaa kuna anisani e nkata e nkitobirare. Ore enkumoi oo olkuaak oo lturruri neing’uaa oltung’ani liaulo eing’asia nemeeta osiligi, naa nejia eetu ore eoro natii atua ilkristiano naa embae enkurruna. Hoo duo nelelek eutu embata oo ndinii tenikisuj te ndorrop enkatini e kanisa nanyanyukie ena, ore enkurruna e oro o Lkristiano neleku etii neitagorisho. Meina apa
eyieu Olaitoriani to ltung’ana Lenyena. Kake ninye olchani onotoki anaa to rrekie likidolita taata? Tenikisarrisarr ajing’ naboishu o nkanisani o tenikimbalunye “ang’ar Endaa o Laitoriani?” Aa.
Ore enkae kurrruna nanyanyukie eoro tiatua Ilkristiano naa tenetemi aitayu eoro o Lkristiano eing’urari entoki naji “olning’o le nkumoi”. Ore enkumoi e naboishu oo nkanisani taata neitasheyie olning’o le oro tialo enkiteng’enare o Rorei le Nkai. Eikash orrekie osujita nena anisani naakurraki aibung’ esipata o Lkristianoi: ore enkibalunoto nasipa e oro ijo nchere peyie inchakenoo esipata o Rorei le Nkai niasu olning’o osipa, naa, ore peyie meidimayo ina, niany intodolu enchula te Euangelion o matuan pooki nemetii (ng’ura 1 Ilkor. 1:10 o Irm 16:17).
Batisho Sapuk te Kanisa Taata
Ore oloip le kuna baa pooki taata naa empalaroto e nkirishata e nduata naewuo naitololong’ enkiteng’enare o Rorei le Nkai to nkanisani “musan”. Ore ena neyaua oloti siligi to najoito esipata eany esipata nchere etii nabo, naa nabo ake, esipata naitajeu, natumi netii atua Yesu Kristo ake. Ore ele kerreti netijing’a sii ninye atua nkanisani sapuku, Katolik o nena neme Katolik. Ore taata entoki neitu eyiolou enkumoi oo ltung’ana ake naa nchere ore enkumoi oo ndinii o Lkristiano, etii sii ninche nkanisani sapuku e Lutheran te losho lo Lamerikani o enkop pooki, meekure edoli Biblia anaa esipa Ororei le Nkai. Eyieu neyiolou ilaisumak nchere ore Kanisa e Lutheran e Missouri nepon dukuya ejo ore Ilkigerot Sinyat naa Ororei le Nkai nemetii ologiroo nemetii entioto.
Ore imbaa e nking’asia o Sotua Musana o Sotua Ng’ejuk newaita ilairritak kumok o lairritak le kuna anisani naaitololong’ Ororei le Nkai anaa nkaatini ake. Ore imbaa natasate te nkishui o Laitoriani Lang’ nemedol anaa mbaa nasipa, kake anaa enkatini naitobira neigili ainosaa Ilkristiano le dukuya pee earr orekie lo lmakuret lenye oipirita keeya olarikoni lenye, Yesu. Ore kulikae aisomak, etem ajo matukus nena ndamunot napaashari, nekurraki taata ejo ore esipata e Biblia meninye embae sapuk, kake kanyoo lelo sirat to laisumani. Ore anaa enautu ena damunoto tialo Biblia, ore esipata oo sirat nemeninye enkipirita, kake amaa ewalata e kulo sirat, kesipa anaa mesipa enaa enadolita olaisumani. Neaku etum ake Biblia enkidimata anaa enikincho enkidimata kulie aatini naata enkidimata pee eisho iyiook mairuk enkias.
Mawaita sii iyie enkitanyanyukoto nabo eneikuna lelo ooitololong’ enkiteng’enare e Biblia ening’okino aoro te naboishu oo nkanisani. Anaa te nkitanyanyukoto, ainyoo pee etii eoro o nkanisani neme ning’okino taata irorei le Yesu, “Osesen lai ele” o “Osarge lai ele” tenemekore esipata tenaa ketejo Yesu kuna tokitin? Ore peyie mekiruk tenaa ketejo Yesu kulo rorei, metii naa tipat pee mikiata olning’o tialo ninche nikintoki ashula te ndaa o Laitoriani. Naa ore ele rrekie neasisho too nkiteng’enat kumok oo Lkristiano.
Ore taata nkanisani kumok neitololong’a enkirukoto eany enkirukoto nasujitai apa ake e Biblia, netonyorraite neisis ilaiteng’enak le lejare otii atua ninche. Kitoduaa ilmonek kumok le na bae: enyorrarroto teneari nkera neto meino te nkoitoi enkitaunoto oo olkibiroto, enyorraroto o enkituduparoroto e mboita oo lewa, emayianata oo nkituaak o emayianata oo lairritak oyama kulikae lewa, o kulie kumok. Ebaiki netum kuna baa omom to lasirak lomon, kake eleku aa ilmonek le nyamali sapuk-olng’ash tialo enkisiligata o esipata oo Ilkigerot Sinyat, Ororei le Nkai.
Enchirrakinoto oo Nyamalitin Taata
Kuna nkibelekenyat oo nkatitin nikimanya taata. Ebaiki nikiyiou nikisudoorie ate ena sipata, arashu kintaakuno mme neija etiu, kake ore pee kias neijia ate kilej. Taata aisul kiyieu naleng’ esipata nemeibelekenya e Nkai. Ore Llkristiano ooyieu neleku aa asipak to Rorei le Nkai meeta nchere pee meisum neiteng’en ate enkiteng’enare Biblia, neitayiolo ate enkatini e nkitereta e kanisa, neyiolou sii ilkerreti oo mbaa naipirare kanisa. Eyieu neng’amu enkiteng’enare nadupa e shumata oleng’ e sipatao Lkristianoi to lairritak lenye o kulie aisayiak le kanisa. Ore intoiuo airukok neyieu neduuaya oleng’ inkera enye, te nkomono o eibirribirr Ororei lo Laitoriani, neiteng’en ninche sipat e tipat enkirukoto o Lkristiano, easishore Katekisimo Kinyi e Luther. Ore Ilkristiano ake neyieu neigil ayiolou Embuku e Concordia, neponu ayiolou ajo kaji inko peyie iaku ole Kiluteri osipa.
Eeta iltung’ana esumash eyieu entoki nasipa te nkishui enye o ltauja. Ebaiki nemeyiolo aatolimu aabaraki ajo kanyoo ina toki, kake eeta esumash enye-neisulaki elelero. Ore ilkumok lenye nataraposhote te nkiguran olkuaak yioloti lemeeta toki. Eing’oru enkiyang’et natii nedede, mee esujata olkuaak loo ntelepisheni. Ore nkanisani e nena najo ate “nang’arr indamunot” nepon dukuya aadoyio te sajata sapuk amu meeta esipata natiiyie tenemeeta entoki napaashari te
nkilabu arashu olturrur oishooyo impesai anaa olo lchoreta. Ore peyie meekure eyieu nkanisani arashu elimu aibalunye nchere Yesu Kristo ninye Enkerai e Nkai, oltung’ani li are te Unishu Sinyati, naa eselenkei ng’otonye natoiwuo, naa ore enkitaunoto e kewan naa te nkaraki ng’ok e nkop pooki, naa nchere etopiuo to sesen too lootuata, nemeeta tipat pee einosari Ninye katukul. Meyieu enkop olkitok le nkiyang’et anaa olaiteng’enani oisul, arashu oltung’ani oitoduarieki ate o larikoni. Eyieu oloitajeu te ng’oki o keeya o enemeneng’a. Eyieu enkop Yesu Kristo.
Elaku esipata. Eitaa emonkoi orrindik. Ore aany esipata e Kristo naa aaku orrindik lemeeta eyiolounoto, enkuretishu, eng’oki o keeya. Ore enabayie neorie iyiook ena sinkaishu Enkai to lbalbal, ntarasi kitii abori enkiguana Enye. Kake etii elakunoto. Eisiligie iyiook Olaitoriani Lang’, “Ti nitonini to Rorei Lai nirara ilooiteng’eni laainei oosipa, naa iyiolouu esipata: nelaku intae esipata” (Yohana 8:31-32). Etii nkanisani abori enkikonya sapuk, ebaiki nkanisani naayieu neaku neleku te sipata e apa, nkanisani naibalunye enkirukoto e Kiluteri. Ore ina kikonya neing’ua aulo e kanisa, kake neing’uaa sii atua. Eitanapa iyiook Olaitoriana Lang’ naipirita laiteng’enak le lejare, “Entorrip ate too loibonok le lejare, oopuonu enitii eishopito inkilani oo ntare, kake ore atua ninche naa isuyian oota enkarri” (Mat 7:15).
Kaji kinko peyie kimbooyo enkikonya te nkanisa e Kiluteri pee meitoki anyorraa neitololong’ enkitashote enye e sipata e Biblia ina naibalunyeki aiterr enkata enkitobirata e kanisa? Kirish ena kikonya tenikiuno aaleku tiatua esipata o Rorei le Nkai, Ilkigerot Sinyat. Ore eponari enkikonya aaku sapuk, naa tenakata kiyieu naleng’ entoki nairishu iyiook pee kimbung’akurraki naleng’ Ororei le Nkai. Ore enkirukoto e Kiluteri naa ninye nairishu iyiook. Ore ilairukok le Kiluteri oopeny netayioloito ena peyie eiger enaituruk te Mbuku o Lning’o 1580:
Ore eyieunoto nayieu neasi te siokinoto oleng’ naa tenkaraki erishata nayetuo imonkoi, enkurruna, olning’o lemetii, eoro nalus ore ewalata olairukoni oo nchankarri pooki netabawua—ore ilo oyiolo neunokino Ororei le Nkai o ilo oitasheyie enkiteng’enare nasipa naa keorunye te monko nemetii entoki naleku neijia anaa ebolo te nkaraki enkuetitaroto, iltung’ana oidipakinote,
lemeyieu neenikino enkiteng’enare nasipa nauno pee eitabaya iyieunot enye oo nchankarri e nkurruna pee eitijing’u neng’oroo empong’oroto naa te ninye eitoipotie enkiteng’enare nasipa neiminieki nemeitoki atii entoki naitarasakini iishoritin napuonu meteleku ndamunot nemeibala, ndamunot o nduaat e nchankarr” (Enaituruk te Mbuku ol Ning’o, ematua e 22,Kolb/Wengert, embolunoto e 14).
Ore ilairukok le dukuya le Kiluteri neiteng’enuo nchere eyieu netii lomon dorropu outu enkiteng’enare o Lkristiano pee erripi kanisa aakurraki metobiko tiatua Ororei le Nkai. Ore pooki ishoi oo le Kiluteri nemeeta nchere peyie meya ina kitanyanyukoto. Ore Ororei le Nkai neishoo Ilkristiano le Kiluteri metejo meeta olng’ash, “Ore ena nikiruk, nikinteng’en nikimbalunye” nikijo sii aitoki, “Ore ena nikitanyaita nikisikong’.” Ore kuna pukunot are e nkirukoto o Rorei le Nkai, le nkibalunoto e sipata o eanyata e monkoi, neitodolu lelo ooyieu neleku aa le Kiluteri oosipa.
Eng’ida nang’iri o Engolon Naborr
Meyieu nikincho oloti kuaak otaa yioloti te kulie wuejitin. Ore peyie kidol nyamalitin sapuki natii dukuya iyiook, netem iyiook manoto olng’ash king’urie ate nikimuat inkaik. Oo duo niking’orisho akurraki, nebaiki nimikimusu esiokinoto nayieu esiai naishorua
Oalitoriani Lang’, kipuo anaake aisiaisho to siatin ang’ te nkishui kiata eng’ida o engolon naitirring’a. Kanyoo? Amu kiyiolo ajo ore
Olaitoriani likisiaita neomonoki anaake kanisa Enye, etii anaake tenebo o yiook, neutaa anaake, nerrip neitasheiki kanisa Enye te nkop. Ore te nebo o laiguanani Yehoshafat neilejilejitai iyiook to siligi le Nkai, “Emiureisho nimileporiri tenkaraki ele orora kitok; amu mme olinyi ele arrabal kake olo Laitoriani” (2 Int 20:15). Neaku, ore “empukunot olng’ash” nayieu neinepu embata oo Lkristiano neme ina eyieu Olaitoriani tol tung’ana Lenyena. Kiyiolo pi ajo eidimayu, nimikiata olngash katukul. Etimishiraki iyiook te ng’ida o Laitoriani, neleku aaku engolon ang’. Ore teina golon-te ngolon Enye-nikipon apuo dukuya te ng’iriata o te seriani, kiata enkirukoto too Lkigerot o te nkirukoto e Kiluteri, kishipakino naleng’ enkitanapat kitok e siai e kanisa.
Ore tol tung’ana oing’oru enkitopiunoto e nkiyang’et, eishoru Kristo
einoto ng’ejuk eimu enkitukuokoto e nkare o Rorei te Nkibatisa Sinyati. Ore te lelo oidamu naboishu e Nkai e makewan, eishoru Kristo Osesen o Sarge Lenye, tiatua emukate o enaisho oo sabibu, tenkaraki empalakinoto, enkishui o enjeunoto. Ore te lelo oekenya too loolan le nkitarruorroto, eiro Yesu ororei odede neibala le nkitaunoto oo ng’ok. Ore te lelo odol anaa eimina, nemeeta enkalo, nemeeta osiligi, elotu Olaitoriani enetii ninche eimu elikioroto o enkiteng’enare o enkibirribirr oo Sirat Sinyat, ootiu anaa enkare nairobi narukunye naitobirr osesen, oltaa osipa te naimin e nkishui.
Ore pooki arriyia oretu kewan oipang’u dama te nkiroroto, eponita dukuya Olaitoriani Lang’ areu ilairrritak oisiligayu ooirrita, oorikoo neramat kanisa e Kristo to Rorei Lenye o Sakramenti. Ore te nkata nashomoki dukuya oleng’ too nkoitoi e rewata oo lomon, neaku iltung’ana ilooliyo nekepari alang’ enkae kata pooki. Ore tene aitoki, netum ina naing’oru te kanisa o Laitoriani. Ore, tenebo anaa ilalashera o nkanashera o Laitoriani Lang’, nenapakino ilolan, eishirr tenebo o lelo oishirr, neng’ida o lelo oo ng’ida. Neramat likae o likae, enyorrisho anaa pee etonyarra iyiook. Ore tiabori kulo shumat pooki oo nkishorot neirragita esipata nemeibelekenya e Kristo, naishooki Ilkristiano pooki metang’ara nelikioo.
Etii esipata. Etaboluo Enkai. Eishorua Enkai eimu Ororei Lenye, nemeitapong’oo aikata arashu elejisho. Kumok isipat naishankarra eyieu ening’unoto ang’, kake Obo ake o enkanyit. Ninye kisiai nikianyit. Ninye kisujaa naa Ninye eshetakino osiligi lang’. Ore Yesu Kristo naa ninye Olang’ole, taata o nkolong’i pooki. Neaku, ore osiligi odede, eitelekino neeta intona te nkishui Enye, keeya o empiunoto, nekilimu Yesu Kristo anaa Obo otudung’o ilnyororoni lo Loirirua ooibung’ita oshi iyiook te nkaraki ng’ok, nelaku iyiook mataa iltung’ana Lenyena, kisiai Ninye taata o nkolong’I pooki. Metaa Enenye enkisisa o enkanyit o enkitoo, laa ore tenebo o Papa, o Enkiyang’et Sinyati, neitoreisho Enkai Nabo, enkop nemeata Enkitingoto. Amen.
Enaipirita . . .
Euangelion
Airoroki intae te nkarna o Laitoriani Yesu Kristo. Ore ena palai neitobiraki peyie eutu eneba eyieunoto nikiyieu Euangelion, kanyoo paa ilomon supati, kaji kinko teniking’amu naa kanyoo naitodolu ajo kitang’amutua.
Kanyoo peyie kiyieu Euangelion?
Mikindim atayioloito eneba esidano o lkilikuai le Euangelion o metaa nikiyiolou eneba entorroni nikiata metii ninye. Kira ilaing’okok toluti aisinak. Kias ng’ok enaake nemetii entoki naishaakino iyiook meteleku engoro o enkitamioto e Nkai.
Ore metii Yesu Kristo, neaku enkishui ang’ enemeeta osiligi katukul. Eutu Ilkigerot iltung’ana anaa lootuata to naaitarruoitie o eng’oki. Ore metii olng’urr o enkitukuoto e Nkai eimu osarge le Yesu Kristo, neaku eanyita iyiook enkitamioto oo ntarasi tol balbal. Neaku, kiyieu Euangelion-naleng’!
Kanyoo Euangelion?
Ore ele rorei “Euangelion” neing’uaa enkutuk oo Lyunani neutu, “elimunoto oo lomon supati.” Ore Euangelion naa lomon supati nchere
ore Enkai e Unishu Sinyati netumuta nabo peyie meing’uaa tungani nakata pee ejing’ Adam o Hawa atua eng’oki. Nemut Enkai nabo teine nchere ore eng’oki o keeya nemeeta ororei obayie. Neisiligisho ajo eirriu Olaitajeunoni.
Ore te nkata sidai, neirriu Enkai Oinoti Lenye mmeu atua ena kop ang’ metoiu eselenkei Maria. Neitoduaaya Olaitoriani Yesu Kristo enkishui sidai te nkaraki iyiook. Ore to salaba, neng’amu enkitamioto o endung’okinoto e nkiguana tenkaraki ng’ok e nkop pooki, neitayu kewan anaa olasarr osinya tenkaraki eng’oki. Nepiu Yesu too lootuata, etimira ilmang’ati lang’ le nkata naado: eng’oki, keeya o Loirirua.
Neaku, ore pooki Kristianoi naa keidim te ng’ida sapuk metii olng’ash aibalunye te dukuya enkop pooki: “Ainyang’ua Olaitoriani Lai Yesu Kristo, oltung’ani oimina netediaaki apa, ainyang’ua naitung’uaa ng’ok pooki, keeya o engolon o Loirirua; mee te sahabu arashu enkosholai, kake to sarge Lenye ogol enkinyang’a o te nkisilisiloto o keeya Enye nemeeta entioto.”
Kebaa enkitoo e kulo omon supati! Ore ilo Obo, Enkai naata engolon nasipa naa enoo ntarasi neeuo ena kop ang’ amanyisho, neisilisili, neye nepiu aitoki tenkaraki iyiook. Ore iyiook, lelo lemesinya nemeeta esipata, niking’amu empalakino oo ng’ok ang’ pooki niking’amu sinyatishu nadede o esipata e Kristo Olaitajeunoni Lang’—anaa enkishoroto e pesho—tenkaraki ake enyorrata Enye te yiook. Ore ina naa ilomon supati! Ore ina naa Euangelion!
Kaji kinko pee king’amu ena jeunoto sapuk te Nkishui ang’ taata?
Kaji kinko maate teniking’amu enjeunoto nainyang’aka Kristo enkop pooki? Kaji eiko entoki nataase ebaiki ilarin 2,000 ootulusoitie pee ebaiki enkishui ang’ taata?
Ore sii tene netii ilomon supati. Ore Enkai, eimu Euangelion, neisho empalakinoto o ereteto nikirishie eng’oki too nkoitoi neme nabo ake. Ore empiris e Nkai nebore edooyo. Eisho iyiook Euangelion Enye eimu Ororei Lenye, eimu Enkibatisa, eimu Sakramenti o Lperere, o eimu sii enkibalunoto o enkitauoto oo ng’ok. Kuna inkoitoi naajing’ie Enkai atua enkishui ang’ taata pee eitabaiki iyiook openy enjeunoto
sapuk nainyang’aki Kristo enkop.
Ore Enkiyang’et Sinyati neasisho eimu Euangelion pee easu neramat enkirukoto tol tauja lang’ nchere ore kristo naa ninye olaitajeunoni le nkop, naa Olaitajeunoni lang’ sii iyiook. Ore Biblia naa Ororei le Nkai, otisiraki pee kinteng’enuo neitalala ndamunot ang’. Ebore Isirat ilomon supati le Yesu Kristo o nena pooki nataasa tenkaraki iyiook. Eimu Ororei Magilani, obore Enkiyang’et, eiturrur iyiook Enkai tiatua kanisa Enye, naa esipa ninye ng’oto pooki kristianoi eimu Ororei Le Nkai. Etii Enkiyang’et Sinyati, easisho eimu Ororei elikiori, einining’i o te nei birribirri.
Ore Sakramenti e Nkibatisa naa enkare naitushulaki o enkitanapata e Nkai neshulare Ororei Le Nkai; arashu anaa enajo Osinyati Paulo too Lkigerot Sinyat, “Enkitukuoto e nkare o rorei.” Ore eimu Enkibatisa, niking’arr enkeeya e Yesu o empiunoto. Neaku, kiyiolo ajo ore Enkibatisa neasu empalakino oo ng’ok, nesaru te keeya o loirirua, neishoru enkishui oo ntarasi te lelo pooki ooiruk. Neaku ore naa amu ore Enkibatisa neibung’are Ororei o siligi le Nkai, etaa naa enkare naishoru enkishui, nebore empirisenkitukuoto einoto ng’ejuk te Nkiyang’et Sinyati.
Eishorua Kristo enkoitoi e makewan naibalunyeki Euangelion eimu
enkibalunoto o enkitaunoto oo ng’ok. Ore enkibalunoto naa aibalunye ng’ok ang’ to Litoriani niking’amu sii empalakino enye to lairritani lang’, anaa duo king’amu te Nkai Makewan, metii olng’ash, kake kiruk akurraki nchere ore teina netapalikiaki ng’ok ang’ te dukuya
Enkai te shumata. Neaku, ore te mayianata enye sinyati, eishoo
Kristo enkitaunoto oo ng’ok kanisa
Enye oo Lkristiano neitanap iyiook pee kipalikino olikae o likae too ng’ok.
Ore Endaa o Laitoriani naa osesen o sarge osipa lo Laitoriani Lang’ Yesu Kristo, tiatua emukate o enaisho oo sabibu, naitera Kristo Openy, pee kinya nikiok kira Ilkristiano. Ore te Endaa o Laitoriani, eishori iyiook osesen o sarge Le Yesu anaa olchumati o enkishooroto naramat enkirukoto ang’ o enkishui ang’ tiatua Ninye. Ore peyie iata ilolan–ooiroshi nining’ enchalan ino, shomo te ng’ida enetii sakramenti niking’amu ina kishipakino anaa etoki sidai, nikilejilej nikincho engolon.
Ore lelo ooyieu nepalikini Enkai neyieu neshipakino dukuya o Laitoriani te nkishui enye, oata esumash neata enkure tenkaraki
Ororei o Sakramenti. Ore tenebo olasirani lo Lkerempe nikijo, “Eeta Oltau lai enkure eyieu Enkai, Enkai Naishu. Kanu alo atumore Enkai?” Eishorua Enkai enkoitoi niking’amunye Ninye. Neaku, ore Ilkristiano neata esumash o enkure to, Rorei Le Nkai, enkitaunoto oo ng’ok, Sakramenti o kulie. Mikiata olng’ash kiyiolo ajo ore Enkai naa ketumore iyiook neisho iyiook ina nikiyieu te nkoitoi Enye e mpiris. Ore empalikino nainyang’aka Kristo enkop to salaba neitabaikini iyiook Enkai eimu Ororei Lenye o Sakramenti. Kebaa enchipai te yiook tenekiyiolou enetii empalakinoto oo ng’ok, netii sii enkishui o enjeunoto.
Neaku, kiruk nchere mikindim, te ng’eno arashu te ngolon ang’, airuko Yesu Kristo Olaitoriani Lang’, arashu kipuonu enetii Ninye; kake Enkiyang’et Sinyati oipot iyiook te Euangelion, neiteng’en iyiook too nkishorot Enyena, neitisiny nerrip iyiook te nkirukoto nasipa. Ore ake teina oitoi, Neipot iyiook, neiturrur, neiteng’en neitisiny kanisa pooki oo Lkristiano tena kop kop, nerrip tenebo Yesu Kristo te nkirukoto nabo nasipa. Ore tena kanisa oo Lkristiano nepalaki anaake te mborei ing’ok ang’ pooki, o ng’ok oo lairukok pooki.
Kaji eiko Enkai pee eisho iyiook
matang’amu Euangelion Enye?
Kinyorr Enkai amu Ninye otang’asa anyorru iyiook. Ore olaitoriani Lang’ neasita esiai tiatua iyiook pee kias eyieunoto enye nikias ina naitiship Ninye. Eing’orr Ilkristiano atua Inkitanapat Tomon pee eyiolou ina naitiship Enkai neyieu neisiai Ninye te nchipai tenkaraki enjeunoto sapuk naa enenye tiatua Yesu Kristo.
Ore to Rorei le Nkai nikinteng’en ate nchere eyieu Enkai nikinturukie
Ninye, alang’ likai tung’ani pooki arashu pooki toki, pee kianyit enkarna Enye nemekiasishore pesho, pee kining’ nikianyit Ororei
Lenye. Ore inkera neanyit intoiuo enye o kulikae otii erikore. Eyieu niking’or iyieunot oo lkulikae, pee mekias toki nainyal ole latia. Eyieu nikimanyisho te nkishui sidai nemetii eloloito ilewa oo enkituaak enye netii enyorrata o enkanyit. King’uraa iyieunot o lelatia nikeretu ninye meilepunye nerrip imasaa enyena o biashara enye, nikirrip sii pee mekilej olelatia, kake pee kiretu, nikirishu niking’oroo ninye te yieunoto pooki, naa, ore enabayie, neyieu neidip iyiook nena naishooki iyiook, nemekiyieu nena neme nkunaang’. Kebaa eng’ida o erishata e makewan tenikisiai Enkai o kulikae! Eishoo iyiook erishata pee kinchakenoo enkirukoto ang’ eimu
irorei o nkiasin ang’.
Kaji eikuni peyie eiboori Euangelion?
Eiboori Euangelion iltung’ana oata eyieunoto torrono ejoki iltung’ana meitodolu nkiasin sidain, nerikoki Ilkristiano metoduaa anaa to nkiasin enye eitajeuni. Ore ena naa embae naata batishu sapuk. Ore eimu Ororei o Skramenti Enye, eisiaisho Yesu pooki kata tiatua enkishui ang’ apaliki iyiook ng’ok ang’ neitagol osotua lang’ o Enkai. Eng’amu anaake Enkai errepet te nkaraki enjeunoto ang’. Ninye oisiaisho tiatua iyiook. Ore ena mee ntoki nikindim ataas. Ore nkiasin ang’ sidai naa ilng’anayio le nyorrata e Nkai tiatua iltauja o enkishui ang’. Ore nkiasin ake sidain te kishon nemeitajeu iyiook, Kristo ake Oitajeu iyiook. Ore nkiasin neisiai olelatia ang’ neutaki enkop nchere kiata enchunet sapuk te Nkai to lng’urr Lenye te nkishui ang’.
Ore enkai oitoi naiboorieki
Euangelion naa tenepiki enkirowuaj sapuk eng’amunoto e Uangelion. Eiruk kulikai Kristiano nchere ore ake metaa eilepu empushuna oo iltauja, nedup enkima arashu “eilepu te nkiang’et” nemera Ilkristiano katukul. Osomit sapuk tenaa keing’orr kulikae tung’ana iltauja lenye eatayie eseriani nchere inkera
e Nkai, alang’ tenepik osiligi lenye esiai e Kristo te nkaraki ninche, o nkoitoi e Nkai naabaikinye ninche— Ororei Lenye o Sakramenti.
Ore peyie kinteru aikilikuan ate, “Kaasita sa enayieuni?” arashu kidamu, “Meata enyamali entoki naas, amu kapaliki Enkai ake,” Neaku naa kitii batishu aalau Kristo o empalakinoto enye. King’orr enaake Yesu nikipik osiligi lang’
atua Ninye. Ninye Olaitajeunoni Lang’. Naa, lelo lomon supati!
Ore emayianata pooki, enkanyit, enashe o enkisisa naa ene Papa, Oinoti o Enkiyang’et, Enkai naitajeuo iyiook te mpiris Enye. Enarikino enkitoo pooki! Ee Enkai e Unishu te shumata, itaboluo enyorrata e njeunoto. Kintisiny enkarna ino namayiana.
Enaipirita . . .
Biblia
Enkirorokino te nkarna o Laitoriani
Lang’ Yesu Kristo. Etaa Biblia embuku namiritai oleng’ te nkata pooki. Ore to larin pooki, neilepunye Biblia iltauja lo ltung’ana, neyaua enkilejilej o eutaroto te lelo oisuma. Kake amaa Biblia ketaa embuku ake nailepunye iltauja? Etaa ena, kake etaa enagiroo ina!
Mawaita enkiti rishata king’uraa isipat e tipat naipirita Biblia.
Kanyoo Biblia?
Ore ele rorei “Biblia” neing’uaa enkutuk oo Lyunani outu “embuku”. Kanyoo ena “buku sidai”? Ore ina kikilikuanata neeta ewalata oo mpukunot are.
Enedukuya, ore Biblia naa osototi loo mbukui–nera kuna bukui 66–eiteru te mbuku e dukuya, Enkiterunoto o metabaiki enabayie, Embolunoto. Ore kuna bukui netisiraki tiatua erishata oo larin inkalifuni netisiraki te nkutuk o Lebrania, Aramaik o Lyunani. Keatai mpukunot napaasha oo ilkigerot le Biblia: nautu enkatini, enaibon, inkirorot, impala o kulie kumok. Ore te nduata e tung’ani,
meeta entoki namitiki Biblia pee meaku ninye naitululung’ isirat pooki.
Eniare, ore iwaleta kumok e tipat tena kikilikuanata, “Kanyoo Biblia?” naa ena: Ore Biblia naa Ororei Le Nkai. Ore Biblia naa osototi loo ndamunot–ebaiki ninye irorei ate–oishoo Enkai ilasirak loo mbukui e Biblia. Ore Biblia naa enkishooroto naishoo Enkai kanisa Enye. Mee osototi loo nkaatinin o loyitaa le apa. Ore Biblia naa enkoitoi naibala naasishore Enkai Enkiyang’et Sinyati pee elimunye Ororei Le Nkai te yiook taata.
Kaji kinkuna peyie king’amu Biblia?
Elimu Biblia openy ajo kaji kinko peyie king’amu. “Ore ilkigerot pooki naa Enkai naiyang’ua neeta dupoto te nkiteng’enara, o te nkisikong’ata o ererioto, o tenkitubulunoto tiatua esupatisho” (2 Tim 3:16). Kisom sii tiai wueji nchere, “amu metii ae kata enaibon naishoruaki te yieunoto o ltung’ana, kake eiroro iltung’ana sinyat ilomon le Nkai anaa enautaki Enkiyang’et Sinyati” (2 Pet 1:21).
Ore naa amu eyiolo iltung’ana ajo ore Biblia naa Ororei le Nkai kewan, neaku etapejuoki te nking’urata sapuk erripitoi naleng’ olkilikuai otii atua, osirata to sirata, ororei to rorei. Hoo duo taata nimikiata enkorrok enopa Biblia e dukuya, kiyiolo naa nchere etorripo Enkiyang’et Sinyati Ororei le Nkai tenkaraki iyiook. Ore peyie isum aitobiraki nkalusini oo mbibiliani o Sotua Ng’ejuk neboloki iyiook nchere hoo netii nkutiti napaashari te kuna bukui, metii ewueji nepaashareki te nkorrok e nkiteng’enare e Biblia.
Ore Imbibiliani ang’ e Kingeresa neibelekenyaki te nkutuk nasirare Biblia tedukuya. Ore peyie kiasishore nkibelekenyat naaisiligayu, nikindim naa atayiolo nchere kiata
Ororei osipa le Nkai. Etii Ororei le Nkai enkutuk oo Lebrania, Aramaik arashu Ilyunani, ninye naake ilo Rorei te nkutuk oo Ngeresa, arashu ai kutuk ake yie, teneibelekenyaki atumoki too nkutukie e dukuya. Ore nkibelekenyat naaisiligayu naleng’ naa King James Version, the New King James Version, the Old Revised Standard Version, the New International Version o the New American Standard Bible.
Kigiraki Ibibilia eveye novokonyi?
Eidim atejo oltung’ani, “Enetipat
Biblia te nanu amu aaliki entoki naas” naa eidim likae atejo, “Ore nena aatinin musan naitadamu keraishu ai” arashu “Ore Biblia naa embuku nautaa te manyisho ee anaake.” Ore kuna waleta pooki neata enkiti sipata, kake etapong’o enkipirita sapuk naitaa Biblia enetipat oleng’: Ninye eing’uaa eyiolounoto pooki nikiyiolounye ajo kang’ae Yesu Kristo naa kanyoo etaasa te yiook.
Etejo Yesu, “Ore Ilkigerot pooki naishakenoki” (Yohana 5:39). Ore olkilikuai sapuk le Biblia naa ilomon supati le siai e Nkai eitobirr osotua Lenye o enkop eimu enkishui, keeya o empiunoto e Yesu. Ore to Sotua Musana ol Ng’ejuk, ore ororei ounore Ilkig’erot naa enkinosunoto eneikuna Enkai tenerreten enkop peyie eng’amu Oinoti Lenye naa kanyoo etaasa Ilo Inoti etii ine. Elimu sii eneikuna kanisa teneng’amu ele kilikuai oota enkitoo le jeunoto, naa kaji eikuna tenebulu neibulu enkop apa nayioloi. Eitanyanyuka apa Luther Biblia o nkilani apa naibung’ieki enkerai Yesu. Neaku ore Biblia naa Kristo enkipirita enye.
Etejo Olaitoriani Lang’ Yesu, “Ti nitonini to rorei lai nirara iloiteng’eni laainei oosipa” (Yohana 8:31). Ore enkidimata e Nkai o enkisiligata e Biblia neme lelo
oishoo Enkai meigero Biblia etii, neme enyorrarroto e Biblia te kanisa, kake etii atua esipata nchere ore Biblia naa Ororei le Nkai. Kaji kinko peyie kiyiolou ena? Ore ena kirukoto e nkidimata e Biblia naa erubata e enkrukoto naishoo iyiook Enkai anaa enkishoroto.
Eishoo Enkai iltung’ana ate irorei ate oing’uaa Enkai meigero. Anaa paa ore Olaitoriani Lang’ Yesu
Kristo naa oltung’ani naa Enkai, neaku ore Biblia naa Ororei le Nkai naa ilkigerot loo ltung’ana. Anaa peyie eishopo Olaitoriani Lang’ osesen le tung’ani lemetii eng’oki o entibili. Neaku, etasishore Enkai iltung’ana meishoru embolunoto naigero naitodolu Ninye nemetii eneitapong’o. Neaku kiruk sii nchere ore Biblia nemetii enaitong’oro nemeata enetapong’o.
Eeta Biblia entoki e tipat naleng’ naisho metaa enemakewan naa keyieu pooki ng’ae nedamu pee tum atayiolo Biblia aitobiraki: eoro oo Nkitanapat o Euangelion.
Eutu Biblia esinyatishu nadede o esipata e Nkai, o eyieunoto Enye oo nkitabaarot. Ore Nkitanapat Enyena, neitodolu naleng’ Inkitanapat Tomon, neutu eng’oki ang’ e ngolong’u o enkidimata nimikiata pee kintajeu ate. Ore
Euangelion naa ilomon le ng’ida nchere eishorua Olaitoriani lang’ Yesu Kristo empalikino naidipe oo ng’ok ang’ eimu enkishui, keeya o empiunoto. Ore erishunoto sidai oo Nkitanapat o Euangelion naa ninye olbolet le yiolounoto e Biblia aitobiraki.
Ore olkilikuai le tipat te Biblia neme
Nkitanapat e Nkai. Ore Biblia neme osototi loo nkitanapat e manyisho e anaake. Ore Biblia neme embuku naisomi nawalu nkikilikuanat naa baiki nikiata. Nemee sii etui anaa naibonu pooki bae naipirita nkolong’i napuonu. Ore empolos o enkipirta enkiteng’enare e Biblia naa Euangelion, ilomon supati le nkishorunoto e njeunoto e Nkai eimu Yesu Kristo. Euangelion olkilikuai sapuk te Biblia, eiteru to Sotua Musana o metabaiki Osotua Ng’ejuk. Euangelion ninye naitutum enkipirta pook e Biblia.
Kiyiolo ajo eitu eishoruni Biblia tenkipirita enye makewan. Meitajeuni iyiook amu kiata Biblia. Eitajeuni iyiook to Laitoriani Lang’ Yesu Kristo, Laa ninye eutuni te Biblia. Kiruk Biblia amu Ororei lo Laitoriani. Kiruk Ninye, neaku kiruk Ororei Lenye ajo kesipa. King’amu ina naishorua. Eishoo iyiook Ilkigerot. Neaku, ore Biblia
naa olkitamanyunoto o entemet e kanisa te pooki nairuk, naitamok, naibalunye o naas. Tenyoo, amu ore
Biblia neyang’ua Enkai, naa Kristo embolos enye, naa Euangelion embolos enye Ororei Le Nkai.
Kaji Kinko Tenikiasishore Biblia?
Ore Biblia naa olkitamanyunoto te nkisiayiare e kanisa. Eitu eitaini Biblia peyie eitashe openy arashu elam olosho le nkirukoto likijo kanisa o Lkristiano. Eitagorishor naa osina sapuk tenedamu kulikae tung’ana nchere, ore ake peyie eisum Biblia, neidim atotoni eitu epuo kanisa. King’amu nkishorot o Laitoriani Lang’ te ng’ida nimijo ake, “Kiyieu ena, kake me enda.”
Enkitapong’oroto tenaa ore enkanyit ang’ sapuk to Lkigerot nikiasishore aitainye olarraba le Biblia o kanisa. Ore kanisa naa olturrur lo ltung’ana le Nkai omanita Ororei Le Nkai o Sakramenti. Ilkigerot ake enkoitoi naibala nautu Ororei Le Nkai neaku eyieu neisomi, neiteng’enunuoi neibirribirri Ilkristiano te kanisa o tiang’
Ore iyiook ile Kiluteri nikirrasha nchere eibelekenyi Ilkigerot kisujaa esipata e Biblia, Euangelion, menadumuni ake te bata nintayu enkiteng’enare nagilunore
Euangelion. Neaku, king’uraa oleng’ imbarakinot oo lomon o rorei le Biblia, king’oru enkipirita nayieuni, naa ninye endamunoto naibala o sirata. Nikiyiolou ajo ore Enkai Enkiyang’et Sinyati neasisho eimu Ilkigerot pee eitobirr neramat kanisa elotu tenebo aman elikioroto o Rorei o enkishoroto e Sakramenti.
Ore pooki rishata nalikiori Ororei Le Nkai, neiteng’enishoi, neisomi, neiteng’enunuoi arashu eibirribirri, neasisho Enkiyang’et Sinyati eibelekeny iltung’ana aitung’uaa ng’ok enye neyietu meetu enetii Kristo tenkaraki enjeunoto enye. Neaku, eyieu nikitii atua Ororei anaake. Ore tiang’ nikisom nikimbirribirr Ororei tiatua eseremare dorrop e makewan o e nolmarei. Ore te kanisa, ore isinkoilitin o eseremare ang’ neibung’ita Ororei Le Nkai. Ore ilairritak lang’ neliki iyiook Ororei eimu Ilkigerot ooterretenaki te pooki Jumapili to lari le kanisa. Ore sininche ilaiteng’enak loo sukulini nerikoo inkera ang’ menoto eng’eno nagut o Rorei le Nkai. Ore te sukul e Jumapili, neiteng’eni inkera inkatini e Biblia metaa keata olkitamanyunoto te nkishui enye. Ore te lelero o nkilasini e nkiteng’enare e Biblia, neisomi Biblia too nkoitoi napaashipaasha
naitayiolo neilepunye neretu iyiook matoning’u enekingo tenekimanyisho anaa iltung’ana le Nkai.
Kebaa enkishooroto namayiana e kulo Kigerot Sinyat te yiook o ltung’ana pooki! Ore pooki toki nayieu Enkai nikiyiolou naipirita Ninye netii Ororei Lenye. Ore eimu Ilkigerot, nebolu Enkiyang’et Sinyati
esipata naipirita empukunoto e ng’oki ang’ o lomon le ng’ida Le Nkai le siai e njeunoto eimu Oinoti Lenye, Yesu Kristo. Esipa, Ororei Le Nkai ninye oltaa loo nkejek ang’ naa ewang’an te nkoitoi ang’ (Olk 119:105). Ore teina kiomon, “Olaitoriani intasheyie enkirukoto ang tiatua Ororei Lino.”
Enaipirita . . .
Katekisimo Kinyi
Kanyoo Katekisimo Kinyi?
Ore Katekisimo Kinyi, netisira
Martin Luther to lari le 1529, naa
osototi loo nkikilikuanat o walat
tiatua imatuan ile: Inkitanapat
Tomon, Enkirukoto oo Lkipareta, Enkomono o Laitoriani, Sakramenti e Nkibatisa Sinyati, enkibalunoto oo
Ng’ok o Sakramenti o Lperere. Eyieu apa Luther neasishore Katekisimo olopeny enkaji pee eiteng’en olmarei enkirukoto olkristianoi o enkishui.
Ore enkai natii atua Katekisimo
Kinyi naa enkomono e anaake, inaishiaakino Ilkristiano to siatin
enye e nkishui, o eutaroto o Lkristiano naasishore erretena pee eng’amu emesa o Laitoriani. Ore
enkumoi e Katekisimo Kinyi e Luther naa epuonu eeta elimunoto e Katekisimo, naa osototi oado
loo nkikilikuanat o walata neeta
Ilkigerot kumok oing’uaa atua
Biblia. Ore kuna limunot neeta enkatini naado netoponayioki te nkata e Luther.
Kanyoo peyie eigero Luther Katekisimo Kinyi?
Etawalua Luther ina kikilikuanata te
naituruk e Katekisimo Kinyi:
“Ore entoki natoduaa torrono nemeitishipisho pee abaiki imparishi det naishoo maigero ena katekisimo e nkiteng’enare o Lkristiano tena oitoi dorrop, naibala, o enalelek. Kaji eikuni teneing’urrieki, taretuoki Enkai, nena ntokitin natoduaa: ore oltung’ani ake, neisulaki lelo ake otii murua, meyiolo pii toki naipirita enkiteng’enare o Lkristiano, naa enkumoi oo lairritak nemedupa te siai nemeyiolo sii aitamokisho. Hoo naa ore iltung’ana pooki nenare naa Ilkristiano, neibatisaki, neng’amu Sakramenti Sinyati ata tenemeyiolo Papa Lang’, Enkirukoto, arashu Inkitanapat Tomon nemanyisho enaa ing’uesi aisinak naikarrarro o lbitiro otii olale. Ore entoki natarriyianakita kulo tung’ana, naa, pee epolos elakunoto oo lkristiano metaa mpurdat.”
Indim atoduaa eneba eyieunoto naata Luther tialo eutunoto e nkirukoto o enkishui o Lkristianoi.
Eigero sii Luther enkae buku naji Katekisimo Sapuk. Ore Katekisimo Sapuk naa likae shumati sidae oleng’ na laa ketumie iltung’ana kumok
botoro ereteto eiteng’enunuo Katekisimo. Kindim ataretu olairritani lino inoto nabo e Katekisimo Sapuk.
Kanyoo dupoto e Katekisimo Kinyi?
Ore Katekisimo naa sidai naleng’ eutu too ndorropu ajo kanyoo eitamok iyiook, Biblia, o Rorei Le Nkai. Ore empukunoto e Katekisimo naa empukunoto e nkishui o Lkristianoi: Enkirridunoto (Inkitanapat Tomon), Enkirukoto (Enkirukoto), Enkomono (Olaitoriani Lang’), Empalakino oo Ng’ok (Enkibatisa, Enkitaunoto oo Ng’ok, Endaa o Laitoriani), neitoki enkomono ee naake o siai ang’ ee naake. Enitipat oleng’ tenikinteng’enuo to ltauja isipat o Rorei le Nkai anaa enaitodorropaki nelimuni aitobiraki te Katekisimo Kinyi.
Easishore Enkai esipata Enye nagol enkinyang’a o Rorei Lenye pee eitagol iyiook kibulu te nkirukoto ang’ tiatua Yesu Kristo. Eretoki iyiook Katekisimo pee kiyiolou Inkitanapat e Nkai, naautaki iyiook eng’oki ang’, o enikingo tenekimanyisho anaa iltung’ana Lenyena. Eutu Katekisimo aitobiraki Euangelion, ilomon supati le enkishui e Yesu, keeya o empiunoto tenkaraki enjeunoto ang’.
Eirrasha Luther nchere ore esipata o
Rorei Le Nkai, anaa enaitodorropaki te Katekisimo, naa mbaa enkishui o keeya. Isipat e ntipat oleng’ nimikiyiolou aikata. Menarikino nedamu iltung’ana ajo meekure eyieu Katekisimo nejoki ate, “Aidipa ina; etaa aitoki alo aas kulie tokitin e tipat.”
Kaji eikuni peyie easishoreki
Katekisimo te nkishui o Lkristianoi?
Eisho iyiook Luther eutaroto sidai eigerr te Katekisimo Sapuk, “Ore pooki tadekenya o teipa, o pooki kata naata erishata, aisum najo ororei to rorei Enkomono Olaitoriani, Inkitanapat Tomon, Enkirukoto, Olkerempe, o kulie. Eton ake aisum naiteng’enunuo Kateisimo anaake, neton ake maibung’ anaa enayieu, kake meeta nchere peyie maleku ara enkerai o enkerai e skul e Katekisimo, naa ashipakino aas ina.” Ore enkipirita e Katekisimo naa peyie eaku embuku e nkomono to ltung’ani o lmareei. Ore pee kimbirribirr imatua napaasha e Katekisimo, niking’ori inkitanapat naing’uaa Nkai, niking’ori sii ajo ai tenyoo pee kincho Enkai enashe, naa kanyoo eyieu nikirridu te Nkai, ore enabayie, nikindip enkomono ang’ kiomonu emayian e Nkai o lng’urr pee kimanyisho enaa enajo Ororei lenye. Tena oitoi naa eaku Katekisimo emasai nagol te nkishui
Kaji eikuni peyie easishoreki
Katekisimo ti ang’?
Eitobiraki KatekisimoKinyi peyie eaku enkiti buku naibung’aari o lmarei. Ore doi ninye, ejo kulikae ore Katekisimo Kinyi netaa “ene lelo leme lairritak” amu eishoru te nkarriyiano, endorropo, o tenkitululung’ata mbaa e tipat e nkirukoto o lkristianoi.
Eidim ilmarei ataasishore
Katekisimo te seremare enye dorrop e anaake. Eishorua Luther enkomono najo olmarei te nkiterunoto o enkiting’oto endaa, o enkomono e pooki tung’ani to lmarei naomon elo airura o edumunye.
Ore ilmarei oasishore Katekisimo nenoto ereteto eomon Enkomono o Laitoriani tenebo neitoki ajo Enkirukoto o Lkipareta. Nepon dukuya aing’uraa elimunoto oo Ikitanapat Tomon, Enkirukoto, o Enkomono o Laitoriani, Enkibatisa Sinyati, Enkibalunoto oo Ng’ok o Endaa Sinyati. Ore te rishata nemeado, to lapaitin o larin, neidim olmarei pooki atolimu Katekisimo too ltauja neimaki enkipirita enye.
Kaji eikuni teneasishoreki Katekisimo too sirito?
Ore Katekisimo naa emasaai en-
24 o Lkristianoi.
kiterunoto olbolet naasishoreki te nkiteng’enare e ng’amunoto to ltung’ana botoro o nkera. Eidimi ataasishore Katekisimo te kulie oitoi kumok. Emasaai naiterunyiki too nkilasin e Biblia o kulikae turrurri ootumo te kanisa. Ai mesidai naaji tenaa ore pooki turrurr otumo te sirit e Kiluteri teneiterr entumo enye eng’uraa ematua e Katekisimo neidipie enkomono?
Ore isirito kumok nenoto olkuaak opeju ematua e Katekisimo neisom te seremare e Jumapili. Ore kulie sirito neiteng’el erishata Elotunoto o Laitoriani o olosilisili esipu aitobiraki imatuan ile e Katekisimo te seremare enye te mpolos e wiki. Eya sii kulie sirito erishata too rishat nemetii isiruai ematua o lari le kanisa eitayu ate ang’uraa Katekisimo. Etii ilairritak oasishore Katekisimo anaa elukunya too nkirorot oo nkera te seremare. Ore ina naa olkuaak sidai.
Ore kulie sirito netamayianaki oleng’ easishore Katekisimo o elimunoto enye to nkilasini o ltung’ana botoro, arashu te kulie turrurri oiteng’enunuo. Ore ilturrurri oiteng’enunuo nenoto nkumok naimaki neiteng’en ate eing’uraa nkoitoi enye akiti eimu Katekisimo.
Etayioloito iltung’ana kumok nchere ore Katekisimo naa emasaai
naretisho eishakenokini ilkulikae
Yesu o enkipirita Enye te yiook. Ore pee ndim aigila elimunoto e nkirukoto naa enkoitoi sidai nilikinye ilkulikae enkipirita e Yesu naa kaji eiko oltung’ani teneng’amu enjeunoto tiatua Yesu.
Kanyoo dupoto teninteng’enuo Katekisimo to ltau?
Etii pae dupoto sapuk naleng’!
Eiteng’enunuoi neigili aisum Katekisimo, eimakini neomoni.
Enare nerikoo olopeny enkaji kulikae tung’ana lo lmarei eimaki imatuan e Katekisimo neaku, ore akiti etii esipata, neiteng’enunuoKatekisimo to ltau. Ore te wiki nabo, te nkitanyanyukoto, neidim olmarei aing’urai Enkitanapata e Dukuya o enkipirita enye, arashu Ematua e Dukuya e Nkirukoto o enkipirita enye, neikunari neijia.
Ore aiteng’enunuo Katekisimo to ltau naa enetipat inteng’enisho Katekisimo. Ebaiki nimisioki aning’u ororei te nkata e dukuya. Mee enyamali ina. Topona dukuya inteng’enunuoyu. Ore ening’unoto naa kelotu te nkata enye, kake ore
Lutheran Heritage Foundation 51474 Romeo Plank Road
Macomb, Michigan 48042 USA
www.LHFmissions.org info@LHFmissions.org
aiteng’enunuo irorei neyieu neiteru tenakata. Kiasita enemeishaa tenekianyu inkera metayioloito pooki rorei peyie etumoki aibung’a to ltauja Katekisimo. Eyieu nikinteru airo enkutuk enkirukoto ang’ eton eitu kiyiolou. Ebaiki neing’asia ilmarei eneba esiokinoto oo nkera eibung’ to ltauja irorei le Katekisimo neitoki aayiolou.
Eyieu apa Martin Luther neasa ena kiayas. Etisira Tenaituruk e Katekisimo Kinyi, “Intaa enino empukunoto pooki niyieu, nimbung’ nkatitin pooki… imbung’a nabo, nemeibelekenya Ilkigerot, ning’as aiteng’en ninche Inkitanapat Tomon, Enkirukoto, Enkomono o Laitoriani, o kulie, anaa enatiu ematua, ororei to rorei, pee etum aigila kisujaa iyie nincho meibung’a to ltauja.”
Kaji kindim anotie mbukui e Katekisimo Kinyi?
Indim atoomonu imbukui e pesho e Katekisimo te Lutheran Heritage Foundation (LHF) Tang’amai lebo oishooyo neitamanaa, eiteng’enisho nena Bukui to Losho linyi:
Enaipirita . . .
Inkitanapat Tomon
Kuna Inkitanapat Tomon naibala,znaishoo Enkai iltung’ana loo nkuapi pooki, eimu olairukoni Moses eitashe to ldonyo oado, oldonyo sinyati le Sinai. Ing’urrie, Olaitoriani! *
Kiretu ena palai inteng’enunuo ing’urrie iyiook, Olaitoriani Inkitanapat Tomon niasishore anaake te nkishui ino.
Kiyiolou eng’oki natii atua enkishui ang’ teniking’uraa to Inkitanapat Tomon. Eya eng’oki enkishooroto naishoo iyiook Enkai neasishore te nkoitoi nemenyorr Enkai. Ore pooki kitanapata neiteng’en iyiook eneikuni teneasishoreki enkishooroto e Nkai te nkaraki enkitoo o enkisisa Enye.
1- Miata kulie aitin.
Nanu, Nanu ake openy, ara Enkai, Enkai ino; atanya naiba inkitanyaanyukot pooki. Erukoki nanu, wootu te npijan enkitoria ai, Entonyorraki nanu ake openy. Ing’urrie, Olaitoriani!
Ore tenaa asipani oltau te Enkai, nesuj kulie kitanapat. Ore peyie egili enkitanapata neitodolu ena
olmonekie nchere ore oltau lo ltung’ani, te mpukunoto enye, neibelekenye aing’uaa Olaitoriani. Eitobira iyiook Enkai peyie kiyaku ilkulenyena. Eishorua Kewan te iyiook eimu Olaitoriani lang’ Yesu Kristo. Ore te pooki toki nikincho enkanyit ang’, osiligi arashu enyorrata kitok naa enkai ang’ neya ewueji nayieu Enkai natii openy tiatua enkishui ang’. Ore eimu Ororei o Sakramenti, easisho Enkiyang’et Sinyati tiatua iltauja lang’ eimu euriata, enyorrata o siligi te Nkai alang’ intokitin pooki. (Isa. 42:8; Mat. 4:10; Ndung. 11:28; Olk. 118:8; Yoh. 14:15; Ilf. 2:13).
2- Miasishore enkarna o Laitoriani Enkai ino pesho.
Mee enkarna ai sinyati isarkionie, mee Ororei Lai lesipata itemenaitie, enterrep ina ake Narrepita Nanu Naasita. Ing’urrie, Olaitoriani!
Eishoo iyiook Olaitoriani olchumati sapuk inakata peyie eibatisai iyiook te nkarna e Papa, o Enoinoto o Enenkiyang’et Sinyati. Ore enkarna o Laitoriani lang’ netii shumata kulie arn, te shumata o ten kop. Ore te nkarna e Nkai nelotu engolon Enye
aitajeu iyiook. Ore tenikiasishore enkarna e Unishu adekishore, arashu anyayie olmumai alejishore arashu te nkipirita nemeishaa, arashu aasishore aitapong’oo iltung’ana tialo Ororei Lenye, naa eng’oki.
Kebaa esidano tenikiyiolou nchere kindim aipoto enkarna o Laitoriani te nkata pooki, te nena pooki nikiima te nkishui, te yieunoto pooki. Ore amu ebol Olaitoriani nkutukie ang’, nikimbalunye enkisisa enye tenekiomon nikinchoyo enashe te nkarna Enye sinyati. (Ena. 20:7; Ilaw. 24:15; Yko. 3:9-10; Ilaw. 19:12; Yer. 23:31; Olk. 50:5; Olk. 103:1; Efe. 5:20; Ilf. 2:10-11).
3-Tadamu enkolong’ e Sabato nintisiny.
Tishipakinoyu enkolong’ e seremare, pee eiput eseriani enkang’ ino niomon, nipik niuangie esiai niasita, pee easisho Enkai te yie, Ing’urrie, olaitoriani!
Etamayiana iyiook Enkai tenkishooroto o Rorei Lenye. Kianyit Enkai tenikinining’ te ng’ida
Ororei le Nkai elikiori nekimbung’ anaa entoki nasinya. Kianyit sii
Ororei le Nkai tenekiasishore anaake te nkomono. Eya netemi iyiook te kulie rishat matadamu: “Aidim ataa olkristianoi eitu alo kanisa.” Esipa ina oo tenijo, “meeta tipat
peyie adaa taata pee aishu.” Kake kebaa erishata nikimanyisho eitu kidaa? Kipuo kanisa, amu eisiasho Enkai too nkishorot Enyena pee kimbung’ Ororei Lenye kishipakino anaa entoki sinyati nikishipakino kinining’ nikinteng’enuo. (Ias. 2:42, 46; Ilh. 10:25; Mat. 12:8; Ilkol. 2:1617; Ilh. 4:9-10; Yoh. 8:47; Lk. 10:16; Isa. 66:2; Olk. 26:8; Ilkol. 3:16).
4- Iyanyita minyi o ng’utunyi.
Eishaakino nianyit nining’ itoiuo inono, o lelo oitoreisho anaake, isiayia ninche te pooki oitoi nalotu enkaina ino; nibikoo tena kop. Ing’urrie Olaitoriani!
Eishoo iyiook Enkai intoiuo, ilairritak o kulie kitoriat te nkaraki esidano ang’. Eisiaisho anaa ilaitashekinok Lenyena. Ore eimu ninche, nemayian iyiook enkai, o enkop ang’, te nkitoria naitasheiki, menyanyukie olong’oling’oli oyau eng’oki. Ore peyie kiyanyit intoiuo o kulikae otii enkitoria, nikiyanyit Enkai. (Ndung. 23:22; Irm. 13:2; Efe. 6:2-3; 1 Tim. 5:4; Irm. 13:7; Ilkol. 3:20; Tit. 3:1).
5- Miar metua.
Imbooi engoro, miosh arashu iar metua, mimbayu, mintalaku ilapi. Toborro nitum endamunotonaitirring’a, tuutaki ilmang’ati linono ajo ira supat. Ing’urrie, Olaitoriani!
Ore enkishui o ltung’ani naa enkishooroto naikodieki enkitobirare e Nkai. Meyieu nikinting’ie enkishui o ltung’ani kiar metua, enkitaunoto oo Olkibiroto, keeya olng’urr arashu kiar ate. Ore lelo omena nimikinyal kake mataramat anaa Iltungana le tipat nikiret lelo aisanak. Kidamu “aar” oltung’ani too ndamunot ang’, nikindadedeyie to rorei, nikimbelekenya aitabaya too nkiasin ang.’Ore anaa ilaing’urak le Nkai, eeta serikali enkidimata nagorie ilarruok nearare olarrabal osipa pee eitame lelo oas intorrok, nerrip iyiook, nedol ajo etii eseriani. Ore kitumito olng’urr o esupatishu te Kristo, neaku kiretu ilelatia lang’ te neyieu ereteto. (Enk.9:6; Mat. 26:52; Yer. 1:5; Ndung. 31:8; Mat. 5:22; 1 Yoh. 3:15; Efe. 4:26; Irm. 13:4).
6- Miloloito.
Taa asipani to lmarei, imbung’a olmumai le nkiyama; mincho ndamut napaashari kijing’. Ntalama entonata ino eng’oki. Mbooi kewan niton te enkitashoto sidai. Ing’urrie, Olaitoriani!
Eishorua Enkai enkiyama, emboita, o lmarei anaa emayian sapuk. Ore ena kitanapata netumore iyiook tenaa ore indamunot ang’, irorei o nkiasin ang’ neitong’oro eyieunoto e emboita nayieu Enkai te lelo oyamishote o leitu. Eyieu Enkai
iltung’anapooki, looyamishote o leitu, pee eyanyit nedol enkiyama anaa enkishooroto. Ore te Kristo, netalakuaki iyiook matamanyisho enkishui nasinya tialo emboita, nikimbung’ nikianyit olee arashu enkitok naishoo iyiook Enkai. (Enk. 2:24-25; Mk. 10:6-9; Ilh. 13:4; Tit. 2:11-12; 1 Ilkor. 6:18; Efe. 5:3-4; 1 Ilkor.6:19-20).
7- Mipurrisho.
Mipurroo arashu iya to losek entoki natasutua kulikae dama o kewarie; kake intorioi enkaina ino aminin intotioilaisinak ten kop. Ing’urrie, Olaitoriani!
Ore pooki toki nikiata naa enkishooroto naing’uaa Enkai, Eisiligie iyiook peyie iasishore te nkanyit Enye o enkisisa. Ore ena nikimbelekenya kiasita pooki nikiyieu nikias. Erikoo Ilkristiano Enkiyang’et e Nkai pee mekipurroo arashu kilejisho kake peyie kias nena naishaakino pee kiretu ilkulikae pee errip neponaa nena naa inkunenye. (Efe. 4:28; Ilf. 2:4; Ilh. 13:16; 1 Yoh. 3:17).
8- Minteeniki ilo le latia ino elejare.
Mincho etii olchakeni loo monko, arashu enya olng’ejep lino olmumai loo monko. Tang’uarra ina nemetii entioto, tang’oroi lelo oitukurruaki pee melau enkanyit. Ing’urrie, Olaitoriani!
Ore enkanyit ang’ te dukuya iltung’ana naa enkae kishooroto naing’uaa Enkai. Eishoo Enkai kulikae meiguanare inkiaasin torrok oo ltung’ana neitame ilarruok, kake ore paa mee esiai ang’ ina te nkishui, nimikiata esipata nikinyalie enkanyit e kulikae tung’ana. Kiata erubata nikiimakinye kulikae o wuejitin kiasishore ilomon supati te nkoitoi pooki sidai, enaa peyie kisiaai iyiook Enkai te nkoitoi supat, to lng’urr, eimu Kristo Olaitoriani Lang’. (Efe. 4:25; Yko. 4:11; 1 Ilkor. 13:7; 1 Pet 4:8).
9 o 10- Minguarr enkaji eilo le latia ino. Ming’uarr enkitok eilo le latia ino, arashu osinka lenye arashu esinka enye, olkiteng’ lenye arashu osikiria lenye, arashu hoo aitoki olelatia ino.
Ore erubata naishaakino olelatia lino, imasaa enyena, enkang’, enkitok, ming’uarr ake. Toomono Enkai metamayiana olelatia ino, enaa peyie iyieu sii iyie dupoto. Ing’urrie, Olaitoriani!
Tenekiaku looidip enkishooroto oo masaa naishoo iyiook Enkai naa ninye elukunya e kuna kitanapat are nabayie. Eishoru Olaitoriani to yieunoto ang’ pooki. Kilakuno peyie kiretu olelatia nikiyiowuaki esidai, kishipa tenebo o ninye te dupoto pooki, arashu kiretu te yieunoto
enye. Ore anaa pee eisiayia iyiook Kristo, neaku maisiayia sii iyiook ilkulikae. Ore te kuna kitanapat are, nikimaniki ate kitushukote enedukuya, amu ore oltau oure, nenyorr neisilig Enkai neidip inkishoorot naisho Enkai. (Irm. 7:8; 1 Tim. 6:8-10; Ifl. 4:11; 1 Tim. 6:6; Ilh. 13:5).
Kaji eiko Enkai teneasishore Inkitanapat Tomon tiatua enkishui ang’?
Iata ena kitanapata pee idolie nchere milakuno pii too ng’ok, kake pee itumoki atojurr kewan, idol sii aitobiraki, enetiu enkishui sidai nemetii olduruk nayieu Enkai. Ing’urrie, Olaitoriani!
Olaitoriani Yesu, taretu iyiook too yieunot ang; Kristo, iyie otii empolos ang’. Ore inkiassin ang’ kebaa eng’oki, enyamal, nemetii esipata! Kristo, iyie osiligi lang’ obo. Ing’urrie, Olaitoriani!
Ore Inkitanapat Tomon neisho iyiook maikilikuana ate kuna baa: Kaure, kanyorr naisilig ai toki arashu likae tung’ani aitalang’ Enkai e Unishu? Kaanyita enkarna o Laitoriani te nkutuk ai o te nkishui ai?
Kaibung’a te nchipai Ororei Lenye anaa entoki sinyati, kainining’uo akurraki elikioroto eilo Rorei, nataasishore te nkishui ai e naake? Kaanyita enkitoria pooki natipikaki
shumata nanu? Katorripo enkiyama ai o emboita too ndamunot, irorei, o nkiasin? Katupurroyie entoki e likae arashu eitu aretu olelatia metorripo nkunenyena? Kainosayie olmarenke, ainining’u arashu ainosaa nanu openy? Kaaidipa nena naishoo Olaitoriani?
Ore Inkitanapat naa ewang’an napi oleng’naitodolu ing’ok ang’. Ore Inkitanapat e Nkai naa ninye easishore Enkiyang’et Sinyati pee eisho iyiook mairasha nikidol eneba eyieunoto nikiyieu empalikino oo ng’ok nayaka Kristo enkop emirishoi taata eimu Ororei Lenye o Sakramenti. Eipot iyiook Enkiyang’et Sinyati te Euangelion, pee kimbelekenyakino Kristo Yesu, laa ninye ake osiligi, amu eitabayie Nkitanapat tenkaraki iyiook neye peyie epalikini iyiook ing’ok ang’.
Ore eimu empiunoto Enye te keeya, netimira keeya. Ore te Kristo neitaaki iyiook inkera ate naanyorri o Laitoriani.
Neaku, easishore Enkai Inkitanapat Enyena too nkoitoi are: Ene dukuya, anaa enkibooroto, naibooyo ng’ok ang’. Eniare, naa enetipat oleng’, enking’uret, pee eitodol iyiook ing’ok ang’ o yieunoto nikiyieu Olaitajeunoni. O sii anaa, olautaroni, pee eiteng’en iyiook entoki naitiship Ninye. Kimanyisho tiatua empalikino naishoo iyiook Kristo, te nkishui ang’ pooki kiomonu, Ing’urrie, Olaitoriani!”
*Ore irorei oopera te palai neing’uaa isinkoiliotin le Martin Luther oipirita Inkitanapat Tomon, Kuna maa Tomon e Nkitanapat, Osinkolio 331te seremare e Lutheran (St. Louis: Concordia Publishing House 1982).
Enaipirita . . .
Enkirukoto oo Lkipareta
Kanyoo tenikimbalunye eitu enkirukoto oo Lkristiano?
Metii entoki nasipa neibala tena kishui alang’ ororei o siligi le Nkai.Ore too rorei le nkirukoto oo Lkipaareta, netang’amaitie Ilkristiano too larin kumok Ororei le Nkai. Ore tenebo olasirani lo Lkerempe nikiomon, “Olaitoriani, tabolo iyie enkutuk ai pee eibalukinye enkutuk ai enkisisa ino” (Olk. 51:15). Ore ele rorei “enkrukoto” neng’uaa ororei loo Lyunani, “credo” eutu, “airuk.” Ore “aibalunye” naa autu enkitashoto entoki nairuk oltung’ani. Ore pee kibalunye enkirukoto e kanisa oo Lkristiano too rorei le nkirukoto oo Lkipareta, neaku kibalunye enkirukoto ang’ kiutu ajo ng’ae
Unishu Sinyati, naa kanyoo etaasa Enkai tialo iyiook. Ore pooki matua, pooki rubata, e nkirukoto oo Lkipareta neimaki obo to ltung’ana le Unishu Sinyati: Papa, Oinoti, o Enkiyang’et Sinyati.Ore pooki rubata e nkirukoto oo Lkipareta naa erishata sidai te iyiook pee kishukokino airorie Olaitoriani, o te iyiook maate, inkiasin sapuki e Unishu Sinyati naa te ninye Eitobira iyiook, naa te ninye einyang’ua
iyiook, naa te ninye Erripito iyiook te nkirukoto nabo nasipa o metaiki enkishui oo ntarasi. Ore ena naa ematua e nkirukoto ang’ o eseremare e Nkai.
Kanyoo kibalunye naipirita Enkai
Papa?
“Airuk Enkai, Papa Magilani, Olaitobirani le shumata o enkop.”
Kiruk pooki Enkai nabo nasipa, Oitobira shumata o enkop. “Ore Papa Lang’, “neisho iyiook matejo; eishooki iyiook ewueji oo nkera. Eisiligie pee eitoti iyiook; osesen, oltau, nerrip, neramat. Ore te ntorroni pooki neutaa iyiook, nerrip iyiook pee kibul. Eramatita iyiook dama o kewarieneitasheiki intokitin pooki te ngolon enye. 1
Esipata nayiolo iltung’ana pooki naa nchere etii enkai tenkaraki oo ntokitin naadolita. Ore ena naa keji eyiolounoto naibala e Nkai. Meetai entoki narrepayu anaa tenikiruk ajo etii enkai. Ilmoda ake ojo, “metii enkai” (Olk. 53:1). Ore entoki naibala naa nchere mee eiruk ake iltung’ana ajo etii enkai, kake etemita airuk enkai neme ina, Ai
nasipa. Arashu, etemita apik ewueji Enkai nasipa, “nkaitin” o lkuak lang’, anaa impisai, dupoto, aaku yioloti arashu esikarr.
Ore ematu e dukuya e nkirukoto oo Lkipareta neibalunye nchere eiruk Ilkristiano, neiteng’en neibalunye nchere ore enkai nabo nasipa neme ai kake ina nabo naitobira shumata o enkop, oo pooki toki natii atua ninche. Kake ore sii enkae nalang’ ina naa nchere, Papa Lang’ oisho neramatita iyiook anaa papa oramat inkera enyena naanyorr.
Kiruk aajo ninye Oitobira iyiook neishoo iyiook ntokitin pooki sidain nikiata tena kishui. Ore ena Netaasa ake te nyorrata naata te iyiook anaa Papa Lang’. Mee keisho ake iyiook enkishui, eimitu sii iyiook, neing’orr iyiook, nerripito iyiook tena kishui, pee kishulare Ninye te shumata too ntarasi pooki. Metii entoki tiatua iyiook naisho iyiook metaa kinarikino ntokitin sidain naaisho iyiook Enkai. Eishoru pooki te nyorrata Enye anaa papa. Kebaa enkitoo tenikiyiolou nchere ore ena Ai naitobira shumata o enkop neitobira sii obo lang’ neramatita iyiook Ninye openy.
Kanyoo kibalunye naipirita Enkai Oinoti?
“Airuk Yesu Kristo, Oinoti Lenye Obo, Olaitoriani Lang’, otoiwuo
eselenkei Maria te Nkiyang’et Sinyati neitamei te nkata e Pontios Pilato, neshei, neye nenukari. Nedoyio alo enkurare. Ore te nkolong’ e uni nepiu to lootuata. Neilep alo shumata netonita te nkaina e tatane e Nkai Papa Magilani. Elotu teina alo aiguanaki ilooishu oo lootuata.”
Kiruk pooki Kristo, Oinoti Lenye, laa Ninye kirorie anaa Olaitoriani, orisio o Enkai, enkitoria, o engolon, laa Ninye eing’uaa empiris o emayian pooki. Otoiuo Maria, ng’otonye selenkei, te ngolon e Nkiyang’et Sinyati, oitaaki oltung’ani, tung’ani alashe lang’ laa te ninye kinoto enjung’ore oo inot; Netashoki to ltung’ana aing’okok, nepiu ashukokino enkishui Enye eimu engolon e Nkai.
Kindim taata airuko nchere ore Enkai naa Papa lang’, tenkaraki enaewuo Oinoto Lenye, Olatoriani Lang’ Yesu Kristo, aas tena kop: pee manyisho too nkitabaarot tenkaraki iyiook, neisilisili neye pee elak eng’oki e nkop, nedumakino emirishoi too lmang’ati le tung’ani arruok naleng’ too nkatitin kumok: eng’oki, keeya o loirirua.
Yesu Kristo, oltung’ani liare te Unishu Sinyati, Oinoti le Nkai aiteru apa te nkiterunoto, netoiuo eselenkei Maria, pee eisho Papa
osesen o sarge ogol enkinyang’a te nkaraki empalikino oo ng’ok e nkop. Ore eimu ele asarr, etimirishe
Enkerai e Nkai neitobiraki iyiook osotua o eseriani te Nkai, eseriani nainyal eng’oki, eng’oki e inoto naa enoo ltung’ana pooki o eng’oki naa ene makewan te iyiook pooki.
Ore te nkitanapata e Papa, eeuo
Kristo ena kop pee eas kuna pooki tenkaraki iyiook pee kiyaku Ilenyena te nkirukoto, kisiai nikimanyisho te Ninye.Ore osiligi lang’ netii ilo Obo otopiwuo te nkurare nemanyisho taata anaa Olaitajeunoni Lang’ loo ntarasi. Kebaa emayian nikiata eishooki iyiook matayioloito nchere
Yesu Kristo Olaitajeunoni le nkop naa te Ninye kiata empalakino nabore o enepesho too ng’ok ang\ pooki o siligi le nkishui oo ntarasi te nebo o Ninye te shumata.
Kanyoo kibalunye naipirita
Enkiyang’et Sinyati?
“Airuk Enkyang’et Sinyati, kanisa sinyati oo Ikristiano, naboishu oo sinyat, enkitaunoto oo ng’ok, empiunoto oo seseni, o enkishui nemeiting’.”
Kibalunye pooki Enkiyang’et Sinyati, oishoru enkilejilej, empiris, o engolon. Ore Ninye, o Papa o Oinoti, neishop iyiook te nkata e nkoing’ono, nerrip kanisa, enkitobirare enye,
te naboishu nasipa e nkiyang’et; ore tene nelotu empalikino o enjeunotoeimu esipat e Yesu.Ore pee eitopiuni kulo seseni nikimanyisho o Enkai intarasi. Amen.1
Ore Unishu Sinyati, Papa, Oinoti o Enkyang’et Sinyati, Enkai nabo, iltung’ana okuni, nerisio te nkitoo naa ore ninche pooki naa ile mpukunoto nabo, ore enasipa nenyorr iyiook anaa inkera Enyena. Eipot iyiook Enkiyang’et Sinyati mataa tenebo o Unishu, te nkoitoi naata engolon eimu imasaa e mpiris naishorua Enkai: Ororei o Sakramenti. Ore to Rorei o Sakramenti, Nerrip kanisa pooki tena kop te nkirukoto nabo, nasipa neitajeu.
Anaa enautu Luther te Katekisimo Sapuk, easisho Enkiyang’et Sinyati tiatua enkishui ang’ eimu kanisa amu ore kanisa “naa ninye ng’otonye natoiuo pooki kristianoi eimu Ororei Le Nkai. Eutu nelikioo Enkiyang’et Sinyati ilo Rorei, naa ore te Ninye neitawang’ iltauja pee eyiolou nenyorraa ninye, nebik tiatua ninye, neshum ninye.” Ore te kanisa, ebuku anaake Enkiyang’et e Nkai empalikino oo ng’ok te nkumoi pee ore te nkolong’ nabayie nidumunye too lootuata nikishulare ilairukok pooki tiatua Kristo te nkishui oo ntarasi. Kiyieu enaake
nikincho enashe nikisis Enkai Enkiyang’et Sinyati te siai Enye te nkishui ang’.
Kanyoo peyie kiasishore enkirukoto?
Ore kulie turrurri loo nkanisani nemeyieu neibalunye irorei ootu enkirukoto. Ore kanisa e Lutheran nemeure ataasishore enkirukoto e kanisa pooki e apa. Kiata Enkirukoto oo Lkipareta, Enkirukoto e Nikea o Enkirukoto e Athanasia. Ore kuna boi uni e nkirukoto e apa naa ninche nautu enikinko tenikibalunye enkirukoto nabo, nasipa e kanisa oo lkristiano naa keretu iyiook peyie kiorunye nikishulare kanisa oo lairrukok pooki te Kristo to rishat pooki.
Ore ena kirukoto enkata e dukuya, anaa enaibalunye kanisa ang’ det te ntumo, “Ore emasai nabo naibung’a kanisa nalulung’a eteru to larin kumok oleng’ mee eutunoto oltung’ani obo. Neibung’a kanisa enkibalunoto ena kirukoto neisilisiloki neari kulikae airukok metuata kake eitu eany enkirukoto natii atua ninye.” Neaku, ore ena kirukoto e apa oo lkristiano
netaa erubata e tipat te seremare e Kiluteri. Amu kiyiolo nchere ore ina kirukoto e makewan, isirat ooutu enkirukoto neya enkibalunoto e nkirukoto nemsipa e kanisa, kiany irorei le nkibalunoto lemeing’uaa erikore te seremare e kanisa oo ltung’ana pooki.
Ore enkirukoto naa enkoitoi nabo naisho kanisa meiruko entoki naitamokito Ororei le Nkai. Ore olchumati le sipata otii Ororei le Nkai naa ninye kiyieu kibalunye nikintasheyie kira kanisa. Eitasheyie kuna sipat, anaa enaibalunyeki te Nkirukoto oo Lkipareta, nchere ore iltung’ana le Nkai neisiai Ninye to Rorei o nkiasin.
Ore peyie kibalunye Enkirukoto oo Lkipareta, o kulie kirukot e apa, nikibalunye enkirukoto e kanisa. Kias neija te ng’ida mikiata olng’ash. Ore kiata kulo rorei too nkutukie ang’ o too ltauja lang’, nikiata naa esipata nchere kirorita o Enkai isipat natang’asa Ninye airorie iyiook. Neaku, ore metii olng’ash tiatua Ororei osipa lo Laitoriani, nikijo, “Ore ena nesipa katukul.”
1. Martin Luther, Kiruk pooki Enkai Nabo Nasipa, Osinkolio 213 Te Seremare e Lutheran (St. Louis: Concordia Publishing House, 1982).
Enaipirita . . .
Enkomono o Laitoriani
Eituku iyiook osarge le Yesu too ng’ok pooki, neitutum iyiook o Enkai neaku neidimie iyiook maetu enetii Enkai te nkomono. Ore enkomono naa enemakewan naing’uaa Olaitoriani. Mee keitanap iyiook matoomon, kake eitoomo iyiook matoomon Ninye. Eyieu enkomono ang’. Kebaa emayian sapuk naata enkomono! Ore Enkomono o Laitoriani naa enkomono nalang’ enkae omono pooki amu Olaitoriani Yesu Kristo openy oishoo ena omono kanisa. Mawaita sii iyie enkiti rishata tene king’uraa Enkomono o Laitoriani.
Enedukuya:
Papa Lang’ otii shumata.
Ore Papa Lang’, otiaka iyiook etii shumata peyie kimanyisho te nyorrata. O kulikae kristiano airukok niking’arr, ilolan lang’ o enkomono ang’, neiteng’en iyiook nchere metii irorei lemedamuni oji te nkomono, kake looing’uaa atua iltauja lang’ kiomonie.1
Kemayianata nabaa! Kindim naa aetu enetii Olaitoriani le shumata o enkop, olaitobirani loo ntokiting’
pooki, naalioo o nemelioo, Enkai naata engolon naa magilani, nikimpot Ninye “Papa.” Ore te mpukunoto ang’, ore iyiook iltung’ana nimikindim airuk oopeny, aisiliga nikinyorru Enkai. Neaku, eutaki iyiook Ilkigerot nchere kira inkera engogong’i, kira kiserut te Nkai, nikitabatatate nikimina. Metaa enashe ene Nkai ore eimu Kristo Olaitoriani Lang’ nikindim aipoto Enkai atejo “Papa.” Kanyoo enkae, Eyieu ninye nikipuonu enetii Ninye te nkomono. Kiomon Papa Lang’ otii shumata te nkitieunoto mikiata olng’ash, eimu Kristo Yesu, Olaitoriani Lang’, kiyiolo nchere Ening’ newalu enkomono ang’, anaa enatiu esupatishu o empiris Enye.
Papa Lang’ otii shumata…Iyie otonyorra iyiook naleng’ arriu Oinotoi Lino obo pee elotu aitajeu iyiook too ng’ok ang’, Nele nanu olotu dukuya Ino te nkomono, anaa enaitamoo Oinoti Lino iyiook matoomon.
Enkomono e Dukuya:
Meitisinyi enkarna Ino.
Eitisinyi enkarna Ino. Taretu iyiook
Olaitoriani te sinyatishu maiibung’a Ororei Lino, te nkitoo e nkarna Ino, kipuo te dukuya iyie mikiata leyiata. Mincho enkiteng’enare e lejare ejing’ iyiook, pee meibelekeny iltauja lang’ aisinak.
Ore enasipa meyieu Enkai enkomono ang’ pee eitaa enkarna Enye sinyati. Sinyati openy, naa sinyati tiatua iyiook tenikinteng’enisho Ororei Lenye te sipata enye pooki, nikimanyisho enkishui sinyati anaa enajo Ororei lenye. Ore pooki ng’ae oitamok arashu emanyisho te nkoitoi nemeiriamari o Rorei le Nkai neaku naa eisarkionie nemorr enkarna sinyati e Nkai.
Meitisinyi enkarna ino… kiyiaua nanu te mpiris atua enkitoria Ino e enjeunoto. Ntobikoki anaake te sipata ino nikiretu too rorei lainei o nkiasin pee aitisiny enkarna Ino.
Enkomono e Are:
Meeu enkitoria Ino.
Elotu enkitoria Ino, nerrip enkitoria ino o esipata ino oo ntarasi naitoreisho. Eishorita iyiook anaake Enkiyang’et Sinyati ilo oisho iyiook nkishoorot too nkoitoi ang’. Negil engolon o Loirirua, nemirr engoro enye; niramat kanisa ino ilarin o larin.
Ore sii aitoki, ore enkitoria e Nkai
neme enkomono ang’ nayau, kake kiomon tene nchere pee elotu enkitoria Enye atua yiook te mpiris enye pooki o sipata. Melotu enkitoria e Nkai amu kincho meeu, kake amu Enkiyang’et Sinyati oasisho te ngolon tiatua yiook pee kitum airuko Ororei Lenye nikimanyisho te nkoitoi e Nkai tena kishon o enkishon nayoki alotu oo ntarasi.
Meeu enkitoria Ino… Olaitoriani, taasishoreki nanu matang’arie ilkulikae Ilomon Supati oitajeu.
Enkomono e Uni:
Metaasayu eyieunoto Ino ten kop anaa te shumata.
Metasayu eyiunoto Ino e mpiris tena kop, anaa enaasayu te nkitoria Ino, pee kianyit te ng’iriata pooki toki nijo tenkata sidai o te nkata torrono. Imbooi osesen osarge o pooki neme sidai naibooyo eyieunoto Ino.
Etii enkoitoi e Nkai tenebo iyiook o tenebo enkop, ore ina neibala. Ore tene nikiomonito nchere ore eyieunoto Enye nchoo easayu tiatua iyiook. Kijoki Enkai meibooi pooki toki-ebaiki oloirirua, enkop, o empukunoto ang; e ng’oki-pee mejing’ erishata ang’ o eyieunoto e Nkai. Kiomon pee eisho iyiook engolon naisho iyiook matobik to Rorei Lenye o matabaiki keeya. Enaenkipirita eyieunoto supat,
nabore empiris e Nkai.
Metaasayu eyieunoto Ino tena kop anaa te shumata… Ore te nkiimata ai pooki te nkishui ai nchoo easayu eyieunoto Ino, naa ore peyie aaibayu enkop eji peyie aing’uaa Iyie, nchooki engolon naisiligie Iyie.
Enkomono e Ong’uan:
Ichoo iyiook endaa ang’ taata nabaiki iyiook.
Inchoo yiook endaa ang’ taata nabaiki iyiook, ninchop nintoti yiook. Ore to larrabal, olong’oling’oli, enyamali, emoyian, o lameyu intajeu enkishui ang’, pee kimanyisho te seriani, taramata nimincho enkului ejing’aki iyiook.
Kijoki Enkai metorikoi iyiook matayioloito imayianat pooki Nabukoki iyiook tena kishui, neaku nerik iyiook maishoo enashe nikisis Ninye te kuna mayianat, etii nena pooki nikiyieu arashu kiyieu tena kishui.
Nchoo iyiook endaa ang’ nabaiki iyiook… Ashe te nena mayianat ena kop Nibukoki iyiook anaake enkishui ai, naa ebaiki nasioki arikino.
Enkomono e Imiet:
Nipaliki iyiook nena nikintarruoite anaa enikipaliki sii yiook lelo
oitaruoite iyiook.
Tapaliki iyiook ing’ok ang’, nchoo ebukunye empiris, pee meigil aitanyamal iyiook; ore siyiook nikipaliki tenchipai, lelo oosh iyiook te nkoitoi namanyisho, Taretu iyiook te pooki osho pee kisiai to lnyorra o te naboishu.
Ore tene nikiomon Papa lang’ le shumata pee meing’orr ing’ok ang’, arashu eany enkomono ang’ tenkaraki ing’ok ang’. Kiyiolo nikimbalunye tene nchere mikinchaakino nabo oo nkishoorot naisho iyiook Enkai naa ore te sipata mikinchaakino imayianat Enyena, kake enkitamioto Enye, amu kias eng’oki. Ore Kristo Olaitoriani Lang’, oishorua Kewan tenkaraki iyiook, neindim atiaki Enkai meishoo iyiook empiris Enye, tenkaraki ng’ok nikias anaake. Nepalikini iyiook Enkai te mpiris, kiyieu nikipaliki nikias esidai to ltung’ana oinyala iyiook.
Nipaliki iyiook nena inkitarruorrot ang, anaa enikipaliki lelo oitarruo te iyiook… Taretoyoki matapaliki ilkulikae, hoo naa kegol ena, adamu anaake enikinkuna Kipaliki nanu.
Enkomono e Ile:
Nimirik iyiook atua ntemat. Mirik atua ntemat, Olaitoriani,
enetii olmang’atinta lang’ o lorora lenye, intajeu iltauja lang te pooki aina. Taretu iyiook mairisha, taretu iyiook matuunoto te nkirukoto, kiata engolon Ino anaa emasaai o larrabal; eisho Enkiyang’et ino inkera inono ewang’an.
Ore tene nikiomonu pee errip iyiook Enkai too ntemat neitalamaa olirirua peyie merasaki iyiook eimu enkop o seseni lang’ le ng’oki. Kiomonu pee meitapong’ori iyiook te nkirukoto e lejare, arashu enemetii osiligi, arashu kulie ng’ok e nkurruna.
Kiyiolo ajo erasakini iyiook anaake netemi iyiook matamanyisho te nkoitoi nemeitiship eyieunoto e Enkai. Kiata osiligi odede te Nkai nchere etimira Kristo enkop te nkaraki iyiook, o te nkata nabayie tena kishui, nchoo iyiook emirishoi nabayie tialo ninche.
Nimirik iyiook atua ntemat… Olaitoriani, taretuoki mairisha namirr intemat nena nainepu tena kishon.
Enkomono e Napishana:
Kake intajeu iyiook te ntorroni.
Intajeu iyiook too nkolong’I torrok, te misimisi pooki o nkoitoi naasurr; talaku iyiook te keeya, ilejileja iyiook te ntooma ang; nabayie. Nchoo iyiook enkiting’oto namayiana; tang’amu iltauja lang’, Iyie olchore asipani.
Kiomonu tene nchere pee emitu iyiook Olaitoriani te ntorroni pooki tena kishui, intorrok nainyal iseseni lang’, iltauja lang’, nena tokitin naishoo iyiook Enkai, enkarna ang’ sidai o kulie kumok. Kiomonu nchere ore peyie ebau erishata ang’ nariki iyiook ang’ pee kipuo aaku tenebo Olaitoriani, eitorioo Enkai enkaina Enye e nyorrata nerrip nerik iyiook to yerata lo somit somit nikiaku tenebo o Ninye te shumata.
Nintajeu iyiook te ntorroni… Torripoki te lelo baa o ntorrok pooki narasaki tena kishon, nikincho engolon nairishie ilo torrono.
Enabayie:
Amu enino enkitoria, o engolon, o enkitoo, taata o ntarasi. Amen.
Amen, naa nchere, nchoo eaku nejia. Intagolo enkirukoto ang’ pee meking’ash kake kiyiolou ajo kitum nena pooki nekiomonu, anaa pee kiruk. To siligi lino kitok kipik iyiunot ang’. Ejo enkirukoto ang’, “Amen”te nkarna ino.1
Ore te nkiting’oto e Nkomono o Laitoriani, nikiutu osiligi tiatua esipata nchere ore Olaitoriani Lang’ naa olmagilani Obo, laa ore enkitoria enye o engolon o enkitoo naa enoo ntarasi. Ore te kulo rorei nikijoki Olaitoriani, “Ira Enkai kitok naata enkisisa.”
Ore to rorei, “Amen” nikijoito, “Ee, ee, eaku nejia.” Neaku, ore te sipata natii ele siligi le Nkai nchere eitoomon nening’ enkomono ang’, nikindipie enkomono Naiteng’ena iyiook. Nikijo, Amen” aa nchere,
“Ee, Olaitoriani, kindanapa maatoomono Iyie nikisiligie pee kining’ nanu.” Amen, amen, esae metaa kuna tokitin pooki nikiomonu, te nkaraki Yesu.
1. Martin Luther, Papa Lang’laa ore te shumata, Osinkolio 431, Eseremare e Lutheran (St. Louis: Concordia Publishing House, 1982).
Enaipirita . . .
Enkibatisa Sinyati
Amaa nai te nkiti rishata tenaa
ketii olkitarri oata enkarriyiano sapuk naa keidim aibooi iltung’ana peyie meye, neshuku lelo ootuata enkishui, nemeitoki aye. Tadamu sii iyie eneiko teneas Iltung’ana pooki toki nayieu pee eramat ele kitarri!
Nyaaki taa ing’urai nchere ore tiatua
Enkibatisa Sinyati, eisho iyiook Enkai enkishooroto e Nkishui oo ntarasi! Maiteng’ena ate mayianata enking’asia.
Kanyoo Enkibatisa?
Ore Enkibatisa neme enkare ake, kake enkare natii enkitanapata e Nkai neitushulaki o Rorei le Nkai.1
Kanyoo enetipat te nkare ake natii enkain? Metii toki o metaa neitutum Enkai o Rorei Lenye! Ore te Nkibatisa, nejia taa easita Enkai. Eitushul Ororei Lenye oitobiru neishoru enkishui te enkare e Nkibatisa Sinyati, neaku etoiuoki iyiook te nkare o te nkiyang’et (Yohana 3:5).
Kalo ilo Rorei le Nkai?
Ejo Kristo Olaitoriani Lang’ te matua nabayie e Matayo: Enchom, entaa loreren pooki ilooiteng’eni
lainei, nimbatisasa te nkarna e Papa o ne Oinoti o ene Nkiyang’et Sinyati” (Mat. 28:19).
Eitanapisho Olaitoriani Lang’ Enkibatisa. Mee entoki nikigelu, neme entoki ake sidai “naponari.” Eeta Ororei le Nkai mpukunot kumok, anaa enetiu eyieunoto esidano e mpiris Enye. Elikiori, neitamoki, neinosari. Eisumi, neiteng’enunuoi neibirribirri. Eng’arr Ilkristiano, o lelo leme Ilkristiano o kulikae airukok, tenebo. Naa ilo Rorei le Nkai, Loo siligi oitaa Enkibatisa entoki nara.
Etii Enkai openy eitushuli enkarna
Enye o enkare, o enkitoo Enye pooki o emayian Enye pooki e mpalikino, enkishui o enjeunoto. Emayian Kristo enkare e nkibatisa to Rorei Lenye, paa ore iyiook otii Enkibatisa nikintashe o Kristo tiatua enkare, neipot iyiook Papa ajo inkera Enyena nanyorri, neishori iyiook Enkiyang’et Sinyati, nebolo shumata te yiook.
Ore lelo ong’amu Enkibatisa eyauaki enkirukoto einosakaki arashu eiteng’enaki Ororei neng’amu sii ninche emayian pooki e Nkai
natipika Enkibatisa.
Kaa dupoto eishooyo Enkibatisa?
Easu empalikino oo ng’ok, eitajeu te keeya o to loirirua, neishoru enjeunoto oo ntarasi te lelo oiruk ena, anaa enaibalie irorei o siligi le Nkai. Kakua kulo rorei o siligi le Nkai? Ejo Kristo te matua nabayie e Marko, “Ore oloiruk neibatisai nejeu, ore olemeiruk nedung’okini enkiguana” (Marko 16:16).
Ore tiatua o eimu Enkibatisa, eituku Enkai iyiook to ng’ok ang’ pook, newuapu iyiook te ngolon o loirirua, neisho iyiook enkishui nemeish. Esiai e Nkai ina pooki Eisho iyiook mayianat Enyena. Osiligi lenye. Ore te Nkibatisa, eisho iyiook Enkai e Unishu openy enkishooroto nayau
OLaitoriani Yesu Kristo enkop te nkishui Enye, keeya o empiunoto. Ing’urai sii Ilg. 3:27; Ilkol. 1:13-14; 1 Pet. 3:21; Tit. 3:5-7 o 1 Ilkor. 6:11.
Kaji eiko peyie eas enkare intokitin sapuk naba nejia?
Mee enkare ake, kake Ororei le Nkai otii atua o enkare oas kuna tokitin, o enkirukoto nairuk ele Rorei tiatua enkare. Amu ore metii Ororei le Nkai naa enkare ake nemetii Enkibatisa. Kake ore etii Ororei le Nkai naa Enkibatisa, aa nchere, enkare naishoru enkishui, nebore empiris, o enkitukuoto einoto ng’ejuk tiatua
Enkiyang’et Sinyati, anaa enajo osinyati Paulo tiatua Tito, ematu e uni:”Neitajeu ninye iyiook neme te nkaraki nkiasin nikitaasa iyiook tiatua esupatisho, kake te nkaraki olng’ur lenye, te nkitukuotoo enkitang’ejukoto oeinoto tiatua Enkiyang’et Sinyati,ina natubukoko ninye iyiook te nkiputakinoto ti atu YesuKristo Olaitajeunoni lang’, pee eikenaki iyiook esupatisho te mpiris enye nikiaaku ilajung’ok to siligi le nkishui oo ntarasi. Ororei osipa ele” (Tit. 3:5-7).
Epae, meas enkare nena tokitin sapuku, kake ote enkare e Nkibatisa mee nkare ake! Ore Enkibatisa naa enkoitoi emakewan naitabaikinye iyiook Enkai imayianat naishoo iyiook Yesu. Ore Enkibatisa neme ntoki nikias, kake entoki naas Enkai. Neaku, entoki nalang’ enkitanyanyukoto. Enkias sinyati e makewan Naisiaisho Enkai epaliki ng’ok, eishoru enkishui ng’ejuk te Kristo eisho iyiook te nkanyit Enkiyang’et Sinyati oo nkishorot Enyena pooki. Eisho iyiook Enkibatisa enkirukoto naa te ninye king’amunye kuna kishorot. Ore Enkai Enkiyang’et Sinyati neasu enkirukoto to siligi otii Enkibatisa.
Kanyoo eutu ina kibatisa te nkare?
Eutu nchere ore Adam Musanatiatua iyiook nenukari anaake te
nkinosunoto o enkirridunoto neye oo ng’ok pooki o ng’uarrat, nepiu oltung’ani ng’ejuk omanyisho te dukuya Enkai te sipata meeta olduruk nkatitin pooki. Kaji eigerore ena? Etisira Osinyati Paulo too Roma ematua e ile: Naa ore anaa ina nikitaa nabo o ninye te nkeeya enye te nkibatisa ang’ netaa ina ketunukayioki iyiook te nebo ninye, neaku ina naitopiwuo Papa Ninye too lootuata te nkias e nkitoo, neaku ina enkishui ng’ejuk te iyiook” (Irm. 6:4).
Ore te Nkibatisa enukari iyiook o Kristo, neitopiuni iyiook te Nkibatisa o Kristo. Ore keeya o empiunoto Enye neaku enaang’, naa ore tenkaraki ina, eimu enkishui ang’ pooki, nikindim atejo, “Aibatisaki!” Ore amu etunukayioki iyiook o Kristo tiatua enkeeya Enye meekure naa kiure enkurare nairagieki iyiook nabo olong’. Eidipa Kristo ashomo ine. Ore te Nkibatisa Sinyati nikiimatie enkurare Enye ajing’ empiunoto Enye.
Anaa enajo Luther te Katekisimo Sapuk, “Ore tenaibatisaki, naata osiligi nchere aitajeuni natum enkishui oo ntarasi, to sesen o to ltau… Metii osoit okus iseseni o ltauja lang’ alang’ Enkibatisa… olchumati Enkibatisa oisho iyiook Enkai neibung’ enkirukoto anaa paa ore Olaitoriani Lang’ to salaba neme
esiai oltung’ani, kake olchumati oterretenaki neishori iyiook to Rorei niking’amu te nkirukoto”
Kanyoo eas Enkibatisa te nkishui ang’ anaake?
Pooki toki! Ore enkishui ang’ pooki naa enkishui nikimanyisho kisilig inkisiligat e Nkai, naishooki iyiook eimu Enkibatisa Sinyati. Kishukokino inkolongi pooki Enkibatisa. Ore too rishat oo ntemat o losilisili te nkishui ang’, ore esulakino iyiook pooki toki, nelo aisul ina rishata nasujaa iyiook ng’ok olmakuret, nikindim, anaa enajo Luther, “Nikiyietu Enkibatisa ang’ nikiyuk te nkume o loirirua nikijo, ‘Aibatisaki… Aata enkitukuoto e Nkai. Osarge le Kristo makewan.’ Enkitukuoto namayiana naitushulaki o sarge le Kristo.” Mekishukokino osalaba le Kristo, nemekindim atadamu kishukokino ine. Aa, kimbelekenyakino “ene o ende” esiai e Nkai naibala tiatua enkishui ang’. Nikishukokino Enkibatisa ang’. Amu teine etunukayie iyiook Enkai teine o Kristo neitopiu iyiook o Ninye tiatua enkishui ng’ejuk.
Ore te Katekisimo enye Sapuk, nejo Luther, “Ore pooki kristianoi neyieu neiteng’enunuo neas nena pooki te nkishui enye. Eeta anaake esiai sapuk naas airuk akurraki
ina naisiligie neyau Enkibatisaemirishoi te keeya o loirirua, empalikino oo ng’ok, empiris e Nkai, Kristo pooki, o Nkiyang’et Sinyati o nkishoorot Enyena.” O sii “Tenimanyisho te nkirridunoto, neaku iloito te nibatisa, naa mena kishui ng’ejuk ake elimu, kake neishoru, neiteru neilepunye ninye. Ore te Nkibatisa neishori iyiook empiris, enkiyang’et o engolon nikironyie ilo tung’ani musana, pee ebulu ilo tung’ani ng’ejuk agolu. Neaku, eleku Enkibatisa anaake… ore enkirridunoto neme ai toki neme nchukokinoto e Nkibatisa.”
Kanyoo peyie eibatisae inkera kutiti?
Eibatisae tenkaraki naibatisae iltung’ana botoro-tenkaraki enkitanapata o siligi le Nkai. Ore entoki naisiligieki te Nkibatisa neishori lelo pooki ong’amu; neaku, ore inkera neeta sii ninche osiligi le Nkai. Eitai, sii ninche inkera e Nkai. Etii sii ninche, atua kulo rorei, “Inkuapi pooki” (Mat. 28:19). Eitoomon Yesu inkera kutiti meetu enetii Ninye (Lk. 18:1517). Kake ore ene tipat oleng’, naa amu ilaing’okok, eyieu inkera ina naishooyo Enkibatisa.
Ore to Rorei Lenye, Eitobira Enkai nena pooki naalioo o nemelioo. Ore to Rorei Lenye, ore Olaitoriani
Kristo neipoto oltung’ani otua tiatua enkurare (Yohana 11:4344). Ore enkerai nemeino, Yohana Olaibatisani, neipido te nkoshoke e ng’otonye nakata pee ening’ ororei le Nkai (Lk. 1:41-44). Kanyoo peyie etii olng’ash teina naa ore eimu Ororei o siligi le Nkibatisa, neasita Enkai enkishooroto nanyanyukie ina te nkerai? Ore pee kiya Enkibatisa anaa esiai enang’, neaku kitum anaake olng’ash te ninye. Kake ore pee kiyiolou aajo mee siai ang’, kake esiai e mpiris o siligi le Nkai, nikiyiolou aajo enare neibatisae inkera neng’amu olchumati oishoori tiatua o te Nkibatisa.
Ore enaitagorisho, etii iltung’ana oo nkanisani naamitiki inkera Enkibatisa. Meiruk nchere ore kuna kutiti neyieu ina naishooyo Enkibatisa Sinyati. Meiruk enaiteng’en Biblia abaraki, nchere, eitajeu iyiook Enkai te Nkibatisa. Ore tenkaraki ena kiteng’enare e lejare, nemitiki ate otenebo olkulikeei engolon o emayian, emayian o enkilejilej e Nkibatisa Sinyati. Eitagorisho, amu enkinyala sapuk te Nkai tenimit ina naibalunye to Rorei Lenye: “Amu ore ena kisiligata eninyi apa o nkera inyi” (Ias. 2:39) o “Eitajeu intae Enkibatisa” (1 Pet. 3:21).
Enabayie
Kidol naa eneba esapuko o sidano naata Enkibatisa, nawuapu iyiook to lala lo loirirua neitaa Enkai enaang’, nemirr neya eng’oki neitagol anaake ilo tung’ani ng’ejuk. Eleku ena metaa nikigiroo ena nyamali e taata apuo enkitoo oo ntarasi” (Katekisimo Sapuk).
Ore enkipirita, engolon o siligi le
Nkiyang’et Sinyati netii atua ilo obo omanyisho too nkitabarot te rubata ang’ neisilisiloki neye anaa olkipoket lo lasarr tenkaraki ing’ok e nkop. Etopiuo etimira keeya o nkurare. Ore te Nkibatisa Sinyati, niking’amu imayianat pooki e Kristo naitauo Kewan anaa olasarr. Inchoo Enkai enashe te nkishooroto Enye e Nkibatisa Sinyati!
1. Ore irorei oopera neing’uaa Katekisimo Kinyi e Luther.
2 WA 47:651,10-19,32-36.
Enaipirare . . .
Enkibalunoto o Enkitaunoto oo Ng’ok
Kira aisinak, ilaing’okok toluti?
Ore enkitanyanyukoto e Yesu
Olfarisayoi o lasotoni le kodi te Lk.18:9-14 neisho iyiook maikilikuanata ate ena: Ara olaisinani, aing’okoni tolut?
Ore ilo Farisayoi tena kitanynnyukoto neme ninye openy. Ore sii iyiook nemekiyiolo eng’oki ang’, arashu mekiyieu nikibalunye. Kebaa eleleki kintaa ate asipak alang’ ilkulikae. Ashe te Nkai, nchere ore ilo tung’ani li are, olasotoni le kodi, neme ninye openy! Eboitare Yesu Kristo ninye. Ore peyie eipot Yesu, ilaing’okok ajo wootu. Netum empalikino Enye, enkishui o enjeunoto. Neaku nikijo sii iyiook, “Olaitoriani, ing’urrieki nanu, olaing’okoni”, amu olchore loo laing’okok Yesu. Ore enkishooroto nagol enkinyang’a e mpalinoto oo ng’ok naa ninye enkibalunoto oo ng’ok.
Ore te nkibalunoto o enkitaunoto oo ng’ok, nebukoki iyiook enkishuiosargeLenye Yesu Kristo, anaa olasarr osinya too ng’ok pooki, nebukoki inkiyiaa ang’ enkishuiosarge osiligi le nkitaunoto oo ng’ok, “Oinoti lai, entito ai, shomo te
seriani, kitapalakaki ing’ok inono.” Ore kiru ilo siligi nikjo, Amen.Ee, Olaitoriani, esipa.” Meishori Enkai enashe!
Kanyoo enkibalunoto?
Eeta enkibalunoto imatuan are. Enedukuya, nchere kimbalunye ing’ok ang’, naa ore eniare, nikitum empalikinoto oo ng’ok, aa nchere, empalikinoto, to lairritani anaa te Nkai Makewan, metii olng’ash, kake kimbung’ akurraki kiruk nchere ore te ninye netapalikiaki ing’ok ang’ te dukuya Enkai te shumata.1
Egol tenijo, “ainyala. Aomonu Empalikino, Tapalikiaki.” Eitu Ororei le Nkai aitobiraki nchere “ore olekoisayio loo ng’ok naa keeya” (Irm. 6:23). Ore te nkibalunoto o enkitaunoto oo ng’ok, netum Ororei le Nkai enkoitoi te iyiook, eisho yiook maibalunye esipata naipirita iyiook ate o eyieunoto e mpalikinoto Enye.
Tenkaraki Yesu Kristo, ore enkibalunoto o empalikinoto oo ng’ok naa enkibelekenyata e mayianata, eng’ida, o enchipai! “Meeta apa Kristo ng’ok. Kake
eitaa Enkai ninye eng’oki te rishata ang’ iyiook, paa te ninye king’ar esupatisho e Nkai” (2 Ilkor. 5:21).
Ore peyie eika Yesu to salaba, neaku eng’oki—tenkaraki iyiook. Etaa olkipoket loo ng’ok. Etubukoko Enkai engoro Enye e sipata atua Kristo.Enotoko Kristo Enkai o ltung’ani osotua. Ore te nkibalunoto, eya Kristo olola le ng’oki ang’ neisho iyiook te nkibelekenya empalakino o enyorrata Enye naidip.
Ore enkibalunoto naa esiai naloito dukuya anaake tiatua Enkibatisa
Sinyati, naa ore enkewan ang’ musan, e ng’oki tiatua Adam neimisieki nepiu oltung’ani ng’ejuk tiatua Kristo. Ore eimu Enkibalunoto
Sinyati niking’amu “enkishooroto e Nkai” naa ninye empalikinoto oo ng’ok o “enkishui oo ntarasi tiatua
Yesu Olaitoriani Lang’” (Irm. 6:23).
Kakwa ng’ok kimbalunye?
Ore te dukuya Enkai neyieu nikimbalunye ing’ok pooki, ebaiki nena nemekiyiolo, anaa enikias te Nkomono o Laitoriani; kake ore te dukuya olairritani nena ake nikiyiolo nikining’ to ltauja lang’.
Kakua kuna? Ng’urai erubata ino te nkishui anaa enatiu too Nkitanapat
Tomon: Ira papa, yieyi, olayioni, entito, olmoruo, enkitok, arashu olaisiayiani? Itaa miyanyitisho, misiligayu, arashu oltashalai? Itaa
olosioki agoro, ologolong’u, arashu olaishankarrani? Inyala oltung’ani to rorei linono arashu to nkiasin? Itupurrishe, eitu ishilaa, inyalayie intokitin arashu itipika olbae?
Tenikimbalunye ing’ok ang’ te Seremare Sinyati, nekining’ osinka le Nkai, olairritani lang’, epaliki iyiook ng’ok ang’ te nkarna e Yesu. Ore too nkurrat, nikipuo enetii olairritani aibalunye nepalikini iyiook nena ng’ok nikiyiolo neitanyamalita iyiook. Ore kuna nikimbalakinye olairritani lang’ nekining’ irorei le Kristo, “Atapalikia.”
Kaa tiaa kidimata epaliki kanisa ng’ok?
Ore Enkopisi o Lboleta naa enkidimata e makewan naishoo Kristo kanisa Enye te nkop kop pee epaliki ng’ok e lelo aing’okok oirridu, kake pee eibooyo ng’ok e lelo lemeyieu neirridu te rishata pooki nemeyieu neirridu.
Ore eidipe empiunoto Enye too lootuata o eton eng’or enkilepata Enye, Neyang’aki Olaitoriani Lang’ Yesu Kristo iloteng’eni Lenyena nejoki ninche, “Entang’amu Enkiyang’et Sinyati. Tenipalakiki oltung’ani ing’ok nepalakini, tenimipalakiki oltung’ani ing’ok, nemepalakini” (Yohana 20:22-23).
Eingasia naleng Ilomon o paran
e seremare e Kiluteri tenening’ te nkibalunoto o enkitaunoto oo ng’ok e pooki ng’ai olairritani ejo: “Ore te nkibalunoto ino, Ore nanu, oipotoki namayiani mataa osinka lo Rorei, aibalakinye intae pooki empiris e Nkai, te rubata Enye o te nkitanapata o Laitoriani Lai Yesu Kristo apalaki iyie ing’ok inono te nkarna e Papao Enoito o Enenkiyang’et Sinyati.”
Ore enkibalunoto e Kiluteri neretu iyiook matayioloito kanyoo pee eiro ilairritak lang\nji: “Mee oltoilo arashu ororei lo ltung’ani oiro, kake Ororei Le Nkai, opaliki ing’ok, amu eirori te matua o te nkitanapata e Nkai” (AC XXV.3).
Ore Enkitaunoto oo ng’ok naa ororei oishooyo enkishui, osipa neibala oas te yiook ina nemeas eyang’ata, olchani, empejoto arashue eas eutaroto enkikoo te iyiook. Ore Ororei le Nkai le nkitaunoto oo ng’ok nemeisudoo anaa eitoipoo ing’ok ang’. Anaa eishoo iyiook enkiti erishata dorrop. Ore o Rorei lo Laitoriani le enkitaunoto oo ng’ok neitutum iyiook o Enkai e Unishu. Etipika Luther mbaa aitobiraki tenesir, “Elakua naleng’ oltau lo ltung’ani tenetem ang’uarr teneitu eitanap iyiook Openy matoomonu.
Kake ore amu Enkai, Enenye enkanyit e nkishooroto te nkumoi te lakunoto te nkoitoi nemetii
oltung’ani oiteiki anaa enchorro oo ntarasi, nemeishunye naa, ore eitayu enkare o metadooi, nepon dukuya aishoru. Meyieu aitoki te yiook kake peyie king’uarr nikiomonu intokitin kituaak te Ninye; naa, ore enapaashari nemeshipa tene mikiomonu toki te nkitiunoto” (Katekisimo Sapuk).
Kanyoo iruk iyie anaa enajo osiligi le Nkai?
Airuk nchere ore peyie eisiai iyiook osinka le Kristo te nkitanapata Enye Sinyati, neisul naleng’ teneiwuang’ie lelo aing’okok lemeirridu tiatua esirit o lkristiano neiwuang’ie ing’ok e lelo oirridu neyieu nenyok aas esidai, ore ena nesipa neibala, ebaiki ninye shumata, netiu anaa Kristo Olaitoriani Lang’ oisiaaita iyiook Openy.
Kiroshiwuo olola le ng’oki, kindim ashom enetii olairritani lang’ nikimbalakinye ing’ok ang’, kiyiolo nchere ore te nkaraki enkopisi enye, eipotoki pee eiro irorei le Kristo tialo iyiook o te rubata e Kristo pee epaliki ing’ok ang’. Ore eimu esirit o Lkristiano, eipotito Kristo ilewa metijing’a enkopisi e nkisiayiare Naishoo kanisa Enye, Enkopisi oo Lboleta.
Neaku, ore ilairritak lang’ nenapita ena opisi tiatua iltung’ana, te rubata e Yesu Kristo, te nkaraki e sirit
oo Lkristiano. Ore sii aitoki, ore Ilkristiano pooki nenare neitarasaa empalikino e Kristo te likae o likae maate eilejilej kulikae kristiano to somit le ng’oki.
Ore te kulie rishat, to somit neya ilairritak lang’, nejoki oltung’ani ming’amu Endaa o Laitoriani o metaa neirridu eng’oki. Kake ore te nkaraki enkangongi nemeyieu neiridu, neidim olairritani nejoki ilo tung’ani, te rubata e sirit nchere etumuta nabo, pee eiwuang’ieki te kanisa o meirridu.
Ore aiwuang’ie te kanisa naa enkias nabayie pee eretuni ilo tung’ani metayiolo ewueji torrono netipika kewan amu etanya eirridu eng’oki enye. Enkoitoi nabayie nashukunyeki oltung’ani te nkoitoi o Loirirua.
Amaa Enkibalunoto o Enkitaunoto oo Ng’ok ke Sakramenti?
Hoo nemeata Enkitaunoto
Sinyati oo ng’ok entoki nalioo too nkonyek, esipa Kristo naa Openy oitera. Ore Enkirukoto e Kiluteri nejo Enkitanoto Sinyati oo ng’ok Sakramenti (LC IV; Ap. XIII.4).
Ore enkirukoto e Kiluteri neutu sii te ng’eno nagut nchere “Metii oltung’ani ng’en oidim aishankarru esiana e sakramenti arashu ele rorei, eton ake yie etii kuna tokitin abori enkitanapata o siligi le Nkai” (AP
XIII.17).
Eimaki naleng’ Luther Enkitaunoto Sinyati oo ng’ok, eitanyanyukie o elimunoto o Euangelion o Enkibatisa Sinyati naponita dukuya te nkishui ang’. Ore hoo netaa yioloti naleng’ Sakramenti te Luthera are— Enkibatisa o Endaa Sinyati—ei sidai teni kirrip ena sipata to ndamunot ang’: “Eeta Enkai te mborei empiris Enye: Enedukuya, ore eimu ororei olikiori, laa te ninye eliokiori empalakino oo ng’ok ten kop pooki; Eniare, ore eimu Enkibatisa; enieuni, eimu Esakramenti Sinyati o Lperere; eniong’uan, eimu engolon oo lboleta; ore enabayie, eimu enkiroroto o enkilejilej oo lalashera maate” (SA III.4.1).
Kanyoo enkitaunoto oo ng’ok e makewan naa kanyoo dupoto enye?
Ejo enkirukoto ang’ e Lutheran, “Kinteng’en tiatua iyiook nchere ore enkitaunoto oo ng’ok e makewan nchoo elekuni too nkanisani nemeishori meinyalari teneasishoreki” (AC XI). Ore olaiterani le Missouri Synod, C.F.W. Walther, netejo nchere ore olairritani te nkoitoi e uangelion, eimu enkiteng’enare o enkitukuja, o eimu enkisisa o enkibalunoto o enkitaunoto oo ng’ok, nchoo easisho eipirakino enkibalunoto o
enkitaunoto oo ng’ok e makewan metoponai enkibalunoto o enkitaunoto oo ng’ok o ltung’ana pooki.
Emasaai e tipat enkibalunoto o enkitaunoto oo ng’ok e makewan to ramatie lo lairritani. Easishore ilairritak enkibalunoto o enkitaunoto oo ng’ok to nkoitoi kumok—anaa te nkitanyanyukoto, te mpolos oo nyamalitin naipirare enkiyama o lmarei, o te utaroto o lairritani. Ore enkibalunoto o enkitaunoto oo ng’ok e makewan naa keasishore pee eyau empalikino o enkishiunoto atua enkishui e lelo opuonu enetii ninche o ltauja oonyamal neanyisho.
Ore embuku ang’ o Isinkolioitin e kanisa, Lutheran Worship, neata mbarakinot naipirita enkibalunoto o enkitaunoto oo ng’ok e makewan (imatuan 110-111). Ore ena barakinoto neidim ataasishore olairritani lino elo abaiki iltung’ana. Ore mbarakinot enkibalunoto o enkitaunoto oo ng’ok e makewan
neutu nchere etii ng’ok naibalunyeki, kake meyieu nena. Ore enkae toki e tipat naa nchere einosieki ilairritak olmumai te mayianata enye pee meibalunye ake ing’ok naibalunye iltung’ana te dukuya ninche. Anaa enatejo olairritani obo le Lutheran, “Ore enkiok o lairritani naa enkurare. Ore entoki najing’ atua nemeipang’u aikata.”
Enabayie
Ore kishipa te mpalakino oo ng’ok, nikiomon pee eisho iyiook Enkai engolon nikirishie intemat, nikimanyisho te nkishui naisis Ninye, king’oru aitiship Ninye te pooki toki nikias, te enkishaakinoto e yieunoto Enye sinyati. Naa ore peyie kias, nikiyiolo anaake ing’ok ang’ neaku kisik asaru olng’urr Lenye lemeeta olpolosie, king’oru te yieunoto sapuk empalikino Enye te nkaraki Yesu Kristo. Inchoo Enkai enashe te nkaraki enkishooroto enkibalunoto o enkitaunoto oo ng’ok!
1. Ore irorei oopera neing’uaa Katekisimo Kinyi e Luther
2. C.F.W. Walther, Pastoral Theology, Chap. XVI.
Enaipirita . . .
Sakramenti o Lperere
Ore te nkoitoi elototo enkishui ang’ ena kop kipuo shumata, ore Enkai ang’ supat neeta olng’urr neishoru endaa sidai sinyati naishuyie neitagol iyiook te lototo ang’-Endaa o Laitoriani. Kejaa ena rishata e makewan king’amu ena kishooroto naata engolon neilejilejisho! Enashe o enkisisa nkatitin pooki te Nkai tenkaraki Sakramenti o Lperere.
Torikoyioki anaake, Olalakunoni kitok, te lolototo e nkop natoyio.
Ashal nanu nira iyie magilani; imbung’aki te nkaina ino nagol. Emukate e keper, emukate e keper, ntotioki taa o nkolong’I pooki. 1
Kanyoo peyie kiyiou Endaa o Laitoriani?
Ore kijurr enkishui ang’ te wang’an nayupuyu e sinyatishu e Nkai, nikiyiolou eneba eng’oki nikitaasa naa kebaa eyieunoto nikiyieu empalikino Enye oo ng’ok. Ore empukunoto ang’ e ng’oki, inyamaitin, osomit, engoloto o olmanyara e nkishui ang’ tena kop natabatate naa ninche naisho iyiook metaa kiyieu Endaa o Laitiriani.
Ore enaa eneba e sapuko eyieunoto
ang’, ore esapuk aisul naa endaa naishooyo enkishui naishorua Ninye! Enkoitoi e tung’ani naasishore Enkai tiatua enkishui ang’ peyie eitajeu iyiook, neitagol neitinyiku ninye iyiook enetii Ninye. Eisiligie iyiook Yesu peyie eaku tenebo o yiook anaake, o metaiki enkiting’oto enkop (Mat. 28:20). Ore eimu Ororei Lenye ogol enkinyang’a o Sakramenti, neiloito Olaitoriani dukuya aitabaya osiligi Lenye.
Eiterua Olaitoriani Lang’ Yesu Kristo Sakramenti o Lperere te kulo rorei: “Osesen lai ele, oishoruaki tenkaraki intae. Ore ena kikompe naa osarge Lai lo sotua ng’ejuk, oibukori te nkaraki intae te mpalikino oo ng’ok” (Mat. 26:2629; Mk. 14:22-25; Lk. 22:14-20; 1 Ilkor. 11:23-25). Ore Endaa o Laitoriani “naa osesen osipa o sarge lo Laitoriani Lang’ Yesu Kristo tiatua emukate o enaisho oo sabibu, neiterua Kristo Openy te nkaraki iyiook ilkristiano pee kinya nekiok” (Katekisimo Kinyi).
Oltau inkodop kewan te nchipai, tung’uai eweji netong’ua netii osina, wootu enetii esidano ewang’an ino,
ore teine nchoo erukunye enkisisa ino, Tamayiana ilo laa enenye empiris naitamanyua ele sirua. Ninye, hoo netii shumata, naado naa sinyati; neitadouo kewan pee kiboitare iyie lelo otii aborite nchalan. 2
Kanyoo eishooyo Yesu te Ndaa o Laitoriani?
Ore te Sakramenti o Lperere eoriki iyiook Olaitoriani Lang’ naa Olaitajeunoni osesen o sarge lo lasar Oitobira te nkaraki iyiook, olasar otalakie ing’ok e nkop pooki. Neaku, ore peyie king’amu osesen o sarge Lenye, niking’amu empalakino, enkishui o enjeunoto. Erukunye eimu olchumati lo lng’urr le Nkai naa enyorrata, eseriani o siligi Naaisho iyiook te ndaa Enye, o enkidimata o eyieunoto nikiasie eyieunoto e Nkai, kimanyisho te nyorrata o ekitirring’a te nebo ilkulikae.
Eitodolu sii Osotua Musana Endaa o Laitoriani eneiko te nenya ilasarri lelo oitarasakini (1 Ilkor. 10:18).
Eutu Ilkigerot nchere ore metii enkibukoroto o sarge nemetii empalakino oo ng’ok (Ilh. 9:22). Ore osarge le Yesu Kristo, Oinoti le Nkai naa ninye oituku iyiook too ng’ok pooki too ng’ok pooki (1 Yohn. 1:7; Mat. 26:28; Ias. 20:28; Irm. 5:9; Ilh. 9:14; Ilh. 12:24; 1 Pet. 1:18-19; Emb. 1:5; Emb. 7:14). Naa ele sarge kewan
Eishoru te Endaa Enye.
Tinyiku nidumu osesen lo Laitoriani, niok osarge sinyati amu te yie eibukoyioki; Eishorua te nkaraki lelo magil o looshal, Ninye eteyieng’aki naa Ninye olapolosani. 3
Tia oitoi etii Yesu Endaa Enye?
Mikindim atetem atolimu eneiko tenetii Yesu Endaa Olaitoriani tiatua emukate o enaishoo oo sabibu kake kiruk, nikiteng’en, nikibalunye, niking’ida nchere Etii. Ore iyiook ile Lutheran nikincho irorei le Kristo meitasho eitu kinchankarre eneiko tenetii, arashu kitem alimu eneiko teneaku ena esipata. Anaa enalimu Luther aitobiraki, “Kintasheyie ena nchere ore emukate o enaisho oo sabibu te Ndaa Olaitoriani naa esipa osesen o sarge le Yesu” (SA III.6).
Ore pooki ng’ae ong’amu neng’amu te nkutuk enye osesen o sarge le Yesu Kristo, eiruk o meiruk, eishaakino neng’amu o meishaakino.
Ore Ororei le Yesu nesipa neibala. Eisho iyiook Enkiyang’et Sinyati enkirukoto pee kisilig nekiruk irorei le Kristo, “Oishoruaki neibukori tenkaraki empalakino oo ng’ok.”
Ore enkirukoto o siligi le Kristo naa ninye naisho iyiook mataa iloishaa peyie king’amu Endaa Enye. Ore irorei le Kristo lekiterata neton eitashe tina ngolon enye, neaku ore tenkaraki kulo rorei, ore osesen o
sarge le Kristo etii inkatitin pooki eishoori oo eng’amuni.
Ore osesen o sarge Lino, etaaraki neibukori tenkaraki nanu, neinosi te mesa ino, Olaitoriani, te mayian nasipa. Menare nikijurr ajo eikuna ena pee easa, ena bae enking’asia; eas Enkai intokitin sapuki nimikiaata osiligi ajo eaku.4
Kanyoo peyie king’amu Endaa o Laitoriani anaake?
King’amu Endaa o Laitoriani anaake tenkaraki eneba eyieunoto nikiyieu ina naishooyo Olaitoriani te Endaa Enye. Menarikino nikipik enkitanapata eneba enkata “naishaakino neng’amu” Endaa o Laitoriani. Kake ore ena naa epashaa o enkata naishoori Endaa Sinyati too sirito ang’. Ore enkirukoto ang’ e Kiluteri neutu aitobiraki nchere ore Endaa o Laitoriani neishoori pooki Olong’ o Laitoriani o kulie olingi natii lelo ong’amu (AC XXIV.34 ap. XXIV.1).
Ore kijoito ena, ore enkirukoto ang’ neutu esipata o Ilkigerot Sinyat, oopik Endaa o Laitoriani empolos e seremare (Ias. 2:42; 20:7; 1Ilk. 11:20, 33), mee anaa entoki naponari. Naa tenkaraki ena pee eitanap aigil Synod ang’ isirito pee eitayu erishata te lelo ong’amu Endaa o Laitoriani te pooki Olong’ o Laitoriani.
Olaitoriani Lai, Kitorikuo nanu ene wueji Inosinyati. Nikintotio Iyie Openy to lchumati le mpiris Ino; amu kichoo pesho ina nemeinyang’u enkop, emukate e nkishui naing’uaa shumata, pee maye. 5
Kanyoo enarikino nikias tenemekining’ ajo kiata eyieunoto e Ndaa o Laitoriani?
Ore te nkaraki empukunoto ang’ e tung’ani e ng’oki, eya niktem ate kijo, “Maata eyieunoto pee ang’amu Endaa Sinyati, aning’ake ajo mayieu.” Kake are pee itum indamunot entorroni neijo nena, neyieu nikiyiolou nchere ore te Endaa o Laitoriani, ore Enkai sinyati e Nkai, o Ewang’an e Wang’an, Enkai katukul e Nkai Katukul, nelotu atua iyiook, tiatua emukate o enaisho oo sabibu, pee eaku te nebo iyiook, pee eitutum Kewan oo yiook, pee epalaki, neitang’ejuk o aitagol iyiook.
Ore kirretena ang’amu Endaa o Laitoriani, eisidai teneking’uraa, “nkikilikuanat oo Lkristiano o walat enye,” te mbolunoto 306 e mbuku ang’ o Isinkolioitin, e Seremare e Lutheran. Eimaki Luther tene nena katitin neme “kining’” ajo king’amu Endaa o Laitoriani. Eigero Luther, “Ore to ltung’ani laijo ilo ore eutaroto sidai naishori, ore enedukuya, nchoo eng’as, apik
enkaina atua enkila enye nening’ tenaa keton eata osesen o sarge, ore teina neiruk too nkoitoi pooki enajo Ilkigerot tiatua Ilg.5 o Irm. 7.
“Eniare, nchoo eitamanaa ingonyek tenaa keton etii enkop, neyiolou te ndamunoto nchere melai eng’oki o enyamali, anaa enajo Ilkigerot te Yohana 15-16 o te 1 Yohana2 o 5.”
“Enieuni, eata sii oloirirua etaaniki ninye, laa ore te lejare olarrabal lenyerr metuata, dama o kewarie, nemeisho ninye menoto eseriani, anaa enajo Ilkigerot te Yohana 8o 16; 1 Petero 5; Ilefeso 6; 2 Timoteo 2.”
Iyie Yesu, Olaitoriani omayiana, enkisisa ai, ailepunye enashe ai o ltau te Yie, Kinchoo te nyorrata osesen o sarge Lino. Eiputa oltau lai enchipai ejo; kebaa enkarsisishu naeuo enatii taata, kebaa biotishu o sesen, indamunot, o ltau! Etamany Kristo atua nanu, naisho enkishui.6
Enabayie
Inji eikuna olaisumani obo le Biblia le Lutheran te neutu aitobiraki olchumati le Endaa o Laitoriani:
“Eitotioki Isiraeli to lpurkel te manna anaa emukate naing’uaa shumata (Ena. 16:15). Ore te Ndaa Sinyati nikiata manna nasipa natadowuo eing’uaa shumata pee
eisho enkop enkishui. Ena emukate e shumata, ina daa oo imalaika, naa ore pooki tung’ani onya nemeitoki atirr esumash (Yohana 6:35, 51).
“Eeta inkera o siraeli osanduku lo sotua o lorika lo lng’ur, nening’ Olaitoriani eirorie ninche too nkomomi (Ena. 25:21-22). Ore tene kiata osanduku lo sotua osipa, osesen osinya naleng’ le Yesu, laa te ninye eisudoro ilchumat le ng’eno nagut o eng’eno (Ilkol. 2:3). Kiata tene olorika lo lng’ur osipa to sarge ogol enkinyang’a le Kristo (Irm. 3:25), laa te ninye eishoo Enkai metonyorrarri iyiook anaa lonyorri (Efe. 1:6).
“Nemeiro ake Kristo ororei le nkilejilej to ltauja lang’, Kake Ejing’ atua iyiook neiriamarie iyiook, Eitoti iltauja lang’ mee teina manna e keper, kake, teina sidai naleng’, to sesen Lenye omayiana. Ene etii kishomi nalo shumata to ltauja lang’, o eng’ape naiteru tena kop nebaya shumata naa ninye eilepie nedounye ilmalaika (Enk. 28:12).
“Eibung’ iyiook Kristo te nyorrata amu Einyang’uyie iyiook entoki nagol. Eibung’iyiook te nyorrata amu Eitoti iltauja lang’ te nyorrata o endaa anaa narropilnaa sidai oleng’. Eibung’iyiook enyorr amu kira irubat o sesen Lenye (Efe. 5:30).
“Ore osesen sinyati le Nkai, eserem olorora lo lmalaika te naboishu e mpukunoto e Nkai, ogilaki kung’ ilmalaika kituak te nkanyit, neikirikira engolon o mpukunot kumok neitashe te nkuretisho, netaa endaa narropil naitoti iltauja lang’. Nchoo metishipayu keper naa nchoo meting’idayo enkop (Olk. 96:11), kake ore esapuk naleng’ nchoo
oltau oiruk meilepunye neranyisho te ng’ida, laa ninye eisho Enkai enkishooroto nemeimakinoyu!”
Iyie Olaitoriani, kirrep iyie, nikinyorr iyie, kigilaki iyie kung’ kincho iyie enashe kirrung’okino iyie. Tene to sesen o to sarge lino nintaraposh iltauja lang’ oshal pee tum aatopok. Iyie Olaitoriani, ingurrie iyiook!8
1 Hymn 220, LW.
2 Hymn 239, LW.
3 Hymn 240, LW.
4 Hymn 249, LW.
5 Hymn 244, LW.
6 Hymn 245, LW.
7 John Gerhard, Sacred Meditations, pg.103ff.
8 Hymn 238, LW.
Enaipirita . . .
Aaku ole Lutheran
Kang’ae ole Lutheran?
Etii inkoitoi kumok naidim oltung’ani atawalunye ena kikilikuanata, ore ewalata nabo e tipat naa ena, “Ore oltung’ani le Kiluteri naa o looiruk, neiteng’enunuo neibalunye isipat o Rorei le Nkai anaa enaigero too ndorropu neibalunyeki te mbuku o Lning’o” Ore embuku o Lning’o neeta enkibalunoto e nkirukoto e Luteri.
Ebaiki nishomo emasho e mayianata o lairritani ninining’ eisiligishore ajo aas isiaitin e nkopisi ai anaa enatiu enkirukoto e Lutheran. Ore eng’amuni iltung’ana neikilikuani tenaa keibalunye enkiteng’enare e nkanisa e Evangelical Lutheran, anaa enayiolo te Katekisimo Kinyi, ajo esipa.
Ore ele siligi neutaki iyiook ajo enetipat Enkibalunoto e Lutheran te kanisa ang’. Maing’urai sii iyie embata o mbaa natii Embuku o Lning’o nikintoki aimaki ajo tenyoo paa enetipat enkibalunoto e Lutheran te ilo le Lutheran.
Kakwa Inkirukot e Kanisa?
Ore inkirukot uni natii Embuku
o Lning’o naa Enkirukoto oo Lkipareta, Enkirukoto e Nikea o Enkirukotoe Athanasia. Eipoti ajo “ecumenical” (Universal) amu enyoraa ilkristiano te nkop pooki anaa eutu te sipata ina naiteng’en o Rorei le Nkai.
Kanyoo Enkibalunoto e Augsburg o Eng’ororoto e Enkibalunoto e Augsburg?
Ore to lari le 1530, neyieuni apa neutu ile Lutheran enkibalunoto enye e nkirukoto te dukuya olaiguanani te Augsburg, to losho le Jerumani. Neigerr apa Philip Melancthon Enkibalunoto e Augsburg neisumi te manyisho o laiguanani 30/06/1530.
Ore etilusoyie olari obo, neyau ile Lutheran eng’ororoto e enkibalunoto e Augsburg, naa ninye eji “eng’ororoto.” Naa Philip Melanchthon ake sii oigero. Ore erubata sapuk te Mbuku o Lning’o, ematua naado oleng’, neimaki esipata e tipat oleng’ te nkirukoto oo lkristiano: enkikenakinoto e sipata te mpiris ake openy, eimu enkirukoto ake openy, tiatua Kristo ake openy.
Kanyoo Katekisimo Kinyi o Esapuk?
Eirasha te siokinoto Martin Luther eneba enyamali naata ilairukoko oo lairritak too nkolong’i enyena te yiolounoto oo sipat e tipat e nkirukoto oo lkristiano. Ore to lari le 1530, neitayu inkunynyi bukui pee eretu ilairritak oo laitashekino lo lmareita pee eiteng’en enkirukoto.
Ore Katekisimo Kinyi o Katekisimo
Sapuk neeta ilukuny ile: Inkitanapat Tomon, Enkirukoto oo Lkipareta, Enkomono o Laitoriani, Enkibatisa
Sinyati, Enkibalunoto, o Sakramenti oo Lperere. Netonyorrayioki te nkop pooki kuna kiteng’enat dorropu e Martin Luther. Neaku etipikaki atua Embuku o Lning’o.
Kakwa Imatuan e Smalcald o empalai e ngolon o entipatishu e papa?
Ore to lari le 1537, nejokini
Martin Luther meitobira irorei ooutu enkirukoto e Lutheran pee easishoreki te ntumo e kanisa, teneipotuni. Neaku ore enkitashoto o enkitieunoto enkibalunoto e nkirukoto e Luther nepiki atua Embuku o Lning’o. Neinosuni te dukuya ol turrur loo larikok onotote te nkanasa e Smalcald. Nejokini
Philip Melachthon metoponai ematua naipirita papa le Roma neas neijia te mpalai enye, natipikaki sii
ninye atua Embuku o Lning’o.
Kakwa Irorei lo Lning’o?
Ore peyie eye Luther to lari le 1546, nepuku enchankarr sapuk te kanisa e Lutheran. Ore esuju nkirorot kumok oo nyuaat, neiting’ie Irorei lo Lning’o kuna shankarri e nkiteng’enare nepon kanisa e Lutheran dukuya aa nabo teina nairuk, neiteng’en neibalunye. Ore to lari le 1580, ore nena kibalunot pooki naigeroki neiturruri metaa embuku nabo, Embuku o Lning’o. Ore ele rorei ojo “concord” naa, “olning’o.”
Kanyoo ebaikinore Biblia Enkibalunoto?
Kibalunye nchere, “Eton Ororei le Nkai aa ninye ake eutunoto oo nkiteng’enat pooki” (FC SD, Rule and Norm 9). Ore ina najo Biblia, nejo Enkai. Ore ina naitanap Biblia, neitanap Enkai. Ore enkidimata oo Lkigerot, neidip, neibala naa enabayie. Ore Ilkigerot naa kenyorraa Enkibalunoto e Lutheran anaa Ororei kewan le Nkai. Eitanap iyiook Enkibalunoto e Lutheran mairuko Ilkigerot amu “mikiley iyie Ilkigerot” (LC, V, 76) nemeaku sii “monko o elejare” (FC SD, VII, 96). Ore Biblia naa Ororei le Nkai sinyati, nemeeta enaitong’oro, Ororei lemetii enkibelekenya” (Enaituruk e Mbuku o Lning’o).
Ore Enkibalunoto e Lutheran naa “ninye enkitamanyunoto, enkitanapata, o entemet natemieki inkiteng’enat pooki tenaa keiriamari o Rorei le Nkai” (FC SD RN). Ore naa amu Enkibalunoto neiriamari o Rorei le Nkai, netaa naa enetipat te nkanisa e Lutheran eyioloi enkiteng’enare nasipa nairiamarie enkiteng’enare e Biblia anaa entunoto te Nkibalunoto.
Kanyoo enkipirita sapuk e Nkibalunoto e Lutheran?
Ore enkitobirata e kanisa e Lutheran neme “enkibelekenya e rikore eyau”, kake eutunoto enkiteng’enare e lejare naitapong’oo, ometabaiki ena olong’, neigara enkitoo o enaishaakino Yesu Kristo. Ore entoki naitukuya Luther metaasa ena naa enyorrata enye to Lomon Supati le Yesu Kristo. Naa tena eutu Enkibalunoto e Lutheran enkipirita oo Lomon Supati:
“Eitu eibung’ iltung’ana inkitanapat e Nkai kake etigila. Ore empukunoto enye e tung’ani naitarruoyie, indamunot, irorei, o nkiasin netaarare enkitanapata: Ore tena neishaakino engoro e Nkai, e keeya o enkinyala ena kop, o enkitamioto to lbalbal le nkima. Ore tenkaraki ina, eiteng’en Euangeion, te nguton, enayieu neiruk iltung’ana, aa taa,
keng’amu empalikino o ng’ok te Nkai; aa nchere, ore Oinoti le Nkai, Olaitoriani Lang’ Yesu Kristo, netipikaka Kewan oldeket loo nkitanapat nenap Ninye, neitau Kewan nelak ng’ok ang’ pooki; naa ore eimu Ninye netushukoki iyiook empiris e Nkai, nikitum empalikino oo ng’ok eimu enkirukoto netasaruaki iyiook te keeya oo enkitamioto pooki oo ng’ok ang’ neitajeuni iyiook intarasi…Ilomon Supati kulo, ilomon le ng’da, nchere meyieu Enkai naitame eng’oki kake pee epaliki te Kristo” (FC SD, V,20).
Kang’ae “olaibalunoni” le Lutheran?
Ore rorei “enkibalunoto” neasishoreki too nkoitoi kumok, kake ore peyie kiimaki “olaibalunoni” le Lutheran nikiimaki ole Lutheran oibalakinye enkop enkirukoto enye neeta enkirukoto sapuk, too mpala natii Embuku o Lning’o. Itum enkitashoto e nkibalunoto e Lutheran te kuna, too rorei oobayie oigero te Mbuku o Lning’o:
“Neaku, eyieunoto ang’ peyie kintau shakenisho ang’ te dukuya Enkai o Lkristiano le nkop pooki, te lelo oishu taata o lelo opuonu te siadi ang’, nchere ore imatuan nautuno tene naipirita imatuan naata enchankarr e nkirukoto nikituututua nikitolimutuo—nemetii enkae
limunoto—naa enkiteng’enare ang’, enkirukoto, o enkibalunoto. Ore te ninye nikipuonu dukuya olorika le nkiguana le Yesu Kristo, te mpiris e Nkai, to ltauja lemetii enkuretisho nekinchoru enaipirita e nkirukoto ang’, neme kinger arashu kiro too nkurrat anaa te umata ai toki napaashari teina. Kake, te ngolon e mpiris e Nkai, nikiyieu nikileku tena kibalunoto” (FC SD, XII, 40).
Kanyoo “enyorrarroto metii earakinoto” e Nkibalunoto?
Ore ilairritak aibalunok le Lutheran neyieuni “nenyorraa” metii earakinoto Enkibalunoto e Lutheran amu eutunoto o Rorei osipa le Nkai. Ena enkoitoi oo lairitak lang’ o lairukok oibalunye enkirukoto enye te Katekisimo Kinyi, neidim te ng’ida sapuk metii erubata natii olng’ash atejo kanyoo ina nairuk anaa esipata o Rorei le Nkai.
Etuutua olkitarri C. F. W. Walther, oloanyiti arikoni le dukuya le Missouri Synod, enkipirita enkibalunoto metii earakinoto to rorei oibala nemenyorri ebaiki taata anaa enatiu ina kata:
“Ore enkibalunoto metii earakinoto naa enkibalunoto o ltung’ani oyieu neisiai kanisa to lmumai otonyorrayie enkiteng’enare e Nkibalunoto e Lutheran, amu etayiolo ajo eiriamari oo Lkigerot
meiboyoo, nemeyanyare Ilkigerot te nkoitoi pooki, aa embae e tipat oleng’ arashu ene meata tipat; neaku eiruk to ltau ena sipata e Nkai nemut nabo alikioo ena kiteng’enare.”
Neaku kanyoo naa ina aaku ole Lutheran?
Ore aaku ole Lutheran naa aaku oltung’ani oiruk isipat o Rorei le Nkai, Biblia Sinyati, anaa enautuno nelimuni te Mbuku o Lning’o. Ore aas nejia naa aibalunye Ilomon Supati le Yesu Kristo. Ore ile Lutheran oosipa, ile Lutheran aibalunok, naa kekurraki ajo, “Ore enkiteng’enare pooki neyieu neiriamarie (Enkibalunoto e Lutheran) anaa enautuno te shumata tene. Ore pooki nemeiriamarie neyieu neanyi nebuaakini anaa enaanyita enkitashoto e nkirukoto ang’” (FC Ep. RN, 6).
Ore lelo rorei nebaiki nejo kulikae olwuasa. Kake me nejia; kake, euntunoto narikoo enkiyang’et metii olng’ash naishoo iyiook mairoro enkirukoto ang’ te dukuya enkop.
Ore aaku ole Lutheran oibalunye naa aaku obo oanyit Ororei le Nkai. Naa ilo rorei outu nchere eyieunoto e Nkai pee ening’ kanisa tialo enkiteng’enare, neaku ile ndamunoto nabo, nemanyisho te seriani olikae o likae (1 Ilkor. 1:10;
2 Ilkor 13:11). Teina pee kintaa olchumati sidai enkibalunoto e sipata oo lkristiano nikiata te Mbuku o Lning’o. Ore to le Lutheran aibalunok, metii likae sototi, arashu irorei arashu imbukui nautu aitobiraki, te nkarriyiano o te nkilejilej eyau enkiteng’enare o Rorei le Nkai nebolu Euangelion e Biblia anaa anautu Embuku o Lning’o.
Nabo te nabo o eyieunoto
ang’ te nkiteng’enare sinyati o enkibalunoto e nkirukoto, naa, nejia etui, enkitaunoto ang’ nintabaya te mpijan Euangelion nikiro esipata e Nkai te dukuya enkop. Naa ninye “enkibalunoto” e nkirukoto, te utunoto nabayie. Neaku eigero: ‘Airuk; neaku airoro. ‘ore teilo ina kiyang’et enkirukoto neaku kiruk nikiimaki” (2 Ilk. 4:13). Enaa enautu aaku ole Lutheran.
Emponaroto e Nkisoma:
Robert Preus, Getting into the Theology of Concord: A Study of the Book of Concord (St. Louis: Concordia Publishing House,1977).
David Scaer, Getting into the Story of Concord: A History of the Book of Concord (St. Louis, Concordia Publishing House,1977).
To purchase a copy of the Book of Concord, call Concordia Publishing House at 800-325-3040.
Enipirita . . .
Eseremare e Lutheran
Kanyoo peyie Eiturrur iyiook
Olaitoriani pee kiseremisho?
Ore nkishorot naagol oleng’ o lchumati oishoo iyiook Olaitoriani naa empalakinoto oo ng’ok, enkishui o enjeunoto. Ore eimu enkishui Enye nemeata entioto o losilisili Lenye ogol o keeya, einyang’ua iyiook Kristo te ng’oki, keeya o loirirua. Ore eimu Yesu Kristo, etalaaki ng’ok pooki e nkop neiboori engoro e Nkai. Eitutumo Kristo enkop pooki o Enkai.
Eisiaita Kristo iyiook anaake tenelikiori Euangelion Enye, eibatisai iltung’ana Lenyana neisumi Ororei Lenye. Eisiai iyiook tenelimuni empalakinoto Enye neiwuang’ieki ng’ok e lelo oirridu. Eisiai iyiook eishoru osesen o sarge Lenye tiatua emukate o enaisho oo sabibu pee kinya nikiok. Tena oitoi eisho iyiook Olaitoriani empalakino, enkishui, o enjeunoto. Kebaa ena mayianata teneipot neiturrur iyiook te seremare Enkai ai supat neeta empiris!
Kanyoo oltau o empolos e seremare e Lutheran?
Ore eseremare e Lutheran neipirare naleng’ Yesu Kristo, otii tenkaraki iyiook neboitare iyiook eimu Ororei Lenye o Sakramenti. Neaku ore eseremare e Lutheran, naa Kristo empolos enye, mee oltung’ani empolos enye. Ore peyie kinturruro aseremisho, mekigira adamu Kristo olakua arashu kimbirribirrita intokitin nemelioo, arashu kidamu nkitanapat kumok e manyisho. Nemekitii sii kanisa pee eitishipi arashu eiguranakini iyiook. Emanya netii Kristo atua iyiook, anaa pee eisiligie ajo etii atua Ororei Lenye o Sakramenti. Etejo Yesu, “Ng’ura, atii tenebo intae anaake, o metabaiki enkiting’oto” (Mat. 19:20). Ore pee eiturrroki iyiook Ororei Lenye o Sakramenti, Neitabaya ele siligi te yiook aigil.
Kaji etiu empukunoto e seremare e Lutheran?
Inji ejo embuku ang’ o Isinkolioitin e seremare e Lutheran: Eiro Olaitoriani Lang’ nikinining’. Eishooyo Ororei Lenye ina najo. Ore enkirukoto natumi teina natoning’o neishoru enashe too nkishoorot natum te nkisisa…ejoki Ninye ina
Natiaka iyiook, nikingil ina nasipa naleng’ neibala…ore empukunoto e seremare ang’ naa Ninye eing’uaa alotu enikitii, neitoki ashuko te yiook enetii Ninye. Ishoru inkishorot Enyena, ore tenebo niking’amu kirrep ninche. Kishet ate te nikirany olikae o likae olkerempe, osinkolio, o sinkoliotin le nkiyang’et.
Kanyoo “Eseremare Sinyati”?
Ore anaa to nkatitin kumok, neutu eseremare e Lutheran naa Eseremare Sinyati. Eretu iyiook matayioloito empukunoto e seremare—nchere
Enkai enedukuya eisiai iyiook to nkishorot Enyena, nikintoki sii iyiook te nkisiayiare ang’ aisho enashe o e nkisisa too Naatasa. Ore ena pukunot Naishoru Enkai inkishoro Enyena nikinchoo sii iyiook Ninye enashe naa ninye ele rorei Eseremare Sinyati.
Ore Eseremare Sinyati naa enkata “nasinya”, nchere enkata “naiteng’elaki.” Enkata naoruni te kulie katitin—enkata nikiaku tenebo
Olaitoriani lang’. Ore te Seremare Sinyati nikinturrurro tenebo te dukuya Enkai, magilani, oo ntarasi, neaku kiaku erubata enkata e “keper te nkop,” epaliki iyiook Olaitoriani ng’ok ang’ neisho iyiook enkishui ng’ejuk taata o ejeunoto oo ntarasi kiaku tenebo Ninye nkatitin pooki. Ore ena yiolounoto e Seremare
Sinyati nelimu ajo tenyoo paa ore lelo oseremisho te nkata e dukuya te Seremare e Lutheran neinosu enkanyit, euriata o esinyatishu.
Kaji etiu eseremare e Lutheran tening’or ninining’?
Easishore enkanisa e Lutheran olkerreti musana oasishore apa ke enkanisa olo Saen. Ore imatuan are e Seremare Sinyati naa (1) enkinosunoto o Rorei le Nkai, o (2) osirua le Ndaa o Laitoriani. Ore kulie matuan e kanisa e Lutheran neing’uraa naleng’ enkisiayiare o Rorei o enkomono, anaa enkomono e tadekenya o nenteipa, esaa e Biblia, irorei ooji eng’amunoi.
Ore te seremare e Lutheran, erany arashu eiro ilairritak o esirit ang’amaro. Etaa eranyare oo mbukui erubata e tipat naleng’ te seremare e Lutheran. Ore olkuak sidai le ranyare aa musana o le taata, naa keng’amuni te seremare e Lutheran, neisulaki naleng’ eranyare e sirit, eitadedeyie kwaya.
Eishop ilairritak lang’ inkilani e makewan oo lairritak. Ore kuna kilani neitoipoo enkewan oltung’ani kake neitodolu naleng’ esiai e nkopisi naishooki metaasa. Ore to lari olulung’a, eretu nkisumaritin o enkomono naageluno esirit meing’urai isiaitin sapuki e Kristo
naa kaji nena siaitin pee easisho te iyiook taata. Ore elikioroto, naa keipirare enkisoma nageluno, naa ninye napik olmishire eseremare e Lutheran, eutu o Rorei le Nkai eor aitobiraki Nkitanapat o Euangelion.
Eidim atudumunye, eirugo arashu egil kung’ too rishat napaasha e seremare eitodolu enkanyit o enkitaunoto e ate te Nkai magilani e Unishu.Eutu sii ilairritak enkitodolunoto o salaba te shumata iltung’ana neitobirr sii ninche iltung’ana enkitanyanyukoto osalaba too rishat kumok.
Etopona dukuya Lutheran aasishore nkitanyanyukot sidain anaa enkitanyanyukoto e Yesu, ilkipaareta, o kulie kitanyanyukot e Biblia arashu enkatini e kanisa. Itum to nkanisani kumok e Lutheran, olperere, inkantoli, impichai, nkitanyanyukot, osalaba oata Yesu, ildirishani oata orangi, isalabani lo lkereri o kulie kitanyanyukot sidain o enkuso. Ore kuna pooki nekus, neilepie neyau sii enkanyit atua eseremare. Eretu iyiook maipirie indamunot ang’ enetii Kristo o nkishoorot Enye.Ore kulie anisani e Lutheran netukusoki oleng’. Ore kulie te nkarriyiano sapuk oleng’ metaa keing’or abori. Mekipik inkitanapat intokitin naijo nena. King’ida te lakunoto ang’ o Lkristiano pee kiasishore
ankarriyiano oo mpukunot pooki nikinkod te nkitoo o enkisisa e Nkai.
Kaji eiko peyie enyanyukie eseremare e Lutheran enkiteng’enare e Lutheran naipirita e Nkai?
Ore eneiko kanisa teneseremisho neutu entoki nairuk, naiteng’en o enaibalunye. Egol, naa, pee iramat o enkiteng’enare e Nkai e Lutheran nimbung’ita eseremare neme ene Lutheran. Eisidai tenikidamu nchere eramat Martin Luther—aitobirr— mee aiteru kanisa o seremare enye. Etayiolo Luther nchere ore oltau o empolo e Seremare Sinyati naa Ilomon Supati. Eitu aitayu Luther eseremare naipirare Euangelion nesuj olkerreti liapa o siruai le kanisa.
Kanyoo peyie ore irrekiei le seremare te Synod ang’ naa emayiana?
Etii ntokitin are nikilam kiwalu ena kikilikuanata. Ore nabo enduata nchere eidim pooki anisa ataasa anaa enayieu, eitu eing’uraa kulie sirito e nkibalunoto ang’. Ore enkae napaashari naa enduata nchere ore pooki ng’ae te kanisa neas entoki nabo pooki Jumapili, eitu epaashari, ai pukunoto eibelekeny arashu enapaasha. Metii nabo e kuna naishaakino arashu enyorrarro, naa ore enaibala neme ene Lutheran.
Ore Synod ang’ netoduaa ena yieunoto nchere—ore tenkaraki esidano e kanisa-idai tene nyanyukuni te seremare pee kimbalnye enkirukoto e makewan, naorunye e Lutheran te mpijan to losho omanita kanisa ang’ nkanisani neme ine Lutheran. Ore te nenyanyukuni tenkiteng’enare nenyanyukuni to lkereti. Ore olarikoni lang’ le dukuya e Synod ang’, oloanyiti Dr. C. F. W. Walther, netejo ena tenenyanyukuno to lkerreti le seremare:
Mikijoito taa pee nyanyuku indamunot arashu enduata o Lkristiano airukok—nemekijoito sii pee edamu pooki ng’ae anaa enadamu likae. Ore etiu nejia, eton ake esipata nchere ore olkerreti le seremare e Lutheran neoru eseremare e Lutheran te seremare e kulie kanisa natiu nkajijik e seremare anaa nkajijik e ntumo naiguanakini ilainining’ok arashu eitanapi. Ore naa eaku nkanisani ang’ nkajijik e nkomono te sipata naa eisiai Ilkristiano Enkai kitok te umata te dukuya enkop. Eidim aikilikuanu oltung’ani, “Kanyoo tipat teneitanyanyuki isiruai?” Nikiwalu, “Kanyoo tipat e mbentera to larrabal? Kiyiolo naa nchere memir osikari olmang’atinda te ninye, edol ilkulenyena te mbendera.” Meyieu nikiany kipuo te nkoitoi oo loo papa.
Kake amaa eseremare e Lutheran mee enoo Ljaman
Kining’ kulikae tung’ani ejo nejia amu ore enkitobirata e kanisa neitera te Jamani, neaku ore esremare e Lutheran metaa nchere pee mee enoo Ljaman. Ore ena naa ejo lelo lemeeta eyiolounoto. Ore enasipa naa ore too nkatitin kumok eseremare e Lutheran, netaasishore isinkolioitin, olkerempe o ilkerreti le nkisiayiare naing’uaa eseremare e kanisa olkristiano e apa olosaen neshuko siadi alo eseremare ol Yahudi te sinagogi anaa enatiu te seremare ol Yahudi te nkaji e Nkai. Neaku, ore eseremare e Lutheran neeta intona te seremare o larin naing’uaa iloreren kumok: Ilorok, ile Asia, Polos-Olosaen, ile Sipein, Ilyunani, Iltalian, Ilfaransa, Iljaman, o Lamerikani. Neaku mee nejia etui nchere ore eseremare e Lutheran naa ene Jamani.
Enabayie
Neaku ore peyie kinturruro te dukuya Olaitoriani te seremare kinteru kulikae arin enkalusu nabo, neyiolou nchere kishulare ilmalaika, o lmalaika kituak o lorora pooki le shumata oituruko ilarin kumok oleng’ eiturruro te dukuya Olkuoo le kerr te nkitoria Enye nikiserem Ninye dama o kewarie. Ore eiturrur Olaitoriani Lang’ iyiook te seremare
e pooki Jumapili, nikishulare olorora pooki le shumata kisis
Enkai ang’ supat e mpiris. Eisis isinyat le shumata o le nkop laa
Ninye enkiterunoto o enkiting’oto, oledukuya olesiadi, Alfa o Omega, Olaitoriani Lang’ Yesu Kristo, oitoreisho te nebo Enkai Papa o
Enkiyang’et Sinyati, Enkai nabo, metii enkiting’oto.
“Metaa ene ilo otonita to lorika le nkitoo neaku eno Lkuoo le ker, emayianata o enkanyit oenkisisa o enkidimata intarasi o ntarasi!” (Emb. 5:13).
Enaipirita . . .
Enkanisa e Lutheran—Missouri Synod
Ore te mayianata e Nkai, ore enkanisa e Lutheran e Missouri
Synod netumuta aitasheyie Ororei, laa empolo e Kristo etashayie mee iltung’ana, eitabaya Ilomon Supati, neaku asipani to Lkigerot o Enkibalunoto e Lutheran, neyiolounyeki eseriani o naboishu to Laitoriani. Ore ena palai nikiretu tayiolo ajo kaji etui Enkanisa e Lutheran—e Missouri Synod.
Eseriani nalang’ eyiolounoto pooki
Ore pee ebau enkata sidai, nedou
Oinoti le Nkai enkop neaku oltung’ani te nkoshoke e eselenkei Maria. Ore te Yesu, etii Enkai Openy te nebo o iyiook te nkop. Mee ketii ake Yesu te nebo o iyiook, kake te nkaraki iyiook. Eewuo ena kop e ng’oki nee pee elotu arare ilmang’ati lang’: eng’oki, keeya o loirirua. Eewuo alaku iyiook. Etimira kulo mang’ati eitayu enkishui Enye.
Ore eimu enkishui Enye sidai o keeya Enye to salaba, etalaa Yesu esile e ng’oki to ltung’ana pooki. Nepiu aitoki neisho iyiook enkishui ng’ejuk, enkishui naata tipat, enkipirita o shoto—enkishui nabore osiligi o enkitieunoto, ata
too nkatitin o somito enyamali. Etii Yesu Kristo te nebo iyiook. Enyorr iyiook nerripito iyiook, neisho iyiook eseriani nalang’eyiolounoto pooki.
Olmarei loo Lkristiano Airukok
Ore Enkanisa e Lutheran e Missouri Synod naa olmarei lo lkristiano obaya imilioni 2.6, oiturruru to sirito nabaya 6,000 to losho lo Lamerikani. Ore ena anisa ang’ neiteruaki ilarin 150 otulusoite olturrur kiti oidurraki Amerika oolikioo neiteng’enisho Euangelion le mpalikinoto oo ng’ok eimu Kristo ake. Ore laiterak kumok le na Synod ang’ neing’uaa Missouri, neaku ninye ina arna “Missouri” te nkarna e kanisa ang’.
Ore isirito ang’ naa nabo te nchula e naboishu o lkristiano naji “Synod,” nautu “elototo te nebo.” Ore pooki sirit neitasheiki kewon neeta empukunoto e makewan. Kiruk nikinteng’en esipata nabo e Biblia, kake ore isirito ang’ neing’uraa sii impukunot o ltung’ana likisiaita. Ore kulikae netii atua enkishui netii kulie ilkerenketi sapuki. Sapuki kulie, naa kutiti kulie. Easishore kuli
enkutuk o Ngeresa, kake ore embata nerikoo eseremare te nkutuk e Vietnam, Sipein, Laotian, o kulie kutukie. Kira olmarei oiturruro too loreren kumok, nikira nabo te sipata nchere Ore Yesu Kristo naa Olaitajeunoni le nkop.
Atii naleng’ atua Ororei
Eipotito oltoilo le Yesu ilaing’okok meirridu, neilejilej lelo oo tigilate tauja eimu elikioroto o enkiteng’enare o Rorei Lenye to lperereni lang’ o to nkilasini. Kira kanisa naanyit Biblia anaa Ororei le Nkai oigero—oltoilo kewan le Yesu, Olchekut lang’ supat. Ore Enkai Enkiyang’et Sinyati eimu Ororei
Lenye, neitobirr neramat osiligi tiatua Yesu Kristo. Ore eimu ele Rorei oishu neeta engolon, Eisikong’ Yesu Openy, neilejilej, nepalaki neutaa iltung’ana Lenyana aimie olng’ash, nkikilikuanat naag’oi, o mbaa nikiimaa te nkishui ang’.
Kiruk naleng’ nchere etii Yesu te nebo o iyiook neton eitore kanisa Enye ebaiki taata eimu Ororei Lenye. Neaku, kitumuta aisum, nikinteng’enuo nikibulu to Rorei le Nkai, Biblia Sinyati. Ore kanisa ang’ netii enkiyang’et o enkanyit to lkerreti le seremare nabore Ororei le Nkai, naa Ninye emayianie iyiook Yesu te naboisho oo iyiook o eseriani Enye.
Kristo-Empolos Enye NemeIltung’ana
Kishipakino naleng’ inkoitoi naakunye Yesu te nebo o iyiook o empiris Enye e mpalakino. Neaku, ore Synod ang’ neitaa KristoEmpolos Enye. Ore enkipirita ang’ naa Yesu Kristo o naboisho Enye te nebo iyiook.
Kiruk nchere eboitare iyiook Yesu eimu enkare e nkishui e Nkibatisa, Sakramenti naitutum iyiook o enkeeya o empiunoto e Yesu, neituku ing’ok ang’, neyau iyiook atua osesen le Kristo, Kanisa Sinyati o Lkristiano. King’ida etii Yesu te nebo o iyiook te mpiris te Sakramenti naji Endaa o Laitoriani. Osesen o sarge osipa tiatua emukate o naisho oo sabibu naishori ilkristiano meinosa neok. Ore tena daa sinyati, eitoti iyiook Yesu neramat iyiook te mpalakino oo ng’ok, neitagol iyiook te nkishui naisiai Ninye tena kop, nerreten iyiook te nkishui oo ntarasi te shumata.
Ore kira iltung’ana le Missouri
Synod, nikishipa te nebo Kristo, mee taa te seremare ang’ ake kake, te nkishui ang’ e anaake. Ata tenaa kiti erubata e nkisiayiare arashu sapuk, kitii abori arashu eilepunyeki iyiook too nkonyek e nkop, enkipototo sinyati tene kisiai Olaitoriani Yesu Kristo to ltauja obore enchipai.
Kiboita aa oltung’ani obo, nikinyok asuj enkitanyanyukoto e Yesu otonyorra iyiook nerramat iyiook mikiata engolon. Ore eimu ereteto e kanisa ang’, etii Synod ang’ oo mbukui o mpala nailepu iltauja pee eramat lelo ootum inyamalitin o lbuketa o lbuketa lena kop.
Kitesheta nikiretu aitasheiki isipitalini e Lutheran, o nkang’itie naramatieki Iltung’ana moruak, o nkampunini naramat iltamoyia, lelo oitorogonyaki, lelo oitanyamalita ilkeek oitemerisho, o kulie kumok oimaa ngolikinot napaasha te nkishui.
Etaa Missouri Synod oltoilo ong’or enkishui sidai o tipat e nkishui e tung’ani te lelo lemeino iltarrueshi, o ltung’ana moruak te Amerika. Ore amu king’uraa iltung’ana, kiyieu nikisiai ilkulikae anaa enaisiayia nenyorru iyiook Enkai te Yesu Kristo.
Aitabaya Nkuapi Euangelion te Nkitiunoto
Ejo Biblia Yesu “olkuoo le ker oya eng’oki e nkop” (Yhn. 1:29). Ore etalaa esile ang’ to sarge Lenye, etopiuo Yesu too lootuata neshuko enetii Papai Lenye te shumata aitore intokitin pooki. Neisho ilooiteng’eni Lenyena enkitanapata meshomo enkop neibatisa, neiteng’en, neibung’ nena pooki naitanapa.
Neisho ninche osiligi nchere eaku te nebo ninche nkatitin pooki ometabaiki enkiting’oto le nkop.
Ore eimu isirito, nkopisini ang’ kituaak, nikinyok aitabaya enkitanapata o Laitoriani Lang’ aitayiolo enyorrata o empalakinoto Enye te nkop pooki. Eeta LCMS mbarakinot naitabarie Ororei enkop pooki, ereu ilmushen obaya 400 atua nkuapi nabaya 70 te nkop pooki. Ore kulo mushen neyau ilomon supati le Yesu iwuejitin nemeyioloi Enkarna Enye neretu sii aitagol nkanisani natii ine. Ore amu ore pooki kristianoi naa olchakeni lo Laitoriani Yesu Kristo, esiai ang’ o erishata e makewan pee kilikioo ilomon supati le Yesu to lmareita lang’, elatia, likiasisho te nebo o ltung’ana pooki oo pik Enkai enkishui ang’.
Ore Enkanisa e Lutheran— Missouri Synod neanyiti oleng’ te nkiteng’enare o lkristiano. Kincho erubata sapuk enkiteng’enare o Rorei. Kiyiolo ajo ore ena naa nabaya te nkitabaroto oo Lomon Supati. Neaku, kintasheiki sukulini kumok e nena neme nekatolik te Amerika pooki, kintasheiki isukulini e nasari 2,000, ine pirimari, ine sekondari kisiai inkera nabaya 250, 000. Kiyiolo sii ajo ene tipat enkisuma e shumata, nikiata inkoleji 10 o univasiti kumok. Ore
sukulini e Synod ang’ neme sukulini ake o loopeny naishooyo enkisoma, kake kintaa Kristo-Empolos, o Rorei sinyati endapidapoi e nkiyang’et e Nkai.
Ore pee kitum aitasheyie emurruna etipat e shumata o enkoitoi e nkiyang’et to sukulini ang’, e Lutheran, kinteng’en ilmalimuni kumok too nkoleji ang’. Ore kulo malimuni neitau ate to Laitoriani neutaa inkera metabaiki enyorrata e Kristo. Nikimput ilperereni loo nkanisani ang’ ilewa le Nkai oyiolo Ilkigerot neyiolo atolikioi neasishore Ororei. Kiata sii inkoleji are oo lairitak.
Aaku asipani to Lkigerot o Enkibalunoto e Lutheran.
Etolikioyie Martin Luther, olaitobirani kitok le kanisa to larin le 16 C., olkilikuai le tipat le Biblia: nchere eewuo Kristo enkop aitajeu ilaing’okok, nemanyisho te nebo iyiook pee emir ilmang’ati lang’— eng’oki, keeya o loirirua. Eiruku neiteng’en Luther nchere ore keeya naitaa Yesu Kewan olasar to salaba neitukuoyie ng’ok e nkop pooki, naa ore lelo opik osiligi atua Ninye
nepalakini. Neikenakini esipata neitutumi tenebo o Enkai.
Ore ina naiterua Luther to lari le 1517 nebaya enkiputakinoto enye to lari le 1580, nakata peyie eiturrurri impala pooki e nkirukoto e Lutheran (Enkibalunoto e Lutheran) teina buku naji Embuku o Lning’o. Kintaa enetipat oleng’ tenikimbung’ nikiponaa esiai enkitobirata e kanisa e Lutheran. Kidol te nkitobirata e kanisa enkaina e Nkai easisho pee errip esipata o Rorei Lenye o Lomon Supati le Yesu Kristo. Neaku, kintautua ate te Lutheran nasipa, nesuj olkerreti liapa.
Eitodolu Eseriani o Naboishu o Laitoriani
Ore enabayie, kira nabo, meekiata e mua ang’ arashu isiatin, arashu osotua o enkarsisisho, kake naboishu ang’ o Laitoriani Yesu Kristo oishu o enkibalunoto o sipat o Rorei Lenye. King’ida nikimanyisho te nkirukoto naishoo iyiook Enkai. Kishipa teneking’arr ina kirukoto o kulikae kumok, pee epuonu ilkumok ayiolou Yesu Kristo, ilo obo oyaki iyiook eseriani nadede, eng’ida sapuk oenkishui nabikoo.
Enaipirita . . .
Alikioo Ilomon Supati le Yesu
Kanyoo erubata e makewan nikiata kira Ilkristiano?
Ore eimu enkirukoto, nikiaku iloiteng’eni le Yesu Kristo naa, ore etui neija, neaku erubata ang’ e makewan peekilikioo ilkiliku supati le Yesu Kristo. Niking’arr ol kulikae olkilikuai le njeunoto anaa enaang’. Naa kakwa iltung’ana liking’arie enkirukoto? Esipa, eibala pae iltung’ana lo lmarei lang’: olee, enkitok, inkera, inoo nkakuyiaa, intoiuo o kulie. Kake meitashe teine. Ore ina naa enkiterunoto ake. Eiteru teine nebaya ilchoreta, lelo likiboita too sirito ang’, lelo likiasisho te nebo, ile latia, o lomon likitumore anaake te nkishui ang’. Ee, ore ena naa aimaki Yesu Kristo te kulikae tungana o enjeunoto Enye sapuk. Ore erubata e makewan kira Ilkristiano naa pee kijurru niking’uraa irishat sidain nikilikinye ilkulikae ilkiliku supati le Yesu. Naa ore, kitujurrutuo nikitayioloito nena rishat, ore enaang’ naa erishat e makewan o esiai nikias ina—alikioo ilkiliku supati le Yesu.
Kaji eiterunore elikioroto o lomon supati le Yesu?
Eiteru te nashe ang’ te nkaraki enjeunoto naa enang’ te Yesu Kristo. Ore pooki lang’ nikias eng’oki anaake naa ore te nkaraki ina, te neing’uari iyiook oo peny, nemetii entoki naishaakino iyiook meteleku engoro o endung’okinoto e nkiguana oo ntarasi e Nkai. Naa nejia etiu pooki ng’ae tena kop leitu elotu enetii osotua le njeunoto le Yesu Kristo.
Kake maishoo Enkai enashe, etaase entoki e nking’asia te nkishui ang’! Sapuk naleng’ metaa etonyorra Papa iltung’ana pooki, Neirriu Oinoti Lenye Ogol enkinyang’a meeu enkop, pee eanyit Enkai te sipata, neisilisili neye te nkaraki ing’ok inono o ne nkop pooki. Ore te nkaraki Yesu Kristo, ore ing’ok inono pooki neitukoyioki. Kintisinyaki, kitapalakaki nikinchori eseriani nalang’ eyiolounoto pooki.
Ore too mayianat pooki nikincho Enkai te nkishui ino, metii olng’ash ore enaisul pooki naa empalakinoto naa enino te Yesu Kristo, naa ore teina palakinoto, netii osiligi nchere ore peyie iye nilo amanyisho ntarasi te nebo Olaitoriani te shumata.
Kincho Enkai enashe to lng’ur Lenye!
Kanyoo kias to lomon supati le Yesu?
Eitu eisho iyiook Enkai ena jeunoto naba nji eji pee kitoni o ninye maate, nikikurraki aitaa olchumati lang’ maate. Eishoo iyiook ena jeunoto neipot pooki obo lang’ metaa olchakeni. Eishoo iyiook ena jeunoto naba nji pee king’ida te ninye, nikimany ninye niking’arr—ee, pee king’arr o kulikae! Eyieu nikiriku ilkulikae kumok atua kanisa Enye, naa ine etumie emayianata o Rorei le Nkai o Sakramenti, neitai erubata oo ltung’ana le Nkai— nabo oo nkera Enyena nanyorri. Naa kanyo nang’or, neisiligie iyiook Enkai ajo ore pee kias, Nemayian. Ore tena sipata, kiata enkitieunoto pee kincho enashe nikisis Olaitoriani.
Oraia le dukuya le kanisa ang’, Dr. C. F. W. Walther netejo ena bae e tipat oleng’:
“Ore enkae siaai sapuk e Synod nayieu nebikoo te Evangelical Lutheran Synod naa pee meing’oru enkitoo e makewan, kake enkitoo e Nkai, pee meing’uraa ebulana enye ake, kake pee etubulaa e nkitoria e Kristo o enjeunoto o ltauja. Itoduaa, ilalashera onyorri, kinturrurrote neme te yieunoto ang’. Kitii enkirukoto, naa ore tena
nikiata osiligi pee eitajeuni iyiook! Kake etii kulie milioni lemeata enkirukoto! Naa ina pee kitii enepee kiyau ilkumok atua enkirukoto anaa enaidimayu, pee ore nkatitin osina o enkinyala to laisinak le Kristo, ilmodok lemeata enkirukoto neidim aiboi. Naa tena eyieu Enkai e mpiris nemanyisho Ilkristiano tena kop nchere pee eyau ilkulikae atua enkirukoto naitajeu. Naa teneme nejia anaata eya Enkai Olkristianoi nabo kata shumata ina kata ake naibelekenya.”1
Amaa esiai e likioroto mee siai ake oo lairritak?
Ore esiai e likioroto naa esiai nabo e tipat oo lairritak, kake mee enoo lairritak ake ena siai. Ore pooki kristianoi, eimu enkibatisa, neishooki erishata e makewan nalimunye enkisisa eilo Oipotuo iyiook te naimin matijing’ ewang’an Enye naing’asiasho (1 Pet. 2:9).
Ore pooki kata nikiimaki Euangelion, naa enkiroroto e mpalikinoto oo ng’ok. Ore aliki likae tung’ani ilomon supati le Yesu neme enkiroroto ake, neme eutunoto ake e nkirukoto. Ore pee king’arr o kulikae ilomon supati le Yesu, nikiliki ninche empalikinoto oo ng’ok, amu ina eimaki Euangelion. Ore elimuni Euangelion netii Enkai Enkiyang’et Sinyati ine aisiayu
enkirukoto to ltauja e lelo oonining’.
Ore ilairritak o ltung’ana neasisho te nebo te siai kitok aitaa iltung’ana iloiteng’eni to nkuapi pooki, elimu te nebo ilomon supati le Yesu. Neasisho te nebo metaa ore isirito enye neaku iwuejitin nedol ilomon ajo eitoomonoki naa wuejitin neiturukie Euangelion eitabaiki ilkulikae. Ore eibung’a inkaik, nelikioo ilairritak o lairukok ilomon supati le Yesu!
Kaji ewueji neiteruni alikiorie ilomon supati le Yesu?
Eiterunore enyorrata to lkulikae. Ore enyorrata naa keas esupat to le latia lang’, olchore lang’, oltung’ani lo lmarei lang’, miking’uraa ajo kanyoo kitum te ninye. Ebukokini enyorrata Enkai atua iltauja lang’ nedooyo adoiki enkishui e kulikae. Meyieu Enkai isiaitin ang’ sidain, kake ile latia, ilchoreta, o ltung’ana lo lmarei ooyieu.
Ore ake pee kiyiolou tipat naata enjeunoto ang’ o enyorrata sapuk o ol tau le Papa eitajeu iyiook, nikiyiolou ajo eitayu nena pooki naibooyo eitashe te nkoitoi pee mekibaiki ilkulikae. Ore nena naibooyo naa teni kiguanare ilkulikae o larrabal oatayie iyiook lelo likipuo airorie. Ore pee kilikioo ilomon supati le Yesu, kinchakenoo te nyorrata o te supatisho, etii
entoki natii ene naisho iltung’ana meikang’ata nikidamu ajo ainyoo ena naishoo ilkristiano metaa menyaanyukie kulikae. Nerikoki iltung’ana meikilikuanu, “Kanyoo iata? Ayieu sii nanu”
Kaji kinko tene kiwalu enaikilikuanu ole latia? Kiwalu kilimu ilomon supati le Yesu. Kilimu nchere ore te nkaraki eng’oki nikitoorore Enkai, kake enyorr iyiook Enkai naleng’ o metaa neiriu Olaitajeunoni meeu ena kop pee elotu arik iyiook enetii Ninye. Nejo Biblia, “Enterretenata anaake pee iwalikiki oltung’ani pooki oikilikuan intae olbae lo siligiotii atua intae, kake te mborron o te nkanyit” (1 Pet. 3:15).
Ore enkinosunoto e Uangelion e njeunoto naa enkisiayiare sapuk naidim pooki Kristianoi ataasa to le latia, arashu oltung’ani lo lmarei, arashu ebaiki ninye olomoni limiata enibaikinore.
Mee ngolong’u te nanu te naibooki likae tung’ani enkirukoto ai?
Ore alimu ilomon supati le Yesu neme ngolong’i, kake ebaiki neaku enkoitoi nikilimunye. Ore ina eyieu niking’uaa. Ore enkoitoi sidai nikilimunye ilomon supati le Yesu naa emborron o esupatisho.
Ore elimunoto oo lomon supati le Yesu neme “nkibookinoto e nkirukoto ang’ likae tung’ani.”
Eyieu nikintung’uaa ate enkatini nchere ore enkirukoto pooki nesipa, naa ore nabo nesipa alang’ enkae.
Kianyit enkirukoto e kulikae, kake mikincho “erishata narisio” to mbaa naipirare eneyoki oltung’ani atii te nkishui oo ntarasi.
Ore elimunoto o lomon supati le Yesu neme duo ake “eng’ara oo ndamunot.” Kake enaibala aisho likae tung’ani Ororei le nkishui— ooat engolon, Ororei le Nkai oyau enkirukoto naa ninye eyau Enkai ilo tung’ani atua enkitoria Enye.
Neaku, ore alimu ilomon supati le Yesu neme engolong’u, enkishoroto enking’asia nindim aishoo likae tung’ani.
Kanyoo kindim ataas pee kirreten ate pee kiliki ilkulikae Yesu?
Ore pee kitum aishakenoi Yesu nikigol to Rorei o Sakramenti. Ore pee kinko nejia, neing’or iyiook Olaitoriani eisho iyiook o engolon
nikilikiorie, Olaitoriani lang’ Yesu Kewan. Ore king’amu empalakino o eseriani, neaku kindim atang’arr o lkulikae. Ore enkae nikindim ataas pee kitum atolikio ilomon supati le Yesu naa tenikimbelekenyakino Olaitoriani te nkomono. Tadamu sii iyie eneba eyiolounoto nikiyiolou irishat nikindim atolikiorie ilomon supati le Yesu tenikinkilikuan Papa lang’ le shumata metutaki iyiook nikiomu empijan nikirorie. Tenekiomonu inkutukajini metaboloto nikilikiorie ilomon supati, king’asia oleng’ tenikidol ebolo inkutukajini naanyita iyiook maima, kilikioo ilomon supati le Yesu Kristo!
Nkulie Bukui
Ore kulie bukui sidain e kanisa ang’ nautu naleng’ elimunoto o lomon supati le Yesu Kristo naa ketumi te intanet te: www.lcms.org/310.
1 Walther, Essays for the Church, (CPH: 1992) II:262.
Enaipirita . . .
Ilmarei loo Lkristiano
Airoroki intae te nkarna o Laitoriani lang’ Yesu Kristo. Etum ilmarei lo Lkristiano inyamlitin kumok tena kop ang’ kuna olong’i. Eisidai tene eata eyiolounoto e nkipirita naata e Nkai to lmarei o eneiko tenetumore nerriny nena nyamalitin kumok naipirakinore ninche.
Kanyoo ejo Enkai to Rorei Lenye, te Biblia naipirita ilmarei?
Ore te nkiterunoto, neitobira Enkai ilewa o nkituaak pee emanyisho te nebo anaa ilewa o nkituaak, naa ore eimu enkiyama enye neyau inkera ena kop. Kisum te Enk. 2:22-24: “Ore ilo arasi oitayio Olaitoriani Enkai te ilo tung’ani neitaa enkitok, nerikoki ninye ilo tung’ani. Nejo ilo tung’ani, ‘Esipa ele taataoloito loo loik lainei, naa eoroti osesen lai; ekeipoti ajo “enkitok,” amu eitayioki ninye tiatua olee. ‘Metaa eorore olee menye o ng’otenye, neibung’are enkitok enye neaku pokira are osesen obo.” Ore Olaitoriani Lang’ Yesu Kristo neitadedeyie ena kiyama te nkisiayiare Enye etii ena kop (Mat. 19:5).
Ore olkiparet Paulo, netabolua Olaitoriani nchere enarikino ilewa
o nkituaak kristiano nenyorruno neisiai ate, eutu te dukuya enkop enyorrata e Kristo te siankiki Enye, kanisa. Ore te Lefeso 5, neigerr Osinyati Paulo nji: “Entoning’oto maate te nkaraki naa Kristo iyanyititi. Na kituaak, entoning’ ilpayiani linyi, anaa eninkoko Olaitoriani, amu olpayian elukunya e nkitok anaa paa Kristo elukunya e sirit, ilo sesen Lenye, naa Ninye Olaitajeunoni lenye.
“Ore anaa enaning’ esirit Kristo, enchoo etiu sii ninche inkituaak neijia aaning’ ilpayiani lenye to mbaa pooki. Lopayiani, entonyorr inkituaak inyi, anaa enatonyorra Kristo esirit neishooyo Kewan te nkaraki ninye pee eitaa aitisiny ninye…ore tena oitoi ake, eishaakino nenyorru ilpayiani inkituaak enye anaa iseseni lenye. Ore olonyorr enkitok enye nenyorr kewan. Amu meetae aikata oltung’ani oiba osesen lenye makewan, kake eitoti neramat ninye, anaa enaramat Kristo esiritamu kira iyiook irubat o sesen Lenye.
“Ore enkaraki ena elo olee aing’uaa menye o ng’otonye, neibung’are enkitok enye, neaku pokira are
osesen obo. Enkisudoroto kitok ena—najo nanu Kristo elimu o kanisa. Ore etiu neijia, nchoo ake pooki ng’ae linyi enyorru enkitok enye anaa kewan, naa nchoo enkitok edol ajo keyanyit olpayian lenye” (Efe. 5:21-33).
Ore tena limunoto nabanji e nkiyama, metii naa eneiko ilpayiani pee “eisimaki ate” inkituaak enye, neme pee emenaa inkituaak ilpayiani lenye te “rikore enye” te nkang’. Ore entoki sapuk naa enkanyit o enyorra te nkae o likae esuju enyorrata e Kristo te kanisa, o enkanyit e kanisa te Kristo Olaitoriani lenye.
Eyieu intoiuo neitaa inkera enye inaning’isho te nkoitoi o enyorra o o lng’urr, eas esidai naidimayu to nkera enye. Kisum te Efe. 6:4: “Ore intae iloo papa, emintagor inkera inyi, kake entubulu ninche te nkitamioto e utaroto o te nkiteng’enare o Laitoriani.” Ore sii ninche inkera neyanyit nening’ intoiuo enye, anaa enaitanapa Olaitoriani, “Na kera, eyanyita itoiwuo inyi ti atua Olaitoriani, amu aisidai ina. Iyanyita papaai lino o yieyio lino-ena kitanapata naituruk neeta enkisiligata-pee eitabari mbaa inono nibik inkolong’i kumok ten kop” (Efe. 6:1-3).
Kakwa kuaaki oinyalita ilmareita te kuna katitin?
Ore pee king’uraa enejoito Biblia tialo ilmareita, nikidol nabo kata elakuani naata enkumoi o lkuaki lang’te Enkai.
Ore ilmarei lo Lkristiano nikidol eitanymal ilkuaki le meiriamari o Rorei le Nkai. Ilkuaki yiolot oleng’— eimu esenema, inkasetini, imbukui o sii naleng’ entelepisheni—eisho iyiook ilkiliku lemesipa. Ereuni olkilikuai outu nchere ore emboita e aulo olmarei arashu lelo leitu eyama, neishoruno, arashu ata doi ninye enkiyama o lewa o lewa naa “enkae oitoi sii ninye” e nkiyama. Neitapong’oori inkera meiruk nchere ore pee igolong’aki intoiwuo nemetii enyamali, ore ninye enaitishipisho oleng’ naa nchere ore iltung’ana moruak naa olola, arashu ekueniyieki. Neaku ore olkuaak neing’oru omom to nkoitoi e ng’oki e tung’ani, neitukuj iltung’ana metonyorra to nkoitoi oo mpichai o rorei.
Netaa enyamali too nkera ang’— neisulaki elelero ang’—pee pooki toki eji peyie eaku “yiolot” to lchereta lenye negol oleng’ to ntoiwuo pee eyiolou neshipakino. Ore iltung’ana lang’ kutiti neineputua ilkuaki oinyalisho o sinkoliotin lemeeta enkanyit, oisho elelero metaa kiserut nemeata enkanyit te nkishui o enkanyit te likae tung’ani. Ore pee eaku moruak, ena lelero ang’ neutaki
enkitanyanyukoto nchere ore “manyisho te nebo” metii enkiyama nenyorraro. Kebaa ena nyamali te ne meibooyo ilmarei lenye ele kuaak torrono!
Ore ilewa to lkuak lang’ neitukuji metijing’a torrok e loloito e ate. Nemeishori enkanyit olee oyieu neaku olpayian asipani arashu arashu papa. Kebaa taata inkera nabulu meeta papaai lenye onyorr o ramat ninche tiang’. Ore entorroni ena bae naa kelioyu Kenya ake to nkolong’i napuonu.
Ore sii ninche inkituaak neitanyamali meing’orie embata enkong’u ina naishoo e nkai ninche. Neitanyamali meing’urai eishoi anaa entoki nemeeta tipat eitabari, entoki ake duo nanyorari kake mee ashipakino anaa enkishooroto naing’uaa Enkai. Ore tena netum entemata namenaa eyieunoto e Nkai te ninche era nkituaak o nong’otonye, arashu edol enkiyama anaa entoki nanare neing’uari te neme kore etumokinoyu te ninche.
Ee, kitayioloito ajo ore ilkuaki lena kata ningito eeta ilkiliku oopashari to Rorei lo Laitoriani lang’ o eyieunoto Enye to o lmarei lo Lkristiano. Eyieu ena neyiolouni neanyi.
Kanyoo eas olmarei lo lkristianoi to nyamalitin e kuna olong’?
Ore erubata e dukuya naa tenikimpirakinore kuna baa nabo kata. Ore pee kintakuno metii enyamali nemeretu. Nemeidim sii olmarei atejo metumore kuna nyamalitin. Tineaku mikishilaa inyamalitin nemeisho ina meshomo.
Ene tipat oleng’ too ntoiwuo oo Lkristiano teneya erishat sidai aatoni o nkera enye. Teneisuma tenebo o nkera enye, neimaki nkikilikuanat naata netaaniki eirishu neitukuj ninche naa entoki sidai oleng’.
Eyieu ilpayiani o nkituaak enye neya erishata tiatua isiaitin enye nemeeta enking’ang’aita airo, aimaki iyieunoto o nyamalitin naimaa ninche, enyok aasisho te nebo nenyorruno maate, tenkaraki inkera enye.
Ore enetipat naleng’, eyieu Ilkristiano neomonu emayianata o Laitoriani te nkiyama enye o lmarei lenye, eikilikuan Enkai metapalaki ing’ok enye o nainyala anaa intoiwuo o ltung’ana o yamate, neibelekenyakino empiris o Laitoriani eimu Yesu Kristo Olaitajeunoni Lang’.
Eyieu ilmarei lo Lkristiano neitaa pooki-seremare e Jumapili entoki e dukuya. Ore pee eiturrur Enkai ilmarei metamana Ororei Lenye o Sakramenti, neng’amu empalikino, enkishui o enjeunoto—engolon
nayieu pee eirish inyamalitin e anaake te nkishui.
Kaa rubata eeta eseremare dorrop e anaake te nkishui o lmarei lo Lkristianoi?
Ore intokitin e tipat naidim olmarei ataas naa te neya erishata te nebo to Rorei le Nkai. Ore erubata nabo e enkomono o lmarei naa Ilkigerot, embuku o sinkolio o Katekisimo
Kinyi. Kuna imasaa e tipat te rishata naaku olmarei te nebo te nkaraki o Rorei le Nkai.
Eyieu intoiwuo neiteru eisum nerany ematua kitok e Katekisimo Kinyi o nkera enye aa kutiti, eretu ninche metayioloito Enkomono o Laitoriani, Inkitanapat Tomon o Enkirukoto oo Lkipareta, neitoki aasishore elimunoto enye, epon dukuya anaa enaloito erishata.
Enare neimaki intoiwuo enkirukoto enye te nebo o nkera enye, neomon o ninche neitukuj inkera enye te nyorrata metaasa ina naishaakino, nemeure sii atiaki “aa” te nemenarikino. Naa ore anaake, neyieu neaku intoiwuo enkitanynyukoto to nkera enye te nyorrata e Papa le Shumata te Kristo Yesu Olaitoriani Lang’.
Kaji eiko intoiwuo te neretu inkera enye meirisha intemat?
Epalaa intoiwuo esiai enye sapuk naas to nkera te nkaraki enkoitoi naasie ninche kulie tokitin te nkishui.
Eaku entoiwuoi enkitanyanyukoto sidai te nkerai enye olayioni arashu entito.
Ore pee eitodolu olee gaku eng’ues te nkang’, neiro ilomon torrok o neinyalaki enkutuk enkitok enye, ming’asia te nebulu enkiti ayioni enye nelotu sii ninye aasaa nijia. Ore pee eaku enkitok enaing’unyung’uny ming’asia te neasaa inkera enyena kutiti nijia te nebulu.
Eishaakino intoiwuo Kristiano neitodolu enkirukoto sidai naduaaya inkera o kulikae tung’ana otaniki ninche. Eigero Osinyati Paulo ajo nchere ore enkiama o ilkristianoi naa enkitanyaanyukoto e enyorrata e Kristo te kanisa. Ore naa tena neaku esiaai sidai e nking’asia o erishata e makewan nabore eng’ida.
Metamayiana e Nkai ilmarei lang’ te nkiputakinoto te mpiris Enye e nyorrata, eitagol ninche nenyok enyorrata e maate eisiaai Olaitoriani Lenye naa Olaitajeunoni.
Enaipirita . . .
Ilmalaika
Etiu enaa etijing’a ilmalaika indamunot oo ltung’ana te pooki wueji. Ore embae neme sidai, naa meeta iltung’ana eyiolounoto nadede naipirita ilmalaika, o engolon o loing’ang’e o eyiolounoto neme ene Biblia. Ore ena palai neutu ilmalaika enaa enajo Biblia.
Ketii ilmalaika?
Ore Ororei le Nkai—mee entelepishen arashu enkaseti-naa ninye ake kitumie esipata naipirita ilmalaika, naa kanyoo esiai enye. Eiteng’en iyiook Biblia nchere ore ilmalaika neitobira Enkai tiatua inkolong’i ile e nkitobirare. Ore eng’or enkitobirare naa Enkai ake natii (Yhn. 1:1-3), naa ore eidipe enkitobirare, nejokini iyiook nchere neyeng’iyeng’a Enkai te nkolong’ e “napishana” te siai e nkitobirare nataasa” (Enk. 2:3b). Meitodolu Biblia ajo tia olong’ enkitobirata eitobira e Nkai ilmalaika. Kake esipa etii ilmalaika.
Kanyoo eutu ele rorei ojo “olmalaika”?
Ore ele rorei ojo “olmalaika” neing’uaa ororei lo Lyunani outu
“olkipaaret.” Ore ilmalaika naa ilkipaareta le Nkai. Ore tiai wueji te Biblia, neutuni ilmalaika anaa nkiyang’eta (cf. Ias. 23:9; Ilh. 1:14).
Ore ele rorei “olmalaika” neutu esiai naas.
Kanyoo ilmalaika?
Ore ilmalaika naa nkiyang’eta. Iltung’ana lemeeta iseseni. Etejo Yesu Openy, “Amu meeta enkiyang’et nkiri o loik anaa kulo lidolitata aata” (Lk. 24:39). Ore sii ninche ilmalaika torrok neutu anaa meeta “osesen o sarge” (Efe. 6:12). Ore too Lkigerot, tenipang’u ilmalaika te mpukunoto e tung’ani, naa ene nkiti rishata ake te lelo oyieu nedol ninche. Ore ilmalaika neme nkaitin. Enkitobirare e Nkai neisiai eyieunoto Enye sinyati. Ore ilmalaika supati nejoitoi “nkiyang’eta naisiaisho” (Ilh. 1:14), oiriwua e Nkai pee eisiai iyiook, iltung’ana Lenyena.
Ka ltung’ana ilmalaika?
Ore iltung’ana naa ninche enkitabaroto e nkitobirare e Nkai. To ltung’ana ake, nemetii enkae naitobiraki, etejo e Nkai, “Maitobira
oltung’ani te nkitanyanyukoto ang’” (Enk. 1:26). Ore sii aitoki, eutu Ilkigerot aajo iltung’ana ake eyang’aka Enkai entooma e nkishui (Enk. 2:7). Ore sii enkae, eitu eisho Enkai ilmalaika meitoria enkitobirare Enye. Ore ena rishata e makewan neishoo iltung’ana ake (Enk. 1:26-28). Ore ilmalaika neme iltung’ana. Inkiyang’eta naisiai Enkai o ltung’ana Lenyena.
Eaku iltung’ana ilmalaika te neye?
Aa, meaku iltung’ani ilmalaika te neye. Eutu Ilkigerot aitobiraki ena bae. Ometaa nebaya enkolong’ e nkiting’oto, ore iltauja le lelo ootuata netii dukuya o Laitoriani, eshipakino e seriani o enkiyeng’iyeng’ Eboitare Olaitoriani, eanyu ina olong’ nabayie pee eng’amu iseseni le nkisisa te nkishui oo ntarasi (ng’ura 1 Ilk. 15; 1 Ils 5:17; Emb. 7).
Keata ilmalaika eng’eno?
Keutu Biblia ilmalaika ajo eeta eng’eno o eyieunoto. Ore ilmalaika supati neyiolo nesuj eng’eno e Nkai, Netaboluo eimu Yesu Kristo te kanisa Enye (Efe. 3:10). Eisiai iyiook te nchipai, inkera ajungok enjeunoto e Kristo naishoo iyiook emirishoi (Ilh. 1:14). Ore etiu nijia, meyiolo ilmalaika pooki toki. Anaa te nkitanynyukoto, meyiolo indamunot o ltauja lang’ (1 Ilai. 8:39).
Kebaa engolon naata ilmalaika?
Ore ilmalaika naa iltung’ana oata engolon sapuk. Elimuni naa “ajo magil” (Olk. 103:20; 2 Ils. 1:7). Ore ilmalaika supati nerikoo nerrip inkera e Nkai (Olk. 91:11-13). Ore engolon oo lmalaika nemeibooroyu, kake eitore eyieunoto o enkidimata e Nkai.
Ore sii ninche ilmalaika torrok neata engolon sapuk. Ejoki iyiook Biblia eibung’ aitaa irridiki lelo lemeiruk (Lk. 11:21-22; Efe. 2:2). Ore ilairukok neata engolon nairishie intemat oo lmalaika torrok eimu engolon e Nkai (Efe 6:10-17).
Kaji etii ilmalaika?
Ore ilmalaika, anaa Enkai, nemeeta ewueji nabo namanya anaa iltung’ana. Ore pooki kata, neitanap Enkai meipang’utu too wuejitin nikitii. Neaku, hoo netii nkatitin naipang’u ilmalaik te kulie wuejitin (cf. Ias. 12:7), neleku aa iltung’ana lememanya ewueji naje.
Era aja ilmalaika?
Meisho iyiook Biblia esiana, kake eiteng’en iyiook ajo etii esiana sapuk o lmalaika oisiaita Enkai. Eimaki Ilkigerot “ilmalaika nkalufuni tomon katitin nkalufuni tomon” (Dan. 7:10). Ore tiai weuji neimaki Ilkigerot “olorora kitok
le shumata” (Lk. 2:13). Ore too utunot pooki e Biblia, etii esiana sapuk nemeikenayu o lmalaika, nimikiyiolo pooki kata. Etii esiana nauno, o lmalaika nemeponari arashu eng’oru. Menyanyukie iltung’ana, meyamisho nemetum inkera ilmalaika (Mk. 12:25). Meye ninche.
Kenyanyuk ilmalaika pooki?
Ore tiatua esiana sapuk oo lmalaika netii eoroto enye. Eimaki Biblia “ilkerubi” (Enk. 3:24; Olk. 80:1), “iserafi” (Isaa. 6:2), “ilorikan le nkitoo arashu inkitoriat arashuilaitoriak arashu inkidimat” (Ilkol. 1:16, “olmalaika kitok” (1 Ils. 4:16).
Ore sii ninye too lmalaika torrok netii iorot e nkitoo atua (Mat. 25:41).
Eutuni oloirirua anaa “olkitok loo loriruani” (Lk. 11:15). Meata tipat, naa, tenikitem ayau iorot nemejing’ iorot o enkitoo oo lmalaika, amu meisho iyiook Biblia ena bae.
Kakwa ilmalaika torrok naa kanyoo esiai enye?
Ore te nkiterunoto, naa sidain ilmalaika pooki oitobira e Nkai neas eyieunoto Enye aitobiraki. Ore eidipa Enkai aitobira ninche, te risha nemeado, negolong’aki kulikae malaika Ninye. Neing’uaa Enkai aajing’ atua eng’oki sapuk o
ntorroni. Ore teina rishata, neaku etayioloki te mpukunoto enye e ntorroni. Metii osiligi te ninche. Ore te Mat. 8:29, neyiolou ajo etii rishata naisilisili intarasi o enkitamioto te nkaraki nataa kiserut te Nkai.
Ore oloirirua naa olmalaika kitok torrono, “olkitok loo loiriruani” (Lk. 11:15). Nji eiko teneutu Olaitoriani Lang’ Yesu Kristo teneutu oloirirua: “Olarani apa ninye te nkiterunoto, meitashe ninye te sipata, amu metii esipata atua ninye. Te nejo ninye elejare, nejo te risioroto olkuaak lenye makewan, amu olalejani naa menye le lejare” (Yhn. 8:44).
Ore erishata kewan naisero te Nkai nepuo kulo malaika torrok nemekiyiolo, kake kiyiolo ajo enkata nemegiroo te nkiterunoto e nkop. Ore enkumoi oo loo papa le kanisa neruk nchere ore eng’oki oo lmalaika torrok naa olwuasa, eutu entemata natetema Adam o Hawa naa ejo pee etum sii ninche olwuasa. Ore sii enkae, 1 Tim. 3:6 neutu nchere ore olwuasa naa ninye pee etudung’okoki enkiguana olirirua.
Ore oloirirua naa olmang’atinta lang’ kitok, “omanaa anaa olng’atuny oikurrukuru eing’oru olonya” (1Pet. 5:8). Ejo iyiook Biblia ore oloirirua naa ninye enkiterunoto e lelo lemeiruk tena kop (Efe. 2:1-2). Ore pooki ng’ae lemeiruk ilomon supati
le Kristo Yesu nedamu neasita enayieu oloirirua. Ore lelo lemeiruk neutu te Biblia anaa enkitoria o loirirua netii abori engolon enye (Ias. 26:18; Ilkol. 1:13). Ore entoki naisho iltung’ana pee meirrash ena, neany sii, naa tenkaraki elejare sapuk o loirirua. Elejisho oloirirua oleng’, ore te nkai rishata neitodolu kewan anaa “olmalaikai le wang’an” (2 Ilk. 11:14). Ore enasipa, eya neutu Osotua Musana oloirirua anaa “Lusifa” aa nchere, “oloata ewang’an” (Isa. 14:12; KJV).
Eyieu nikiyioluo nena pooki najo
Biblia naipirita ilmaika torrok, o enkitamioto oo ntarasi, neeta enkipirita pee eutaki iyiook eyiounoto e nkirridunoto nekiruk
Oinoti le Nkai, Yesu Kristo, otaa olasar te keeya Enye, te nkaraki iltung’ana pooki neitajeu iyiook matijing’ enkishui o ntarasi, mee to lbalbal, kake te shumata.
Kanyoo eas ilmalaika supati?
Eshipakino ilmalaika supati emayianata naa keidim atodol Enkai. Etii ninche dukuya e Nkai, eibung’ are enkitoo Enye kitok, enkitoo o engolon (Mat. 18:10). Ore ena naa keji “enduata e eng’ida o eseriani kitok,” nashipakino Ilkristiano pooki nabo olong’ etii shumata.
Eutu Ororei le Nkai kuna tokitin naipirita esiai oo lmalaika supati:
Eisis Enkai (Isa. 6:3; Lk. 2:13), naa ilaisiayiak le Nkai tena kop o te Kanisa (Olk. 103:20-21; Ilh. 1:14).
Eirriwuaa Enkai ilmalaika supati meisiayia nerrip Ilkristiano airukok too siaitin enye o te nkisiayiare enye naipotokoki ninche (Olk. 91:1112). Etaaniki lelo oyee (Lk. 16:22).
Eramata inkera (Mat. 18:10). Eyieu eyiolo naleng ilmalaika pooki toki naasayu te kanisa. Enyor neshipakino naleng’ esiai e Kristo te nkaraki enjeunoto e nkop (Lk. 2:13; Efe. 3:10). Eshipakino pooki aing’okoni oirridu (Lk. 15:10).
Eutu Ilkigerot ajo etii ilmalaika pooki siai sapuk naasayu te nkitoria e Nkai. Etii ilmalaika pee enutayuni, neini, empiunoto o enkilepata o Laitoriani Lang’ (Lk.1:26; 2:11; Mk. 1:13; 24:5..., Ias. 1:10…). Epuonu ilmalaika o Yesu tene shukunye enkolong’ nabayie (Mat. 13:41…; 24:31).
Ejoki iyiook Biblia nchere etii ilmalaika te seremare e o Lkristiano (1 Ilk.11:10). Easishore sii Enkai ilmalaika metaretu ilmarei eyau enkitirring’a o eramatata o sujata oo nkitanapat (Enk. 24:7; Mat.18:10; Dan. 10:13).
Kaji kinko teneking’amu ilmalaika?
Eyieu nikisis nikincho Enkai enashe
too lmalaika supati. Ejokini iyiook pee kiramat kake pee mekinyal ninche eimu eng’oki o tene mekiata enkirukoto (1 Ilk. 11:10; 1 Tim. 5:21). Kake eutu sii Ilkigerot aajo pee mekiomon ilmalaika, arashu kiserem ninche. Ore ninye ilmalaika oopeny nemeyieu eseremare naishori ninche (Emb. 22:8-9).
Ore anaa ilairukok, nikiata erishat e makewan emanita iyiook ilmalaika nerripito iyiook neasu eyieunoto sidai e Nkai te nkishui ang’. Ore osiligi lang’ netii Enkai anaake,
nikiyiolo ajo eirriu ilmalaika meing’urai iyiook nedolo pooki toki nagol nalotu enkoitoi ang’. Ore te nkaraki enkishui sidai o keeya Enye o lasar to ng’ok e nkop o Laitoriani Lang’ Yesu Kristo, nikiata esipata e mpalakino nadede oo ng’ok ang’ pooki. Kiyiolo ajo enyorr neramatita iyiook Enkai anaa nkera Enyana nanyorri. Ore sii aitoki, kiyiolo ajo eirriu Olaitoriani ilmalaika Lenyena pee errip iyiook pee ore nabo olong’ nikishulare ninche, o lorora le shumata, kidol Enkai nikirany enkisisa Enye intarasi.
Enaipirita . . .
Keeya
Enkirorokino te nkarna o Laitoriani
Lang’ Yesu Kristo. Ore anaa Ilkristiano nikiata enduata napaasha tialo keeya, enduata naa epaashari te nduata e nkop namita iyiook. Ore ena palai naa eji pee kiretu iyie arashu likae tung’ani liyiolo, meipirakinore keya neyiolou ajo kanyoo keeya, naa kaji eiko Ilkristiano te neipirakinore keeya o somit.
Kanyoo keeya?
Eiteng’en Biblia nchere ore keeya neme entoki naidakie iyiook metaa mikintoki atii. Eiteng’en Ilkigerot nchere ore keeya naa eoroto o ltauja lang’ loo ntarasi o seseni lang’ oye. Eyeng’iyeng’a iseseni lang’ te nkurare, eanyu enkolong’ e nkiting’oto naitutumi oltau o sesen. Ore te nkata e keeya, ore iltauja lang’, o iltauja le lelo ootuata te nkirukoto, netii nabo kata enetii Kristo, neshipakino naboisho Enye, eseriani o ng’ida o metabaiki ina olong’ kitok empiunoto oo seseni pooki.
Amaa keeya ketii apa ke?
Entoki yioloti tenikidemu keeya anaa entoki “natii apa ake.” Eya
nening’i kulikae ejo, “ore keeya naa olchore.” Metii ai toki alang’esipata! Ore keeya naa etoki natii neing’asiaisho. Olmang’atinda likitumore pooki te nkiting’oto e nkishui ang’. Ore keeya naa oldeket torrono te nena naitobiruaki eimu Adam o Hawa te nkurma e Eden. Ore eimu ina ng’oki, nelotu eng’oki enkop nedoiki keeya atua iltung’ana pooki amu etaasa pooki ng’ok.
Eitu eitobirr Enkai iltung’ana pee eye, kake pee eishu—pee emanyisho ntarasi neshipakino Ninye ntarasi. Ore keeya neme empukunoto nabo naitobirakaki iyiook, kake enaewuo te nkaraki eng’oki e ngolong’u oo ntoiwuo ang’ e dukuya—eng’oki e ngolong’u naitarasakaki iltung’ana pooki aiteru ina kata.
Kanyoo peyie eye Ilkristiano?
Eutu Ilkigerot nchere eimaa sii ninche Ilkristiano keeya epuo ang’amu enkishui. Kiyiolo ajo ore iseseni lang’ netuata ebaiki ena rishata te nkaraki eng’oki (“Etuata iseseni te nkaraki eng’oki” (Irm. 8:10). Neaku eye sii ninche Ilkristiano. Ore emion e keeya o eyiolounoto e nkiguana e Nkai naa
enkitamioto torrono te lelo lemeata enkirukoto tiatua Kristo anaa
olaitajeunoni. Ore te nkiting’oto le nkishui enye, neipang’aki inkatitin nemeyioloi, arashu enduata e nkishui torrono e ndung’okinoto e nkiguana ntarasi.
Neaku, ore keeya o Lkristianoi neme keeya nanyanyukie ene ilo leme Olkristianoi. Amu ore to Lkristianoi, ore enkishui oo ntarasi o enchipai nesuju keeya, amu Olaitoriani Lang’ Yesu Kristo Oiriamarie ninche to “to oerata o loip lee keeya” (Olk. 23).
Kanyoo enduata o Lkristianoi e keeya o aye?
“Tenaa napaji ninye kalo aim oerata lo loip le keeya, nemaure nanu entorroni” Ore kulo rorei likiyiolo oleng’ lo Lkerempe 23 neutu enkoitoi o Lkristianoi arashu olmarei oimaa keeya. Ore tene neutu Enkai olmang’atinta lang’ teina rishata―enkuretisho. Amu ore tiatua iyiook ilooishu nemetii oloishamishama keeya, niking’amu naa esipata naipirirare keeya (aa enang’ maate arashu ene likae tung’ani likinyor) te nkuretisho. Ore enkuretisho naa entoki natii apake.
Amaa, te naa enkuretisho olmang’atinta, ng’ae oaku ole nkalo ang’? Nepon dukuya olasirani lo Lkerempe: Amu itii iyie te nebo nanu; eng’udi ino o rinka lino,
ninche naaitagol nanu.” Yesu, Olchekut Lang’ supat ilo oitayio enkishui Enye te nkaraki nkerra, naa ninye olchore lang’ te naimin, eitobir enkoitoi naim oerata lo loip le keeya. Ore ena lototo neme enoo lkuti ake. Kake ore te rishata nemeado ore pooki obo lang’, aa kiti aa botor, neim ina oitoi.
Naa keasayu o metaiki ina olong’ nashukunye Yesu aitoki—kake, ore te ntarumpeta nabayie keibelekenyi ilairukok pooki te nabo kata te nkirriabata e nkong’u (1 Ilk. 15:5152).
Kake nena erubata e tipat oleng’: Aim oerata. Ore ilo otii te nebo o iyiook te lototo, orikito iyiook, netanapa ilbaa lee keeya to sesen Lenye. Etua apa, Nemanyisho taata intarasi. Ore lelo pooki oiruk neibatisai nejeu; eeta erubata te mirishoi Enye e keeya. Neaku ore Ilkristiano, nemedol ake keeya anaa entoki torrono ake, kake anaa olmang’atinta otimiraki. Ore empiunoto o sesen o nkishui oo ntarasi naa imbaa naibala naisiligiekie lelo oitashe te sipata te nkirukoto o metabaiki keeya.
Kanyoo naasayu kituata?
Ore te lelo lemeiruk, netii “keeya e are” (Emb. 20:14) naa ore iltauja lenye nepuo nabo kata enetii oloirirua neiteruni nabo kata aisilisili o enkitamioto to lbalbal,
nemetii eninko pee ilany. Ore te nkolong’ e nkiguana, netumore iseseni lenye iltauja lenye to lbalbal le nkima.
Ore lelo oisilig enkinyang’unoto nataasua Kristo Olaitoriani Lang’ neidipa aima keeya atijing’ enkishui. Naa ena pee easishore Biblia inkitanyanyukot kumok e nkilejilej eutu enkeeya enkerai e Nkai. Kulo rorei eutunye Enkiyang’et Sinyati enkeeya o Lkristianoi: anaa iltung’ana oiturruro te nebo; oopuo te seriani; oopuo neboitare Kristo; loibelekenyate aing’uaa entorroni nalotu; oirura; oyeng’iyeng’ate; oimaa keeye apuo enkishui; elakunoto too ntorrok pooki; o, enabayie, “dupoto”
Dupoto? Kaji eiko pee eaku keeya dupoto? Ore pee eimaa enkerai e Nkai naibatisa keeya-oinoti arashu entito e Nkai otalakuaki to sarge lo Lkuo le Nkai-neaku ore keeya naa dupoto. Ore eimu keeya neim enkerai e Nkai alo enkishui oo ntarasi e nchipai o eseriani o Papaai Lenye le shumata.
Neaku, ore pooki Kristianoi, neshipa te nkishui nainyang’ua Kristo neisho ninye eimu Ororei o Sakramenti. Ore pee keye, neanyu iltauja lang’ enkata naitabari intokitin pooki te nkolong’ nashukunye Kristo. Neishori iyiook iseseni le nkitoo
lemetii ilkiyio, emion, emoyian o larin-oitang’ejukoki nebore enkitoo iseseni le mpiunoto. Ore te kulo seseni ng’ejuko le nkitoo, nikimanyisho te shumata, kishipakino naboisho e Nkai o sinyat pooki Lenyena, ntarasi o ntarasi. Ore enchipai nadooyo ena sipata naa sapuk te yiook te nikenteru adamu, kake esipa!
Kaji eiko Ilkristiano te netumore keeya?
Etumore Ilkristiano keeya anaa enatumore enkishui-eimariri nkonyek enye Yesu. Kikuraki aibung’ osiligi lo Rorei Lenye laa, ore kimpirakinore keeya, nikidol ajo ai sidai neeta engolon. Ore osiligi obo sidai oishoo iyiook Olaitoriani Lang’ naa ketumi te Yohana 14:2-3 ine nejo, “Etii enkaji e Papa ilgilat kumok; amaa te neme neijia etui kanaata atiaaka intae, amu kalo aitobiraki intae ewueji? Naa te nalo aitobiraki intae ewueji, naitoki ashukunye, naa karikoki intae kewan, paa ore enatii nitii sii intae.”
Kitayioloito ajo ore enikunari enkishui ang’ te nkiting’oto, etii entoki nabo naa kiyiolo ajo eibala. Kiim keeya apuo enkishui, tena kishui o metabaiki enkishui nalotu, o Laitoriani Lang’. Naa ore teine nikitumore ilonyorri lang’ o lelo oituruko te yiook osiligi Kristo Olaitajeunoni Lenye.
Kanyoo eas Olkristianoi te nkata o somit?
Mincho eibooyo Ilkristiano enkishirata. Eishira Olaitoriani Lang’ te nkurare olchore Lenye Lasaro. Ore sii iyiook naa kimbukoo ilkiyio te mion nikinoto te nekinturra lelo lang. Kake mekisinanuo anaa eneiko lelo lemeata osiligi. Ore amu kiruk nchere etua nepiu Kristo, ore sii iyiook, eimu Yesu, naa keyau Enkai te nebo Ninye lelo oirurate (1 Ils. 4:14).
Kiata osiligi sapuk eitokini aitutum iyiook oo lonyorri lang’ otuata te nkirukoto. Kake, kilau ninche. Ore ina oro naa keiroshi te nkai rishata. Ore ena mion naa erubata o somit, eyieu neyolouni kake meeiboori.
Ore osomit te kulikae tung’ana naa elototo. Eloloto te mion e dukuya e oro, o metabaiki enkishiunoto o lning’o le ina nikinturraitie. Edoyio emion maakiti, kake eleku enikinturraitie. Eeta osomit impukunot kumok neya nelo te nkoitoi nemikinteiki, kake ore te Kristo nikitum engolon te nkoitoi. Amu ore tena oitoi neme iyiook ake.
Ore Ilkristiano nedol nchere ore olmarei o lchoreta naa enkishooroto e Nkai pee eretu ninche te nkata e mion amu eiturraitie, naa ore te nkai rishata negol oleng’. Ore ina naboisho naa ene tipat eretoi te nkata o somit. Eyieu neidamu ena
lelo oata osomit. Ore lelo oisinanua netum ereteto einosaki enkatini e keeye lelo lo lmarei oonyorr o lchoreta. Ore pee eigil ainosu ina atini neyau elakunoto o eyiolounoto e nchipai o somit tiatua eoro. Eyieu ilchoreta o lmarei neishoru enkiok e ning’unoto o ltau teina kinosunoto o enkinosunoto aigil; erishata neme ene pooki kata tenikisiligi ainosaki ina bae. “Entaretokinoto lolan olikae o likae, amu teina intabayaya enkitanapata e Kristo” (Ilg. 6:2).
Ore enalang’ pooki, Ilkristiano oata osomit neibelekenyakino enchula e kanisa o enkilejilej sapuk o Rorei le Nkai o Sakramenti te nkishiunoto te nkoitoi o somit. Amu eboitare Yesu Kristo kanisa Enye eimu nkoitoi Enyena sinyat e mpiris. Ore eimu kuna oitoi Neishoru empalakino Enye, enkishui o enjeunoto taata, o ntarasi. Ore nabo olong’ nikintashe oilo orora le shumata oning’ kulo rorei omayiana:
“Ng’ura etii emanyisho e Nkai te nebo iltung’ana, Keton ninye te nebo ninche neaku iltung’ana lenyena, ore Enkai kewan neaku ketii te nebo ninche; naa kejut ninye pooki kiyioi too nkonyek enye, ore keeya nemeitokini ae kata aata aashu eitokini aata olkiyioi, arashu enkishirata aashu emion ae kata, amu etulusoitie intokitin pooki e dukuya” (Emb. 21:3-4).
Enaipirita . . .
Ilairritak
Kanyoo pee eisho iyiook ilairritak?
Ore pee kidol enkishui ang’ nikintanyanyukie esinyatishu o esipata e Nkai Magilani neisho iyiook matejo, “Olaitoriani, ng’urieki nanu, olaisinani” King’amu empalakino oo ng’ok, nikiaku asipak te dukuya e Nkai, te mpiris, te Kristo eimu enkirukoto, tenikiruk nchere etii apa Kristo, neisilisili, neye nepiu te nkaraki iyiook naa ore te nkaraki Ninye netapalakaki iyiook ing’ok ang’, neishori iyiook esipata o enkishui oo ntarasi.
Kake kaji kinko teniking’amu ena kirukoto? Ore pee kitum anoto ina kirukoto, Eiterua Enkai enkopisi e nkisiayiare naiteng’en Eungelion neishooyo Sakramenti. Naa ore eimu Ororei o Sakramenti easu Enkiyang’et Sinyati enkirukoto, te wueji o rishata Nanyorr Ninye, te lelo oning’ ilomon supati le keeya e Yesu o empiunoto te nkaraki empalakinoto oo ng’ok.
Ore ilairritak neiriamarie iyiook te lototo e nkirukoto. Eisiai iyiook to Rorei le Kristo o Sakramenti, naa ninye eimu Enkiyang’et Sinyati eisho iyiook empalakino,
enkishui o enjeunoto. Neaku, kiruk, nekinteng’en nekimbalunye nchere “Ore pee eisiai iyiook ilaisiayiak le Kristo te nkitanapata e Nkai… ore ena neibala nesipa netiu, netaase te shumata, anaa Kristo Olaitoriani Lang’ oisiayia iyiook Openy” (Katekisimo Kinyi).
Kaji eiko Enkai teneisho iyiook ilairritak?
Ore te nkopisi oo lairritak naa enkishooroto e Nkai te kanisa, ejo Olkiparet Paulo, “Ore pee eilep shumata neisho Iltung’ana inkishoorot” (Efe. 4:8, 11-12).
Eikenu Paulo ilairritak o laiteng’enak aa ketii atua nkishorot naishooki kanisa, neponaa nchere eishoruaki te nkaraki enkisiayiare e nchetata o sesen le Kristo. Neaku, ore esipata nagelunyeki nemayiani ilaisiayiak naa esiai e kanisa.
Hoo duo naa esirit naipot, Enkai napik olee metaa olchekut leina sirit. (Ore inkanisani ang’ neiteng’en nchere metii oltung’ani olikioo arashu eiteng’enisho arashu eishooyo Sakramenti eitu eipoti” (Augsburg Confession, Ematua XIV). Lelo ake oipotoki
nemayiani te nkopisi oo lairritak oisiaisho te umata. Hoo duo nejo Ilkigerot ore lelo pooki oibatisaki naa ilapolosak, ooipotoki pee eisho Enkai ilasarri le nashe o enkisisa (1 Pet. 2:9; Rev. 1:6; 5:10), eiteng’en sii nchere ore te kanisa te enkopisi naiteng’en, neitoti, neutaa o aitore, naa ilkristiano, te nkipototo naa ore Ilkristiano te lalai enkipototo enye, nemeeta enkishooroto (1 Ilkor. 12:29; Irm. 10:15; 1 Tim. 5:17; Ykb. 3:1). Ore hoo naa eitaaki Ilkristiano pooki oibatisaki erubata e Nkai ilapolosak, mee ilkristiano pooki ora ilaisiayiak.
Ore pee eng’amu nenyorraa enkipototo e dukuya pee esiaisho anaa olairritani, neitokini amayian ninye. Ore emayianata naa eng’amunoto o lee metijing’a enkisiayiare e kanisa naa olkerreti musana ele o lkerreti lo lkipareta naa te ninye, eimu Ororei o enkomono, eitengeli olee pee eisiai Kristo o kanisa enye anaa olairritani. Ore te mayianata enye, nepik ninye enkopisi o lairritani le sirit naipoto ninye. Ore to nkolong’i napuonu, te nenyoraa ai kipototo eaisiai, nepik ake enkopisi, kake meitokini amayian aigil.
Kaji eikuni teneutuni ilairritak?
Ore ele rorei ojo “olairritani” neing’uaa ororei loo Latini ojo
“olchekut.” Ore esiai e nkirritare naa yioloti oleng’ te Biblia te siai e Kristo o esiai oo lairritak lang’ (cf. Olk. 23; Eze. 34; Efe. 4:11; 1 Pet. 5:2-3). Eutu Biblia nchere ore Enkiyang’et Sinyati negelu ilewa ooirrita iltung’ana le Nkai (Ias. 20:28).
Ore ilairritak naa keji sii te Biblia “ilaisiayiak,” ororei laa ore ekipirita enye naa “osinka” (Ias. 26:16; Irm. 15:16; Efe. 3:7; 1 Tim. 4:6). Ore to 2 Ilkor. 4:5 neutu Paulo ilairrita tena oitoi, Me ate kilikioo, kake Kristo Yesu Olaitoriani; o iyiook maate Isinkan linyi te nkaraki Yesu Kristo.” Eitodolu ilairritak enkisiayiare enye te nkishui o esiai o Laitoriani Yesu Kristo leitu elotu meisiai, kake pee eisai. Ore enkopisi o lairritani naa enkopisi nanyorrisho, enkisiayiare naramatisho to ltung’ana le Nkai, te nkaraki o te nkitanapata o Laitoriani Lang’ Yesu Kristo.
“Enking’urata” naa likae rorei oasishoreki autu esiai oo lairritani. Ore enking’urata o lairritani naa esiai e nkiyang’et naisikong’i o emitikinoto o ltung’ana le Kristo pee mejing’ atua eng’oki, eitoti neramat ninche te Euangelion, neutaa nemitu ninche to laiteng’enak le lejare o enkiteng’enare enye e lejare. Ore enking’urare nemeyieu neitanyanyuki o enkitasheikinoto o erikore, anaa olkitok le nkampuni.
Ore enkibalunoto ang’ e Lutheran neutu enkopisi o lairritani anaa “Enkopisi e Likioroto,” naipotokini ilewa nemayiani. Kiimaki sii enkopisi e nkisiayiare sinyati. Sinyati enkisiayiare mee te nkaraki ilewa otii atua, kake te nkaraki ilo oiterua ninye. Sinyati te nkaraki esiai naasita Olaitoriani too ltung’ana Lenyena eimu esiai o lairritak Lenyena.
Kanyoo eyieu Enkai too lairritak?
Ore ilairritak neme “eitasheiki enkewan enye kake enkewan e Kristo, te nkaraki enkipototo e kanisa, anaa enaishakenoki Kristo (Lk. 10:16) ‘Ore ilo oning’ intae, nanu etoning’o. Ore pee eishooyo Ororei le Kristo arashu Sakramenti, neas neijia te rishata e Kristo” (Apology VII/VIII. 28).
Eigero Olkiparet Paulo te 1
Tim. 3:2-4 nchere ore olairritani “nemeeta leyiata olee le nkitok nabo loo nkiririkinot naa ng’en, pirusut, naa aminin, neyiolo aiteng’enisho, nememera, nemearisho, kake oltung’ani supat, neme olaishankarrani, nemenyor impesai. Neitasheiki olmarei lenye aitobiraki, neitoning’isho inkera enyena, pee eyanyitisho too nkoitoi pooki” ore te 1 Tim. 3:6 nikisum nchere ole olairritani neme “oloirruko det, arashu pee merup kewan to lwuasa nebatatakino enkiguana o loirirua.”
Ore te Tit. 1:9 neji ore ilairritak “Neibung’ akurrakiilo rorei osipa anaa enaiteng’enishoteki, pee eidim ninye aishoi eutaroto ti atua ina kiteng’enare supat, neibooyo lelo oishankarra.”
Ore hoo nemayianaki kulie anisani e Protestenti inkituaak enkopisi o lairritak, ore ena naa enkias o larin le 1900. Ore to larin 1,900, neiriamari te nebo te sipata o Rorei le Nkai, oishoruaki eimu Olkiparet Paulo, nchere ore inkituaaak nemeisiaisho anaa ilairritak (ng’ura 1 Ilkor. 14:3335,37; 1 Tim. 2:11-12; 1 Tim. 3:1-2 o Tit. 1:5-6).
Ore amu Enkai napik ilewa atua enkopisi oo lairritak, eimu esirit, neaku Enkai ake, eimu esirit, naidim aitayu olee te nkopisi o lairritak. Ore ilairritak naa ilaing’okok otapalakaki, anaa kulie kera naibatisaki e Nkai. Neaku mekiyieu esidano te ninche, alang’ enayieu ninye olairritani te sirit. Ore esupatisho e empalakino e Yesu Kristo nerat iyiook pooki. Ore olkerreti le “nkigeroto o enjutoto” oo lairritak nemeyieu nejing’ atua indamunot ang’. Ore enkitaunoto o lee te nkopisi o lairritani neyieu nesuj enkoitoi naibala, o rrekie le Biblia; aa taa, enkiteng’enare e lejare, orrekie le nkishui leme sidai, arashu eing’uaa esiai enye
Kakwa isiaitin o mbarakinot o
lairritani?
Elikioo ilairritak lang’, neiteng’enisho, neishooyo Sakramenti, neinining’enkibalunoto oo ng’ok too laing’okok oinosunye, neilejilej iltamuoyia. Eyiolo kanisa ajo ata olairritani asipani enkitok esiai neaku meidim aitabai kuna pooki, kake eyiolo kanisa ajo kuna isiaitin e tipat naishooki ilairritak lang’ metaasa. Meyieu aikata nikincho kulie tokitin mewaita erishata e dukuya alang’ kuna siaitin.
Ore te retoto e Nkai, eeta ilairritak lang’ erubata pee eiro esipata te nyorrata, kake ore ena siai neyieu neyiolouni aitobiraki.
Ore ilairritak lang’ neme “iloitiship iltung’ana,” eitololong’ esipatao Rorei le Nkai. Ore ilairritak einosa olmumai metii earakinoto, metii enkiimata, te nkibalunoto e Lutheran anaa enatii Embuku o Lning’o e 1580, anaa esipata o eutunoto o Rorei le Nkai.
Ore kitashoto e nkiteng’enare nerrip enkiteng’enare e sipata o Rorei le Nkai te sirit. Ore sii enkae, naa kerrip olairritani te nking’unyung’uny pooki kata naitashe too sipat o Rorei le Nkai. Ore eimu ogol le nkiteng’enare, ore olairritani o ltung’ana neidim te aajurr ate eneikunakino olikai o likai te nkisiayare e sirit.
Kaji kinko pee kiret ilairritak lang’
Ore enkoitoi sapuk nekiretie ilairritak lang’ naa enkomono, kinkilikuan Olaitoriani le kanisa pee eisho ilairritak lang’ eng’eno nagut, engolon, enkitieunoto o eseriani, kijoki Ninye metamayiana enkisiayiare oo lairritak lang’ tiatua iyiook neasisho te ngolon eimu elikioroto o Rorei o enkishooroto e Sakramenti. Eyieu neitamoki inkera ang’ pooki kewarie pee edamu olairritani lenye te nkomono.
Eretu iltung’ana le sirit olairritani teneitukuj neretu ninye te nkisiayiare naishooki ninye. Eishoru ninche erishata enye, eisiaisho to nkoitoi napaasha te parish, neishoru olchumati lenye. Ore olairritani neme “oltung’ani oigero,” oas isiatin pooki e sirit. Ore Elikioroto oo lomon supati le mpalakino oo ng’ok te Yesu, to rishat napaasha o rishat e makewan te nkishui, naa esiai o lkristiano pooki, mee lairritak ake (Mat. 28:19-20; 1 Pet. 2:9; 1 Pet. 3:15).
Elimu sii Ororei le Nkai intokitin are naretieki ilairritak lang’. 1 Ilkor. 9:14: “Ina sii eitanapa Olaitoriani lelo olikioo Ilomon supati pee etum endaa enkishui enye te Euangelion.” Ilg. 6:6-7: “Enchoo ilo oiteng’eni eng’arie mbaa supati ilo oiteng’en ninye. Emilej ate; mederrieki
Enkai. Amu inaaun oltung’ani elo ake sii aisampu.” 1 Ils. 5:1213: “Kake kisai intae, lalashera, enchoo enkanyit lelo ooasisho ti atua intae, naa ilairukok, laikook linyi ti atua Olaitoriani neikok intae. Enchoo ninye enkanyit sapuk nalus o nyorrata te nkaraki esiai enye. Enchoo ejing’ intae eseriani maate.” Ilh. 13:17: “Entoning’ ilarikok linyi
niyanyititi, amu iltauja linyi eirrita, anaa iltung’ana ooyokini aikilikuan, enchoo naa eiko ninche neijia te ng’ida neme to sina amu meeta ina dupoto te intae.”
Kebaa emayianata nataa ilairritak too ltung’ana le Nkai to larin kumok! Metopona Enkai emayian kanisa te nkishoroto Enye oo lairritak.
Enaipirita . . .
Milenia Ng’ejuk
Ore pee Kitaaniki olari loo 2001, neiteru millennia ng’ejuk, nekining’ enaibon naipirita enkiting’oto e nkop. Nepuku enyamali sapuk natushulakinote Iltung’ana indamut naipirita enkiting’oto e nkop o entoki nayau millennia ng’ejuk. Kebaa emayian kiata Ororei le Nkai pee eretu iyiook matirishu monkoi nekining’ naipirita kuna baa!
Kelotu enkop aiting’ te millennia e uni?
Meidimayu pee kiwalu ena kikilikuanata kijo “ee” arashu “aa”. Ore te nkisiayiare Enye te nkop, neikilikuani Olaitoriani Lang’ enkata naiting’ enkop. Ore ewalata Enye neibala. Nejo, “Kake meetae oloyiolo ina olong’ anaa ina saa, aa ilmalaika le shumata anaa Enkerai, Papa ake oyiolo” (Mat. 24:36). Eikok Biblia eanyaki iyiook pee mekitem ake apik enkolong’ e lotunoto e Kristo (Mk. 13:32-33; 1 Ils. 5:1-3; 2 Pet. 3:10). Meyieu nikintamanaa olmarenke te letunoto e Kristo. Kake, eyieu nikirretena too rishat pooki te lotunoto Enye (Mat. 24:33, 44-44; Lk. 21:28; 1 Ils. 5:6).
Kakwa ilmonek le nkiting’oto?
Ore pooki ishoi neyieu nerretena te lotunoto o Laitoriani te nedol ilmonek le nkiting’oto. Ore olmonekie obo le tipat naa te nelikiori Eungelion too nkuapi pooki (Mat. 24:14; Mk. 13:10).
Ore erishata ebaiki einoto e Kristo o metabaiki elotunoto Enye naa erishat sapuk oleng’ e likiorotoerishata naipotito Enkai iltung’ana pooki matajeu. Erishata naibonutuo iloibonok loo Sotua Musana (ng’ura Isa. 2:1-4; 42:6-7; 49:6; 52:10; Amo. 9:11-12).
Ore kulie monek oitodolu nchere elotu enkop aiting’ naa olarrabal, enkikirikirata e nkop, ilameitin o moyiaritin. Ore kuna pooki neitodolu enkiguana e Nkai. Eutu Biblia kulo monek to wuejin kumok (ng’ura, Isa. 19:2; 2 Int. 15:6; Mat. 24:6-8; Mk. 13:7-8; Lk. 21:9-11,2526; Yoe. 2:30-31). Meyieu nekidol pooki naasayu anaa ilbuketa anaa enkitamioto naing’uaa Enkai (cf. Lk. 13:1-5). Ore inkibelekenyat o inyamalitin tena kop neyieu neitadamu iyiook nchere ore ena kop natabatate netii abori oldeket le Nkai te nkaraki eng’oki (Enk. 3:17; Irm. 8:19-22). Ore kulo monek neutaki
iyiook engoro e Nkai neitadamu iyiook nchere enarikino neirridu ilaing’okok pooki (Lk. 13:3,5; Emb. 9:20-21; 16:9). Eitanap Enkai to Rorei Lenye Ilkristiano meing’urai kulo monek anaa “einoto e mion” e nkop ng’ejuk naa sidai nalotu (Irm. 8:22; Mat. 24:8; Emb. 21:1-4).
Ore ilairukok tiatua Kristo netum enkilejilej to siligi le Kristo nchere errip neramat neing’or iyiook te ate mpolos oo nyamalitin (Emb. 3:10; 7:3-4).
Eibalakinye eikok iyiook Yesu nchere etii enyamali dukuya oo ltung’ana Lenyena (Mat. 5:10-12; Yhn. 15:18-20; 16:33). Ore amu egilunore enkop Enkitoria e Nkai, enare neyiolou Ilkristiano nchere ketum olosilisili to nkoitoi kumok te rishata pooki pee eiteru einoto e Kristo o metabaiki e lotunoto Enye e are. Ore te nkaraki ena neipot iyiook Enkai pee kingiri o metabau enkiting’oto, neisho iyiook engolon nikiasie ina (Mat. 24:9; Mk. 13:9-13; Lk. 21:12-19).
Kanyoo naasayu teneshukunye Kristo?
Eiteng’en Biblia nchere easayu kuna baa te neshukunye Kristo:
1. Elotu Kristo edolitai naa kedol iltung’ana pooki Ninye (Ias. 1:11; Mat. 24:27, 30; Lk. 17:2224; 21:27, 35; Mk. 13:24-26;
14:62; Emb. 1:7).
2. Elotu Kristo te nkitoo emanita ilmalaika Lenyana (Mat. 13:3943, 49, 16:27; 24:30-31; 25:31; 2 Ils. 1:7; Emb. 19:11-14; Tit. 2:13; Yd. 14, 21; 1 Pet. 4:13; Sak. 14:3).
3. Ore pee eshukunye Kristo, neitopiuni iseseni le lelo pooki ootuata. Ore ilairukok nedumakino enjeunoto naa ore lelo lemeiruk nedumakino enkiminata (Yhn. 5:27-29; 6:39-40, 44, 54; Emb. 20:11-15; 1 Ilk. 15:12-57; Dan. 12:1-2).
Ore ilairukok pooki, ilootuata o looishu, naa “eibung’i” pee “enang’are Olaitoriani to loing’ang’e” (1 Ils. 4:13-17). Nenang’akini keeya olbalbal (1 Ilk. 15:26, 54-57; Emb. 20:14).
4. Ore pee eshukunye Kristo, Neiguanare iltung’ana pooki, ilooishu oo lootuata (Mat. 25:31-46; Yhn. 5:27; Ias 10:42; 17:31; Irm. 2:16; 2 Tim. 4:1, 8; Yd. 14-15; Emb. 20:11-15).
Neng’amu Ilkristiano enjeunoto oo ntarasi ore ileitu eiruk nejing enkiminata oo ntarasi. (Mat. 25:31-46; 1 Pet. 1:4-5,7; 5:4; 1Yhn. 3:2; Ilh. 9:28; 2 Ilkor. 5:10; 2 Ils. 1:6-10). Neidaikieki oloirirua o ilo Tunganai torrono angilunore Kristo. (2 Ils. 2:8; Emb. 12:10-11).
5. Ore pee eshukunye Kristo, “neitobiri “keper ng’ejuk o enkop ng’ejuk” (2 Pet. 3:1013). Metii ewueji, too Lkigerot naiteng’en nchere ore te nelotu Kristo neitobirrr enkae kitoria arashu “milenia.”
Kanyoo Milenia?
Ore millennia neutu imbaa oo monko naa tushulakinote Iltungana indamunot nchere ore pee elotu Yesu Kristo neitoreisho ilarin 1000, tena kop, naa ketumi eseriani kitok o mirishoi e kanisa nadede tena kop. Ore ena damunoto nemedede amu easishore inkitanyanyukot e Biblia te nkoitoi torrono.
Ore milenia nasuj irubat neor esiai e Nkai tena a kop ang’ metaa “indung’ot” napishana nemenyanyuk. Eiteru te nkata neton eitu ebatata enkop, o metabaiki enkitoria e milenia, ore ena duata nejo easisho Enkai too nkatitin pooki, o metabau enkata napuku erishata oo Ilarrabali kumok supuki oo suja te nkop, neitoki alotu Kristo te nkitoo, near ilmang’ati Lenyena pooki, neitobir enkitoria oo larin 1,000 te nkop natii dupoto o seriani, o seremare te nkaji e Nkai ng’ejuk nateshetaki te Yerusalem.
Ore milenia nasuj enkatinin naa enduata nchere ore enchukunoto e Kristo naa enerishata nabo te
nkishui esuju erishata olosilisili sapuk o ntabo. Eitopiuni Ilkristiano too lootuata, ore lelo ooishu netumore Kristo, keinyal Iilo oiba Kristo o loirirua, neteru aitoreisho too larin 1,000 te nkop. Ore tiatua kulo arin 1,000, netum enkitirring’a o seriani sapuk. Ore pee eishu kulo arin 1,000, neboluni oloirirua te nkiti rishata nelotu taa enkiting’oto to larrabal obo sapuk. Ore pee elusoo ina, neiterunye enkiguana, eiriwari iltung’ana meshomo shumata arashu olbalbal intarasi.
Enasuju milenia naa enduata najo ore eidipate ilarin 1,000 le seriani o enkitirring’a, neshukunye Kristo, neitopiuni lelo pooki ootuata. Ore kulo lena duaata nemeiruk nchere ore ilarin 1,000 naa lelo arin ate, kake ejo etii erishata e dupoto o eseriani te kanisa eton eitu eshukunye Kristo.
Ore amilenia, naa enkiteng’enare najo metii milenia e seriani tena kop te dukuya arashu te lotunoto e Kristo eniare. Ore kanisae Lutheran, te sujata e Biblia, nesuj ena duata. Meiteng’en Biblia nchere etii erishata o larin 1,000 naitoreisho Kristo anaa oloitoreisho te kop. Etejo Kristo openy, “Ore enkitoria ai neme ena kop” (Yhn. 18:36); Ore sii enkae, eiteng’en Biblia aitobiraki nchere ore iyiook Ilkristiano neking’oru “shumata ng’ejuk o enkop ng’ejuk” (2 Pet. 3:13)-mee erishata e dupoto
tena kop nikimanya.
Kanyoo easita Ilkristiano tene nyiku milenia ng’ejuk?
Eyieu Enkai iltung’ana pooki neiruk, neisilig Oinoti Lenye te njeunoto enye nemanyisho te sinyatisho eisai Ninye, eanyu te ng’iriata o enyuaata elotunoto Enye te nkolong’ nabayie (Irm. 13:12-14; Tit. 2:1-13; 1 Pet. 1:13-15; 2 Pet. 3:11-12; 1Yhn. 3:2-3; 1 Tim. 6:14; Mat. 25:14-30).
Etejo Olaitoriani lang’ tialo iyiook: “Entorripisho naa, amu miyiololo enkolong’ nalotu Olaitoriani linyi” (Mat. 24:42). Ore ena naa enkorrok nauno enkipirta o Lkigerot. Eigero Olkiparet Paulo, “Ore enkaraki ina emikirura, anaa enairura kulikae, kake matoshololoto nikinteng’enuo” (1 Ils. 5:6).
Eutu Olkiparet Petero enaas Ilkristiano. “Kake ore risioroto e nkisiligata enye, kianyita iyiook keper ng’ejuk o enkop ng’ejuk naa atua ninye emanya esupatisho. Ore enkaraki ina ilanyor amu kuna iyanyitata entonyok naa pee einepu ninye intae miaatata entibili anaa entiyoto, niserianana” (2 Pet. 3:1314).
Ore enyiku enkiting’oto e nkop, ore pooki olong’ neisho iyiook Olaitoriani enkae olong’ nikisiaiyie Ninye nikiyaku te nebo o enyuata
kitok nalikiorieki Eungelion. Ena esiai sapuk naishoo Kristo kanisa Enye: “Enchom entaa loreren pooki iloiteng’eni lainei, nimbatisasa te nkarna e Papa o ene Nkerai o ene Nkiyang’et Sinyati, ninteng’ening’ene meibung’a inaitanapa intae pooki” (Mat.28:19-20). Eisiligie iyiook Olaitoriani pee eaku te nebo o yiook o metabaiki enkiting’oto e nkop (Mat. 28:20), kilikioo olomon supati le Yesu (Ias. 8:35).
Ore enabayie, eyieu Olaitoriani lang’niking’orisho te lotunoto Enye, nikiata osiligi nchere ore te keeye o empiunoto Enye te nkaraki iyiook, kiata empalakino oo ng’ok ang’ nabore naa enepesho. Ebaiki nemekiyiolo pooki naipirita enkiting’oto e nkop, kake meyieu nikinyamalu te nkaraki ninche.
Nemeyieu sii nikining’ monko pooki naipirita enkiting’oto. Kimanya erishata kitok e “taata” o “eton eitu.”
Kiata enjeunoto te Kristo ebaiki tena kata. Kake eton mikiata emayian nabayie e njeunoto ang’: enkishui oo ntarasi te nebo Olaitoriani te shumata.
Hoo nemekiyiolo enkata nashukunye Olaitoriani lang, king’orita dukuya to siligi odede o enchipai kianyu elotunoto Enye (Emb. 22:20): “Ee alotu asioki.’ Amen. Wou, Olaitoriani Yesu!”
Emponaroto e Nkisoma
Ore ilomon kumok otii ena palai neing’uaa enkisoma sidai e rubata e nkiteng’enare o Rorei le Nkai o lukuny napirare kanisa e Nkanisa e Lutheran—Missouri Synod,
“Nkatitin e siadi: Enkisoma e Lotunoto o Laitoriani o Milenia” (September 1989). Indim ainyang’u nabo te Concordia Publishing House.
Enaipirita . . .
Enking’urata oo Lkristiano
Aata olmakuret le nkitaunoto o Lkristiano anaa nabo e matua nemekishilaa. Ore sii nabo torrono, ore eimakini enkitaunoto neimakini te nkoitoi e nkitanapata, mee Euangelion. Ore enasipa, ejo enkumoi e kulikae tung’ana ore enkitaunoto naa esotore oo mpesai te nkaraki eyieunoto e kanisa. Ore ina nemenarikino naa neijia, anaa enikidol, ore enkitaunoto oo Lkristiano naa entoki nalang’ ena.
Ore pee kishipakino e rubata e makewan nikiata kira Ilkristiano le nkitaunoto, neyieu nekishukokino enkorok e sipata enkirukoto o Lkristiano nekishipakino anaake te sipata e nkisisa o Rorei le Nkai, isipat nalaku iyiook mataa ile nkitaunoto o lkristiano.
Kanyoo pee kitii ene?
Ore enkikilikuanata moruo naa ena, “Kanyoo nanu pee atii ene” Eyieu nikinyorraa nchere ore walat ang naa ekepuo etui inji, “Atii ene pee asotu intokitin kumok anaa naidimu pee atum enkishui e dupoto. Aasisho pee atum impesai pee ainyang’u intokitin kumok.”
Kake ore ewalata nadede eina kikilikuanata netii embuku e dukuya e Biblia, “Metaa eitayio Enkai oltung’ani te nkitanyanyukoto Enye makewan, te nkitanyanyukoto e Nkai eitayio Ninye ninche” (Enki. 1:27). Kitii ene te nkaraki nikira enkitobirare e Nkai.
Etii apa olning’o sidai te Nkai o ltung’ana. Eitobira tung’ani pee eaku eboitare Ninye to lning’o sidai, eitodolu enkitoo Enye. Eyieu apa naboisho o shoreitisho neirimari dukuya intarasi.
Kanyoo nainyale?
Ore pee eas Adam o Hawa eng’oki, ore enapa aboisho sidai nayieu Enkai neeta o ninche neinyala eimu engolong’u enye te Ninye. “Ore te Adam eye pooki” (1 Ilkor. 15:22).
Ore ebaiki ena olong’ o ena saa ena ng’olong’u neibulua pooki rubata e nkishui.
Ore doi ninye ebaiki enkata nanutaini iyiook nikira ilaing’okok (Olk. 51:5). Ore te mpukunoto ang’, ore pooki damunoto o ltung’ana eiteru te keraisho naa torrono (Enki. 8:21). Ore iltung’ana, epuonu ena kop, neata olarrabal o Enkai
(Irm. 8:7), naa “Eitomisimisoki ening’unoto enye neaku ina kishui naishoru Enkai eneeiking’a te ninche te nkaraki neme yiolo toki, te nkaraki engolon oo ltauja lenye” (Efe. 4:18).
Ina enyamali sapuk nikiata te nchoto e nkitaunoto o Lkristiano.
Ore eiteru te te eng’olong’u engoki, neshukokino Iltungana aku iliate, te nkishui naa entoki nareto enayieu o ina naatayie tipat. Earare Ilkristiano anaake enkewan enye musana eng’oki nayiaata ninche meshomo pukunoto oo ndamunot o nkiasin torrok.
Earare Ilkristiano anaake enewan enye musana e ng’oki nayieu neyietaa ninche sidai meshomo enapa pukunoto oo ndamunot o nkias.
Kanyoo etaasa Enkai te yieunot ang’ sapuk?
EisiligieEnkai pee eirriu
Olaitajeunoni nakata naas Adam o Hawa eng’oki (Enki. 3:15). Kake ore pee ebau enkata sidai, neirriu Enkai Oinoti Lenye atua enkop ang’, pee emanyisho te nkitabaaroto tiabori inkitanapat, neaku olasar osinya loo ng’ok enkop (Ilg. 4:4).
Ore te nkisilisiloto o keeya le meeata entioto, etaboloko iyiook Olaitoriani lang’ Yesu Kristo enkoitoi e paradiso.
Ore te nkibukoroto o sarge Lenye sinyati, ogol enkinyang’a, kintisinya
Yesu too ng’ok inono pooki— pooki, mee enchoto kakei pooki. Kitapalakaki. Etalaaki esile ino. Ore te Kristo, itaa enkitobirata ng’ejuk. Etabolo nkutukajini pooki naikeno eng’oki (Isa. 59:2).
Etawuapua iyiook tiatua enkidaaroto neitaa iyiook enkitobirare ng’ejuk pee kimanyisho tiabori Ninye te nkitoria Enye, kisiai Ninye te sipata o ntarasi, nabore emayian nemeeta entioto. Eitajewuo iyiook te nkidaata oo ntarasi neitoki apik iyiook enkishui oo ntarasi natii ejeunoto Enkai naa keiteru tene o katitin pooki.
Ore enkiteretao engolon e nkitaunoto o Lkristianoi naa osargeoinyang’ua ejeunoto naa ebore neishorita iyiook anaake Kristo. Eishooki iyiook enkipirita ng’ejuk te nkishui o siligi ng’ejuk. Eishooki iyiook iltauja ng’ejuko o ndamunot naitang’ejukoki. Kitii enkoitoi ng’ejuk e nkishui. Etalakwaki iyiook te napa sinkaisho oo ndamunot e ng’oki o nkiasin.
Ore eitajewuoki, neinyang’uni nepalaki iyiook Enkai ang’ supat naata empiris, kimanya naa taata atua inajeunoto. Kitayioloito ajo ore enkishui neme iyiook ake, kake eyieunoto e Nkai te yiook. Kimanyisho taata kiyiolo ajo ore intokitin pooki naa ine Nkai. Eipoto iyiook mataa Ilaing’orak le nena
tokitin naishoo iyiook e Nkai. Kanyoo eiturukiekie te nking’urata?
Luka 19:11-27 naa enkitanyanyukoto oo ntalantani. Aitukuj pee iya enkiti rishata aisum ena kitanyanyukoto. Ore tene neutaki iyiook Olaitoriani lang’ Eyiou nikiyaku ilaing’urak le Uangelion Enye, Ilomon supati le njeunoto laa ilkulalang’ te Yesu Kristo. Etolimuo Yesu ena kitanynyukoto etii enkoitoi alo Yerusalem te rishata nabayie e nkishui Enye te na kop. Etayiolo nchere ore te rishata nemeado nemeitoki atii te nebo o loiteng’eni Lenyena to sesen.
Eishoo iyiook Enkai Euangelion naitajeu – oltau o neibelekeny –enkishui eimu o Rorei o Sakramenti.
Ore olchumati – le Uangelion neyieu nerripi, nemituni neramati, anaa enalimu Yuda aitobiraki. Miyieu, naa, nikinukaa kulo shumat kake pee kiasishore aitobiraki!
Ore Ilkristiano aing’urak neasishore olchumati le Uangelion te nkishui enye te nkirukoto eiturruro pooki Jumapili emanita Ororei o Sakramenti. Ore teine neng’amu enkishui o engolon o siligi o engolon naisho enking’urata o Lkristiano metaa keidimayu. Kinturruro anaake o kulikae Kristiano kisum Biblia pee kibulu te yiolounoto o
eng’eno naipirita Ororei Sinyati le Nkai. Naa ore kinturrurote te mbata ororei o Sakramenti, nikirretena pee “kintau” niasishore ele shumat.
Ore ilaing’urak neme nukaa ake kulo shumat, kake eitaas esiai! Ele osiligi lang’ naa esiai ang’. Eyieu Kristo niking’ar Euangelion natajeusho naishoo iyiook, pee ore eimu ninye, meyauni Ilkulikae atua ina kishui oo ntarasi (Mk. 5:19-20).
Etua tenkaraki pooki (2 Ilk. 5:15) naa eyieunoto Enye metaa metii obo oimin, kake pee eyauni pooki enkirridunoto o enkirukoto (2 Pet. 3:9).
Anaa ilaing’urak lo Lkristiano te nchipai kiasishore enkishoorot e Uangelion-pooki naishoruaki eimu Ororei o Sakramenti- neyiolou nchere ore imbaa naituruk te nkishui enye neibelekenya neya enduata ng’ejuk. Nemeya erishata naado pee emaniki aa ninche oopeny emanyisho tenkaraki ate. Kake, neyiolou ajo nabo tiatua enkishui naibelekenya, natii echipai naa sidai enkishui – naidimayu te Nkai o enkishui e nkisiayiare e kulikae te nkaraki Ninye.
Eutu Olkiparet Paulo aitobiraki eigero too Lgalatia 2:20, “Aatashoki nanu te Kristo, mekure aa nanu oishu, kake etaa Kristo oishu tiatua nanu; ore enkishui naishu nanu taata
to sesen, naishu te nkirukoto, natii atua enkerai e Nkai ilo laatonyorra nanu meishoru kewan te nkaraki nanu.”
Kaji eiko Ilkristiano aing’urak pee easishore imasaa enye e mayianata?
Ore impesai nikiata o ntokitin pooki nikiata-ore nena pooki naa imasaa e Nkai. Ore pooki nikiata te kishui naa enkishooroto naing’uaa Papa lang’ le shumata (Hag. 2:8; Ilaw. 25:23; Olk. 50:10ff). Ore pooki toki naa ene Nkai. Enyorraki iyiook mataasishore enkitobirare Enye pee eret iyiook.
Eutu Olkiparet Paulo imbaa aitobiraki pee eiger, “Amu eitu apa kiyau ae toki atua nkop, nimikindim awaita hoo toki aitung’uaa enkop” (1 Tim. 6:7). Ore amu esipa ena, eyieu nikiyiolou ajo ore nena tokitin nikiata neme nkunang’ pee kiasishore te nkoitoi nikigelu.
Ore pee kiimaki enking’orata oo Lkristiano, nekiimaki “enkitanyanyukoto sapuk” enduata e nekingo te nekintasheiki nekiasishore nena pooki sidain naishoo iyiook Enkai ang’ e mpiris, naa ore nena naa etii impesai. Eata kulikae inkumok, neeta kulikae inkuti, kake eeta pooki erishat e makewan, esiai naishooyo te nkoitoi o lasar te nkaraki esiai e Nkitoria. Ore naa enaibala, erishat e makewan
e nchipai o esiai nasinya te nekiretu esiai e kanisa eimu enkishoroto ang’ oo mpesai. Kinchooyo sii erishat ang’ o enkarriyiano ang’ te siai e kanisa, kinchooyo anaa enikitang’amutua neking’ar anaa enatamayianaki iyiook.
Kias ena paa ore olkilikuai le Kristo o esipata o Rorei Lenye neibulunyeki enkop, eimu inyuaat ang’ maate, o eimu inyuaat e sirit o ne jimbo ang’, o Synod ang’, nekimbung’a inkaik aitabaya Euangelion- kilimu ilomon supati le Yesu.
Enabayie
Ore pee kimbung’ enduaata e nking’orata naing’uaa empolos –e Kristo o empolos – Euangelion kiyiolo Ororei le Nkai, nikindim aing’urai imbaa naipirare enkarsisisho o masaa te nkoitoi naishaa. Mee “nkitabarot” kake enkoitoi.” Ninche enkoitoi naishorie iyiook Olaitoriani lang’ iyieunot ang’ naa enkoitoi nanyorraki iyiook Ninye maibung’ata inkaik o kulikae airukok kiretu te nyorrata esiai e kanisa eitabaya ilomon le mpalakinoto, enkishui o enjeunoto tiatua Kristo.
Kebaa entoki nekinchooyo? Kena baa kinchooyo? Mekitii abori nkitanapat, kake abori empiris. Ore pooki lang’ neyieu neing’uraa te nkomono ajo kanyoo nanarikino te
nkalo enye maate. Ore Ilkristiano kumok neishooyo esajati e ntumoto enye metaa enkoitoi sidai enkishoroto enye e anaake.
Ore te nkaraki esiai nataasa Kristo, eipotitoi naa taata iyiook matijing’ enkishui e nking’urata—enkishui naitodolu enkitoo o Laitoriani.
Ore ilaing’urak le Kristo neeta erishat e makewan naishoo Enkai
pee manyisho te nkisisa sapuk o enkishoroto e nashe te Nkai, eitodolu ena sipata nabanji e Nkai magilani o Rorei—obore Empiris.
“Iyiololo empiris o Laitoriani lang’ Yesu Kristo. Iyiololo eneba enkarsisisho Enye, kake etaa aisinani te nkaraki intae, peyie iakuku intae karsisi te nkaraki aisinanishu Enye” (2 Ilkor. 8:9).
Enaipirita . . .
Enchula te Ndaa o Laitoriani
Ore enchula te Ndaa o Laitoriani naa ninye enkipirita eng’arata “naikenoro” arashu “naikeno.” (Ore ele rorei “eng’arata naikenoro” o “eng’arata naikeno” neimaki enkias nabo). Ore ena palai nikiretu pee inyorru, niyiolou niutu to lkulikai enkias e ng’arata naikeno.
Kanyoo eiteng’en Enkai to Rorei Lenye?
“Etudumua Yesu emukate, neishooyo enashe nebel, neisho iloiteng’eni Lenyena, ejo, ‘enkoito entam; osesen lai ele.’ Neitoki adumu enkikompe, neishooyo enashe neisho ninche, ejo, ‘Entook ntae pooki. Osarge lai ele lo sotua, oibukoyioki te nkaraki oo lkumok te mpalakino oo ng’ok.” (cf. Mat. 26:26-28; Mk. 14:22-25; Lk. 22:1420; 1 Ilkor. 11:17-29).
“Neaku ketumo ninche anaake te nkiteng’enare oo lkipareta, neshulare aisiritore, neng’arie endaa, neshulare te nkomono” (Ias. 2:42).
“Amu ore enkata pooki ninosinoso ena mukate niokioko ena kikompe, naa enkeeya o Laitoriani ilikioo, o
meeu. Neaku ore pooki tung’ani onya ina mukate neok ena kikompe meishaakino keaku eata eng’oki e ilo sesen o ilo sarge lo Laitoriani. Keishaakino nejur ake oltung’ani kewan eton eitu enya ina mukate neokie ina kikompe. Amu te nenya oltung’ani neok neitu eyiolou tipat e ilo sesen, kewan etudung’oko enkiguana te ina kinosata o te ina okoto.” (1 Ilkor. 11:26-29).
Kanyoo eiruk kanisa e Lutheran tialo Endaa o Laitoriani?
Ore kanisa e Luthera neiruk, neiteng’en o aibalunye nchere ore Endaa o Laitoriani naa osesen o sarge lo Laitoriani Lang’ Yesu Kristo, tiatua emukate o enaisho oo sabibu, naishooki iyiook Ilkristiano pee kinya nekiok. Kiyiolo nchere ore emukate o enaisho oo sabibu te Ndaa o Laitoriani naa osesen o sarge le Kristo naa nchere eishoori neng’amuni to nkutukie e lelo pooki ong’amu. Ore lelo oiruk ele siligi: “Oishoruaki neibukori te nkaraki intae te mpalakino oo ng’ok,” neng’amu empalakino oo ng’ok, enkishui o ejeunoto. Ore ele siligi, o enyaita o eokoto to sesen, naa entoki sapuk te Sakramenti.
Eany neisikong’ kanisa e Lutheran eyiolounoto nemesipa e Ndaa o Laitoriani, anaa enduata nchere ore osirua le Misa neitayu oltung’ani too ng’ok, arashu ore emukate o enaisho oo sabibu natamayianaki neibelekenya pi aaku osesen o sarge le Kristo. Kiany sii nikisikong’ enduata nchere ore te Endaa o Laitoriani ore osesen o sarge le Kristo nemeng’amuni te nkutuk e lelo oong’amu, tiatua emukate o enaisho oo sabibu, kake eng’amuni ake te nkiyang’et to ltau te nkirukoto, arashu ore emukate o enaisho oo sabibu naa nkitanyanyukot ake o sesen o sarge lo Laitoriani lang’ olakua.
Tia oitoi Endaa o Laitoriani enchula e kanisa?
Ore aa embae e makewan Endaa o Laitoriani, eitu aikata eaku embae e makewan. Ore ina naa esipata naibala naa meshilaari oshi. Ore lelo ong’amu to lperere obo neibalunye naa nchere era nabo te nkiteng’enare oo Lkipareta (Ias. 2:42). Neaku, ore enchula te Ndaa naa enchula e kanisa. Ena eiteng’en Ikigerot Sinyat tiatua 1 Ilk. 10 o 11. Inji eikuna olaiteng’enani lang’ obo te neutu ena sipata.
“Ore etii emukate nabo, emukate nalulung’a nabo, nekinya, ore iyiook onya ena mukate nabo nalulung’a
nikira osesen obo. Ore enyaita ena mukate nabo nalulung’a neitaa iyiook osesen obo. Ore eng’arata ang’ te Endaa o Laitoriani nekintodolu to ltung’ana nchere mee kitii ake enchula o Kristo, kake kitii enchula o lelo liking’amu te nebo te mesa o Laitoriani. Kinya pooki emukate nabo, osesen le Kristo. Ore eimu ina kias nekiutu nchere kira nabo. Ore iyiook pooki kristiano oonya te Endaa o Laitoriani osesen le Kristo nekiok osarge Lenye nekintodolu ate anaa olmarei obo. Ore enikinya nekiok te nebo, osesen o sarge, neibung’ iyiook te nebo alang’ naboisho o sarge. Nekimbalunye ate anaa ilalashera o nkanashera tiatua Kristo. Ore tele kereri le Biblia neitasheyie ena limunoto, ‘ore Enchula o Lperere naa Enchula e Kanisa.’”
“Ore ele kereri tiatua Ilkorintio neitapalaa lelo le nchula oo nkanisani. Ore aitomon lelo le nkirukoto napaasha meetu eng’arata ang’, o enchula e kanisa ang’, naa enyamali e makewan. Amu ore lelo oopuo olperere obo neibalunye aaku nabo—nabo too nkoitoi pooki e nkiteng’enare o Lkristiano o easata—kake ore te sipata nepaasha. Eaku enkurruna e sunkuroishu te iyiook te nekiata lelo oibalunye enkirukoto napaasha te naang’ neshulare iyiook to Lperere lo Laitoriani” (Stoeckhardt, Ilkorintio
Ore likae aiteng’enani lang’ neeta sii ninye ena nalimu ajo ore Endaa o Laitoriani naa eutunoto enchula e kanisa:
“Ore Enkiyang’et Sinyati naa olmishire obo le kanisa, enanga nabo e kanisa, obo lo lmishiren le nkiteng’enare o enkirukoto e kanisa (Irm 4:11; ng’ura 1 Ilk. 10:21; Ena. 12:48). Ore te pooki kanisa nang’amunye oltung’ani Endaa o Laitoriani, neaku eibalunye ninye ina anisa o enkiteng’enare enye. Metii enkae naboisho o lalashera, najing’u atua alang’ ina najing’ oltung’ani ang’amu Endaa Sinyati… ata ilo oibalunye osesen o sarge le Yesu nemeitoomon, arashu etabaikia keeya, te nemeyiou neleku, anaa obo le kanisa ang’ nasuj esipata, kake ole Katolik, Reformed, Unionist, Methodist, Baptist, ore too dorropu, obo le nchula napaashari. Ore te Sakramenti, anaa olmishire le nkirukoto, neitoki sii aaku enanga e nchula naa ninye eishoori” (Walther, Pastoral Theology, p.110111, 149).
Kanyoo enkipirita e kanisa e Lutheran e ng’arata naikeno?
Ore erubata ekanisa ang’ naitasheiki Enkiteng’enare o Rorei le Nkai o Sotua le Kanisa neishoru ena utunoto ajo tenyoo pee kiata
eng’arata naikenoro:
“Ore eng’ara naikenoro nedamu aibooyo enkibalunoto e naiboisho te nkirukoto, natii eoro o enchankar. Mekiaku sii asipak to Lkigerot too nayieu oitoomoni te Ndaa Sinyati (1 Ilkor. 11:27ff; 10:1617) arashu kiretu iltung’ana otabatate tene eitoomon kanisa to Lpereren lenyana lelo oany arashu oata olng’ash te nkiteng’enare naibala oo Lkigerot.
“Ore enkipirita e ng’amunoto naikeno neme yiolo Ilkristiano kumok amu etamoo olkerreti le ng’arata nabolo. Ore te mbuku naata ena lukunya, Ainyoo paa eng’arata naikeno? Ore esipata natii eng’arata naikeno neutuni tena oitoi:
‘Mee taa eyieu esirit e Lutheran neibooyo isinyat-kulikae te mayianat e Sakramenti tene eata eng’arata naikeno. Mee keyieu nekepari, arashu epic ate metaa iladung’ok le nkiguana te kulikae tung’ana. Ore olkerreti le ng’arata naikeno neishorua enyorrata o euriata o Lkigerot, nchere pee kisuj enkitanapata e Kristo. Naa te nkaraki ena pee kimitiki lelo leme yiolot te yiook. Metii enyorrata teninyorraki oltung’ani entoki nayaki enyamali, ata te nejo ninye te nkaraki e sidano enye. Eutu sii ena aitoki ata tenaa lo lturrur lo Lkristiano otung’uatie esipata o
103 le Dukuya, emb. 60-61).
Lkigerot te rubata e nkiteng’enare enye, nchere pee mekintaa kiti entorroni e nkiteng’enare enye e lejare kintoomon te nchula ang’ lelo pooki otapong’ori te nkirukoto’ [Deffner, Kanyoo paa eng’arata naikeno? emb.14].
“Ore esuju enkitashoto nchere ore osirua o eng’amunoto e Ndaa o Laitoriani naa enkibalunoto olning’o te nkirukoto, naa ore teina rishata ake nekiyiolou nchere etii kulie siatin e mbaikinoto oo ltung’ana naayieu neasi, etiterua Synod olkerreti oyieu, ilairritak o sirito e Kanisa e Lutheran- Missouri Synod, meteleku too rishat e siokinoto orishat naarish e mbaikinoto oo ltung’ana, neitomon iltung’ana oing’uaa inkanisani naata enchula te nebo o iyiook. Ore kisuj ele kerreti naa lelo ake le Synod arashu le kanisa nang’arr Synod olperere eishoori e mesa, ore ilairritak o sirito nerrip enkitashoto e nchakenishu enye te Uangelion e Kristo enaa enautuno too Lkigerot neibalunyeki tiatua ilkigerot le nkibalunoto e Lutheran.”
“Ore Enkopisi oo Lboleta nemeasishoreki te sipata te neitomooni lelo pooki opuonu olperere meyioloi enkirukoto enye o sirit o/ arashu endini naibung’are. Ore olkerreti le ng’arata nabolo neishoru engoloto, arashu
doi meidimayu, empikata aibooi oltungani tiabori inkitanapat e kanisa te nkoitoi naanyit empong’oroto naas lelo laa ninche eishooki eramatare oo nkerra e Nkai” (Ilh. 13:17; cf. Yhn. 20:22-23; Ias. 20:27-28; 1 Ilkor. 4:1-2. Enkiteng’enare o Rorei le Nkai o lkerreti le Endaa o Laitoriani, pp. 21-23).
Enabayie
Ore enaishaakino to Rorei Sinyati le Nkai, Ore kanisa ang’ e Lutheran nepon dukuya esuj olkerreti li apa, le Biblia o lkerreti le nkibalunoto e ng’arata naikeno anaa erishat sidai nikinchooyo enchakenishu e naboisho ang’ te nkirukoto nasipa. Kisuj eng’arat anaa enaikeno te nkirukoto nchere ena eyieu Olaitoriani nikias kinchooyo osesen o sarge te Sakramenti Enye Sinyati.
Ore eng’arata naikeno neme olkerreti omoni te Kanisa e Lutheran-Missouri Synod. Esujita sii ilkulie Kristiano kumok te nkop laa ile Katolik e Roma o Orthodox.
Ore to siligi, ore elimunoto dorrop nikiretu iyie arashu likae tung’ani, pee eyiolou enyorrata ang’ to Laitoriani lang’ o Sakramenti Enye, o enyorrata ang’ te likae, naa ina pee kiata eng’arata naikeno.
Enaipirita . . .
Empaash e ELCA o LCMS
Edamuni naleng’ olari le 1997 olapa le Isiet anaa enkata e tipat te nkatini e Kanisa e Lutheran te Amerika. Ore Kanisa e Evangelical Lutheran te Amerika (ELCA) neimie imbaa nairoshi te ilo apa. Nenyorraa eng’arata e mesa o nkanisani e Reformed: the United Church of Christ, the Reformed Church of America, o Presbyterian Church—USA. Nedung’ ena ejo meekure etii empaash naibala te ELCA o nkanisani e Reformed. Ore enkae, ore ELCA nejo ore empaash natobiko e Lutheran o Kanisae Katolik e Roma eneikunaki te neitajeuni iyiook neidipaki.
Ore kuna kitashot neyau empong’ori sapuk tiatua ELCA o kanisa ang’ kewan, Kanisa e Lutheran— Missori Synod (LCMS). Eishoo ena iltung’ani kumok meing’asiata ajo kanyoo empaash e ELCA o LCMS, hoo neeta kuna anisani pokira enkarna e “Lutheran.”
Ore LCMS nenoto erishata sidai nautunye aitobiraki, to ltung’ana lang’ o e nkop te lulung’ata, ajo kanyoo eutu enkitaunoto e kewan te sipata pooki o Lkigerot Sinyat o
enkibalunoto nasujitai te nkiterunoto apa e kanisa e Lutheran. Ore ena palai naa keji pee eutu te ndorropo mbaa sapuki e mpaash ELCA o LCMS. Kiata osiligi, nchere kiretu tayiolo ena paash pee itum aimaki te nebo kulikae.
Empaash ang’ e Biblia
Ore LCMS o ELCA nemening’okino empukunoto e nkidimata e Biblia. Ore hoo neibalunye inkanisani pokira enkibalunoto e nkitobirata e kanisa nchere Ilkigerot ake oaata enkidimata sapuk te nkiteng’enare e kanisa o enkishui, ore nkanisani ang’ pokira neeta empaash naibala te nekiasishore ena kitashoto.
Eiruk LCMS nchere ore Biblia naa Ororei le Nkai, neaku, esipa pi, neisiligayu nemetii empong’oroto. Kiruk sii nchere Ilkigerot oata enkitashoto eiguanare pooki toki nekiruk, nekinteng’en o enekimbalunye.
Ore ELCA te nkae shoto, nemeutu irorei oibalunye esipata e Biblia. Nejo ore Ilkigerot nemesipa naleng’ arashu eisiligayu te pooki o kulie
matuan. Enyorraa nesujELCA kulie oitoi nautunyeki Ilkigerot naitodolu nchere eeta Biblia empong’orot neaku meutu aitobiraki kulie kiteng’enat.
Ore empaash ang’ tialo Biblia neutu kulie paashi kumok nalioo. Anaa te nkitanyaanyukoto, eany kanisa ang’ emayianata oo nkituaak te nkopisi oo lairritak, imbaa naipirita enkiyama o lewa o lewa o embae naipirita enkitaunoto oo olkibiroto. Memayian LCMS inkituaak te nkopisi oo lairritak, kake emayian ELCA, hoo naa embae naibala to Lkigerot Sinyat neiteng’en te nkae oitoi. Ore LCMS neiteng’en te ngoronchere ore enkiyama o lewa o lewa naa eng’oki amu meiriamari Ororei le Nkai.
Ore te nyorrata, nekiyieu nekiretu ilo tung’ani otii atua enkishui e nkiyama o lee o lee pee eiridu e ng’oki enye neng’amu empalakino e Nkai. Eitu eitashe ELCA te nkoitoi e Biblia aany ena pukunoto nkiama. Enyorraki sii ilturruri otii atua ninye oitudupaa ena pukunoto e nkiama to lairritak o kulikae tung’ana.
Etanya too rishat kumok LCMS eotikinoto o enyorraroto enkitaunoto oo Ilkibiroto amu meishaakino te nkitanapata naibala e miar metua. Eitu eimaki ELCA eany enkitaunoto oo Ilkibiroto,
naa, enaitagorisho, neaku elaaki orrekie enkitaunoto oo Ilkibiroto nanyorraro to ltung’ana te mbarakinoto e biotishu.
Ore hoo netii kulie kitanynyukot, ore kuna uni neishoru pee eutu enikipaashare te nkidimata o enkisiligata o Rorei le Nkai te polos e kulie paashi te ELCA o LCMS.
Empaash ang’ naipirita enkidimata e nkibalunoto e Lutheran
Ore inkanisani ang’ pokira nekipaasha to rorei le nkidimata e nkibalunoto e Lutheran anaa enatii Embuku o Lning’o. Ore LCMS neitasheyie ilkigerot pooki le mbuku e 16 C Enkibalunoto e Lutheran. Kinyorraa enkibalunoto pooki e kanisa ang’ mee duo ake amu eiriamari o Biblia (enkitashoto naisho iltung’ana metanya kulie kiteng’enarat), kake amu kulo rorei le nkibalunoto naa kening’o o Rorei lemeata enapong’ neyang’uaki. Neaku kinyorraa metii olng’ash enkibalunoto pooki e Kanisa e Evangelical Lutheran anaa ilkigerot oosipa leitu eibelekenyi naa eutunoto o Rorei le Nkai, nenarikino kanisa ebaiki taata.
Ore ELCA te nkae shoto, nemeyieu ilaisiayiak lenyena o sirito nenyorraa enkiteng’enare pooki e Mbuku o Lning’o. Ore ELCA nedol Enkibalunoto e Lutheran anaa
enkatini nautu enkirukoto nadoli anaa esipa te nkata apa naigeroki, kake mee naleng’ enarikino enkiteng’enare o olkerreti le kanisa e taata.
Enikipaashare te ina naishaakino enchula e kanisa
Ore eutu eneikunakino Ilkigerot
Sinyat o Enkibalunoto e Lutheran, neme enking’asia te neyieu ELCA nejing’ enchula oo nkanisani naata enkiteng’enare napaashari to Rorei le Nkai o Enkibalunoto e Lutheran, Ore kuna pukunot e nchula neutu nchere ore esipata nemeyioloi, nemeibalunyeki o elimuni. Ore ena pukunoto nepaashari o rrekie le nkibalunoto e kanisaa e Lutheran anaa anautuno te Mbuku o Lning’o to lkererin are le tipat oleng’: “kiruk, nekinteng’en, nekimbalunye” naa “Kiany nekisikong’.” Ore kulo kererin neutodolu enkitashoto nauno e nkirukoto e Lutheran to Rorei le Nkai nchere eibala, nchere elimu esipata naipirita iltung’ana pooki to nkatitin pooki, naa kindim te nchipai aibalunye nekilikioo ena sipata.
Ore LCMS neiruk nchere eyieu
Biblia nenyorraa enkiteng’enare pooki eton eitu ishulala o kulie anisani to lperere (Irm. 16:17). Ore te nkae shoto, ore ELCA neiruk nchere ore empaash te kulie sipat
o enkiteng’enat naa gol nememit enchula olperere o kulie anisani.
Ore enkitanyanyukoto sidai ena pukuoto netii impala e ELCA najing’ieki enchula o nkanisani uni e Reformed. Ore te kuna pala, neibalunyeki nchere “ore empaash o nkiteng’enat o Rorei le Nkai… neleku too nkanisani ang’ are te mbae naipirita e ning’unoto e Ndaa o Laitoriani o enkiteng’enare e Kristo.”
Ore kuna paasharot nedoli anaa “nemedoli anaa mpaasharot naayieu neing’urari, kake anaa inkoitoi naapasha nadoli naishakenorieki ena Uangelion nabo nikibalunyie te nebo.” Ore enautu ena naa nchere ore ELCA nenyorraa eanyata oo nkanisani e Reformed nchere metii Yesu Kristo emukate o enaisho oo sabibu natamayianaki te Endaa o Laitoriani. Eiruk Reformed ajo etii Yesu ake te “nkiyang’et” kake metii Ninye kewan te nkoitoi e nking’asia atua emukate o enaisho oo sabibu. Eitu aikata eng’as anyorraa Lutheran eanyata e Reformed o Laitoriani te Ndaa Sinyati. Ore ELCA nejoito tata ore enkitapong’oroto e nkanisa e Reformed naipirita Endaa o Laitoriani o enkiteng’enare e nkewan o esiai e Kristo naa intokitin naa igelu anyorraa. Ore ena neitu eng’as aikata aaku enkitashoto e kanisa e Lutheran neutu enkiguana nanyorraro aing’uaa nkitashot e apa e Lutheran te nchoto e ELCA.
Ore ena pukunoto e ELCA naipirita enkiteng’enare neibooyo naboishu natii Euangelion naitajeu o Laitoriani Yesu Kristo o kulie kiteng’enat o Lkigerot naipirita neunokino Euangelion- nkitengenat naishorua Olaitoriani lang’ Openy te iyiook pee kiruk neking’arr o kulikae (Mat. 28:20). Ore enkitashoto e ELCA naipirita enchula o nkanisani neitololong’ enkitanapata o Lkigerot pee eibalunyeki nelikiori “lulung’at e nkitoo e Nkai” (Ias. 20:27)—te sipata o sinyatisho naunokino Euangelion.
Erishata e makewan e Synod te nkirukoto naibala
Ore ile Lutheran pooki neeta erishata e makewan naikilikuan ate ajo kanyoo enkipirita e kanisa e Lutheran naibalunye enkirukoto tene olong’ o nkolong’i napuonu. Kanyoo eutu te nikijo kimbung’ita
Ilkigerot Sinyat anaa Ororei le Nkai oyang’uaki le meata empong’oroto? Kaa kiteng’enare naa eanyi?
Kakwa sipat eilepunyeki anaa nkitashot nemeitololong’i arashu eata enkiroroto te nkaraki naboishu oo
nkanisani e aulo? Kanyoo eutu te nikijo kinyorraa metii enkitanapata nkibalunot e Lutheran anaa eutunoto nasipa o Rorei le Nkai? Ore etii ena nyorrarroto oo nkibalunot e Lutheran, kakwa baa eimakini nemeing’uakini aikata arashu epalaari ile Lutheran ooyieu neleku anaa ile Lutheran asipak oibalunye enkirukoto?
Kanyoo naishoru enchula nasipa oo nkanisani? Ai “te nekinyorraa-aany kining’o” enduata e Lutheran tialo enkitobirata enchula oo nkanisani?
Ore empaash oo nkanisani ang’ pokira are naa osomit sapuk te LCMS. Mekiata enchipai kiimaki kuna paasharot. Kiyieu naijo eng’ar inkanisani ang’ pokira enkibalunoto nabo naipirita Lutheran. Ene tipat nchere ore ilairukok loo sirito e LCMS netum empicha naibala ajo tenyoo pee meata nkanisani ang’ pokira echula. Ore pee kiyiolou enetii empaash oo nkanisani ang’ pokira neretu iyiook mairoro o lchoreta lang’ le ELCA o ltung’ana lo lmarei te nkoitoi o enyorrata o esupatisho.
Enaipirita . . .
Emanyianata oo Nkituaak te Nkopisi o Lairritak
Emayianata oo nkituaak te nkopisi o Lairritak
Enkirorokino te ntaei te nkarna o Laitoriani lang’ Yesu Kristo. Ore indinii kumok nemayian inkituaak te nkopisi o lairritak, enaa kulie anisani e Lutheran. Enetipat te neishoru ile Lutheran le Missouri
Synod te mborron eutunoto te lelo otum olng’ash te nkitashoto ang’ tena bae. Kiata erishata nekilimunye esipata te nyorrata.
Kanyoo ejo Enkai tialo inkituaak naaisiaisho te nkopisi o lairritak?
Eiteng’en iyiook Olaitoriani to Rorei Lenye nchere meishoro inkituaak erubata naisai kanisa anaa inkairritak. Kisom kulo kererin:
“Anaa enatiu too sirito pooki oo sinyat, enchoo ng’oruo egira ti atua ntumoritin, amu meishoro meiroro, nchoo eitadou ate, anaa enajo nkitanapat…ore enaigeroki intae naa enkitanapata o Laitoriani” (1 Ilk. 14:33-34, 37).
“Inchoo enkitok eiteng’enunuo te ngira neaku enaning’isho.
Manyorraki hoo enkitok meiteng’enisho aashu meitoria ilewa; inchoo ninye metigirayu” (1 Tim 2:11-12).
“Enkiroro nasipa ena inchere: te neyieu oltung’ani neaku olaitasheikinoni le sirit, naa eyieunoto sidai. Eishaakino olaitashekinoni le sirit, nemeeta eleyiata olee le nkitok nabo …” (1 Tim. 3:1-2).
“Enkaraki ena apa pee aatung’uayie te Krete, pee itum aitobira mbaa naang’or, nigelu ilpayiani too nkang’itie pooki anaa anaatuutaka, oltung’ani lemeeta eleyiata, olee le nkitok nabo…” (Tit. 1:5-6).
Eishoo Enkai kanisa Enye inkishorot kumok. Ore nabo naa enkishoroto e nkopisi e nkisiayiare o lairritani. King’amu entoki naishoo iyiook Enkai, te nkoitoi naishorua, naa te mpukunoto naishorua. Mekijoki Enkai mee sidai enkishorot Enye te iyiook, aashu mekinyorr empukunoto naishorie iyiook Enkai enkishorot Enye. King’amu enkishooroto e Nkai anaa enaishoru, te nkishooroto e nashe o
enkisisa. Kishipa too rishat naishoo iyiook Enkai, Anaa Iltung’ana o talakua iltung’ana, pee eisiai Ninye te kanisa, o te nkishui ang’ e anaake.
Ejo Biblia kira pooki nabo te Kristo. Meutu kulo rorei ajo eidim nkituaak aaisiasho anaa inkairritak?
Etii lelo oiruk nchere eishorua
Olkiparet Paulo to rorei lenyena to Ilg. 3:28 enkisiayiare oo nkituaak anaa inkairritak. “Meitokini aata
Olyahudi anaa Olyunani, orrindik arashu ololakuno, olee arashu eng’oruoi; irara pooki nabo ti atua Kristo Yesu.”
Kake meiteng’en ele kereri nchere meitokini aata eoro ekuna dung’ot pooki; kake, eiteng’en erisio te njeunoto naata ilkristiano tiatua
Kristo Yesu Olaitoriani lang’.
Eyieu Paulo nekiyiolou nchere ore iltung’ana pooki nerisio te ng’oki neitajeuni te risio te siai e Nkai eimu Yesu Kristo.
Meany Ilg. 3:28 arashu eibelekeny kulie rorei le Paulo tia wueji. Ore kulo rorei nemeimaki mbaa e mayianata oo nkituaak; kake eimaki erisio te njeunoto tiatua Kristo, naa te ninye kirrep Unishu e Nkai, kake mejoito pee eisiaisho pooki anaa ilairritak.
Ore te neata ilewa o nkituaak isipat narisio, kanyoo pee meaku
inkituaak inkairritak?
Ore embae e mayianata oo nkituaak neme embae “esipata e tung’ani” arashu “ilkeerreti le kanisa” arashu nduat kumok oo ltung’ana o lkuak. Neme embae e nkitorogony o nkituaak.”
Ore ilaitobirak kumok lo lkuaaki neyieu nekiruk nchere ore ilewa o nkituaak nenyanyuk naa ore empaash naishoo Enkai nemeata shoto te nkishui tena kop. Mme kegilunore empukunoto naibala e shakenisho o imanyara, egilunore sii Biblia. Eiteng’en iyiook Biblia enkae nadumunoto e nkitobirare e Nkai.
Eiteng’en Ilkigerot nchere eitobiraki ilewa o nkituaak te nkitanyanyukoto e Nkai, kake inkitobirat are e tipat napaasha e Nkai. Kisis Enkai te ng’eno Enye nagut eitobira iltung’ana aa olee o nkitok.
Kiruk nchere eishoo Enkai ilewa o nkituaak isiaitin napaasha. Anaa te nkitanyanyukoto, eishoo Enkai ilewa metaa ilmoruak o loo papa; neishoo inkituaak metaa inkituaak nayama oo noo yieyio. Ore sii ninye te kanisa, eishoo Enkai ilewa o nkituaak irishat o siaitin napaasha te nkaraki enkisiayiare.
Kakwa isiaitin o lewa oo nkituaak te kanisa?
Ore te nebo, eisiai ilewa o nkituaak
Olaitoriani lenye o Laitajeunoni Yesu Kristo. Eeta ilewa enkitanapata e Nkai pee eisiai anaa ilarikok le nkiyang’et te kanisa. Eipotitoi inkituaak metaa inkaretok to lewa tena rubata. Ore eyieunoto e nkisiayiare neuta enikias te kanisa, mme enkibookinoto e “sipata” arashu eyieunoto e “enkimagarakinoto” e lkae te likae. Kiata Olaitoriani obo, Olkitok obo, Yesu Kristo. Kisiai Ninye te nkoitoi Nayieu.
Eishorua Enkai erishat naisiai anaa ilairritak te lelo ake lewa oishakino. Eipot kanisa kulo lewa mee siaisho te rishata e Yesu Kristo Oinoti le Nkai te nkopisi oo lairritak. Eitu eipoti inkituaak meisiayia tena oitoi amu eitu eisho Enkai ena rishata inkituaak.
Kanyoo pee eitu eipot Yesu enkitok metaa nabo oo Loiteng’eni? Kanyoo, eimu Olkiparet Paulo, pee emitiki inkituaak pee meisiaisho anaa inkairritak te kanisa? Eyieu neking’uaki Enkai iwaleta e kuna kikilikuanat Enkai. Nekileku oina naishooki iyiook e Nkai to Rorei Lenye. Eitu eisho Enkai kanisa metegelu aipot nemayian inkituaak te nkopisi oo lairritak. Kiure nekianyit eyieunoto e Nkai te kuna baa nekirrep Ninye too nkishorot kumok naishoo iyiook pooki, etii irishat sidain naishoo ilewa o nkituaak pee eisiai Ninye.
Kanyoo naa pee emayian kulie anisani inkituaak anaa inkairritak?
Ore tene aitoki, anaa kulie baa kumok, ore empaash nekiata o kulie anisani naa eyieunoto enye napaashari to Lkigerot.
Ore Synod ang’ neibalunye e sipata o Lkigerot Sinyat aa embolunoto e Nkai te iyiook nasipa nemetii empong’oroto. King’amu ina naishoo iyiook e Nkai to Rorei Lenye. Mekilakuno pee kimenaa nemekishilaa ilo Rorei, kiutu te nkitapong’oroto, arashu kimenaa ina nataboluo Olaitoriani eimu Olkiparet Paulo.
Ore inkanisani namayiana inkituaak netegelutua aya ilkigerot lo Lkiparet Paulo anaa indamunot enyena makewan. Ore ena naa enkitashoto nagol kiyiolo ajo ore Olkiparet Paulo neigila aimaki ele rorei, neme nabo ake, kake eigila ena bae oleng’, neibalu ajo ore ena neme endamunoto enye kake enkitanapata o Laitoriani.
Kanyoo eas ile Lutheran airukok te mayianata oo nkituaak?
Enedukuya, meyieu nikimitu arashu kintaa olarrabal tena bae. Kake, eyieu ake nekiro esipata te nyorrata, kinchakenu enkirukoto ang’ nekiyiolou ena anaa enkae rishata nekijo, “Ena kiruk, nekinteng’en, nekibalunye nekias.”
Eniare, eyieu nekinyorrisho nekiborru to nkanisani namayian inituaak. Ore too rishat kumok, nemeyiolo ajo kanyoo pee etaase ena. Eishooki olomoni leme sipa nemeata olkitamanyunoto oibala too Lkigerot pee yiolou ajo kanyoo paa ore emayianata oo nkituaak nemeiriamari o Rorei le Nkai. Eyieu nekiutu kuna baa te nyorrata, te mborron o lng’ur.
Enieuni, enetipat te yiook tene kiutu eneiko inkituaak te neisiai Olaitoriani te kanisa te nkitabaaroto.
Etii nkoitoi kumok naidim inkituaak aisaisho te kanisa anaa nkaisiyiak e nkata pooki te kanisa e LutheranMissouri Synod, anaa inkaitenak oo sukulini, imbotoro e nkiteng’enare o Lkristiano, imbotoro embaikinoto oo ltung’ana, inkaiteng’enak oo nkituaak o nkaramatak oo oltamoyia te parish.
Ore inkituaak aisiayiak neata rishat kumok e nkisiayiare eimu ilturruri kumok le kanisa, olturrur loo laiisiayiak o lturrur loo nkuapi, o nkitaunoto eate te nkisiayiare anaa inkaiteng’enak. Eata sii enkae rishata naisiaisho too sirito enye anaa imembai oo nkomitini napaasha. Kincho Enkai enashe too mayianat kumok o nkishorot napuonu kanisa eimu enkisiayiare oo nkituaak.
Eyieu nekikurraki irishat naishoo iyiook e Nkai, ilewa o nkituaak, kisiai Ninye te nkitoria Enye. Keaku embae nemesidai tenekinyorraa ate emaita iyiook iyiounot ang’ e maate “sipat” neking’or bata te nkipototo o Laitoriani pee kisiaisho. Ore pee kiyieu to Laitoriani ina neitu eishoru nemenarikino te nkerai e Nkai. Ore etii ndamunot ang’ enyorrata o enkisiayiare e likae, nekiyiolou ajo etii inkumok nekindim ataas.
Kisiai likae o likae te nyorrata, kiutaarie enkisiayiare ang’ Ororei le Nkai. Metii oltung’ani te kanisa oipotoki pee eaku “olkitok” te likae tung’ani. Ore ilairritak naa ilaisiayiak le Kristo oramat iltung’ana le Nkai to Rorei o Sakramenti e Kristo. Neaku, ore eimu kuna kishorot, neishoru Olaitoriani lang’ kewan Enye te nkaraki ejeunoto ang’, te nkitaunoto e kewan anaa olasar te mborron, te yieunoto e Papaai Lenye. Kiata e rishata e makewan kindim atusuj enkitanyanyukoto te nkishooroto e nashe to ltauja lang’ to nkishorunot Enyena kumok, ore esapuk naleng’ naa empalakinoto oo ng’ok, enkishui o enjeunoto. Metamayiana Enkai enkisiayiare ang’ te Ninye, te nkaraki e Uangelion e Kristo Olaitoriani lang.
Enaipirita . . .
Emboita oo Lewa
Enkirorokino te ntae te nkarna o
Laitoriani lang’ Yesu Kristo. Ore ena palai naa keji pee eretu Ilkristiano pee etum atawalu nkikilikuanat naipirita emboita o lewa. Eyiolo kanisa ena ajo enyamali nagol, kake ore ene tipat aisul, naa erishata nairo esipata te nyorrata, eitabaya
Euangelion o Laitoriani lang’ naa
Olaitajeunoni Yesu Kristo.
Kanyo ejo Enkai to Rorei Lenye, Biblia tialo emboita o lewa?
Eiteng’en iyiook Olaitoriani to Rorei Lenye nchere ore emboita o lewa naa enkibelekenyata e yieunoto Enye te nkoitoi e ng’oki nchere ore olee obo o enkitok nabo neyama tenebo anaa olpayian o enkitok. Eany Enkai katukul emboita oo lewa. Ore kanisa ang’, Enkanisa e LutheranMissouri Synod, neibalunye nchere ore emboita oo lewa naa “eng’oki nemeishaakino” Kanyoo pee eeta kanisa ang’ ena kitashoto?
Kisom to Rorei le Nkai kulo rorei oipirita emboita oo lewa:
“Miboitare ake olee aitaa enkitok; entaboi ina…. Emisarkionie ate tiae
nabo e kuna baa” (Ilaw. 18:22, 24).
“Teneboitare olee olikae lee anaa enkitok, ore ninche pokira netaasa olminong’…” (Ilaw. 20:13).
“Ore enkraki ina etung’uayie Enkai ninche metang’uarra imbaa e sulare. Eibelekenyate ng’oruo enye aaing’uaa orrekie oishaakino nepuo ilo lemeishaakino, Nepal sininche ilewa aaku meing’oru nkituaak neinuaakino ng’uarrat maate, neas ilewa o lewa mbaa e nkurruna neng’amu too seseni lenye maate nena naaiu ina torron nataasa” (Irm. 1:26-27).
“Anaa aimiyiololo ajo mejung’ ileme supati enkitoria e Nkai? Emilej ate, ore lelo tung’ana ooibor onyek, o loomon inkitanyanyukot naatai inkaitin o loloito” (1 Ilk. 6:9-10).
“Ore inkitanapat, eitu eitanapisho te nkaraki lelo spati, kake te nkaraki lelo aasak loo ntorrok oo loo golong’u, te nkaraki lelo lemeure Enkai o laing’okok…lemesinya, loomorisho…lelo pooki oopaashare enkiteng’enare supat” (1 Tim. 1:910).
Ore eimu Ororei Lenye, eiteng’en iyiook Enkai aitobiraki nchere ore emboita oo lewa naa eng’oki. Ore oltung’ani oasita emboita oo lewa neitashe to ldeket lo Rorei le Nkai.
Ore ena nesipa to ltung’ani oton te ng’oki nemeirridu. Nchoo amu ebaiki neme ororei onyorri ele, kake esipata naiteng’en iyiook Enkai to Rorei Lenye.
Kanyoo olkilikuai le kanisa to ltung’ana le mboita oo lewa?
Ore olkilikuai le kanisa to ltung’ana le mboita oo lewa naa ilo kilikuai ake to ltung’ana pooki: Eirridu nirukuruku Euangelion! Ore iltung’ana pooki netoiwuoki te mpukunoto e ng’oki neaku ore ilng’anayio naa indamunot e ng’oki, irorei o nkiasin. Ore emboita oo lewa naa nabo oo ng’ok kumok natumore iltung’ana tena kishon. Aiteru te nkata natoiwuoki iyiook, ore iltung’ana pooki netii abori enkiguana e Nkai. Ore iyiook pooki, te mpukunoto, nekimina nekira ilaing’okok odiaa. Kiyiou pooki olng’urr le Nkai te Kristo te njeunoto ang’.
Ore olkilikuai sapuk le kanisa te lelo le mboita o lewa naa empalakino o enkishui oo ntarasi eimu tung’ani o esiai e Yesu Kristo. Eirriwua Enkai Oinoti Lenye meu ena kop pee elotu amanyisho enkishui sidai te rishata
ang’, neye enkeeya sidai anaa elaata oo ng’ok ang’ pooki.
Ore irorei oipirita emboita oo lewa ooing’uaa Enkanisa e Lutheran e Austelia neitululung’ enkitashoto e kanisa tialo emboita o lewa te nkoitoi naretisho oleng’: “Ore kanisa, eanyita te nkae shoto olturrur oing’oru enyorraroto e mboita oo lewa te nkarna e lakunoto e tung’ani o elototo e dukuya e tung’ani, neany sii ninye enkiba e nkisilisil o enkeparoto e kulikae.
“Eyieu kanisa neutu eyiolounoto o lng’ur te lelo le mboita oo lewa, neutaki te nyorrata o embaikinoto to Rorei, erretena pee eisho ereteto o enkitukuja te nkoitoi pooki naidimayu. Eyieu neliki lelo le mbloita oo lewa, anaa enaiko to ltung’ana pooki, enkiguana e Nkai tialo eng’oki, o enaisul te pooki empalakino oo ng’ok te Kristo, o enkidimata e nkishui ng’ejuk eimu engolon e Nkiyang’et Sinyati…”
Eigero likae airritani le Lutheran enaipirita emboita oo lewa: “Eishorita Enkai kanisa enyamali sapuk o erishata. Kindim atolikioi Ororei le Nkai te nkoitoi naibal naa ng’ejuk. Kindim aishoo osiligi ng’ejuk ilaing’okok oonyorr Enkai. Kindim ataasishore nkoitoi e mpiris te nkae matua e yieunoto e tung’ani, pee epalikini ing’ok nelotu engolon
e Nkiyang’et aitobirr enkishui ng’ejuk te Kristo.
Kanyoo eas Ilkristiano to lmareei le lelo otii emboita oo lewa?
Eya nemekishilaa inyamalitin o ngolikinot naipirare emboita oo lewa. Anaa iltung’ana le Nkai, kindim awaita eroruata kiutu enyorrata o entanikinoto e lelo e mboito oo lewa o ilmarei lenye.
Ore te kibalunye aitobiraki eng’oki e mboita oo lewa, nekiyieu sii nekiutu osiligi le Nkai le mpalakinoto oo ng’ok te Kristo Yesu. Ore irishat kumok neitanyamalitai nedol enkurruna ilmareei le lelo le mboita oo lewa. Ore pee eitanyamal ilmareei lo Lkristiano o lchoreta ninche aiko neijia neponaa enkurruna enye, neming’asia naa tenetem anyorraa arashu eutu enkishui e ng’oki o layioni anaa entito enye.
Eyieu nebaiki Ilkristiano kulo mareei to lng’ur, eutu enyorrata enye nataaniki ninche, eishoo enkitukuja naa enang’ to Laitoriani lang’ Yesu Kristo.
Ore teilo iloo tagotori te nkishui e mboita oo lewa, eyieu ilchoreta Kristiano o ltung’ana lo lmarei neitdolu enyorrata eng’arr enyamali o le tung’ani, ebaiki ninye te mpalakinoto e nyorrata e Kristo o siligi otumi te ninye ake. Ore
ilturruri kumok neasisho o lelo le mboita oo lewa ooyieu neing’uaa ena pukunoto e nkishui. Ore olturrur le Lutheran oasisho tene naa “keys Ministry.” Ore osanduku le posta lenye o nambai e simu netii enkiting’oto ena palai.
Kanyoo eas Ilkristiano tialo “esipata olnyorra loo lewa”?
Ore te kuna olong’i netasapuka eyieunoto o lturruri oarare “esipata olnyorra loo lewa”, o tiatua nena anisani e Protestanti. Eyieu ilturruri le “esipata enkiama oo lewa” nenyorraa ilkuaaki lang’ emboita oo lewa anaa enkae oitoi naitodolu iltung’ana emboita enye. Kitabaite e wueji naa ore endamunoto “e nkiyama oo lewa oonyorra” netaa enkoitoi nanyorraro. Eyieu neany kanisa kuna damunot te sipata o Rorei le Nkai.
Ore kanisa ang’ neitukuj ilairukok lang’ metaasa pooki ng’ae enairirikino neyiolou kuna baa. Eyieu olairukoni neeta eng’eno to nkitashot oo siasani to mbaa napirita emboita oo lewa, o kulie mbaa, pee ore enjing’ata e siasa neasi te nkoitoi naishaakino.
Enyokita kanisa mme te nkoitoi e siasa, kake alikioo Euangelion. Ena enkipirita e kanisa. Ejoki kanisa iltung’ana lenyena meing’orisho oleng’ neaku iltung’ana oasisho to
115
losho lenye. Neaku ore ilkristiano to losho neasisho eitobir inkitanapat nairiamari o esipata e Biblia too mbaa naipirita emboita oo lewa.
Kanyoo pee eibelekenya kulie anisani enkitashoto enye tialo emboita oo lewa?
Kitoduaa inkibelekeenyat te mbata oo nkanisani e Protestenti to losho lang too mbaa naipirita emboita oo lewa. Ore sii ninche ilasirak loo
lomon netoduaa kuna kibelekenyat, eiger inkaatini naado e njurrore o losho oo nkanisani napirita emboita oo lewa. Ore meyiolo ilasirak loo lomon atoor inkanisani e Lutheran to losho, ore ninye ilairukok lang’ neing’asia te nkitashoto e Synod ang’ te kuna baa.
Kanyoo nayawua kuna kibelekenyat te kulie anisani? Enedukuya, ore ilturrur te kunaanisani ong’oroo emboita oo lewa “nenoto omom to ltung’ana” netum enyorraroto sapuk.
Eniare, naa ninye ene tipat, ore eyieunoto oo ltung’ana naipirita emboita oo lewa neibelekenye oleng’ anaa neibelekenya enduaata e nkidimata o enkisiligata o Lkigerot Sinyat.
Endamunoto o llaisomak naipirita Biblia, naji “enjurroto e shumata,” napik oltung’ani erubata najurr
Biblia ajo kanyoo nasipa naa kanyoo nemesipa. Ore tena damunoto, nikindim atayioloito ajo anyoo pee eitapong’oo kulie anisani enkiteng’enare naipirita emboita oo lewa.
Kanyoo eas kanisa te yieunoto naitaai emboita oo lewa enkoitoi nabo olkuaak te nkishui?
Ore entoki naidim oltung’ani ataasa naa teneibelekenyakino entelepisheni neing’or inkipintini naitodolu nchere etii enyuata sapuk pee eyauni empisha e mboita oo lewa anaa enkoitoi nabo olkuaak le nkishui. Eitodoluni emboita oo lewa anaa enkoitoi nabo sidai e mboita te nkishui oltung’ana. Ore iltung’ana odol emboita oo lewa anaa entoki nemeishaa nedol anaa “iloure emboita oo lewa” arashu, looti bata oo ltung’ana. Neaku ene tipat teneiro Ilkristiano te nyorrata, kake eutu aitobiraki, ea bae. Eyieu intoiwuo neimaki o nkera enye ena bae te te nebaya ilarin oo ning’u kuna baa.
Kakwa masaa eata Lutheran naretu nkisiayiare e lelo le mboita oo lewa o lmareei lenye?
Ore Key Ministry naa olturrur le Lutheran oitawuo kewan aretu iltung’ana oo lmarei oitanyamalita te emboita oo lewa. Indim atoshoki
e simu Key Ministry te kuna ambai (507) 352-4110. Indim aigeroki empalai tele sanduku, Keys Box 97 Wykoff MN 55990.
Enkisoma naji “A Christian
Perspective on Homosexuality” neidimi anyang’utu te nioshoki e simu Concordia Publishing House 800-325-3040 niomonu enamba ositoo 20-2586.
Enaipirita . . .
Enkitaunoto oo Ilkibiroto
Kanyoo enkitaunoto oo Ilkibiroto?
Ore enkitaunoto oo Ilkibiroto naa nabo naipirare enkanyit te kuna olong’i. Eilepu iltung’ana iltauja tene eimakini ena bae. Egol tene kiimaki ena bae te nduaata e nkishaa o lkuaak lang’. Eyieu Ilkristiano neliki inaipirita enkitaunoto oo Ilkibiroto enaa enajo Ororei le Nkai.
Kanyoo eyieu nejo Enkai tialo enkitaunoto oo Ilkibiroto?
Eibala enkitanapata e Imiet, “Miar metua.” Neaku eutu ena, ore to rorei le Katekisimo Kinyi, nchere, “eishaakino nekiureyu nekinyorru Enkai pee mekiosh arashu kipik ilbaa ole latia to sesen lenye, kake pee kiretu nekirishu ninye te yieunoto pooki o sesen.” Meyieu Enkai nikintayu enkishui e likae tung’ani, naa ore ena nebaiki sii ninye enkitaunoto oo Ilkibiroto.
Ejo sii Ororei le Nkai, “Ore apa eton eitu aitobiru iyie te ng’uset e yieyioo lino aatayiolo nanu iyie naa ore apa eton eitu kiini naaitisinya nanu iyie” (Yer. 1:5). Nejo Olkerempe 139:16, “Naaing’or nanu nkonyek inono eton eitu aaku toki. Neigero
te mbuku ino inkarn e pooki nena olong’i pooki naategeluaki eton eitu ebau.”
Ore eutunoto e Katekisimo Kinyi e kanisa ang’ neutu ena bae oleng’ ejo, “Ore lelo ooishu neton meino naa iltung’ana too nkonyek e Nkai eiteru te nkolong’ e nutai enye. Ore amu eitai enkitaunoto oo Ilkibiroto enkishui o ltung’ani, mme entoki sidai meteleku ake eiboori enkishui e likae tung’ani, aa ng’otonye.” Ore eng’oki naotikini aitayu enkerai, meteleku te rishata nasaruni enkishui e ng’otonye, naa enkias e ng’oki, nepaashari pi to rorei le Nkai.
Amaa te nenyorraro enkitaunoto oo Ilkibiroto te Amerika, kaji eiko kanisa pee eany?
Mme eji te nenyorraro entoki naa sidai, arashu esipata. Ore enkitaunoto oo Ilkibiroto naa enkitanyanyukoto e ntoki nanyorraro, kake eng’oki sapuk te Nkai. Ore aiteru to lari le 1973, netonyorrayioki enkitaunoto oo Ilkibiroto te Amerika. Eleku ake enkitaunoto oo Ilkibiroto anaa eng’oki te Nkai, etonyorrayioki o eitu tiatua iltung’ana; neaku,
enarikino, “Nikining’Enkai alang’ itung’ana” (Ias. 5:29). Eyieu kanisa neitayiolo iltung’ana lenyena nchere ore enkitaunoto oo ilkibiroto naa eng’oki, neitukuj ninche, anaa ilkristiano, metaasishore nkoitoi naidimayu naanyorraro pee eibelekeny inkitanapat o losho. Menare Ilkristiano neasishore inkoitoi nemenyorraro aibelekeny inkitanapat o losho lang’.
Kanyoo pee ejing’aki kanisa endamunoto o ltung’ani makewan?
Ore endamunoto o ltung’ani neme enenye ake makewan. Ore kanisa, ilaisiayiak le kanisa, neeta esiai naishoo Enkai pee eisikong’, neikok to Rorei le Nkai te nkidimata pooki (2 Tim 4:2). Eyieu kanisa neyiolou indamunot oo Lkristiano pee meyaa ake intokitin napaashari to Rorei le Nkai nepik ate auluo e yieunoto e Nkai. Ore amany olosho le meirridu eng’oki naa erishata torrono oleng’. Neaku, eyieu neisikong’ kanisa ilairukok lenyena too ntemat e nkitaunoto oo Ilkibiroto. Eyieu sii kanisa neutaki Ororei nena naitautuo Ilkibiroto. Ore enabayie, eyieu kanisa neiro eany eng’oki e nkitaunoto oo Ilkibiroto, amu eitodoluni naleng’ to lkuaak lang’ anaa entoki nanyorraro oleng’.
Keanyita oshi kanisa o Lkristiano enkitaunoto oo Ilkibiroto?
Ore enkitaunoto oo Ilkibiroto naa entoki apa ake naasitai te nkitoria oo Roma. Ore enutai natunute Maria nenap Oinoti le Nkai te nkoshoke enye naa entoki sapuk naishoo Ilkristiano meing’urai enkishui e pooki tung’ani anaa entipat oleng’. Ore Kristo eton meino neme enkiti toki ake, kake Oinoti le Nkai, oyeuo aishop empukunoto e tung’ani pee einyang’u neitajeu iltung’ana too ng’ok enye. Ore ilasirak lo lkristiano le dukuya netuutua aitobiraki nchere ore enkitaunoto oo Ilkibiroto nemeyieu nening’ ilkristiano le dukuya. Etayioloito Ilkristiano le dukuya enkiama, inkituaak o lmarei aa entoki e makewan. Nejo mpapa obo le kanisa te nkoito naibala, “Ore eoro e nchetata o lpapit eitobiraki o eitu nemeata tipat te iyiiok. Ore oltung’ani oitau olkibiroto nenarikino enkiguana e earata oltung’ani.” Ore too nkolong’i enyena e dukuya, etanya kanisa o lkristiano enkitaunoto oo Ilkibiroto edol anaa earata e nkerai kinyi o earata o ltung’ani.
Kanyoo pee eata kulie anisani enkitashoto nashal tialo enkitaunoto oo Ilkibiroto?
Ore enkitaunoto oo Ilkibiroto naa entoki nainyal iltauja naa keitagor iltung’ana kumok. Elelek te neya kanisa enkitasho nashal neimaki aibalunye aany enkitaunoto oo
Ai menyorraro enkitaunoto oo nkoshuaa te neikonyi enkitok arashu eitunut iltung’ana lo lmarei?
Ore etii enchankarr te nkitaunoto oo Ilkibiroto te na pukunoto, ore embae nasipa naa torrono te nintayu enkishui eilo lemeeta entiyoto (enkerai nemeino), nipik olola enkishui e ina nataasa ena, aa ng’otonye.Embae nagol te nekiar ina kerai nemeeta entiyoto te nkitadiat e menye.
Kanyoo kias too ltung’ana oasita enkitaunoto oo Ilkibiroto?
Eng’oki te neutaa intoiwuo inkera enye meitau olkibiroto. Mme nkoitoi
120 Ilkibiroto. Kake, ore kanisa nayieu neleku eimaki neeta enkirukoto too Lkigerot Sinyat nemegira kake eutu aitobiraki nchere ore owotikinoto e nkitaunoto oo Ilkibiroto naa eng’oki. Ore inkanisani sapuki kumok, nena nemesuj ilkigerot, nanyorraa neeta olngash too nkitengenat e Biblia, nenyorraa neng’oroo enkitaunoto oo Ilkibiroto. Eitanyamala sii ile Lutheran le Missouri Synod tenening’ ajo etii kulie anisani e Lutheran naitasheitoaany enkitaunoto oo Ilkibiroto. Eisidai tenikiutu aitobiraki nchere ore kanisa ang’ nemeng’ar enkitashoto e nena anisani nemeimaki aibalunye eng’oki e nkitaunoto oo Ilkibiroto.
sidai to ntoiwuo o Lkristiano. Elotu enutai neitu erreteni anaa entoki naing’asiaisho te pooki nedoli enkitaunoto olkibiroto anaa “enkoitoi nasioki nemeyiolouni” naitainyeki ena nyamali, kake mme neijia. Eponaa ake eng’oki te nkae ng’oki.
Ore enkitok nayieu neitau olkibiroto eisidai te neing’uaa enkerai enye arashu elotu aishooyo likae tung’ani. Ore enkibung’ata e nkerai e likai aitaa e nino naa entoki sidai, amu aishooyo ina kerai naa anaata metum oramatie menoto enyorrata o ramatie oyieu to lmarei oidim ataramata ninye. Eyiolo ilairritak lang’ ilturruri oya inkera aaramat.
Kaji eiko kanisa te neliki Ororei nena naitautuo Ilkibiroto?
Ore enkitok naitayio olkibiroto naa kedol te dukuya anaa meekure eata “enyamali” enye. Ore intoiwuo enyena, olchore lenye o lmoruo lenye, naa kedol anaa “etupukuo te nyamali.” Kake ore te nkiti kata, arashu to lari obo, neyiolou entoki nataasa: ainyal enkishui e nkerai nemeino. Ebaiki nelotu ena yiolounoto etoning’o Ororei le Nkai eutuni aitobiraki eipirita ena bae. Eutu inkitanapat e Nkai eng’oki enye nedol anaa einyala neisomita neiteru aing’asia ajo kanyoo easi te na bae arashu ene tumieki osiligi.
Eyieu enkitok naitayio olkibiroto nening’ nchere ore te na ng’oki naa ninye pee eibukori osarge le Yesu Kristo, neaku te Ninye etii empalakinoto e pesho oo ng’ok.
Ore ena sipata neyieu neitaini anaake, nchere; etii Kristo Yesu, etii empalakinoto oo ng’ok-empalakino nabore. Ena enkoitoi sidai nalikinye kanisa Ororei nena naata olola le ng’oki e nkitaunoto oo Ilkibiroto, eutaki ninche anaake osalaba lo Laitoriani Yesu Kristo neitisipaki ninche empalakinoto e pesho Nainyang’aka iyiook, too ng’ok pooki, te pooki ng’ae.
Ene tipat nchere ore iltung’ana ooirridu ng’ok enye pee eleku ataaniki Olaitoriani lenye epuo
anaake kanisa ewueji nening’ie Euangelion elikiori o ewueji neng’amunye Endaa o Laitoriani too rishat e anaake. Ore enkibalunoto e makewan o enkitaunoto oo ng’ok to lairritani lenye naa enkae oitoi naishorunye Enkai e mpiris Enye, empalikino o eseriani to ltung’ana oodol ajo eitarruoitie te ng’oki e nkitaunoto oo Ilkibiroto. Ore empiris o enyorrata e Nkai neeta engolon alang’enchalan pooki e tung’ani naa ore osarge le Yesu Kristo neituku iyiook too ng’ok pooki (1 Yohana 1:7). Ore ena naa ilomon supati naa ilomon supati onarikino nemeata nchere pee meng’ari o lelo odolita ajo eitarruoitie.
Kakwa bukui natumoyu?
Etii mbukui kumok sidain natumoyu. Eeta kanisa ang’ komitii naduaya enkishui sidai neitawuo imbukui sidain naretisho oleng’.
That They May Have Life embuku nautu too ndorropu eneiko Ilkristiano te neing’uraa imbaa e kishon. Real and Abundant Life eutu enkiteng’enare o Rorei le Nkai te nguton e nkishorunoto e nkishui o enkishui oo ntarasi. Eishoo iyiook eimu Kristo Olaitoriani lang’. Ore kuna bukui pokira netumi te Concordia Publishing House te niosh kuna ambari 800-325-3040.
Etii vidio naipirie lelero ake naretu ninche metadamu imbaa naipirita enkishui. Naa vidio naata elukunya najo, Life: It’s a class project. Indim anoto ena video te nioshoki esimu Lutheran Visuals te kuna ambari (214) 349-6699.
Ore Lutheran For Life naa olturrur oishooyo imbukui kumok pee eret Ilkristiano metayioloito imbaa kumok naipirita enkishui. Eidimi anato ninche tolmutantao: http://www.lutheransforlife.org.
Indim aigeroki ninche tele sanduku le posta LUTHERANS FOR LIFE, 1101 5th Street Nevada, IA 5201-2778 arashu iosh esimu, nemelaki888-364-LIFE (5433).
Enaipirita . . .
Manyisho te Nebo Metii Enkiyama
Eilepua, manyisho o lewa o nkituaa anaa olmoruo o enkitok etu eyama. Ore ena palai newalu nkikilikuanat naipirita manyisho te nebo.
Kanyoo enkiyama?
Kinteng’en ate to Rorei le Nkai nchere ore enkiyama naa aaku te nebo te nkata naado, naboishu o lee obo o enkitok nabo, anaa olmoruo o enkitok. Ore enkiyama naa nabo esiai e nkitoborare e Nkai. Neaku, kisom to Rorei le Nkai, te Biblia: “Metaa eorore olee ng’otonye o menye neibung’are enkitok enye, neaku pokira are osesen obo” (Enki. 2:24; cf. Mat. 19:5-6; Efe. 5:31).
Ore tiai wuej nikisom, “Kake ore enkaraki natasapuka oleng’ enkiborra oo nkonyek, enchoo ake olee eeta enkitok enye, neeta enkitok olpayian lenye” (1 Ilkor. 7:2). O, “Enchoo eyanyiti enkiyama tiatua iltung’ana pooki, naa emincho ina rruat e nkiyama eisarkeniekie, amu Enkai naiguanare lelo ooibor onyek o looloito” (Ilh. 13:4). Ore enkiyama naa emayianat e tipat oleng’ naa ina pee eyang’aka Enkai Olkiparet Paulo meitodolu enkiyama anaa shoruetisho e Kristo o esiankiki
Enye, kanisa (Efe. 5:22-33).
Kanyoo paa torrono te nemanyisho olee o enkitok te nebo eitu eyama?
Enaa enautuno, ore olee o enkitok oomanyisho te nebo anaa olmarei eitu eyama neasita eng’oki. Eibala Ororei le Nkai, “Emintoki ake aaisho orrekie le nkishui inyi etui anaa enatiu oloo loreren too ndamunot enye e pesho. Eitomisimisoki ening’uno enye, neaku ina kishui naishoru Enkai eneeiking’a te ninche, te nkaraki nemeyiolo toki. Te nkaraki engolon oo ltauja … eikaolote ninche neishooite ate, aaisho iloirerioni netum enkishui e pooki bae naiduruk” (Efe. 4:17-19).
Ore Olaitoriani lang’ Yesu Kristo netareto enkitok naboita o likae lee leme olpayian lenye metayiolo nchere ore entoki naasita naa torrono (Yohana 4:16-18).
Ore Ilkristiano le Lutheran neiruk nchere ore enkitanapata e ile, “Miloloito”, neutu, “Eishaakino nekiureyu nekinyorru Enkai pee kimanyisho te nkishui sidai nemetii ilduruki te ina nikijo o kias; nenyorruno olpayian o enkitok neanyita” (KatekisimomKinyi e
Luther (CPH,p 10).
Ore kuna pooki naa enkoitoi nekilimunye entoki naibala: Ore ilewa o nkituaak nemenare te manyisho te nebo anaa olpayian o enkitok, meteleku ake aa olpayian o enkitok te sipata. Ore ena nesipa to ltung’ani oata ilarin 80 o loata ilarin 18.
Kanyoo pee eyieu neyiolou kanisa entoki naas iltung’ana aare anyorrakino?
Eyieu neyiolou kanisa amu eyieu neyiolou Enkai. Eibala Ororei le Nkai te nkisikong’ata enye tialo emboita natii aulo enkiyama.
Ng’urai kulo kererin:
“Emilej ate: Ore lelo tung’ana ooibor onyek, o loomon nkitanyanyukot, o looloito…ojung’ ekitoria e Nkai” (1 Ilkor. 6:9-10).
“Kake ore eloloito o loirerioni pooki, arashu ing’uarrat torrok, emincho ake eipoti tiatua ntae, amu ina naishaakino tiatua isinyat” (Efe. 5:3).
“Keibala nkiasin o sesen, naa ninche kuna, emalmalisho e loloito, loirerioni, ng’uarrat… Aikok nanu intae, anaa enaidipa, ore lelo oas mbaa naaijo nena nemejung’ enkitoria e Nkai” (Ilg. 5:19-21).
Kanyoo paa enyamali sapuk te
nimanyishosho te nebo?
Amu eutu Ororei le Enkai ajo eng’oki te nemanyisho olee o nkitok anaa olmarei eitu eyama, ore iltung’ana owonyikino enkoitoi nadol Enkai anaa eng’oki negelaki ate enkoitoi e nkitamioto oo ntarasi. Eibala Ororei le Nkai: “Amu ti nikias ing’ok aotiki kindipa aatang’amueyiolounoto e sipata, nemeitokini aata olasar loo ng’ok” (Ilh. 10:26).
Nikintoki aisom: “Amu ena eyieunoto e Nkai te ntae, enkitisinyata inyi, entalam eloloito; inchere pee eyiolou pooki ng’ae linyi enaiko te nerikoki kewan enkitok te sinyatisho o te nkanyit, neme tiatua ing’uarrat torrok anaa iltung’ana lemeyiolo Enkai. Inchoo mepong’ori oltung’ani meinyal olalashe lenye tena bae… Amu Olaitoriana oitalaku ti atua kuna baa pooki anaa enikinturukokito aaikok intae te dukuya. Amu eitu eipotokini iyiook Enkai olduruk kake, atua esinyatisho” (1 Ils. 4:3-7).
Paa eitu ‘eiguanare kanisa’?
Ore kanisa neibalunye esipata o Rorei le Nkai. Ore te rubata e Kristo o ltung’ana Lenyena, eata ilairritak esiai pee elimu aibalunye to lmareita oomanyisho te nebo neliki ninche Ororei le Nkai, inkitanapat o Euangelion. Melelek ena to lairritani, arashu esirit, teneutaki
olee o enkitok oomanyisho te nebo eitu eyama. Ene tipat too lairritak o esirit pee easishore enkirukoto eng’eno e mbaikinoto oo ltung’ana, erripito kulo tung’ana. Ore ilmarei, o ntoiwuo enye, nebaiki nejo, “Naa nyoo? Easita pooki ng’ae; naa ore enkae, kitii nkatitin naibelekenya.”
Ore imbalunye esipata o Rorei le Nkai tialo ena bae, eyieu kanisa nelotie enkirukoto, mme nkiguana.
Kenarikino neing’uraa olmarei te naa keibung’a?
Eitodolu enjurrore nchere ore pee emanyisho iltung’ana te nebo eitu eyama ore enapuku naa nchere shoruetishu nemeibung’aa nemetii dupoto alang’ enkiyama. Ore sii enkae, ore ilmarei omanyisho te nebo naa esesh eoro te nelo neyama. Ore manyisho te nebo naa endamunoto torrono, ata ake duo te nduata e tung’ani.
Neutu enjurrore nabo, “Ore lelo oomanyisho te nebo eitu eyama, nelelek naleng’ eoro alang’ lelo leitu eng’as ayama; ore esajata nanotoki naa 50 o metabaiki 100” (“The Relationships Between Cohabitation and Divorce” [1992], Demography, 29: 357-374). Ore enjurrore nataasaki te Univasiti e Yale o Columbia neutu nchere “ore eoro too nkituaak nayamaki te nkiti rishata oo lelo ooaku ilpayiani
lenye netii esajata e 80 alang’ e nena neitu eng’as atem” (“Commitment and the Modern Union,” American Socialogical Review, {1988}, 53:127138).
Kanyoo eas kanisa to rishat naijo kuna?
Ore kanisa, o lairritak le kanisa, neyieu neliki ilmareita oomanyisho te nebo eitu eyama nchere ore entoki entoki naasita naa eng’oki. Ore ena kiroroto neyieu neasi te nkoitoi enyorrata; kake te sipata o Rorei le Nkai, ore kuna kirorot neyieu neas. Ore irishat naijo kuna nemeyiou nepalaari arashu eing’uari. Elo nenarikino nepiki abori inkitanapat enkanisa ilmareita omanyisho te nebo eitu eyama pee eretu metayioloito eneba entorroni e nkias enye.
Ore ena kias nebaiki neitagor iltung’ana. Ebaiki negorokino kanisa, arashu olairritani le kanisa. Eya negoro olmarei pooki te neimakini entoki natapalaitie ninche. Ore Ororei le Nkai neeta enkoitoi nadung’ie intokitin pooki neutaki iyiook ing’ok ang’. Ina esiai oo nkitanapat e Nkai, pee eutaki iyiook eng’oki ang’.
Ore enkinyala oo ltung’ana neme enkipirita e kanisa, arashu eyieunoto e kanisa kake iltung’ana ake pee eyiolou ing’ok enye. Eyieu kanisa
neitodol iltung’ana ing’ok enye, pee etumoki aatodol Olaitajeunoni lenye. Ore elikioroto e Uangelion naa ninye entoki e dukuya te kanisa. Elimu kanisa Inkitanapat e Nkai pee etum iltung’ana atoning’ neiruk ilomon supati nchere “Ore osarge le Yesu, Oinoti lenye, neitisiny iyiook to ng’ok pooki” (1 Yohana 1:7). Eyieu kanisa nening iltungana neiruk Euangelion, amu Euangelion akenaata engolon pee eibelekeny enkishui oo nkiasin metisidanita.
Kaji eiko olmarei omanyisho te nebo te neing’uaa ena bae?
Ore olmarei omanyisho te nebo eitu eyama neyiou neya eroruata aiting’ie ena bae. Eidim atooroto meitoki ajo pee eyama. Eidim sii atooroto neitoki ayama te nebau enkata-te siokinoto.
Eisidai te neng’as atum enkikoo eton eitu een enkiyama enye, o eidipa aten enkiyama enye. Eidim kulikae marei aten enkiyam enye te dukuya olopisai le kotini. Ore ena naa enkiyama sidai sii ninye te nduata e kanisa. Ore ilmarei oogelu ena oitoi neitukuji meitayiolo ena bae sii ninye kanisa. Ata eitu ajo enkiguana enye, neyieu ake netum eutaroto o lairritani lenye.
Kanyoo naishu ena nyamali?
Kumok inkoitoi nekindim ataasishore. Eyieu ilmarei neyiolou ajo sidai naa kanyoo torrono. Ore ene dukuya, eyieu intoiwuo neiliki inkera enye eyieunoto e Nkai too mbaa naipirita enkiyama.
Eyieu ilairritak o sirito neisiai te nkoitoi o enyorrata o te ng’iriata ilmarei otii atua ena ng’oki. Eyieu isirito o Lkristiano neomon nchere pee easisho Enkiyang’et Sinyati to ltauja o enkishui e lelo otii ena pukunoto e nkishui pee ngil enkiboroto enye o Rorei le Nkai. Eyieu isirito o Lkristiano nemepalaa ena nyamali, kake pee enyok aarare te nkoitoi e nkirukoto. Eyieu isirito neimaki ena bae.
Ore ilmarei oyiolou eng’oki enye neyieu nening’ ororei le Nkai oilejilejisho lo siligi: “Ti nikibalunye ing’ok ang’ keisiligayu ninye naa asipani metaa kepalaki iyiook ng’ok ang’ neisujaa ntorrok ang’ pooki” (1 Yohana 1:9). Ore pee egelu ayama, neas neijia te nchipai metii olng’ash te mpalakino e Nkai o emayian Enye te nkiyama enye.
Ore Ilkigerot neing’uaa The Holy Bible: New Internattional Version. C 1973, 1978, 1984, by the International Bible Society. Netaaishoreki te nkishorunoto e Znndervan Bible Publishers.
Enaipirita . . .
Enkitobirare o Enkibelekenyata oo Ntokitin
Enkibelekenya oo ntokitin: esipata anaa elimunoto ake? Eya iltung’ana kumok anaa esipata. Ore Ilkristiano te nkirukoto nenyorraa esipata o Rorei le Nkai oipirita enkitobirare, anaa enaigero te nkaraki iyiook te Nkiterunoto o tiai wueji to Lkigerot, neya neking’asia ajo kaji kinko te nikiretu ilkulikae ajo etii Olaitobirani. Ore enkipirita ena palai naa pee eishoru enkiterunoto king’uraa esipata e lelo ong’oroo enkibelekenya oo ntokitin.
Kanyoo enkipirita e nkibelekenyata oo ntokitin?
Ore to lari le 1859, ore Charles Darwin, te mbuku enye naji, On The Origin of Species, neyau enkiteng’enare najo ore enkiterunoto e kulie ng’uesi netupukutuo te nkoitoi e “engelunoto e ate,” o “enkiterata nanyorraa” enyokita atum “aorro enkishui.” Kenkiteng’enare ake ena oo larriyiak, arashu etii kulie kumok?
“Eyiolo Darwin aitobiraki ajo ore endamunoto enye naa enkinyala o larriyiak tena kop. Ore enasipa,
ebaiki neitobirua ena te nkaraki ina kipirita. Ore endamunoto e nkirukoto neitodolu ajo etasioko aibayu aa kiti nenyorru intokitin e nkop. Ore ena duaata e nkiteng’enare enye nagelu intokitin ate neitu eliyoyu too ntokitin naalio. Ore sii imbukui enyena naigero neutu enkiba sapuk te Nkai e Biblia, neisulaki esipata Enye eiguanare ntarasi lelo lemeiruk.” (Wieland).
Kaa nyamali eata enduata e Darwin te nkishui?
Eutu enkiteng’enare e nkibelekenya oo ntokitin nchere eiteru e nkishui te nkoitoi nalelek neitoki, te nkoitoi e ngelunoto e maate, aibelekenya atum enkae pukunoto nagol. Kake, eloito enjurrore dukuya naipirita esayiet o ng’onyo eiturrur esipata nchere eibelekenya irubat aaku mekure eeta tipat, neitoki aaku ine nkae pukunoto neitoki ake aibelekenya o menyaki aaku enkai pukunoto nabayie, naa ore enkae pukunoto ng’ejuk neinyal esiai e mpukunoto musana. Ore enyamali sapuk naata iltung’ana te Darwin naa kaji eiko pee eaku erubata o
sesen. Ore ilarriyiak oojuurrito ena neutu ina rubata o sesen anaa “egol naleng’ eaku kiti.”
Ore ilarriyiak kumok neitabayie pooki ejo ore intokitin naaishu, ata nena “nalelek,” neutu aibalunye olaitobirani te nkitobirata enye nagol ata ebaiki iwuejitin naagol. Ore imbukui oo larriyiak nemeimaki e neiko kuna rubat, tialo enkishui, te neaku. Kaji eikuna ena pee eibelekenya?
Ketonyorrayie enkisoma o ntokitin naisho ena ng’eno oo ng’uesi?
Ore ilang’orok lena kiteng’enare neshomo ene lakua to larin oataana.
Ore enjurrore enye nanyaka ailepunye enchankarr e lelo oiruk enkitobirare te nkitanapata e siai o ltau o kulie rubat, najo, ore intokitin pooki, naiashu o nemeishu, naa kepuo te mpukunoto nabo abaiki kulie pukunot nemetiu anaa enaduo e dukuya, kake mme te nkai oitoi.
Ore kulie shankarri naa naasishoreki ilarin nayau lelo le nkibelekenya, o lekun oo loik lelo apa ootuataneutu sii ninye ena e siadi ajo metii ina oitoi naibelekenya intokitin te mpukunoto nabo apuo enkae (ebaiki nedamu likae ajo ore pooki oik neutu enkibelekenya). Ore te nebo, ore ena shakenishu, o kulie kumok, neitobir endamunoto e nkitobirare o enkarriyiano enkitobirare oo
ng’uesi.
Kanyoo natii enkoitoi e nkarriyiano e nkitobirare?
Ore ilang’orok le nkibelekenyata oo ntokitin nemeyieu neimaki empukunoto oo ntokitin naaishu o kulie nanyaanyuk. Esioki ajo king’oroo enkiteng’enare oo ntokitin naaishu, kake ore pee eikilikuani eng’eno e nkitobirare nautu aitobiraki alang’ enenye (anaa enkong’u o ltung’ani, inaipuko oo motonyi arashu erukunoto o sarge), nemeitayu emitoroto e ng’eno oo ntokitin naaishu. Kake, nebuak, esukeny enkarriyiano e nkitobirare anaa me aitoki neme “enkirukoto.”
Kanyoo nagira aasa to lmarei le nkiteng’enare oo ntokitin naaishu?
Ore lelo oonyorr eutunoto e enkitobirare o enkarriyiano e nkitobirare nchere ore enkishui neme endamunoto nashuko siadi, nemeata eyiolounoto, o nkiroroto e pesho. Ore enapaashari, ore ilairukok le nkitobirare o nkarriyiano e nkitobirare neata eyiolounoto, oing’uraa oleng’—milioni enye— oing’uraite, neineneng’ shakenishu, nepuonu aany enkiteng’enare e nkibelekenyata oo ntokitin nchere meaku. Naa ore kuna milioni o ltung’ani netijing’a sii ninche ilasumak loo ntokitin naaishu, ilaisumak loo nkulukuok, ilaisumak
le ng’eno, ilaisumak le wang’an ilkitarrini, ilaisumak le nkikena o kulie aisomak le nkiteng’enare oo ntokitin naaishu.
Ore olaisomani obo loo rubat oo ntokitin naaishu netuutua nchere ore enkiteng’enare e nkibelekenya oo ntokitin naa “nemeata enabaikinore enkiteng’enare oo ntokitin naaishu’ naa nabo “oo ndamunot te nkatini e neikuna endamunoto e monko nemeata shakenishu e nkiteng’enare oo ntokitin naaishu pee eibulaa indamunot o ltung’ana pooki oe nkop pooki” (Denton, p. 358).
Anaa enatejo olaisumani obo le sayiet, “Ore to ltung’ani lemeidim aibooi enjurrore nemeata eng’eno, ore enabayie enye naa eitobiraki esayiet oo ntokitin naaishu. Eitobiraki mme too nkitanapat e maate, neme etupukutuo ake; kake, eterretenaki. Etayiolo ilo oitobira enetiu eidipate, neya eroruata eyau ninche. Ore enkishui tena kop naa erubata e shumata oleng’, too ntokitin pooki natii, naa etaa te siai e nkarriyiano” (Behe, p. 193).
Ketii erubata e nkarriyiano e nkitobirare?
Enaa enabore shakenishu enaa enatiu ene nkop kiti o nkop te lulung’ata (Oloirrag le Noah, outu naleng’ inkulukuok o ng’eno oo ntokitin nekidolita), Enkarriyiano
e Nkitobirare, te nkishaakinoto enye makewan, neidim aishankarru aitobiraki eitu ninye king’uraa Ilkigerot.Ore ena yiolounoto o Laitobirani neme nyanyukie tenekiau enkitenge’enare o Rorei le Nkai o enkiteng’enare e nkirukoto naipirita ilo Aitobirani.
Ore ake pee eton ejoito lelo ang’orok le nkibelekenya oo ntokitin nchere meoroyu enkitobirare o e nkirukoto, nerretena naa sii ninche pee eibalunye nchere ore enkiteng’enere enye—najo ore enkishui te sidano enye pooki, enchetata oo ntokitin pooki natii netupukutuo te nkibelekenya o kulie monkoi e Darwin—naa enkiteng’enare ake nanyanyukie enkirukoto, esipa, anaa enajo. Ore tenaa ore enkitobirare nemetii Enkai, neyieu enkarriyiano, Olaitobirani le nkishui, neaku ore enkibelekenyata oo ntokitin nemetii Enkai, eany Olaitobirani o engolon pooki nayaua enkaina Enye.
Ore too ishoritin, ore enkibelenya oo ntokitin, o enchalan enye o rubat nemelimuno oleng’, neitorishe meyioloi te nkishui o ltung’ana le Amerika tiatua manyisho oo ng’uesi, ineeiteng’enieki ate intokitin naaishu, nee shumieki intokitin musan o to lasirak loo lomon, o ee, o enaibala isukulini ang’. Ore ena kiteng’enare e nkibelekenya oo ntokitin neitarasakinoi anaa entoki
129
nasipa. Ore enabayie, eisimuni taata ena kiteng’enare too rorei laijo kulo: enkiteng’enare oo ntokitin naishu naata enkipirita.
Ore te bao e nkilasi oo ntokitin naaishu o sukulini e Amerika, o too mbukui o too ntelepisheni oo lasirak loo lomon, eewuo erishat oo rorei “enkibelekenya oo ntokitin,” “ntokitin natii openy” o “enkiteng’enare e Darwin ng’ejuk” pee eitobiraki erishata
“Enkarriyiano e nkitobirare.” Ore ai nang’or tena, etii shakenishu, neaku eng’eno nemeisiligayu.
Kindim “aaibatisa” enkiteng’enare e nkibelekenya oo ntokitin?
Eaku kinyala sii yiook te nekidol oltung’ani eutu shakenishu naipirita
Enkarriyiano e nkitobirare, nekijo eaku olkristianoi. Kiruk nchere ore Enkai naa Papaai lang’ onyorr iyiook oitobira shumata o enkop naa ematua e nkirukoto. Ore airuk nchere etii Olaitobirani arriyia nelakuanikino o airuk nchere kira iltung’anak aing’okok ooyieu
Olaitajeunoni nekintoki airuk
Oinoti le Nkai, Yesu Kristo, laa Ninye Olaitajeunoni lang’ te ng’oki, keeya o engolon o loirirua. Ore ele siligi oishu naa enkishoroto e Nkai, naishoruaki te Nkiyang’et Sinyati. Mme embae e njurrore oo ntokitin naaishu arashu enkisoma. Ore
enkirukoto naa entoki e nking’asia te nkishui ang’ anaa enetiu esiai e Nkai e nkitobirare tiatua enkop. Ore te sipata, eitu ake easa kuna anaa olbuket metaa eji lelo otii atua Kristo “enkitanyanyukoto ng’ejuk” (2 Ilkor. 5:17).
Ore Enkanisa e Lutheran—Missouri
Synod neiruk, neiteng’en neibalunye nchere Ore Adam o Hawa naa iltung’ana oo sipa netii apa naa enkitobirare e Nkiterunoto nesipa neibala, neme “enkitanyanyukoto” arashu “enkatini” naitobiraki pee eutunyeki enkiterunoto oo ntokitin pooki.
Eaku sii kiasita embae e nkitapong’oroto kinyorraa te leleki nkiteng’enat e nkarriyiano eitu king’as ajurr. Ore enkumoi oo nkiteng’enat e nkibelekenyata oo ntokitin nemeiriamari o Rorei le Nkai. Mme “eibatisai” enkiteng’enare e nkibelekenyata oo ntokitin aitanyanyuk o enkirukoto oo Ilkristiano. Ore lelo oodol anaa meidimayu nemenaa enkiteng’enare e Biblia. Mme nare neureyu ilkristiani enjurrore oo larriyiak, arashu eeta enaponiki “enkiteng’enare oo tokitin naaishu” alang’ enaisho Ororei le Nkai.
Ore epon dukuya ilarriyiak ajurr imbaa e nking’asia e nkitobirare e Nkai nekishulare olasirani lo
Lkerempe kijo, “Aasis iyie nanu amu iyie eurei naa iyie olenking’asia; inenking’asia isiaitin inono! Kiyiolo iyie nanu oleng’” (Olk. 139:14).
Emponaroto e Nkisoma:
Michael Behe, Darwin’s Black Box: The Biochemical Challenge to Evolution (New York: The Free Press,1996).
William Dembski, Intelligent Design: The Bridge Between Science and Theology (Downer’s Grove, Ill.: InterVarsity Press,1999).
Michael Denton, Evolution: A Theory in Crisis (Chevy Chase, Md.:Adler & Adler,1985).
Carl Wieland, “Darwin’s Real Message, Have You Missed It?” Creation Ex Nihilo (14(4):16-19, Sept.-Nov.1992).
Enaipirita . . .
Ilchakenini le Yehova
Ebaiki ninotore iltung’ana aare oetuo aaoshiosh kutukaji ino kiyieu nekirorie mbaa naipirita manyisho, arashu elimu inaasita ninche. Ore ebaiki ine nikincho imbukui naigero “Watchtower.” Ore pee irorie ninche, niyiolou ajo ilchakenini le Yehova. Ore enkipirita ena buku naa pee kiretu tayiolo ajo kang’ai Ilchakenini le Yehova naa kanyoo eitasheyie?
Kakwa Ilchakenini le Yehova?
Ore Ilchakenini le Yehova naa ilmembai lo lturrur oji Watchtower Bible and Tract Society, netii eweji enye kitok Brrooklyn, N. Y. Ene tipat teneyiolou Ilkristiano nchere ore ol turrur le Watchtower Society neme ilkristiano. Ore enasipa, etumuta nabo aarare ilkristiano. Ore Ilchakenini le Yehova neme ninye nabo oo ndinii oo lkristiano.
ji eikuna te neiteru nebulu Ilchakenini le Yehova?
Ore olaiterani lo Lchakenini le Yehova naa Charles Taize Russell (1852-1916). Nemut nabo Russell ajo ore enkiristianishu neme enkoitoi nayiolounye oltung’ani
Biblia. Netumore olturrur oji “Adventists) oojo eshukunye Kristo too ng’olongi nataana. Neiteru Russells aisoma Biblia neiteru aiturrur ilasujak lenyena. Nenyorraa Russell enaibon e Adventists nchere eshukunye Kristo te rishat oo larin le 1873-1874. Ore pee eaku eitu easayu ena, neibonu inkulie rishat e lotunoto e Yesu- neitu ebaya pooki.
Ore enabayie, to lari le 1884, neitutum Russell “Zion’s Wathtower Bible o Tract Society.” Ore ilarin tomon are otusujutua, ore ele rorei “Zion” neing’uari. Ore to lari le 1908, neya Russell enkampuni enye Brooklyn, N. Y. Ore etaa ebaiki enkiting’oto e nkishui enye, nelau Russell enkanyit too lasujak lenyena te nkaraki ilkesin kumok loo monko ootanang’ayioki te kotini.
Ore esuju keeya enye to lari le 1916, neibung’ erikore e Watchtower Society Oljaji Joseph Franklin Rutherford. Neaku Rutherford naleng’ oilepunye Watchtower Society. Nelikioo olkilikuai lo Lchakenini le Yehova eimu enkinanda, naa ninye eiguranie elikioroto enye. Ore ena likioroto enye naa inkulie dinii e Kikristo ake
Ore to lari le 1944, neitu eitoki Watchtower Society aasishore enkinanda kake neiteru abaiki iltung’ana, etum enkarriyiano najing’ie inkang’itie pee eng’arr olkilikuai lenye. Ena enkoitoi e Watchtower Society eiteru ina kata. Neigoligol Rutherford enkitoria e Watchtower Society neyau enkitoria naji “enkitasheikinoto e Nkai” olturrur lo Lchakenini le Yehova. Ore to lari le 1931, ore ena arna “Ilchakenini le Yehova” neiteru aasishore pee eoru ilasujak le Rutherford o kulikae ooshomo aiteru olturrur lenye.
Ore esuju keeye e Rutherford to lari le 1942, neya Nathan Knorr erikore (1905-1977). Nenyok Knorr naleng’ aitobirr empicha o Lchakenini le Yehova to ndamunot o ltung’ana. Nerikoo Knorr enkitaunoto oo mbukui, naloito dukuya oo taata. Ore inkaseti are naorori naleng’ too nkutukie kumok naa ninche eyiolounyeki Ilchakenini le Yehova naa Awake! o The Watchtower.
Ore te rikore e Knorr, neitayu Ilchakenini le Yehova Biblia enye naji, The New World Translation.
Ore to lari le 1942 nera ilmembai lo Lchakenini le Yehova 129, 000, neilepu ina siana abaya 410,000 te Amerika ebaiki olari le 1971. Ore te Amerika ake neara ilmembai 900,000, tiatua ilmembai imilioni 3.5 too nkuapi naara 200.
Kanyoo naleng’ enkipirita e nkiteng’enare oo Lchakenini le Yehova?
Ore enkipirita sapuk o Lchakenini le Yehova naa nkatitin e nkiting’o (enkitingoto) enkitang’ejukoto oo ltung’ana. Eiruk nchere elotu Yesu aitayu enkitoria ng’ejuk, najo ninche “enkitoria e Nkai”, “nayau Enkai Yehova enkitirring’a enkop. Neiruk nchere ore ena kitoria nemetii enyamali nelotu ake eidipe olarrabal le Armagedon, naa keidakieki ena kop nekimanya. Ore Ilchakenini le Yehova naa kedol ilturruri le nkop, inkampunini, o serikali anaa torrok. Eiruk nchere lelo ake le Watchtower Society oidim aimaki Enkai te sipata tena kop taata.
Kanyoo eiruk Ilchakenini le Yehova tialo Yesu?
Ore Ilchakenini le Yehova naa enking’asia amu enyanyuk o enkiteng’enare e apa e lejare naji Arianism. Neany apa kanisa ena kiteng’enare e lejare naipirita Yesu. Eiruk Ilchakenini le Yehova nchere ore Yesu naa “enkai”, kake mme
133 eimaki, neisulaki naleng’ Kanisa e Katolik oo Roma, eutu naleng’ enkiguana naiguanareki lelo leitu eng’amu indamunot o Lchakenini le Yehova.
Oinoto le Nkai, oltung’ani liare te Unishu Sinyati. Eiruk nchere etii apa enkata naitobiraki Ninye Enkai Yehova. Meiruk nchere ore Yesu naa Enkai nasipa, anaa enajo Ilkristiano le dukuya. Meiruk sii nchere ore Enkiyang’et Sinyati naa Enkai, kake eji engolon ake e tung’ani. Neaku, meiruk Unishu Sinyati.
Ore Biblia oo Lchakenini le Yehova, The New World Translation, nepong’ori eibelekeny ilkererin kumok lo Sotua Ng’ejuk e Biblia oo Lyunani. Ore enkitanyanyukoto nabo ena pong’oroto netii Yohana 1:1. Ejo Biblia oo Lyunani, “Ore te nkiterunoto netii Ororei netii Ororei te nebo Enkai naa Enkai ilo
Rorei.” Ore Biblia e The New World
Translation neibelekeny aiko nji: “Ore te nkiterunoto netii Ororei netii Ororei o Enkai naa enkai ilo Rorei.” Itoduaa ajo ore eimu inkoitoi naijo nena e nkibelekenyata oo rorei neitapong’oo Ilchakenini le Yehova iltung’ana.
Tiaa oitoi eiruk Ilchakenini le Yehova ajo eitajeuni iltung’ana?
Ore esuju enkitapong’ooroto o lkererin le Mbuku e Mbolunoto, neiruk Ilchakenini le Yehova nchere eishoo Enkai impukunot are oo ltung’ana. Enedukuya, etii iltung’ana 144,000 oomany shumata, ore kulikae oitajeuoki
nemany enkitoria ng’ejuk naitobira Kristo te nkop te neshukunye to larrabal le Armageddon. Eiruk nchere ore iltung’ana ake otii ina siana 144, 000 naa lelo oitabaite inayieuni netamanyishote enkishui sidai eitanyaanyukie ate Kristo.
Neaku ore to Lchakenini le Kristo, meitabaya Yesu Kristo enjeunoto, naishoruaki anaa enkishoroto e pesho, kake anaa entoki naisayu oltung’ani eas isupati. Ore nabo e kuna siaatin naa enyuaata e mbaikinoto e lelo leme ilmembai lenye. Eutu naa ena te nchoto sapuk ajo anyoo pee enyok naleng’ Ilchakenini le Yehova embaikinoto oo ltung’ana.
Enkirukoto o easata?
Ore iltung’ana kumok nening’ inaipirita Ilchakenini le Yehova te nening’ ajo etanya olmembai lo Lchakeninile Yehova eishori osarge. Eanyaki Watchtower Society ilmembai lenyena metanyaita eng’amu osarge amu eiruk aajo ore ena naa “enyaita o sarge” natomitiokoki apa iltung’ana le Nkai to Sotua Musana.
Eiruk sii Ilchakenini le Yehova nchere meishaakino nisiaisho to sikarini, o ewashoto e kura, aoshoki salut empendera o losho, arashu aitodolu too nkoitoi pooki ajo ira olmembai le na kop, amu eiruk
ninchere einyali ena kop neyau kristo enkitoria Enye.
Meeta Ilchakenini le Yehova osirua le Krismasi, Ijumaa Kitok, Pasaka arashu isiruai lo lmarei leinoto, amu eiruk ajo ore kulo siruai naa ile lelo lemeata enkirukoto. Ore sii ilkumok lo Lchakenini le Yehova nemeing’unung’un, nemepuo adol video o aing’orr entelepisheni.
Ore erishat naleng’ nabaiki
Ilchakenini le Yehova iltung’ana too nkang’itie enye naa duo te nkitanyanyukoto naa isai tomon to lapa. Etii ilmembai obaya 900,000 lo Lchakenini le Yehova tele osho obaiki iltung’ana ena entoki enkishui nanarikino pee eas. Ore lelo shakenini naa “laiterak” neitayu ate too sai 100 to lapa abaiki inkang’itie. Ore amu ena baikinoto eatayie inkarna olmembai lenye, neaku ene tipat oleng’ ena siai te ninche.
Kaji eiko ilkristiano te nebaiki Ilchakenini le Yehova?
Eyieu nekiyiolou nchere eibung’a
Watchtower Society Ilchakenini le Yehova too mbukui naitarriyian ninche eneiko te neng’ar ena kiteng’enare e lejare negilunore sii Biblia. Enoto ilkristiano kumok to losek, amu erretena oleng’ pee kirorie, naa ore embaikinoto enye nekinepu miyiolo.
Ore pooki ng’ae ojing’ enkiroroto te nguton o Lchakenini le Yehova naa lelo Kristiano ooterretenate pee eas ina. Eidimayu naa paa ore Ilkristiano pooki neishoru enkirukoto enye te ndorropo o te nkoitoi nalelek tenelo nirorie Olchakeni le Yehova. Ene tipat tene mincho mekintapongoi too rorei lenye lolosek.
Ore amu ebaiki neaku ene makewan pooki kiroroto, nona intokitin nanarikinino nelikini Ilchakenini le Yehova: “Aisilig Yesu, mme olturrur (Yohana 3:16). Ayioloajo aata enkishui oo ntarasi (1 Yohana 5:13) naa nchere aitajeu Yesu te nkata pooki. Maitajeuni te ntoki naas. Aas inkiasin sidain te nyorrata e Nkai (Efe 2:8-10). Aomon nchere ilotu ayiolou eseriani o enchipai naata naishoo Kristo Yesu Olaitoriani lai (Iroma 5:1).”
Indim sii atuno enkandererai o lng’ash te ndamunoto o Lchakeni le Yehova naipirita Watchtower Society.Intoomono ninche te kanisa ino nintoomon ninche meirorie olairritani lino. Intukuja ninche meisoma Biblia, nemeitoki aisilig imbukui e Watchtower Society. Tetema tuutaki metung’ai kuna bukui te wiki nabo arashu to lapa obo neisom Biblia ake.
Ore indipa atang’ara Ororei oo ninche, niomonoki ninche,
135
inkilikuan Enkai Enkiyang’et Sinyati metaasu enkirukoto to ltauja lenye, paa anaa Tomaso, neing’or Yesu nejo, “Olaitoriani lai naa Enkai ai” (Yohana 20:28).
Ore te mponaroto e nkisoma:
Etii embuku dorrop sidai oleng’ naimaki Ilchakenini le Yehova naji
How to Respond: The Jehovah’s Witnesses. Naa ketumi te Concordia Publishing House.
Enaipirita . . .
Isilamu
Kanyoo Isilamu naa kakwa
Isilamuni?
Ore ele rorei ojo “Isilamu” neing’uaa ororei loo Larabuni salama naa eutu imbaa are: “aitarasaa kewan” o “atii eseriani.” Ore Osilamui naa oltung’ani oitarasaa enkishui enye pooki te yieunoto e Allah.
Ore Osilamui aseremani oitayio kewan naa oltung’ani aseremani naleng’ naa olenkirukoto, metiu anaa olkristianoi aseremani oitayio kewan. Ore endamunoto neme sidai naata iltung’ana kumok naipirita Isilamuni too nkuapi oo Lmusungu naa ena nataa ilkuaki lang’ ilmeure Enkai metaa mindim atayiolo oltung’ani oibung’ita enkirukoto akurraki.
Ore ebaiki olari le 1995, nebaya Isilamuni te nkop pooki e billion nabo. Ebaya Isilamuni te Amerika imilioni imiet.
Kaji eikuna pee eiteru Isilamu?
Ore Muhammad, olbiasharai le Arabia, netayiolo enkristianishu o Lyahudi te siai enye aa olarewani loo nkamiani. Nenyamalu apa Muhammad te seremare o eloloito
tiatua iltung’ana lenyena. Ore to lari le 610 A.D, nejo ataboloko olmalaika Gabriel enkarna o ina nabo naa ninye ake enkai nasipa, “Allah” ore ake teina rishata, neiteru esiai e Muhammad anaa olaiterani loo Isilamu. Nedaari Isilamu eimu enkoitoi o larrabal e Muhammad.
Kanyoo eiruk Isilamuni?
Ore te pooki toki eiruk Osilamui nchere: “Metii Enkai kake Allah, naa Muhammad oloiboni lenye.” Ore ena kirukoto, naji shahadah naa keasishoreki te nkishui pooki o Silamui. Ore mbuku sinyati e Isilamu naa Koran (yioloti naleng’ anaa Quran), nairuki ajo ilkigerot le Allah ootaboloko Muhammad.
Eiruk Isilamu ilmalaika le Allah, imbukui e Allah oo lkipareta o loibonok le Allah (Ore Yesu naa eji obo loo loibonok le Allah). Eiruk sii Isilamuni ajo Allah nayiolo iltung’ana opuo shumata o lbalbal le nkima. Eiruk Isilamuni nchere etii paradiso eidipe keeya te lelo oishaakino, aa taa, lelo oitabaite iyieunot pooki naayieu Allah netegelua ninche Allah. Eiruk nchere eidim Isilamuni awaita enkiti rishata to lbalbal, kake neitoki ajing’
paradiso. Eiruk Isilamuni nchere ore lelo pooki lemeserem Allah, esujita “ing’apeta”imiet oo Silamuni nenang’akini olbalbal.
Kakwa rubat imiet ine tipat oleng’ te Isilamu?
Ore pooki ng’ae ojo ara Osilamui neyieuni nesuj “ing’apeta imiet e Isilamu” neaku eyieuni:
1. Nerany anaake Shahadah
2. Neomon katitin imiet eing’orita Mecca- tadekenya, eipire enkolong’, etigile olong’, teipa o eton eitu elo airura.
3. Neretisho. Eyieuni Osilamui neishooyo esajata e 2.5 oo ntumot enyena to lari neishooyo kulie kishorot aisho ilaisinak o te kulie yieunot.
4. Neen to lapa sinyati le Ramathan.
5. Nelo nabo to lari aomon te Mecca te nkishui enye.
Ketii eoro atua Isilamuni?
Ore pooki turrur oo Silamuni te pooki kop neataolkuaak lenye opaasha. Hoo nenyanyuk ing’apeta imiet oo Silamuni too Silamu pooki, etii ilturruri okuni sapuki loo Silamuni. Ore esajata o ntomoni
naudo oo Silamuni te nkop naa Suni arashu Shia, oiruk nchere ore Allah naa enoo ntarasi naa ore Koran naa enoo ntarasi sii ninye. Eiruk nchere ore errepet nabo sapuk e Allah naa eidim ataasa pooki toki. Eiruk sii nchere ore amu eata oltung’ani enkidimata nagelaki kewan, eisho neitame Allah te risioroto oo nkiasin e tung’ani.
Ore likae turrur loo Silamuni naa Shi’ite. Ore aa olturrur kinyi tiatua Isilamu, ore Shi’ite neibung’a inkonyek oo lasirak amu ore ilturruri kumok loo larruok loo Silamuni naa ele turrur le Shi’ite eing’uaa. Ana ate nkitanyanyukoto, ore olosho le Iran naa Shi’ite oobore. Ore ele turrur le Shi’ite neing’uaa enkiterunoto enye keeya o layioni le Muhammad oji Ali. Etoponaitie sii te enkirukoto o Silamuni, “Metii Enkai neme Allah, naa Muhammad oloiboni lenye,” neponaa ele rorei, “naa Ali (Imam le dukuya) eatayie Allah osiligi.” Etoponaitie eng’ape e ile e Isilamu naji, “Jihad” arashu “olarrabal sinyati.”Ore ena ng’ape e ile neme eno larrabal ake kake pee enyok sii aitudupaa Koran, nelikio Isilam te nkop pooki.
Ketii ineenyaanyuk to Silamuni o Enkristianisho?
Anaa ilkristiano, eeta Isilamuni
eyiolounoto sapuk nchere etii Enkai atua enkishui enye. Eiruk nchere ore Allah neitoreisho neaku esiai enye pee eisho ate eyieunoto enye. Ore anaa ilkristiano, etem sii ninche Isilamuni aamanyishore nkoitoi naishaakino e yiolounoto e sidano o entorroni, naa neijia etiu enkera enye o ltung’ana pooki. Enyorr sii Isilamuni ataret olkuaak sidai to mbaa anaa enkiama, embuaaki eloloito, enkitaunoto oo Ilkibiroto, emboita oo lewa o lmareita oogila. Ore te kuna oitoi, etii ineenyanyuk too Silamuni o enkristianisho.
Keiruk Ilkristiano o Silamuni Enkai nabo?
Eyiolo neiruk ilkristiano Unishu sinyati, nchere, Enkai nabo natuutua Kewan anaa iltung’ana okuni oorisio, neoro: Papa, Oinoti o Enkiyang’et Sinyati. Eany Isilamu Unishu neitasheyie ake enkirukoto e “Allah.” Eiruk Isilamuni nchere ore enkiteng’enare e Unishu naa eseremare oo nkitanyanyukot e morore. Neaku, ene tipat tene kiyiolou nchere ore pee easishore Isalamuni ele rorei “Enkai,” ore te nkutuk oo ngeresa naa Allah eimaki, enkipirita e Koran, neaku esesh meimaki Unishu Sinyati, te neasishore ele rorei “Enkai.” Eyieu nirripo oleng’ iimaki ena bae amu
ore Ilarabuni kristiano neasishore ele rorei “Enkai” te Biblia e Arabic. Ore embae nikijo tene naa nchere ebaiki neasishore Ilkristiano o Silamuni irorei oo nyanyuk, kake meimaki entoki nabo anaa tene imaki ‘Enkai”.
Kanyoo eiruk Isilamuni tialo Yesu?
Eata Isilamuni enkanyit sapuk te Yesu, eiruk Ninye anaa oloiboni otolimuo ajo elotu oloiboni kitok le Allah, Muhammad. Eiruk Isilamuni nchere ore Yesu nemeeta eng’oki, netoiwuo eselenkei netaasa mbaa kumok e nking’asia, kake amu oloiboni obo le Allah.
Eiruk ilkristiano, neitamok, neibalunye nchere ore Yesu neme oloiboni ake, kake Oinoti le Nkai, Enkai naa oltung’ani, oirriwua Papa enkop pee eaku Olalakunoni. Meiruk Isilamuni nchere etua Yesu neitoki apiu too lootuata neyaki iyiook enjeunoto. Eanyit Isilamuni Ilkristiano anaa “Iltung’ana le Mbuku” nemeing’or ninche te nkiba anaa enaing’or lelo lemeiru Enkai arashu lelo ojo meidimayu pee iyiolou te naa ketii Enkai.
Kaji epaashare Isilamu o Lkristiano tialo enjeunoto?
Ore etii inepaashareki kumok, kake ena esapuk. Eiruk Ilkristiano nchere ore enkishooroto sapuk naing’uaa
Enkai naa enjeunoto—enkishooroto naishoo iyiook Olaitajeunoni, Yesu
Kristo, oewuo te nyorrata Enye ena kop e ng’oki o keeya, nemanyisho te sinyatishu te rishata ang’, neitabaya iyiounot e Nkai, neishoo enkishui
Enye metaa olasar too ng’ok e nkop, nepiu too lootuata anaa olotimira eng’oki, keeya o loirirua. Ore empalakino oo ng’ok naa enkishooroto te Nkai nemeasuni.
Eyiolo Ilkristiano Enkai anaa Papa lenye le shumata onyorrisho embae nemeyiolo e nkumoi oo Silamuni, lemeiro te nebo o Allah, ata eyiolo ajo etii neitore enkishui enye.
Eiruk Isilamuni ajo eitajeuni te nesuj aitobiraki ing’apeta imiet e Isilamu, neaku netum omom o emayian te Allah. Kake meeta aikata esipata e njeunoto enye oo ntarasi. Ore Ilkristiano oibelekenyate aing’uaa Isilamu neutu eneba elakunoto nanoto pee epuonu ayiolou neiruk
Enkai nasipa e nyorrata naa supat, naisho ninche empalakino, enkishui enjeunoto anaa enkishooroto te nkaraki enataasa Oinoti Lenye, Yesu Kristo te nkaraki ninche.
Kaji eiko Ilkristiano pee ebaiki Isilamuni?
Ore enkiroroto naipirita eseremare
o Silamuni nemeyieu neaku ene nkalo nabo. Eyieu Ilkristiano neaku iloning’u neyiolou sii enkirukoto oo Silamu. Nchoo eomon Ilkristiano pee eiseyie Enkai iltauja loo lchoreta naa ile latia lenye Isilamu neisho ninche metayioloito Euangelion. Ore too rishat kumok ore enkoitoi sidai oleng’ nabaikinyeki ninche nelotu enkata napuonu Isilamuni amanyisho tiatua ninche neaku elatia. Alang’ te nekinchankarrare Isilamuni (naa meiu toki), eyieu Ilkristiano nebaiki ninche eitaa ilchoreta neitobirr osotua oo Silamuni, eutu enyorrata, olng’ur o empalakino oo Lkristiano. Ore enaa enatiu oshi ake, eyieu orrekie le nkishui o Lkristianoi neyieu neretu Osilamui metang’uarra enkirukoto o Lkristianoi. Ore te nkai oitoi, ore pee eishakenoo Isilamuni enkiba o lmena tialo ninche neisho naa ena meibai Enkristianisho.
Ore pee ebau irishat naimakinyieki imbaa e seremare, neyieu neibung’ Ilkristiano intokitin e tipat, ore Enkai naa Enkai e nyorrata o lng’ur, naishoo iyiook empalakinoto pesho, anaa enkishoroto, te nkaraki Yesu, naa Oinoti le Nkai, neme oloiboni ake le tung’ani. Intukuja Isilamuni meisomaki ate Osotua Ng’ejuk. Eyiolo Isilamuni kumok Yesu eimakini ake enkiti te Koran.
Kakwa bukui kiata naretu iyiook matabaiki Isilamuni?
Ore eutunoto dorrop e Isilamu naa
How to Respond to The Muslims, natisira Ernest Hahn. Ore eutunoto too nkadoru oo Silamu netumoyu te eutunoto e nduata oo Silamuni
natisira Roland Miller te mbuku enye Muslim Friends, Their Faith and Feelings: An Introduction to Islam. Ore kuna bukui pokira netumoyu te Concordia Publishing House.
Enaipirita . . .
Enkilepunoto e Mormon
Mormon
Te netii oltung’ani oata olng’ash te nkilepunoto e Mormon neyieu neing’uraa kuna baa. Eilepua enkanisa e Mormon aiteru too lmembai imilioni are to lari le 1963 metabaiki ilmembai imilioni naudo o mpointi napishana (9.7) ebaiki taata eata “stakes” (anaa enajo ninche districts) to loshon opaasha obaya 160. Ore te Amerika ake openy neidim nebaya iltung’ana imilioni 5 ojo kira ile Mormon, Latter Day Saints (LDS)!
Ore kiutu te yieunoto sapuk eanyata-enkristianisho e Mormon, ene tipat tene kiyiolou nchere ore Ilmormon kumok naa iltung’ana sidain, oata olkuaak sidai neitautuo ate to lmarei lenye. Ore enkitaunoto e ate oo Lmormon nemeata enaji teina. Kake, etapaashari naleng’— apaashari naleng’—tialo Enkai nasipa o Inoti Lenye Yesu Kristo.
Ore Mormon naa olturrur oiba –Enkristianishu neasishore irorei kumok oonyanyukie ile nkristianisho, kake neutu enkitanyanyukoto napaashaa. Ore Mormon neeta enkiteng’enare o
seremare enye tiatua embuku enye e Book of Mormon o embolunoto oo larikok lenye “ooyang’akaki”, alang Biblia Sinyati, naa ninye ake o Rorei le Nkai.
Enkiterunoto e Mormon.
Ore Joseph Smith Jr, naa ninye olaiterani le Mormon, nejo eewuo abaiki olmalaika nerik ninye menoto isanini le sahabu oonukaro, neipot ajo “enkutu o Misiri naitobiraki”, the Book of Mormon. Nesotu Smith kulie bukui enyena pooki to lari le 1833 naa ninye taata ejo Mormon Doctrine of Covenants (D.C.). Ena enkiterunoto enkirukoto enye.
Ore metiu anaa Biblia, metii shakenishu ninye nabo, anaa shakenishu oo larriyiak loo ntokitin musan naitadedeyie esipata e Mbuku e Mormon nemetii sii olarrabal aikata onotoki te kuna kuapi oo Lmusungu anaa enajo ninche. Ata ina najo e nkutuk “ol Misiri naitobiraki” netujurruoki nedoli ajo enkatini ake.
Ore esuju enkeeya e Smith to lari le 1844, nenyorraa embata sapuk oo lasujak lenyena erikore e Brigham
Young neidurr apuo olkerenket le Salt Lake City, Utah, naa ine taata enkopisi kitok e LDS.
Erubata sapuki e nkirukoto e Mormon
“Enchukunoto” naa ninye erubata e tipat oleng’ e nkanisa e Mormon. Enkirukoto enye nchere etua kanisa nasipa te nebo ilkipareta le dukuya netushukuo Joseph Smith. Arriyia naleng’ Mormon easishore irorei oonyanyukie ilo Lkristiano, kake eata enkae kipirita. Mawaita enkiti rishata king’uraa rubat sapuk e nkiteng’enare e Mormon.”
Unishu Sinyati
Ejo irorei ooing’uaa enkopisi kitok e kanisa e Mormon, “Ore enkiteng’enare nadede… naa enkirukoto e Nkai Papa; Oinoti Lenye, Yesu Kristo; o Nkiyang’et Sinyati. Ore kulo pokira okuni neitobirr elukunya nabo e Nkai. Nabo te nkipirita kake iltung’ana oopaasha.” (LDS Internet site).
Eyieu nenyanyukie Enkristianisho, kake ore enjurrore e ntoki naimaki Mormon easishore ele rorei “elukunya e nkai” neibalunye.
Eany Mormon Unishu Sinyati. Ore e sapuk e Unishu te nkiteng’enare e Mormon netumi tele rorei, “nabo te nkipirita kake iltung’ana oopaasha.” Eigero Joseph Smith nji,
“Eeta Papa osesen loo nkiri o loik anaa oltung’ani; neijia sii ninye etiu Oinoti; kake ore Enkiyang’et Sinyati nemeeta osesen loo nkiri o loik, kake tung’ani le enkiyang’et” (D.C, 130:22).
Eany Mormon Enkai naibalunyieki too Lkigerot Sinyat o Enkai naibalunye Ilkristiano pooki too nkatitin pooki. Eutu Mat. 28:19 nchere ore Enkai e Unishu naa iltung’ana okuni: Papa, Oinoti o Enkiyang’et Sinyati. Neaku ore Enkai e Unishu naa iltung’ana okuni, nerisio te nkitoo enye, naa Enkai nabo. Meoro kake enkorrok nabo sinyati.
Tung’ani o esiai e Yesu Kristo.
Ore Ilmormon kumok taata naa kejo ore Enkai Papa netaboitare Mary neini osesen lomany Yesu. Kake ejo kulikae ore Brigham Young “neyang’akaki” nakata pee eiger ajo ore Papa le Yesu “naa ole imiet to lmarei le Adam… ore Yesu olalashe lang’ botor, netoiwuoki to sesen ilo tung’ani apa otii Enkurma e Eden, naa ninye Papa lang’ te shumata” (Journal of Discourses, Vol. I,pp. 51, 51).
Ore enaibala, ore amu meiruk Mormon Oinoti le Nkai anaa enautuni te yiook te Biblia, eany sii ina siai nataasa te yiook, alak ing’ok ang’ pooki te keeya Enye to salaba.
Neaku enotote ena oina naa midol aikata, Ilmormon eimaki keeya e Kristo. Ore osalaba naa enkinyala to Lmormon. Tenyoo? Amu eiruk nchere ore osarge le Yesu Kristo neitu eidip empalakino oo ng’ok ang’ pooki.
Enjeunoto
Eiteng’en Ilkigerot Sinyat nchere eitajeuni iyiook te mpiris ake eimu enkirukoto ake, metii inkiasin (Irm. 3:28); Efe. 2:8-11). Ore epaashari ti Nkristianisho, eiteng’en Ilmormon nchere ore enjeunoto neme enkishoorot e pesho e Nkai, kake entoki naasuni. Easu oltung’ani ena jeunoto eiruk Enkai, eng’amu enkibatisa e nkitadoikinoto e nkare, nintoki aitabaya isiaitin nayiouni. Eany Mormon abaraki enkiteng’enare e nkikenakinoto e sipata te nkirukoto ake. Ore obo loo “loiteng’eni,” lenye Yakobo Talmage neigero ena, “Ore olturrur le nkiteng’enare e nkikenakinoto e sipata te nkirukoto ake netijing’a oloirirua aiteru to nkolong’i e dukuya e Kristianisho” (Articles of Faith, 1909, pp. 120).
Kaji eiko te neiruk Olmormon ajo eitajeuni oltung’ani? Etejo ena, olaisumani lo Lmormon: “Ore metii Embuku o Lmormon o kulie bolunot naabayie, neing’uari Ilkristiano meeta eyiolounoto e …
Yesu Kristo. Ore ele Yesu Kristo apa ake, Enkai o Sotua Musna naa Olalakunoni le pooki, nenyaka aitoki aitudup tung’ani enyaka ashuku enkiteng’enare, nkitashot, ilkerreti, o lturrur otang’asa ayau enkop ilarin inkalifuni are ootulisoitie” (Rex Lee, What Mormons Believe, p. 24-25).
Eiteng’en Mormon ilasuja lenyana nchere etii intokitin nayieuni neitabaya pee ejing’ shumata. Ore etanyaita Oinoti le Nkai Yesu Kristo, meeta naa esipat nchere eitajeu enyorrata e Nkai, nautuni te nkishui, keeya o empiunoto e Yesu Kristo. Ore kanisa o Lmormon nelimu ajo: “Ore enkipirita e Nkishui” naa ena: “Eeta pooki enkidimata najing’ie enkishui oo ntarasi, eishoru enkishaakinoto o ltung’ani makewan o enkanyit oo lkerreti oitera Olaitajeunoni o enkiteng’enare.” Kebaa ena nyamali!
Kaji Kinko Pee Kibaiki Ilmormon?
Eyieu neking’uraa ena nyamali kiata enkirukoto nchere Enkai ake openy oibelekeny oltung’ani menoto enkirukoto to Inoti Lenye, Yesu Kristo. Kira ake iyiook imasaa e Nkai naa ore ekipototo ang’ naa pee kilimu esipata te nyorrata (Efe. 4:14). Kiyiolo eimu Ororei le Nkai nchere eyieu nekirretena pee “kiwaliki pooki” ng’ae oikilikuanu osiligi likiata te Kristo (1 Pet. 3:15).
Ore kiutarie ate lelo ootamoo neboitare neasisho ilarin kumok tiatua Ilmormon, naa kuna nkoitoi naidipa ataasisho naishakenokiyieki too Ilmormon. Ene tipat tene mijing’ enchankarr o Lmormon. Ore pee kimitu enkirukoto ang’, neyieu nekias ina te nyorrata naa te nkoitoi o lng’ur, kake mme eji pee itii shumata te nchankarr. Ore kinchakenoki Ilmormon, neyieu nekirripo oleng’ kiata eyiolounoto o Lmormon eing’uaa iwuejitin neishaa. Etii embuku sidai oleng’ natumi te Concordia Publishing House. Embuku sidai oleng nanyorraro naleng’, How to Respond to…The Latter- Day Saints, natisira Olairritani Edgar P. Kaiser. Indim anoto nabo te CPH iosh kuna ambari 800-325-3040.
Ore entoki sidai nikindim ataas naa te neking’ar o Lmormon enyorrata e Enkai o empiris tiatua Yesu Kristo. Eyieu nekikurraki aalimu osiligi otii engolon likiata kiyiolo
nchere etonyorra iyiook naleng’ o meirriu Oinoti Lenye obo pee elotu aishoru, enjeunoto ang’, naa ene pesho. Meyieu neking’or inyuaat ang’ maate te nkaraki enjeunoto ang’. Ore Euangelion o Lmormon naa enkae kitanapata ng’ejuk. Ore Euangelion nasipa naa ilomon supati le siai e Nkai te Yesu Kristo, naiwuang’ie ing’ok pooki. Ore te nguton inchakenoki Ilmormon naa pee iyiolou ajo ore esiai ang’ naa pee kinchakenoo enkirukoto ang’ te Yesu Kristo. Enkiyang’et Sinyati oidim aibelekenya Olmormon eimu Ororei le Nkai. Ore enabayie, toomono pee emayian Olaitoriani irorei linono imbalunye osiligi otii atua iyie. Toomono sii ninye te nkaraki Olmormon lirorie inkilikuan Olaitoriani metigila enaimin e nkitapong’oroto neikeno indamunot enyena pee elotu ayiolou ajo kang’ae Enkai naa kanyoo enkipirita o Inoti Lenye, Olaitajeunoni lang’, Yesu Kristo.