s razmjenom znanja, iskustva i ideja do rješenja za vaše: podove, građevine i energetsku učinkovitost
Interpolacija kao projektna mogućnost a ne konačnost
doc. dr. sc. Borka Bobovec, dipl.ing.arh.
„Možda će netko reći da smo nove sadržaje mogli ostvariti i u staroj arhitekturi. To je točno. No, zašto spriječiti novu arhitekturu da se ugrađuje u stare strukture, ako će ona novi sadržaj bolje riješiti.“ [1] prihvaćanje stavova suvremenih svjetskih kretanja kojima se izdvojila od trenda socijalističkog realizma. Ako promatramo interpolacije i prve i druge polovine dvadesetog stoljeća ostvarene u široj zoni Donjeg grada, možemo izdvojiti niz zgrada koje su formirale pozitivnu sliku grada koji poznajemo i koje su donijele novu kvalitetu urbanosti. Neke su ugrađene u fronte postojećih ulica, druge su duboko prodirale u postojeće blokove, ili pak spajale ulice na nasuprotnim stranama. Neke su formirale i naglašavale uglove stvarajući novi ishodišni stup postojećih ulica. Neke zone obuhvata naslanjale su se na neizgrađene dijelove ulica i blokova, a druge su zamjenjivale derutne zgrade. Urbanističke koncepcije gradogradnje išle su dalje od koridorskog sustava ulica, a povećani broj katova pratio je potrebu za novim kvadratima u gradu
Sl. 1 i 2: Drago Ibler, Kuća Wellisch (1930.), Vlaška ulica 60, Zagreb, sjeverno i južno pročelje, fotografija, izvor: Hrvatski muzej arhitekture HAZU
vijesnosti i promjenjivosti uzoraka urbane tipologije. Nužna su nova pravila usmjerena na projektne mogućnosti, a ne konačnosti.
arhitektura
Svaka promjena vezana uz promjenu namjene, rušenje ili građenje novih zgrada neminovno stvara nove strukture i time utječe na promjenu oblikovanja i strukture zagrebačkog urbaniteta. Razmatranja na temu interpolacija u postojećoj gradskoj jezgri u sebi uvijek sadrže osvrte na protekla razdoblja kao i refleksije kontinuiteta. Gradogradnja je u stvari konstantno ugrađivanje interpolacija suvremene arhitekture u postojeće tkivo grada, a ovisno o vremenu u kojem nastaje, tretiramo je kao suvremeni izričaj, koji propitujemo, ili kad postane dovoljno stara, kao dio povijesti, i o njoj se više ne raspravlja. Trenutno je ovo iznimno zanimljiva tema imajući u vidu da smo zakoračili u vrijeme obnove, koje ima svoje obrasce i treba vrijeme. Zagreb je pred izazovom, oštećenja su brojna, kako na stambenim zgradama, tako i na onima javne namjene. Gdje smo danas? Potres i aktualna ekonomska kriza izazvana koronavirusom, postavlja grad i arhitektonsku struku pred nove izazove. Vrijeme je za interdisciplinarni pristup, razumijevanje arhitekture i urbanizma kao procesa, aktivnog uključivanja vlasnika i budućih korisnika u razvoj projekata i odabira rješenja koja će u narednom razdoblju stvoriti čiste i jasne forme, grad koji cijeni baštinu a živi budućnost. Sad već imamo dovoljno sakupljenih podataka, i izrađenih elaborata da bi se mogla načiniti strukturirana analiza i valorizacija, uz uvažavanje po-
Sl. 3: Slavko Löwy, (suradnja Kazimir Ostrogović) Kuća Radovan (1933. – 1934.), ugao Masarykove 22 i Gundulićeve ulice, Zagreb, fotografija, izvor: arhiva Damir Fabijanić
Prenamjena postojećih struktura, čije karakteristike i niska ambijentalna vrijednost više ne odgovaraju potrebama današnjice, mogu biti ključ kojim ćemo sutra otvoriti vrata boljeg Zagreba. Kroz dvadeseto stoljeće izvedene su mnoge sjajne zgrade koje su obilježile razdoblje i predstavljaju mjesta koja je moguće promatrati u širem kontekstu. „Ako je interpolacija uklapanje, onda je svaka nova arhitektura uklapanje u neko postojeće stanje, u okolinu koja može biti artificijelna ili prirodna. Problem interpolacije u arhitekturi možemo promatrati s više aspekata i u više njenih slojeva. U najgrubljoj podjeli nova se arhitektura ili uklapa ili nameće postojećoj okolini.“[2] Između dva rata tragalo se za novim u ostvarivanju ideje arhitekture kao individualne stvaralačke kreacije i već tridesetih godina u Zagrebu se realiziraju zgrade zasnovane na idejama Le Corbusierovog manifesta Pet toèaka moderne arhitekture. Nastavak ovih promišljanja u drugoj polovini dvadesetog stoljeća očituje se kroz arhitekturu atribuiranu pozitivnim aspektima i uspješnim dostignućima prethodnog razdoblja. Na početku druge polovine dvadesetog stoljeća naša arhitektura radi znatan otklon od očekivanog, a koji je značio travanj 2021 63
