ne propustite - POSTUPCI OBNOVE I RESTAURACIJE
stručni časopis o podnim oblogama, građevinskim tehnologijama i energetskoj učinkovitosti
Prof. dr.sc. Hrvoje Turkulin
STARI DRVENI PROZORI - treba li sve to baciti?
Nesretni događaji donose nesreću, o tome nema govora. Kakogod, čovjekov duh može i iz nesretnih događaja izvući nešto korisno i stvoriti nešto kreativno. Potresi u Zagrebu, u Zagrebačkoj i u Sisačko-moslavačkoj županiji u 2019. godini ne predstavljaju samo razaranje, nego i priliku da u obnovi i restauraciji poboljšamo stanje naših zgrada. Stilski drveni prozori i vrata na starim zgradama, poglavito u gradskim jezgrama, uglavnom ne udovoljavaju modernim zahtjevima zrakotijesnosti, vodonepropusnosti, toplinske i zvučne izolacije te pravilnosti posluživanja. Kakogod, pokazat ćemo da njihova zamjena nije uvijek neophodna, te da se relativno jednostavnim stolarskim i staklarskim zahvatima mnogo toga može ne samo spasiti, nego i poboljšati, tako da duh, stilske odrednice i oblikovne vrijednosti zgrade ostanu sačuvane, da kvaliteta prozora osigura udobno, zdravo i ekonomično stanovanje, a da stanari ne moraju previše investirati u obnovu svoje imovine. 1.UVOD U našim se gradskim jezgrama, kao npr. u Donjem gradu Zagreba, uglavnom nađu objekti građeni između polovine devetnaestog i polovine dvadesetog stoljeća. Sve te zgrade, praktično bez izuzetka, na stambenim dijelovima imaju ugrađene drvene, tzv. „kutijaste“ prozore – dvostruke prozore s razmaknutim krilima, ostakljene jednostrukim staklima. Naravno da imamo i vrijednih starijih stambenih zgrada, pred-barokne i barokne arhitekture, no na njima su drveni prozori bilo već izmijenjeni, bilo zahtijevaju poseban pristup u ocjeni i mogućnostima njihove sanacije. Također imamo i „modernije“ drvene prozore koji ipak već sada imaju povijesni značaj, pa se u potpuno funkcionalnoj uporabi nađu 70 i više godina stari prozori „krilo na krilo“, koji su također skupina dvostrukih prozora, ali su im krila međusobno spojena. Takvi prozori također predstavljaju bitno stilsko obilježje pojedinog arhitektonskog razdoblja, pa se za sve njih postavlja pitanje kako ih obnoviti, ako više nisu funkcionalni, dočim ako ih se i mijenja, kakvim ih prozorima zamijeniti. Mnogi od tih prozora, već po svojoj slabijoj konstrukciji, ali i s posljedicama starenja i propadanja u vijeku trajanja, danas ne zadovoljavaju osnovne potrebe stanara i stvarno zahtijevaju rješenje za otklanjanje nedostataka.
2.POPRAVLJATI ILI MIJENJATI POVIJESNE PROZORE Ako se korisnici zgrade nađu pred činjeničnim stanjem da njihovi prozori ne udovoljavaju osnovnim funkcijskim zahtjevima, suoče se s teškom odlukom: zamijeniti postojeće prozore novima ili ih pokušati popraviti. Tri su najčešća praktična rješenja koja susrećemo u životnim situacijama: 10 travanj 2021
• •
•
Drveni prozori se popravljaju i obnavljaju u postojećem stanju dokle god udovoljavaju minimalnim funkcijskim zahtjevima Drveni prozori se obnavljaju u izvornom izgledu i konstrukciji, ali se dodatno poboljšavaju tehničkim zahvatima za produljenje njihova životnog vijeka i poboljšanje funkcijskih karakteristika Drveni prozori se zamjenjuju. Pri tome se mogu ugraditi novi prozori koji predstavljaju tehničke kopije (faksimile, replike) postojećih prozora, ili se ugrađuju prozori potpuno novih konstrukcijskih oblika i materijala.
Svjedoci smo čestih intervencija na povijesnim zgradama koje očito ne udovoljavaju bilo osnovnim principima zaštite kulturnih dobara, bilo elementarnoj vlasničkoj savjesti prema arhitektonskoj vrijednosti svoje zgrade. Pri tome građani ponekada sami zamjenjuju prozore (najčešće pri obnavljanju pročelja) i pri tome ne vode računa o odrednicama koje propisuju nadležni uredi za arhitekturu i zaštitu. Ugrađuju se plastični ili metalni umjesto drvenih prozora, ugrađuju se slični drveni prozori ali drugačijih stilskih odrednica, pa čak se i postojeći prozori zamjenjuju onima potpuno novih oblikovnih rješenja (npr. jednostruki i jednokrilni, otklopnozaokretni prozori umjesto originalnih, višedijelnih, dvostrukih prozora). U Zagrebu, primjerice, obaveza korisnika pri zahvatima na zgradi ovisi o zoni zaštite u kojima se objekt nalazi. U donjogradskoj jezgri, koja je praktično čitava označena zonom zaštite A, ne smiju se raditi nikakvi zahvati na zgradi, bila ona pojedinačno zaštićena kao kulturno dobro ili ne, bez odobrenja Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Ranija obaveza da radove izvodi tvrtka ili obrt koji bi bili licencirani za takve radove pri Ministarstvu kulture RH u posljednje dvije godine nije više aktualna, dakle nove prozore – kao replike stilskih prozora – može izraditi bilo koja mjerodavna tvornica ili obrt. Također nema izričite obaveze da novi prozori, izrađeni kao replike postojećih, moraju biti popraćeni CE oznakom po provedbi ispitivanja i certificiranja prema važećim normama za građevnu stolariju: projektom sanacije se određuje kakav će se prozor ugraditi i koja su njegova bitna svojstva, tj. očekivane tehničke i funkcijske karakteristike. Građani pri početku zahvata na sanaciji prozora najviše vode računa o investicijama i nastoje svoj problem riješiti na najjeftiniji mogući način. Već i same djelatnosti nadležnih institucija (bilo ureda za arhitekturu, bilo konzervatorskih zavoda), kao što su izrada projekta sanacije ili nadzorne aktivnosti, u javnosti se često doživljavaju kao nepotreban, neargumentiran ili neopravdano visok trošak. Drugi glavni motiv za neodgovarajuće intervencije jest nastojanje građana da poboljšaju svoj standard stanovanja, pa kad njihovi stari prozori propuhuju ili propuštaju vodu, onda ugrađuju nove prozore koji bi, bez obzira na stilske odrednice, navodno imali bolja funkcijska svojstva, u prvom redu toplinsku i zvučnu izolaciju, a nastavno tome i bolju trajnost, odnosno manje zahtjeve za održavanjem i obnavljanjem. Pri tome u posljednjih dvadesetak godina najčešći izbor predstavlja zamjena drvenih plastičnim prozorima, koji svakako imaju vrlo dobru zrakotijesnost, ali takvi prozori u najjeftinijim varijantama uopće ne nude garanciju odgovarajuće trajnosti u usporedbi s drvenim prozorima. Različita stajališta „konzervatora“ i investitora o tome kako riješiti problem starih, oštećenih prozora, ne moraju biti nasuprotna. Dokumenti ICOMOS-a (International Council on Monuments and Sites), međunarodne nevladine organizacije posvećene promicanju teorije, metodologije i tehnologija koje se primjenjuju pri konzervaciji, zaštiti i prezentaciji baštine, naglašavaju da laički protumačeni načelni pristup
