Programska osnova za novu Gradsku knjižnicu u Zagrebu

Page 1

Programska osnova nove Gradske knji탑nice u Zagrebu




nova gradska knji탑nica knjiga 2


Programska osnova za novu Gradsku knji탑nicu u Zagrebu


Sadržaj >> Predgovor ��������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������5 >> Zašto nova Gradska knjižnica ���������������������������������������������������������������������������������������������������� 9 // Vizija, misija, ciljevi ������������������������������������������������������������������������������������������������������������� 10 // Uloga Gradske knjižnice u mreži Knjižnica grada Zagreba ���������������������������������������������������������� 10 >> Temeljna polazišta za izradu idejnog rješenja nove zgrade ������������������������������������������������������������ 12

>> >>

>>

>>

// Gradska knjižnica danas – osnovni pokazatelji za 2013. godinu ��������������������������������������������������� 12 // Gradska knjižnica sutra – organizacija, programi i usluge u novom prostoru �������������������������������� 15 Zahtjevi u vezi s novom knjižnicom ������������������������������������������������������������������������������������������� 19 // Potrebni uvjeti, veličina i kvaliteta oblikovanja unutarnjih i vanjskih prostora ������������������������������� 19 Namjena i funkcionalna organizacija prostora �����������������������������������������������������������������������������26 // Prostori namijenjeni javnosti ������������������������������������������������������������������������������������������������26 // Ograničeno dostupni prostori ����������������������������������������������������������������������������������������������� 27 Prilozi �����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������30 // Pregled sadržaja elemenata prostora s okvirnom kvadraturom �������������������������������������������������� 31 // Funkcionalna povezanost prostora ����������������������������������������������������������������������������������������42 // Kontrolna lista za knjižnicu bez barijera ��������������������������������������������������������������������������������� 44 // Prikaz cirkulacije građe i materijala ����������������������������������������������������������������������������������������46 Literatura ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������47


Predgovor

Knjižnice grada Zagreba (dalje: KGZ) najveća su mreža narodnih knjižnica u Hrvatskoj koja na 42 lokacije i sa 2 bibliobusa koji rade u dvije smjene zadovoljava informacijske, kulturne i obrazovne potrebe ne samo stanovnika Zagreba i Zagrebačke županije, nego i šire. Brz razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije i stalne promjene medija prijenosa znanja, potreba nabave e-knjiga i časopisa, digitalizacija građe i zahtjevi za pristup sadržajima s mobilnih uređaja, izazovi su koji se postavljaju pred knjižnice i koji iziskuju znatna ulaganja u razvoj sustava upravljanja resursima i ljudskim potencijalima. Kao dinamična organizacija, KGZ surađuje s brojnim institucijama, tvrtkama i pojedincima kako bi svojim uslugama u svakom trenutku zadovoljila različite i promjenjive potrebe zajednice, jer napredak u stalno mijenjajućem svijetu i pružanje podrške zajednici zahtijeva razumijevanje i prihvaćanje promjena te stalno osuvremenjivanje svih segmenata poslovanja u skladu s potrebama korisnika i društva u cjelini. Kao matična županijska knjižnica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju i najveća mreža narodnih knjižnica u Hrvatskoj KGZ potiče kvalitetne i koordinira razvojne programe za narodne knjižnice na području svoje matičnosti. Sa željom da doprinese izgradnji kvalitetne i funkcionalne mreže knjižnica u Republici Hrvatskoj planira i upravlja razvojem djelatnosti, širenjem mreže knjižnica i stalnim stručnim usavršavanjem djelatnika. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvara se mogućnost za suradnju na zajedničkim europskim programima, kao i potreba za unapređivanjem znanja i vještina djelatnika. Razvoj informacijske tehnologije i korisničkih navika, novih medija i kulturnih izraza poziva na promjenu koncepta knjižnice, na pojačanu suradnju na razvoju novih programa i usluga u

digitalnom okruženju, na razvoj programa edukacije te uspostavu novih oblika suradnje s gradskom i državnom upravom. Knjižnice odavno nisu samo mjesta na kojima se posuđuju knjige, već i prostor otvoren svim vrstama medija i novih digitalnih oblika, prostor inspiracije i inovacije. Prostorna razvedenost knjižničnih prostora na zemljovidu grada Zagreba, vremenska i financijska dostupnost, programska i tehnološka razvijenost, kao i visokoprofesionalan rad knjižničnih djelatnika, pretpostavka su za osiguravanje podjednake razine usluga za korisnike knjižnica - kako u središtu, tako i u rubnim dijelovima grada. To se potvrđuje ne samo količinom i kvalitetom stručnih, organizacijskih i programskih dostignuća, nego i brojnim inicijativama i novinama koje se svakodnevno uvode.

o novoj Gradskoj knjižnici1, na temelju statističkih pokazatelja, elaborata o novom, funkcionalnom objedinjavanju poslova u središnjoj knjižnici za mrežu knjižnica te promišljanjima o funkcionalnoj organizaciji prostora za kvalitetno pružanje usluga stanovnicima Zagreba, pripremio je dokument Programska osnova za novu Gradsku knjižnicu u Zagrebu (dalje: Programska osnova). Svrha je Programske osnove ukazati na potrebu kvalitetnog smještaja i izgradnje održive, zelene zgrade Gradske knjižnice koja će građanima Zagreba biti na usluzi danas i u budućnosti te osigurati kvalitetnu podlogu za raspisivanje javnog natječaja za idejno rješenje nove zgrade Gradske knjižnice.

Međutim, nedostatak prostora i neadekvatan smještaj Gradske knjižnice, središnje knjižnice mreže, prepreka je racionalizaciji i centralizaciji dijela poslovanja, kao i punom ostvarenju misije KGZ-a. Gotovo od samog osnutka Gradske knjižnice u Zagrebu govori se o potrebi njezinog trajnog smještaja. Stoljeće njezinog postojanja prošlo je da bi konačno, u 2013. godini, izgradnja nove Gradske knjižnice ušla u Strateški plan Grada Zagreba do 2020. godine. S ciljem da doprinese razradi projektne ideje „Nova Gradska knjižnica u Zagrebu“ i pomogne aktivnostima u pripremi za provođenje javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja, stručni tim Knjižnica grada Zagreba, nastavljajući promišljanja

1 U okviru kampanje u ožujku 2011. godine objavljena je publikacija SF knjižnica za danas i za sutra!, prva u nakladničkom nizu Nova Gradska knjižnica; tijekom veljače i ožujka 2013. godine u ZgFORUM-u priređena je izložba i održan okrugli stol Nova gradska knjižnica u Zagrebu.

programska osnova | 5


Prostor Paromlina svojom je lokacijom i svojim mjestom u memoriji grada jedan od najvažnijih spomenika industrijske arhitekture...

...na tragu je novog urbanog koncepta razvoja grada, a nalazi se u blizini važnih javnih zgrada – Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski,

Gradske vijećnice, te stvaranja nove zelene okosnice u produžetku Lenucijeve potkove, s građevinama javne namjene... Paromlin je hranio Grad, Paromlin će hraniti Grad Za trajni smještaj Gradske knjižnice kao jedno od rješenja nudi se Paromlin. „Lokacija Paromlin nalazi se u središnjem dijelu grada Zagreba, južno od željezničke pruge, i, oko 1.100 m južno od središnjeg gradskog trga. Gradnja datira iz druge polovice 19. stoljeća pa do početka 20. stoljeća...“.2 Lokacija sadrži „građevne korpuse visoke vrijednosti (zgrada mlina, transmisije, skladište brašna, silos i dimnjak, upravna zgrada) i zgrada kotlovnice kao građevine ambijentalne vrijednosti. [...] Prostor Paromlina svojom je lokacijom i svojim mjestom u memoriji grada jedan od najvažnijih spomenika industrijske arhitekture“ i „na tragu je novog urbanog koncepta razvoja grada, a nalazi se u blizini važnih javnih zgrada – Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, Gradske vijećnice, te stvaranja nove zelene okosnice u produžetku Lenucijeve potkove, s građevinama javne namjene“. Ideja javnih prostora i sadržaja duž središnje osi u dokumentu „Paromlin 2013.: povijesni pregled, prostorno planska dokumentacija, provedeni natječaji, projektne ideje – izbor i okvirne smjernice“ predviđa tematski park sa sadržajima zabave, kulture, usluga i trgovine. Prema dostupnoj dokumentaciji čini se da je riječ o prostoru koji bi potpuno zadovoljio potrebe suvremene nove zgrade Gradske knjižnice – lokacijski, prostorno, okruženjem. Preuređivanjem Paromlina u Gradsku knjižnicu proveo bi se također u potpunosti projekt spašavanja baštinske zgrade. 2 P aromlin 2013. : povijesni pregled, prostorno planska dokumentacija, provedeni natječaji, projektne ideje – izbor i okvirne smjernice. Dostupno na: http://www.zagreb.hr/ userdocsimages/paromlin_elaborat_final.pdf

6 | programska osnova


Gradska knjižnica osnovana je 1907. i njezinim je osnivanjem, između ostalog, spašavan kompleks Kamenitih vrata, a sada joj se

ponovo pruža prilika spašavati kompleks Paromlina, čija je upravna zgrada izgrađena te iste 1907. godine.

Cijeli ovaj projekt ima i drugu razinu – Gradska knjižnica osnovana je 1907. i njezinim je osnivanjem, između ostalog, spašavan kompleks Kamenitih vrata, a sada joj se ponovno pruža prilika spašavati kompleks Paromlina, čija je upravna zgrada izgrađena te iste 1907. godine. Smještaj Gradske knjižnice u Paromlin doprinosi naporima da se zapušteni javni prostori stare industrije prenamijene u javne sadržaje, odnosno da se „zapušteno područje u samom središtu grada transformira u prostor intenzivnog javnog života, s dominantnim javnim sadržajima“. Posebno je zanimljiva za koncept nove Gradske knjižnice sintagma „grad u gradu“ jer prostor i usluge suvremene javne knjižnice upravo odgovara na nju.

programska osnova | 7


Gradska je knjižnica dio kreativnog, digitalnog, pametnog grada, grada znanja

3

Gradska knjižnica ima važnu ulogu u stvaranju infrastrukture digitalnog, pametnog, kreativnog grada Zagreba – grada znanja. Ona u gradu znanja nudi dvije usluge: s jedne je strane podrška građanima, kompanijama, administraciji, regiji s digitalnim referentnim izvorima i uslugama, komunikaciji s korisnicima, a s druge osigurava fizički prostor za susrete, učenje, rad svim dobnim i interesnim skupinama građana. Ekonomska vrijednost knjižnice u društvu danas očituje se u oba prostora – u virtualnom i fizičkom. Zato ne treba biti skroman u fizičkom zdanju jer moderna knjižnica treba biti i arhitektonska znamenitost u regiji. Knjižnica smještena na atraktivnoj lokaciji postaje pokretač događanja u gradu, postaje prepoznatljivo i poželjno mjesto na kojem se rađaju inovacije i stvaraju ideje. Knjižnica u urbanom središtu prati sve tehnološke trendove, zahtjeve građana i kao takva je aktivan sudionik digitalnog, pametnog, kreativnog grada i grada znanja. Dajući svoj doprinos digitalnom gradu, knjižnica omogućava bežičan pristup internetu, ali osigurava korisnicima i uređaje za (tzv. pametne telefone, prijenosna računala…). Ona ima svoju inačicu u virtualnom svijetu (mrežne stranice, mrežni katalog, e-izvore, baze podataka, digitalne zbirke…), a zahvaljujući svojoj edukativnoj ulozi ima mogućnosti pripremati društvo u stvaranju zelenog, pametnog grada. Zadaća ovog 3 U sporedi: Public libraries in the knowledge society : core services of libraries in informational world cities / Agnes Mainka … [et al.]. // Libri 62, 4(2013), 295-319.

8 | programska osnova

kulturnog središta je informirati stanovnike o svim aspektima održivog razvoja kako bi postali građani koji znaju vrednovati, koristiti i pretraživati informacije, kao i kreirati i indeksirati svoje vlastite s kojima raspolažu i na taj način pomagati stvaranju takvog grada. Knjižnica oduvijek doprinosi stvaranju grada znanja tako što zapravo nudi znanje kao uslugu dostupnu bilo kada, bilo gdje i u bilo kojem obliku, a kao mjesto kreativnosti ima važnu ulogu u kreiranju infrastrukture grada, podupiranju urbanog razvoja i regeneraciji kulture.


Zašto nova Gradska knjižnica

Danas se Gradska knjižnica nalazi u neadekvatnom prostoru Starčevićeva doma površine 2.560 m² u koji je smještena 1995. godine. To je „treći dom“ Knjižnice – prvi je bio u zgradi u Kamenitim vratima u kojem je osnovana, a drugi, pedeset godina privremeni, u Novinarskom domu. Zbog toga je grad Zagreb još 1961. godine, kada je imao 455.921 stanovnika, planirao izgradnju prostora od 7.357,25 m2 za Gradsku knjižnicu prema idejnom projektu, izrađenom u arhitektonskom ateljeu Ostrogović, na prostoru uz zgradu Gradske uprave, danas Skupštine Grada. Danas ni taj prostor, s obzirom na narasle fondove, nove usluge i zadaće suvremene središnje gradske knjižnice te gotovo udvostručen broj stanovnika grada Zagreba (790 017 st.4), ne bi bio dovoljan. Za smještaj zbirki, njihov planirani rast i razvoj svih usluga koje suvremena javna knjižnica treba osigurati građanima, potrebno je osigurati zgradu minimalne površine 20.000 m2. U ovoj programskoj osnovi potanko su obrazložene potrebe za zgradom upravo te veličine pri čemu su kvalitativni i statistički pokazatelji o potrebnim uvjetima, veličini i kvaliteti oblikovanja unutarnjih i vanjskih prostora temeljeni na iskustvima metropola koje su u nedavnoj prošlosti gradile svoje središnje javne knjižnice te dokumentima: >> IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice 4 Prema popisu stanovništva iz 2011. godine.

>> Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj >> ISO/TR 11219:2012.

455.921

broj stanovnika grada zagreba 1961.

7.357,25 m2

planirana veličina knjižnice prema projektu arhitektonskog ateljea ostrogović 1961.

2.560 m2

veličina sadašnje gradske knjižnice

790.017

broj stanovnika grada zagreba 2011.

20.000 m2

Zbog manjka prostora 2/3 fonda Knjižnice nalazi se izvan zgrade, a samo 2% fonda u otvorenom je pristupu neposredno dostupno korisnicima.

Zgrade knjižnica ne grade se za jednu generaciju, kao što ni građa sačuvana u njima nije namijenjena samo sadašnjim korisnicima – ona se čuva i za buduće naraštaje. Gradovi u Europi, a sve više i u Hrvatskoj, okupljaju arhitekte, urbaniste i knjižničare kako bi osmislili inteligentne zgrade i ponudili koncepte narodnih knjižnica kao demokratskog stila života u 21. stoljeću.

nužna veličina gradske knjižnice

programska osnova | 9


Vizija, misija, ciljevi Gradska knjižnica jedna je od najstarijih kulturnih, javnih ustanova u Zagrebu, utemeljena 7. prosinca 1907. godine na poticaj i prijedlog Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“ i odlukom Skupštine gradskog zastupstva. Već u prvim Pravilima „Knjižnice kr. i slob. grada Zagreba“5 (1908.) definiran je status Knjižnice i njezina osnovna svrha riječima koje su sve do danas ostale jednako značajne i aktualne:

„Knjižnica grada Zagreba slobodna je javna i moderna biblioteka uređena za sve slojeve pučanstva grada Zagreba...“. Njezino je poslanje i zadaća, kako u proteklih više od stotinu godina, tako i danas, okupljati ljude svih dobnih skupina i sposobnosti, poticati pismenost i strast za čitanjem, razvijati kreativnost i usvajanje novih vještina i znanja, omogućavati i poticati kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Vizija, misija i ciljevi Gradske knjižnice kao središnjice mreže sastavni su dio strateških dokumenata Knjižnica grada Zagreba6: Vizija: Knjižnice grada Zagreba kao nezaobilazna potpora zajednici u kojoj pojedinci napreduju koristeći javni pristup znanju, kulturnoj baštini s osiguranim jednakim uvjetima za osoban razvoj i kvalitetno provođenje slobodnog vremena; suradnja sa svim partnerima u oblikovanju budućnosti uz očuvanje baštine; otkrivanje novih znanja i dijeljenju resursa sa svijetom; biti aktivan 5 C jeloviti tekst Pravila dostupan na: http://kgzdzb. arhivpro.hr/popsilverlight.php?id=301004471 6 Strateški plan KGZ-a : 2014-2020. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 2014.

10 | programska osnova

sudionik u izgradnji Zagreba kao digitalnog, pametnog, kreativnog grada i grada znanja; biti uvažavan i poželjan partner, poznat po izvrsnosti usluga, brižno njegovanim odnosima i zaštiti interesa svojih korisnika, osnivača, suradnika i djelatnika. Misija: informirati, educirati, poticati i povezivati; podržavati kulturan, društven i ekonomski razvoj zajednice, pružati usluge, osiguravati i braniti pravo na čitanje i slobodan pristup znanju; ukupnim djelovanjem educiranih djelatnika, u suradnji s partnerima i suradnicima, osigurati kvalitetne usluge koje podržavaju zajednicu i poboljšavaju kvalitetu života u njoj te obogaćuju građane zadovoljavajući njihove raznolike kulturne, informacijske i komunikacijske potrebe. Ciljevi: postati prepoznatljivo kulturno sjecište grada i središte zajednice, privlačno mjesto za učenje, zabavu i druženje; stvarati i jačati čitateljske navike, osigurati podršku cjeloživotnom obrazovanju građana svih dobi; neprekidno izgrađivati kvalitetne zbirke građe na različitim medijima i omogućavati njihovu svekoliku dostupnost; omogućavati pristup svim vrstama informacija korištenjem mrežnih izvora i usluga; osiguravati usluge i socijalno isključenim građanima; pratiti inovacije u struci i implementirati najbolja rješenja; jačati i poticati odgoj za demokraciju.

Uloga Gradske knjižnice u mreži Knjižnica grada Zagreba Gradska knjižnica u Zagrebu središnja je knjižnica KGZ-a koja okuplja općeznanstvenu i stručnu građu sa svih područja znanosti i stvaralaštva, kao i djela lijepe književnosti, izgrađuje zavičajnu zbirku Zagrabiensiu i zbirku starih i rijetkih knjiga Raru. Ona je razvojna i objedinjujuća knjižnica mreže te poslovno i infrastrukturno središte ustanove. U njezinim je prostorima smještena Matična služba za narodne i školske knjižnice Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Hrvatski centar za dječju knjigu te Uprava i zajedničke službe KGZ-a (Opća, kadrovska i pravna služba, Financijskoračunovodstvena služba, Služba za informatiku i Knjigovežnica). Unatoč bogatstvu usluga, raznovrsnosti knjižničnog fonda, stručnosti djelatnika te kvaliteti programa namijenjenih svim građanima Zagreba, Gradska knjižnica je i u 107. godini djelovanja smještena u neodgovarajućem i premalom prostoru, deset puta manjem od potrebnog – gotovo 70% bogatog fonda smješteno je u izdvojenom spremištu izvan knjižnice. U zgradi staroj više od 120 godina nije moguće osigurati osnovne uvjete potrebne kako za kvalitetno pružanje tradicionalnih usluga korisnicima, kvalitetne i optimalne uvjete za zaštitu i čuvanje vrijedne i unikatne građe, tako ni prostor za smještaj nove građe i razvoj novih usluga. Nedostatak prostora i neadekvatan smještaj Gradske knjižnice prepreka su i daljnjoj racionalizaciji i centralizaciji poslovanja Knjižnica grada Zagreba kroz uspostavu i rad novih zajedničkih službi: Odjela centralizirane nabave


i obrade građe, Odjela za zaštitu i reprografiju knjižnične građe, Odjela za nakladništvo i digitalnu knjižnicu te Odjela za međunarodnu suradnju i odnose s javnošću, kao i za smještaj Bibliobusne službe i središnjeg spremišta za građu knjižnica iz mreže. Zgrada Gradske knjižnice treba biti vidljiva, prepoznatljiva i autentična te isticati svoju pripadnost kulturnoj i povijesnoj baštini jednako kao i sadašnjem trenutku grada. Ona treba postati dnevni boravak građana i biti smještena u

središtu grada, na dostupnom i izvrsno prometno povezanom gradskom prostoru. Nova Gradska knjižnica, kao komunikacijsko i društveno središte metropole i javni prostor koji simbolizira znanje, iskustvo i osobitosti Zagreba te osigurava svim građanima kvalitetan pristup informacijama, programima i uslugama, treba postati novi simbol Zagreba, grada okrenutog znanju, učenju i kulturi.

programska osnova | 11


Temeljna polazišta za izradu idejnog rješenja nove zgrade Gradska knjižnica danas – osnovni pokazatelji za 2013. godinu7 1. Korisnici i korištenje knjižnice Od 134.311 članova KGZ-a u 2013. godini Gradsku knjižnicu aktivno je koristilo 21.610 članova (19.671 odrasli, 1.939 djeca), a koristili su je i mnogi građani jer su brojni programi dostupni svima, bez obzira na članstvo. Članovi su posudili ukupno 318.351 jedinicu knjižnične građe (207.666 svezaka knjiga, 102.060 jedinica ostale građe). U knjižnici je, duže ili kraće vrijeme, boravilo 415.911 korisnika i povremenih korisnika (posjetitelji pojedinih kulturnih događanja, grupni posjeti i obilasci knjižnice). Koristeći suvremenu tehnologiju, mnoge usluge i informacije knjižnice dostupne su široj zajednici – kako u zemlji, tako i izvan nje. 2. Knjižnična građa Kvalitetno izgrađen i vrijedan fond koji čini 441.169 svezaka knjiga i 64.305 jedinica ostale građe Gradske knjižnice u temeljnim zbirkama primjerenim narodnim knjižnicama, dodatno obogaćuju i posebno vrijedne zbirke: zavičajna zbirka Zagrabiensia, jedna od memorija Grada, zbirka rijetkih knjiga i rukopisa Rara, potom jedna od najvrednijih zbirka periodike u Hrvatskoj u kojoj se nalaze stara zagrebačka izdanja, zbirka audiovizualne građe s bogatim izborom glazbenih publikacija i začetcima zbirke elektroničkih publikacija. U sklopu Gradske knjižnice djeluje najveći i najstariji odjel za djecu i mlade utemeljen 1950. godine, najveći i također prvi glazbeni odjel u narodnim knjižnicama Hrvatske utemeljen 1963. 7 U sporedi: Izvještaj o radu 2013. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 2014.

12 | programska osnova

te multimedijalni odjel. Od 1993. u Knjižnicama grada Zagreba djeluje i Hrvatski centar za dječju knjigu, koji od 1995. godine djeluje kao nacionalna sekcija Međunarodnog vijeća za dječju knjigu (engl. International Board on Books for Young People).

zagrebačka baština, Virtualne izložbe i drugo, a djelatnici Gradske knjižnice održavaju i knjižnične stacionare u dva doma za starije i nemoćne.

Gradska knjižnica kao središnjica KGZ-a nabavlja gotovo sva hrvatska izdanja i brojna značajna inozemna izdanja te pohranjuje prva izdanja svih pjesničkih zbirki, sve zagrebačke novine i tjednike, kao i stručne časopise iz kulture, umjetnosti, društvenih i humanističkih znanosti te vrijednu AVM i e-građu.

U odjelima, zbirkama i službama Gradske knjižnice, Uprave i zajedničkih službi KGZ-a, Matične službe i Hrvatskog centra za dječju knjigu radi 121 djelatnik i to: >> 89 stručnih knjižničnih djelatnika (magistri znanosti, VSS, VŠS, SSS), od kojih je devetero steklo zvanje višeg knjižničara, a devetero zvanje knjižničarskog savjetnika >> 21 djelatnik informatičke, pravne i ekonomske struke >> 11 tehničkih i pomoćnih djelatnika.

Godišnje se nabavi prosječno 12.000 svezaka knjiga i više od 3.000 jedinica ostale građe, odnosno fond knjiga Gradske knjižnice raste za 2,5%, a fondovi ostale građe za 5%. Zbog manjka prostora 2/3 fonda knjižnice nalazi se izvan zgrade, a samo 2% fonda u otvorenom je pristupu neposredno dostupno korisnicima. 3. Programi

4. Djelatnici 8

danas

121

=

sutra

121

Gradska knjižnica razvija i provodi čitav niz programa s ciljem poticanja čitanja i popularizacije knjige i autora, kao i unapređenja pismenosti i poznavanja novih medija. Posebna je briga posvećena djeci i mladima za koje se organiziraju raznovrsne primjerene aktivnosti. Za osobe s posebnim potrebama posljednjih se godina intenzivno radi na brojnim projektima inkluzije. U 2013. godini održano je 65 tribina, predavanja, koncerata i drugih događanja, 49 izložbi te 527 akcija za djecu. Knjižnica pruža besplatne informacije i usluge na svojim mrežnim stranicama – Katalog, Novi naslovi, Pitajte knjižničare, Kalendar godišnjica, Digitalizirana

8 U z djelatnike Gradske knjižnice prikazani su i podatci o djelatnicima Uprave, Matične službe te drugih zajedničkih službi KGZ-a koje se nalaze u istoj zgradi.


Uz postojeće djelatnike i korištenje ljudskih resursa iz knjižnica mreže moći će se kvalitetno u najvećoj mjeri odgovoriti potrebama rada u novoj zgradi. Važno je napomenuti da dio djelatnika Gradske knjižnice kroz stručne timove obavlja poslove, s obzirom na njezino središnje mjesto, za cijelu mrežu KGZ-a i područje matičnosti. 5. Organizacija rada u Gradskoj knjižnici danas Rad Gradske knjižnice organiziran je kroz odjele i zbirke koji djeluju na dvije adrese: na adresi Starčevićev trg 4 djeluju Odjel za djecu i mlade, Medioteka i Hrvatski centar za dječju knjigu i na adresi Starčevićev trg 6 Informativno-posudbeni odjel, Glazbeni odjel, Čitaonica novina i periodike, Čitaonica priručnika i zbirki, Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske, zavičajna zbirka Zagrabiensia, zbirka rijetkih knjiga i rukopisa Rara i zbirka BDI . Odjel za djecu i mlade, osnovan 16. listopada 1950. godine kao prva dječja knjižnica u Republici Hrvatskoj, provodi bogat pedagoško-animatorski program – od dječjih kružoka, pričanja priča, likovnih radionica, do malog kina i aktivnosti multimedijskog centra otvorenog 1984. godine (1994. promijenio ime u Medioteka) te usko surađuje sa stručnim organizacijama i udruženjima u zemlji i svijetu, organizira stručne skupove, reprezentativne izložbe knjiga, edukativne i stručne sastanke. Fond Odjela sadrži više od 67.000 sv. slikovnica i knjiga te preko 300 sv. dječjih časopisa. Hrvatski centar za dječju knjigu, osnovan u Knjižnicama grada Zagreba 1993. godine s misijom i vizijom razvoja i osnaživanja hrvatske dječje knjige i knjižničarstva te njihove promocije u zemlji i inozemstvu, izrastao je iz Odjela za djecu i mlade Gradske knjižnice. Odmah po osnutku

utemeljena je specijalna zbirka knjiga – Zaštićeni fond dječje knjige, koja se stalno dopunjuje izborom iz tekuće produkcije i antikvarnom nabavom. Od 1. siječnja 1995. godine Hrvatski centar za dječju knjigu postaje nacionalna sekcija Međunarodnog vijeća za dječju knjigu (engl. International Board on Books for Young People - IBBY) koje danas okuplja 75 zemalja članica. Programsko i savjetodavno tijelo Centra je Nacionalni odbor za dječju knjigu koji čine istaknuti stručnjaci s područja književnosti i ilustracije, predstavnik Društva hrvatskih književnih prevoditelja, predstavnik Ministarstva kulture te predstavnici Knjižnica grada Zagreba. Centar od 1996. godine organizira godišnje stručne skupove o knjizi za djecu i mladež, knjižničarstvu i poticanju čitanja te objavljuje zbornike radova. Informativno-posudbeni odjel osigurava svim članovima stručnu informaciju (osobno, telefonski ili pismeno) te pomoć kod odabira stručne i znanstvene literature iz svih područja prirodnih i društvenih znanosti, kao i književnosti (broji više od 300.000 sv.). Knjižničari informatori specijalizirani za određene znanstvene grupe pronalaze potrebnu literaturu za referate, maturalne, seminarske i diplomske radove, pomažu pri služenju katalozima, izrađuju tematske i bibliografske popise, priređuju tematske i prigodne izložbe knjiga, vrše usluge rezervacija i savjetuju korisnike u pronalaženju i korištenju informacijskih izvora i usluga osobno ili online kroz projekt Pitajte knjižničare. Glazbeni odjel 2013. godine obilježio je 50 godina rada, a unutar mreže Knjižnica grada Zagreba ima ulogu razvojnog odjela. Aktivno sudjeluje u organiziranju i savjetovanju u razvoju audiovizualnih zbirki u drugim knjižnicama, edukaciji djelatnika za rad u takvim zbirkama i odjelima te kreira i provodi razne oblike kulturnih, obrazovnih, edukativnih i ostalih aktivnosti kao što su prigodni koncerti, promocije, tematske

izložbe, radionice, suradnja s brojnim glazbenim ustanovama, dobrotvornim i profesionalnim udruženjima. Danas fond Glazbenog odjela broji oko 40.000 jedinica. Građa je zastupljena na raznovrsnim medijima (CD, DVD, zvučne kasete, videokasete, gramofonske ploče, note, knjige o glazbi, glazbeni časopisi). Odjel posjeduje i referentnu zbirku te vrijednu građu koja se nalazi u zaštićenom fondu, poput prvih izdanja hrvatskih skladatelja, njihovih sabranih djela, inozemnih izdanja s djelima hrvatskih skladatelja, zbirki skladbi značajnih za kulturu Hrvatske, djela s autogramima i posvetama značajnih osoba i dr. Čitaonica dnevnog i tjednog tiska u sadašnjem prostoru neadekvatno je smještena u otvorenom pristupu Informativno-posudbenog odjela i dijelom u Čitaonici novina i časopisa. Građa Čitaonice novina i časopisa danas je najvećim dijelom u izdvojenom spremištu i njezino korištenje omogućeno je posebnom dopremom na koju se čeka najmanje dva dana. Ovaj bogati fond novina, tjednika i časopisa (1.200 naslova, 13.000 svezaka), obrađenih i dostupnih pretraživanjem kataloga, kao i svi brojevi domaćih tekućih časopisa (134 naslova), dnevnih listova i tjednika (26 naslova), vrijedan je i značajan za cijelu zajednicu. Čitaonica priručnika i zbirki studijska je čitaonica u kojoj je smještena izuzetno bogata i sustavno prikupljana referentna građa, a okuplja i bogatu zbirku građe iz povijesti umjetnosti koja je najreprezentativnija zbirka monografija (domaćih i stranih), grafičkih mapa te umjetničkih studija u narodnim knjižnicama Hrvatske. Namijenjena je studentima povijesti umjetnosti, kao i svim ljubiteljima umjetnosti.

programska osnova | 13


Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske9 otvorena je u Zagrebu 9. prosinca 1995. godine u sklopu projekta Vlade Republike Hrvatske. Zbirka sadrži oko 3.000 sv. knjiga, časopisa, novina te AV građu, kao i referentnu zbirku na rusinskom, ukrajinskom i ruskom jeziku. Posebno je vrijedna zbirka fotoalbuma kojima su predstavljeni gradovi, krajevi i kulturna baština Ukrajine. Ova je zbirka i kulturni centar te organizira izložbe, književne i glazbene večeri na kojima se okupljaju predstavnici rusinske i ukrajinske manjine i ostali građani te surađuje s brojnim institucijama i udrugama, kao i s Katedrom za ukrajinski jezik i književnost Odsjeka za slavenski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zbirka rijetkih knjiga i rukopisa (Rara) formirana je 50-ih godina prošlog stoljeća, dijelom od inicijalnog fonda Gradske knjižnice prikupljenog, doniranog i nabavljanog od 1907. godine. Ona nije samo na ponos Gradskoj knjižnici, nego i Gradu Zagrebu jer svjedoči o svijesti djelatnika Gradske knjižnice da stara knjižna baština mora biti dostupna što većem broju istraživača. Zbirka broji oko 4.500 sv. knjiga i rukopisa. Zavičajna zbirka Zagrabiensia ima poseban kulturno-povijesni značaj među knjižničnim zbirkama i dragocjen je izvor za istraživanje razvoja grada, njegove izgradnje i urbanizacije, gospodarstva i javne uprave, porasta i kretanja stanovništva, utemeljenja društava i institucija, književnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnih i sportskih događanja, tiskarstva i izdavaštva i dr., odnosno za prepoznavanje njegova identiteta. 9 C entralni dio fonda knjižnice smješten je u Informativno-posudbenom i Glazbenom odjelu Gradske knjižnice, a dijelovi građe iz fonda mogu se posuđivati u narodnim knjižnicama u Vinkovcima, Lipovljanima, Slavonskom Brodu, Vukovaru i Petrovcima.

14 | programska osnova

Zagrabiensia je, kao prva zavičajna zbirka u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj, osnovana 1954. godine kada su u nju iz fonda Gradske knjižnice izdvojene knjige, rukopisi, nacrti i planovi grada, sitni tisak, stare razglednice i fotografije koje svjedoče o svim aspektima povijesti i kulture hrvatske metropole.10 Današnji fond zbirke čini 12.200 sv. knjiga i časopisa, preko 2.500 starih razglednica i ostalih fotografija, oko 2.000 jedinica sitnog tiska i građe na novim medijima. Zbirka BDI (Bibliotekarstvo – Dokumentacija – Informacija) specijalna je zbirka namijenjena knjižničarima i sastavni je dio Matične službe Knjižnica grada Zagreba. Zbirka služi za kontinuirano učenje i stručno usavršavanje knjižničnih djelatnika. Počela se oblikovati 1950. godine i najstarija je takva zbirka u Hrvatskoj. Sustavno se prikuplja sva domaća stručna knjižničarska literatura, značajna literatura na stranim jezicima, pretežno engleskom i njemačkom, kao i sitni tisak, propisi i dokumenti iz područja knjižničarstva, informacije i dokumentacija o narodnim i školskim knjižnicama Grada Zagreba i Zagrebačke županije te drugim knjižnicama u Hrvatskoj. Zbirka broji više od 4.500 sv. knjiga i časopisa i 40-ak jedinica elektroničke građe.

10 Zbog nedostatnog prostora u kojem se Gradska knjižnica i danas nalazi, ali i zbog postojanja specijalnih zbirki i odjela, rukopisi i najstarije knjige tiskane u zagrebačkim tiskarama u 17. i 18. stoljeću pohranjene su u Zbirci Rara, zagrebačka periodika u Čitaonici novina i časopisa, a vrijedna zagrebačka izdanja dječje knjige u zaštićenom fondu Hrvatskog centra za dječju knjigu. Notna i zvučna građa vezana uz glazbenike i glazbena zbivanja s područja Zagreba, kao komplementaran izvor znanja o zavičaju koji sadržajno čini dio zavičajne zbirke Zagrabiensia, nalazi se u fondu Glazbenog odjela.

Na istoj adresi, Starčevićev trg 6, smještene su i službe KGZ-a: >> Uprava >> Matična služba >> Opća, kadrovska i pravna služba >> Financijsko-računovodstvena služba >> Služba za informatiku >> Knjigovežnica.


Gradska knjižnica sutra – organizacija, programi i usluge u novom prostoru Gradska knjižnica, kao središnjica mreže, usmjerena je na ostvarenje temeljnih zadaća zacrtanih u Strateškom planu Knjižnica grada Zagreba 2014.-2020. godine: >> osigurati dostupnost raznovrsnoj građi i svim vrstama informacija, širokom spektru znanja, kulturnoj svjetskoj i nacionalnoj baštini i raznovrsnim oblicima kulturne razonode kao osnovama za učenje kroz cijeli život, neovisno odlučivanje i kulturan razvitak pojedinca i društvenih skupina >> uz pomoć novih tehnologija, ojačati postojeće i uvesti nove usluge koje će pomoći građanima u postizanju osobnih ciljeva na planu cjeloživotnog učenja i osobnog razvoja (kroz formalne i neformalne oblike školovanja i usavršavanja), zadovoljavanja svakodnevnih životnih potreba, kvalitetnog sudjelovanja u civilnom društvu i demokratskom odlučivanju, korištenja raznovrsnih kulturnih i zabavnih sadržaja >> povećati korištenje usluga Knjižnice, osobito onih građana koji su u opasnosti od društvenog ili digitalnog isključenja, širenjem mreže narodnih knjižnica, preuređenjem i kvalitetnijim opremanjem postojećih prostora informacijskom tehnologijom te njezinim besplatnim korištenjem >> razvijati raznolike programe i aktivnosti za djecu i mlade >> razvijati programe namijenjene osobama s posebnim potrebama, starijim osobama, nezaposlenima - građanima ponuditi otvorene, privlačne i ugodne prostore, obučiti ih da se služe građom, posebno elektroničkom, omogućiti jednostavan pristup postojećim i budućim e-dokumentima službenih publikacija i publikacija zajednice

>> razvijati programe koji promiču kulturnu raznolikost, bilo kao jezičnu, etničku ili vjersku raznolikost (njegovanje tradicijskih posebnosti) i brinu o očuvanju lokalnog, zavičajnog identiteta u suradnji s ostalim obrazovnim i kulturnim institucijama (školama, muzejima, arhivima, turističkim organizacijama) >> nastaviti digitalizaciju vrijedne građe sudjelovanjem u nacionalnom projektu Hrvatska kulturna baština i drugim projektima >> razvijati programe za upoznavanje građana Zagreba s kulturnim, znanstvenim i gospodarskim dostignućima susjednih, europskih i ostalih zemalja >> pratiti, istraživati i analizirati potrebe korisnika i svih građana Zagreba sa svrhom poboljšanja usluga >> mjeriti i uspoređivati rad knjižnice s drugim knjižnicama u zemlji i svijetu te na temelju toga vrednovati i unapređivati kvalitetu usluga, programa i rada djelatnika >> pojačanim marketinškim i promotivnim aktivnostima upoznati građane Zagreba s djelovanjem narodnih knjižnica i njihovim uslugama potičući čitanost, kulturne i obrazovne navike te informatičku pismenost >> stalno obučavati i usavršavati osoblje za kvalitetan stručan rad organizacijom seminara, tečajeva i radionica, međugradskim i međunarodnim kontaktima i razmjenom iskustava i dostignuća stalno prateći norme i preporuke međunarodnih stručnih organizacija >> nastaviti aktivan rad u međunarodnim udruženjima na planu razmjene iskustava, prenošenja vlastitih dostignuća i primjene poticajnih rješenja >> aktivno sudjelovati u domaćim profesionalnim udruženjima (Hrvatsko knjižničarsko društvo, Zagrebačko knjižničarsko društvo, Hrvatsko čitateljsko društvo)

>> nastojati povećati financiranje knjižnice aktivnim lobiranjima kod predstavnika vlasti i potencijalnih sponzora, posebno iz područja gospodarstva >> unaprijediti partnerstvo sa srodnim kulturnim institucijama (arhivima i muzejima), razvijati suradnju s drugim narodnim knjižnicama na nacionalnom i međunarodnom planu >> razvijati osjetljivost za ekologiju kod djece i odraslih, okupljati znanje i informacije o održivom razvoju na različitim medijima i u različitim izvorima, odgajati za pozitivan odnos prema okolišu, posredovati u poučavanju o održivom razvoju (projekt Zelena knjižnica) >> doprinositi gospodarskom i socijalnom napretku zajednice promičući zbirke i usluge za održivi razvoj. Dobro organiziranim odjelima, zbirkama i službama, okupljanjem bogatih fondova u jednoj zgradi, mogućnošću organiziranja brojnih programa i usluga za sve sadašnje stanovnike Zagreba11 (790.017 osoba – 369.339 muškaraca i 420.678 žena; 14,7% djeca do 14 godina, 11,1% mladi od 15 do 24 godine, 56,9% odrasli od 25 do 64 godine te 17,3% od 65 i više godina) ili povremene stanovnike, posebno učenike i studente (2.612 učenika smještenih u učeničkim domovima i 7.368 studenata smještenih u studenskim domovima) te turiste (1.183.125 noćenja u Gradu Zagrebu), kao i razvojnim programima koji racionaliziraju i poboljšavaju rad knjižnica u mreži, na području matičnosti te hrvatskom knjižničnom sustavu, Gradska knjižnica opravdat će ulaganje u novu zgradu i opremanje prostora.

11 Podatci prema: Statistički ljetopis Grada Zagreba 2013. Dostupno na: http://www1.zagreb.hr/zgstat/ documents/Ljetopis_2013/STATISTICKI_LJETOPIS_2013. pdf

programska osnova | 15


Djelatnost u novom prostoru organizirat će se kroz funkcionalne cjeline za: 1. Prikupljanje, organizaciju i korištenje informacija >> odjeli, zbirke i službe >> otvoren pristup građi s info-točkama, računalima za pretraživanje informacija, opremom za povrat građe i samozaduživanje te informativno-referalnim pultovima s osobnim informatorima >> spremišta knjižnične građe Gradske knjižnice i knjižnica mreže KGZ-a >> garaže za bibliobuse i dostavna vozila >> tehničke službe Gradska knjižnica nabavlja dostupnu nakladničku produkciju iz Republike Hrvatske i niz relevantnih inozemnih tiskanih i AVM izdanja kako bi osigurala svojim korisnicima građu potrebnu za učenje, cjeloživotno obrazovanje, ali i slobodno vrijeme. Zavičajna građa, koja je osim u zbirci Zagrabiensia pohranjena i u drugim zaštićenim zbirkama Knjižnice, često je vrlo krhka ili jedinstvena i njezina zaštita nije samo lokalni i regionalni, već i nacionalni interes. Stoga se u Gradskoj knjižnici kroz projekte digitalizacije zaštićuju izvornici i popularizira zaštićena građa koja svjedoči dosege, tradiciju i kulturu grada. Digitalizirana građa mrežno je dostupna svima bez obzira na članstvo u Knjižnici. Gradska knjižnica kao partner Grada omogućuje svim građanima da samostalno ili uz pomoć stručnih djelatnika pronađu najnovije informacije o gradu, kulturnim i drugim ustanovama i događanjima, kao i o tome kako i gdje riješiti problem vezan uz svakodnevan život. Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i učestale promjene propisa koje utječu na svakodnevni život jačaju potrebu svakog zaposlenog i nezaposlenog

16 | programska osnova

stanovnika Zagreba za kvalitetnim i jasnim pristupom službenim informacijama, kao i poduku pri njihovom korištenju. Postavljanjem info-točaka i pružanjem pomoći građanima u pronalaženju i ispunjavanju potrebnih obrazaca, npr. pri online naručivanju za preglede, omogućit će se i građanima koji kod kuće nemaju pristup internetu ravnopravno sudjelovanje i korištenje rastućih e-usluga. Nabavljena građa, kako tiskana, tako i ona elektronička, kroz specijalizirane odjele i zbirke bit će dostupna u novoj Gradskoj knjižnici svima pod jednakim uvjetima. Osiguravanjem svrsishodnog prostora za pojedine zbirke i odjele znatno se povećava i mogućnost korištenja građe – bilo za posudbu, bilo za rad u knjižnici – za individualno učenje, rad u grupama, poticanje čitanja, hobističke grupe, tribine i sl. Osiguravanjem dostatnog prostora u novoj Gradskoj knjižnici i primjenom novog modela centralizirane nabave i obrade građe bitno će se poboljšati organizacija ovog segmenta poslovanja. Planira se na jednom mjestu za cijelu mrežu i tehnička priprema građe za posudbu. Posebno se u novoj zgradi u središnjem spremištu KGZ-a želi osigurati smještaj dijela građe iz mreže koja je sada u izdvojenom spremištu, čime bi se omogućilo bolje i racionalnije upravljanje građom i prostorima knjižnica mreže. Za korištenje građe planirano je osigurati suvremenu tehnologiju (samozaduživanje i samorazduživanje) kako bi djelatnici imali više vremena za druge poslove – za neposredan informativno-referalan rad, edukaciju korisnika za korištenje zbirki i građe, cjeloživotno učenje, poticanje čitanja i sl. U novoj Gradskoj knjižnici potrebno je osigurati i

prostor za kvalitetan smještaj voznog parka KGZ-a – bibliobusa i dostavnih vozila. Pored osnovne funkcije, dostave građe korisnicima i knjižnicama, u okviru korištenja voznog parka planiraju se i nove usluge kao što je dostava građe osobama koje ne mogu doći do knjižnice te u daljoj budućnosti vraćanje građe u središnju knjižnicu bez obzira u kojoj je od knjižnica mreže ona posuđena. Takva je vrsta usluge dostupna već mnogim korisnicima u europskim i svjetskim knjižnicama metropola. Također, potrebno je osigurati prostore za Odjel za informatiku, jer već danas, a naročito u budućnosti, IToprema, serveri, UPS-ovi i ostala oprema, kao i priručne radionice, trebaju kvalitetno riješeni smještaj. 2. Učenje >> >> >> >>

čitaonice za samostalan i skupni rad glazbene i računalne učionice kabine za samostalan i skupni rad mjesta za čitanje i učenje

Osiguravanjem dostatnog prostora u novoj zgradi Gradska će knjižnica dostupnošću svoje građe, službama i uslugama znatno doprinijeti općem obrazovanju, stručnom i znanstvenom radu. Sada djelomično nedostupni i/ili neadekvatno smješteni bogati fondovi periodike i referentne literature, zaštićenih zbirki rukopisa, raritetnih knjiga i notne građe, omogućit će istraživanje i studiranje, tihi rad ili rad u grupi u prostorima čitaonica ili kabinama za samostalan ili skupni rad. Također, važno je osiguranje pristupa bazama podataka i mrežnim informacijama, što sada u skučenim prostornim uvjetima nije moguće. Cjeloživotno obrazovanje u Republici Hrvatskoj, u usporedbi s drugim zemljama Europske unije, nedovoljno je razvijeno. Gradska knjižnica,


i

c ni

i탑 j n

k u n

a

d n a

jed

programska osnova | 17


podupirući ciljeve nacionalne politike cjeloživotnog učenja, važan je partner koji može dati znatan doprinos u njezinoj realizaciji: ona nudi inspirativno okruženje za učenje i razvija programe usmjerene na inovativno učenje različitih dobnih, socijalnih i etničkih skupina. Osiguravanjem ugodnih i inspirativnih mjesta za učenje, vježbanje sviranja ili pjevanja te korištenje najnovijih i prilagođenih softverskih rješenja, pruža se podrška obrazovnim programima djece i mladih, potpora osobama s invaliditetom, pripadnicima manjina, kao i ostalim zainteresiranim građanima. Stalnim istraživanjem i propitivanjem novih potreba korisnika, usklađivanjem i razvijanjem novih programa, posebno onih koji pružaju podršku učenicima i studentima kao najbrojnijim korisničkim skupinama, povećava se broj korisnika knjižnice i njihovo zadovoljstvo. 3. Poticanje mašte i kreativnosti >> igraonice za bebe >> pričaonice i radionice >> prostori s igraćim konzolama i interaktivnim podnim igrama >> glazbene slušaonice >> studio za snimanje >> medijateka >> gadget garaža >> multimedijalna dvorana >> izložbeni prostori Adekvatni prostori nove knjižnice omogućit će daljnji razvoj postojećih i uvođenje mnogobrojnih inovativnih programa namijenjenih različitim dobnim skupinama. Upoznavanjem većeg broja roditelja i obitelji s važnošću čitanja djeci od najranije dobi, organizacijom igraonica i pričaonica, literarnih natječaja, dramskih, glazbenih, likovnih i drugih kreativnih radionica potiče se razvoj pismenosti i strasti za čitanjem, razvija kreativnost i stvaralačke sposobnosti građana te pruža potpora kvalitetnom provođenju slobodnog vremena. Danas, kada brojni roditelji ne mogu svojoj djeci nabaviti najnovija računala, mobilne telefone ili igraće konzole, jedna od važnijih zadaća knjižnice, premošćivanje jaza između informacijski bogatih i informacijski siromašnih, dolazi do punog izražaja.

18 | programska osnova

Usmjeravajući se na stalno pronalaženje novih modela i koncepata i tražeći novi pristup u pružanju podrške razvoju kreativnosti, osigurat će se prostor za gadget garažu i, u suradnji s različitim partnerima, testiranje najnovije opreme. Nova će Gradska knjižnica biti mjesto na kojem će, uz tradicionalne programe za poticanje mašte, svako dijete i mlada osoba, kao i drugi zainteresirani građani, imati priliku upoznati nove računalne igre i programe, izraditi vlastitu demosnimku glazbenog zapisa ili videozapisa, slušati glazbu ili gledati film na najnovijim uređajima za reprodukciju zvuka i slike te izraditi i izložiti svoje radove. 4. Prostor za susrete i događanja >> >> >> >> >> >> >>

čitaonica dnevnog tiska čitateljski klub izložbeno-galerijski prostor dvorane kafeterija i zalogajnica knjižara/suvenirnica kutci za razgovore i druženja

Suvremene narodne knjižnice danas žarišne su točke zajednice, naročito one koje su zadnjih godina rekonstruirane ili izgrađene prema konceptu „dnevnog boravka grada“. One okupljaju ljude različitih dobnih skupina, podrijetla i sposobnosti i pomažu izgradnji i održavanju veza u zajednici te kulturu zajednice čine živom i svima dostupnom, stvarajući tako društveni kapital. Prepoznate kao prostori demokracije, multikulturalnosti i socijalne inkluzije visokog stupnja, knjižnice mogu osigurati stvarnu komunikaciju u stvarnom prostoru – u njoj se mogu susresti autori, stručnjaci i znanstvenici, može se podijeliti znanje i iskustvo s drugima. Knjižnice su jedini stvarni prostori u lokalnoj zajednici koji svatko može posjetiti na način koji je sam sebi odredio. Kao prijateljska, neutralna mjesta suvremene su knjižnice danas prostori u kojima cijele obitelji mogu učiti i rasti, gdje se zajedno mogu uključiti u različite aktivnosti i boraviti kada im to najviše odgovara. Knjižnica je jedan od rijetkih preostalih javnih prostora kulture, obrazovanja i informiranja, otvoren svima, kao i pravo mjesto za distribuciju obavijesti o akvnostima i događanjima u zajednici. U knjižnicama se provode različite aktivnosti kako bi se predstavili kulturni potencijali

grada – postavljaju se izložbe, organiziraju susreti i tribine s piscima i umjetnicima, liječnicima i psiholozima, sportašima i drugim zanimljivim osobama, predstavljaju se ustanove i udruge. Organizacijom zajedničkih čitanja, druženjem u čitateljskim klubovima i međugeneracijskim susretima stvaraju se i jačaju društvene veze i oživljavaju i obnavljaju dobrosusjedski odnosi. Djeci čiji su roditelji dugo na poslu, umirovljenicima i nezaposlenima knjižnica je dio društvenog života i tu mogu susresti drage prijatelje. Zajedničko čitateljsko iskustvo može unaprijediti raspravu unutar zajednice i uključiti lokalno stanovništvo u razvoj zajednice. U velikom gradu poput Zagreba veći je broj marginalnih i socijalno osjetljivih skupina. Gradska knjižnica, u skladu s nacionalnim i međunarodnim dokumentima, već provodi, iako u neadekvatnim uvjetima, niz programa kojima doprinosi poboljšanju kvalitete života i socijalnoj integraciji djece s teškoćama u razvoju, mladih i odraslih osoba s invaliditetom, beskućnika i osoba treće životne dobi koje žive u samačkim domaćinstvima ili domovima za starije i nemoćne kako bi doprinijela aktivnom uključivanju pripadnika tih skupina u kulturna i društvena zbivanja. Novi prostori omogućili bi znatno bolje uvjete za realizaciju postojećih projekata i programa, ali i za uvođenje novih i inovativnih. Zagreb je oduvijek bio multikulturalan grad u kojem je vladao duh razumijevanja i kulturne znatiželje. Suradnjom s veleposlanstvima i udrugama te organizacijom predavanja i skupova na kojima se promiču ideje o međusobnom razumijevanju i poštivanju različitih kulturnih zajednica, kao i predstavljanjem domaće i inozemne nakladničke produkcije, Gradska knjižnica doprinosi prepoznavanju Zagreba kao multikulturalne i multietničke sredine.

Svi prostori knjižnice namijenjeni javnosti trebaju biti preklapajući i fleksibilni kako bi se jednostavnim zahvatima mogli prilagoditi raznovrsnim programima i uslugama, kao i brzim promjenama u ulozi i zadaćama knjižnica u trećem tisućljeću.


Zahtjevi u vezi s novom knjižnicom

Potrebni uvjeti, veličina i kvaliteta oblikovanja unutarnjih i vanjskih prostora Pri odabiru lokacije za zgradu knjižnice potrebno je voditi računa o nizu elemenata12 koji se odnose na: >> prometnu povezanost (središte grada, blizina javnog prometa – autobus, tramvaj, vlak, blizina pješačkih zona, blizina institucija s kojima knjižnica surađuje) >> vidljivost knjižnice (knjižnica kao orijentir ili ikona zajednice, otvorenost prostora na kojem je smještena, vidljivost knjižnice i iz veće udaljenosti) >> primjerenu veličinu i kvalitetu lokacije (kvaliteta tla, dimenzije, mogućnosti širenja u budućnosti) >> ekološke uvjete (zagađenje, dotok svježeg zraka, radijacija, zasjenjenje uslijed viših okolnih zgrada) i akustična obilježja okoliša (promet, škole, industrija...) >> pravnu regulaciju vezanu uz zgradu (ograničenja vezana uz visinu i dimenzije, stil, zaštitu) >> rizik od prirodnih nepogoda (potres, poplava, oluje...) i ljudskog djelovanja (terorizam, požari, eksplozije) Pri projektiranju zgrade Knjižnice elementi na koje treba obratiti pozornost su: 1. Vidljivost i prepoznatljivost >> prepoznatljiv vizualan identitet >> dobra signalizacija >> kvalitetno osvjetljenje i vidljivost noću

12 Information and documentation - Qualitative conditions and basic statistics for library buildings - space, function and design.Geneve : ISO, 2012.

2. Dostupnost

5. Garaže13

>> prilazi za pješake, bicikliste, osobna i dostavna vozila (po mogućnosti iznad instalacija za toplu vodu i grijanje zbog otapanja snijega i leda u zimskim mjesecima) >> prostrano parkiralište za djelatnike i korisnike (odgovarajući broj mjesta za osobe s invaliditetom) >> stalci za bicikle >> rampe ili dizala za pristup osoba u kolicima

>> za dva bibliobusa i vozila KGZ-a (dva dostavna i dva osobna vozila) – iz garaže ulaz u teretno dizalo povezano sa spremištem knjiga i druge građe, ostavama i skladištima te prostorima za djelatnike

3. Okoliš >> zelene površine, uređen park, klupe >> bežična mreža 4. Ulazi/izlazi >> glavni ulaz s ostakljenim predvorjem otvorenim 24 sata za korisnike – u vrijeme kad Knjižnica ne radi, otvara se pomoću korisničke kartice, pod videonadzorom, opremljen bežičnom mrežom i opremom za povrat knjiga i druge građe (klimatiziran i opremljen ugrađenim klupama) >> ulaz u zgradu Knjižnice – otvoren u radno vrijeme >> ulaz za djelatnike i suradnike (otvara se karticom djelatnika i sustavom interfona i videofona) – jasno označen i vidljiv s parkirališta i prilaznog puta >> ulaz za dostavna vozila i bibliobuse (otvoren u radno vrijeme Knjižnice) – vidljiv s prilazne ceste >> izlaz u slučaju opasnosti

6. Vanjska oprema zgrade14 >> primijeniti visoku razinu toplinske izolacije cijele vanjske ovojnice, izbjegavati toplinske mostove te iskoristiti toplinske dobitke od sunca, zaštititi se od pretjeranog sunčanja >> primijeniti zaštitu od elementarnih nepogoda, požara, potresa15 i ratne opasnosti >> postaviti sigurnosna vrata, alarmne uređaje, neprobojna stakla >> osigurati dovoljno svjetla (npr. ostakljeni krov) za osiguranje maksimalne dnevne svjetlosti u otvorenom dijelu javnih knjižničnih prostora

13 Pri planiranju treba uzeti u obzir i standard za pokretne knjižnice (NN 58/99, čl. 63.): “Posebnu pozornost treba obratiti na dobru ventilaciju garaže (prozori, ventilacijske cijevi, klima uređaji), osvjetljenje svih prostora prirodnom i fluorescentnom rasvjetom, te grijanje.” 14 Pravilnik o zaštite knjižnične građe (NN 52/2005, čl. 2.) propisuje uvjete koje treba uvažiti kod planiranja zgrade knjižnice: “Zgrade u kojima knjižnice obavljaju svoju djelatnost i prostor koji ih okružuje moraju biti odgovarajuće uređene i održavane te opremljene sigurnosnim protuprovalnim sustavom i/ili sustavom nadzora. Sigurnost zgrada osigurava se uređenjem prostora oko zgrada, osvjetljavanjem ulaza i nadzorom zgrade. Mjere sigurnosti moraju se provesti pri izgradnji i adaptaciji postojećih zgrada knjižnica.” 15 Prema Statističkom ljetopisu Grada Zagreba 2013. u 2012. godini zabilježeno je 515 potresa s epicentrom u krugu od 80 km oko Zagreba.

programska osnova | 19


7. Tehnički uvjeti i održavanje zgrade >> sustav inteligentnog upravljanja energijom – koristiti energetski učinkovit sustav grijanja, hlađenja, ventilacije i osvjetljenja te ga kombinirati s obnovljivim izvorima energije >> protuprovalni, vododojavni, protupožarni sustavi >> podovi, zidovi i pregrade, vrata i prozori pogodni za jednostavno čišćenje i održavanje >> središnji i distribuirani centri za upravljanje sigurnosnim i energetskim sustavima 8. Unutarnja organizacija prostora Uvjeti za veličinu i zahtjeve za oblikovanjem pojedinog prostora povezani su s: >> vrstom i veličinom zbirke (serijske publikacije, knjige, AVM građa, raritetna građa, e-zbirke...) >> vrstom polica (otvorene ili zatvorene, za predstavljanje građe ili stručni raspored; dubina, visina, broj polica) i razmakom između njih >> vrstom usluga // usluge posudbe i dostave građe // informacijsko-referalne usluge // edukacija korisnika // susreti i događanja // interaktivne usluge // usluge e-uprave // usluge za različite dobne skupine kao i za osobe s posebnim potrebama (bebe, osobe treće životne dobi, slijepi i slabovidni...) >> vrstom logistike (npr. sustav transporta ili uređaja za samozaduživanje/samorazduživanje, fotokopiranje, digitalizacija) >> korisničkom aktivnosti u prostoru // individualan i grupni rad // učenje i istraživanje // pregledavanje, čitanje i posudba građe // pretraživanje interneta // informacije i komunikacija

20 | programska osnova

>> >> >> >>

// susreti // slušanje glazbe // sviranje // igranje brojem djelatnika u prostoru komunikacijom u prostoru tehničkom opremom i instalacijama dostupnošću prostora (javno dostupni ili ograničeno dostupni prostori)

Za potrebe ove Programske osnove zahtjevi za izračun veličine pojedinog prostora, čiji prikaz donosimo u prilogu Pregled sadržaja elemenata prostora s okvirnom kvadraturom (prilog 1), temeljeni su na ISO/TR 11219:2012. A/ Smještaj knjižnične građe u otvorenom pristupu (u kvadraturu su uključeni prolazi između polica od najmanje 0,90 m) Vrsta građe

Preporučena kvadratura

knjige (6 redova polica u visinu)

1000/10,8 m²

knjige za djecu (4 reda polica u visinu)

1000/13,1 m²

novine (primjerci za mjesec dana)

100 naslova/33 m²

časopisi

100 naslova/10 m²

novine i časopisi za djecu i mlade (niže police)

7 naslova/1 m²

DVD i (frontalno)

1000/21,3 m²

CD (frontalno)

1000/8 m²

videokasete (frontalno)

1000/17 m²

audiokasete (frontalno)

1000/ 5,3 m²

gramofonske ploče (frontalno)

1000/4,8 m²

note

1000/3,9 m²


B/ Smještaj knjižnične građe u spremištima Vrsta građe

Preporučena kvadratura

knjige, uvezani časopisi

1000/3,4 m²

knjige u zaštićenim zbirkama

1000/5,8 m²

referentna literatura i novine

1000/5,8 m²

DVD

1000/1,35 m²

CD

1000/1,1 m²

C/ Mjesta za korisnike Vrsta mjesta

Preporučena kvadratura

standardizirano mjesto za tihi rad (stol 1,20 m x 0,80 m), razmak među stolovima zbog zaštite privatnosti najmanje 0,95 m [S = 1,20 m x (0,80 m + 0,95 m) + 0,90 m2]

3 m2

IT radno mjesto (1,60 m x 0,80 m), računalo, uređaj za samozaduživanje ili multimedijska oprema, najmanje 3,7 m2 0,90 m razmak za stolove u nizu [S = 1,60 m x (0,80 m + 0,95 m) + 0,90 m²] mjesto za rad u Rari i zaštićenim zbirkama (veći stolovi i veći razmak, najmanje za 1 m² veće od standardiziranog mjesta) pojedinačno mjesto za čitanje i slušanje (stol 0,80 m x 0,80 m)

4 m2 po radnom mjestu, najmanje 7 m² za prostor jedne kabine 2-2,50 m²

mjesta za informacije i brze konzultacije (stol 0,60 m x 0,60 m)

1,5-2 m²

prostorija za grupni rad (4-6 osoba, stol 1,60 m x 0,80 m)

3-3,50 m² po osobi

mjesta u sobama za poučavanje

3-3,50 m² po osobi + 7 m² za instruktora

sjedala u prostorima rekreacije i komunikacije – kombinacija fotelja i stolova za čitanje novina, u blizini kafeterije, zvučno izolirana mjesta, bežični pristup za prijenosna računala i mobilne uređaje mjesta za pisanje zadaće u odjelu za djecu i mlade

4-6 m² za manji stol i 4 fotelje 5-8 m² u prostoru boravka s foteljama i sofama za četvero ljudi najmanje 2 m2 po osobi

IT radno mjesto u odjelu za djecu i mlade

3 m2 po osobi

prostorija za grupni rad ili multimediju

6 m²

mjesta u dvorani za susrete i događanja

1 m²/1 sjedalo u redu

D/ Prostor za posudbu građe i informacije Vrsta prostora

Preporučena kvadratura

središnji pult (upis, rezervacije, plaćanje zakasnine i dr.)

10 m²

uređaji za samozaduživanje – ako su predviđeni i za povrat građe, trebaju biti povezani sa sustavom za razvrstavanje i transport građe (dobro je ako su povezani i sa sustavom za naplatu zakasnine i obnovom članstva) informacijski pult

4 m² 5 m² po djelatniku

interaktivan prostor (npr. interaktivno-informativni zid) s pozadinskim serverom i stolicama za one koji čekaju 4 x 6 m²

programska osnova | 21


E/ Mjesta za rad djelatnika Vrsta prostora

Preporučena kvadratura

prostor za nabavu i obradu (uključene police za građu, kolica i sl.)

15 m2 po radnom mjestu

jednostavno radno mjesto za administrativnu službu

12 m2 po radnom mjestu

prostor za informativno-referalnu službu koja radi u pozadini otvorenog prostora

9 m2 po radnom mjestu

ured uprave, voditelja i predmetnog stručnjaka ili voditelja odjela (uključujući stol za 3-4 posjetitelja)

18 m2

ured ravnatelja (uključujući stol za 6-7 posjetitelja)

24 m2

prostor za pomoćno i tehničko osoblje

2-3 m2 po radnom mjestu

dvorana za sastanke

2,5 m2 po sjedalu + 5 m2 prostora za prezentacije

prostor za edukaciju djelatnika

3-3,5 m2 po sjedalu + 7 m2 za instruktora

prostor za studente na praksi, volontere

9 m2 po osobi

studio za pripremu izložbi i drugih događanja (marketinške aktivnosti)

20-25 m2

F/ Ostalo Vrsta prostora

Preporučena kvadratura

garderoba

1,5 m2 za 12 malih ili 3 velika ormarića

prostor za reprografiju (uređaji za digitalnu reprografiju, veći stol) - ventilirano i zvučno izolirano

4-10 m2

prostor za projekte digitalizacije

30-35 m2

knjigovežnica s opremom i jednim djelatnikom

50 m2 + 20 m2 za svakog sljedećeg djelatnika

prostor za označavanje građe i jednim djelatnikom

minimum 15 m2

ostava za manja kolica za prijevoz građe (40-45 cm x 60-80 cm)

4,5 m2 za 10 kolica

ostava za veća kolica za prijevoz građe (40-50 cm x 80-100 cm)

6 m2 za 10 kolica

veći prostor za razvrstavanje građe sa 2 radna mjesta i 10 kolica

30 m2

soba za primanje pošte te razvrstavanje i pakiranje pošiljki

70-100 m2

radionica za popravke

najmanje 25 m2

prostor za odlaganje otpada

50 m2 + 25 m2 za pristup kamiona za odvoz otpada

22 | programska osnova


9. Oblikovanje prostora Pri osmišljavanju i funkcionalnom povezivanju prostora potrebno je voditi računa o: >> protočnosti i akustičnosti prostora >> fleksibilnosti prostora (pregrade i zidovi) >> dizajnu i materijalima (podovi, zidovi, pregrade, prozori, zastori/sjenila, rasvjeta, grijanje) >> opremljenosti prostora (instalacije i ITK mreža, videonadzor i razglas) >> opterećenosti podova. Dobra protočnost i funkcionalna povezanost prostora, osobito onih namijenjenih javnosti, vrlo je važna kod planiranja i oblikovanja prostora narodnih knjižnica. Budući da još nije donesena odluka o točnoj lokaciji zgrade, Programska osnova ne sadrži prijedloge o rasporedu prostora na pojedinim razinama, kao ni vertikalnu ni horizontalnu povezanost prostora, već samo napomene o potrebi direktne komunikacije među pojedinim prostorima koju donosimo u prilogu Funkcionalna povezanost prostora (Prilog 2.). Budući da se radi o zgradi u kojoj se pohranjuje vrijedna građa, posebni su zahtjevi povezani s odabirom materijala, uvjetima čuvanja te opterećenjem podova. >> Materijali // postojano održavaju stabilnu klimu uz minimalan utjecaj mehaničkih sustava // visoke toplinske izolacije za podove, zidove i pregrade da se ne kondenzira vlaga // otporni na trošenje i protuklizni podni materijali // kod planiranja osvjetljenja paziti na radijaciju u prostorima sa zaštićenom građom >> Temperatura i vlaga // u lako dostupnim spremištima 14-18°C; relativna vlaga između 35-50%

// za trajnu pohranu 2-18°C; vlaga 35-45% // za pergament i kožu 2-18°C; vlaga 50-60% // za AV građu 16-20°C; vlaga 30-40%; za trajnu pohranu 15°C // optički diskovi 10-23°C; vlaga 20-50% // klimatizirane čitaonice i otvoren pristup 1418°C; vlaga 35-50% >> Opterećenje // prostor komunikacije 5-6 kN/m3 // prostori s policama i spremišta 10-15 kN/m3 (police 150-225 cm) // prostori za sjedenje i čitaonice 3-4 kN/m3 // parkiralište za bibliobuse 10 kN/m3 10. Komunikacija izvan i unutar zgrade Kao što je ranije naglašeno, zgrada treba biti smještena u prostoru koji je dobro komunikacijski povezan s okolinom, a prilaz zgradi i kretanje prostorima knjižnice treba biti sigurno, logično i jasno – kako za korisnike, tako i za djelatnike i posjetitelje. Pri tome je važno dobro planirati: >> raspored i direktnu komunikacijsku povezanost prostora za pristup i kretanje korisnika, posjetitelja i djelatnika >> povezanost prostora prilazima, stubištima, rampama i dizalima (za korisnike, posjetitelje i djelatnike) i teretnim dizalima (za dostavu nove građe i materijala) >> raspored i komunikacijsku povezanost za kretanje građe (vraćene i zatražene). Imajući na umu raspored i komunikacijsku povezanost prostora za pristup i kretanje korisnika, posebnu pažnju treba skrenuti na činjenicu da Gradska knjižnica pruža usluge svim stalnim i povremenim stanovnicima Zagreba, među kojima su i bebe koje roditelji dovoze u kolicima, kao i starije osobe ili osobe s invaliditetom koje se kreću pomoću štaka ili u kolicima. Kao podsjetnik

na njihove potrebe i pomoć pri promišljanju oblikovanja zgrade (prilaza, ulaza, prolaza, liftova, prostora i dr.) za sve skupine stanovnika, u prilogu donosimo Kontrolnu listu za knjižnicu bez barijera (prilog 3.)16 nastalu na temelju prilagođene kontrolne liste Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara (HUPT) za evaluaciju zdravstvenih i turističkih objekata, IFLA-inih Smjernica za knjižnične usluge za bolničke pacijente, starije osobe i osobe s posebnim potrebama u ustanovama za trajnu skrb i smještaj17, Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera (NN 54/1980) te ISO/TR 11219:2012. Raspored i komunikacijsku povezanost cirkulacije građe s pojedinim odjelima i službama donosimo u prilogu Prikaz cirkulacije građe i materijala (Prilog 4.). Sva dodatna pitanja moći će se rješavati u suradnji s članovima Stručne radne skupine za realizaciju projekta Nova Gradska knjižnica u Zagrebu.

16 Podloga je Upitnik izrađen za potrebe pilot-istraživanja Pristup invalidnim osobama u središnje zagrebačke narodne knjižnice koje su 2004. provele Alemka Belan-Simić i Zdenka Sviben objavljen kao prilog istoimenom radu objavljenom u zborniku radova Slobodan pristup informacijama: 2. i 3. okrugli stol (Zagreb, 2004.). Upitnik je korigiran i dopunjen prema standardima za knjižnične zgrade ISO/TR 11219:2012. 17 izvorni naslov: Guidelines for libraries serving hospital patients and the elderly and disabled in long-term care facilities (2000); prijevod je objavilo Hrvatsko knjižničarsko društvo 2009. godine.

programska osnova | 23


13

Legenda odjeli, zbirke, čitaonice, izložbeni prostori, dvorane, zalogajnica... tehnički sustavi/komunikacija (ulazi, hodnici, garderobe, sanitarije, garaže...) uprava, zajedničke službe

24 | programska osnova

1 ulazni prostori 2 dvorane za događanja 3 zalogajnica 4 prostori za djecu i mlade s medijatekom 5 informativno-posudbeni odjel za odrasle 6 glazbeni odjel 7 čitaonice 8 hrvatski centar za dječju knjigu 9 središnja knjižnica rusina i ukrajinaca republike hrvatske 10 zbirka bdi 11 zbirka rara 12 zavičajna zbirka zagrabiensia 13 artoteka 14 komunikacijski i sanitarni prostori 15 ulazni prostori za djelatnike 16 uprava 17 matična i razvojna služba 18 odjel za informatiku 19 odjel centralizirane nabave i obrade građe 20 odjel za zaštitu i reprografiju knjižnične građe 21 bibliobusna služba 22 komunikacijski i sanitarni čvorovi 23 središnje spremište knjižnične građe mreže 24 služba za pomoćno osoblje i tehničke servise 25 služba za upravljanje zgradom 26 garaže 27 postrojenja za grijanje, hlađenje

8

19

11 2

10

9


24 25

20

23 22

4 1 12

7 18

6

16

21

27

3 17

26 15

14

5

programska osnova | 25


Namjena i funkcionalna organizacija prostora

1. Prostori namijenjeni javnosti 1.1. Prostori susreta i događanja Glavni ulaz s ostakljenim predvorjem, otvoren za korisnike 24 sata i opremljen bežičnom mrežom, klupama i uložnicama za povrat knjiga i druge građe pružat će pogled na prostrani ulazni prostor s brojnim sadržajima, kroz koje dnevno cirkulira više tisuća korisnika. Taj prostor treba biti ugodan i pozivati na susrete, razgovore i duži boravak. S info-točkama za posjetitelje i korisnike knjižnice, Čitaonicom dnevnog i tjednog tiska u dobrom ugođaju kafeterije, mjestima za odmor i druženje, uz mogućnosti kupnje razglednice, knjige ili suvenira te okrepe u zalogajnici, uvući će posjetitelja u srce knjižnice i pozvati na korištenje bogatih zbirki i knjižničnih usluga, posjet izložbi ili sudjelovanje u događanju u jednoj od dvorana. Organizacijom različitih programa, predstavljanja autora i nakladnika knjiga za djecu i odrasle, koncerata i filmskih projekcija, tematskih izložbi, izložbi nastalih na nekim od radionica, kao i onih umjetničkih, Gradska knjižnica oživljava zagrebačku kulturnu scenu i svakom građaninu pruža mogućnost da u njoj aktivno sudjeluje. 1.2. Prostori za djecu i mlade U cilju razvoja čitateljskih vještina i kompetencija djece predškolskog i školskog uzrasta, u novim i većim prostorima Odjela za djecu i mlade s medijatekom nastavit će se organizacija raznovrsnih tjednih, mjesečnih i godišnjih programa, okupljati u čitateljske klubove te ih usmjeravati u pronalaženje novih, zanimljivih i kvalitetnih knjiga i izvora u bogatom fondu. Organizirat će se i programi za nove skupine korisnika: >> programi i usluge za djecu rane dobi (bebe),

26 | programska osnova

njihove roditelje i odgajatelje kako bi se upozorilo na važnost čitanja za razvoj kognitivnih sposobnosti djece >> programi i usluge za mlade od 14 do 18 godina, jednu od najosjetljivijih skupina korisnika, kako bi se poticao razvoj njihove kreativnosti i usvajanje novih vještina i znanja doprinoseći tako njihovom aktivnom uključivanju u kulturna i društvena zbivanja u Zagrebu. Kroz daljnji razvoj suradničkih odnosa s vrtićima i školama, udrugama civilnog društva i drugim institucijama provodit će se postojeći i osmišljavati novi edukativni programi kao nadopuna obrazovnih programa djece i mladih te potpora osobama s invaliditetom, a posebno će se raditi na većem obuhvatu ciljanih skupina u Gradu Zagrebu. Nastavit će se organizacija tematskih predavanja, tribina, susreta i izložbi s gostima stručnjacima različitih profila, a posebna će se pažnja posvetiti poduci o zdravlju, toleranciji, ljudskim pravima, ekologiji i baštini. 1.3. Hrvatski centar za dječju knjigu Osiguranjem primjerenog prostora i uvjeta za smještaj vrijednog zaštićenog fonda, osigurat će se njegovo korištenje i za buduće generacije. 1.4. Informativno-posudbeni odjel U novom prostoru većina fonda bit će dostupna u otvorenom pristupu, a korisnici će građu koju žele posuditi sami moći zadužiti. Osiguranjem dovoljnog broja računala, različitih softvera i bežičnog pristupa, kao i organizacijom pristupa e-građi i izvorima, unaprijedit će se osobna i virtualna komunikacija s korisnicima i sudjelovanje korisnika u oblikovanju sadržaja i programa Knjižnice. Suradnjom s dobavljačima pojedini modeli novih uređaja stavit će se na raspolaganje

korisnicima da ih testiraju. U otvorenom pristupu Odjela organizirat će se specijalizirane info-točke za pristup i korištenje informacija i usluga gradske uprave, Europske unije, civilnog društva i sl. Posebna će se pozornost usmjeriti na informacijsko opismenjavanje korisnika, kao i na osiguravanje usluga za slijepe i slabovidne te druge kategorije osoba s invaliditetom ili posebnim potrebama. Nastavit će se s osmišljavanjem i organizacijom programa za osobe treće životne dobi i beskućnike, a pojačat će se suradnja i otvaranje vrata knjižnice programima udruga, organizacija različitih susreta, rasprava i natječaja, kako bi se osnažila izgradnja društvenih mreža u zajednici. 1.5. Glazbeni odjel Novi prostori Glazbenog odjela omogućit će osim boljeg i preglednog smještaja građe18, organizaciju tematskih izložbi i priređivanje komornih koncerata19, vježbe sviranja klavira za djecu i mlade koji klavir nemaju kod kuće, kvalitetnije uvjete za istraživanje i slušanje glazbe u odvojenim kabinama te snimanje skladbi ili glazbenih nastupa za glazbenike početnike. 1.6. Čitaonice Čitaonica dnevnog i tjednog tiska20, u vremenima kad sve manje građana može kupiti vlastite novine, osigurava znatno veći prostor u novoj zgradi za čitanje tiskanih i mrežno dostupnih dnevnih novina i tjednika, uz mogućnost druženja, 18 Zbirka audio- i videokaseta te bogata zbirka gramofonskih ploča, zbog nedostatka prostora, smještene su u izdvojenom spremištu. Moguće ih je posuditi uz prethodnu narudžbu. 19 Koncerti su se do sada održavali u prostoru Čitaonice. 20 Danas je smještena u skučenom prostoru otvorenog pristupa u koji se može smjestiti sedam korisnika.


razgovora i ispijanja kave ili čaja. Znatno će se povećati kvaliteta provođenja slobodnog vremena nezaposlenih, umirovljenika i drugih zainteresiranih građana te zadovoljiti njihova potreba za informacijama o društvenim, gospodarskim, kulturnim i političkim događanjima, kao i za druženjem i razmjenom mišljenja. U Čitaonici novina i časopisa omogućit će se korištenje stare i vrijedne građe periodike, a povećanjem broja korisničkih mjesta21, osiguravanjem većeg broja računala za čitanje mrežnih izdanja i smještajem svih uvezanih novina i časopisa u lako dostupno spremište, znatno će se poboljšati kvaliteta usluga. Čitaonica priručnika i zbirki, studijska čitaonica te otvoren pristup građi povećanjem mjesta za korisnike sukladno standardima poboljšat će kvalitetu studijskog rada brojnih korisnika – studenata, istraživača, znanstvenika, kulturnih i drugih djelatnika. 1.7. zbirke Primjereniji prostor za smještaj zbirke, kao i prostor za susrete pripadnika manjinskih zajednica, institucija i udruga, osigurat će kvalitetnije uvjete za daljnji razvoj usluga Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske. Osiguravanjem kontroliranih uvjeta za zaštitu, izlaganje i korištenje knjiga i rukopisa u prostoru zbirke Rara, restauracijom i digitalizacijom najvrednijih izdanja, sačuvat će je se i za buduće naraštaje i učiniti dostupnom većem broju zainteresiranih istraživača. 21 Danas su osigurana samo 32 korisnička radna mjesta, a prilikom održavanja tribina, koncerata ili predavanja Čitaonica se zatvara.

Zavičajnoj zbirci Zagrabiensia u novim će se prostorima omogućiti objedinjavanje i predstavljanje najreprezentativnije građe o Zagrebu te poboljšati dostupnost i korištenje građe svim zainteresiranim korisnicima. Preko portala Knjižnica grada Zagreba Digitalizirana zagrebačka baština omogućen je mrežni pristup odabranim primjercima raznovrsne građe. Zbirci BDI u novim prostorima ukupan će fond biti na jednom mjestu, osigurat će se bolji smještaj sitnog tiska i dokumentacije, korisnici će moći putem računala pristupiti izdanjima kojima se besplatno može prići s IP adrese Zbirke. Gradska knjižnica ima vrlo bogatu zbirku iz povijesti umjetnosti – zbirku domaćih i stranih monografija, grafičkih mapa te umjetničkih studija, koja je prvenstveno namijenjena studentima povijesti umjetnosti, ali i svim ljubiteljima umjetnosti. Zbirka se do sada mogla koristiti u studijskoj čitaonici, ali je pristup grafičkim mapama bio ograničen. U cilju bolje prezentacije umjetničkih djela domaćih i stranih autora, predstavljanja mladih umjetnika i susreta s njima, u novim će se prostorima osnovati Artoteka kao posebna zbirka. Moguće je, u budućnosti, Artoteku u suradnji s udrugama likovnih umjetnika organizirati i kao posudbeni odjel.

2. Ograničeno dostupni prostori 2.1. Uprava U prostorima Gradske knjižnice kao središnjice mreže smješten je ravnatelj KGZ-a, Opća, kadrovska i pravna služba, u kojoj se obavljaju poslovi vezani za organizaciju rada, administrativni, kadrovski i pravni poslovi, poslovi vezani za javnu nabavu, tehnički poslovi i poslovi vezani za održavanje zgrada i uređaja u zgradama, poslovi zaštite knjižnične građe te drugi poslovi koji proizlaze iz zakonskih propisa i općih akata KGZ-a, te Financijsko-računovodstvena služba, gdje se obavljaju financijsko računovodstveni poslovi, poslovi izrade planskih dokumenata, poslovi javne nabave te drugi poslovi koji proizlaze iz zakonskih propisa i općih akata KGZ-a. Zbog potrebe stalnog izvještavanja i učestale kontrole poslovanja, u novim prostorima Gradske knjižnice planirano je uređenje Arhiva KGZ-a22. 2.2. Matična i razvojna služba U skladu sa Zakonom o knjižnicama i Pravilnikom o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj Knjižnice grada Zagreba obavljaju temeljne i razvojne poslove matične djelatnosti za narodne i školske knjižnice u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Organizirana kao zasebna organizacijska jedinica sa specijaliziranim stručnim suradnicima, Matična služba danas obuhvaća: >> praćenje, nadzor, savjetovanje i pomoć u stručnom radu i poslovanju knjižnica >> planiranje, programiranje i koordiniranje razvoja mreže knjižnica >> suradnju u projektiranju izgradnje i opremanja knjižnica u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (ali i Hrvatskoj) 22 Danas je arhivska građa pohranjena u spremištima izvan zgrade.

programska osnova | 27


>> prikupljanje statističkih podataka o radu narodnih knjižnica >> izradu i analizu skupnih izvještaja i programa rada narodnih i školskih knjižnica (redovni godišnji izvještaji Knjižnica grada Zagreba, analize rada narodnih i školskih knjižnica Zagrebačke županije) >> analizu i međunarodnu razmjenu statističkih podataka (Tibidabo, MLS – Annual Statistics) >> uvođenje i primjenu međunarodnih normi za poslovanje narodnih knjižnica >> uspostavljanje međunarodne suradnje (MLS) >> planiranje informatizacije poslovanja i uvođenje e-poslovanja >> planiranje cjeloživotnog učenja stručnog osoblja narodnih i školskih knjižnica >> stručno usavršavanje i stalno obrazovanje knjižničara narodnih i školskih knjižnica >> organiziranje i provođenje tematskih seminara, predavanja i radionica >> planiranje pohađanja tečajeva i radionica Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara >> održavanje i razvoj zbirke knjižničarske literature i dokumenata (zbirka BDI) >> planiranje nakladničke djelatnosti tiskanih i elektroničkih izdanja Knjižnica grada Zagreba i raspačavanje >> planiranje digitalizacije građe vrijednih zbirki Knjižnica grada Zagreba >> održavanje baze podataka Kalendara godišnjica. Budući da je Strateškim planom KGZ-a 2014.-2020. predviđeno proširenje djelatnosti povezano s razvojem digitalne knjižnice, osposobljavanjem za korištenje sredstava EU i drugih fondova, jačanjem povezanosti i partnerstva u Zagrebu, Hrvatskoj i na međunarodnom planu te unapređenjem vještina javnog zagovaranja i razvojem strategije komunikacije KGZ-a, obujam poslova i stručnih suradnika posebno će se povećati na područjima u vezi s: >> nakladništvom i digitalnom knjižnicom >> međunarodnom suradnjom i odnosima s javnošću. 28 | programska osnova

2.3. Bibliobusna služba Bibliobusna služba, koja je 1976. godine osnovana u Gradskoj knjižnici23, s dva bibliobusa i četiri smjene opslužuje 73 stajališta u Zagrebu i okolici donoseći knjigu u male, udaljene zajednice. U novim prostorima Gradske knjižnice, planiran je primjeren smještaj 65.000 sv. građe, prostor za rad stručnog knjižničnog i ostalog osoblja, vozača te garaža za dva bibliobusa. Osiguravanjem kvalitetnih uvjeta rada i razvojem novih usluga, u skladu s domaćim i međunarodnim standardima i smjernicama za pokretne knjižnice, poboljšat će se usluga za korisnike u područjima grada bez knjižnica. 2.4. Odjel za informatiku U ovoj se ustrojbenoj jedinici obavljaju poslovi povezani s održavanjem i razvojem informatičkog sustava KGZ-a, osiguravanjem funkcioniranja mrežne i računalne opreme i usluga, sudjelovanjem u planiranju i nabavi računalne i mrežne opreme, poslovima izgradnje i održavanja računalnih mreža za potrebe poslovanja Knjižnice, tehničkim poslovima telefonije te drugim poslovima koji proizlaze iz zakonskih propisa i općih akata KGZ-a. Brz razvoj zahtijeva znatna ulaganja u informatizaciju, prije svega ulaganja u informacijski sustav ZaKi, njegov stalni razvoj kroz nove module, zaštitu i implementaciju nove komunikacijske tehnologije. ZaKi omogućava brzu međusobnu komunikaciju između korisnika programa, detaljno praćenje radnog procesa, nadzor nad istim i brzu i jednostavnu komunikaciju među korisnicima sustava, što omogućava racionalno poslovanje i sigurnost sustava te standardizaciju svih segmenata poslovanja knjižnice. Siguran i primjeren 23 Zbog nedostatka prostora osoblje i građa preseljeni su u neadekvatne, podrumske prostore Knjižnice Voltino, a za dva bibliobusa plaća se parkirni prostor.

prostor za smještaj servera, komunikacijske opreme, kontrolu rada uređaja, konfiguriranje nove i servisiranje dotrajale opreme, kao i rad djelatnika, poboljšat će rad mreže ne samo u Gradskoj knjižnici, nego i u cijelom sustavu. 2.5. Odjel centralizirane nabave i obrade građe Kako bi osigurali što kvalitetniju stručnu obradu građe, knjižničari u suradnji s programerskim timom tvrtke VIVAInfo, stalno unapređuju knjižnični softver ZaKi koji se danas ubraja među najkvalitetnije i najcjelovitije softvere za obradu knjižnične građe i knjižnično poslovanje. Koriste ga, u skladu s informatičkom opremljenosti, sve knjižnice KGZ-a, od 2001. godine i narodne knjižnice Zagrebačke županije, ali i mnoge druge knjižnice u Hrvatskoj (više od 200 knjižnica). Koristeći mogućnosti koje pruža mrežni informacijski sustav, u novim prostorima središnjice bit će organizirana centralizirana nabava i obrada građe za sve knjižnice u mreži, čime će se racionalizirati poslovanje Knjižnica grada Zagreba. 2.6. Odjel za zaštitu i reprografiju knjižnične građe Knjižnice grada Zagreba imaju vlastitu Knjigovežnicu24 koja je smještena u prostoru Gradske knjižnice. Za potrebe digitalizacije građe, preventivnu fizičku zaštitu građe te reprografiju građe na zahtjev uspostavit će se novi odjel u kojem će uz Knjigovežnicu biti i Odjel za zaštitu i reprografiju građe.

24 Djelatnost se zbog skučenih prostora godinama nije modernizirala.


2.7. Služba za pomoćno osoblje i tehničke servise Nova tehnologija i automatiziran povrat građe povezan pokretnim trakama, tzv. konvejnerima, s aparatima za samorazduživanje na glavnom ulazu, veći prostori knjižnice i brojniji prostori za događanja, susrete i učenje zahtijevaju reorganizaciju postojećeg pomoćnog osoblja i tehničkih servisa te funkcionalno organiziranje Službe za pomoćno osoblje i tehničke servise, kao i prostora za razvrstavanje i ulaganje vraćene građe, za spremišta uredskog materijala i sredstava za čišćenje, radionicu za sitne popravke, za odlaganje otpada te za osoblje.

2.10. Garaže Budući da je Gradska knjižnica poslovno i infrastrukturno središte Knjižnica grada Zagreba, u čijim su prostorima smještena Služba za informatiku, središnje spremište knjižnične građe KGZ-a, Matična služba za narodne i školske knjižnice Grada Zagreba i Zagrebačke županije te razvojna služba, Uprava i druge zajedničke službe, u njezinim je prostorima i garaža za dostavna i osobna vozila kojima se svakodnevno opslužuju knjižnice u mreži te garaža za dva bibliobusa.

2.8. Služba za upravljanje zgradom Sustav inteligentnog upravljanja energijom, protuprovalni, vatrodojavni i protupožarni sustavi, videonadzor i razglas, kao i osiguranje prostora i imovine, zahtijevaju kvalitetno ustrojenu i informatiziranu službu za stalno upravljanje zgradom, posebno osigurane prostore za smještaj opreme te kontrolne sobe za rad osoblja. 2.9. Središnje spremište knjižnične građe mreže KGZ-a Ograničeni prostori knjižnica u mreži, stalan rast i kontinuirana nabava nove građe, stvaraju potrebu za pohranom dijela fonda u izmješteno spremište. U prostoru nove Gradske knjižnice uredit će se središnje spremište knjižnične građe mreže KGZ-a kako bi građa u svakom trenutku bila dostupna i na raspolaganju svim korisnicima u cijeloj mreži.

programska osnova | 29


Prilozi

30 | programska osnova


Prilog 1 /

Pregled sadržaja elemenata prostora s okvirnom kvadraturom ZA KORISNIKE

ZA DJELATNIKE

KORISNA POVRŠINA

PROSTOR/SADRŽAJ

mjesta za rad

mjesta za rad

ulazni prostori 710 m²

PROSTORI NAMIJENJENI JAVNOSTI – 11.918 m²

mjesta za računala druženje/ događanja

računala

25

Glavni ulaz s predvorjem // vanjske jedinice za vraćanje knjižnične građe povezane s pokretnim trakama, skretnicama i/ili liftovima do sobe za razvrstavanje građe // klupe

200

Ulaz1 u knjižnicu/prostor cirkulacije korisnika

2

Informativni/kontrolni pult

2

8

Videozid s informacijama (i prostor instalacija)

32

Prostor za odmor i pregledavanje info-materijala // 3 niža stola sa 4 fotelje za čitanje (x 6 m²) // 20 stolica/fotelja (x 1 m²)

Izložbeno-galerijski prostor Knjižara/suvenirnica/papirnica Prostor za prvu pomoć Garderoba // 10 x 12 malih garderobnih ormarića (x 1,5 m²) // 10 x 3 velika garderobna ormarića (x 1,5 m²) // pult, vješalice, police za prtljagu – 30 m²

38

5

Info-točke (x 2 m2) // info-stupovi // stalci s info-materijalima Čitaonica dnevnog i tjednog tiska s kafeterijom // smještaj novina i časopisa – 10 m² // 30 mjesta za čitanje za stolom (x 3 m²) // 5 nižih stolova sa 4 fotelje za čitanje (x 6 m²) // 10 mjesta za čitanje mrežnih novina (x 2 m²) // kafeterija – 25 m²

10

60

10

10

1

1

175

150 20 9 60

5

Prostor za kućne ljubimce Dizala, stepeništa i sanitarni čvorovi za korisnike

neodređeno

programska osnova | 31


PROSTORI NAMIJENJENI JAVNOSTI – 11.918 m²

ZA KORISNIKE

ZA DJELATNIKE

KORISNA POVRŠINA

PROSTOR/SADRŽAJ

mjesta za rad

mjesta za rad

dvorane za događanja 784 m²

računala

Mala multimedijalna dvorana // prostor gledališta – 100 x 1 m² // prostor pozornice/govornice i prolaza – 40 m²

100

1

140

Velika konferencijska dvorana // prostor gledališta – 500 x 1 m² // prostor pozornice i prolaza – 100 m² // studio za pripremu događanja – 35 m² // kabina za projekcije, prevoditelje – 9 m²

500

1

644

prostori za djecu i mlade s medijatekom zalogajnica 350 m² 2074 m²

mjesta za računala druženje/ događanja

// sjedeća mjesta za stolom u zalogajnici i na terasi // kuhinja // ostave // sanitarni čvor

100

350

12

Prostor za bebe (0-3 godine) // prostor za puzanje s igračkama ograđen strunjačama – 20 m² // prostor za igranje i penjanje – 30 m² // kutak za roditelje // 3 niža stola sa 4 fotelje za čitanje (x 6 m²) // police i stalci s priručnom literaturom – 3 m² // prostor za odlaganje dječjih kolica – 12 m² // soba za dojenje/prematanje beba – 12 m²

1

95

Prostor za predškolce i djecu mlađeg osnovnoškolskog uzrasta (4-8 godina) // smještaj 100 igračaka, 4.500 slikovnica i 11.000 sv. knjiga – 203 m² // mjesto za igru i pričanje, kazalište – 50 m² // 30 mjesta za društvene igre i kreativan rad za stolom; 5 stolova s računalima (x 2 m²) // interaktivna podna igra (x 9 m²) // panoi za izložbe (10 x 1,5 m² ) // kutak za roditelje // 3 niža stola sa 4 fotelje za čitanje i druženje (x 6 m²) // police i stalci s priručnom literaturom – 3 m² // info-pult – 5 m²

35

12

5

1

1

373

Prostor za djecu (8-13 godina) // smještaj 29.000 sv. knjiga i 20 naslova novina i časopisa – 383 m² // interaktivno mjesto za igru i učenje: videozid – 8 m², interaktivna podna igra (x 9 m²); 4 igraće konzole (x 1,5 m²) // 30 mjesta za kreativan rad za stolom, 6 mjesta za učenje i 8 mjesta s računalima (x 2 m²) // 3 kutka s foteljama za odmor, grupnu igru i druženje (x 8 m²) // 10 panoa za izložbe (x 1,5 m²) // kutak za roditelje // 3 niža stola s foteljama za čitanje (x 6 m²) // police i stalci s priručnom literaturom – 3 m² // info-pult – 5 m² // uređaj za samozaduživanje – 1 m²

44

24

8

1

1

560

32 | programska osnova


ZA KORISNIKE

ZA DJELATNIKE

KORISNA POVRŠINA

PROSTOR/SADRŽAJ

mjesta za rad

mjesta za rad

prostori za djecu i mlade s medijatekom 2074 m

PROSTORI NAMIJENJENI JAVNOSTI – 11.918 m²

mjesta za računala druženje/ događanja

računala

Prostor za mlade (14-18 godina) // smještaj 20.000 sv. knjiga i 12 naslova novina i časopisa – 218 m² // 10 mjesta za brzo pretraživanje interneta (x 2 m²) // 10 interaktivnih mjesta s računalima za učenje, slušanje glazbe (x 3 m²) // 3 prostora za grupni rad 4 korisnika (x 12 m²) // čitateljski klub/informatička učionica (20 mjesta s računalima x 3 m² + 7 m² za instruktora) // 3 kutka s foteljama za odmor, čitanje i druženje (x 8 m²) // 10 panoa za izložbe (x 1,5 m² ) // info-pult – 5 m² // uređaj za samozaduživanje – 1 m²

52

15

40

1

1

416

Medijateka (za djecu i mlade od 7-18 godina) // smještaj 10.147 DVD-a, 1.144 CD-a, 1.500 videokaseta – 252 m² // 10 IT mjesta s računalima, uređajem za samozaduživanje ili multimedijskom opremom (x 3,7 m²) // 3 zvučno izolirane kabine s računalima i dodatnom opremom za pregled građe (x 7 m²) // 2 zvučno izolirane kabine za grupne igre i učenje 4 korisnika na 2 računala (x 12 m²) // info-pult, dežurni informator – 5 m² // uređaj za samozaduživanje – 1 m²

12

8

14

1

1

340

2

2

10

Središnji pult Odjela // (upis, rezervacije, plaćanje zakasnine; povezan sa spremištem s dostavnim liftom, s policama za rezerviranu građu, telefonom, računalom, pisačem i sl.)

33

Izložbeni prostor Odjela // 12 panoa (x 1,5 m²) // 6 ostakljenih vitrina/stolova za tematske izložbe i izlaganje građe (x 2,5 m²)

neodređeno

Sanitarni čvor za korisnike Odjela // (prilagođen korisnicima – za predškolce, ženski, muški, za invalide) Interni prostor za djelatnike Odjela // koordinator Odjela – 12 m² // prostor za rad 6 informatora (x 9 m²) // studio za pripremu izložbi i kreativnih radionica (20 m²) i mjestima za 4 pomoćna knjižničara (x 3 m²) // čajna kuhinja – 12 m² // kutak s foteljama za dogovor s gostima – 8 m²

Spremište // smještaj knjiga i DVD-a

11

9

118

129

programska osnova | 33


ZA KORISNIKE

ZA DJELATNIKE

KORISNA POVRŠINA

PROSTOR/SADRŽAJ

mjesta za rad

mjesta za rad

informativno-posudbeni odjel za odrasle 4409 m²

PROSTORI NAMIJENJENI JAVNOSTI – 11.918 m²

Otvoren pristup // smještaj 300.000 sv. knjiga i druge građe – 3.240 m² // 30 mjesta za brzo pretraživanje kataloga i/ili interneta (x 2 m²) // 5 info-kutaka s po 2 mjesta s računalima i priručnom literaturom (EU, RH, gradska uprava, zdravlje, civilno društvo) (x 10 m²) // informatička učionica (30 mjesta s računalima x 3 m² + 7 m² za instruktora) // 2 zvučno izolirane sobe s opremom za slijepe i slabovidne osobe – 7 m² // prostor gadget garaže – 35 m² // 6 kutaka s foteljama za 4 korisnika za pregledavanje i prelistavanje građe (x 6 m²) // 6 mjesta za druženje i razgovor sa stolom za 5 osoba (x 8 m²) // prostor čitateljskog kluba s 20-ak mjesta – 30 m² // prostor koncentracije i opuštanja (zvučno izolirana sjedala za 10 korisnika x 2,5 m²) // 3 info-pulta, dežurni informatori (x 5 m²) // 5 uređaja za samozaduživanje i za naplatu članarine i zakasnine (x 4 m²) // središnji pult Odjela (upis, rezervacije, plaćanje zakasnine; povezan sa spremištem s dostavnim liftom, s policama za rezerviranu građu, telefonom, računalom, pisačem i sl.) – 10 m² // 10 mjesta za ostakljene i osvijetljene stolove i panoe za izlaganje građe i manje tematske izložbe (x 2,5 m²)

72

mjesta za računala druženje/ događanja

70

72

Prostor za djelatnike Odjela // soba koordinatora – 12 m² // sobe za 10 informatora (x 9 m²) // studio za pripremu izložbi i radionica (20 m²) s mjestima za 4 pomoćna knjižničara (x 3 m²) // soba za volontere 2 x 9 m² // garderoba – 18 velikih garderobnih ormara (x 0,5 m²) // čajna kuhinja – 12 m² // kutak za dogovor s gostima – 8 m²

glazbeni odjel 672 m²

Spremište2 // smještaj 150.000 sv. knjiga – 510 m² // prostor za rad 2 djelatnika (2 veća stola, 2 računala i potrebna oprema), police, ormari za materijal – 20 m² // 2 garderobna ormara – 1 m² Otvoren pristup // smještaj 20.783 CD-a, 1.656 DVD-a , 473 videokaseta, 894 audiokaseta, 5.189 gramofonskih ploča, 7.308 nota, 3.643 sv. knjiga te 10 naslova časopisa (1.182 svešćića) – 311 m² // 10 mjesta za slušanje glazbe // 5 mjesta za pretraživanje kataloga i/ili interneta (x 2 m²) // 5 mjesta za studijski rad (x 3 m²) // 3 kabine za individualan rad, slušanje i snimanje (x 7 m²) // zvučno izolirana soba za vježbanje klavira s pomičnim stijenama – 15 m² // kabinet s uređajima za reprodukciju starih nosača zvuka – 12 m² // zvučno izoliran studio za snimanje i montažu – 35 m² // 2 kutka s foteljama za 4 korisnika za pregledavanje i prelistavanje građe (x 6 m²) // prostor za izložbe i glazbene susrete (uz sobu s klavirom) – 50 m² // info-pult, dežurni informator – 5 m² // 2 uređaja za samozaduživanje (x 1 m²) // središnji pult Odjela (upis, rezervacije, plaćanje zakasnine; povezan sa spremištem s dostavnim liftom, s policama za rezerviranu građu, telefonom, računalom, pisačem i sl.) – 10 m²

34 | programska osnova

24

8

18

računala

5

5

3697

15

13

181

2

2

531

2

2

518


ZA KORISNIKE

ZA DJELATNIKE

KORISNA POVRŠINA

PROSTOR/SADRŽAJ

mjesta za rad

mjesta za rad

glazbeni odjel 672 m²

PROSTORI NAMIJENJENI JAVNOSTI – 11.918 m²

mjesta za računala druženje/ događanja

računala

8

Prostor za djelatnike Odjela // soba koordinatora – 12 m² // sobe 4 muzikologa (x 9 m²) // studio za pripremu izložbi i koncerata (20 m²) i mjestima za 3 pomoćna knjižničara (x 3 m²) // garderoba – 8 velikih garderobnih ormara (x 0,5 m²) // čajna kuhinja – 12 m² // kutak za dogovor s gostima – 8 m²

6

53

čitaonice3 2126 m²

Spremište // smještaj 34.000 CD-a i 4.000 DVD-a te ostale građe Čitaonica novina i časopisa – otvoren pristup // prostor za izlaganje 180 naslova tekuće periodike – 18 m² // 50 mjesta za korisnike (x 3 m²) // 10 mjesta za pretraživanje baza podataka/mrežnih novina (x 2,5 m²) // središnji pult Odjela (prijem novina i časopisa; povezan sa spremištem dostavnim liftom; telefon, računalo, skener, pisač, sigurnosni sustav, kontrola i sl.) – 10 m²

60

10

Čitaonica novina i časopisa – interni prostor // police za često korištene uvezane časopise i novine – 20,8 m² // police s građom pripremljenom za uvez 150 naslova časopisa (godišnji uvez) i 20 naslova novina (mjesečni uvez) – 21,6 m² // mjesto za pripremu građe za uvez i rad 1 djelatnika – 20 m² // prostor za rad 2 djelatnika u obradi (x 15 m²) Čitaonica priručnika i zbirki – otvoren pristup // smještaj 11.559 sv. građe – 129,6 m² // 150 mjesta za koncentrirani rad (x 3 m²) // 20 mjesta za pretraživanje baza podataka (x 2,5 m2) // središnji info-pult (povezan dostavnim liftom sa spremištem; telefon, računalo, pisač, skener, sigurnosni sustav, kontrola i sl.) – 10 m² // 10 mjesta za ostakljene i osvijetljene panoe za izlaganje građe i manje tematske izložbe (x 2,5 m²)

170

Čitaonica priručnika i zbirki – interni prostor // soba koordinatora (15 m²) i 3 djelatnika (x 9 m²)

20

1

1

203

3

3

92,4

1

1

664,6

4

4

42 1124

hrvatski centar za dječju knjigu 105 m²

Spremište4 // smještaj 15.000 sv. časopisa – 51 m² // 9.000 sv. novina (+ prirast građe u sljedećih 20 godina) – 754 m² // smještaj 5.000 sv. referentne literature – 29 m² // trezor za smještaj 28.160 sv. zaštićenog fonda (+ planirani prirast građe u sljedećih 20 godina) – 290 m² // spremište s uvjetima5 za smještaj 6.000 knjiga i ostale zaštićene građe (+ planirani prirast fonda u narednih 20 g.) – 74 m² // prostor za voditelja – 15 m² // 2 mjesta za čitanje (x 4 m²) // kutak za goste i dogovore – 8 m²

101

2

1

1

105

programska osnova | 35


PROSTORI NAMIJENJENI JAVNOSTI – 11.918 m²

ZA KORISNIKE

ZA DJELATNIKE

KORISNA POVRŠINA

PROSTOR/SADRŽAJ

mjesta za rad

mjesta za rad

središnja knjižnica rusina i ukrajinaca 97 m²

// prostor za smještaj 2.000 sv. knjiga i 1.000 jedinica AVE građe (+ planirani prirast fonda u narednih 20 g.) – 60 m² // radni prostor za 1 djelatnika – 15 m² // 4 vitrine za izlaganje građe (x 2,5 m2) // mjesta za čitanje za 2 korisnika (x 2 m²) // kutak za goste i dogovore – 8 m²

1

1

97

zbirka bdi 100 m²

// prostor za smještaj 4.600 sv. knjiga i uvezane periodike (+ planirani prirast fonda u narednih 20 g.) – 68 m² // prostor za smještaj 14 naslova tekuće periodike – 1,4 m² // 2 ormara za smještaj sitnog tiska i dokumentacije (x 6 m²) // radni prostor za 1 djelatnika – 15 m² // jedno IT radno mjesto za korisnike – 3,7 m²

1

1

100

zbirka rara 87 m²

// spremište s uvjetima6 za smještaj 3.827 knjiga (+ planirani prirast fonda u narednih 20 g.) i ormara s ladicama za 478 rukopisa – 50 m² // radni prostor za 1 djelatnika – 15 m² // priručna čitaonica za korisnike – 4 m² // 4 vitrine za izlaganje građe (x 2,5 m²) // kutak za goste i dogovore – 8 m²

1

1

1

87

zavičajna zbirka zagrabiensia 253 m²

// spremište s uvjetima7 za smještaj 12.700 sv. knjiga i časopisa (+ planirani prirast u sljedećih 20 g.) – 130 m² // 5 ormara za smještaj mapa standardnog formata, sitnog tiska i dokumentacije (x 6 m²) // 3 arhivska ladičara za A0 mape (x 3,5 m²) // 3 ladičara za čuvanje CD-a i DVD-a (x 1,5 m²) // 5 pokretnih okvira s mrežom za smještaj uokvirenih materijala (x 4 m²) // radni prostor za voditelja (15 m²) i radno mjesto za 1 djelatnika (12 m²) // priručna čitaonica za 2 korisnika (x 4 m²) // 6 izložbenih vitrina i panoa (x 2,5 m²) // kutak za goste i dogovore – 8 m²

2

2

2

253

// 3 velika stola za izlaganje otisaka (x 6 m²) // 10 vertikalnih panoa za izlaganje slika (x 2,5 m²) // police za 1.200 sv. knjiga i časopisa – 13 m² // 4 arhivska ladičara za A0 mape (x 3,5 m²) // 5 pokretnih okvira s mrežom za smještaj uokvirenih slika i grafika velikog formata (x 4 m²) // prostor za projekcije (ekrani, projektori) – 8 m² // 2 mjesta za pregledavanje građe (x 4 m²) // 2 mjesta s računalima (x 2 m²) // prostor s niskim stolom i pet fotelja za čitanje i druženje (8 m²) // info-pult i pult za posudbu građe – 10 m² // radni prostor voditelja (15 m²) s kutkom za goste i dogovore (8 m²)

4

2

2

151

36 | programska osnova

2

1

računala

artoteka 151 m²

mjesta za računala druženje/ događanja

1

5

2


ZA KORISNIKE

ZA DJELATNIKE

KORISNA POVRŠINA

PROSTOR/SADRŽAJ

mjesta za rad

mjesta za rad

komunikacija i sanitarni čvorovi

PROSTORI NAMIJENJENI JAVNOSTI – 11.918 m²

mjesta za računala druženje/ događanja

računala

// sanitarni čvorovi za korisnike u blizini odjela i zbirki // sanitarni čvorovi za djelatnike // stubišta, rampe, dizala, hodnici

ukupno

neodređeno

641

786

205

70

65

11.918 m2

ZA DJELATNIKE I SURADNIKE

KORISNA POVRŠINA

Prostor/sadržaj

mjesta za sastanke i dogovore

ulazni prostori 126 m²

OGRANIČENO DOSTUPNI PROSTORI – 3737 m²

mjesta za rad

računala

Ulaz za djelatnike // predvorje s foteljama za posjetitelje – 12 m² // prolaz s uređajem za evidenciju ulaza – 2 m² // kabina s mjestom za 1 djelatnika, opremom za nadzor kretanja po zgradi i registraciju posjetitelja – 12 m²

1

1

26

Soba za poštu // registracija i razvrstavanje primljene pošte // razvrstavanje, pakiranje, adresiranje pošte koju treba poslati // razvrstavanje materijala za mrežu knjižnica // razvrstavanje materijala za međuknjižničnu posudbu

2

1

100

neodređeno

uprava 495 m²

Dizalo i teretno dizalo, stepenište, sanitarni čvor

4

5

158

Opća, pravna i kadrovska služba // voditelj Službe (pomoćnik ravnatelja za opće i administrativne poslove) – 18 m² // soba 3 referenta za radne odnose (x 12 m²)

4

4

54

Financijsko-računovodstvena služba // sobe voditelja (18 m²) i 9 djelatnika (x 12 m²)

10

10

126

Arhiv KGZ-a // za smještaj aktualne dokumentacije (do godine dana) – 20 m² // za trajno arhiviranje dokumentacije – 100 m² // radni prostor za 1 djelatnika – 15 m²

1

1

135

Ravnateljstvo // tajništvo – 18 m² // ravnatelj KGZ-a – 24 m² // voditelj Gradske knjižnice (pomoćnik ravnatelja za korisnike i programe) – 18 m² // pomoćnik ravnatelja za knjižnično poslovanje i mrežu – 18 m² // dvorana za sastanke (30 mjesta x 2,5 m² + 5 m² za prezentaciju)

Zajednički prostor djelatnika Uprave // garderoba – 20 velikih garderobnih ormara (x 0,5 m²) // čajna kuhinja – 12 m²

30

22

programska osnova | 37


OGRANIČENO DOSTUPNI PROSTORI – 3737 m²

ZA DJELATNIKE I SURADNIKE

KORISNA POVRŠINA

Prostor/sadržaj

mjesta za sastanke i dogovore

8

8

102

Služba za nakladništvo i digitalnu knjižnicu // prostor za rad 2 djelatnika (15 m²)

2

2

30

Služba za međunarodnu suradnju i odnose s javnošću // prostor za rad 2 djelatnika (x 12 m²)

2

2

24

matična i razvojna služba 189 m²

Matična služba // voditelj Službe (pomoćnik ravnatelja za razvoj struke) – 18 m² // sobe za 6 stručnih suradnika i 1 pomoćnog knjižničara (x 12 m²)

odjel za informatiku 564 m²

računala

// voditelj Odjela (pomoćnik ravnatelja za informatizaciju) – 18 m² // prostor za rad 10 djelatnika (x 12 m²) // spremište ITK opreme – 100 m² // radionica za servisiranje opreme8 – 100 m² // prostori za servere i komunikacijsku opremu9 – 200 m² // kutak za goste i dogovore – 8 m²

odjel centralizirane nabave i obrade građe 678 m²

mjesta za rad

Služba nabave // police za smještaj 5.000 sv. knjiga i druge građe – 29 m² // prostor za 10 djelatnika (x 15 m²) // pisači, skeneri – 7 m²

10

10

186

Služba za označavanje i razvrstavanje građe // prostor za rad 4 djelatnika (x 15 m²) // police, ormari za materijal, stolovi za pakiranje, kolica – 30 m²

4

4

90

Služba katalogizacije // police za smještaj knjiga i druge građe – 10 m² // prostor za rad 10 djelatnika (x 15 m²)

10

10

160

Služba klasifikacije // police za smještaj knjiga i druge građe – 10 m² // prostor za rad 10 djelatnika (x 15 m²)

10

10

160

Zajednički prostor djelatnika Službe // prostor za prijem gostiju – 15 m² // garderoba – 12 velikih garderobnih ormara (x 0,5 m²) // čajna kuhinja – 12 m²

10

5

33

11

11

18

Zajednički prostor djelatnika Odjela // garderoba – 12 velikih garderobnih ormara (x 0,5 m²) // čajna kuhinja – 12 m²

30

Matični katalog Zajednički prostor djelatnika Odjela // prostor za prijem gostiju i dogovore – 15 m² // garderoba – 34 velika garderobna ormara (x 0,5 m²) // čajna kuhinja – 20 m²

38 | programska osnova

546

10

52


OGRANIČENO DOSTUPNI PROSTORI – 3737 m²

ZA DJELATNIKE I SURADNIKE

KORISNA POVRŠINA

Prostor/sadržaj

mjesta za sastanke i dogovore

mjesta za rad

odjel za zaštitu i reprografiju 170 m²

Prostor za djelatnike // prostor za rad voditelja (12 m²) i 4 informatora (x 9 m²) te stol za rad 4 knjižničara (x 3 m²) // soba za odmor 4 vozača (x 3 m²) povezana s garažom // garderoba – 13 velikih garderobnih ormara (x 0,5 m²)

// smještaj 200.000 sv. građe mreže knjižnica KGZ-a koja se povremeno dovozi i odvozi u knjižnice – 680 m² // prostor s kolicima za dopremanje i otpremanje – 12 m² // veći stol s računalom za registraciju građe – 15 m² // sanitarni čvor – 4 m²

1

1

711

Služba za razvrstavanje i ulaganje vraćene građe (automatiziran povrat građe, povezano konvejnerima s uređajima za samorazduživanje na glavnom ulazu) // računalo, 3 stola i mjesta za 3 osobe // 2 police, 10 kolica

3

1

50

garaže11 100 m²

bibliobusna služba 365 m²

2

središnje spremište mreže 711 m²

Odjel za zaštitu i reprografiju // prostor za rad 2 djelatnika (x 15 m²) // police, veliki stolovi, fotokopirni uređaji, skeneri, računala – 34 m²

90

Knjigovežnica // prostor za rad 2 djelatnika, police za radni materijal i građu, strojevi

pomoćno osoblje i tehnički servisi 332 m²

2

računala

Zajednički prostor djelatnika Odjela // prostor za prijem gostiju i dogovore – 8 m² // garderoba – 4 velika garderobna ormara (x 0,5 m²) // čajna kuhinja – 6 m²

2

5

64 16

9

5

52

Spremište // 45.000 sv. jedinica građe (povezano s garažom – u spremištu je 3/4 fonda, 1/4 u vozilima, tjedno popunjavanje) – 153 m²

160

Garaža10 za 2 bibliobusa

150

50

Služba čišćenja // spremište s opremom i sredstvima za čišćenje Radionica kućnog majstora (za popravak stolica, stolova, polica) // veći stol, police s alatom

1

Ekonom // prostor za rad 1 djelatnika – 12 m² // spremište za uredski i knjižnični materijal – 40 m²

1

35 1

52

Ostava za namještaj (višak stolica i stolova, pomične police, kolica i sl.)

50

Odlaganje otpada // ostava s kontejnerima za razvrstavanje otpada (papir, plastika, staklo) te odlaganje krupnog otpada // prilaz za odvoz otpada

75

Zajednički prostor djelatnika Odjela // 16 velikih garderobnih ormara – 8 m² // čajna kuhinja – 12 m²

20

Garaža // prostor za 2 kombija i 2 osobna vozila

100

programska osnova | 39


OGRANIČENO DOSTUPNI PROSTORI – 3737 m²

ZA DJELATNIKE I SURADNIKE

KORISNA POVRŠINA

Prostor/sadržaj

mjesta za sastanke i dogovore

komunikacija i sanitarni čvorovi

// dizala, rampe, stubišta, hodnici // sanitarni čorovi

neodređeno

termotehnički sustavi

računala

// prostor s opremom za grijanje i hlađenje // prostor za agregat za struju

neodređeno

služba za upravljanje zgradom

mjesta za rad

Prostor s opremom za upravljanje zgradom // (planirati sa stručnjacima - nadzor i kontrola, tehnički sustav, sobe za upravljanje klimauređajima, grijanjem, liftovima, elektrikom, videonadzor i razglas i sl.)

ukupno

60

ukupno prostori namijenjeni javnosti ograničeno dostupni prostori pr ostori komunikacije (dizala, stubišta, rampe, hodnici), sanitarni čvorovi, tehnički kanali i postrojenja za grijanje i hlađenje, te sigurnosni sustavi i sustavi za upravljanje zgradom (otprilike 25% ukupne veličine zgrade) sveukupno: 1 U laz kroz RFID zaštitna vrata u prostor u kojem dnevno cirkulira i boravi cca 2.000 korisnika 2 Potrebno obratiti pažnju na veliko opterećenje poda zbog težine građe 3 Čitaonica dnevnog i tjednog tiska s kafeterijom prikazana je pod stavkom Ulazni prostori. 4 potrebno obratiti pažnju na veliko opterećenje poda zbog težine građe 5 poseban sigurnosni sustav (zaključavanje, stalna temperatura, vlažnost, svjetlo, sigurnost, zaštita od požara, alarmi i sl.) 6 Isto 7 Isto

40 | programska osnova

2

2

neodređeno

100

91

3.727

11.918 m2 3.727 m2 cca 5.000 m2

cca 20.645 m2 8 p rostorija s denevnim svjetlom i prozorima koji se mogu otvoriti, zbog prljavih poslova čišćenja, ispuhivanja opreme i sl. 9 potrebno planirati sa stručnjacima zbog važnosti položaja u zgradi i instalacija - neovisno energetsko napajanje i klimatizacija, zidovi bez drugih instalacija, kvalitetni podovi za instalacije, zaštita od požara i sl. 10 Ako je garaža ispod zemlje, treba paziti da vozilo visine 3,8 m pod određenim nagibom može ući (visina ulaza 4,8m). U garaži je potrebno osigurati dobru ventilaciju zbog ispušnih plinova te dovod i odvod vode (priključak za crijevo za punjenje vode

u spremnike u vozilima za pranje ruku i pranje vozila, kao i za odvod upotrijebljene vode). Uz adekvatno osvjetljenje (250 luksa) potrebne su i utičnice za uključivanje usisivača za čišćenje vozila te pretvarača za punjenje akumulatora. Pod garaže treba biti otporan na trošenje i lagan za čišćenje, a temperatura oko 10°C. Iz garaže treba osigurati direktan ulaz u spremište fonda bibliobusne službe. 11 Garaža za bibliobuse iskazana je pod stavkom Bibliobusna služba.


11.918 m2

cca 5.000 m2

3.727 m2

javno dostupni prostori

komunikacije sanitarije tehniÄ?ki sustavi

ograniÄ?eno dostupni prostori

programska osnova | 41


Prilog 2.

Funkcionalna povezanost prostora prostor za djecu i mlade

odjel za djecu i mlade

medijateka

javno dostupni prostori

glavni ulaz ulazni prostori

informativno-posudbeni odjel

zalogajnica

dvorane

prostor događanja čitaonice

zbirke

prostor za odrasle 42 | programska osnova

glazbeni odjel


komunikacije >> rampe >> hodnici >> liftovi >> stubišta

sanitarni čvorovi

interni prostori za rad djelatnika

ograničeno dostupni prostori

odjel za informatiku

odjel za zaštitu i reprografiju knjižnične građe

ulaz za djelatnike

odjel centralizirane nabave i obrade građe

matična i razvojna služba

soba za poštu portirnica

garaža za dostavna i osobna vozila

arhiv kgz-a

uprava

garaža za bibliobuse

bibliobusna služba središnje spremište knjižnične građe mreže

služba za pomoćno osoblje i tehničke servise

postrojenja za grijanje, hlađenje

služba za upravljanje zgradom

garaže i spremišta

programska osnova | 43


Prilog 3.

Kontrolna lista za knjižnicu bez barijera KONTROLNA LISTA ZA KNJIŽNICU BEZ BARIJERA SIGNALIZACIJA (smjerokazi, oznake pristupnih putova i sl.) Je li knjižnica označena međunarodnim znakom pristupačnosti? Postoje li smjerokazi koji upućuju na lokaciju pristupačnih prostora? Je li signalizacija čitka, nereflektirajuća i lako razumljiva? Postoji li zvučna signalizacija? PRILAZ (pločnici, pješački prolaz do knjižnice te pješački pothodnici ili nadhodnici) Je li prilaz knjižnici širok barem 0,90 m? Je li prilaz bez prepreka? Ima li na prilazu stuba ili stubišta? Je li prilaz lako uočljiv? Je li površina ravna, glatka i protuklizna? RAMPE NA PLOČNICIMA (koriste se gdje god postoji razlika u razinama na pješačkim putovima ili prijelazima) Jesu li postavljene rampe na pločnicima kako bi se savladala razlika u visini između kolnika i pješačke staze kod: // pješačkih prijelaza? // parkirnih ugibališta? // pristupačnih parkirnih mjesta? // ulaza u knjižnicu? Mogu li se rampe na pločnicima lako uočiti (jesu li označene znakom ili obojene)? Imaju li rampe na pločniku nagib do najviše 1:10, preporučljivo 1:12?

44 | programska osnova

PARKIRALIŠTA Postoje li pristupačna parkirališna mjesta? Je li broj pristupačnih mjesta za parkiranje dovoljan (jedno na svakih 50 mjesta)? Jesu li određena mjesta dovoljno široka (barem 3,60 m, preporučljivo 3,90 m)? Jesu li pristupačna mjesta za parkiranje locirana što je bliže moguće pristupačnim dizalima? Jesu li pristupačna mjesta za parkiranje na udaljenosti do 50 m od ulaza u knjižnicu? Povezuju li rampe na pločnicima pristupačna mjesta za parkiranje i pločnik? Jesu li pristupačna mjesta za parkiranje označena međunarodnim znakom pristupačnosti? RAMPE Postoji li rampa uz stube ili stubište? Je li nagib rampe do 1:20, odnosno ne veći? Postoji li podest dug barem 1,20 m, na svakih 10 m, na svakoj promjeni smjera te na vrhu i dnu svake rampe? Jesu li rampe s visinskom razlikom 0,45 m ili većom osigurane s obje strane? Je li rampa široka barem 0,90 m? Je li površina rampe neklizajuća? Je li površina rampe bez prepreka? Može li se lokacija rampe jasno učiti? OGRADE I RUKOHVATI Jesu li postavljene zaštitne ograde ili branici oko opasnih područja ili povišenih platforma viših od 0,40 m?

ULAZI Je li pristupačan glavni ulaz u knjižnicu? Je li barem jedan ulaz pristupačan osobama u invalidskim kolicima? Ima li u knjižnici s više katova pristupačan ulaz, slobodan put do dizala? Je li pristupačan ulaz lako uočljiv? Jesu li dimenzije ulaznog podesta zadovoljavajuće (1,20 x 1,50 m ako se vrata otvaraju prema van, osnosno 1,20 x 1,20 m ako se otvaraju prema unutra)? Mogu li ulazna vrata osobe s invaliditetom samostalno otvoriti? Je li čist otvor vrata širok barem 0,90 m? PREDSOBLJA I PREDVORJA Ima li dovoljno prostora za manevriranje između dvojih vratiju (mogućnost za manevriranje invalidskim kolicima u prostoru među dvojim vratima: slobodan krug za manevriranje od 1,50 m)? VRATA Mogu li se vrata otvoriti bez mnogo snage? Imaju li automatska vrata dovoljno dug interval otvaranja i zatvaranja (od barem 5 sekunda)? Ima li dovoljno mjesta uz stranu vrata na kojoj je kvaka? Je li širina unutarnjih vrata na koja se nailazi pod kutom od 90° barem 0,75 m? Je li čista širina unutarnjih vrata barem 0,80 m? Je li kod dvokrilnih vrata širina jednog krila barem 0,80 m? Jesu li kvake jednostavne za rukovanje jednom rukom i nisu okrugle? Je li okov za rukovanje vratima (kvake, brave, ručke itd.) postavljen do visine 1,20 m (ne više od 1,40 m)? Jesu li otirači pred vratima u razini s podom i učvršćeni u kutovima? Jesu li pragovi niži od 20 mm i zaobljeni?


HODNICI Je li najmanja širina hodnika koji se ne koristi za veliki promet 0,90 m? Dopušta li širina hodnika skretanje kroz vrata smještena uzdužno? Jesu li razlike u visinama podova svladane rampama? DIZALA Postoji li pristupačan put do dizala? Mogu li se vrata dizala lako uočiti? Jesu li pristupačne sve etaže koje su otvorene javnosti? Reagira li dizalo na glas i detektira li nazočnost osobe koja na nekom katu čeka dizalo? Jesu li gumbi za poziv dizala postavljeni na visinu između 0,90 i 1,20 m, nikako više od 1,40 m? Je li interval otvaranja i zatvaranja vrata dovoljno dug (cca 10 sekundi)? Jesu li minimalne unutarnje dimenzije kabine dizala barem 1,00 x 1,30 m? Je li širina otvora vrata najmanje 0,80 m? Jesu li rukohvati postavljeni na visinu između 0,80 i 0,85 m? Je li upravljačka ploča postavljena na visinu između 0,90 i 1,20 m, nikako više od 1,40 m?

toaleti Postoji li barem jedan muško-ženski toalet pristupačan osobama u invalidskim kolicima u knjižnici, odnosno po jedan muško-ženski toalet pristupačan osobama u invalidskim kolicima u svakom odjelu knjižnice? Je li označen pristupačan toalet? Jesu li toaletne školjke postavljene na visinu 0,45-0,50 m? Je li razmak između toaletne školjke i najbližeg zida na kojemu je montiran rukohvat između 0,45 i 0,50 m? Ima li dovoljno mjesta za kretanje invalidskim kolicima (slobodan krug od 1,50 m)? Je li pristupačan umivaonik postavljen na visinu 0,80 do 0,85 m? Jesu li rukohvati u toaletima postavljeni na visinu između 0,85 i 0,95 m? Je li presjek rukohvata između 30 i 40 mm? Jesu li rukohvati udaljeni od zida 35 do 40 mm? Jesu li rukohvati osigurani od klizanja? Mogu li rukohvati podnijeti veliko opterećenje? Mogu li se slavine lako uhvatiti i koristiti jednom rukom? Ima li toalet alarmni uređaj? Jesu li sklopke na vodokotlićima, posude za otpatke i toaletni papir postavljene na visinu 0,50-1,20 m? Može li se vodokotlićem jednostavno rukovati? Je li otvor vrata širok barem 0,75 m? Mogu li vrata se zaključati iznutra, a u hitnim slučajevima, otključati izvana? Otvaraju li se vrata prema van? Jesu li razlike u visinama podova svladane rampama?

programska osnova | 45


Prilog 4.

Prikaz cirkulacija građe i materijala Cirkulacija novonabavljene knjižnične građe >> ulaz građe u Odjel nabave/garaža, ulaz za djelatnike (teretno dizalo)

>> Odjel nabave i obrade građe (kolica, dizalo)

>> razvrstavanje i distribucija građe po knjižnici/odjeli i zbirke (kolica, dizalo)

>> razvrstavanje i distribucija građe za mrežu/soba za poštu (teretno dizalo ili rampa, garaža)

>> veza sobe za razvrstavanje građe sa spremištima (konvejneri, dizala, kolica)

>> veza spremišta sa središnjim info pultovima (konvejneri, dizala, kolica)

Povrat/ posudba knjižnične građe >> veza vanjskih jedinica za vraćanje građe sa sobom za razvrstavanje građe (konvejneri)

>> veza sobe za razvrstavanje građe s odjelima i zbirkama (konvejneri, dizala, kolica)

Cirkulacija knjižnične građe knjižnica mreže >> ulaz-izlaz građe u centralno spremište/garaža (teretno dizalo)

>> ulaz-izlaz građe u Odjel za zaštitu i reprografiju/garaža (teretno dizalo)

Cirkulacija knjižnične građe bibliobusne službe >> izravna veza spremišta građe Bibliobusne službe i garaže za bibliobuse (rampa)

>> izravna veza Odjela nabave i obrade sa spremištem građe Bibliobusne službe (kolica, dizalo)

Cirkulacija informatičke opreme, uredskog, knjižničnog i potrošnog materijala >> ulaz kroz garažu (teretno dizalo)

46 | programska osnova

>> veza sa spremištem za informatičku opremu i Odjelom za informatiku (teretno dizalo, kolica)

>> veza sa spremištima uredskog, knjižničnog i potrošnog materijala, te zalogajnicom (teretno dizalo, kolica)

>> veza Odjela za informatiku, Odjela za zaštitu građe i reprografiju te zalogajnice s prostorom za odlaganje otpada (teretno dizalo, kolica)


Literatura >> IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice / uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011. >> Information and documentation – Qualitative conditions and basic statistics for library buildings – space, function and design. Geneve : ISO, 2012. (ISO/TR 11219:2012) >> Izvještaj o radu 2013. / [urednica Tatjana Nebesny]. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 2014. >> Library architecture : recommendations for a comprehensive research project / Santi Romero. Barcelona : Col•legi d’Arquitectes de Catalunya, 2008. >> Library space : inspiration for buildings and design / edited by Hellen Niegaard, Jens Lauridsen and Knud Schulz. Copenhagen : Danish Library Association, 2009. >> Nova Gradska knjižnica u Zagrebu / [suradnici Davorka Bastić … [et al.]. Zagreb : Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, 2013. >> Paromlin 2013. : povijesni pregled, prostorno planska dokumentacija, provedeni natječaji, projektne ideje – izbor i okvirne smjernice [citirano: 2014-03-31]. Zagreb : Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, 2013. Dostupno na: http://www.zagreb. hr/userdocsimages/paromlin_elaborat_final.pdf >> Pravilnik o zaštiti knjižnične građe [citirano: 2014-03-31]. // Narodne novine [mrežno izdanje] 52(2005). Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/288524.html >> Programska osnova za novu zgradu Gradske knjižnice Rijeka na Klobučarićevu trgu : projektni zadatak za idejno rješenje / pripremili Andreja Silić ... [et al.]. Rijeka : Gradska knjižnica Rijeka, 2007. >> Public libraries in the knowledge society : core services of libraries in informational world cities / Agnes Mainka … [et al.]. // Libri 62, 4(2013), 295-319. >> SF knjižnica za danas i za sutra! Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 2011. >> Slobodan pristup informacijama : 2. i 3. okrugli stol : zbornik radova / uredile Alemka Belan-Simić i Aleksandra Horvat. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.

>> Slobodan pristup informacijama : 9. okrugli stol : zbornik radova / uredile Alemka Belan-Simić i Aleksandra Horvat. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. >> Smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi / [s engleskog prevela Irena Kranjec]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008. >> Smjernice za knjižnične usluge za bolničke pacijente, starije osobe i osobe s posebnim potrebama u ustanovama za trajnu skrb i smještaj / [s engleskog preveo Kristijan Ciganović]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009. >> Smjernice za knjižnične usluge za djecu / [s engleskog prevela Irena Kranjec]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004. >> Smjernice za knjižnične usluge za mladež / priređivači Pat Muller i Ivan Chew. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009. >> Smjernice za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice : s IFLA-inim Manifestom za multikulturalnu knjižnicu / [s engleskog prevela Ana Jurinović]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. >> Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (sa standardima za pokretne knjižnice – bibliobuse) [citirano: 2014-03-31]. // Narodne novine [mrežno izdanje] 58(1999). Dostupno na: http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270810.html >> Statistički ljetopis Grada Zagreba 2013. [citirano: 201403-31]. Dostupno na: http://www1.zagreb.hr/zgstat/ documents/Ljetopis_2013/STATISTICKI_LJETOPIS_2013.pdf >> Strateški plan KGZ-a: 2014-2020. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 2013. >> dokumentacija Knjižnica grada Zagreba

programska osnova | 47


Nova Gradska knjižnica knjiga 2 Nakladnik

Knjižnice grada Zagreba Za nakladnika

Davorka Bastić Uredništvo

Davorka Bastić Alemka Belan-Simić Ivančica Đukec-Kero Ismena Meić Tatjana Nebesny Spomenka Petrović Sanja Repanić Blažičko Ljiljana Sabljak Zdenka Sviben Oblikovanje

Kuna zlatica Lektura

Kristina Krpan Tisak

Printera Naklada

300 primjeraka ISBN 978-953-337-043-9 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem xxxxxx.

Zagreb, lipanj 2014.

48 | programska osnova



ISBN 978-953-337-043-9


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.