Iniini Samoa issue 4

Page 1

I

TA U O L E P E PA : $ 3 . 0 0

TA L A F O U O L E VA I A S O : A P I A - S A M O A

Aoga lava le fa’ate’i i le isi

taimi

M O N I S I FA A M ATA L A G A : ( 6 8 5 ) 2 7 6 6 2

Matapogia i le Tofamamao

Itulau 2

Itulau 36

O le soifua

NIINI

SAMOA

ma ona

valo’aga Merita Huch

Fa’ailoga taua o le 60 tausaga o le susuga i le Faifeau Toeaina Faatonu Rev. Eti Tamati i le taimi na feula ai le keke o lona aso soifua. O le 60 tausaga o lona soifua na fa’amanatuina lava e le Faletua ia Kuinimeri ma le fanau ma fanau a lana fanau. Manuia tele le atoaga o lou 60 tausaga Tama!

O

le lagona laualuga i le fa’amanatu ai o le atoaga o le 60 o tausaga o lona soifua, o le fa’afetai lea i le Atua. O ia o le pule o le soifua o le tagata. O le aso tolu (3) o Setema o le tausaga e 1953 na soifua ai Eti Tamati, o lea o loo tausinu’u o se fa’afeagaiga a le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano Samoa i le afio’aga o Faleasi’u. O le fa’amanatu ai o lona aso soifua ua fa’apea ona toe fa’asolo ai mafaufauga i le amata

Faaauau itulau 2

Susuga i le Faifeau Toeaina Faatonu Rev. Eti Tamati (FTF).

Fesiligia le amiotonu i le tulimotu o lona atalii ma le a’oga Marieta Heidi Ilalio O le taimi nei o lo’o fia maua e se tasi o tamā se tali amiotonu e tusa ai o se mafua’aga tatau ua tuli motu ai lava lona atalii mai se tasi o Kolisi i le atunu’u. O ia lea o Asoau Va’a Brown o lona atalii na vasega 9 i le Kolisi o Faleata i le tausaga ua mavae e igoa ia Earnest Brown ma sa Weather

fa’aalia sa’o lava e le tamā lenei na mafua ona tuli lona atalii ona o se tu’ua’iga i le pa a le a’oga lea na ‘o’oti e tamaiti a’oga na feosofi ai i le isi itu. “O lo’u atalii lea na lavea ai i le vaega lea ma na ‘ou talia le fa’asalaga e pei ona tu’u mai o le tuli ma le a’oga i le kuata atoa,” o le saunoaga lea a Asoau. Sa ia fa’amatala i le Ini’ini Samoa e le’o

Source: www.accuweather.com

Earnest Brown. I N I I N I - ‘ AT T E N I O N T O D E TA I L S ’

fa’ataute’e i le mafua’aga o le tuli o lona atalii ae o le itu taua ia te ia ia toe talia lona atalii ona e taua le ola a’oa’oina o so’o se tamaititi mo lona lumana’i manuia. O le fa’alavelave lenei na tula’i mai i le tausaga ua mavae i le masina o Me soso’o atu ai ma le kuata fa’ai’u fa’alea’oa’oga o

Faaauau itulau 3


iniinisamoa@gmail.com

FINAGALO FAAALIA / STREET TALK

Tēlē le suiga i le fuainumera o tagata tafafao maimoa mai fafo ma tagata fa’atau o le Teuila i lenei tausaga. Fa’aalia ai manatu o nisi o i latou o lo’o fa’atau a latou oloa ma meataulima i lumafale o le Malo. Ronise Seumanutafa Faleasi’u O lea e feololo lava tagata tafafao maimoa mai fafo po’o turisi, e fa’apena fo’i iai latou o lo’o fa’atau. O lea e matauina le to’atele o i latou e asiasi mai o tagata Samoa lava o lo’o aumau i atunu’u mamao. O latou fo’i lava nei o lo’o asia nei faleie ma fai a latou fa’atau. O le tele o turisi lea e iai i le fa’amanatuina o le Teuila i lenei tausaga e tele lava i meaai a latou fa’atauga ma le maimoaina o polokalame o le Teuila. Atonu e mae’a ane lenei vaiaso ua to’atele nisi o latou e aga’i mo fa’atauga pe a lata ina fa’ai’u polokalame o lo’o fa’agasolo.

Tuila Pereira Tiapapata

Fa’avae Lepale O a’u e lē misi le Teuila ma lo’u faleie e fa’atau ai a’u oloa po’o galuega taulima. Talu mai ona amata le vaiaso ua matua pa’ū lava le tupe maua ona o le leai o ni tagata fa’atau e fa’apena fo’i le numera o tagata asiasi mai aemaise lava turisi. O tausaga ua mavae, e mae’a ane se aso se tasi o polokalame fa’agasolo i luma nei(Eleele-fou) ua silia ma le $2000 le tupe ou te maua mai le pisinisi,peitai o le tausaga lenei ua lē toe ausia le $1000 i se aso po’o le lua aso. Tausaga ua mavae sa afea gofie lava le nofoaga lenei aua sa iai pulu e malu ai tagata mai le la, ae ina ua mae’a le afa o Eveni, fa’aleagaina lea vaega ma fa’aletonu ai le tama o aiga o le atunu’u ua tau leai ai ma ni turisi e asia Samoa. Masalo e o’o atu i le tausaga fou ua toe sologa lelei ia vaega ma manuia uma ai tatou.

O le matou ia pisinisi le Samoa Loko Style e leai lava se eseesega o lenei tausaga ma le tausaga ua mavae. E feololo lava nai fa’atau e maua, e tele o tagata asiasi mai fafo ma aiga fo’i o lo’o asiasi mai i Samoa nei i le vaitaimi lenei. O lea e tele ina pa’ū uma le tau o oloa peita’i e matauina pea le toatele o i latou afea le nofoaga lenei e na o matamata lava i fa’afiafiaga ma a’ai ona toe fo’i lea e tau le fa’atau.

Temukisa Leaula Taualai Salamumu O a’u fa’atau lava a’u meataulima i luma nei pea fa’amanatu le Teuila. E �ga le mamao o le matou nu’u ou te sau lava e lagolago lenei fa’amoemoe aua i le auga o le vaega o le fa’aaliga lea o tu ma aganu’u aemaise ai fo’i le fa’alauiloaina o faiva alofilima o tagata Samoa lava ia. O le avanoa fo’i lenei e mafai ai ona maua e le faipisinisi nisi o fa’atau fa’asili o le tausaga e ese mai fa’atau masani o aso uma. Peita’i ua fa’aletonu lava fa’atau o lenei tausaga, tau leai ni turisi ae ua tele le oloa gaosi.

Mary Nu’utofia Vailele O lea lava e manaia lava fa’atau e maua i le aso talu ona amata le Teuila o lenei tausaga, o le lava a o le onosa’i i luma nei, aua o le toatele o lo’o fia maimoa muamua i polokalame o lo’o fa’agasolo aua e lē mafai ona toe fa’a�no fa’alua. A mae’a le la itu ona agai mai lea iinei ma va’ava’ai nisi o oloa e fa’amanatu ai le Teuila o lenei tausaga. E lē tutusa uma aso ma tausaga.

Sina Fono (ogatotonu) Papauta

Va’a Sio Vaitele-uta

O lea ua o’o mai lava i le ogatotonu o le vaiaso e lē i iloga lava ona manaia ni fa’atau e maua i le aso. E feololo fo’i nai turisi o lo’o aga’i mai ma matamata ae lē fa’atau. Masalo e mafua lea tulaga ona o lea e a’e aoga ma galuega aua o le toatele lava o tagata fa’atau o tatou lava tagata. Ae a tele lava polokalame fai o le Teuila ma to’atele tagata e aga’i mai e tafafao ai o le tele fo’i lea o fa’atau e maua.

Folosi Masaga Vaitele-uta O le tausaga lenei i la’u matau atu, ua fa’aleai ni fa’atau toe ua lē to’atele ni turisi asiasi mai, ua le tutusa lava ma tausaga ua mavae. E fai le Sisigafu’a e iai lava le au asiasi mai fafo ae e pei lava o le Teuila e pito sili ona maualuga ai le fuainumera o i latou e asia Samoa mo tafaoga ma fa’atauga aua e tele ina pa’ū ai le o oloa o lo’o fa’atauina i lumafale nei.

E tele tupe ua fa’aalu i le tapenaina o faleaiga fa’atasi ai ma le $150 o le totogi o le nofoaga lenei ae e lē o talafeagai ma tupe maua o fa’atau i aso taitasi. E foliga mai e lē lelei ona fa’apolokalameina lenei fa’amoemoe. E tau leai fo’i ni turisi o toe vaaia i le Teuila. A fua atu i tausaga ua mavae e pito sili ona tele turisi e matamata i luma o le fale o le Malo nai lo tatou lava ia, aua e matamata mai lava i aiga i televise. Ana fa’auau pea le Tuuga Fautasi o le polokalame sili lea ona fia maimoa ai le to’atele o turisi e malaga mamao mai e tafafao i Samoa nei i le Teuila. INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 49


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS

Ave fa’amalosi se teineititi, sailia Sedan mumū

O oe ma lou fu Aries-Alisi (Ma� 21-Ape 19) O lo’o iai ni lagona ita ia te oe e le’o mafai ona e fa’aali atu i le isi tagata, ma e te le iloa pe fa’afefea ona fa’aleo atu. Aua e te vave fa’ailoa atu lea tulaga, ae fa’atali mo le taimi talafeagai e te iloa ua tatau ai ona fa’apa loa lea fa’agaulemalie. O le fa’asolo atu i le ogatotonu o le vaiaso, e fa’alala mai ai fo’i le aia tatau o le isi vaega, ae ia lava pea lau onosa’i ma e va’ai i itu e mafai ai ona fo’ia. E toe susulu lelei lou fetu i le fa’aiuga o le vaiaso, ma o lo’o iai se fa’amanuiaga o lo’o faatali mai mo oe. TAURUS�TARUSI �APE 20�ME 20� E iai ni fa’alogona fiafia ia te oe i le amataga o lenei vaiaso galue, ma o le tele fo’i o au galuega fa’a�no o le a aga’i i luma. O le vaitau lelei lenei mo oe, tou te galulue fa’atasi ai ma le isi vaega i ni a�na’e tetele. Peita’i, aua fo’i nei sao i lou ulu lea tulaga. E iai lava tagata o lo’o va’ava’ai vale i le fa’a�noga o ou �ute ma galuega. O lou naunau e fa’amae’a se galuega po’o se poloke�, o le a tu’u atoa ai lou mafaufau ma lou malosi e fa’a�no lea vaega i lenei vaiaso. Toe fa’ata’a��a fa’alelei au fuafuaga fai i le faaiuga o le vaiaso.

So’oupu o le Matagaluega o Leoleo, Fauono Talalelei Tapu

Marieta Heidi Ilalio O lo’o sailia e leoleo i le taimi nei se ta’avale o le ituaiga o le Sedan mumū ona o se fa’alavelave na tula’i mai i le vaiaso ua mavae. O lenei fa’alavelave na fa’amaonia mai e le So’oupu o le Matagaluega o Leoleo, Fauono Talalelei Tapu na a’afia ai se teineititi e 11 tausaga e a’oga i le A’oga Tulaga Lua a Siaosi Palauni i Fale’ula. O lenei teineititi na fa’aalia e Fauono na savali mai i le taeao o le Aso Lua o le vaiaso ua mavae e alu i le a’oga ae tu ai le Sedan mumū lea o lo’o sailia ma fai i ai e oso i totonu e ō e momoli o ia i le a’oga.

Na fa’aalia mai na ave e nei alii e to’afā ia lenei teineititi aga’i i Faleolo ma o inā na o latou tu’uina ai lenei teineititi. O le fa’amatalaga a Fauono o le itu e fa’afetai ai na ave lenei teineititi i le Falema’i ma fa’amaonia ai e le’i faia ai ni uiga fa’afeusua’iga e nei alii e to’afā lea o lo’o sailia e leoleo. Pau le tulaga o lo’o iloa e lenei teineititi o foliga o nei alii ma le lanu o le ta’avale ae na e lē masani i nei alii. O le taimi nei o lo’o talosaga mai le Matagaluega o Leoleo i le mamalu o le atunu’u e fesoasoani atu pe a iloa lenei ta’avale ia logo atu se ofisa o leoleo lata ane ona o lo’o sailia nei alii na ave fa’amalosi i si nei alualutoto.

GEMINI�TEMINI �ME 21�IUNI 21� Fa’alemu lou vae i le amataga ole vaiaso. Afai o lena ua e mafaufau e fa’atopetope le faiga o au galuega, e fautuaina la oe e lou fetu, e ta’a�a nisi mea mo le isi taimi. O nisi o au galuega o lo’o e galue ai, e ono a’afia ai le isi tagata ma e ono avea ma itu e fe’ese’esea’i ai i se taimi. E le tu’ua ai le fa’a�no pea o nisi o au fuafuaga, aua o vaega taua ia mo lou aga’i i luma. O le vaitaimi lenei, e le tatau ona toe fa’aletonu ai au fuafuaga ona o fa’aosoosoga a le fili ma le �’apolo. Va’ai tagata e te iloa e fetaui a outou mi�, tou te galulue fa’atasi. CANCER�KANESA �IUNI 22�IULAI 22� Afai e te fa’alogoina e le’o seki lou mafaufau i le amataga o lenei vaiaso, ona aua lea e te faia se mea, pe e te ioe i se mea e fai mai ai le isi tagata e fai. E ono tula’i mai ai nisi tulaga, po’o lou le fiafia ai e te galue i mea ua e masani ai. E iai ni mataupu e mana’omia ai au faaiuga fai, ma o le taimi lelei fo’i la lenei, e taua ai lou mafaufau lelei i se fa’aiuga aua o lo’o fa’ailoga fesili lou manuia ai ma lou fa’anoanoa ai mo se taimi umi. E fa’asolo atu i le fa’aiuga o le vaiaso, ua tatau ona fa’ama’ai lau peni, ona e tele ni mataupu o le a nafa ma oe. LEO�LIO �IULAI 22�AUKUSO 22� O le Aso Gafua, e alu ai lou ulu i le fa’a�noga o au galuega, ae galo ai se mea na talosagaina ai e sau uo po’o lou aiga se fesoasoani. E fautuaina oe e lou fetu, e te fa’a�no lou �ute e tatau ona fai, ma ia paleni le fa’a�noga o so’o se mea ia tutusa ai lou lagolago i lou aiga ma au uo fa’apea lou taimi e galue ai i lou ofisa. O le vaitau fo’i lenei, ua mana’omia ai e lau pa’aga se taimi e te lua mafuta ai ma talatalanoa aga’i i le lua lumana’i. O le fa’amamafa o lou vaiaso, o le fai o le mea e tatau ona fai, ae le’o le fa’amalie na o le itu e tasi.

Quality Tailor from Philippines we sew all kind of clothing. Come one come all at Malifa St. Apia.

Contact: SUSAN N GAOSI Ph: (685) 7603716 or (685) 7209049 Email: susanngaosi@yahoo.com

Itulau 50 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

VIRGO�VETO �AUK 23�SET 22� O nai mea lai� lava e te le’o amana’iaina, e taua uma. O lou sa’iliili fo’i ma le su’esu’e a�li, o le a fa’amanuiaina ai oe i se taimi, ma ua tatau nei ona e fa’ataua so’o se mataupu e te fa’a�no aua e te le iloa lava fa’amanuiaga a le Atua mo oe. Afai e te fa’alogoina ua le mafai ona e fa’a�no se galuega, ona malolo lelei lea, ae le’o le fosi, aua e uma ane ua e �gaina ai. O le a toe sologa lelei au fuafuaga fai i le Aso Faraile aga’i atu i le Aso Sa, ma o le a tele sou fiafia e maua mai i au galuega e fai ma mafutaga ma aiga ma uo e te fa’atasi atu iai.

LIBRA�LIPARA �SET 23�OKE 23� O le Aso Gafua, e mana’omia ai le lelei o lau fa’asoa fa’apea au fa’aiuga fai. Afai e te le iloa fuafua le fa’asoa, o lona uiga ua tatau ona e toe tagataga’i lelei ai i lea tulaga. O meto�a ma mea fou e te maua i lenei vaiaso, e taua tele mo lou aga’i i luma. O le toe fa’atulaga lelei fo’i o so’o se fuafuaga, o le isi itu taua lea mo le toe tu’ufa’atasia o lou aiga e galulue i se poloke� tele. O le a e fa’alogoina lava le mama o ou �no pe a toe tasi le tou manulau� ma tagata o lou aiga e tulimata’i aua le aga’i i luma. O nisi mea e toe tula’i mulimuli mai, aua le amana’iaina. SCORPIO�SIKOPIO �OKE 24�NOV 21� O le vaiaso lenei, e tele ina e fiafia ai ma suia ou lagona fa’anoanoa sa iai i nai vaiaso ua tuana’i, ona ua mafai ona iai ni suiga fou ua e va’aia i lou olaga. E le gata i totonu o lau galuega ae o lou aiga fo’i. E fa’asolo ina taunu’u au galuega sa fa’a�no mai ma o le a e maua fo’i ni fa’amanuiaga sa e le mafaufauina o le a e maua. O lo’o iai pea ia te oe ni lagona masalosalo ona o nisi mataupu, ma e mana’omia e lou fetu lou talitonu i au galuega ona tau lea o lou fa’amoemoe. SAGITTARIUS�SATITARI �NOV 22�TES 21� O lou vaiaso pu’upu’u lenei, ma o mataupu tetele fo’i sa fa’afaigata i lou tagata, o le a fai lea ma au vaiasu i lenei vaiaso. O le amataga o le vaiaso o le a e galue ai e fa’amae’a le mau gasu, ma o le fa’asolo atu i le ogatotonu o le vaiaso, o le a fai ai sau malologa mai le mau mea, ma mafaufau ai i nisi a�na’e fou. O le a e toe sailiili ni fa’amatalaga ma ni fa’amaumauga o lo’o mana’omia mo sau poloke� fou ina ia sologa lelei lea taumafaiga. O le fa’aiuga o le vaiaso, o le taimi lelei lea e te faia ai ni mea mo lou lava tagata ae ta’a�a fuafuaga masani mo le isi taimi. CAPRICORN�KAPIKONA �TES 22�IANUARI 19� Talanoa i sau uo po’o se isi o lou aiga e te talitonuina e te lua galulue i se a�na’e ua e mafaufau e amata. E iai lava le tagata o lo’o fa’atali mai ia te oe, mo sou manatu i se mataupu po’o se ‘ofa e te gafataulimaina e fesoasoani ai i lau a�na’e. E le’o se mea leaga lou fai i le isi tagata mo se fesoasoani ma se lagolago i lau matafaioi. O fa’aiuga o nisi o galuega sa e galue ai, o le a fa’afiafiaina ai oe i le fa’asolo atu i le fa’aiuga o le vaiaso. O lou galue malosi, o le a toe tauia uma, ma atonu o le vaitau tonu lenei o le seleselega mo lou fetu. AQUARIUS�AKALISI �IAN 20�FEB 18� Ave’ese lou mafaufau ma tu’inanauga po’o mea e le aoga, ae tu’u atoa lou mafaufau i au meaa’oga pe afai o lo’o e aoga, po’o lau galuega fo’i, pe afai o lo’o e faigaluega. E le’o se mea foi, e te fa’atuatuana’i ai au uo, ae manaomia lou fesoasoani atu fo’i iai atonu o le a tou galulue fa’atasi e fa’a�no se mea aoga e manuia uma ai outou. O le a e auai atu i se fa’alapotopotoga o ni tagata latou te lu’itauina lou fa’amoemoe o lo’o e galue ai, ma o le taimi lelei lenei e mana’omia ai le fa’amae’a o au galuega ma fuafuaga fai. Fai sina malologa i le fa’aiuga o le vaiaso. PISCES�PISESA �FEP 19�MATI 20� O le a matele au galuega o lenei vaiaso i galuega fa’aofisa. O le itu lea, e taua ai le paleni o lou taimi faaalu i galuega fai i lou aiga ma lou ofisa. O lou malosi atoatoa, ole a mafai ona e faa�no ai nisi o fuafuaga ua leva ona e moemi� iai. E iai ni nai fa’afitauli e tula’i mai i le fa’asolo atu i le ogatotonu o le vaiaso, ma afai ae e talatalanoa i le isi tagata ma fai le mea e tatau ona fai, ona leai lea o se vevesi. Fai mea ma le loto malie ae le’o le fa’ava’ava’ai fua i le isi vaega.


iniinisamoa@gmail.com

CLASSIFIEDS

Lelei le tausiga o atina’e Valenitina Masoe O le lelei o le tausiga e Toāmua o atina’e e fesoasoani atu iai le Polokalame o Fesoasoani mo Sosaiete o Tagata Lautele po’o le CSSP, lea na toe talia ai se isi o a latou talosaga. O lea talosaga na autasi iai Ali’i ma Faipule o Toāmua fa’apea Puipa’a, ona o le fa’amoemoe mo le fa’amatagofieina o afio’aga e lua i le vaitaimi o le Teuila ma fa’atupe ai loa e le CSSP ni fata lapisi ua tatala ma fa’aaogaina. Fa’aalia e le Sui o Komiti o afio’aga o Toāmua ma Puipa’a, Malaga Time, e silia ma le $30,000 le fesoasoani na ofo atu mo lea fa’amoemoe, ma e 100 fata lapisi na fa’atupe ai ua tufatufa atu i aiga ta’itasi. O le atina’e muamua a Toāmua na fa’atupe e le CSSP, o le toe fa’aleleia o lo latou vai ta’ele i le isi itu o le nu’u, ma le fesoasoani lona lua na tatala talu ai nei, o le falea’oga mo le a’oga amata aua alo ma fanau fai a’e o le nu’u. “O le fa’amoemoe tāua o ali’i ma faipule o Toāmua ma Puipa’a, o le tumama o tagata uma i o latou lumā fale ma le fa’atagofieina atili o le afio’aga e ala i ia atina’e. O atina’e uma ua i lea vaega o le

������������������ ����������������������������������������������������� ��������������������������������������������������� ��������������������������������������� �� �� �� �� ��

Mai le Itu Tauagavale: Puipuiautele Foma’i, Leuo Leta, Leatiogie Anoa’i, Siaki Siaki, Malaga Time ma Moemalo Simiti, Sui o le Komiti o Ali’i ma Faipule o Toāmua ma Puipa’a.

Fata lapisi e 100 ua >> fa’atupe i le fesoasoani mai le CSSP ma fa’aaoga e aiga o Toāmua ma Puipa’a.

atunu’u, ua fa’aalia e sui o afio’aga e lua, o le a fa’aauau ona atina’e ma va’ai

Motorcycle For Sale

���� ����� ����� ���������� ������������� �������� ����� �����������������������������������������������

Ricoh Samoa Limited

PO Box 9098 Ia Malamalama Building, Beach Rd, Tamaligi Apia, Samoa

fa’alelei aua le fa’amatagofieina ai pea o le atunu’u.

manila car wash

������������������������������ ������������������� �������������������������� ��������������������������������������� ��������������������������������������������

����������������������������������������

shop # 1

LOCATED: SINAMOGA

call: 7603440

Honolina & Moananu fish, chicken, sausage & chips

Le faleoloa i le �ea-market e te maua ai le �sh, chicken, sausage & chips aupito sili ona tofo lelei

Shop # 1 & 8

For ordering call... Ph: 685 - 7790516 or 685 - 7633075

2006 Honda CPR600 $8,500 ONO Helmet & Safety Jacket included Excellent Condition. Ph: 724-4842 / 770-1554

PROPERTY FOR SALE Investment Property for Sale at the cool heights of Aleisa, 3 acres of land all fully fenced and fully planted with crops. Great property if you’re ready to build your getaway home or as an investment for the future.

Asking price 480,00 or nearest offer. P: 7221313 (can also sell separately) INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 51


LIVE IN A WORLD OF INFINITE POSSIBILITIES

OFFICIAL SAMSUNG SUPPLIER

The Samsung GALAXY S4 brings people together when they’re apart. You and your friends can share screens as well as explore each other’s favorite music, files and games.

SAMSUNG GALAXY S4 Prepaid

$2399 Postpaid

$2299

DIGICELSAMOA.COM Terms and Conditions apply. For more info please call Customer Care free on 123 from your Digicel Phone.


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS

Aoga lava le fa’ate’i i le isi taimi Merita Huch Na fo’i fiafia se alii fai pasi i Savaii i le ogatotonu o le vaiaso ina ua mafai ona maua se tali o lona tigā ua faitau masina o feagai ma ia. O lana pasi na ua lata i le fitu masina talu ona o la valavala, ma lana afi atoa lava Nissan ae e le’i atoa lava le tupe na ta’utino se alii fai pasi i Upolu e totogi uma atu. O le tele o taimi o fesootai ma fetaui ma le mau faamatalaga e tolo ai le totogi atoa atu o ana meatototino, o le tauanau o le fai pasi i Upolu ae na i’u lava ina le toe tali atu le telefoni, na lagona ai le faanoanoa tele o le fai pasi i Savaii. O le iuga o le tolo o nei feso’ota’iga o le aga’i sa’o lava o le fai pasi mai i Savaii i le ofisa o Leoleo aga’i ma leoleo i Si’umu ma toso mai loa ma le pasi, e ui i le mau talosaga ma faamatalaga na avatu e le fai pasi o Upolu. Na aumai sa’o lava le pasi tu i le ofisa o leoleo i Apia ae faatali le totogi atoa atu e le fai pasi o Upolu o le alii faipisinisi mai i Savaii. O le iva i le taeao o le Aso Lulu na ave i le fai pasi o Upolu e avatu ai le tupe o totoe o le tau o le pasi ma le afi, ona fa’ato’a fa’afo’i ane lea o le pasi

sana tagi i le faamasinoga faasaga i le le savali o le itu na ave le pasi i Upolu nei i le lē savali i tuutuuga ma aiaiga o lenei maliega. O le a’oa’oga tele mo le fai pasi o Upolu, aua ne’i aga’i e ave se pasi ma se afi ae o lo’o iloa lelei e le o ia te ia le tinoitupe atoa e totogi ai ia meatotino. Lona lua, aua ne’i manatu e tolo se aitalafu e le tuliloaina ma le lona tolu e le tutusa le faatauga o mea nei o taavale ma talosaga o nonogatupe e faia i faletupe e mafai ona auaua’i le totogi o se tupe faapea a misi fo’i e lē afaina. A’oa’oga ua ta’ua e le au fai pasi i Savaii. Ua gata ae papa ona toe ave se fa’atuatuaga i se tagata e ui lava ina faigata ona leai atu iai. Lona lua, ‘aua ne’i toe faia ni maliega tu’ugutu ae Le pasi lenei a le Queen Patsy lea na toso mai e leoleo ua toe fa’afo’i atu ina ia tusitusia mea uma ma le lona tolu ua totogi atoa mai le tupe na totoe. se’iloga ua vaai i le mata o le tupe ona ae alu le faipisinisi Savaii ma lana tupe. O le tau atoa o le pasi ma le afi e fa’ato’a mamulu lea o ni meatotino Peitai e te’a lava le iva o faatali le Iniini $55,000. O le tupe ua mae’a ona totogi taugata fa’apea. Ua toe fo’i nei le pasi i le fai pasi i ini foliga o se feiloa’iga e leai lava. Toe e $26,000. E toe 10 minute i le tasi Upolu ae ua i Savaii le faipisinisi ma le maua le tala mulimuli ua feiloa’i itu e (12.50pm) ae oo atu loa le faipasi mai lua ma le loia a le faipisinisi Savaii ma i Upolu ma se tamalii e mautinoa ua tau atoa o lana pasi ma lana afi ma ua tuu atu ai i le kuata i le tasi (12.45) e fesoasoani ia te ia ma tuu atu le $29,000 faaitiitia isi galuega a le Ofisa o Leoleo saili atili ai le faipasi o Upolu mo se faaopoopo iai ma le $5000 e ono taofi ai o loo pisi i le Teuila ma le pasigā taavale tinoitupe. se fuafuaga a le itu lea mai i Savaii e ave i lenei vaiaso ma le vaiaso fou.

Mai itulau muamua

O le soifua ma ona valo’aga mai o le olaga ma o le aotelega o lona soifua ua foliga mai ai e tele valo’aga ua faia fa’atatau i lona soifua, o isi valo’aga ua taunuu ae o isi e le o taunu’u. Na soifua Eti Tamati i le afioaga o Moata’a ma a’oga ai i le aoga laititi a lona nu’u. Mae’a lea ae a’oga i le Vaimauga ma aga’i atu ai i le a’oga a Leifiifi ma fa’aauau ai i le Kolisi o Samoa. O Eti

o se alo fa’asino i leTamā ia Mata’u Tamati Tuiloma o Sapunaoa Falealili ma le Tinā ia Fa’apenalo’ualofa Tauai o le afioaga o Moataa. A’o a’oga o ia i le Kolisi o Samoa na maualuga taumafaiga a Tamati i le tomai o le su’etusi. Sa i’u ina fa’amanuiaina ai ina ua sili i le vasega fa’ai’u i le mata’upu lava lea. Ae atonu o le amataga

Rimani Flowers Overseas Flowers for any arrangements

Itulau 2 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

lea o valo’aga ua tu’ufa’asolo mai le soifua o le Susuga i le Faife’au Toea’ina Fa’atonu. O le fa’ailoga muamua o lea vasega, e le’i maua se tusi fa’atatau i le mata’upu o le su’etusi ae o le tusi na ia maua ua faaliliuina o le Ofu Tu’upao (the Robe) le tala o le la’ei o le alii fa’aola o Iesu Keriso lea na fai ai le vili i ona toe taimi. O le manatu o le susuga Tamati e foliga mai o se valo’aga lea ua fa’ata’atia mo ia, e aga’i i le galuega tala’i a le Atua ma avea ma faife’au. O le tausaga e 1977 i le tausaga fou tonu lava le aso

muamua (1) o Ianuari na fa’ataunuu ai le valo’aga muamua – o le fa’aipoipo atu ia Kuinimeri Masinalupe Pisi o Safa’ato’a o Lefaga ma Lepea i Faleata. Na soso’o lea ma le faataunuuina o le valo’aga e avea ma faife’au ma o le tausaga e 1979 na ulufale ai i le Kolisi Fa’afaife’au a le Ekalesia Fapotopotoga Kerisiano Samoa i Malua. Na mae’a ana taumafaiga i le tausaga e 1983 ma galue ai loa ma fa’aaoga ai le isi valo’aga o lona olaga o se tagata su’etusi ma avea

Faaauau itulau 3


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS Mai itulau 2

Mai itulau muamua

Fesiligia le amiotonu i le tulimotu o lona atalii ma le a’oga le tausaga ua te’a e le’i toe talia lava lona atalii. Sa saunoa Asoau o le maliega na sainia ma le Pulea’oga ia Maua’i Tifaga Mo’emo’e e fa’atau mai e ia fagu vaila’au faga vao e lua ma saili mai se faga vao ona alu atu lea o ia e fa’atino le fa’asalaga o lona atalii e ala i le faga atoa o le vao a le a’oga ae a’oga pea Earnest. O se itu na tete’e ai Asoau ona e le talafeagai le oti fa’alua o se tagata e ala i nei ituaiga fa’asalaga ua tu’uina atu e le Pulea’oga ia te ia. “Na ‘ou o’o lava i le Ofisa Sili o le Matagaluega o A’oga ma o le tala a Falana’ipupu e toe ave lo’u atalii i le a’oga ae o le a tusi i le Pulea’oga a Faleata e toe fa’aa’oga le tama ona e taua le maua pea o le ola a’oa’oina o so’o se tamaititi,” o le fa’amatalaga lea a Asoau. Sa ia ta’ua o se vevesi i le a’oga na toe a’afia ai lona atalii (fusu’aga) lea na mafua ai ona tuli motu ma ua mae’a ona tautala ma a’oa’i lona atalii ma toe talosaga i le Pulea’oga mo se avanoa, peita’i e le’i toe talia lava lana talosaga. O le tusi lea o lo’o masalosalo ai Asoau e le moni le saini a le Ofisa Sili o a’oga, o le tusi lea na ave e le Ofisa Sili o A’oga i le Pule o Faleata e tuli motu lona atalii ina ua toe lipoti atu le fusu’aga e pei ona a’afia ai. “E le fa’apea o se su’esu’e vale o se isi, ae e tatau ona iloa le mea moni pe e mo’i le tusi lea, e pei e foliga mai o se saini na faia se kopi ae fa’aaoga i le tusi lea,” o le

saunoaga lea a Asoau. I le talanoa mai a le afioga ia Maua’i na ia fa’amatala sa’o mai lava le tulaga i le fa’alavelave lea na ia fa’ailoa mai ai e moni o le mafua’aga na tuli i le pa a le a’oga lea na fa’aleagaina ae na toe a’afia i se fusu’aga ma o se lesona ina ia iloa ai e Earnest le taua o le avanoa o lo’o tu’u atu e le a’oga e a’oa’oina ai i Faleata. “O le tulaga i le maliega lea o le Komiti lava a le a’oga na faia ona e sili atu le faigofie o le fa’atau o vaila’au ma saili se faga vao i lo o le tau o le pa a le a’oga lea na fa’aleagaina,” o le saunoaga lea a Maua’i. Sa ia ta’ua e silafia e le Atua e pau lona tiute o le a’oa’o o le fanau ae ona o lea ua fa’aleagaina meatotino e tele le aia a le komiti e faia ai se fa’ai’uga i lea mataupu. Ae i le mataupu i le tusi e pei ona ta’ua sa fa’aalia ai e Maua’i o le tusi lava ia na aumai sa’o lava mai le Ofisa Sili o le Matagaluega o A’oga ona e pei e foliga mai ua uma avanoa na tu’u ia Earnest e le a’oa’ia lava lona mafaufau. “Na talanoa lava i si tamā lea (Asoau) ma fa’amalamalama lelei i ai le fa’ai’uga a le komiti ona o lea ua a’afia meatotino na alu ai le afu o matua uma aemaise o meatotino a le Itumalo,” o le saunoaga lea a Maua’i. E le’i mafai ona maua se avanoa i le Ofisa Sili o A’oga ona o lo’o pisi i ana fonotaga e tusa o se fa’amatalaga sa’o i le mataupu e pei ona tula’i mai i lenei tamaititi a’oga.

ai ma se tasi na va’aia le tulaga tau tupe a le Kolisi (bursar). E lua tausaga na tautua ai Tamati i le Kolisi i Malua ae vala’auina ma lona faletua e le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Samoa i le afioaga o Faleasi’u. O se vala’auina na amata i le tausaga e 1985. Tausaga na soso’o ai ae a’afia lona fatu ma ave sa’o ai lava mai i le falema’i i Moto’otua sa tulituli iai mo se lavea’i mo le falema’i i Greenlane i Aukilani i Niu Sila. E ogaoga lu’itau o le soifua fa’aletino ua feagai ma le fa’afeagaiga. O le mae’a o togafitiga o lona fatu, ae oo i le tausaga e 2000 ae maua fo’i i se isi gasegase ogaoga o lona ua ua fa’apea ona maua ai ni fula ma o le ta’otoga lava le tali o lea fa’afitauli. E le’i iai se isi na mafai ona mate’ia aluga o lenei gasegase ma e le’i tele fo’i se fa’amoemoe mo Tamati. O le gasegase lea na fai ai se isi valo’aga a le foma’i na va’aia Tamati ma fa’apea ane a mafai ona soifua pea i le isi tolu (3) masina e soso’o ai ma lona ta’otoga, o se tulaga lelei tele lea ae sa manino lava e le’i manatu le foma’i e soifua pea. O lea ua 13 tausaga o soifua lava le fa’afeagaiga ma o le valo’aga la lea ua le taunu’u e pei ona manatu ai le foma’i. O le tausaga e 2011 ae toe aga’i foi e si’ima’i ma fai ai se isi ta’otoga i Niu Sila ma sa ta’ua e lona aiga sa manatu lava o lona gasegase lea e vala’auina ai le alii faife’au, peita’i na toe fa’afo’i lona malosi ma o lea ua aulia le 60 o tausaga o lona soifua.O le fa’amatalaga a lona ‘aiga “Vi’ia le Atua i lona alofa” ona ua le faia se finagalo o le tagata ae ua pule lava le Atua i le soifua ua ia fa’asoa mai pea i le Tamā. O valo’aga ua fa’asoa mai i le soifua auauna ua ausia ai lava le faauluuluga o le EFKS e ala i le tofia e avea

Faaauau itulau 6

EFKSTV SCHEDULE WK 17 - 19

PROGRAMMES SUBJECT TO CHANGE WITHOUT NOTICE INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 3


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS

Fana, taumafai e fa’asa’o le fa’avalevalea O lea moliaga na iloiloina e le fa’amasinoga, ma e le’i fa’amaoniaina e fa’atonu ona o le lē lava o mau e fa’amaonia ai, lea na toe suia ai loa le moliaga lea i le moliaga o le fa’ao’omanu’a tugā ua ioeina e Tofele. Valenitina Masoe O lē ua falepuipui i lenei mataupu, ua fa’amaonia ona moliaga o le fa’ao’o manu’a tugā ma le umia o se aupega mata’utia (fana), o Tofele Lata Tavui, 55 tausaga o Vailele, o se tamāli’i sa tauvā i le faiga palota o le 2011 mo le Itumalo o Satupa’itea. Na ia fa’aalia i luma o le fa’amasinoga, na ala ona ia fana lē na a’afia, ona o le taumafai e fa’asa’o lona fa’avalevalea. O le finauga fo’i a lana itu e ala mai i le loia na tula’i mo ia,Tole’afoa Solomona Toailoa, o le fa’apā o le fana, e le’i iai se fa’amoemoe e manu’a ai se isi. E ui i lea finauga, ae sa fa’amaonia lava e le vasega o

fa’atonu moliaga nei e lua, e tusa o mau sa fofogaina i luma o le Fa’amasinoga Maualuga. O le mataupu lenei, na tula’i mai i le aso 25 o Mati o le tausaga lenei, ma sa molia ai Tofele i le moliaga o le taumafai e fa’ao’o le oti ia Tofilau Ivara, o se matai 52 tausaga o Falelatai ma Iva i Savai’i. O lea moliaga na iloiloina e le fa’amasinoga, ma e le’i fa’amaoniaina e fa’atonu ona o le lē lava o mau e fa’amaonia ai, lea na toe suia ai loa le moliaga lea i le moliaga o le fa’ao’omanu’a tugā ua ioeina e Tofele. A’o le’i tula’i mai lea fa’alavelave, sa nonofo fa’atasi Tofele ma lona to’alua ma lē ua a’afia i le fale e tasi.

O se mataupu tau tupe na mafua ai le fe’ese’esea’iga i le va o i lā’ua. Sa fesiligia e Ivara pe aisea, ae tali ane lē ua molia ua talafeagai lea tulaga ma fana loa, lea na a’afia ai lona fatafata. Sa taofia Ivara i le falema’i ona o le pulu na mau i lona fatafata peita’i e le’i afaina se vaega o ona totoga. O lea mataupu na faia ai e Alii ma Faipule o Vailele se ifoga i le afio’aga o Falelatai, ma ua talia. Peita’i, e le’i iai se fa’atoesega a lē ua molia i lē ua a’afia, ma na tā’ua e Ivara ua ia fa’amagalo iai, ae e iai lava taimi e oso a’e ai ona fa’alogona ita i lea ali’i, ma o lo’o iai pea lagona fefe ia te ia ona o lea fa’alavelave

Tofele Lata Tavui, falepuipui mo le fa tausaga, fitu masina ma le vaiaso e tasi i moliaga o le fa’ao’omanu’a tugā ma le umia o se aupega mata’utia (fana).

fa’atasi ai ma ni tiga i lona fatafata na a’afia. O le moliaga o le fa’ao’omanu’a tugā, o le fa’asalaga amata e lima tausaga ae o le umia o se aupega mata’utia e 6 masina, peita’i e tuli fa’atasi lea fa’asalaga.

O le toesea mai ai o le umi na nofo taofia ai mo le fa masina ma le 21 aso, ona o le lē usita’ia o tu’ut’uga o le tatala i tua, lea e totoe ai loa le fa tausaga, fitu masina ma le tasi le vaiaso, e nofosala ai i le to’ese.

TELE OLOA FOU O LE’A TAUNUU MAI..!!! Itulau 4 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

To’a 21 fa’au’u avea ma tufuga o fa’atofala’iga Valenitina Masoe O i latou e to’a 21 ua fa’au’u i le vaiaso lenei e avea ma tufuga o fa’atofala’iga (mediators) mai le a’oa’oga soalaupule. Ua aloa’ia nei o latou tofiga fou e galulue ai i le Fa’amasinoga o Fanua ma Suafa. O i latou nei o le a fa’atautaia mediations po’o fa’atalatalanoaga e fai i le va o itu auai o se fe’ese’esea’iga e fa’ato’ai atu i le ofisa o le resitara ma le fa’amasinoga o fanua ma suafa. Sa momoli le fa’amālō a le Afioga i le Fa’amasino Sili, Patu Tiava’asu’e Falefatu Sapolu i le Pule Sili o le Matagaluega o Fa’amasinoga a Samoa, Masinalupe Tuuu Tusipa Venu, ona o le tōfā sa’ili ua mafua ai le mafutaga fa’alea’oa’oga soalaupule ua tofia ai ofisa sinia o le Fa’amasinoga ma nisi o O i latou nei e to’a 21 ua fa’au’u ma avea o tufuga o fa’atofala’iga i le Fa’amasinoga o Fanua ma Suafa. sui mai Matagaluega a le Mālō o lo’o galulue fa’apa’aga i lea taumafaiga, aua fa’atali loa ae aga’i i le Ofisa o le faaiuga talafeagai mo le latou mataupu O i latou na fa’au’u, o Taefu Lemi, lea la’asaga fou ua la’asia. Resitara ona o le Fa’amasinoga o Fanua ma fa’aauau ai pea le nofo lelei o itu e Masinalupe Tuuu Tusipa Venu, Beth E valu vaiaso sa fa’agasolo ai lenei ma Suafa o le so’otaga lea o le atunu’u,” lua. Onesemo, Maualaivao Seiuli P Seiuli, a’oa’oga ma o le to’a 21 ua maua tusipasi o se saunoaga lea a Tiava’asu’e. E le gata fo’i i lea, o se fa’atalatalanoaga, Tootoooleava Dr Fanaafi Aiono Le e galulue ai fa’atufuga fa’atofala’iga o Na ia tā’ua fo’i, o le ala lea o le fa’avae e lē mafai ona auai ai le mamalu lautele Tagaloa, Maotaoalii Kaioneta Aliisolia lo’o aofia ai ma le Afioga i le Minisita o le isi vaega lea o le fa’amasinoga ua o le atunu’u ona e na’o sui auai o itu o se Kitiona, Lavasii Siufaga Tauauvea, Lagolago o le Matagaluega o le ta’ua o le Mediation, ina ia toe feutaga’i fe’ese’esea’iga e mafai ona auai ai. Papalii John Tamalelagi, Faagutu Fa’amasinoga ia Taefu Lemi. ai itu e lua o se fe’ese’esea’iga ma faia O le toe fa’amanatu a le Ali’i Samuelu Vaalotu, Alofipo L Faletolu I le saunoaga autu a le Afioga i le ai se fa’aiuga talafeagai e itu e lua mo le Fa’amasino Sili i tufuga ua fa’au’u, o Lofipo, Li’o Heinrich W Siemsen, Fa’amasino Sili, na ia fa’aalia ai, o le latou mataupu, e aunoa ma le toe tau ave le tautuana lea ma i latou, o measina a Tuiloma Lopez Williams, Tauiliili to’atele o tagata Samoa, e uma lava o i le fa’amasinoga ma fa’atali ai mo se Samoa o lo’o nafa ma le Fa’amasinoga Setuini Solomona Auelua, Togatalima latou soifua e le’i tula’i se fa’amasinoga, taimi umi i se fa’aiuga aloa’ia. o Fanua ma Suafa. Laiafi Papalii, Sa’u Alaimoana Faalaituie ma pau le fa’amasinoga e ono tula’i ai, o Mo le silafia, o le Mediation, o se O le Vaega o le tulafono a le Isara, Manuele Fuiono Paulo, Galuvao se mataupu tau fanua ma suafa. auaunaga fou e taugofie ma vave, e Fa’amasinoga ma le Malo o Ausetalia Koki Tiatia, Motunuu Teofilo Mikaele, “O le atunu’u e a’afia loa i se mataupu lē faia e se tufuga o fa’atofala’iga se e tauala mai i le AusAid, sa fa’atupeina Florita Ester Schuster, Soara Siamomua tau fanua po’o se suafa matai, lē toe fa’aiuga iai, ona e faia lava e itu e lua le lenei fa’amoemoe ua māe’a. ma Aise Malaga.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 5


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS

Fa’amavae le Asosi Loia ma Tafaoimalo

Mike, Rosella Papalii, afioga i le Fa’amasino fou ia Tafaoimalo Tuala-Warren, Tuifa’asili Salma Hazelman, Leilani Tamati ma le afioga i le Fa’amasino ia Vui Clarence Nelson.

Marieta Heidi Ilalio A’o le’i aga atu le afioga i le Fa’amasino fou o le Fa’amasinoga Fa’aitumalo ia Tafaoimalo Leilani Tuala- Warren i lona tofiga fou na mafai ona faia se latou fiafia e fa’amavae ai ma le Asosi o Loia i Samoa. Na saunoa ai le tama’ita’i Failautusi o

le asosi ia Rosella Papalii o le fa’afetaia lava o le afioga ia Tafaoimalo i lana tautua i le asosi i tausaga e tele lea ua fa’ai’uina ona o nisi o tofiga taua ua tu’u atu i ai na te tauaveina. “Ose mitamitaga lea i le Asosi ona ua mafai ona tofia se tama’ita’i lona lua mai le Asosi e avea ma Fa’amasino ma e fetaui lelei tofiga ua tu’u i ai ona o

lo’o ia te ia le agava’a e fa’atino ai,” o le fa’amatalaga tusitusia lea a Rosella. Na saunoa ai Rosella o agava’a ma tomai o lo’o ua ia Tafaoimalo e le taumate o le a manuia ai ona tiute o le a tauave i le Fa’amasinoga. “E avatu ai ma fa’amanuiaga a le asosi ia Tafaoimalo i lenei galuega fou e le faigofie ma e talitonu o ana fa’ai’uga

Mai itulau 3

O le soifua ma ona valo’aga ma Toea’ina Fa’atonu o le Matagaluega i Malua. O lo’o tumau lana tautua ma lona aiga i le EFKS a le afioaga o Faleasi’u le galuega na amata mai ai lava ona tausinu’u fa’afaife’au ma o se auaunaga ua iloga i lea fo’i itu o le atunuu i lana ekalesia. O mo’omo’oga alofa o lona aiga aemaise o le nofoaalo e to’aono (6) aemaise fanau a fanau e to’a 14, o isi fo’i valo’aga ua vaai tino iai lenei Tamā. O se faamanuiaga ma moomooga alofa lenei o le aiga i le atoaga o le 60 o tausaga a le susuga i le Faife’au Toeaina Fa’atonu, Susuga Eti Tamati. O le a se mea o i Sili, O le alofa o le Atua e tumau e fa’avavau, O se upu manaia lava lea i le fuaitau Aemaise pe a tuana’i atu le au peau ma avea vavega o lou soifua ma molimau Sa li’oli’o le alofa o le Atua ia te oe tama E avanoa i taimi uma mo lau faaaoga Le malosi’aga sa fa’ama’ite i lou agaga Fa’atupu fiafia i lou fatu ma lau galuega O le Atua faatasi mai sa fai lea ma au pa’aga I le sololelei poo puapuaga o le

olaga Fa’auta ua 60 nei mau tausaga Ua e sapi nei i Fagalele ae sa lutia i Puava Tama o le a se mea o i Sili e te le’i oo iai Le Atua sa e faatuatua i ai O lona alofa e le solomuli Tusa lava i le tele o ou vaivaiga faaletagata O gaugatao lava sa fasia ai le tele o agaga Faatali la’ia ma le onosa’i poo le a sona finagalo Ua toe aumai ai lou soifua semanu a fano Ekalesia i Faleasi’u, se ua fa’amalo tatalo Aiga ma uo, fa’afetai tapua’i ma le le masalosalo Tama ua fa’afetai, ua fa’afetai, ua malie mata e vaai Ua tasi lava oe, ua tasi lava oe, i o matou fa’amoemoe Talosia ia i le Atua pulepule tetele e aumai ni aso se tele E te auauna ma galue ai pea mo le Atua Silisili Ese Manuia le 60 tausaga Tama Alofaaga ma Faamanuiaga mai i le tina o Kuinimeri ma le fanau ma fanau a fanau.

Itulau 6 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

Rev. Tamati ma le faletua ia Kuinimeri

Rev. Tamati, le faletua ia Kuinimeri ma le aiga.

uma o le a faia o le a atagia ai le amiotonu i so’o se mataupu,” o le saunoaga lea a Rosella. Na auai uma i lenei fiafia i le Faletalimalo o le Manumea ia le mamalu o loia a Samoa fa’apea ma afioga i Fa’amasino o le Fa’amasinoga Maualuga ma le Fa’amasinoga Fa’aitumalo.


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS

Eseesega o falepuipui i Samoa ma Ausetalia Merita Huch E ui ina tali tutusa tulafono o le taofiga o pagota i totonu o falepuipui i soo se itu o le lalolagi ae e iai lava vaega e manino ai le eseesega. O le molimau lea a le alii o loo ta’ita’ia le vasega o leoleo o le to’ese e ta’ua o le Arthur Gorrie i Brisbane i Ausetalia le Afioga Taulapapa Lemalu Roy Slade o se tamalii o Samoa ua tele tausaga o galue i auaunaga faapea i Niu Sila faapea ai ma Ausetalia, o leoleo o le falepuipui. O le vaiaso lenei na maua ai se faatagaga o leoleo o le falepuipui lea i Brisbane e asia ai le to’ese i Tafaigata ma o le afioga lava i le Minisita o Leoleo ma Falepuipui, le Afioga Salā Fata Pinati na ta’ita’ia le asiasiga lenei mai i Ausetalia. O se avanoa muamua fo’i lea ua molimauina ai le galuega tele i le to’ese o tama’ita’i lea ua fa’ai’ui’u ma na ta’ua e Taulapapa, ua matua tele suiga lelei ua mafai ona faatino e le Matagaluega o Leoleo ma Falepuipui i Samoa aua le faaleleia o nofoaga ua taofia ai i latou ua soli le tulafono. Ta’ua e lenei tamali’i o le nofoaga lava lea e galulue ai i Ausetalia e matua maualuga lava le puipuiga o le tulafono ma o fea lava e aga’i iai i le lotoa o lo’o taofia ai le silia i le to’a afe o tagata nei e iai lava leoleo ma e siaki i soo se faitoto’a e ulufale, so’o se fale e taofia ai tagata e siaki i taimi uma. O le tulaga fo’i i tagata o lo’o taofia i lea to’ese e le o ni pagota e faigofie ona e ese fo’i le tulaga o iai le maualuga o soligatulafono ua faia e nei tagata. Fa’aalia e Taulapapa o Samoa ua ia va’aia le malosi o pulega a nuu ma e vaaia fo’i i totonu o le to’ese. “Atonu o le mafuaaga lea o la’u tala e ese fo’i le mata’utia o soligatulafono ma uiga o pagota i fafo pe a faatusatusa i Samoa nei aua e vaaia lava le va lea o pagotā o loo iai lava sina vaega o le fa’aaloalo ma tu ma aga fa’asamoa i le fa’amuamua e ave i tagata matutua mo se fa’ata’ita’iga,” o lana fa’amatalaga lea. “E te lē maua uiga ia i Niu Sila po’o Ausetalia fo’i ma e ese fo’i la le galuega ma le ituaiga tali e ave e leoleo o le to’ese i lea atunuu i ana pagota ese fo’i Samoa ae e manino lava le mafuaaga o le taofia o nei tagata i soo se atunuu ona ua soli le tulafono”. I le itu o fale o loo taofia ai pagota na ta’ua e Taulapapa e mautinoa lava le maualuga o le tulaga e tatau ona iai potu taofia i Ausetalia ona o tupe o loo maua e faatino ma una’i ai le lelei atoatoa o nofoaga e

Nisi o Leoleo o le falepuipui a Brisbane i le falepuipui o tamaitai i Tafaigata.

Minisita o Leoleo ma Taulapapa Lemalu Roy Slade (lona lua mai le itu taumatau).

Falepuipui o alii.

taofia ai pagota. “O le a lava foi le tupe ua mafai ai e Samoa ona faatino nei nofoaga o le maualuga lava foi lea e gata ai ae o le itu taua ia mafai ona iai se aogā o le nofosala o Taulapapa Lemalu Roy Slade o le falepuipui i le tagata i nei nofoaga”. Faaalia e le alii Minisita le Afioga ia Salā Fata Brisbane i Ausetalia na asiasi i Tafaigata. Pinati i lenei ‘aumalaga o le itu’aiga pulega lea o lo’o fa’amalosia i totonu o le to’ese i Samoa, o faigānuu ma le talitonuga e iai lava le avanoa e sui ai le tagata ma toe fuata’ina lona loto e fulitua ai i solitulafono ae o lo’o fa’amalosia lava fo’i tulafono e lima ta’ita’ina ai le vaaiga ma le puipuiga o le maopoopo o lea nofoaga. O le feso’ota’iga lenei i le va o leoleo o falepuipui e lua ua manatu Taulapapa Lemalu Roy Slade ma le Afioga i le Minisita i Samoa nei o le a fa’amalosia i tausaga i luma ma na ta’ua e Taulapapa o a lava ni auala e mafai ona ofo mai ai se latou fesoasoani o le a faapea ona tuu mai le lagolago aua le faaleleia o le puipuiga o falepuipui.

Tauvaga ta’aloga Samoa, toe fafagu ai taua o le aganu’u Marieta Heidi Ilalio O le taua tele o le toe fafagu o ta’aloga ma fa’aagatama na masani mai ai Samoa i le tele o tausaga ua mavae e pei ona fa’avaeina e tua’a ma tua’a ua lagomau mai i ti’a, o le mafua’aga lea o se tasi o fa’amoemoe lenei i le Teuila o lenei tausaga. O nei ta’aloga e aofia ai le lalagaga ‘ato fu’eumu ma lalagaga ‘ato fai avega e aofia ma o’aga popo lea na tauvava uma i ai alii fa’apea ma le itupa o tama’ita’i. I lenei tauvaga i le amataga o le vaiaso na fa’amasinoina lava e le Komiti o le Teuila lea na va’aia le sagisagi mai ai o nisi o afio’aga e pei o Falease’ela, o Fasito’o-Tai fa’apea ai ma Si’umu e pei ona tauvava uma i ai tama’ita’i ma alii i vaega o tauvaga e pei ona ta’ua. Ina ua fa’atalanoaina nisi o tagata mai i ia afio’aga pe

aisea ua fia tauva ai i nei ta’aloga fa’a-Samoa moni, ae na tele lava ina fa’aalia, o ta’aloga nei a le faia e leiloa se manaia o le Teuila. “E aoga tele le fa’atino o nei ta’aloga e pei o lalagaga ‘ato ae o lo’o maimoa i ai turisi asiasi mai i fafo ma o latou iloa ai le matagofie o le aganu’u a Samoa ma o latou tala’ia atu i o latou atunu’u,” o le fa’amatalaga lea a se tasi o faufautua mai le afio’aga o Fasito’o-Tai. O le tele o nei ta’aloga na mafai ona maimoa i ai nisi o a’oga mai Niu Sila ma Ausetalia ma o latou pu’eina mai le fa’atinoga ae le gata i lea o le tele o turisi na va’aia i le talafatai o Apia i le amataga o le vaiaso. O le naunauta’iga o le komiti e pei ona fa’aalia o le saga fa’ailoa pea o le tele o tu ma aganu’u a Samoa i tagata asiasi mai fafo e fa’aopopo ai pea le to’atele o tagata e fiafia e asiasi mai ia Samoa i tausaga uma. INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 7


iniinisamoa@gmail.com

MAI I LE FAATONU / EDITORIAL

Po’o fea ali’i a’e a�o i ai? By Te’o U. L. F. Va’a I le taimi nei, o loo faatalitali pea le lalolagi poo le a auai le Unaite Setete i le taua lea o lo’o vevesi nei i Suria i le va o le malo ma tagata fa’atu’iese o lea atunu’u. Ua leva lava na folifoli mai le Unaite Setete e avatu se fesoasoani o aupega tau i tagata fa’atu’iese, ae le’i maua se tasi o lea malo tele. Nei la ua lipotia mai le fa’aogaina o kesi o’ona e le malo Suria ua mafua ai ona maliliu le silia atu ma le 2,000 tagata o lea malo. I se taimi ua tuana’i na saunoa ai le peresitene o Amerika, o Barack Obama, a la’a loa le malo Suria i luga o le laina mumu lea, poo le faaaogaina lea o kesi o’ona, o le a a’afia loa le Unaite Setete i le taua i le va o tagata o le malo Suria. E le o iloa la le malosi o le auai o le Unaite Setete i lea taua, ae i sana lauga talu ai nei, na fa’apea ai le peresitene o se osofa’iga mai ni va’alele Amerika, e fai fuafua, e leai ni fitafita e aafia ai pei ona i ai i Iraq ma Afghanistan. E tete’e le malo o Rusia i le auai o Amerika i le taua i Suria, fai mai i latou e leai se mea aoga a Amerika ma le lalolagi e maua mai le tasui o malo, pei ona a’afia ai le tele o malo Arapi i Sasa’e Tutotonu i se taimi e lē o mamao atu. O le isi o lo’o iai nisi fuafuaga lilo a le malo Amerika o lo’o fa’amoemoeina i lona auai i le taua a Suria. O le isi, ua lē talitonuina Amerika talu ai le mafuaaga o lona osofaiga o Iraq, o se lipoti fa’apea e tele ni aupega malosi pei o pulu atomika o loo i totonu o Iraq, ae iloa mulimuli o ni lipoti sesē na faasalalau e Amerika ina ia mafai ai ona osofa’i Iraq.

Peresitene a Suria o Bashar Assad.

Peresitene a Amerika, Barack Obama.

O le mataupu lenei i faiga malo a atunuu Arapi ma isi i totonu o Sasa’e Tutotonu (Middle East) o se mataupu e pito i sili ona faigata ma lavelave ona o mafuaaga nei. Pei o Samoa, o faiga malo i atunuu ia, sa fa’avae i luga o le toto ma le a’ano, o lona uiga o le fa’aaiga. Ae le’i tula’i mai faiga malo fa’aneionapo, sa pulea i latou e ali’i, po’o matai ia i le fa’asamoa. Sa leai ni malo tutotonu, o se mea fou lea i atunuu nei, o lona uiga e le’i vavalalata le faia a tagata ma o latou malo. E o’o mai lava i aso nei, o le fa’amaoni (loyalty) o le toatele o tagata Alapi (o se fa’ata’ita’iga) e alu lea io latou aiga, ae tulua o latou malo. Lona lua, e ese le malosi o le lotu Moselemi i le soifua o tagata o nei atunu’u. O le lotu lea ma ona talitonuga ua ta’ita’iina ai le to’atele o tagata Alapi i o latou olaga, e ui lava i le tele oa latou lotu eseese i lalo o letalitonuga fa’amoselemi. E leai lava se eseesega ma le lotu Kerisiano ma le tele o ona lalā. Tolu, o le a’afiaga o faiga fa’akolone i le olaga o tagata Alapi nei. O le fetauiga o papalagi ma tagata Alapi e lē o se fetauiga fiaafia, aua na ala ai ona o papalagi ma fa’atu a latou pisinisi i Sasa’e Tutotonu, o le sa’iliga lea o le sua’uu. Tele le suau’u na maua i Iraq, Saudi Arabia ma isi atunu’u o Sasa’e Tutotonu ma sa mauoloa ai le tele o kamupani eli suau’u mai Egelani, Unaite Setete ma Europa. O le ala lea na tu’ufa’atasi Nei la ua lipotia mai le fa’aogaina o ai malo nei i le 1970’s i le kesi o’ona e le malo Suria ua mafua si’itaga o le tupe e tatau ona maua e i latou mai ai ona maliliu le silia atu ma le 2,000 le fa’atauina o le suau’u. tagata o lea malo. I se taimi ua tuana’i O le tupe na maua mai le na saunoa ai le peresitene o Amerika, fa’atauina o le suau’u na o Barack Obama, a la’a loa le malo toe fa’aaoga e fa’atau ai isi Suria i luga o le laina mumu lea, poo le ituaiga oloa mai atunu’u faaaogaina lea o kesi o’ona, o le a a’a�a papalagi. Ma ua atili ai loa le Unaite Setete i le taua i le va o lava ona fa’aauauina faiga tagata o le malo Suria. fa’akolone. O ala ia ua fa’afaigata ai le togafitiga

o le lagi fa’atafa o ni vevesi e tula’i mai Sasa’e Tutotonu, ona e tele ni lavelave o lo’o a’afia ai pei: o le malosi o le fa’aaiga; o le lotu moselemi ma faiga fa’akolone. Ae le gata i lena, pei ona taua e Rusia, o le isi ala e mana’o Amerika e a’afia ai i le taua i Suria ona o lona manatu fa’apito mo le puipuiga o Isaraelu. O lona uiga, e lē kea le Unaite Setete i le manuia o Sasa’e Tutotonu, ae kea po’o ua saogalemu le Ata o le taua i le va o fitafita a Peresitene Assad o tulaga o Isaraelu. Ia atonu Suria ma le au faatuiese i lana pule lea e aafia ai lava e sa’o i se isi itu, ae lē le Al Qaeda ma le Hezbollah, o faalapotopotoga o o atoatoa, aua e sili atu le tagata terorisi. Ata: Reuters taua o le suau’u ia Amerika lelei i ona mafuaaga. Fa’ataita’iga: ma Europa. Ta’atia ia Rusia aua e tele ana suau’u i lalo o le eleele. o se fa’a-aiga, se fa’a-moselemi poo Atonu o le ala fo’i lea e lē amanaia tele se fa’akolone? Masalo e lelei lava le ai e Rusia ni vevesi i Sasa’e Tutotonu. tu’u o tagata ia e saili se fofō oa latou Auā fo’i e tele lana sapalai o suau’u. O fa’afitauli aua manatua fo’i e lē tutusa le isi itu taua o ni mea e tutupu i Sasa’e tagata uma. E moni e tutusa tagata uma Tutotonu o le saogalemu o atunu’u o le i le vaaiga a le Atua, ae eseese io latou Atu Sisifo, poo Amerika ma Europa ia. olaga fa’aletagata, ma le fa’aleagaga. E E taua tele i atunuu nei le tatalaina o le eseese a’oa’oga, tu ma aganu’u, eseese alavai o le Suez e feoa’i ai va’a e la’u fo’i o latou tulaga i le tamaoaiga o o latou ai oloa ma le suau’u. O measina ia o le atunu’u. E i ai le upu fa’aSamoa, e fofo tamaoaiga o atunuu na. Atonu o le taua e le alamea le alamea. Avatu le avanoa e o le suau’u ma le avanoa e feoa’i ai va’a fofo ai e tagata o latou lava fa’afitauli. i le alavai o le Suez ua fa’atupulaia ai le A le mafai ona fa’auilavea loa lea. E sili atugaluga o malo mauoloa tetele o le Atu atu lea i le aiavale, auā e i’uvale fo’i. E Sisifo i so’o se vevesi e tula’i mai Sasa’e fa’apea Amerika i le mau vevesi ia na tupu i Sasae Tutotonu i le vaitaimi ua Tutotonu. O ala ia pei ona taua e lē faigofie ai tuana’i. Lea la ua utia ai Amerika, ua le fofoina o se vevesi i Sasa’e Tutotonu, soona feosofa’i solo ua leiloa lana mea aua e lē na’o se i’a iviivia, ae ose fatu e o fai. Ae o lae lava e ataata Rusia ma matua’i malō lava, e ta’atia fua ae o se i’a Saina, o loo fa’atalitali pea lava i laua, ua uma ona aisa. I lo’u lava talitonuga seia pe le tai ona maua lea o ni figota na’o a’u, aua tatou te aiā vale i ni vevesi a fou se tele. isi atunu’u auā tatou te le’i malamalama

Whither are you going, sir? By Te’o U.L.F. Va’a There is tension in the air as the world awaits a decision by the United States government on whether it should join

the allied effort to support the rebels now fighting against the regime of President Assad for control of Syria. The tension is further highlighted by the news that Russia, a supporter of Assad, has sent

Itulau 8 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

a military ship into the Mediterranean, as an observer in the ensuing crisis. For over two years now rebel forces which include the terrorist organisations, Al Qaeda and Hezbollah as well as other

Arab militants, have been battling the military forces of President Assad. What makes it worse from the United States’

See next page


iniinisamoa@gmail.com

CARTOON From previous page

A weekly publication of BETA Multi-Media Investments Co. Ltd Contact Ph: (685) 27662/8425917 or email: iniinisamoa@gmail.com

Chief-Editor/Faatonu Sinia Te’o Unasa Dr. L.F. Va’a Email: unasa_vaa@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7241499 Sub-Editor/Faatonu Lagolago Merita Huch Email: mhuch@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7798386 Sales and Business Development Manager Tuiloma B. Tamati Email: iniinisamoa@gmail.com Ph: (685) 7221313 or 7520415

Contributing Writers: Valenitina Masoe Email: vmasoe@iniinisamoa.ws Marieta Heidi Ilalio Email: milalio@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7746189 Rosalia Setefano Email: rsetefano@iniinisamoa.ws Lay-out/ Graphic Designers: Muliagatele Joseph Stowers Email: jstowers@iniinisamoa.ws Seira Amiga Nansen Email: samiga@iniinisamoa.ws Account Executives Falevaai Ah Kuoi Email: fak@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7520415 Pusa Otto Email: potto@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7724147 Administration Executives Iasoni Meleisea Email: iasonitoviomeleisea@yahoo.com James Tavana Email: jtavana@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7285608 Administration Officer Saufoi Afutoto Ph: (685) 7262385 Public Relations Officer Soi Lalovi Lome Ph: (685) 7505349

Circulation and Distribution (New Zealand): Dominic Moala Ph: 021 263 3189 Email: soljahz_78@hotmail.com

Printer: APN Print in New Zealand

Victim of gas attack being attended to by medics. It is suspected that the gas use was the nerve gas call sarin. He was lucky to survive as up to 1500 other people perished in the attack. Both government and rebel forces blame each other for the attack but the US government has attributed blame on the Syrian government. Photo: www.thetimes.co.uk

point of view is that the rebel forces is being supported by America’s arch enemy of the moment, Iran. By taking sides is America sending a contradictory message to its enemies especially that it does not know what it is doing? Several months ago, United States President Barack Obama warned the Syrian president against the use of chemical weapons and that this is where the United States will draw the red line. Well, last week chemical weapons were in fact used in the civil war, resulting in over 2,000 deaths, several hundreds of which were children. Because the regime has allegedly crossed this red line, the United States military forces are now poised to support an allied military response against Assad. France, in particular, has been urging such a response for a long time among European nations. The British are not joining the allied effort, because involvement was defeated in parliament. In leading an allied response, the United States may be playing a very dangerous game, a balancing act between friends and foes but then let us remember the strange aphorism that politics make strange bedfellows, or words to that effect. The Middle East is one of the most complicated places on earth, culturally and politically, where the Arab indigenes have had to survive over millennia of shifting centres of power. The Arabs were ruled over by the Egyptians, Medes, Babylonians, Greeks, and Romans in ancient times, and more recently by the Turks, British, French and Americans. One can say safely therefore that territorial sovereignty is new to most of the states in the region. Also most of these states were products of the post

colonial conflicts of the superpowers of the world. And in this postcolonial engagement each superpower was concerned only with protecting its own vested interests in a particular geographical area. The interests of the indigenes were not relevant. Hence the rule of chaos in the social and political affairs of the Middle East. But one thing the Arab populations have learnt over the millennia: the art of survival. Governments and empires come and go but the people will last forever. That is why kinship ties are so important in the Middle East. Firstly, the Arabs have learnt that power is ephemeral but connection based on the ties of flesh and blood is eternal. The aiga system in the Middle Eastern countries is therefore at the core of Arab culture and helps explain why the nomadic Arabs have been so successful in survival. Secondly, social bonds are further strengthened by the bonds of religion, in this case the Moslem religion which was introduced into the area in the seventh century. The religion of Islam is not only a guide for the living, it also promises a life of happiness in the after life. To the Arabs and people of the Middle East kinship and religion mean everything to them. But the Arabs are also a people seriously affected by the effects of colonialism in the modern era. This is what the Arab Spring is all about. This refers to a series of social and political revolutions which recently swept away several governments in the Middle East over real or imagined grievances. The civil war in Syria is a good example of this where supporters of the regime say better a secular state than a fundamentalist one governed by sharia law.

This is not to deny that the West, meaning the United States and Europe, have vested interests in the Middle East, for instance in the supply and flow of oil so vital to the economies of the West. The U.S. and Europe also have a vested interest in the free flow of goods through the Suez Canal. And the US has a vital interest in the “protection” of the State of Israel because of the importance this state has for many American leaders who are of Jewish origin. Fair enough. But what is at stake is the extent of outside influence in the internal affairs of the individual states of the region. When do you interfere and how do you do that? I do not think the Americans have mastered that and until they do, they will continue to make a mess in the political affairs of the region. I think I prefer the Russian approach of wait and see. The Russians understand the nature of social and economic inequalities underlying Middle Eastern society, that is to say, people change at a differential rate. You may force change through a kind of popularity contest such as an Arab Spring but the danger is the hope for resolution may not last, as happened in Egypt. My guess is that the US will launch a limited military strike against Assad’s forces but this action by the US may best be described as a face saving measure. I cannot foresee the Russian state withdrawing its support for Assad, so in the end it will be a draw, with the political solution resolved at the bargaining table. It will not absolve Assad though from facing charges in the International Court for Criminal Justice for alleged use of chemical weapons.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 9


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Atina’e Taleni Autalavou Metotisi Matafelefele SPECIAL PROCUREMENT NOTICE

Invitation for Bids (IFB) SAMOA Health Sector Program Credit Number: 4432-WS

IFB Title: Construction of a new Primary Health Care Clinic & Orthotics and Prosthetics Workshop IFB Number: SP6.09.B2

1. This Invitation for Bids follows the General Procurement Notice for this Project that appeared in Development Business on 18 July 2008. 2. The Independent State of Samoa has received a credit from the International Development Association and grants from the Australian Agency for International Development (AusAID) and the New Zealand Agency for International Development (NZAID) towards the cost of the Health Sector Program, and it intends to apply part of the proceeds of this credit and the grants to payments under the Contract for new Construction of a Primary Health Care Clinic, Orthotics & Prosthetics Workshop. The scope of works require two new buildings to be constructed on two separate sites in the same locality and are grouped into two Lots: Lot 1 – Primary Health Care Clinic, Lot 2 – Orthotics & Prosthetics Workshop. In addition, the scope includes demolition works and site clearing before new construction, disconnection of all on-site services located at Motootua, Apia, SAMOA. This contract will be jointly financed by the Joint Partnership for the Health Sector Program funded by AUSAid, NZAP and the World Bank. Bidding will be governed by the World Bank’s eligibility rules and procedures. 3. The Ministry of Health now invites sealed bids from eligible and qualified contractors for the construction of a Primary Health Care Clinic and an Orthotics and Prosthetics Workshop at Motootua, Apia, Samoa. 4. Bidding will be conducted through the International Competitive Bidding (ICB) procedures specified in the World Bank’s Guidelines: Procurement under IBRD Loans and IDA Credits, published in May 2004 and revised in October 2006 and May 2010, and is open to all bidders from Eligible Source Countries as defined in the Guidelines. 5. Interested eligible bidders may obtain further information from Violet Aita, Procurement Specialist, Ministry of Health, E-mail: VioletA@health.gov.ws and inspect the Bidding Documents at the address given below from 09.00AM to 5.00 PM. 6. A complete set of Bidding Documents in English may be purchased by interested bidders on the submission of a written application to the address below and upon payment of a non refundable fee of $100 Samoan Tala. The method of payment will be bank cheque payable to the Ministry of Health. The Bidding Documents will be issued in hard copy, by hand, post, or courier as requested. Additionally, soft copies, if requested, will be issued through electronic mail, for early review. However, the hard copy version will be the official version. 7. Bids must be delivered to the address below at or before 11.00am on 21 October 2013. Electronic bidding will not be permitted. Late bids will be rejected. Bids will be opened in the presence of the bidders’ representatives who choose to attend in person at the address below at 11.05am on 21 October 2013. All bids must be accompanied by a Bid Security in the amount of $107,400 Samoan Tala for Lot 1, $31,800 Samoan Tala for Lot 2 or an equivalent amount in a freely convertible currency in the form of a bank guarantee. One bid security shall be provided for the two lot. 9. The addresses referred to above are : To purchase or request clarifications on the bidding document : Violet Aita Procurement Specialist Ministry of Health Health Sector Program Moto’outa, Apia, Samoa Telephone: (685) 68100 Fax: (685) 23483 Email: VioletA@health.gov.ws and cc : gaualofam@health.gov.ws and kassandrab@nhs.gov.ws For bid submission purposes: The Chairman Tenders Board Level 4, Central Bank of Samoa Building Apia, Samoa For bid opening purposes: Government of Samoa Tenders Board Level 4, Conference Room Central Bank of Samoa Building

Itulau 10 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

Tausala ma le Manaia o le Autalavou Metotisi i Matafelefele 2013-2014, o le tama’ita’i o Tupe Su’a ma le ali’i o Ratikeli Faimata.

Mai le Itu Tauagavale: Elisapeta Leiataua, Naomi Komiti, Rev Taumafai Komiti, Seti Lafai ma Verona Parker o se tasi o fa’amasino o le tauvaga tausala ma le manaia.

Valenitina Masoe O le taumafai lava ina ia atina’e taleni a tupulaga ma sui o le Ekalesia Metotisi i Matafelefele o lo’o fa’atasia i le Autalavou, lea sa fa’atautaia ai se latou tauvaga Tausala ma le Manaia, fa’atasi ai ma le Sa’iliga Fetu (taleni pese). “O le fa’amoemoe lava ia o lenei polokalame, o le atina’e ma le fa’alauiloaina o taleni ma meaalofa a le autalavou o lo’o fa’amanuiaina ai,” o se saunoaga lea a le Susuga i le fa’afeagaiga o le Ekalesia Metotisi o Matafelefele, Rev Taumafai Komiti. E le gata i lea, ae na ia fa’aalia fo’i, o se polokalame tāua ua tu’ufa’atasia, e fa’aaoga ai le taimi o le fanau e auai ai nai lo le ō ai i isi mea lē aoga, ma a’afia ai i fa’aosoosoga a le fili ma le ti’apolo. O le tauvaga o le sa’ilia o se tausala ma le manaia, sa amata mai i le tausaga na te’a nei, ma ua lua ai nei tausaga talu ona fa’atautaia e le Autalavou fa’atasi ai ma se fuafuaga o le a fa’aauau ai pea. O le fa’amoemoe la o le tausaga lenei, lea ua fa’ataunu’u fa’atasi ai le Tausala ma le Manaia ma le Sa’iliga Fetu, ona o nisi o fuafuaga le ma’alofia sa le mafai ai ona fa’ataunu’u le tauvaga pese i le

masina o Iuni. O le polokalame o le Tausala ma le Manaia o le 2013, lea na vaevaeina ai le autalavou i vaega e lua, ua fa’aigoaina o Sione Uesele ma Siaosi Palauni. O le tama’ita’i o Fa’ataualofa Kaio ma le ali’i Timo Taumafai Komiti o le Vaega a Sione Uesele o i lā’ua ia sa avea ma tausala ma manaia o le tausaga na te’a nei. I le māe’a ai o le tauvaga o le tausaga lenei ma tu’ufa’atasia togi o vaega eseese na tauva ai, na manumalo ai loa le tama’ita’i o Tupe Su’a ma le ali’i o Ratikeli Faimata o Sione Uesele. O vaega na fai iai le tauvaga, o le Fa’alauiloa, Lā’ei Samoa, Puletasi ma le fa’atalatalanoaga, Siva Samoa ma le tauvaga taleni. O le fa’aiuga o le Sa’iliga Fetu, na manumalo ai Fa’atauva’a Lafai i pese ta’itasi ae siamupini ai tama’ita’i o Melisa ma Soteria i pese ta’ito’alua. Saunoa Rev Taumafai, afai ae aulia atu le tausaga fou o lo’o maua le ola ma le malosi, o le a toe fa’aauau ma fa’agasolo polokalame ta’itasi ua māe’a talanoaina mo le autalavou i Aso Fa’apitoa o le tausaga.


iniinisamoa@gmail.com

FEATURES

Lauga a Penisimani Upu tomua: O Penisimani o se tasi o tagata Samoa muamua na liu lotu i le tapuaiga Kerisiano i le 1830 ma a’oa’oina e misionare papalagi i le 1836 e tala’i le lotu i le tulaga o se a’oa’o i le a�oaga o Amoa. E le gata o ia o se tasi o tagata Samoa na mua’i iloa tusitusi ma faitau tusi i le gagana Samoa, ae o ia fo’i o se tagata lauiloa i le fatu solo ma le fatu pese i lena vaitaimi, 1830-1860. O nisi la nei o ana lauga na ia tusia ma ou aoina i le vaitami na ou a’oga ai i le Iunivesite Aoao o Ausetalia, 1984-1987. Nu’u o Leape O le tala i le nu’u o Leape na latou ai le i’a sa, o le tuna le igoa o le i’a. Ua fa’alevao e le nu’u ona ‘ai, ua lē iloa e le ali’i o Malaesala, auā ua ai fa’alevao, ua lē ta’ua i lo latou ali’i. A ua iloa atu e le ali’i, i titi o le nu’u, ina ua usiusi peiseai na u’u. Ona to’atama’i ai lea o Malaesala, ua tulia le nu’u e le ali’i, ua malaia tele. Fa’atatau ia o lea upu. O le ā ea le i’a sā? O tulafono ia a le Atua o le i’a sa lea, atoa ma agasala, e na fua ae lē lilo i le silafaga a le Atua. Aua le fa’alevao i luma o Malaesala o le Atua o le lagi. Soia le solia tulafono e matuā sā lava. Fa’auta ua malaia Leape, na ‘ai fa’alevao le i’a sa. E fa’apea fo’i ona malaia o tagata O se tasi o ava lauiloa i Samoa, o le ava lea i Apia. agasala ma solia tulafono a le Atua. fai mai ai ai lava ma va’a i le manava o lava lea o le tanifa ae ola le vao tagata. Tala ia Aulualo le tanifa. Ona fai atu ai lea o Aulualo i Fa’atatau la ia o lea tala. O ai ea O le ali’i Satupa’itea na inu e le tanifa. le vao tagata o nonofo mai, “Sema e, o Aulualo? Ai o Iesu. A’o ai le i’a fe’ai? Fa’auta mai ua inu atu Aulualo e le mai ina togafiti le i’a ne’i tatou fano. Ia Ai o le tiapolo lea. Ae faitalia fo’i oe tanifa i lona manava ona fa’alogo atu lea fa’amanu’a le i’a i fale nei, ae aua ne’i i nisi fa’atatau. O le tasi i’a fe’ai o le o Aulualo ua pisapisao le vao tagata i le ati i le pa’u ne’i sau ai le sami.” Ona fai tu’ugamau auā e fa’aolaina mai ai i tatou manava o le i’a feai, auā e inu ola lava, ai lava lea e le vao tagata, ona mate ai e Iesu.

Tala i le ava i Faga O le ava leaga ua tele va’a e tu’ia ai, o le ava lea e i Saleaulā. Fa’auta mai i le tala i lea ava. A mana’o se ali’i i lona va’a, ona avatu lea o se ‘ie i le tautai e ufi ai le ava, aua lava ne’i ui ai lona va’a, auā ne’i tu’ia, auā lava o le ava e matua leaga. Fa’auta mai la ia i le ava leaga. Fa’atatau la ia o lea tala. O le a le va’a nei? Ai o tatou agasala pe ā. A’o le ā le ava? Ai o le agasala lea pe ā. A’o le ā le galu? Ai o le to’asā lea o le Atua pe ā. A’o ai le tautai? Ai o le Agaga Paia pe ā. A’o le ā le ie e ave i le tautai? O le tatalo, ma le fa’atuatua, ma le salamō. “Aua e te tu’u i matou i le fa’aosoosoga.” Tala i le ava i Pi O le ava lea o le nu’u o Asau. Fa’auta ea, a alu se malaga i lea nu’u, ona taoso lava lea o le malaga ma fa’anaunau lava i le ava i Pi, auā o le ava e lē afetualaina, Faaauau itulau 12

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 11


iniinisamoa@gmail.com

FEATURES Mai itulau 11

Lauga a Penisimani �

FAAALIGA TAUA MO LE AUFAI-IUNITE A LE FA’APUTUGATUPE TEU FAAFAIGALUEGA O IGA�TAUA�MO�LE�AUFAI�IUNITE�A�LE�FA’APUTUGATUPE�TEU� MAVAEGA TAUSI A SAMOA (UTOS) FAAFAIGALUEGA�O�MAVAEGA�TAUSI�A�SAMOA�(UTOS)�

I le ava ma le faa’aloalo lava, e tatalo atu ai le Faaputugatupe o Mavaega Tausi a a� ma� le� faa’aloalo�Teu-faafaigaluega lava,� e� tatalo� atu� ai� le� Faaputugatupe� Teu� Samoa, i le mamalu o le aufai-iunite a le Faaputugatupe uega� o� Mavaega� Tausi� a� Samoa,� i� le� mamalu� o� le� aufai�iunite� a� le� e fa’apea, o le a faia la tatou fonotaga Fa’ale-tausaga gatupe�e�fa’apea,�o�le�a�faia�la�tatou�fonotaga�Fa’ale�tausaga�2013�i�le� 2013 i le aso 25 o Setema 2013 i le Samoa Conference �Setema�2013�i�le�Samoa�Conference�Centre�i�Sogi,�i�le�itula�e�9:30�i�le� Centre i Sogi, i le itula e 9:30 i le taeao.

E taua tele lou auai i lenei fonotaga. Afai o le a e lē paau mai e mana’omia le faatumu o le pepa mo le “Tofia o Sui” ele�lou�auai�i�lenei�fonotaga.��Afai�o�le�a�e�l��paau�mai�e�mana’omia�le�� e fa’ailoa mai ai lē ua e tofia e fai ma ou sui i le fonotaga �o�le�pepa�mo�le�“Tofia�o�Sui”�e�fa’ailoa�mai�ai�l��ua�e�tofia�e�fai�ma�ou� ma fa’ao’o mai i le Ofisa i le Aso 23 Setema 2013.

notaga�ma�fa’ao’o�mai�i�le�Ofisa�i�le�Aso�23�Setema�2013.���

Mo nisi o fa’amatalaga fa’amolemole fa’afeso’ota’i mai Talosagafa’amolemole� Suisala i le Numera Telefoni 34354 po’o Suisala� i� le� o� fa’amatalaga� fa’afeso’ota’i� mai� Talosaga� Fatumanavaupolu Reinsford A. Penn i le Telefoni 34393, Telefoni�34354��po’o�Fatumanavaupolu�Reinsford�A.�Penn�i�le�Telefoni� pe imeli mai fo’i i le info@utos.ws.

e�imeli�mai�fo’i�i�le�info@utos.ws.�

Faafetai,

Ofisa Sili o Pulega

�o�Pulega�

� PUBLIC NOTICE FOR ALL UNITHOLDERS OF THE UNIT TRUST OF SAMOA

The Unit Trust of Samoa wishes to inform all Unitholders of the Trust that the 2013 Annual General Meeting will be held on the 25th of September 2013 at the Samoa Conference Centre, Sogi, at 9:30am. Your attendance is very important. If a representative is attending on your behalf, please complete and submit the “Appointment of a Proxy” form to our Office by 23rd September 2013. For more information please contact Talosaga Suisala at Tel: 34364 or Fatumanavaupolu Reinsford A. Penn at Tel: 34393, or email info@utos.ws.

Faafetai,

Chief Executive Itulau 12 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

O se vaaiga i se mataaga lauiloa i Vavau.

e sā, auā e u’ū lava ina masa, ae lē ui ai lava se va’a pe’a na lē taoso ma fa’anaunau i ai, auā e tu’i palaina e le ava le va’a e le’i fa’amoemoe i ai e ui ai le va’a pe’a o’o i ai. Ae lē afaina pe’a na fa’amoemoe i ai. Fa’atatau la ia o lea tala i Pi. O ai ea Pi? O le malo lea o le Atua oi le lagi. A’o ai ea le malaga? O le lalolagi nei lea, o i tatou nei uma lava. A’o le ā le taosoga? O le fa’amoemoe ma le fa’atuatua ia Iesu, le Fa’aola e to’atasi. Fa’atuatua ia manū o lo’o i le ola nei. Sauni ma fa’anaunau i Pi, o le afioaga lea o le Atua, e lē toe afetualaina se’iloga e sauni mamao, manū o ola le tino. “Oi fea le mauoa?” Luka XVI. 24. Tala ia Ti’iti’i O ona po ia ina o taumafa mea mata o le lalolagi, e leai ni afi. Ona alu ai lea o Ti’iti’i e ati afi i le afi a le Mafui’e. Ona fai mai ai lea o le Mafui’e, “A’e alu sē i fea?” Ona fai atu ai lea o le tama itiiti o Ti’iti’i, “Ou te ati afi.” Ona fai mai lea o Mafui’e, “E lē ati fuaina e se tasi la’u afi nei, a se’i fai ni o ta faiva, pe mua tau, pe mua fusu, pe mua fagatuā.” Ona fai atu ai lea o Ti’iti’i, “Ua lelei lea, ae ona tau o lau upu na fai maina i ni o ta faiva e fai, i lo’o lo’u nei loto, ia mua tau milo.” Ona taumilo loa lava lea. Ona fa’ia lava lea o le lima taumatau o Mafui’e, e i ai ona atia o lana afi. O le mea lea na taumafa mea vela ai le lalolagi, ina ua alu ma ta solo i laau e Ti’ti’i o le motumotu toa a le Mafui’e.

O ai ea Ti’iti’i? Ai o Iesu lea. A’o ai le Mafui’e? O le tiapolo lea. Fa’auta mai, ua to’ilalo le tiapolo, ua fa’ia le lima o Mafui’e, o le pule lea a le tiapolo ma lona malo ua lafo. Ua tatou taumafa mea vela. O le ā le mea vela? O le magalo o sala ona o Iesu, ma le ola lē uma, ma le toe lelei ma le Atua ona o Iesu. Ma le lavea’iina i le pule a le agasala. Fa’auta mai la ia. Ua fa’ia lava le lima o Mafui’e, fa’afetai i le malosi o Iesu, o Ti’iti’i lea. E moni le upu a Ioane iii.8: “Ua fa’aalia mai ai le Atali’i o le Tagata ina ia fa’aumatia e ia le galuega a le tiapolo.” Tala ia Mana O Mana o le tagata, ma lona vai e inu i ai le ali’i nei. O le vai o le vai itiiti, e lē se vai tele. I le ua alu lana avā e utu vai ai, ua na tau tete’e le vai i tua ina ia tele o le vai, ona peia lava lea o le papa na punitia ai le sami, ona mai ai lea o le vai o le ali’i o Mana, ua liu sami. Fa’atatau la ia. O ai ea Mana? O i tatou nei. A’o le ā ea le vai? O le afioga a le Atua. Fa’auta mai ea, soia le tete’eina o le afioga a le Atua, ne’i maumau le vai magalo o le maliu o Iesu, ma le galuega a le Agaga Paia. Ne’i toe mai lo tatou vai magalo, ona lailoa lea o tatou agaga i le fia inu pe’a mai lenei vai i le agasala. Auā ua fai pea ma le loto i ai. Tautua i le vai magalo o le afioga a le Atua ma le maliu o Iesu. O le vaiola lava lea. Faaa 22.17. Isaia LV.1.


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS

Atina’e i Samoa le aniani Valenitina Masoe O se taimi muamua lenei, ua atina’e ai i totonu o Samoa e se faifa’ato’aga le aniani. O le atina’e o le aniani, ua silia ma le 20 tausaga o faia iai sa’ili’iliga a le ali’i o Arona Palamo mo le fa’amautinoaina lea o ituaiga aniani e mafai ona ola i totonu o Samoa. Ina ua iloa e Palamo ituaiga aniani e fa e mafai ona ola i laufanua o le atunu’u, na ia aumaia ai loa ni fatu mai ana fa’auo i Amerika fa’atasi ai ma ana ia lava fatu na fai iai ana su’esu’ega, ma amata ai loa lana atina’e. Fa’aalia e Arona, e le faigofie ona ola le aniani i Samoa ona e toto ae e lē mautinoa pe i’o uma. “Se’i vagana ua iloa le ituaiga aniani e ola iinei, ona aumai loa lea e amata toto,” o se saunoaga lea a Palamo. Na ia tā’ua fo’i, o lana atina’e, o se miti ua leva ona mafaufau iai ina ia tino mai ona o lana lava matafaioi lea e lelei ai, o le fai fa’ato’aga. O lona filifilia o le aniani na te galuea’ina, sa ā’oga ai ma su’esu’e atili ai i atunu’u i fafo ma toe taliu mai ai i Samoa ina ia mafai ona auauna i le atunu’u e ala i lea atina’e. E le gata fo’i i lea, ae na ia fa’aalia, o lea taumafaiga o lo’o ia fesoasoani ai i aiga lima vaivai. Na te amata le togā aniani e ala ile fa’asoa atu iai o metotia i le totoina, fa’apea le ave iai o mea mana’omia, ona fa’aauau ai pea lea e le aiga ia o lea atina’e mo i latou. O afio’aga ua o’o atu iai le fa’asoa a Palamo i le taimi lenei, e aofia ai se aiga i Savaia, o se aiga mai Aufaga, ma Tanumapua, ma o aiga lava e masani ai e o’o atu iai lana fesoasoani. Na fesiligia o ia po’o iai se maketi i

Nisi o fuala’au o lo’o ia galuea’ina ma fa’asoa atu i isi aiga latou te atina’e mo se latou manuia.

isi atunu’u mo lana atina’e, ae ia fa’aalia ua māe’a ona fa’afeso’ota’i lea tulaga, peita’i e leai se aoga e maketi ai i fafo ae le mafai ona fa’amalieina ai fefa’ataua’iga i totonu lava o Samoa. Ua silia ma le $1.5 miliona tala le seleni a lea ali’i ua fa’aalu talu ona amata mai ana sa’ili’iliga ma le fa’atinoga o lenei atina’e, ma e le’o iai se fesoasoani a le Malo mo lana taumafaiga mo le taimi lenei. O le aniani na amata e Palamo ma lona aiga i totonu o le atunu’u, o lo’o galuea’ina i Sinamoga ma e le na o le pau ai lea o la’au o lo’o latou atina’eina, o lo’o aofia ai fo’i ma isi fuala’au aina e aofia ai le tamato, pepper, ituaiga chillies eseese ma isi.

Le ali’i faifa’ato’aga o Arona Palamo i lana atina’e aniani i Sinamoga.

Fia maimoa pea i le Fiafia Show Valenitina Masoe O le to’atele na o latou molimauina le Fiafia Show po’o le fa’aaliga a le ‘au ailao afi na ta’ita’ia e Tauasā Sielu Avea, na talosagaina le toe faia o lea fa’aaliga ona o le mata’ina. E le gata i le fa’aaliga a le ‘au malaga a Sielu na o latou malaga mai mai Hawai’i, ae fa’apea fo’i i le taumafaiga a alo ma fanau o lo’o nonofo i Samoa na tauvā i le tauvaga o le Teuila o lenei tausaga. O le Susuga ia Sielu, o se tasi lea o alo o Samoa o lo’o fa’alauiloaina Samoa i isi Faaauau itulau 24

O se tasi o va’aiga o le Fiafia Show o lo’o fa’atino e Tauasā i taimi o ana fa’afiafiaga i Hawaii.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 13


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS

Au siva mai le afioaga o Moata’a na faafiafia e tatala aloaia le Teuila.

Fa’amalosi’au Sui Palemia ia saga fa’amatago�e pea Samoa Marieta Heidi Ilalio I le tatala aloa’ia o le Teuila i lenei tausaga e 2013, na mafai ai ona saunoa le afioga i le Sui Palemia, Fonotoe Pierre Lauofo e tatalaina aloa’ia lenei fa’amoemoe taua e pei ona fa’ailogaina pea i tausaga ta’itasi. O le fa’afeiloa’iga taua na ave e le afioga i le Sui Palemia i malo asiasi mai i fafo, aua e pei o i latou nei o lo’o mata’ituina pea i le fa’amanatuina o le Teuila. “O le fa’amoemoega taua lava ina ia saga fa’amautuina le matagofie o laufanua ma le si’osi’omaga ae le gata i lea o le soifua laulelei o o tatou tagatanu’u i ona tulaga i le talimalo lelei ma fa’amaoni i tulaga i aga feso’ota’i,” o le saunoaga lea a le afioga i le Sui

Palemia. Sa ia fa’amanatu i le aofia ma e na potopoto i le amataga o le vaiaso, o le poutu lea o le tamaoaiga o Samoa o tagata asiasi mai fafo ma na ia toe saga fa’amalosi’au ai pea ina ia fa’aauau pea le teuteu fa’amatagofie o laufanua lanu lau’ava o Samoa ina ia tosina mai ai pea turisi e asiasi mai ma o latou tala’ia le matagofie o Samoa. “O le atina’e lea o lo’o fesoasoani e fa’atupula’ia tupe maua a le atunu’u, fa’aleleia o le tamaoaiga mai i tupe e fa’aaogaina e turisi e totogi ai le taulaga, o faletalimalo, o fa’atauga ma tafaoga i afio’aga ma matafaga, o meaalofa aua le toe fo’i atu i o latou aiga ma atunu’u e omai ai.” “E tatou te fa’amoemoe tele i le atina’e lea ma e toe fa’amanatu atu ia

Ph: 8427662 or 27663

Itulau 14 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

saga fa’amatagofieina pea le atunu’u ma fa’aalia uiga tausa’afia i malo mai fafo ma tulaga uma e saogalemu ai itu uma e fa’amoemoe i puleaga a alii ma faipule ma sui o nu’u ina ia fa’ataua le manuia ma le saogalemu o tagata asiasi mai fafo,” o le saunoaga lea a Fonotoe. Sa fa’ai’u le saunoaga e tatala aloa’ia ai le Teuila e le afioga i le Sui Palemia i lona fa’afetaia pea o Samoa aoao ona o le lagolagosua pea e saga fa’amatagofie laufanua lanulau’ava o Samoa aua lava le una’ia pea o le atina’e lenei o tagata tafafao maimoa mai fafo.

Sui Palemia, Fonotoe >> Pierre Lauofo na tatalaina le Teuila o le 2013.


INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 15


iniinisamoa@gmail.com

FEATURES

Fagono a Penisimani: Taligamaivalu ma Sinatauaga (Tusia e le A’oa’o Amoa o Penisimani, 1860.) Ua tali o’o mai le Taligamaivalu, ona fai i ai lava lea o le mea a le Pugavavalo. Le Taligamaivalu lē ua o’o ifo i le umu, fa’alogo atū, ua mapusela le sauai tagata i umu, alaga mai, “Funa e, Sina?” Ona oe atu lea o Sina. Ona fai mai lea, “Funa, to a’e se vai se’i inu ifo.” Ona fai atu lea o Sina, “E o vai a lena ali’i, o ita lē fai tagisaga nei i si ota tuagane e fa’ato’a sau mai le mea mamao.” Le ali’i ua oso mai i fale nei, ua fa’apea mai, “Oi fea oi ai si ou tuagane e ta’uā?” “O le la lei fafo. E lē sau i fale nei i le mea ou te alaala ai ae nofo pea i fafo ma fuefue ai ona palapala, auā a’u e sā i ai le tama.” Ua ofo Taligamaivalu i le fai feagaiga o le tama, ina ua nofo mamao mai i fafo o le tama, ma fa’alā ai, ma ū mai le tua i fale nei i le mea o i ai le tama’ita’i, ua fa’apea atu se feagaiga e lelei, soāsoā [sic] saili mai i le motu o aitu. Ona fai atu lea o Taliga i le tama,

Upu tomua: O le isi lea tusitusiga fou o tala na tusia e le a’oa’o Amoa e suafa ia Penisimani. O ia o se tasi o tagata Samoa muamua na liliu i le Lotu i le vaitaimi o Ioane Viliamu, 1830-39. Ae o tala nei na ia tusia mo Rev George Brown o le Lotu Metotisi i le 1860. Na ou fa’amauina i a’u suesuega na fai i le Iunivesite Aoao a Ausetalia i le 1984-87. I le fa’asa’oga o lenei tala ma isi e mulimuli mai ai, o le a ou taumafai pea e fa’aaoga le sikaili na tusi ai e Penisimani tala nei. E i ai isi vaega o fa’aupuga ua le toe faaaogaina i aso nei. (Te’o U.L.F. Va’a). “Se le tama papala le la, a’e lailoa, se sau ia i fale nei ma le la, a’e lailoa.” Ona fai mai lea o le tama, “Soia le afioina, ta lē alu atu i falena auā tama’ita’i.” Ona ofo fo’i lea o Taliga ua fa’apea atu, “Uē, soasoa [sic] saili mai i le motu o aitu! Ona fai atu ai lea o Sina, “Alu ia ina fai se sua ma le tama ua po.” Ona alu ai lea o Taliga ua fai le sua a le tama. Pugavavalo ua o fo’i i le umu e fa’alogologo i ni upu a Taliga po’o le a. Fa’auta ua vavalu ana talo ma pese, ua fa’apea, “A ai i le talo tele, se ana tane, se ana tane; a ai i le talo itiiti se tuagane, se tuagane; a inu i le niu la tele se ana tane, se ana tane; a inu

O ituaiga motu na asia e Tigilau i le sailiga o lana ava o Sinatauaga na ave faamalosi e le sauai o Taligamaivalu . Ata: www.belugerinstudios.com

“Faatumu lou suafa, nuu ma le telefoni ona toe faafo’i mai lea i le ofisa tutotonu pe lafo mai i le pusameli POBOX 6278 Apia, Samoa, mo sou avanoa e te manumalo ai faailoga nei i masina o lo o taua i lalo.” Tusi mai sou finagalo i auala e faaleleia ai le auaunaga a le INIINI

1 - $500 3 - $250 5 - $100 2 - $350 4 - $200 Se’i #1 - Iuni Aso 11, 2013 Se’i #2 - Iulai Aso 16, 2013 Se’i #3 - Setema Aso 09, 2013 NAME/IGOA: VILLAGE/NUU: PH/TELEFONI:

SET070913 “E iai aiaiga faapitoa. Special condi�ons apply.” Itulau 16 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

i le niu laitiiti, se tuagane, se tuagane. Pugavavalo a Tigilau ua tau fetuli i le fale oi ai Tigilau ua fai atu, “Afai ae fu’e mai le umu a Taliga ne’i e ai i se talo tele, ae fai atu lava e aumai se uli e te ‘ai ai.” Le umu le ua fu’e mai, ona fai atu lea o Taliga, “Sina e, se’i laulau atu ia o le sua a le tama, ne’i mole lona manava.” Le laulau lē ua si’i atu i le tama, o talo tetele, ma niu la tetele. Ona fai atu lea o le tama, “Aua, ou te lē ‘ai ia talo, o talo ia a Sina ma niu la tetele a Sina, ae fili mai nai uli leaga na ou te ‘ai ai a’u nei, le tagata leaga, ma sina a’u niu laitiiti ou te inu ai.” Ona ofo lea o Taliga i lea fo’i mea a le tama, ai na fai feagaiga lava. Ua mae’a le po, ua o’o i le ao, ona fai atu lea o Sina, “Taligamaivalu e, ia e ala usupo lava a taeao i se sua ma le tama a taeao; aua e te savali ae se’e, aua ne’i lia’i ni talo i ou lima ae lia’i i ou nifo, aua ne’i amo i se la’au ae amo i se tuise, aua ne’i e tuli lata pua’afagafao, ae tuli le matailafau, taufetuli, taufetuli auā ma o’o i Savavau. Oi le suage [sic], aua ne’i e tuli la ta matuāmoa, ae tuli le fuafuamatoa, taufetuli, taufetuli, auā ma o’o i Samoa. Oi le suage!” Ua usiusita’i lava i ai Taliga i upu a Sina, ua se’e lava ua lē savali, ua fa’apea lava i mea uma na fai ane ai Sina. Fa’auta ua sosola Sina ma Tigilau, a ua fa’apulou le tutua i le

fale fai ane o Sina ua moe, ma la fai atu i pou o le fale ma mea uma o i ai, ia feoe uma lava pe’a vala’au mai Taliga, ma ti’otala e lua a ta’itasi i pito tutua e tai ai mata o Taliga. Taliga lē ua sau o le a fafasi Sina ma lona tuagane, ua matuā ita tele Taligamaivalu, ua tifa le ate ae asoā le ga’au o le aitū ina o’o ifo ia a tuai ona oti le fafine ma lona tuagane. Ua o’o fo’i le aitū, ua lafotu le avega ua mapugatamai, ua valaau mai i fale nei, “Funa e, Sina, ua leai le vao mea ‘ai.” Le fale ua taufai oe. Ua atili ai le ita ia “oe”, ua fa’apea. Ona oso mai lava lea i fale nei ua ita ma fa’apea mai na nei le fafine ma lona tuagane e ola. Ua va’ai mai lava o pulou Sinai le siapo. Ua lilivau nifo o Taliga fai o Sina, ona susu’e ai lea o le tasi pito o le tutua, ona oso a’e lava lea o le tasi ti’otala, le mata lē ua taia ua soposopo le mata ma fa’apea, “Oi, oi, Sina ea, ua lē alofa. Ua leaga lo’u mata ai a o’u lē va’ai.” Toe tago fo’i e susu’e le tasi pito o le tutua, toe oso atu fo’i le ti’otala toe ta le tasi fofoga o Taliga ua pa’ia fo’i lea fofoga o Taliga. Fa’auta i le tauia o le mulilua o Taliga i le avā a Tigilau. (Ua uma lea tala. Tala fou i le vaiaso lea: Olomanu ma Olomanu ma la la tama o Vaea)


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Parties - Corporate - Funerals Weddings - Buffets and much more...

Nisi o fanau a’oga o le vasega 13 a le Kolisi o Faleata i le taimi o saunoaga a sui na fa’ailoa le taua o le galuega fa’a-Tusitala.

A’oa’oina i Faleata le taua o le galuega fa’a-Tusitala

Ame Sene Tanielu o le Talofa FM ma Asenati Taugasolo Semu o le Press Secretariat.

Tofilau Merita Huch o le Fa’atonu Lagolago a le Iniini Samoa i le taimi o lana saunoaga.

Marieta Heidi Ilalio

fa’amaoni ma ia atoatoa fa’amatalaga e fa’aaoga i so’o se tala e tusia. “E taua fo’i lou to’aga e faitau tusi ma tusitusi e mafai ai ona atina’e lou iloa i lenei galuega,” o le saunoaga lea a Tofilau. O le fa’asoa o lena taeao na feagai lea ma le tama’ita’i ia Nora o lo’o faia’oga i le Papaigalagala i nei mataupu fa’apea ai ma Misa Vicky Lepou lea na ia mafai ona tu’u se avanoa e fa’ata’ita’i ai e nisi o fanau a’oga le itu tau fa’asalalau. Sa fa’afetaia ai e le alii sui pule o le Kolisi ia le avanoa ua mafai ona maua e Faleata e va’ai ai ma a’oa’o mai i galuega fa’a-tusitala pe afai e iai nisi e fia avea ma tusitala i le lumana’i. O lenei polokalame e vaiaso atoa na fa’atautaia ai lea na o’o atu i le motu tele i Salafai i le ogatotonu o le vaiaso ma tufa ai i nisi o a’oga o le itu a Asau. O lo’o lagolago malosi le Kamupani Telefoni a le Bluesky i lenei taumafaiga.

I le fa’aauauina o le polokalame fa’alauiloa a le Pulega o le Vaega o lo’o a’oa’oina le tulaga tau fa’asalalau ma le tulaga tau tusitala i le Iunivesete Aoao o Samoa na mafai ona molimauina e fanau a’oga o le Kolisi o Faleata lenei polokalame. O lenei fa’alauiloa o lo’o aofia ai ma nisi o tusitala sinia i totonu o le atunu’u i ofisa fa’asalalau ta’itasi ma nusipepa i le atunu’u. O le Fa’atonu Lagolago a lenei nusipepa ia Tofilau Merita Huch na sui tulaga e fa’alauiloa le galuega fa’atusitala o lo’o nafa ma lenei nusipepa. Na ia saunoa ai e fa’amatala le taua o lenei galuega i fanau a’oga o le vasega 13 a le Kolisi o Faleata aemaise o le taua o le lelei o le tautala ma le tusitusi i le Gagana Fa’a-Samoa ma le Fa’a-Peretania. O lana fa’asoa na ia fa’ailoa i fanau a’oga o lenei kolisi o lenei galuega e le faigofie ae mana’omia le toa ma le lelei o le fa’alogo e fa’atino ai i se tulaga

Professional Catering with a Personal Touch As one of our clients recently put it “....the best wedding food we’ve ever had...” Ph: 25280 - Mobile: 7205228 or 7763201 Email: luciascateringco@gmail.com

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 17


Itulau 18 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS

Siva o le Teuila faamaopoopoga o se aiga Merita Huch E tusa ma le fa itula o faagasolo atu tamaitai o le ‘ausiva a le Palefuiono – o- Vaema Tasalautele i tama’ita’i na feagai ma teuga o la’ei aua le sauni ai i le faaaliga siva o le Teuila. O le tasi lea o vaega o lenei faaaliga tele ma o le aso lea ua faapitoa mo faafiafiaga o siva mai i atunuu eseese o le Pasefika e pei ona iai le au siva mai i Tonga, ausiva mai i Hawaii faapea le ausiva mai i Fiti. O le ausiva lea e tasi na fai ma sui o Samoa i lenei tuufaatasiga e ui o ausiva uma lava e mai i faalapotopotoga ma afioaga i totonu lava o Samoa. Mo le Palefuiono-O-Vaema Tasalautele, o se taimi muamua lea ua ofi mai ai i faafiafiaga faapenei ma o teine e to’a 13 o loo i totonu o le ‘ausiva o augatupulaga e tolu ma le fa a Falana’ipupu Atimalala Coffin ma Lole Talamaivao Afamasaga o Magiagi. Ua ofi i totonu o nei faafiafiaga ona o le manatu o se auala lenei e tuufaatasia ai fanau e ui ina nonofo i le nuu e tasi, ae ua aga’i lava le aiga latou e faatino a latou mafutaga ae ua le o toe iai faatasiga na masani ai i augatupulaga ua tuana’i. O le amataga o le tausaga na faatuina ai lenei ausiva e le tasi o tama’ita’i o le augatupulaga lona lua o lea ‘aiga le susuga Malietau Rosemary Kent ina ua malaga mai i Hawaii ona o faamasinoga a aiga ma manatu ai o se auala lenei e faamaopoopo ai lona aiga aemaise i le tupulaga ua le o toe mafuta ma faaauau ai feeseeseaiga e pei ona vaaia i luma o Faamasinoga o Fanua ma Suafa i tausaga uma ona o le le toe iai o se tasi ma se mafutaga sa sau ai. O le agai mai la e faatino le faaaliga muamua ua ofi iai nai ona tei, e 10 atopa’u na sau ma ia – o teuga uma a le ‘au siva e aofia ai nifo oti, o ie Samoa,

Ausiva Palefuiono-O-Vaema Tasalautele, sa faafiafia i le Teuila i lenei tausaga 2013. (Ata totonu) - Malietau Rosemary Kent, taitai o le ausiva.

o siapo, o tuiga ma na manino le tele o le sauniuniga ae o lana faamatalaga, e taua le vaai mai o le augatupulaga o lona aiga o loo iai le maopoopoga ma le lagolago i lenei fo’i auala ua aga’i iai mo le faamausali ai o le va o tausoga, o uso ma fanau. O Malietau o se tama’ita’i ua tele tausaga o faasalalau i Tala Fou a le KVZK i Amerika Samoa ma o loo galue i se alaleo i Hawaii i le taimi lenei ae ua ia

manatu o le amataga lenei o se mafutaga o le a ia taumafai e faamaopoopo mo tausaga o lumanai. Ua una’i le siva Samoa le fa’amane’ene’e ma le faifai malie e lē so’ona tafitifiti. Ua fa’ata’ita’i le siva i le nifo ‘oti, ua fa’ata’ita’i le pale o le tuiga

mo se taimi umi, e o’o lava i le savali, o le faiga o lima ma le se’e ua leai se vaega o le siva Samoa ua lē a’oa’o ma e manino o le a tele se a’oa’oga e maua e fanau teine laiti o lea aiga i le mafai ai ona fa’afiafia i luma o le atunuu, ma o le a manatua pea le Teuila o le 2013, ua mafai ai ona oo atu le laasaga o le Palefuionoo-Vaema Tasalautele i se isi maualuga. O le lumana’i o le ‘ausiva i le finagalo o Malietau e fa’amoemoe lava i autagupulaga fai mai o lea aiga i Magiagi.

THOUGHT OF THE WEEK In Jesus Christ we have: A love that can never be fathomed A righteousness that can never be tarnished A peace that can never be understood A rest that can never be disturbed A joy that can never be diminished A hope that can never be disappointed A glory that can never be clouded A light that can never be darkened A purity that can never be defiled A beauty that can never be marred

A wisdom that can never be baffled Resources that can never be exhausted A life that can never die! Ia Iesu tatou te maua ai le: Alofa e le mafai ona fuatia Amiotonu e le tau laeia Filemu e le ma faamatalaina Malologa e le faalavelaveina Olioli e le punitia Faamoemoe e le faateia Mamalu e le ufiufia Malamalama e le faapogisaina Mama e le pisipisia Lalelei e le faalelefuina Atamai e le saveuina Tamaoaiga e le faaitiitia OLA e le oo iai le OTI INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 19


In line with the Nursing and Midwifery Act 2007 and the Healthcare Professions Registration and Standards Act 2007:

has not been issued a practising certificate for the above period, should not be practising and/or providing services as a Nurse in Samoa.

Following is the list of Registered Nurses (RNs), Registered Nurse Midwives (RMs), Registered Nurse Specialists (NSs) and Enrolled Nurses (ENs) who have met legally mandated requirements for registration, and, have satisfied the Nursing and Midwifery Council required competencies for practice in Samoa for the period 1st July 2013 to the 30th June 2014.

Information regarding Registration and Practicing Certificates can be obtained from the undersigned at the Ministry of Health or from Mrs. Minnie Matalavea, Secretary, Nursing and Midwifery Council, at the National Health Service.

Any person, who has not been registered as a Nurse in Samoa by the Samoa Nursing and Midwifery Council, and,

This information can also be viewed on the Ministry of Health website.

Faafetai,

------------------------Frances Brebner REGISTRAR HEALTHCARE PROFESSIONALS

REGISTERED NURSES WHO HAVE BEEN ISSUED WITH AN ANNUAL PRACTISING CERTIFICATE VALID FOR PRACTICE FROM THE 1st July 2013 TO THE 30th JUNE 2014. Name RN-Logomai Tele’a RN-Leaso Tia�a RN-Epa� Epa� RN-Bowles Noa RN-Faalaa Epa� RN-Mu Aumalaga RN-Sianufe Mua RN-Vaitoelau Koria RN-Sili’a Meaole RN-Afioga Papalii RN-Munai Nu’u Livi RN-Pisimaka Pisimaka RN-Toni Tupufia RN-Shalom Talalelei RN-Tualua Ituvai Mauala RN-Mesepa Isa’ako RN-Gauula Tone RN-Anevili Maiava RN-Temukisa Fa’asavalu RN-Tinimalieiaana Manu RN-Rosa Alesana RN-Alaimalo Tafili RN-Leofao Aukuso RN-Uaite Maninoa RN-Ta’apega Solofu� RN-Makalita Etuale RN-Molesi Magele RN-Camilla Ah Hoy RN-Sosefina Iakopo RN-Toto’a Utaiaana RN-Tumema Lava RN-Kamalita Vito RN-Apelu Sauoaiga RN-Afa�a Tuaimalo RN-Seipua Tutuila RN-Lagifesilafai Afoa RN-Ferila Figao RN-Uila Laifa RN-Filipi Keresoma RN-Siaumau Taulapapa RN-Fuamoli Taavao RN-Telesia Lotovale RN-Peleiupu Vaitu’utu’u RN-Manu Samuelu RN-Luse Emo RN-Leutogi Te’o RN-Kore� Aiono RN-Max Etene Faamoe RN-Pili Ta’amilo RN-Saufua Sio RN-Fuafe�’i Mata’afa RN-Aquinn Time RN-Seulata Lofa RN-Sipine Papali’i RN-Laloata Siaki RN-Siaulaiga Tupe RN-Joy Vaovasa RN-Saumania Muiaina RN-Alovale Sau RN-Manoifoa Ioapo RN-Doris Pupuali’i RN-Fe�’i Isaako RN-Matagofie Alofaga RN-Enosa Sakaria RN-Masele Paneta RN-Tua Dino Totau RN-Fa’apopo Lea’ana RN-Leata Talaia

Name RN/RM-Nila Lene RN/RM-Mele Tuaniu RN/RM-Sefulu Molesi RN/RM-Rome Burns RN/RM-Luaiva Moe RN/RM-Seuila Ale Muagutu�’a RN/RM-Pelepesite Lealamisa RN/RM-Rotorua Sale Tavu’i RN/RM-Naifoua Asiata RN/RM-Fogaupolu Fa’amau RN/RM-Epi Elisara RN/RM-Ma Fulu Aiolupotea RN/RM-Leva’ai Tanoa’i RN/RM-Salape Slade Poutoa RN/RM-Lina Elisaia Tulifau RN/RM-Solialofi Pisimaka Papali’i RN/RM-Avai’a Tuilaepa RN/RM-Tautala Utaiaana RN/RM-Aiufi Sese Bayer RN/RM-Fipe Aliitasi Ape RN/RM-Lealofisa Sila RN/RM-Lusi Feauina Uelese RN/RM-Toeseinuulelei Situli RN/RM-Tepatasi Niusila RN/RM-Fa’aleaga Mapu RN/RM-Araisa Taulapapa RN/RM-Liulauulu Faleoloa Ah Fook RN/RM-Robyn Roache RN/RM-Re�na Sai�lofia Imo Aleki RN/RM-Iosefa Aukuso RN/RM-Sharon Toleafoa RN/RM-Mataiva Ugapo RN/RM-Fituvalu Gase RN/RM-Mafutaga Mata’i RN/RM-Atola’au Euini RN/RM-Sara Fautua Filemu RN/RM-Vineta Polani RN/RM-Eseta Mareko RN/RM-Filifiliasesuafa Su’a RN/RM-Tapai Tanielu RN/RM-Taua’itala Poloie Lees RN/RM-Ma�lda Nofoaiga RN/RM-Iokapeta Sina Enoka NS-Tinei Tuilagi RN/RM-Tima Meaole RN/RM-Tufosa Tulilo EN-Maria Taualai EN-Tapu Pa�ole EN-Suimalae Wright EN-Ieremia Olofa’i EN-Fou Avea EN-Puna Taliaoa EN-Tausala Tuese EN-Simanu Taualeo’o EN-Luatasi Maioa EN-Lusi Auapa’au EN-Eterei Sei’a EN-Afiafi Misi EN-Anita Feaii EN-Tauamafili Lealaiauloto EN-Na’oupu Tia�a EN-Evelini Niue EN-Sera Semaia EN-Aukusi�na Faiva EN-Ruse Suniula EN-Agata Leuleu EN-Temukisa Asovale EN-Ioana Lepaila

Itulau 20 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

RN-Lemalu Ualesi RN-Str Maria Tovia RN-Vaoiva To’oala RN-Moe Nese RN-Uefa Lagaaia RN-To’aiva Oloapu RN-Malaetele Koria RN-Komi� Komi� RN-Kenipera Simanu RN-Sapoa Feagia’i RN-Simolo Tulifau RN-Sefulu Saumamao RN-Setu Nifo RN-Chris�na Poloai RN-Afa�a Palamo RN-Kilisi Faaoso Misimoa RN-Meaalofa Leota RN-Ripine Avaoia RN-Juliana Tuimaseve RN-Loruama Saumamao Avia RN-Pele� Soli RN-Loreta Semau Ainuu Upolu RN-Lea Poumanaia RN-Filipina Kaisa Niko RN-Aleluia Tupa’i RN-Falelua Maua RN Tepatasi -Nu’usila Mareko RN-Georgina Maiava Siliga RN-Daru Heaven Isaia RN-Solonaima Vaiaso RN-Patricia Slade RN-Ane Tuato RN-Fua�no Piula RN-Belinda Tolai RN-Vincent Tupufia RN-lleni Taituave RN-Poinciana Tolova’a RN-Ma�le Tausili RN-Iakopo Leleimalefaga RN-Toga Tua’imalefua Savusa RN-Sister Bindhu Sebas�an RN-Seagai Tau’ili’ili RN-Asonei Meatuai Tala’i RN/RM-Laga’au Savea RN/RM-Malae Fa’amatala RN/RM-Tapuni Tanielu RN/RM-Lokeni Tia�a RN/RM-Fa’atafa Tavita E’etau RN/RM-Saeu Tualima RN/RM-Aofia Fualau RN/RM-Masunu Taamai RN/RM-Jyothi Abraham RN/RM-Ta’ena Misimoa RN/RM-Tamali’i Nielsen NS-Tinei Nofoaiga RN/RM-Faavaoa Gaono RN/RM-Finau Amiga RN/RM-Fetu Siaifoi Levi RN/RM-Lonise Malo RN/RM-Fa’alagilagi Polata’ivao Dean NS-Fa’aaogaina Belford NS-Tupou Soi RN-Tofia Vaeluaga RN-Fuata’i Tuese NS-Pisaina Tago NS. June Scanlan Lui RN/RM- Faimanifo Peseta. RN/RM- Ululima Maka

EN-Vaoiva Mase EN-Lusia Tevaga EN-Itulagi Pasia EN-Feagai Ioelu EN-Sina Taupa’u EN-Moapapa Lava EN-Tuatupu Fa’ali’i EN-Secilia Taofinu’u EN-Peresia Ioane EN-Fuamilo Afoa EN-Ailini Anania EN-Nu’ule’ale’a Salevao EN-Telia Fuimaono EN-Lauleleioamoa Mata’itusi EN-Vicky Taliaoa EN-Risi� Sosaiete EN-Sara Schmidt Sami EN-Tapita Neru EN-Eteline Fono Niue EN-Tafaoga Lautafi Fa’alafi EN-Peter Namulau’ulu Suniula EN-Aiulu Tia�a EN-Rosita Tagitagiamo’o EN-Sophia Matua EN-Umu� Joyita EN-Lualima Filipo EN-Pasene Nimo EN-Pisa Fa’atoa EN-Iliili Ila EN-Kupa Auvai’a EN-James Salue Panini EN-Peone Lamositele EN-Amio Talataina EN-Vaelueaga Rusmussen EN-Fou Pomare EN-Orepa Filoi Fiu EN-Va’aipu Faafou EN-Telesia Ugapo EN-Elisapeta Tago EN-Sulufaiga Faiumu EN-Kolopa Seaso EN-Neru Tapita EN-Vincent Lam Dam EN-Mua Kaisia EN-Victoria Misa EN-Ruta Kova� EN-Mose Mata’u�a EN-Feiloaiga Feterika EN-Avavili Taua’a EN-La’avasa Faimoa EN-Rasela Sene EN-Gaupule Lelei EN-Alofa Iosia EN-Sa Pene EN-Angeline Mose EN-Asolima Moli EN-Iuni Misa RN-Teuila Pa� NS-Eseta Fa’afeu Hope NS-Leve� Auva’a NS-Vipula Maiava NS-Ali’ilelei Tenari EN-Taua�a Malaki NS-Liza H Kelekolio RN-Amelia Logai NS-Ma’atasesa Samuelu Ma�hes NS-Peleiupu Tautua


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS

Foa’i le tama’ita’i o le agaalofa i Mapuifagalele Marieta Heidi Ilalio O se foa’i e faia lava i tausaga uma e le Asosi o le Tausala Samoa a Ausetalia lea na fa’ataunu’uina fo’i i le Aso Lua. E $5000 se foa’i tau tupe na fa’ailoa e le tausala o le agaalofa, Crystal Leo e molimoli ai mo’omo’oga alofa i nai tinā ma tamā matutua ae le gata i lea o nai Tama’ita’i Sa o lo’o nafa ma le tausia o le loaloa o tagata matutua i lea nofoaga i le Mapuifagalele i Vailele. Na va’ava’alua ma Crystal ia le tama’ita’i o Liuanome Kalepo lea na tulagalua i le tama’ita’i na sili lana seleni i le po na saili ai se tausala o Ausetalia e fa’alaga maea o le sailiga o se tausala o Samoa. O lenei tausaga ua ‘ese le tama’ita’i lea ua auai atu i le tauvaga tele lea ese le tama’ita’i lea ua pale mai e avea ma Tausala o le Agaalofa ona o le tele o lana seleni na foa’ia i le po o le tauvaga. I lana saunoaga na fa’aalia ai e Crystal o mo’omo’oga alofa lava e faia i tausaga ta’itasi e le komiti ma le mamalu o tagata Samoa o lo’o lagolagoina lenei fa’amoemoe i Ausetalia o le foa’ia pea lea o se fesoasoani tau seleni mo le tausiga o nai matua i Mapuifagalele. “Fa’amanuia le Atua i lo outou soifua a’o aumau ai i lenei nofoaga ma ia maua pea le fiafia, foa’i fo’i e le Atua le malosi i nai Tama’ita’i Sa ma le aufaigaluega o

O se va’aiga i le tausala o le agaalofa mai Ausetalia ia Crystal Leo ma lona soatau fa’apea ma le ‘au malaga mai Ausetalia atoa ai ma le mamalu o tina ma tama matutua i le Mapuifagalele i le taimi o le foa’i.

lo’o nafa ma le tiute taua o le tausia o outou matua peleina,” o le saunoaga lea a Crystal. Na saunoa ai le so’oupu o lenei komiti, Muliagatele Filipina Petelo o le naunauta’iga lava lea o le komiti i tausaga uma lea ua 10 tausaga o faia pea pe a masi’i mai e tapua’ia le latou tausala i le sailia o se lalelei o Samoa i tausaga ta’itasi.

Sa momoli le agaga fa’afetai o le Mapuifagalele ona o lenei foa’i taua na tau’a’aoina e le Komiti o le Tausala Samoa i Ausetalia ma tatalo ai ia saga foa’i pea e le Atua nisi seleni se tele e atina’e ai pea le latou fa’amoemoe. Na o latou foa’ia fo’i se tinoitupe e $400 mo le To’omaga Mo e Puapuagatia aua lava le fa’atinoga o o latou tiute taua mo e o lo’o mafatia i soligatulafono.

Susuga i le fa’afeagaiga ia Rev Kalepo o le tua’a o le tama’itai ia Niualoma Kalepo lea na to’alua ma Crystal i le foa’ia o le meaalofa i le Mapuifagalele.

Government of Samoa

MINISTRY OF NATURAL RESOURCES AND ENVIRONMENT Matāgaluega o Puna'oa Faalenatura ma Siosiomaga Telephone: (+685) 67200 Fax: (+685) 23176 Email: info@mnre.gov.ws

Level 3, Tui Atua Tupua Tamasese Efi Building (TATTE), Sogi., P.O Private Bag, Apia, SAMOA Website: http://www.mnre.gov.ws/

Please address all correspondence to the Chief Executive Officer, Private Bag, Apia, Samoa. Faamolemole faatuatausi uma mai fesootaiga uma i le Ōfisa Sili

REQUEST FOR QUOTATION NOISE/ACOUSTIC SPECIALIST National Noise Policy Review The Government of Samoa through the Ministry of Natural Resources and Environment wishes to invite applications from qualified individuals to provide Professional Services in acoustics or noise and vibration assessments, to conduct the review of the National Noise Policy with the Planning and Urban Management Agency. Detailed Terms of Reference and information on the application procedure are available from the Planning and Urban Management Agency office on Level 1 of the Tui Atua Tupua Tamasese Efi Building. The deadline for submission is 11:00am (Samoan time) on Monday 16 th September 2013. Applications must be submitted to: Secretary Tenders Board 4 th Floor, Central Bank Building Ministry of Finance Apia, Samoa For clarification or further information contact: Tagaloa Jude Kohlhase – email: jude.kohlhase@mnre.gov.ws or Pauline Pogi on pauline.pogi@mnre.gov.ws or Tel: +685 67200. Signed

Taulealeausumai Laavasa Malua CHIEF EXECUTIVE OFFICER

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 21


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS

Maota fou Malisi, manatua ai le 125 tausaga tautua Marieta Heidi Ilalio O se taeao ua fa’amauina ai le fa’amanatuina o le 125 tausaga o le tautua a Felela Malisi i Samoa nei ina ua tatalaina se galuega tele e $900,000 le tau aofa’i. O lenei galuega na tagi lava i lima e le gata i felela Malisi ae o le Asosi a Tama ma Teine Tuai o le Malisi na a’otauina i a’oga uma a Felela ae a le latou tautua lea ua ‘ausia ai le senituri. O le saunoaga autu o le aso na fofogaina e se tasi o tama tuai o le Malisi, afioga i le Fa’amasino Sili, Patu Tiava’asu’e Falefatu Sapolu lea na ia fa’amanatu pea nisi o faia’oga felela na mafai ai ona se’ei mai le to’atele o tama tuai o le Malisi i le ta’ita’iina o le faigamalo o Samoa. O le tama tuai o Malisi le afioga i le Ao Mamalu o le Malo, Tui Atua Tupua Tamasese Efi, o le tama tuai a Malisi le afioga i le alii Palemia, Tuilaepa Lupesoli’ai Sa’ilele Malielegaoi fa’apea ai ma lana afioga e pei ona ia saunoa ai i lana saunoaga autu. Na ave ai le fa’amalo ma le fa’afetai a le afioga i le Fa’amasino Sili i Felela uma a le Malisi i Samoa nei ma le lalolagi atoa ona o le tautua matavela lea ua va’aia ai fua o fa’amanuiaga o le latou tautua i nisi o tama ma teine tuai ua manuia ma avea ma ta’ita’i o le atunu’u. Sa tele lava le saunoaga a le afioga i

Ata totonu - Afioga i le Masiofo, Filifilia Tamasese a’o ia o’otiina le lipine e tatala aloa’ia ai le Maota fou ma le va’aiga i le maota fou o Malisi lea o lo’o i ai potu komipiuta ma potu o su’esu’ega fa’a-Saienisi e pei ona tatalaina.

le Fa’amasino Sili i le to manatu i tua i taimi a’o a’oga i Sagato Iosefo i Lotopa i le ave o le fa’amamafa a alii felela i le Kapite mo a’oa’oga fa’a-Kerisiano lea na tele ai lona silafia i a’oa’oga fa’aKatoliko. Ae i lenei lava galuega e pei ona

tatalaina e aofia ai se potu mo komipiuta (Computer Lab), potu mo su’esu’ega fa’asaienisi (Science Lab) atoa ai ma nisi o potu a’oga fou fa’aopoopo aua lava le a’oa’oina o fanau lalovaoa o Samoa i Malisi i Mulivai. O le fausiaina o lenei galuega tele na feagai lea ma le Kamupani a le Diamond Head Construction lea na malo i tauofoga o lenei galuega i le tau e $911,500. O sailiga seleni mo le fa’amoemoe na mafai ona maua mai lea i se leitiofoni na fa’atautaia i le masina o Me o le tausaga nei atoa ai ma isi lava sailiga seleni a le

asosi o le MBOPA lea na mafai ai ona maua mai le tele o vaega seleni mo lenei galuega e fa’ailogaina ai le 125 tausaga o le Malisi. O le tupe lea ua sauni le asosi e faia ai se nonogatupe e $500,000 e fa’amae’a ai aitalafu ma o le a fa’atautaia lava sailiga seleni i se fanua ua fa’amatu’u e Felela Mulivai mo tama ma teine tuai lea e i gatai o le a’oga i le isi ituala. O lea fanua ua fa’aalia e le asosi o le a sailia ai lava seleni e ala i suegatupe e fa’atautaia ai i lea fanua mo le atina’ega o a’oga a felela i Samoa nei.

Afioga i Felela o le Malisi a’o latou lagiina se tasi o vi’i e manatua ai pea le latou tautua.

Afioga i le Akiepikopo Alapati Lui Mata’eliga, afioga i le Fa’amasino Sili, Patu Tiava’asu’e Falefatu Sapolu ma nisi o le ‘au vala’aulia o le tatalaina aloa’ia o le Maota fou o le laumua a Malisi i Mulivai. Itulau 22 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


iniinisamoa@gmail.com

ITULAU MALU O LE MALO

To�a le ali’i Satini e avea ma mediator Valenitina Masoe O le Susuga ia Maotaoali’i Kaioneta Ali’isolia Kitiona, o le ali’i Satini Sinia lea i le Vaega Su’esu’e Fa’apitoa o le Matagaluega o Leoleo ma Falepuipui, ua tofia nei e avea ma tufuga o fa’atofala’iga (mediator) i le Fa’amasinoga o Fanua ma Suafa. Mai le to’a 21 o sui o le Matagaluega o le Fa’amasinoga ua fa’au’u e avea ma tufuga o fa’atofala’iga, na o Maotaoali’i le sui o Leoleo ua filifilia ma fa’amanuiaina ai i lea a’oa’oga Soalaupule. O le avea ai o ia ma mediator, o le tofia aloa’ia fo’i lea o ia e le Fa’amasinoga na te fa’atautaia mediations po’o fa’atalatalanoaga mo itu auai e lua o se fe’ese’esea’iga e tapa lea auaunaga fou ua fa’atautaia i totonu o le Fa’amasinoga i le vaega o Fanua ma Suafa. Fa’aalia e Maotaoali’i, o le galuega fa’atufuga o fa’atofala’iga, o se galuega o lo’o fa’atino e so’o se Leoleo e le gata i le fa’ato’afilemuina ai o afio’aga ma nu’u ae o le fesoasoani ai fo’i i Pulega a Ali’i ma Faipule o so’o se nu’u i fa’alavelave e tula’i mai. Na ia fa’afetaia le tapua’iga a le Matagaluega o Leoleo ma Falepuipui ona o le tapua’iga a’o feagai ai ma a’oa’oga Soalaupule ua i’u manuia ai lona fa’amoemoe. Na ia tā’ua, atonu o le latou faiga pa’aga ma le Lala o le Tulafono i le Fa’amasinoga, o le a tatala ai le avanoa mo nisi ali’i ma tama’ita’i Leoleo e a’o’oga ai i le a’oa’oga Soalaupule ma tofia ai e avea ma tufuga o fa’atofala’iga i le lumana’i.

Ata i luga - Fa’afeiloa’i ma fa’amanuia atu le tama’ita’i polofesa ia Aiono Dr Fanaafi i le ali’i Satini, i lona tofiga fou. Ata itu taumatau - Ali’i Satini Sinia i le Vaega Su’esu’e Fa’apitoa o le Matagaluega o Leoleo ma Falepuipui, Maotaoali’i Kaioneta Ali’isolia Kitiona ma lona tusipasi ua aloa’ia ai le avea o ia ma tufuga o fa’atofala’iga.

Falepuipui le alii pese tauaso Valenitina Masoe Ua nofosala nei i le toese mo le valu tausaga le ali’i o Siona Talailemotu, 22 tausaga o Leauva’a-Uta, o se ali’i pese ua tele ina iloa e le atunu’u. O lona moliaga ua fa’amaonia ma falepuipui ai, o le toso teine po’o le faiaiga fai fa’amalosi i se tama’ita’i e po fo’i le va’ai na a’afia i lenei mataupu. O le soligatulafono na fa’atino e lea ali’i na i’u ai ina ma’itaga lē na a’afia, ma o se tasi lea o itu matuiā o lenei mataupu na amana’ia i le fa’asalaga a le fa’amasinoga. Mo le silafia, o lenei mataupu, na molia fa’atasi ai Siona ma lona tamā, peita’i, na fa’aleaogaina uma

moliaga e lua o le toso teine ma le fa’aoolima mataga e fa’asaga i le tua’ā o Siona, ina ua lē fa’amaonia e le vasega o fa’atonu ia moliaga e tusa o mau na fofogaina. O le va o le aso 25 o Tesema o le tausaga e 2008 ma le aso muamua o Ianuari o le 2009, lea na tula’i mai ai lea mataupu i le aiga o lē ua molia. O le tama’ita’i na a’afia sa nonofo fa’atasi i le aiga o lē ua molia, ona sa malaga i fafo le aiga sa nofo ai ma malilie ai loa matua o lē ua molia latou te nonofo fa’atasi, ona o le latou va nonofo ai aemaise e a’o’oga fa’atasi lea tama’ita’i ma o la alo i le aoga e tasi. O se faigā aiga na fai e lē ua molia e le’i malie iai le tama’ita’i na a’afia, lea na mafua ai ona tupu

le fa’aletonu i lē na a’afia. O le taimi fo’i na maua ai e lea tama’ita’i ua ma’itaga, sa fa’ao’o atu ai loa i le Ofisa o Leoleo le mataupu. O le tulaga na tagataga’i iai le fa’amasinoga i lenei mataupu, o le faigata lea i le toese o le itu tau i le tausiga o lē ua molia i vaega e mana’omia. E ui i lea, o le itu na fa’amamafa e le fa’amasinoga, o le tutusa o tagata uma i lalo o le tulafono, ma le solia o se soligatulafono matuiā fa’atasi ai ma le mamafa o fa’asalaga mo so’o se tasi e molia i le soligatulafono lea, lea e le’o tatau ona toe tula’i mai i totonu o Samoa.

O lenei itulau ua lagolagoina e le Matagaluega o Leoleo ma Falepuipui, faafesoota’i mai i le numera 22222 i soo se taimi e moomia ai se fesoasoani INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 23


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS

Gata i le 2010 laisene ta’avale leoleo sinia Marieta Heidi Ilalio Na faitio mai nisi o le mamalu o le ‘au fai ta’avale i se tasi o ta’avale a se tasi o leoleo sinia i le vaega o Ta’avale Afi i le tausaga na gata ai le fa’afouina o le laisene. O lenei ta’avale o se van pa’epa’e lea na molimauina e le Ini’ini Samoa na gata mai i le tausaga e 2010 le fa’afouga o le laisene ma o le ala lea o le faitio mai o nisi o le ‘au fai ta’avale. Na fa’aalia e se tasi o ave ta’avale la’upasese o lenei alii leoleo e tele ina taofia mai le to’atele o le ‘au fai ta’avale ma ave ta’avale i le lē fa’afoua o le laisene o le sa o lenei leoleo sinia. “E le talafeagai ma o ia o se tasi o tagata o lo’o fa’amalosia tulafono i luga o le alatele i le ‘au fai ta’avale a’o lea e solomusa ia te ia le lē fa’afoua o le laisene o lana ta’avale,” o le fa’amatalaga lea a se tasi o ave ta’avale la’upasese. O le ta’avale lenei a lea leoleo sinia na pu’eina mai lava e le Ini’ini Samoa ia ata o lo’o tu i luma o le ofisa a le Vaega o Ta’avale Afi ma o le ala lea o le faitio o le to’atele o le mamalu o le ‘au fai ta’avale. Peita’i i le saunoaga a lenei leoleo sinia o lo’o ia te’ena ai nei tu’ua’iga ma ia fa’aalia ai o lana ta’avale na sasae ese e le tagata le fa’ailoilo (sticker) o le 2013 na pipi’i i luma o le fa’amalama tele o le ta’avale lea o lo’o fa’apea ai le to’atele e le’i fa’afoua ma o se O le ta’avale a le leoleo sinia lea na faitio mai ai nisi taimi toe alu e aumai se fa’ailoilo i le vaega e pulea o le atunu’u ma le ‘au fai ta’avale e gata i le tausaga fela’ua’iga i luga o le ‘ele’ele (LTA). e 2010 le fa’afouga o le laisene. Mai itulau 13

Fia maimoa pea i le Fiafia Show atunu’u o le lalolagi i le taleni o le ailao afi po’o le siva afi, ma o lo’o fa’amautu i Hawaii. Ua iloga o ia i lana fa’aaliga o le Fiafia Show, ma o le ala na ia tu’ufa’atasia ai lea taumafaiga ma fa’aigoa o le Fiafia Show, ona o se fa’aaliga e maua ai le fiafia o tagata matamata toe e fa’aosofia ai fo’i lagona o tagata o isi atunu’u e malaga mai i Samoa e molimauina lea vaega o le aganu’u ma fa’afiafiaina ai pea. Na ola a’e Sielu i lona aiga i Lelepa i le motu tele i Salafai, ma amata atina’e ane ai lana taleni o le ailao fa’apea le si’aga o le afi. O ia taleni eseese e lua, ua mafai ona ia tu’ufa’atasia i lana fa’aaliga lea ua ta’uta’ua ai o le Fiafia Show. E ui o lo’o aumau o ia i Hawai’i, ae o lona fa’amoemoe e malaga mai i Samoa i tausaga uma i taimi o le Teuila e lagolago le taumafaiga a alo o lo’o tauva i le ailao afi ma fa’alauiloa Samoa i lea taleni, lea ua o’o mai ai le Fiafia Show i Samoa i lenei tausaga. Na ia tā’ua fo’i, o le a taumafai e malaga mai i tausaga uma e lagolago i isi sui o Samoa o lo’o una’ia lea aganu’u ina ia lauiloa ai pea Samoa i le lalolagi i lea taleni. O le fautuaga a Sielu mo so’o se taule’ale’a Samoa, o le a’oa’o o lenei taleni o le ailao afi fa’atasi ai ma le fa’atino o nisi aganu’u e o lua ma lea aganu’u ina ia Ata e lua o lo’o i le pito i luga: Va’aiga o le tauvaga fa’aolaola ai pea lea taumafaiga i totonu o le atunu’u ma fa’amanuiaina ai i le lumana’i. ailao afi i le po o le Aso Lua o le vaiaso nei. Itulau 24 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS

Tolu aiga fa’aleaga meatotino i le ‘emo o le uila Marieta Heidi Ilalio Atonu e i ai ma nisi aiga na a’afia o latou maota ma meatotino i le malosi o le ‘emo o le uila i le Aso Lua ae i Falelauniu lava ia e tolu ni aiga na fa’aalia le fefefe ina ua fa’ato’a va’ai i se tulaga fa’apea i le aoauli lea. I le aiga muamua o le tama ia Olofiti Avealalo na ia fa’amatalaina o se va’aiga e ‘ese ma mata’utia i foafoaga a le Atua Silisili ‘Ese ina ua fa’afuase’ia ona ta’alili le faititili ma ‘emo mai le uila. “E foliga e sau alalo le uila ma le faititili ma mu uma ai le uaea tautau lavalava, mu uma lavalava sa i ai atoa ai ma le matou mita ua matua’i fa’aleagaina lava i le mata’utia o le ‘emo a le uila,” o le saunoaga lea a le tama ia Olofiti. Na ia fa’aalia e pau le tulaga e fa’afetaia ai o le leai o se tasi o le latou aiga e a’afia ai se soifua i lenei fa’alavelave ma e leai lava se tasi e failoto i foafoaga pa’ia a le Atua. “Na matuā fa’ate’ia ai lava i ma’ua ma si o’u to’alua i le taimi na pa’ō ai le pa a le faititili ma sau ai loa ma le ‘emo a le uila

Faleo’o o le aiga o Su’e Lopao’o lea na mu fa’atasi ai ma le tina ia Lauesi Solomona (ata i totonu) lea na fa’aleagaina lana togafa’i fa’apea ai ma nisi o vaega o lona fale e le ‘emo malosi a le uila.

Tagamea a le aiga o Olofiti Avealalo (ata totonu) atoa ai ma le uaea tautau lavalava na fa’aleagaina ina ua ‘emo le uila.

ma va’aia ai le uaea ua talalī ma o le itu muamua a na ‘ou tapa i ai o le mita lea na ‘ou oso atu ua sau atoa i fafo totoga,” o lana fa’amatalaga lea. O nisi o meatotino o lea fale na fa’aleagaina e a’afia ai uaea o le molī ma palaka (plugs) o le fale ua mu uma. O le isi aiga na o’o lava fo’i i ai ia lagona o le aiga o le tinā ia

Lauesi Solomona i FalelauniuUta lava lea na ia fa’amatalaina o le taimi lava na ‘emo ai le uila ma pa leotele le faititili na ia va’aia ai lana togafa’i ua to’ulu uma le tele o fa’i ma le palapala ua ‘eli i luga e le malosi o le ‘emo o le uila. “Na matuā lagona lava lo’u lē mautonu ma le atuatuvale ona o se taimi muamua lea ua ‘ou

va’ai ai i se tulaga fa’apea i le malosi o le ‘emo mai o le uila ma e pei e sau aga’i i lalo o le ele’ele,” o le fa’amatalaga lea a le tina ia Lauesi. O lana pusa’aisa na ia va’aia ua asu ma na vave ona togafitia ma luga o ‘apa o le latou fale ua palapalā uma ua fiti atu i ai le tele o palapala i le taimi na ‘emo ai le uila. O autafa o le latou faleleta’ua (se’i tulou) na matuā eli lava i luga le palapala ma e pau lava le itu na fa’afetai ai Lauesi e le taua ia te ia mea ua fa’aleagaina ae o le leai o se soifua e ma’umau ai o le itu lea na matuā ia fa’afetaia. “Aua e leai lava se e failoto pe ana sau sa’o lava le ‘emo a

le uila i totonu o le fale, o le itu lea e fa’afetai ai na sau i tua o le fale ma aga’i atu ai i luma i isi aiga,” o lana fa’amatalaga lea. “O le a le galo ia te a’u lenei fa’alavelave ona e mata’utia le malosi o foafoaga a le Atua e ala i le ‘emo malosi mai o le uila ma e lilo lava i le tagata ia le finagalo o le Atua,” o lana fa’aaliga lea. O le tasi o aiga e soso’o ane ai le fale o le maota lea o Su’e Lopao’o lea na mu le pito o le latou faleo’o i le malosi o le ‘emo o le uila. Na fa’amatalaina e se tama’ita’i o le aiga lea o lona tamā na vave ana gaioiga i le tapēina o le talalī ae se manū e liu efuefu le latou fale lea.

Tula’i luma Fa’amasinoga le puleā’oga Safa’ato’a Valenitina Masoe O le vaiaso lenei, na tula’i ai i luma o le Fa’amasinoga Fa’aitumalo le tama’ita’i pule o le Aoga Tulagalua a Safa’ato’a Lefaga, o Fale Fetu. O lo’o molia o ia i moliaga e lua o le fa’ao’olima i ni tamaiti se to’alua o le aoga laiti lea na a’afia, ma o lo’o ioe i le isi moliaga ae tete’e i le isi moliaga. O lē ua molia, o se tama’ita’i 51 tausaga o Tafagamanu ma o i lā’ua na a’afia ai i lenei mataupu, o le ali’i o Visesio Tanielu o Safa’ato’a Lefaga ma Allen Tavita ole afio’aga lava

lea. O lenei mataupu na tula’i mai i le aso 15 o le masina na te’a nei. O se fa’amatalaga o lenei mataupu e fa’apea, o ni fa’aupuga na lafo e lē na a’afia, le ali’i o Vise lea na fa’atonu ai e lē ua molia ni tamaiti a’oga, e fa’aalu le ulu o lē na a’afia, i le faleletā’ua (se’i tulou). O nisi o tinā sa i le lotoā e fa’atali a latou fanau a’oga sa va’aia lea gaioiga, sa o latou fa’ata’ele Vise i le māe’a ai o le fa’atonuga a le tama’ita’i pule. O le tulaga la lea, na ioe ai Fetu i luma o le Fa’amasinoga i le moliaga o le fa’aoolima ia Visesio ae te’ena le moliaga o

le fa’ao’olima ia Allen. Ua toe tolopo nei lenei mataupu i le aso 24 o Ianuari o le tausaga fou e fofogaina ai le fa’aiuga o le moliaga o le fa’ao’olima ia Visesio, ma fa’aauau ai tolaulauga o mau i le moliaga o lo’o tete’e iai, i le mataupu na a’afia ai Allen. O lo’o tatala i tua lea tama’ita’i i luga o tu’utu’uga mai le fa’amasinoga, e fa’atali ai le toe vala’auina o lana mataupu. Fale Fetu, tama’ita’i pule o le A’oga Tulagalua a Safa’ato’a Lefaga ua molia i luma o le Fa’amasinoga i moliaga e lua o le fa’ao’olima (assault).

APIA ELECTRICAL TRADERS

TV 21” INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 25


�������������������������� ����������������������������������������� ����������������������������������������������� �����������������������������������������������

Local in-store loca�ons: ��������������������������

Myna’s Supermarket at **�� Myna’s Supermarket in Vaoala, Vaoala,Upolu Upolu ����������������������������������� **John Pasina’s Storeat in Lefaga, Lefaga,Upolu Upolu �� ���������������� Pasina’s Store ��John ������������������������������������ * T&N Toleafoa Supermarket in Fasito’o, Upolu �� ������������� * T �������������������������������������������� & N Toleafoa Supermarket at Fasito’o, Upolu � * �� JJ’s Supermart in Vailele, Upolu �� ������������������ * JJ’s Supermarket at Vailele, Upolu * �� Keke Laulu Store, Mulivai, Safata, Upolu �������������������������������� �� ������������������������������������������������ **Le Rosalote Storeat inMulivai Sapapali’i, Savaii Laulu Store Safata, Upolu ��Keke ����������������������������������������� �� ������������������������������������������������ **Asau Service Station in Asau, Savaii Rosalote Store at Sapapali’i, Savaii ��Le��������������������������������������� ������������������������� * FaoFao Beach Fale at Aleipata, Upolu * Asau Service Sta�on at Asau, Savaii ������������������������������������ �� ����������������������������������� * �� Vaimoana Mart at Faleapuna, Upolu FaoFao Beach at Aleipata, Upolu �������������� **Eropa’s VarietyFale Store at Faleula, Upolu **Lufilufi Connect at Faleapuna, Lufilufi, Upolu Vaimoana Mart at Upolu All transac�ons are processed using your Westpac **A & F Anapu Dairy at Saanapu, Upolu Eropa’s Variety Store at Faleula, Upolu ������������������������������������������������������������������������������ Handycard or Visa Debit Card and authorised with your * Tolotea Malo Lemapu at Saaga Siumu, Upolu ������������������������������������ * Lufilufi Connect at Lufilufi, Upolu PIN number. * Naima’s Mart at Taga, Savaii ��������������������������������������������������������������������������������� A & F AnapuLaki Dairy Saanapu, UpoluUpolu **Faamoana at at Poutasi Falealili, ����������������������������������������������������������������������� So instead of spending �me and money travelling to **Saa’s Store atLemapu Malaemalu Falealili, Upolu Tolotea Malo at Saaga Siumu, Upolu Apia or Salelologa, visit the friendly store owners in **Tapusoa Malulaufai Iaulualo at Faala Palauli, Savaii Naima’s Mart at Taga, Savaii

your communi�es any �me the stores are open.

��������������������������������������������������������������� ���������������������������������������������������������������

����������������������

36 : Aso Toona’i 07 10 Aukuso, Itulau 26 Setema, 2013 2013 -- INIINI INIINI SAMOA SAMOA


FALEOLOA FOU Faamoana Laki i Poutasi Falealili Saa’s Store i Malaemalu Falealili Saa’s Store i Malaemalu Falealili

Europa

A&F Anapu Dairy

SAANAPU

Tolotea Malo Lemapu

SAAGA SIUMU

Europa

INIINI INIINISAMOA SAMOA��Aso AsoToona’i Toona’i07 10 Setema, Aukuso, 2013 : Itulau Itulau 27 37


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS

Su’i fe�loi �a�aga o le Teuila Fa’alauiloa Samoa i faiva alofilima fa’atama’ita’i

Repeka Ainea o Si’utu Sala’ilua o lo’o faia le siapo.

Valenitina Masoe O le fa’alauiloa fa’apitoa o le Teuila a Repeka Ainea o Si’utu Sala’ilua, o Sina Aiolupotea o Alafua ma Falealupo ma Tufou Niko o Toāmua, o faiva alofilima fa’atama’ita’i e ala i le faiga o meataulima fa’aleaganu’u. O aso uma o le vaiaso, e galulue ai i latou i totonu o le A’ai o le Aganu’u (Samoa Cultural Village) i le Ofisa o Tagata Tafafao Maimoa Mai Fafo mo lea matafaioi, ma o le latou tu’ufa’atasiga o lenei vaiaso, na fa’apitoa lava mo le Teuila. O le tinā ia Repeka, o lo’o ia atina’e le faiga o le siapo ma o lo’o fesoasoani iai lana fanau. Na ia tā’ua, na ola ane lava i lona aiga i Si’utu, o le mea atina’e lava lea sa fai e ona matua ma sa va’ava’ai lava iai ma

Slasher Drive Shaft

Tractor Engine

Starter Motor

iloa ai le faiga. E le gata i lea, ae sa ia a’oa’oina mai ai fo’i le lalagaina o fala. “O la’u galuega tumau lea, ma ou te talitonu o lo’u tofiga lea mai le Ali’i, ou te galue ai ma fa’aauau pea ina ia tumau ma fa’aolaola le faiga o lea meataulima a le atunu’u,” o se saunoaga lea a Ainea. Na ia tā’ua fo’i e ui e le’o iai se maketi mo ia meataulima e fa’atau atu ai i fafo, ae o lo’o iai tagata tafafao mai e fa’atau atu iai lea taumafaiga mo lona atina’ega. O le tama’ita’i o Sina, o ia lea o lo’o faia le elei ma o se atina’e tāua fo’i o lo’o fa’alauiloa ai elei ma mamanu a Samoa i tagata tafafao mai i le atunu’u. O le tinā ia Tufou Niko, o ia lea o lo’o lalagaina le ‘ie sae, o so’o se ituaiga fala, pulou, ili ma isi meataulima, ma o le latou tu’ufa’atasiga lea sa tele ina mataina i lenei vaiaso i maimoaga ma fa’atauga a tagata tafafao mai fa’apea le atunu’u.

Sina Aiolupotea o Alafua ma Falealupo o lo’o faia le elei.

O le fa’alauiloa a taulele’a mai Sauano Fagaloa mo le Teuila i lenei tausaga e ala i la’au vane, sa matauina le to’atele o tagata tafafao maimoa mai fafo ma le atunu’u sa o latou molimauina. O se isi lea tu’ufa’atasiga po’o fa’apitoa o polokalame su’i fefiloi o le Teuila sa tele ina tumutumu iai tagata ona e ese fo’i lea va’aiga aemaise ai o le fa’aolaola pea o meataulima, po’o measina a Samoa. O taulele’a o le afio’aga o Sauano i le fa’aaliga o la’au vane mo lenei tausaga (2013), o i latou ia o sui o le nu’u o lo’o fa’aauauina le atina’e o le vane la’au (carving), o se atina’e fa’asolo mo

o

Wheel Slasher

Tufou Niko o Toāmua o lo’o lalagaina le ‘ie sae, fala, pulou, ili ma isi meataulima.

Felanulanua’i la’au vane taulele’a Sauano

Tractor Tyres

Alternator & other Tractor Parts

O le fa’amoemoe o nei tama’ita’i, o le fa’aolaola pea o matafaioi po’o faiva alofilima fa’aletama’ita’i, ina ia ola ane ai fanau ma a’oa’o iai ia tumau ai ia aganu’u a Samoa.

TRIED & PROVEN FULLY SERVICE BACK-UP FULLY PARTS BACK-UP TRACTORS TRANSPORTATION

Itulau 28 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

taulele’a ma tupulaga fai a’e a Sauano. Ua silia nei ma le sefulu (10) tausaga o fa’atino e taulele’a o Sauano lenei atina’e ma na fa’aalia e le ali’i o Amosa Sautia, ta’ita’i o le ‘au vane la’au, o lo’o aga’i pea i luma lea taumafaiga a sui o lo latou nu’u. “O le matou fa’amoemoe lava, o le fa’alauiloa o Samoa i isi atunu’u e ala i lenei atina’e,” o se fa’amatalaga lea a Sautia. O le tu’ufa’atasiga fa’apitoa o lenei vaiaso o le Teuila a taulele’a o Sauano, e aofia ai tanoa fai mea’ai, tanoa palu’ava, to’oto’o lauga, fue ma la’au tau a Samoa i aso anamua. O

Faaauau itulau 30


MALO O SAMOA

PUBLIC SERVICE COMMISSION Komisi o Galuega a le Malo SPECIAL ADVERTISEMENT EXECUTIVE DIRECTOR – SAMOA LAW REFORM COMMISSION Applications are invited from interested qualified candidates for the following position:

* EXECUTIVE DIRECTOR – SAMOA LAW REFORM COMMISSION COMMENCING BASIC SALARY: SAT $112,200 $116,280 (CEO GRADE C) The Executive Director position is on a Contractual basis for three (3) years and is advertised at the end of each 3 year term. Application Package can be uplifted from the Office of the Public Service Commission or downloaded from the PSC website www.psc.gov.ws. How to apply: Applicants need to provide the following: 1. Curriculum Vitae 2. 3 References 3. Capabilities/Competency Self Evaluation Form 4. Authorization Form 5. Covering Letter

Applicants should be labelled:

APPLICATION FOR THE POST: EXECUTIVE DIRECTOR – SAMOA LAW REFORM COMMISSION and address to:

The Chairman Public Service Commission East Wing, Level 2 FMFM 11 Building Apia, Samoa

By Post:

The Chairman Public Service Commission P.O Box 73 Apia Samoa

Closing Date & Submission of Applications:

Completed applications should be received by the Office of the Public Service Commission, Level 2, FMFM 11 (Government Building) by 12.00pm (time), Wednesday 18th September 2013 (date). For more information, please contact the Senior Executive Services Division of the Office of the Public Service Commission on phone 22123 or email ses@psc.gov.ws

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 29


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS Mai itulau 28

Felanulanua’i la’au vane taulele’a Sauano

O nisi o taaloga faa-Samoa moni o lo o auai nisi o le tupulaga i faafiafiaga o le Teuila.

Fa’aolaola le aganu’u i ta’aloga fa’asamoa O le auga ma le fa’amoemoe o ta’aloga fa’aleaganu’u o le Teuila o le tausaga lenei, o le fa’aolaola ma le fa’atumauina o le silafia o tupulaga lalovaoa o le atunu’u i le aganu’u a Samoa. “O le taua o ta’aloga ia, o le iai o se aoga i le fanau ma tupulaga ina ia ola ai pea le aganu’u o lo’o afifi mai e ta’aloga fa’aleaganu’u ua tu’ufa’atasia i le polokalame o le Teuila,” o se saunoaga lea a le sui o ta’aloga fa’aleaganu’u o le Teuila 2013, Mai le Itu tauagavale: Mose Seumanutafa, Amosa Sautia, Iese Alai’a, Sua Alai’a, Nuafesili Fepulea’i. Na ia fa’aalia fo’i, o Tau Ioane ma Atu Ioane o lo’o to’otuli i le pito i luma. tausaga ua mavae, sa tau iai le uiga o le le fesoasoani tele o lenei atina’e mo latou i o latou atunu’u e fai ma fa’amau ‘au ta’aalo e pei na ona fa’ataunu’u ae le taulele’a o Sauano, o le lagolagoina o fa’ailoga e manatua ai lo tatou atunu’u faia ma le atoatoa. Mo se fa’ata’ita’iga, i latou i a latou meafai, fa’atasi ai ma ma fa’alauiloa atili atu ai fo’i Samoa i o le lalagaina o le mailo, e uma ane e le tausiga o o latou aiga. Mo le silafia, isi tagata mai fafo ina ia malaga mai ai valavala ma o lo’o iloa ai e le’o lelei le o se tasi lea o aganu’u a Samoa, o e tafafao mai, ma avea ai pea Samoa ma faiga. O le toe fa’aolaola la o le aganu’u, lea ua avea ai le lalagaina o nisi o lo’o tele ina malaga mai tagata tafafao nofoaga e faimalologa mai i ai. meataulima ma le fa’atinoga o feau ma maimoa mai ma fa’atau e toe fo’i ma i

matafaioi fa’asamoa i ta’aloga ma o le a fa’aauau ai pea i tausaga ta’itasi i le vaitau o le Teuila. O le fautuaga lava mo nu’u ua vala’aulia mo ta’aloga, o le fai mea atoatoa ae le na’o na fa’ataunu’u. O ta’aloga fa’aleaganu’u o le vaiaso lenei lea na aofia ai le lalagaina o ato fu’e umu, ato ave avega ma mailo. E le gata i lea, ae o isi ta’aloga fa’asamoa e aofia ai le o’agā popo, lape Samoa, tosogāmaea, tu’ugā fafa, tu’uga taga, se’igā ponaivi, tauvaga ‘ai ma le inu fa’apea le si’agā afi. O afioaga na auai mo ta’aloga o lenei tausaga, o le Aualuma mai Faleāse’ela Lefaga, Tama o le fuga o Ali’i mai Lotofagā Safata, Autalavou Katoliko mai Fasito’o-Tai, Komiti a tina ma tama’ita’i o Ti’avea-Uta, Autalavou

Faaauau itulau 33

Malifa, Apia Samoa Tel: (685) 26094 Fax: (685) 26095 Mob: (685) 7748008 Email: henry@pacificfreight.ws Contact: MISA HENRY LEOTA Specilizing in: Air Freight, Sea Freight, Custom Broker, Distribution, Moving Possessions, Cartage Large enough to count, small enough to care

Dear valued Customers, please be advised that our office will start at its NEW location from the 02nd Sept 2013, Mynas Complex Matautu. For further enquries or information feel free to contact Mobile: 774-8008 Thank you for your continued support. Itulau 30 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


iniinisamoa@gmail.com

LE FAGONO

O LE KULUKU, O LE FA’AMASINO MA LE PALEMIA Tusia e Galumalemana L. Onesemo Vaega e 11 Na gata le tatou tala i le vaiaso talu ai i le faaaliga o le ma’ema’e ma le poto salalaau o le tama a Loimata o Loifea i mataupu tau i le tulafono ma lona faafoeina. Fa te ia, e lei oo le malamalama o lana tama i lea loloto o le olaga. Ua to manatu Loimata ma ua vavalo lē lēoa, atonu i le lumana’i o le a avea lana tama e fai ma Loia, poo se Faamasino foi. A lē o lenā fo’i, tafefē , se aso o se tasi lea o Kuluku ta’uta’ua i lenei atunuu, i lenei foi senituri. Ua talitonu lelei Loimata i le to’aga o lana tama e faitau tusi, auā poo le a lava le fe’au e alu e fai, e tua lava i le tusi faitau, ma o le tala moni lava, i lo latou nuu e le o toe iai se tusi faitau e lei oo iai le faitau a Loifea. Ua fiafia lava Loimata ae le o faaalia. Ua tatalo lemu i lona loto e faafetaia le Atua ona o lana tama. Ua malie ‘ato’atoa Loifea i le tonu a lona tina ina ia nonofo e Aso Sa i Apia auā o le a umi ai foi se taimi la te mafuta ai ma lona tina. E lilo lava ia Loifea le uiga moni o le fia nofo o lona tina e fia faitatala i le faamasinoga o le Komesina o Samu Pamu. E leai se mea i lilo i le silafaga a le Atua. O e uma foi e matatau i le Atua, e fefefe i lana amiotonu ona o le agasala o lona taui lava o le oti. Ua iloa e Loimata lana agasala ma e o loo taumafa e saili se faamagalona ona o le popolega mo lana tama e toatasi. Aua afai o le taui o le agasala o le oti lea, ae fai mai le molimau, e ai e matua le vine moto ae magiagia ai nifo o le fanau, o lona uiga, o lana agasala e fifi i si ana tama. O lona popolega lea. Afai ae oo ni pefea i lana tama, pe oo foi iai se mala, o lona uiga e matua le mafai lava ona ia taliaina. E sili ai le lē toe ola. Ua te’i lava ua oo ia lagona ia Loimata, ma ua ia lagonaina le lē lava ona lona faatuatua i lona faatagaina lea o le fili e faaosoosoina ona lagona ua oo ai i lea taunuuga mataga ma le le aoaoina. E sologa lelei lava le faaiuga o le vaiaso. Ua faafetaia foi e Loimata le tonu sa la faia ma lana tama. O le malu ifo o le afiafi ina ua uma faigalotu, ona la savalivali lea ma lana tama agai I tai ile ogatotonu o le taulaga e tafafao I le taligalu ma faasavili ai. O le aiga o loo nonofo ai e lotu Katoliko ma o le toatele

o tagata o loo nonofo I le vaega lea o lea foi oga’eleele o tagata lotu Katoliko uma ma o eleele uma nei I tuataafalu o le taulaga, e aofia ai Taufusi, Tuloto, Taufusi e agai I uta I Fugalei, o eleele uma o le Lotu ma o ona tagata lotu uma le toatele nei e nonofo ai. O taimi o faigalotu o le afiafi, o le magamaga gu i nei faoa aai, o le lauina lava lea o le Losalio. E matuā mamalu tele le taimi lea i ia vai ‘aai. O le tele o taimi e lau ai le losalio, o le matagā ia o le iai o tagata e leiloa le losalio, ona e iloa gofie lava aua na o le memumemu lava ma tauto’ai e leai se leo e sau i fafo. E le I afa le valu i le taeao o le aso Gafua, ae saofa’i Loimata i nofoa faatalitali o le fale faamasino. E iai le faavaa tioata o loo faapipii ai lisi o faamasinoga o aso taitasi ma potu faamasino e faia ai. E ese lava le lisi o mataupu o le faamasinoga maualuga, ese foi le lisi mo le faamasinoga maualalo ma lisi uumi lava o mataupu e tauave e le faamasinoga e faia e faamasino fesoasoani. O Famasinoga la nei o soligatulafono, ae ese lava le faamasinoga o Fanua ma Suafa, e i Mulinuu lea. Ua mautinoa e Loimata le potu faamasino o le a fofogaina ai le mataupu a Samu Pamu e pei ona faasalalauina mai i le lisi lea o loo matamata tetele ai le faamasinoga i le va o Leoleo ma Samu Pamu. Ua toe foi I lalo Loimata ina ua maua le ‘au o le paipa ma saofa’i i lona nofoa ma ua amata ona gasolosolo mai tagata. Ua matala mai le faitotoa o le potu faamasino ma se afa le lolofi atu o tagata i totonu. E ese lava le vave ona faatumulia le potu faamasino, ma o nisi na mulimuli mai ia te ia, na le maua ni o latou nofoaga e nonofo ai. Ua laki lava Loimata ona o le nofoa lava na avanoa na tau mai iai, saofai ane ai loa i lalo. Ua faatonu e leoleo ia nisi ua le maua ni o latou nofoa ina ia toe talaaao i fafo ona e faasa ona tutu ni tagata i totonu o le potu faamasino. “ O le a logoina atu lava mataupu taitasi i taimi o le a fofogaina ai e le faamasinoga, ae talimau mai pea i fafo o le a faasolosolo atu lava.” O le faaaliga lea a le leoleo ma agai atu i le faitotoa e ulufale mai ai le Faamasino mo le amataina o taualumaga o le faamasinoga. Se afa lava le tuitui mai o le faitotoa , ma ua tatala e le leoleo le faitotoa ma faataio mai, “Tulai le faamasinoga.”

Ua taufai malagalaga tagata ma ua tilotilo solo Loimata, ona tu atu ai foi lea o ia. Ua afio mai le Alii Faamasino ma ona ofu talaloa uli ma lona pulou e fai lona siusiu ma e ese lava ona foliga. O le papalagi ma atonu o togiga ia o faamasino papalagi. Ua ifo mai le faamasino, ma ua taufai ifo atu foi le mamalu o tagata uma e tali atu ai i lana ifo. Ua nofoi uma i lalo le aofia. E pei ua e vaai i le saofaiga i le falesa. E faasasaga uma i luma tagata i le mea o loo afio mai ai le Faamasino ma le ofisa o Faamasinoga, ae faasasaga uma atu iai ia tagata ma o le vasega o Loia o loo saoaluma ma o latou foi laei e faaolomuu ae leai ni o latou pulou. O le itu tauagavale e lata i le pa o le potu faamasino o loo tu ai se tamai pa o loo nofo punou ai lava le ua molia le alii o Samu Pamu. “ O le mataupu i le va o Leoleo ma Samu Pamu”, o le valaau lea o le ofisa o le faamasinoga, e lei uma lelei mai lana tala, ae ua tulai loia e toalua i luga o le vaega lea o nonofo ai Loia. “Ou te tulai mo le ua molia”. O le tala lea a le loia tamaloa o loo tulai ma Samu Pamu. Ua geno atu le loia ia Samu Pamu ona tulai lea o Samu Pamu ma faasaga i le Faamasino. “Oute tulai mo le malo”. O le tala lea a le isi loia. O le teine. E aulelei lava. E paepae ma e foliga o se afafine o se papalagi, poo se teine afakasi foi aua e poto. Ua ofo Loimata aua o le loia teine muamua lea ua vaai iai ma e atonu ua na o le pau lava lea o se loia teine i le atunuu atoa. “ Ua faatonuina a’u e le loia Sili e tauaveina le itu a le malo i le faamasinoga lenei. “ Ua faasepasepa mata le faamasino i le vaega a leoleo, ma ua vave lava ona tulai le Leoleo faifusipau ma faapea atu i le Faamasino, “O le maliega lea ua oo iai lo matou ofisa ma ofisa o le loia sili ona o le tuga o le moliaga.” Ua toe nofo i lalo le taitai leoleo. “O le a le tulaga o le Lipoti a le fomai e uiga i le mafuaaga o le maliu?’ O le fesili lea a le faamasino e faasaga i le teine Loia a le malo. “Ua uma ona faaoo i le loia a le ua molia.” Ua tepa ane le faamasino i le loia a le ua molia. Ua sisi ae i luga le lima o le loia o loo uu mai ai se laupepa. “O tumau pea moliaga o le fasioti

tagata faamoemoeina?” O le fesili lea a le faamasino, ma taulai lana pupula i le loia a le malo. “O lea lava lau afioga.” “Ua e faitau maeaea i le Lipoti a le Fomai faapitoa?’ O le toe fesili mai lea a le Faamasino. ‘O lea lava lau afioga.’” O le tali vave atu lea a le Loia. Ua tuu i lalo le matatioata a le faamasino, ma ua mafaufau mo ni nai sekone, ona faapea mai lea, “ou te manaomia oulua uma ma le loia a le ua molia i lo’u potu i le taimi nei lava. O le a malolo le faamasinoga mo le lima minute.” E fai mai lava le tala a le faamasino ma tulai i luga ma ifo mai foi i le aofia. Ua taufai tutulai le aofia ma ifo atu foi i le faamasino. Ua savali agai i tua le faamasino ma ua mulimuli atu ai ma loia nei e toalua. E ulufale atu le toalua lea ua saofai mai le faamasino i lona ofisa. Ua iloa e le loia a Samu Pamu e iai le mea o le a tupu. “O le a lau faitau i le lipoti a le fomai. O le a le mafuaaga o le maliu o Selemaia lena o loo tau mai ai?” ‘Lau afioga o loo manino mai o le mafuaaga o le maliu ona ua leai se ea e oo i le mama. Talu ai ona o le umi o le taimi na matapogia ai lava ma oti ai. O loo i le lipoti a leoleo i le suesuega, na molimauina le ulufale o le ua maliu i le ofisa o le ua molia, ma o loo molimauina foi i le tala a le ua molia i leoleo sa faatinoina le suesuega, o ia lava ua maliu ai lona toalua.” O le faamatalaga lea a le loia a le malo. “O iai ia te oe se lipoti o le talaaga o le soifuaga o le ua maliu?’” “O lea lava lau afioga.” “E iai se faamai sa aafia ai le ua maliu. Se mai tumau e maua ai le ua maliu?” “Leai lau afioga?’ “Ua e mautinoa lava.” O le tala lea a le faamasino e foliga o loo iai se mea o loo iloa e le faamasino ae le o iloaina e le loia a le malo. Ua tuu atu le avanoa e le faamasino i le loia a le ua molia. “Lau afioga, o loo ia te au le lipoti mai le falemai i Niu sila o loo faaalia ai e mai sela le ua maliu,ma o le lipoti foi a leoleo o loo iai mea totino a le ua maliu ma e aofia ai le pamu e mimiti ai tagata sela, atoa ai foi ma fualaau e faatei ai se tagata mai sela i taimi e matapogia ai pe a le maua se ea. Lau afioga, ou te manao e faaauau pea le moliaga o Faaauau itulau 33

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 31


iniinisamoa@gmail.com

FAAFIAFIAGA / ENTERTAINMENT

Si mea e tunu ma si mea e ota Tusia e Galumalemana L. Onesemo Te’a le sefulu i le taeao o le Aso Lua, ae fa’alogo atu ua pisapisao mai tagata i luma o lo matou fale. Toe o a’u lea e nofo i le fale. O’u tilotilo atu i fafo, oka se taega otaota ua fetaufetulia’i solo i fafo i le ta’alaoina o le otaota o lo matou fanua. Ua ‘ou lafi nei ae fai lava le galuega. O le mea ou te ofo ai e le ou a’u ta’ifau e lua, ma e ou te leiloa poo fea o iai. Uma le ta’alaoina o le otaota ona sau loa lea o le lauga. O le fa’alavelave e leai sa’u tupe faato’a maua le totogi o le malo i le Aso Lulu. O le matou aiga ua taufai o ‘uma e faigaluega. Ua fa’atalitali mai lava le taegā otaota ae ua atili lo’u lafi i tua o le faitoto’a. Ua leva ona mou atu ae ou toe faalogo atu ua toe sau le lauga, o lona uiga na o isi aiga toe liliu mai ai toe fai mai le lauga, ae ou fa’alogo atu loa ua …..halu…haluhaluhaluhalu…. ua tuli ma a’u ta’ifau….o’u fa’alogo atu, ua patia, patā, mai le o mai a uamaa ma alu le tuli a le au tae otaota. Leaga le mea ole lē saunia. Lea ua malaga mai le faamanuiaga ae ua leai se mea e ta’utino ai le fiatagata o le tamaloa. Soia ia! Taeao foi le isi aso!!!!!! Ua faatuina nei e Iapani se matāti’a fou . Ua fausia nei e Iapani se fale lē ta’ua (tulou) e faaaoga ai le telefoni feaveai e faatautia ai. O lenei faiga fou, ua na o lou saofai lava ma fai lau pisinisi i luga o le nofoaga, ae faatonutonu atu uma i lau telefoni feaveai lea e te saofai ma oe i luga o le nofoaga. E le toe faaaogaina lou lima i tua ma luma, ona e oo lava i le faamamaina

Itulau 32 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

o le nofoi (tulou) e i totonu uma lava o le nofoaga lea. Afai foi ua uma ona faamama, ona faamago lea e le nofoaga lea vaega atoa o lou itutino(tulou le au faitau). O nei gaoioiga uma lava, e faatonutonu atu uma lava i le telefoni lea feaveai lea e te nofo ma oe.E matautia le poto o le atunuu lenei o Iapani ma lo latou sogasoga i le faafaigofieina o le olaga. Pau lava le popolega lea ua iai nei ona soo se mea e faaaoga ai telefoni feaveai, e mafai e leisi telefoni ona gaoia faamatalaga ma le faatonutonuina o lau telefoni (hack), ma o lona uiga o la lava e te saofai ae ua taofi atu e le isi tagata gaoioiga a lou faleui. O le igoa o lenei fausaga fou o le Toto toilet. E sese la mau lea e faapea o Iapani na muamua maua ma fausia lea ituaiga, ona o lea ua leva ona maua i Samoa. O loo i totonu o faleui i le ofisa o faamasinoga le igoa lea o le Toto toilet. O le fale na fai e Saina, ae ai na mumusu e aumai ia totoga uma o nofoaga nei. Ae ua sa’o foi, aua a e tagai iai, ua amata ona fusifusi i ieie sooga o isi paipa, ae ua poloka i faiga faasamoa isi paipa. Popole Saina i faaoā e se toeaina mai tua le nofoaga ae fufulu ai o latou foliga. O si o’u atalii e i le ofisa o leoleo ma e fai lava si lapo’a. Ua fiu e tautala iai le tina ina ia toaga e tolegi e faapau ai le puta ma le tino lapoa. Taeao ma le afiafi e tolegi lava ma alu siisii uamea mamafa. O le taimi nei ua matua malosi (fit) atoatoa lava, ae le faaitiitia lava le puta. Ua uma ona sui le faiga o meaai, ma o le tele o le meaai taumafa mata ua faaliusuavai uma ina ia faaitiitia ai le otaota (waste) e totoe i le tino ma ose sauniuniga taugata tele. Ae faatino i aso uma. E ono masina o fai lava ae leai se suiga. E fua i le aso nei le mamafa ua pau le pauna. Fua atu i le isi taeao ua toe faaopoopo isi pauna e lua. Ua pologa si ona tina i lenei galuega faifai pea ae foliga e leai sona taunuuga. Ua ou fautuaina le lo’omatua, o le puta lelei lea e puta ai lana

tama, o le puta e paleni le lapopoa o vae, lapopoa lima, paleni le lapopoa o le fatafata ma le manava, ma le ulu o loo i luga lava o tauau. O le puta leaga o le mimiti o vae ma lima, ua aligaliga le manava toe a pasae(tulou), ua aliali ivi o le fatafata, ma ua oo i le tulaga lea o le fulavai po’o le malnourish e pei ona ta’ua e foma’i. O le faa-Samoa tonu lava la o le otaota. Ua ou fautuaina foi la le tina, to’aga e tatalo ma anapogi mo lana tama atonu e tali mai ai le Alii, ma e lelei lena e leai se tupe e alu ai. E tatau ona matau lelei e le malo faalapotopotoga nei o loo faalagolago e fa’atupe e tagata lautele a latou atina’e. E mafua lea itu, ona o loo molimauina nisi faalapotopotoga sa saili tupe ae o loo taulamua i le ave o le lagolago tupe e faafoe ai atiinae a isi foi faalapotopotoga. O lona uiga ua avatu lau tupe foai, ona nofo lea o le tagata lea e tagi mai, ua toe foai lau tupe. O lona uiga, ua nonofo le faalapotopotoga ma toe foa’i la’u foa’i. How ironic..? Le Alii e, ua ou vaai ma ou faalogo i le pepelo ma le molimau pepelo o lo’o faoa meatotino a aiga i faamasinoiga a le lalolagi. Ua fau lava le pepelo a le tagata i le naunau e manumalo ai ma faoa mea totino a isi e le masani o latou alaga i le pepelo. Ua ou vaai foi ma le mautinoa le manumalo o gafa soso’o mai gafa fa’avae o aiga, ua ou vaai foi ma le mautinoa i le lē amanaia o faavae sa sau ai nuu ma afioaga, matou te lē tauanau ‘ia faaoo se mala tele ia i latou uma o loo faia ma le lē fefefe lenei faiga ae matou te tatalo ina ia faamagalo atu ia te i latou ma ia e alofagia e fautua iai e aua le fai soo aua e mafai lava ona latou faavaleaina le faamasinoga mai lea taimi i lea taimi ae le mafai ona faavalea e i latou nei lau faamasinoga tonu i aso uma. Ou te alofa tele atu . Faafetai….


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS Mai itulau 30

Fa’aolaola le aganu’u i ta’aloga fa’asamoa

Metotisi mai Ti’avea-Tai, Komiti o le Vaifua mai Faleāsi’u, Autalavou ma tupulaga o Vaitele-Tai fa’atasi ai ma le Autalavou a le EFKS mai Satitoa. O ta’aloga i le Aso Gafua o le vaiaso lenei, na siamupini ai Ti’avea Uta, tulaga lua Fasito’o Tai, tulaga tolu Ti’avea Tai, tulaga fa Faleāse’ela ma le tulaga lima, o Satitoa. O fa’aiuga o isi aso na soso’o mai iai, e le’i maua o’o mai i le taimi na tu’ufa’atasia ai lenei ripoti.

Sui o Ti’avea Tai ile ta’aloga o le si’aga afi o le Teuila 2013.

Nuafesili Fepulea’i, Sui o le Komiti o Taaloga o le Teuila 2013.

“Quality Service is our Business” Choose From a wide range of

‘Au ta’aalo o le ta’aloga o le Se’iga ponaivi o le Teuila 2013.

Mai itulau 31

    

Office Furnitures Workstations Filing Cabinets Computer tables Office Dividers

O LE KULUKU, O LE FA’AMASINO MA LE PALEMIA loo iai nei. Ma ua ou sauni e puipui le ua molia. Pau lava lea o lau talosaga ina ia tuuina mai sau poloaiga e faasa ai ona faasalalauina taualumaga o le faamasinoga o le ua molia o loo umiaina se tulaga maualuga o le malo.” Ua tei le loia a le malo i le faamatalaga a le loia a le ua molia, ona nanati mai loa lea e manao e toe sui le moliaga. “U a uma le avanoa na ou tuuina atu ae le taliaina. O le mea lea fai mai pea sau talosaga i luma o le faamasinoga pe a toe faaauau le mataupu. E iai foi le aia e teena ai e le itu tetee lau talosaga ma o le a fuafua foi se faaiuga a le faamasinoga i lau talosaga. Tatou toe amata i le isi lima minute ina lava se taimi e te toe mafaufau ai.” O le tala lea a le faamasino. I lea taimi umi, e punou lava Samu Pamu ae le emo mata o Loimata i le taufaavasegaina o lagona nunumi ua oo ane. Ua faatusatusa e Loimata foliga o Loifea ma le alii lenei o Samu Pamu, ma ua iloa ai, e sao lava le upu, e soo lava le moasope i le moasope. E F A I A P E A.

Call us at (685) 30452 / (685) 28074 Fax (685) 30454

“Quality Service is our Business” Wide Range of Products From  Printer & Printer supply  Laptops & Accessories  Pens, Pencils & Markers  Tapes & Adhesives  Desktop Organizers  Mailing & Shipping Envelops  Label & Label Makers  Calendars & Planners  Stapler, Staple & Removers  Shipping Cases  Trimming & Cutting Supply  Whiteboards & Accessories Call us at (685) 30452 / (685) 28074 Fax (685) 30454

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 33


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS

Fasioti lana uo teine, fasioti ma ia Marieta Heidi Ilalio O se fa’alavelave mata’utia e le’i mafaufauina e le to’atele na fa’apea ona tula’i mai i Lalovaea i le taeao o le Aso Lulu. Na mafai ona fa’atalatalanoa se tasi o molimau na va’ai tino i ai, le tina ia Tasi Foa’i lea e nofo i le fale na tupu ai i luma le fa’alavelave, fa’afesaga’i ma le faletalimalō o le Vaea Hotel Samoa. O le faletalimalō lea na o latou fa’amaonia mai e faigaluega uma ai i la’ua na maliliu o lea taeao. E le’i fia fa’aalia se finagalo o le alii Pule o lea faletalimalo e tusa o lenei alii ma lana uo teine ona o lo’o faia i ai su’esu’ega a leoleo i le fa’alavelave. Ae i le fa’amatalaga a Foa’i sa ia ta’ua ai, na fa’ate’ia o ia i le fa’alogo atu o fa’ataitaiō mai se tagata i luma o le latou fale i Lalovaea i le fia ola ma i le tamo’e atu ua ia va’aia lea tinā o lo’o taumafai e kolosi le isi itu ala i luma tonu o le faletalimalō, ae o lo’o ta’atia le tamaloa o lo’o taumafai fo’i e tu i luga a’o lo’o u’u se tama’i aga’ese i lona lima. “O a’u na ‘ou alu atu ave’ese le tama’i naifi lea na u’u e le tamaloa ma o se va’aiga e fa’ate’ia ai a’u, ona o lo’o oi mai le tamaloa ma se manu’a i lona fatafata (fatu) atoa ai ma le fafine lea na

“O a’u na ‘ou alu atu ave’ese le tama’i nai� lea na u’u e le tamaloa ma o se va’aiga e fa’ate’ia ai a’u, ona o lo’o oi mai le tamaloa ma se manu’a i lona fatafata (fatu) atoa ai ma le fa�ne lea na e’e o lo’o i le isi ituala ua le gaioi ae o lo’o lepa le toto,” o le fa’amatalaga lea a Foa’i. e’e o lo’o i le isi ituala ua lē gaioi ae o lo’o lepa le toto,” o le fa’amatalaga lea a Foa’i. Sa ia ta’ua e pau lava lea o lona silafia i le fa’alavelave ma ina ua taunu’u atu leoleo na o latou taofia ai loa ni ta’avale e ave ai i la’ua ua maliliu i le falema’i. Ae i se lipoti mai le Matagaluega o Leoleo na saunoa ai le afioga i le So’oupu, Fauono Talalelei Tapu o lenei alii ma le tama’ita’i ua maliliu e feoa’i (uo) ma atonu o se fe’ese’esea’iga i lo la’ua va lea ua mafua ai ona tula’i mai lenei fa’alavelave mata’utia. O le tama’ita’i ua maliu e suafa ia Ana mai le afio’aga o Letogo atoa ai ma lana uo tama ia Faitoto’a mai le afio’aga o Vaitele. O lo’o fa’aauau ai pea su’esu’ega a leoleo e tusa o lenei mataupu.

Itulau 34 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

Tina na molimauina lenei fa’alavelave ia Tasi Foa’i. Ata i lalo - O se va’aiga i le lepa o le toto i le vaega tonu na tula’i mai ai lenei fa’alavelave mata’utia.


Simply the Best SSAB

�������������������������������������

Laptop HP 250

���������������� (Megastore)

��������������� (Megastore)

��������������� ���������

��������������� ����������

��������������� (Salelologa)

��������������� (Salelologa)

Intel Inside, 2GB Ram, 320GB 5400 rpm SATA hard drive, 15.6-inch LED HD (1366 x 768) anti-glare, DVD+/-RW SuperMulti DL Drive. Windows 8

Print, scan and copy everyday documents quickly and easily, HP Thermal Inkjet, Color:Up to 4800 x 1200 dpi, Black:Up to 600 dpi, HP PCL 3 GUI, USB 2.0.

Terms and Condition apply

��������������� (Megastore) �������������� ����������

New HP Products Wireless Hp Printer

Mobile Printer (Print anywhere)

�������������� (Salelologa) Stay connected to everything that makes your day. Snap and share photos, access Google Drive, listen to music, and more with a sleek, fully-featured HP Slate 7 that brings your World down to size

HP ENVY 120 Wireless All-In-One Inkjet Printer, Scanner,

����������������������������� one printer.

HP Laptops and Desktops 10% OFF Laptops and Desktop Computers

���������������������� ������������������������ ������������

������������������������������ ������������������������������� ���������������������

������������������������� ������������������������������ ������������������������� �������������������

������������������������������ ���������������������������� ����������������������������� �������������

���������������������������� ���������������������������

������������������������� ����������������������� �����������

20% OFF All Toners 25% OFF All INKS

For more information, don’t hesitate to give us a call Megastore Togafuafua: +685 27786, Lotemau: +685 27795 Salelologa (Savaii) Bluebird Mall: +685 51795 Terms and Condition apply

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 35


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS

Matapogia le silia ma le to’a 10 o tamaiti o le fa’atasiga i Le’auva’a Marieta Heidi Ilalio O se tala e ofoofogia na maua e lenei nusipepa i se fa’atasiga na fa’atautaia i le lua vaiaso talu ai i le Tofamamao i Le’auva’a a ni tupulaga o le Ekalesia Baha’i mai Amerika Samoa atoa ai fo’i ma Samoa nei. O lenei mafutaga na fa’aalia mai e ni molimau e fai si to’atele o tupulaga na tauaofia ai e fetufaa’i ma fa’atautaia ai ni polokalame aua lava le alualu i luma o le malamalama’aga o tupulaga i talitonuga o le ekalesia ma ia masani ai le tasi i le isi. Ae i se tasi o molimau o se tama’ita’i e ese lana ekalesia na vala’aulia mo lenei fa’atasiga fa’ato’a ia va’aia lea o se tulaga fa’apea ina ua ta’itasi ma matapogia le o’o atu i le 12 nisi o tupulaga o lenei mafutaga ma e leiloa po’o le a tonu le mafua’aga. O lana fa’amatalaga fa’ato’a va’ai lava lea i se tulaga fa’apea o le to’ulu ta’itolu i lalo o tamaiti a’o lo’o faia fetufaa’iga (sessions) a tupulaga lea e vaevae vaega ai. O le tau fa’ai’ui’u o le fa’atasiga lea na tula’i mai ai lea fa’afitauli e pei ona molimauina e lea tama’ita’i. Ae na fa’ailoa mai fo’i e se tasi o alii pu’eata na feagai ma le pu’eina o lenei mafutaga e moni lava fa’amatalaga nei ma e le’o maua ni ata e fa’amaonia ai e pei ona ia pu’eina, ona ua fa’atonuina i la’ua e le ta’ita’i o le mafutaga e tape ese. Sa fa’aalia e lenei alii sa taumafai lava e fa’asaoina nei ata mo fa’amaumauga a le latou fale pu’eata peita’i na faia lava le fa’atonuga na fai atu ai le alii na ta’ita’ia

O se va’aiga i le Maota lea o lo’o i le Tofamamao lea na tula’i mai ai lenei fa’alavelave i tupulaga o le Ekalesia Baha’i a’o faia se latou fa’atasiga i le lua vaiaso talu ai.

lenei fa’atasiga. Ae na ia fa’amatalaina e fa’apea: “e muamua mai le isi to’atolu ae le’i leva ae aumai i lalo le isi to’atolu,” o le fa’amatalaga lea a lea alii. Sa ia fa’ailoa mai na ave uma i le Maota Gasegase ia nei tamaiti i le lua Aso To’ona’i talu ai soso’o ai ma le afiafi o le Aso Sa ae toe soso’o ai lea ma le silia ma le to’aono ma o lana faitau i ai e silia lava ma le to’asefulu tupulaga na a’afia. “O lo’o fa’ailoa mai na’o tamaiti lava mai Amerika Samoa lea na a’afia i lea

fa’afitauli ma e pei e foliga o se tagata ua oso se ma’i aitu i le taimi na ave ai i le falema’i,” o le fa’amatalaga lea a lenei alii. Na lipotia mai o lenei fa’atasiga e vaiaso atoa na fa’atautaia ai ma na vave ta’ape ai lava i le afiafi o le Aso Sa lea na toe a’afia ai nisi o tamaiti ae o le Aso Gafua e soso’o ai na tu’u e fa’ato’a ta’ape ai lenei fa’atasiga a tupulaga o le Ekalesia e pei ona ta’ua. O lo’o masalomia e nisi o fanau Katoliko na auai i lenei fa’atasiga, o nei tamaiti na fai ta’aloga i le fa’atusa

o le Tina Pa’ia o Maria o lo’o i le lotoā ma fai ai pu’ega ata atoa ai ma luma o le Sanitualio (Fata Faitaulaga e osi ai Misasā) lea na lipotia mai na fai ai pu’ega ata ma pei e ula i ai i ia vaega o le talitonuga fa’a-Katoliko. I se fa’atalanoaga ma le ta’ita’i o lea fa’atasiga sa ia fa’ailoa mai e auina atu se imeli e fa’ailoa atu ai fesili ma e o’o lava i le taimi na lolomi ai le pepa e le’i maua mai lava se fa’amatalaga mai le Ekalesia e tusa o lenei fa’alavelave.

AVEALALO SHOP BILLBOARDS

FOR LEASE

Fogāsavaii - Itu Salega PH: 7784419 / 7717885 / 56110 / 8410825 Maua soo se ituaiga taumafa,maua teu mo maliu, E mafai ona elei soo se toniga,puletasi,banner, o loo i ai foi nisi o auaunaga pei o le faletupe o le Western Union, Samoa Post, Go Anz, Cash Power. E mafai ona oka mai elei mo soo sou faamoemoe etc... Itulau 36 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

Looking for a space to promote your ideas or business! We have the perfect spot for you! Two (2), one sided Billboards (4meters × 2meters) to Pulenuu Fale at Matagialalua will be available soon for lease. Please express your interest to us in writing. For more information please contact The Fair Trading & Codex Development Division, Ministry of Commerce, Industry and Labour. Email: roger.toleafoa@mcil.gov.ws Telephone: 20441 or 24084


PRIVATE SECTOR SUPPORT FACILITY (PSSF) PSSF is an initiative between the Government of Samoa in close collaboration with the New Zealand Aid Program and UNDP. The facility aims at assisting the development of commercial agriculture and fisheries, technology, tourism and service sectors of Samoa.The Facility provides partial funding for eligible projects in activities such as marketing and promotion, market exploratory visits, product development, labeling and packaging and website development. Eligibility Criteria:

Applicants must have conducted commercial activities for at least twelve (12) months. All applicants except for those in the primary sector( Agriculture sector) should present a copy of their current business license Further, the project should not be retrospective The applicant should also clarify how the project would benefit the economy of Samoa (value chain concept)

PSSF Categories: 1) Category A funding for eligible projects can be sought for any amount up to SAT$50,000 is available to a cluster or group of businesses only (definition of a cluster being two or more businesses cooperating for a shared purpose) 2) Category B funding for eligible projects can be sought for any amount up to SAT$20,000 to individuals or businesses with preference given for small to medium businesses in operation for more than one year 3) Category C Funding for eligible projects can be sought for any amount up to SAT$50,000 only to private sector associations and organizations which are formally registered and where the members come together on common business objectives (e.g. Chamber of Commerce, SAME, SHA, Farmers Association) Applications: Potential applicants from the business community are encouraged to contact the PSSF Secretariat at the Ministry of Commerce Industry & Labour to discuss the PSSF process, your project intentions and to uplift the new application forms and guidelines for the relevant categories. PSSF Secretariat contact details during working hours: Office Phone: (685) 20441 Mobile: (685)7702889 Email: mpal@mcil.gov.ws Fa’afetai, Margaret Fruean ACTING CHIEF EXECUTIVE OFFICER

Polokalame Lagolago mo le Atina’e o Pisinisi Tuma’oti (PSSF)

O le PSSF o se polokalame o lo’o fai pa’aga ai le Malo o Samoa ma Niu Sila ma le Fa’alapolapotoga mo le Atina’e o Malo Aufa’atasi (UNDP), aua le atina’eina o faatoaga ma faigafaiva, pisinisi gaosi oloa, atina’e tau turisi ma isi pisinisi i Samoa. O lenei polokalame e mafai ona fesoasoani mo atinae ua agavaa e tusa ma le taiala i le fa’atupeina o se vaega o tau mo le maketiina ma fa’alauiloa le pisinisi, Malaga e saili maketi mo le auina atu i fafo o oloa, ole fa’aleleia o le auaunaga, pisinisi po’o oloa, fa’ailoga ma pepa po’o taga e teuina ai oloa, faapea le tapenaina o se upega tafa’ilagi mo fesootaiga. Taiala e Agava’a ai le tuuina mai ose talosaga:  E tatau ona le itiiti ifo ile sefulu lua(12) masina talu ona

fa’agaioioi le pisinisi. O tagata uma e talosaga mai e tatau ona tuuina mai le kopi ole Laisene Fai-Pisinisi, sei vagana ai le vaega aufaifa’atoaga.  E le faatupeina e le polokalame mea e manaomia mo se atinae ua maea ona totogiina e le pisinisi. E le o se poloketi ua mae’a ona fa’atinoina po ua maea foi ona fa’atupeina  E tatau ona fa’ailoa mai ile talosaga pe fa’apefea ona fa’amanuiaina le Tamaoaiga o Samoa mai lea atina’e

Vaega ole Polokalame: 1. Vaega A: mo poloketi agava’a mo se fesoasoani e o’o atu ile $50,000 mo fa’alapotopotoga o pisinisi se lua pe sili atu mo se poloketi tuufa’atasi. 2. Vaega B: mo poloketi e agava’a mo se fesoasoani e le silia atu male $20,000 mo tagata taitoatasi, pisinisi laiti ua sili atu ma le tausaga talu ona resitalaina 3. Vaega C: mo poloketi e agava’a mo se fesoasoani e o’o atu ile $50,000 mo Fa’alapotopotoga Tumaoti ua resitalaina (eg. SAME,SHA, Asosi o Faifa’atoaga) Mo pisinisi uma ua iai le agava’a i taiala o lenei Polokalame, e fautuaina ina ia fa’afesootai mai le Failautusi PSSF ile Matagaluega o Pisinisi, Alamanuia ma Leipa mo nisi faamatalaga e uiga i le polokalame, aemaise pepa talosaga ma taiala fou ua iai nei. fa’afesootai mai le Failautusi o le PSSF i taimi faigaluega i numera o telefoni ma isi auala o fesootaiga o loo taua atu i lalo: Telefoni Ofisa(685)20441 Telefoni feavea’i (685) 7702889 Imeli: mpal@mcil.gov.ws Fa’afetai, Margaret Fruean ACTING CHIEF EXECUTIVE OFFICER

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 37


TALA FOU / LOCAL NEWS

Samoa Sports Facilities Authority Samoa Aquatic Center – Faleata

iniinisamoa@gmail.com

Power outage

TENDER Samoa Sports Facilities Authority invites tender for the sale of the following vehicle:

Hiace Van – SSFA 05 Year: 2006 Colour: White Air Condition and is in good condition All tender must be marked “TENDER FOR SSFA VEHICLE” And must be deliver to Samoa Sports Facilities Authority main office at the Samoa Aquatic Centre at Tuana’imato by Friday 20th September 2013 at 4:00pm

All tenders must be addressed to:

The Electric Power Corporation apologises to the public for any inconvenience caused by this unexpected interruption.

The Chief Executive Officer Samoa Sports Facilities Authority Tuana’imato Vehicle can be inspected by contacting Ulugia on phone 33774.

Samoa Sports Facilities Authority reserves the right to accept or reject any/all tenders

P.O.Box 3282 --Ph: +685-33774 - Fax: +685-34774 Website: www.ssfa.ws

JOB OPPORTUNITIES The Scien�fic Research Organiza�on of Samoa (SROS) offers bright employment opportuni�es to prospec�ve employees, with the right creden�als and prac�cal work experience, who wish to contribute towards research and development ini�a�ves and efforts, that will add value to goods and services for export, and achieve reduc�on on fuel imports and greenhouse gas emissions. In this case SROS is seeking the service of enthusias�c and highly mo�vated individuals to fill the following posi�ons. Posi�on Title: Salary:

Principal Research Scien�st – Environment & Renewable Energy Division (ERE) $44,061.34 - $57,068.05p.a.

Posi�on Title: Salary:

Senior Research Scien�st – Plant & Food Technology Division (PFT) $34,886.33p.a. - $42,612.37p.a.

Posi�on Title: Salary:

Research Scien�st – Technical Services Division (TS) $24,041.55p.a - $28,330.25p.a.

Posi�on Title: Salary:

Professional Officer – Technical Services (TS) $19,680.34p.a. - $23,373.64p.a.

Media Release - Electricity supply to Upolu and Manono tai was interrupted on Monday 02 September 2013 at 3:00 o’clock in the afternoon, when strong lightning struck the 33kV overhead pure transmission line that links Fiaga Diesel Power Station and Fuluasou substation. This required extensive repair works of the said transmission line between Fiaga and Fuluasou. The Electric Power Corporation apologises to the public for any inconvenience caused by this unexpected interruption. Electricity supply was sourced from Tanugamanono Diesel Power Station and two Hydro Power Stations at Taelefaga and Lalomauga to restore power to only Apia town area and the eastern side of Upolu as Fiaga generators could not

Fa’amae’a 125 tausaga Malisi i se Misasā Marieta Heidi Ilalio

The above appointments are on a contractual basis for three (3) years except for Professional Officer posi�on. Detailed Job Descrip�ons can be obtained from the Scien�fic Research Organisa�on of Samoa (SROS) website www.sros.org.ws or contact Senior Administra�on Officer Telesia Lafoai on telephone 20664 x 13 or on email telesia.lafoai@sros.org.ws Applica�on Requirements 1. Applica�ons must include a detailed curriculum vitae, cer�fied evidence of academic qualifica�ons (cer�ficates and transcripts), and names and contacts of three referees 2.

All applica�ons must also be clearly marked “Confiden�al” with the appropriate posi�on �tle & addressed to the Chief Execu�ve Officer, Scien�fic Research Organisa�on of Samoa, P.O Box L6597, Apia.

3.

Closing �mes and dates of applica�ons is 4.00pm 23rd September, 2013

4.

Late applica�ons will not be considered.

Itulau 38 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

be connected due to above mentioned power line fault between Fiaga and Fuluasou. Electricity supply was fully restored to all parts of Upolu and Manono tai at 10:00 o’clock on Monday night when peak time was over and electricity demand was decreased. EPC is continuing the construction of its 33kV underground pure transmission cable between Fuluasou substation and Fiaga Power Station as a backup for the existing 33kv overhead pure transmission line. This work is scheduled to be completed at the end of the year. We would like to thank our valuable consumers and general public for their patience and support, while EPC were working on this unexpected power failure.

O se fa’amanatuga o le a le galo i tama ma teine tuai uma na a’oa’oina i a’oga a Felela o le Malisi, le atoaga o le 125 tausaga o le tautua a Felela Malisi i Samoa. O lenei fa’amoemoe e vaiaso atoa na fa’atautaia ai i le vaiaso ua mavae e ala i fa’afiafiaga, o fa’atasiga ma se savali fa’apitoa mo tama ma teine tuai ae fa’amae’a i se Misasā Pa’ia na osiosia e le afioga ia Patele Muli’au Stowers o se tasi fo’i na a’oa’oina i le Kolisi o Sagato Iosefo. O upu fa’ala’ei’au ma talatalaga i le tala’aga o le soifua auauna o le to’atele o Felela Malisi na matauina i lea Misasā ma fa’afetaia ai le to’atele o tama ma

teine tuai o lenei a’oga na mafai ona auvasa mamao mai i isi atunu’u o le lalolagi mo lenei fa’amoemoe taua. E faitau selau i latou na auai atu i le Tu’utu’uileloloto mo le fa’amae’aina o lenei fa’amanatuga i le toe aso o le vaiaso atoa o talanoa pea i le taua o le auaunaga a Felela Malisi i le ola a’oa’oina o le tele o fanau ua i’u fa’apea fanau o lo’o a’oa’oina ai i le taimi nei. O nisi o fuafuaga na fa’atautaia e le Asosi o Tama ma Teine Tuai ia maua pea feso’ota’iga o tagata uma o le Asosi e saili seleni ai pea mo le atina’ega o a’oga uma a Felela Malisi i Samoa lea ua tino mai se tasi o poloketi o le 125 tausaga i le tatalaina o potu komipiuta ma le fa’asaienisi ma nisi o potu a’oga mo le A’oga a Malisi i Mulivai.


VAAIGA IA SAMOA / COMMUNITY PAGE IN PICTURES

iniinisamoa@gmail.com

Sui o le Ausiva a Turisi i le latou fa’alauiloa i polokalame o le Teuila ma le a’oa’oga ole taleni ailao afi mo alo ma fanau.

Nisi o fanau mai Pata Falelatai o lo’o fiafia e fa’atau le Iniini ma ta’aalo ai i ta’aloga o lo’o iai i totonu.

Sui o le ausiva a le Palefuiono-O-Vaema Tasalautele mai Magiagi i le latou fa’afiafiaga o le Teuila. Ata e tolu i le pito i luga: Va’aiga eseese i fa’afiafiaga o le Teuila.

Mai le Itu Tauagavale - Rev Elder Tautiaga Senara, Professor Aiono Dr Fanaafi, Associate Professor Selene Mize, Tagaloa D.C.Kerslake ma Rev Uta Muaulu. Fa’atonu o le A’oa’oga Soalaupule i le fa’au’uga o tufuga o fa’atofala’iga Ava o le feiloaiga o le tatalaga o le Alo Paopao o le Teuila 2013. INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 39


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS

Fa’afetai i le fa’amalologa ala mai i taulasea Marieta Heidi Ilalio Na o le agaga o le fa’afetai na fa’aalia e se tasi o tama na maua le fa’amalologa mai le Atua e ala mai i Taulasea Samoa i se gasegase na se manū e fa’aletonu ai. O le tama ia Folu Tuleaga ua silia ma le 10 tausaga o maua i le gasegase o le suka ma le toto maualuga ma o le tulaga

na fa’apopoleina tele ai o ia ina ua logo a’e e le Maota Gasegase i Moto’otua ua o’o i le tulaga ua tatau ona vaimamā lona toto ona ua a’afia ona fatu ga’o (se’i tulou). Sa ia fa’amatalaina e fa’apea, na fa’alogo i le fa’asalalauga i togafitiga e mafai ona ofoina e Taulasea Samoa mo so’o se gasegase o le ala lea na o’o ai loa

Toe maua le malosi fou e le tama ia Folu (pito i luma) fa’afetaia e lona afafine (pito i tua taumatau) atoa ai ma le taulasea na togafitia ia Aoto’a (itu tauagavale).

i le lua vaiaso talu ai mo se mapusaga ma o lea ua fa’amavae lana fofō i le Aso Lulu. “Ua matuā telē lava le suiga o la’u fa’alogo i le pa’i mai o le fa’amalologa a le Atua e ala mai i lenei taulasea ma e fa’afetaia ai le Atua aemaise o nei taulasea o lo’o mapu mai i ai le mamalu o le atunu’u,” o le fa’amatalaga lea a Folu. “Na fa’ailoa mai e foma’i ua mafua ona leaga o’u fatu ga’o ona o fuala’au o le suka ma le toto maualuga lea na ‘ou inua i le tele o tausaga ma o se itu na fa’anoanoa ai lo’u nei tagata,” o lana fa’amatalaga lea. Ina ua fesiligia i le fa’amalologa ua maua i taulasea na ia fa’amatalaina ua toe solo lelei ona alatoto lea na iloa le ese’esega ma le taimi na iloa ai ua a’afia ona fatu ga’o e pei e sasama atoa lona tino. “O le agaga lava ia o le fa’afetai ma le fa’amalo i taulasea Samoa ona o le taleni ua aumai e le Atua ua mafai ona maua ai se mapusaga i mafatiaga o le tino,” o le saunoaga lea a Folu. O Folu ua 61 tausaga o le soifua ma e mai le afio’aga o Sapapalii i Savaii lea e sau ai lana si’igama’i. O le taulasea Samoa lea na nafa ma le togafitia o Folu o le tina ia Aoto’a Gasu Nofoa mai le afio’aga o Sogi lea ua tele ni gasegase ua solo i ai ma manuia ai i lana taleni ua maua. Sa ia fa’ailoa mai e pau le agaga o le fa’afetai ona o lo’o fa’aaogaina lona tagata e le Atua e fa’amalolo i e ua mana’omia togafitiga ma e na’o le fa’afetai lava e fo’i i le Atua ona o lo’o va’ai pea le to’atele o gasegase ua mafai ona malolo ia te ia. Faasa’oga O le vaiaso na te’a nei na iai se ripoti i le Loto Taumafai ma na auina atu ai o le Peresetene o lea faalapotopotoga o Leta’a Dan Devoe. O Leta’a o le O�sa Sili o le Loto Taumafai ae o le Peresetene o le A�oga Tagaloasa Uili Matafeo.

Itulau 40 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


iniinisamoa@gmail.com

TAALOGA / SPORTS

Alo Paopao, avea ma se tasi o polokalame o le Teuila Rosalia Setefano O le tausaga lenei ua lē toe fa’ataunu’uina ai ni Tu’uga Fautasi mo le Teuila peita’i o se avanoa matagofie ua mafai ai ona avea le Alo Paopao ma sui tulaga o lenei fa’amoemoe. O le vaiaso nei na tatala aloaia ai lenei fa’amoemoe i luga o le matafaga i Matautu i Apia e le Afioga i le Sui Palemia, Fonotoe Pierre Lauofo ma Sui o le kapeneta fa’apea Malo asiasi mai fafo ma le laolao o le Asosi Alo Paopao a Samoa lea e patino ai lenei fa’amoemoe. “O se tasi nei o ta’aloga ua mafai ona fa’amanuiaina ai alo o Samoa e tausiniō ai i tauvaga i le itulagi lenei (Vasa Pasefika) ae fa’apea fo’i i le lalolagi,” o le saunoaga lea a Fonotoe. “O le tausaga 1994 na talimalo ai fo’i Samoa i se fa’amoemoe tele a le Alo Paopao lea e tusa ma le 3000 le aofaiga o le au alo na tausiniō ai. O le naunautaiga fo’i o le Malo ia mafai ona toe faia mai i iinei se isi tauvaga tele fa’apenei ma aumai ai le sili atu ma le fuainumra muamua lenei se au alo i le lumana’i,” o Fonotoe lava lea. Na saunoa foi le sui o le Asosi Alo Paopao a Samoa, Mamea Tiatia Samuel Ieremia e fa’afetaia le lagolago atu a le Malo ma i latou uma o lo’o auai i lenei taumafaiga. Na momoli fo’i lana fa’amalo i le kalapu a le Nafanua aemaise ai o le Asosi Alo Paopao a le atunu’u ona o lenei fa’amoemoe lea na ia saunoa ua mafai ona avea ma se tasi o polokalame o le Teuila. “E fa’afetaia pea le Malo ma kamupani o lo’o agalelei mai ma lagolagoina lenei fa’amoemoe fa’atasi ai ma le amanaiaina o lenei ta’aloga i le Teuila o lenei tausaga ma le aga’i i luma. O le avanoa lenei e saga fa’aleleia ai le atinaega ma le maketiina o le Alo Paopao i fafo atu o Samoa ma unaia ai pea asosi ma

Ata luga - Fa’atinoga o le ava o le feiloaiga mo le tatalaina aloaia o le fa’amoemoe a le Alo Paopao.

<< O nisi o sui mai kalapu Alo Paopao i Samoa nei.

Samoa nei lana taleni ma o lea o lo’o malaga mai ai i lenei au-alo, o le susuga ia Mark Malaki Williams. “O se fiafiaga tele le toe fo’i i le mea na amata atu ai ma tausiniō fa’atasi ma nisi o uso ma tuafafine o lo’o latou fa’aolaolaina pea le ta’aloga i le atunu’u. E lē gata i lea ae ua tele ni suiga o le manuia o le atinaega o le ta’aloga,” o le saunoaga lea a Williams. “E uiga ese fo’i le fa’atinoga o le fa’amoemoe ma aganu’u Fa’aSamoa mo le tatalaina o le tauvaga o lenei vaiaso. Na talatalanoa mai nai o’u uso o le matou aumalaga ma fai mai e ese le matagofie o lenei amataga ma ua sili atu i tauvaga uma na latou auai ai,” o Williams lea. E ono kalapu alo paopao mai Samoa nei o le a tausiniō fa’atasi ma le lua masi’i mai Amerika Samoa ma Niu Sila i le Teuila i le tausaga nei.

O le Siamupini o le tauvaga alo paopao ua fa’aigoaina o le World Sprints o le 2012 le au mai Niu Sila ma (lona fa mai i le itu agavale) Mamea Tiatia Samuel Ieremia o le SOCA.

Taimi na taua’aoina ai le ipu o le ‘ava mo le afioga i le Sui Palemia, Fonotoe Pierre Lauofo.

kalapu i atunu’u mamao e aga’i mai ma tausiniō i o tatou laufanua,” o le saunoaga lea a Sam. “E na o le lua au alo paopao mai atunu’u mamao o lo’o tausiniō i le fa’amoemoe o lenei Teuila e aofia ai au mai Amerika Samoa ma Niu Sila,” o Sam lea.

O le au alo lea mai Niu Sila o latou nei na siamupini mai le fa’alagamaea tele (World Sprint) na fa’ataunu’uina i Kanata (Canada) i le tausaga ua mavae ma e iai fo’i nisi o sui o le atunu’u o lo’o alo ai i le vaega lenei. E iai foi nisi o alo o le atunu’u na fofoa atu i INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 41


R E A L T Y

L T D

YOUR REAL ESTATE PARTNER NEW!

SALEIMOA One acre section in Aleisa-Saleimoa. Property has road access, power, and water not far away. Relatively flat with uncleared bush. A good incvestment opportunity with great potential! Call our office for a viewing!

Price: $66,000.00

AFIAMALU Roadside 1 acre section in residential Afiamalu. Section has access to power. Property fronts tar sealed Lake Lanuto’o Road and one other road. Anothrer great setting for building a home in the hills!

Price: $130,000.00

AFIAMALU - Two homes!

Big section...2 solid homes that need touching up... quiet, cool and serene location and surroundings... yours to own now! What a buy! The price of a home on a 1/4acre closer to town! Make that call today and come view. You could be in for a very nice surprise!

Price: $380,000.00

MALOLOLELEI - 3 bedroom home!

Siusega A 1/4acre with 2 buildings! Fully fenced with walking distance to Maota Samoa Supermarket and Mariyon Mini Mart at Tuanaimato! Main house features 2 bedrooms. 2nd building is a unit with en suite. Call in for a viewing!

Price: $280,000.00

SIUSEGA

Home is selling on a 1/4acre. Master bedroom has ensuite bathroom & walk-in closet. Attached to it is a room which can be either a study or a nursery for baby! Private patio to enjoy the ocean views & a covered patio by carport ideal for family gatherings.

A 1/2acre with 2 homes! Main house has 5 bedrms, 2 bathrms; open kitchen, dining & lounge; laundry room attached to carport plus patio; hot water & water tank. Single bedrm home in the front with bathroom hot water.

Price: $450,000.00

Price: $650,000.00

NEW!

VAOALA 1/4 Acre section with ocean views! Elevated and fronting Bank Street Vaoala. Another ideal setup for a home on the hills! All amenities available. Offers a cooler climate! Call for more details!

Price: $120,000.00

LALOANEA

SIUSEGA

MALOLOLELEI - 2 bedroom home!

Quarter acre property with a five bedroom fixer upper! Home has great potential! Features an en suite in the master bedroom and a wraparound covered patio. Call in to our office for more information or to view!

Price: $490,000.00

Price: $185,000.00

This 2-bedroom home is for sale on a 3/4acre land in the cool hills of Malololelei. Home is fairly new and has an open plan lounge, dining and modern kitchen setup. Master bedroom has ensuite bathroom. Home has hot water & private patio offering ocean views!

VAILELE - 4 bedroom home!

VAOALA

FOUR 1/2acre lots for sale at Laloanea. Sections are part of a recent subdivision. Access road had been cleared. Lease to own option available for a term of 1 to 3 years. Contact one of our agents for more information!

Home is selling on a fully fenced, landscaped 1/2acre lot. Property faces the Fagalii Golf Course, and is one of many nice residential homes in the area. Contact us and make an appointment to view. Home offers many great features, so come and see!

Home with Pool & VIEW!! Two storey home featuring 3 bedrooms including master bedroom with ensuite, one shared bathroom, living areas on both floors, dining and kitchen downstairs; and a big deck with swimming pool.

Price: $65,000 per lot

Price: $650,000.00

Price: $490,000.00

FOR PROPERTY VIEWING, GIVE US A CALL!! Faletasi 777-5360, Randy 775-0748, Mason 771-7333 Itulau 42 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


iniinisamoa@gmail.com

TAALOGA / SPORTS

Tupu Vailele i le lakapi o le Teuila Rosalia Setefano E pogipogi ane le afiafi o le Aso Lulu o lo’o vevela pea le sailiga siamupini o le ta’amilosaga lakapi o le Teuila lea na sailia e Moata’a ma Vailele. O se tasi o ta’aloga mataina na matauina e le Iniini Samoa ma to’atele o le atunu’u na mafai ona maimoa ma tapuaia taumafaiga a au uma na tausiniō ai. E mae’a ane le afa muamua o lo’o ai silia Moata’a i la latou sikoa e tasi ma maua ai ‘ai e lima (5) ina ua lē fa’amanuina le a’a i le pou ae tolu (3) Vailele i le ai na maua i le sala. E mae’a ane le ta’aloga ua toe sefulu minute i le 7.00 pm ma toe fa’amanuiaina ai fo’i Vailele i le sala na kiki e la latou numera 10 ma toe fa’aopoopo ai o le ta’aloga, Moata’a 5 i le 6 a Vailele. Na toe taumafai atu Moata’a i sa latou ai fa’asili peita’i e lēi fa’aletonu lava le puipui a Vailele ma fa’amautuina ai le avea o Tama o le Punialava’a ma siamupini o lenei tausaga i le sailiga lea o se Tupu o le Lakapi o le Teuila. O lenei fa’amoemoe ua 15 ai nei tausaga o fa’agasolo ma o lo’o taulamua ai le Iuni a Apia po’o le Apia Maroon fo’i ma ua mafai ona lagolagosua ai

Tama o le Punialava’a i le taimi na taua’ao ai le Ipu o le Manumalo o le Ta’amilosaga o le Tupu o le Lakapi o le Teuila o lenei tausaga e pei ona finau ai ma le ‘au mai le afio’aga o Moata’a.

le fale gaosi ava malosi a le Samoa Beverage ma nisi o kamupani mo lea fo’i fa’amoemoe. Na fa’aalia ai le fiafia o le Faiaoga Ulu o le au a Vailele, Fataalii Milovale Moke ona o le taumafaiga a lana au ma le tulaga ua mafai ona ausia. “O le ulua’i taimi lenei ua mafai ai ona avea Vailele ma tupu po’o siamupini o

le ta’amilosaga lenei o le Teuila ma o se ta’aloga faigata tele, aua o Moata’a o se tasi o au malosi o i le atunu’u,” o le saunoaga lea a Fataali’i. “O le avea ai fo’i o le au a le afioaga nei ma siamupini o le Teuila fa’atasi ai ma le ta’amilosaga a le Iuni lea fa’atoa mavae atu, o le a saga fa’aleleia ma si’isi’i ai le tulaga o toniga ma tapenaga

a Vailele mo isi ta’aloga o le lumana’i.” o Fataalii lava lea. Na mafai foi ona tufatufaina nisi o fa’ailoga ma taua’ao ai le Ipu autu o le ta’amilosaga ma le fa’ailoga tupe na tapenaina e le Samoa Beverage Company mo au na tausiniō.

P.O.Box 1874 Apia Samoa Tel: (685) 22561, 22562, 22563, 22564 Fax: (685) 24576 Email:maffm@lesamoa.net

INVITATION TO BID

Re-Advertisement: Previous Applicants need not re-apply

2nd September 2013 The Ministry of Agriculture and Fisheries is inviting bids for the procurement of goods for the multispecies hatchery and marine cages to be established under the ‘Multi species Hatchery and Demonstration Farms Aquaculture Development Project’. A. Bid Documents will available at: a.

Place: Fisheries Division Office, Apia on the 4th September 2013

B.

Bid Closing Date: The dead line for submissions is 10.30am local Samoan time on Monday, 16th September 2013

C.

Bid Submissions Address:

Secretary of the Tenders Board Ministry of Finance Level 4, CBS Building Apia. D.

MINISTRY of EDUCATION, SPORTS AND CULTURE

Enquiries: for more information to contact Ms Joyce Samuelu Ah-Leong joyce. ahleong@maf.gov.ws or phone number: 22561, 20369, 20005 or 22624. Faafetai

Fonoiava Sealitu Sesega CHIEF EXECUTIVE OFFICER

“.......farming and fishing first.......”

VACANCY:

Assistant CEO – Corporate Services Division (EC000002)

Salary: C2 $81,600.00 p.a The Public Service Commission on behalf of the Government of Samoa invites applications from qualified applicants for the position of ACEO Corporate Services Division within the Ministry of Education, Sports and Culture. This position is on contract for 3 years. The Application Form and Job Description can be uplifted from the Public Service Commission, Level 2, Fiame Mataafa Faumuina Mulinuu II (FMFM II) Building, Apia or can be downloaded from website: http://www.psc.gov.ws. Applications are addressed to the Secretary and must be submitted to PSC by Monday 09th September 2013 before 5.00pm. For more information, please contact the Senior Executive Services Division of our Office or by email ses@psc.gov.ws or telephone (22123). INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 43


O faalavelave faafuasei, o faalavelave e mafua mai i lamatiaga faalenatura ma galuega a tagata, o se vaaiga masani i Samoa ma le Pasefika. Ona o Samoa o loo aofia i totonu o le Li’o ole Afi, e tulatalata ile papamaa ile alititai ua taua ole Tongan Trench, faapea le siitia ole tulaga lamatia ona o le siitia o le suasami, ole vevela ole la ma le utiuti ole suavai ona o fesuiaiga ole tau, ua alagatatau ai ona tatou nofo sauniuni! I lalo ole Tulafono o Faafoega o Faalavelave Matuia ma Faalavelave Tutupu Faafuasei 2007, ua faatonuina ai le Ofisa mo Faafoega o Faalavelave Matuia, e faatino galuega mo le faaitiitiaina o aafiaga

o faalavelave matuia ma tapena le atunuu atoa e tali atu i se faalavelave matuia e tulai mai. O se galuega fai faatasi a le Malo o Samoa, o matagaluega ma faalapotopotoga a le Malo, o pisinisi, ma faalapotopotoga tumaoti i totonu o Samoa, o faalapotopotoga mai fafo, o faapotopotoga o tagata e ofo fua le auaunaga, o pulega a alii ma faipule o afioaga taitasi, ekalesia ma tagata uma, e faatino ma limalimatataiina e le Fuafuaga a le Atunuu mo le Faafoega o Faalavelave Matuia. Ua lava tapena auaunaga mo faalavelave matuia ma faalavelave tutupu faafuasei e pei o Leoleo, Tineimu,

se faalavelave matuia e moomia ai le agai atu i le Falemai • Mataituina pou eletise pauu, fale pauu, laau pauu ma alavai ua aafia • Faalogo i lau leitio mo nisi faamatalaga • Siaki fagu kesi pe e le o matalatala ma e le tatau ona faaogaina uaea eletise ua susu

AFĀ:

A tuuina atu se lapataiga o matagi Afā: • Faalogo i lau leitio mo nisi faamatalaga • Faatumu fagu e mau tapunia mo vaitaumafa ma utu le penisini o taavale • Faamaumau meatotino i ni maea malolosi e ono aveina e le matagi • Faamaumau apa o le fale o loo matalatala • Puipui faamalama i ni apa o le po o ni laupapa • Ia mautinoa o atoa uma sui o lou aiga i le fale ma faamamao ese le fanau mai alavai • Afai e le saogalemu lou fale, sauni e sulufai i se nofoaga saogalemu • Taumafai ia lava le fafie mo le gaseseina o meataumafa ma ia teu i se tulaga matu Taimi ua tupu ai le Afa: • Tape ma sei ese uma palaka uaea eletise ma meatotino e alu i le uila • Tatala faamalama i le itu o le auala o savili ima ia aua nei saisaitia matagi i totonu o lou fale • Ia e to’a i taimi uma, fa’amaopopo lou aiga i se nofoaga pito malosi o le fale ma aua nei o i fafo • Fa’aoga tatau le telefoni mo se feso’otaiga taua • A pau le fale mo sou lafitaga vave, puipui lou tino i se faamalu moega, ie moega mafiafia, lalo o se laulau po o se nofoaga malosi e te sulufai iai. Pe a te’a le Afa: • Tumau pea i totonu o fale sei faasalalauina atu i lau leitio ua saogalemu • Vaai le fanau e le tatau ona tuulafoina e feoai solo ma e le tatau foi ona feoai ni taavale, sei vagana o

LOLOGA:

E iai nisi o nofoaga o Samoa e faigofie ona lofia pe a tetele timuga pe malolosi foi galu; e pei o le tulaga o Apia, nuu e latalata i vaitafe ma nofoaga maualalalo e latalata i le sami. Talu ai ona e mafai ona tupu faafuasei se lologa i totonu o se taimi puupuu talu ona timu e taua ai tele le lava o le silafia o pisinisi ma tagata e nonofo i totonu o ia nofoaga. A tuuina atu se fautuaga mo Lologa: • Faalogo i lau leitio ma le televise mo ni gaioiga mo le saogalemu • Ia mautinoa o atoa uma lau auaiga • Maitau le siitia faafuasei o le suavai i vaitafe ma alavai • Teu vaiinu i fagu pau o lo o mau tapunia • Teu malu meatotino taua i luga o ni fata maualuluga i totonu o le fale poo le fogafale pito i luga pe afai e tele fogafale. • Agai i se fale poo se nofoaga saogalemu pe afai e te iloa e le saogalemu lou fale • Faaoga taga oneone e puipui ai le vai mai le ulufale atu i totonu o lou fale • Ave meatuaolo, manu papalagi,

Falemai ma isi e fesoasoani ma tali atu i manaoga o tagata i taimi o Faalavelave. E taua lou nofo malamalama i tiute tauave a soo se auaunaga a le Malo ma ana pa’aga i taimi e tupu ai se faalavelave. Ma e manaomia foi lau fesoasoani e ala i le tapenaina o lou auaiga ma lou nuu ina ia mafai ona puipuia le soifua ma faaitiitia le aafiaga o meatotino. O le tatou lolomiga i lenei vaiaso ua faataua ai lou nofo malamalama i Gaoioiga mo le Saogalemu i taimi o faalavelave faafuasei eseese ma e nofo sauniuni ai mo lou saogalemu i taimi uma.

ma moa i nofoaga maualuluga mo le saogalemu Taimi o Lologa: • Afai ua lolovaia lou fale po o lau pisinisi ia tape le mita o le eletise faapea ma ia aua nei toe faaaogaina meatotino e alu i le eletise • Tape le mita o le paipa faapea ma le fagu kesi • Aua nei taumafai e sopoia se nofoaga ua lolovaia e aofai ai ma auala sima ma auala laupapa ma tau mamao ese mai uaea ma pou eletise • Faatonu lelei le fanau e aua nei uia pe taaalo i nofoaga o loo lofia e aofai ai ma alavai ina nei malemo se tasi pe aafia i ni siama. • Afai o lo’o alu le taavale i se nofoaga ua lolovaia, faaalualu lemu ina a puipuia mai ai le vai ma le lofia ai o isi fale ma pisinisi ma ia ave ma le faaetete ina nei pau lau taavale I se autu po’o se alavai. Afai ua maualuga tele le vai, faatu le taavale ae agai atu i se nofoaga maualuga saogalemu. Pe a uma Lologa: • Afai ua maui le vai, ia solo matu meatotino e alu i le eletise ma siaki lelei pe e saogalemu mo le faaaogaina • Siaki lelei ki o fagukesi ina ia mautinoa e le o sao mai se kesi i fafo ma ia aua nei ulaula pe faaoga foi ni moligao, molimatagi po’o se mea e ono tupu ai se mu sei vagana ua mautinoa o loo saogalemu totonu o le fale • Faamama lelei meatotino ua susu ona e tele le avanoa e ulufia ai ia meatotino e ni siama po’o ni vailaau oona mai le aualatele, faatoaga, fale gaosi oloa ma fale teu oloa. • Lafoai mea taumafa ma fualaau ua faaletonu • Faapuna lelei vai inu ona e le saogalemu le vai mo le taumafaina i le taimi o lologa

meateufale e ono toulu • E mafai foi ona e faalogologo i se puipui malosi o le fale, ae ia mautinoa e leai ni mea o tautau i luga ae o oe • I le taimi o lulu ai le mafuie, aua e te taumafai e te tamoe i fafo o le fale Afai o e i fafo: • Ia tau mamao ese mai le fale ma laina eletise • Afai o loo e i se nofoaga tumutumu, ia maua le toa ae aua le faavevesi • Afai oave le taavale, faatu le taavale ae aua e te alu i fafo • Ia paka mamaoo le taavale mai auala laupapa, auala sima, laau, pou ma uaea eletise • Mata’itu mo lapataiga o se Tsunami

MAFUIE:

A lulu se Mafuie: Afai o e i totonu o se fale: • Vaai se laulau, kesi poo se moega malosi e te lafi ai • Ia mamao ese mai faamalama ma

M o n i s i f a a m a t a l a g a f a a f e s o t a i m a i l e M a t a g a l u e g a o P u n a o a Fa a l e n a t u r a m a l e S i o s i o m a g a i l e t e l e fo n i 6 7 2 0 0 po o l e O fi s a o Fa a l ave l ave Fa a f u a s e i m a l e M a t u i a i l e t e l e fo n i 2 7 3 0 7 / 6 7 2 1 2 / 9 9 7 . Itulau 44 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


LO TATOU SIOSIOMAGA, LO TATOU FAASINOMAGA Children aged 9-15 are invited to answer the following corner. The name of three students with top scores at the end of every month will be posted under our “Children’s Corner” for special prizes. “Young Environmnetalist Star Award 2013” will be given to ten students with top total score at the end of the year. Have a Blessed Sunday and Keep our Environment Clean and Green..!!

FAATUMU VAOELI: Faatumu le avanoa i vaoeli e sapela ai le upu. 1. F_ _l_n_t_r_ 2. L_m_t_ _ 3. S_ _n_ _n_ 4. L_l_g_ 5. S_ _g_l_m_

FAAVASEGA UPU: Faavasega mataitusi e sapela ai le upu sa’o. 1. Falaaelavve 2. Taapen 3. Maalmlaama 4. Siomsoiaga 5. Mtaaig

Mo nisi faamatalaga faafesootai mai: Tuiolo Schuster (tuiolo.schuster@mnre.gov.ws) or Molly Nielsen (molly.nielsen@mnre.gov.ws) Telefoni 67200

FAATUMU AVANOA: Faatumu avanoa i upu talafeagai. O faalavelave _______ o faalavelave e mafua mai i lamatiaga ________ ma galuega a tagata, o se vaaiga masani i Samoa ma le _______. Ona o Samoa o loo aofia i totonu o le Li’o ole Afi, e ______ ile papamaa ile alititai ua taua ole Tongan Trench, faapea le siitia ole tulaga lamatia ona o le siitia o le _______, ole vevela ole la ma le utiuti ole suavai ona o fesuiaiga ole tau, ua alagatatau ai ona tatou ___ __ sauniuni! I lalo ole _______ o Faafoega o Faalavelave Matuia ma Faalavelave Tutupu Faafuasei 2007, ua faatonuina ai le Ofisa mo ______ o Faalavelave Matuia, e faatino galuega mo le faaitiitiaina o _______ o faalavelave matuia ma tapena le atunuu atoa e tali atu i se_______ matuia e tulai mai.

Saunia: Matagaluega o Punaoa Faalenatura & Siosiomaga INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 45


iniinisamoa@gmail.com

TAALOGA / SPORTS

Tatala faitoto’a mo latou uma e �a�a i le pasiketi polo Rosalia Setefano O le vaiaso lenei ua mafai ai ona fa’ataunu’uina se polokalame a le Asosi Pasiketipolo a Samoa e fa’atasi atu ai latou e fiafia i le ta’aloga lenei mo ni ta’aloga fa’asamasamanoa mo le atinaega o lea foi taleni. Na taua e le Peresetene o le Asosi, Talalelei Pauga e fa’apea, o le fa’apitoa lenei o le Teuila e pei ona fa’atautaia ai lenei ta’amilosaga. “E le na’o kalapu e tatala ai faitoto’a o le fale ta’alo a’o i latou uma lava e fiafia ma fa’ataua lenei ta’aloga o le pasiketi e avanoa e tausinio ma o i latou tonu lea o lo’o patino ai lenei fa’amoemoe,” o lana saunoaga lea. O nei ta’aloga e a’afia ai tamaiti lea na amatalia i le afiafi le latou ta’amilosaga soso’o ai ma le ta’amilosaga a tama’ita’i i lalo o le 11 ma le 15 tausaga ma e fa’apena fo’i i le itupa o alii na faia fo’i

le latou tauvaga i lea lava ta’aloga. Na maua fo’i le avanoa i le vaega matutua (sinia) luga o le 15 tausaga e tausinio ai ma na va’aia le fa’afiafiaina o i latou uma i le fa’atinoga o lenei ta’aloga i lea po. Sa mafai fo’i ona maua ai ma le avanoa o le ‘au a le atunu’u lea o le a masi’i i le sailiga o le Ipu o le Pasefika mo le ta’aloga o le pasiketi i Ueligitone ia Oketopa e ta’aalo ai ma maimoa ai nisi sa auai i a latou taumafaiga ma fa’asoa atu le latou taleni i fanau lalovaoa o le atunu’u o lo’o tau atia’e i lenei ta’aloga. “Ua si’itia le numera o i latou ua fiafia i lenei ta’aloga ma o le ala lea o le una’ia e le asosi o lenei ta’aloga mo i latou o lo’o amana’ia le pasiketi ma e taumafai pea e fa’atino nisi ta’amilosaga i le lumana’i i afio’aga i tua ia saga atina’e ai pea lenei ta’aloga,” o le saunoaga lea a le Peresetene.

SPECIAL ADVERTISEMENT EXECUTIVE DIRECTOR – SAMOA LAW REFORM COMMISSION Applicantions are invited from interested qualified candidates for the following position:

*

EXECUTIVE DIRECTOR – SAMOA LAW REFORM COMMISSION COMMENCING BASIC SALARY: SAT $112,200 - $116,280 (CEO GRADE C)

The Executive Director position is on a Contractual basis for three (3) years and is advertised at the end of each 3 year term. Application Package can be uplifted from the Office of the Public Service Commission or downloaded from the PSC website www.psc.gov.ws. How to apply: Applicants need to provide the following: 1. Curriculum Vitae 2. 3 References 3. Capabilities/Competency Self Evaluation Form 4. Authorization Form 5. Covering Letter Applicants should be labelled: APPLICATION FOR THE POST: EXECUTIVE DIRECTOR – SAMOA LAW REFORM COMMISSION and address to: The Chairman Public Service Commission East Wing, Level 2 FMFM 11 Building Apia, Samoa

By Post:

The Chairman Public Service Commission P.O Box 73 Apia Samoa

Closing Date & Submission of Applications: Completed applications should be received by the Office of the Public Service Commission, Level 2, FMFM 11 (Government Building) by by 12:00 pm (time), Wednesday 18th September 2013 (date). For more information, please contact the Senior Executive Services Division of the Office of the Public Service Commission on phone 22123 or email ses@psc.gov.ws

Itulau 46 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

Nisi o fanau na mafai ona auai atu i le fa’amoemoe o le Asosi Pasiketi polo i lenei vaiaso.


iniinisamoa@gmail.com

TAALOGA / SPORTS

Nisi o sui o le ‘au kirikiti fa’aperetania mai Alafua lea ua latou umia le siamupini o le Teuila o lenei tausaga, fa’atasi ai ma nisi o le ‘au tapua’i.

Suipi Alafua i le Kirikiti o le Teuila mo alii, Vailele mo tama’ita’i Marieta Heidi Ilalio O se ta’amilosaga mata’ina ma le finau na i ai le liki Kirikiri fa’aperetania o le Teuila o lenei tausaga lea e pei ona saunoa i ai le ofisa sinia o le Asosi Kirikiti i le atunu’u le tama’ita’i ia Perelini. Sa ia ta’ua e na matagofie uma le

taumafai mai e le gata i ‘au a alii ae fa’apea fo’i tama’ita’i e le gata i ta’aloga o ta’amilosaga ta’itasi ma le ta’aloga o su’ega siamupini. O le vaega o alii na ta’aalo ai le ‘au mai le afio’aga o Pata i Falelatai ma le ‘au mai Alafua lea e le’i i ai lava se faia’ina i le ta’amilosaga atoa.

O le i’uga o lea ta’aloga na manumalo le ‘au mai Alafua ia Pata ma umia ai e Alafua le ipu o lenei ta’amilosaga mo le itupa o alii. Ae mo le vaega o tama’ita’i na su’e siamupini ai le ‘au mai Vailele ma tama’ita’i o le Kolisi o Sanele ma manumalo ai le ‘au a tama’ita’i mai le

afio’aga o Vailele. O le ‘au lea mai le Kolisi o Sanele o se ulua’i ‘au lea mai se kolisi i le atunu’u ua tauva i lenei ta’amilosaga lea na fa’afetaia e Perelini lo latou taumafai ma o lo’o va’aia ai se lumana’i manuia o a latou tapenaga mo lea ta’aloga i le lumana’i.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 47


iniinisamoa@gmail.com

TAALOGA / SPORTS

Fa’amalō Digicel i le au tenisi a le atunu’u Rosalia Setefano Na maoa’e se tulaga na mafai ona ausia e le au tenisi a Samoa lea na masi’i atu i le ta’amilosaga ua taua o le Pacific Oeania Junior Championship lea sa fa’atanu’uina i Fiti. O le toe taliu mai la o le au lenei na mafai ona maua le avanoa a le Kamupani Telefoni o le Digicel Samoa e momoli ai le fa’amalō ma fa’afetai ona o taumafaiga na mafai ona latou ausia. E pei ona silafia e le atunu’u o le Digicel na lagolago malosi i se tasi o ta’amilosaga tenisi na fa’ataunu’uina i Samoa nei i le masina ua mavae ua taua o le East Pacific Regional Championship. O le naunautaiga lava o le kamupani ina ia fa’atumauina pea le lagona tauivi o ali’i ma tamaita’i o lo’o ta’aalo i le ta’aloga lenei lea e ala ai ona fa’ailoa pea le lagolagosua e lē gata o le tenisi ae fa’apea fo’i le tele o ta’aloga i totonu o le atunu’u. O le manatu lava lea na saunoa ai le Pule o Maketi a le Digicel, Leaupepe Tala’i Junior Lene e fa’afetai ma fa’amalō iai latou na fai ma sui o Samoa i le fa’amoemoe e pei ona taua i luga. “O le lagolago a le kamupani e fesiligia ai tulaga e mo’omia ai e fanau le fesoasoani aua lava le fa’aleleia o le taleni ma ta’aloga,” o le saunoaga lea a Leaupepe. “O lea foi e fiafia le Digicel e fesoasoani atu i le Asosi Tenisi a le atunu’u e fa’atinoina ni polokalame fa’a-le-a’oa’oga i aoga taitasi mo le saga fa’alauiloaina o lenei ta’aloga ma fa’aosofia ai nisi o fanau e avea lea ta’aloga ma se tasi o taleni i le lumana’i,” o le fa’aopoopo mai lea a Leaupepe. O se tasi o sui o le tenisi lenei na mafai ona ia ausia le tulaga ono i le ta’amilosaga lea na faia i Fiti, o le tamaita’i ia Elenoa

Leaupepe Tala’i Junior Lene ma le au tenisi a Samoa lea na tausinio i Fiti.

Schuster e 10 tausaga le matua. “O se ta’aloga faigata peitai o le fiafiaga tele ia te a’u ona ua mafai ona ou fa’atoilaloina le tamaita’i ia Carol e 13 tausaga le matua ma ou iloa ai ou te mafaia lava ona faia mea uma,” o Schuster lea. “O le isi vaega taua ua mafai ai fo’i ona ou maua le avanoa e ta’alo ai ma nisi tamaiti mai isi atunu’u i fafo atu o Samoa ma o se tala fa’asolopito o le atinaega o lau taleni. O le a lē gata ai le taumafai,” o le toe fa’aopopo mai lea a Schuster. O nisi nei o i latou na auai atu i lea

fa’amoemoe, Harley Cronin e na o ia le sui o ali’i o le au ma sa tulaga 13 i lea lava ta’amilosaga, Loloma Ripley na tulaga 7, Taymasina Keil na tulaga 8 ma Anasis Saipele lea na lē mafai ona fa’aauau nisi o ana ta’aloga ona o ni manuaga a’o feagai ai ma le ta’aloga. Na saunoa foi le Alii Faiaoga Ulu, Joseph Meredith o le au o se tulaga maoa’e na mafai ona o’o iai taumafaiga a lana au ma o se itu fo’i o le a toe tilotilo iai aua lava le fa’aleleiga o au a Samoa mo le lumana’i.

Elenoa Schuster, tulaga ono i le Pacific Oeania Junior Championship .

Maua foi ‘ava Samoa 8:30am - 8:00pm

Rent a Car Itulau 48 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

7201922 7580883 8:30am - 8:00pm


iniinisamoa@gmail.com

FINAGALO FAAALIA / STREET TALK

Tēlē le suiga i le fuainumera o tagata tafafao maimoa mai fafo ma tagata fa’atau o le Teuila i lenei tausaga. Fa’aalia ai manatu o nisi o i latou o lo’o fa’atau a latou oloa ma meataulima i lumafale o le Malo. Ronise Seumanutafa Faleasi’u O lea e feololo lava tagata tafafao maimoa mai fafo po’o turisi, e fa’apena fo’i iai latou o lo’o fa’atau. O lea e matauina le to’atele o i latou e asiasi mai o tagata Samoa lava o lo’o aumau i atunu’u mamao. O latou fo’i lava nei o lo’o asia nei faleie ma fai a latou fa’atau. O le tele o turisi lea e iai i le fa’amanatuina o le Teuila i lenei tausaga e tele lava i meaai a latou fa’atauga ma le maimoaina o polokalame o le Teuila. Atonu e mae’a ane lenei vaiaso ua to’atele nisi o latou e aga’i mo fa’atauga pe a lata ina fa’ai’u polokalame o lo’o fa’agasolo.

Tuila Pereira Tiapapata

Fa’avae Lepale O a’u e lē misi le Teuila ma lo’u faleie e fa’atau ai a’u oloa po’o galuega taulima. Talu mai ona amata le vaiaso ua matua pa’ū lava le tupe maua ona o le leai o ni tagata fa’atau e fa’apena fo’i le numera o tagata asiasi mai aemaise lava turisi. O tausaga ua mavae, e mae’a ane se aso se tasi o polokalame fa’agasolo i luma nei(Eleele-fou) ua silia ma le $2000 le tupe ou te maua mai le pisinisi,peitai o le tausaga lenei ua lē toe ausia le $1000 i se aso po’o le lua aso. Tausaga ua mavae sa afea gofie lava le nofoaga lenei aua sa iai pulu e malu ai tagata mai le la, ae ina ua mae’a le afa o Eveni, fa’aleagaina lea vaega ma fa’aletonu ai le tama o aiga o le atunu’u ua tau leai ai ma ni turisi e asia Samoa. Masalo e o’o atu i le tausaga fou ua toe sologa lelei ia vaega ma manuia uma ai tatou.

O le matou ia pisinisi le Samoa Loko Style e leai lava se eseesega o lenei tausaga ma le tausaga ua mavae. E feololo lava nai fa’atau e maua, e tele o tagata asiasi mai fafo ma aiga fo’i o lo’o asiasi mai i Samoa nei i le vaitaimi lenei. O lea e tele ina pa’ū uma le tau o oloa peita’i e matauina pea le toatele o i latou afea le nofoaga lenei e na o matamata lava i fa’afiafiaga ma a’ai ona toe fo’i lea e tau le fa’atau.

Temukisa Leaula Taualai Salamumu O a’u fa’atau lava a’u meataulima i luma nei pea fa’amanatu le Teuila. E �ga le mamao o le matou nu’u ou te sau lava e lagolago lenei fa’amoemoe aua i le auga o le vaega o le fa’aaliga lea o tu ma aganu’u aemaise ai fo’i le fa’alauiloaina o faiva alofilima o tagata Samoa lava ia. O le avanoa fo’i lenei e mafai ai ona maua e le faipisinisi nisi o fa’atau fa’asili o le tausaga e ese mai fa’atau masani o aso uma. Peita’i ua fa’aletonu lava fa’atau o lenei tausaga, tau leai ni turisi ae ua tele le oloa gaosi.

Mary Nu’utofia Vailele O lea lava e manaia lava fa’atau e maua i le aso talu ona amata le Teuila o lenei tausaga, o le lava a o le onosa’i i luma nei, aua o le toatele o lo’o fia maimoa muamua i polokalame o lo’o fa’agasolo aua e lē mafai ona toe fa’a�no fa’alua. A mae’a le la itu ona agai mai lea iinei ma va’ava’ai nisi o oloa e fa’amanatu ai le Teuila o lenei tausaga. E lē tutusa uma aso ma tausaga.

Sina Fono (ogatotonu) Papauta

Va’a Sio Vaitele-uta

O lea ua o’o mai lava i le ogatotonu o le vaiaso e lē i iloga lava ona manaia ni fa’atau e maua i le aso. E feololo fo’i nai turisi o lo’o aga’i mai ma matamata ae lē fa’atau. Masalo e mafua lea tulaga ona o lea e a’e aoga ma galuega aua o le toatele lava o tagata fa’atau o tatou lava tagata. Ae a tele lava polokalame fai o le Teuila ma to’atele tagata e aga’i mai e tafafao ai o le tele fo’i lea o fa’atau e maua.

Folosi Masaga Vaitele-uta O le tausaga lenei i la’u matau atu, ua fa’aleai ni fa’atau toe ua lē to’atele ni turisi asiasi mai, ua le tutusa lava ma tausaga ua mavae. E fai le Sisigafu’a e iai lava le au asiasi mai fafo ae e pei lava o le Teuila e pito sili ona maualuga ai le fuainumera o i latou e asia Samoa mo tafaoga ma fa’atauga aua e tele ina pa’ū ai le o oloa o lo’o fa’atauina i lumafale nei.

E tele tupe ua fa’aalu i le tapenaina o faleaiga fa’atasi ai ma le $150 o le totogi o le nofoaga lenei ae e lē o talafeagai ma tupe maua o fa’atau i aso taitasi. E foliga mai e lē lelei ona fa’apolokalameina lenei fa’amoemoe. E tau leai fo’i ni turisi o toe vaaia i le Teuila. A fua atu i tausaga ua mavae e pito sili ona tele turisi e matamata i luma o le fale o le Malo nai lo tatou lava ia, aua e matamata mai lava i aiga i televise. Ana fa’auau pea le Tuuga Fautasi o le polokalame sili lea ona fia maimoa ai le to’atele o turisi e malaga mamao mai e tafafao i Samoa nei i le Teuila. INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 49


iniinisamoa@gmail.com

TALA FOU / LOCAL NEWS

Ave fa’amalosi se teineititi, sailia Sedan mumū

O oe ma lou fu Aries-Alisi (Ma� 21-Ape 19) O lo’o iai ni lagona ita ia te oe e le’o mafai ona e fa’aali atu i le isi tagata, ma e te le iloa pe fa’afefea ona fa’aleo atu. Aua e te vave fa’ailoa atu lea tulaga, ae fa’atali mo le taimi talafeagai e te iloa ua tatau ai ona fa’apa loa lea fa’agaulemalie. O le fa’asolo atu i le ogatotonu o le vaiaso, e fa’alala mai ai fo’i le aia tatau o le isi vaega, ae ia lava pea lau onosa’i ma e va’ai i itu e mafai ai ona fo’ia. E toe susulu lelei lou fetu i le fa’aiuga o le vaiaso, ma o lo’o iai se fa’amanuiaga o lo’o faatali mai mo oe. TAURUS�TARUSI �APE 20�ME 20� E iai ni fa’alogona fiafia ia te oe i le amataga o lenei vaiaso galue, ma o le tele fo’i o au galuega fa’a�no o le a aga’i i luma. O le vaitau lelei lenei mo oe, tou te galulue fa’atasi ai ma le isi vaega i ni a�na’e tetele. Peita’i, aua fo’i nei sao i lou ulu lea tulaga. E iai lava tagata o lo’o va’ava’ai vale i le fa’a�noga o ou �ute ma galuega. O lou naunau e fa’amae’a se galuega po’o se poloke�, o le a tu’u atoa ai lou mafaufau ma lou malosi e fa’a�no lea vaega i lenei vaiaso. Toe fa’ata’a��a fa’alelei au fuafuaga fai i le faaiuga o le vaiaso.

So’oupu o le Matagaluega o Leoleo, Fauono Talalelei Tapu

Marieta Heidi Ilalio O lo’o sailia e leoleo i le taimi nei se ta’avale o le ituaiga o le Sedan mumū ona o se fa’alavelave na tula’i mai i le vaiaso ua mavae. O lenei fa’alavelave na fa’amaonia mai e le So’oupu o le Matagaluega o Leoleo, Fauono Talalelei Tapu na a’afia ai se teineititi e 11 tausaga e a’oga i le A’oga Tulaga Lua a Siaosi Palauni i Fale’ula. O lenei teineititi na fa’aalia e Fauono na savali mai i le taeao o le Aso Lua o le vaiaso ua mavae e alu i le a’oga ae tu ai le Sedan mumū lea o lo’o sailia ma fai i ai e oso i totonu e ō e momoli o ia i le a’oga.

Na fa’aalia mai na ave e nei alii e to’afā ia lenei teineititi aga’i i Faleolo ma o inā na o latou tu’uina ai lenei teineititi. O le fa’amatalaga a Fauono o le itu e fa’afetai ai na ave lenei teineititi i le Falema’i ma fa’amaonia ai e le’i faia ai ni uiga fa’afeusua’iga e nei alii e to’afā lea o lo’o sailia e leoleo. Pau le tulaga o lo’o iloa e lenei teineititi o foliga o nei alii ma le lanu o le ta’avale ae na e lē masani i nei alii. O le taimi nei o lo’o talosaga mai le Matagaluega o Leoleo i le mamalu o le atunu’u e fesoasoani atu pe a iloa lenei ta’avale ia logo atu se ofisa o leoleo lata ane ona o lo’o sailia nei alii na ave fa’amalosi i si nei alualutoto.

GEMINI�TEMINI �ME 21�IUNI 21� Fa’alemu lou vae i le amataga ole vaiaso. Afai o lena ua e mafaufau e fa’atopetope le faiga o au galuega, e fautuaina la oe e lou fetu, e ta’a�a nisi mea mo le isi taimi. O nisi o au galuega o lo’o e galue ai, e ono a’afia ai le isi tagata ma e ono avea ma itu e fe’ese’esea’i ai i se taimi. E le tu’ua ai le fa’a�no pea o nisi o au fuafuaga, aua o vaega taua ia mo lou aga’i i luma. O le vaitaimi lenei, e le tatau ona toe fa’aletonu ai au fuafuaga ona o fa’aosoosoga a le fili ma le �’apolo. Va’ai tagata e te iloa e fetaui a outou mi�, tou te galulue fa’atasi. CANCER�KANESA �IUNI 22�IULAI 22� Afai e te fa’alogoina e le’o seki lou mafaufau i le amataga o lenei vaiaso, ona aua lea e te faia se mea, pe e te ioe i se mea e fai mai ai le isi tagata e fai. E ono tula’i mai ai nisi tulaga, po’o lou le fiafia ai e te galue i mea ua e masani ai. E iai ni mataupu e mana’omia ai au faaiuga fai, ma o le taimi lelei fo’i la lenei, e taua ai lou mafaufau lelei i se fa’aiuga aua o lo’o fa’ailoga fesili lou manuia ai ma lou fa’anoanoa ai mo se taimi umi. E fa’asolo atu i le fa’aiuga o le vaiaso, ua tatau ona fa’ama’ai lau peni, ona e tele ni mataupu o le a nafa ma oe. LEO�LIO �IULAI 22�AUKUSO 22� O le Aso Gafua, e alu ai lou ulu i le fa’a�noga o au galuega, ae galo ai se mea na talosagaina ai e sau uo po’o lou aiga se fesoasoani. E fautuaina oe e lou fetu, e te fa’a�no lou �ute e tatau ona fai, ma ia paleni le fa’a�noga o so’o se mea ia tutusa ai lou lagolago i lou aiga ma au uo fa’apea lou taimi e galue ai i lou ofisa. O le vaitau fo’i lenei, ua mana’omia ai e lau pa’aga se taimi e te lua mafuta ai ma talatalanoa aga’i i le lua lumana’i. O le fa’amamafa o lou vaiaso, o le fai o le mea e tatau ona fai, ae le’o le fa’amalie na o le itu e tasi.

Quality Tailor from Philippines we sew all kind of clothing. Come one come all at Malifa St. Apia.

Contact: SUSAN N GAOSI Ph: (685) 7603716 or (685) 7209049 Email: susanngaosi@yahoo.com

Itulau 50 : Aso Toona’i 07 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

VIRGO�VETO �AUK 23�SET 22� O nai mea lai� lava e te le’o amana’iaina, e taua uma. O lou sa’iliili fo’i ma le su’esu’e a�li, o le a fa’amanuiaina ai oe i se taimi, ma ua tatau nei ona e fa’ataua so’o se mataupu e te fa’a�no aua e te le iloa lava fa’amanuiaga a le Atua mo oe. Afai e te fa’alogoina ua le mafai ona e fa’a�no se galuega, ona malolo lelei lea, ae le’o le fosi, aua e uma ane ua e �gaina ai. O le a toe sologa lelei au fuafuaga fai i le Aso Faraile aga’i atu i le Aso Sa, ma o le a tele sou fiafia e maua mai i au galuega e fai ma mafutaga ma aiga ma uo e te fa’atasi atu iai.

LIBRA�LIPARA �SET 23�OKE 23� O le Aso Gafua, e mana’omia ai le lelei o lau fa’asoa fa’apea au fa’aiuga fai. Afai e te le iloa fuafua le fa’asoa, o lona uiga ua tatau ona e toe tagataga’i lelei ai i lea tulaga. O meto�a ma mea fou e te maua i lenei vaiaso, e taua tele mo lou aga’i i luma. O le toe fa’atulaga lelei fo’i o so’o se fuafuaga, o le isi itu taua lea mo le toe tu’ufa’atasia o lou aiga e galulue i se poloke� tele. O le a e fa’alogoina lava le mama o ou �no pe a toe tasi le tou manulau� ma tagata o lou aiga e tulimata’i aua le aga’i i luma. O nisi mea e toe tula’i mulimuli mai, aua le amana’iaina. SCORPIO�SIKOPIO �OKE 24�NOV 21� O le vaiaso lenei, e tele ina e fiafia ai ma suia ou lagona fa’anoanoa sa iai i nai vaiaso ua tuana’i, ona ua mafai ona iai ni suiga fou ua e va’aia i lou olaga. E le gata i totonu o lau galuega ae o lou aiga fo’i. E fa’asolo ina taunu’u au galuega sa fa’a�no mai ma o le a e maua fo’i ni fa’amanuiaga sa e le mafaufauina o le a e maua. O lo’o iai pea ia te oe ni lagona masalosalo ona o nisi mataupu, ma e mana’omia e lou fetu lou talitonu i au galuega ona tau lea o lou fa’amoemoe. SAGITTARIUS�SATITARI �NOV 22�TES 21� O lou vaiaso pu’upu’u lenei, ma o mataupu tetele fo’i sa fa’afaigata i lou tagata, o le a fai lea ma au vaiasu i lenei vaiaso. O le amataga o le vaiaso o le a e galue ai e fa’amae’a le mau gasu, ma o le fa’asolo atu i le ogatotonu o le vaiaso, o le a fai ai sau malologa mai le mau mea, ma mafaufau ai i nisi a�na’e fou. O le a e toe sailiili ni fa’amatalaga ma ni fa’amaumauga o lo’o mana’omia mo sau poloke� fou ina ia sologa lelei lea taumafaiga. O le fa’aiuga o le vaiaso, o le taimi lelei lea e te faia ai ni mea mo lou lava tagata ae ta’a�a fuafuaga masani mo le isi taimi. CAPRICORN�KAPIKONA �TES 22�IANUARI 19� Talanoa i sau uo po’o se isi o lou aiga e te talitonuina e te lua galulue i se a�na’e ua e mafaufau e amata. E iai lava le tagata o lo’o fa’atali mai ia te oe, mo sou manatu i se mataupu po’o se ‘ofa e te gafataulimaina e fesoasoani ai i lau a�na’e. E le’o se mea leaga lou fai i le isi tagata mo se fesoasoani ma se lagolago i lau matafaioi. O fa’aiuga o nisi o galuega sa e galue ai, o le a fa’afiafiaina ai oe i le fa’asolo atu i le fa’aiuga o le vaiaso. O lou galue malosi, o le a toe tauia uma, ma atonu o le vaitau tonu lenei o le seleselega mo lou fetu. AQUARIUS�AKALISI �IAN 20�FEB 18� Ave’ese lou mafaufau ma tu’inanauga po’o mea e le aoga, ae tu’u atoa lou mafaufau i au meaa’oga pe afai o lo’o e aoga, po’o lau galuega fo’i, pe afai o lo’o e faigaluega. E le’o se mea foi, e te fa’atuatuana’i ai au uo, ae manaomia lou fesoasoani atu fo’i iai atonu o le a tou galulue fa’atasi e fa’a�no se mea aoga e manuia uma ai outou. O le a e auai atu i se fa’alapotopotoga o ni tagata latou te lu’itauina lou fa’amoemoe o lo’o e galue ai, ma o le taimi lelei lenei e mana’omia ai le fa’amae’a o au galuega ma fuafuaga fai. Fai sina malologa i le fa’aiuga o le vaiaso. PISCES�PISESA �FEP 19�MATI 20� O le a matele au galuega o lenei vaiaso i galuega fa’aofisa. O le itu lea, e taua ai le paleni o lou taimi faaalu i galuega fai i lou aiga ma lou ofisa. O lou malosi atoatoa, ole a mafai ona e faa�no ai nisi o fuafuaga ua leva ona e moemi� iai. E iai ni nai fa’afitauli e tula’i mai i le fa’asolo atu i le ogatotonu o le vaiaso, ma afai ae e talatalanoa i le isi tagata ma fai le mea e tatau ona fai, ona leai lea o se vevesi. Fai mea ma le loto malie ae le’o le fa’ava’ava’ai fua i le isi vaega.


iniinisamoa@gmail.com

CLASSIFIEDS

Lelei le tausiga o atina’e Valenitina Masoe O le lelei o le tausiga e Toāmua o atina’e e fesoasoani atu iai le Polokalame o Fesoasoani mo Sosaiete o Tagata Lautele po’o le CSSP, lea na toe talia ai se isi o a latou talosaga. O lea talosaga na autasi iai Ali’i ma Faipule o Toāmua fa’apea Puipa’a, ona o le fa’amoemoe mo le fa’amatagofieina o afio’aga e lua i le vaitaimi o le Teuila ma fa’atupe ai loa e le CSSP ni fata lapisi ua tatala ma fa’aaogaina. Fa’aalia e le Sui o Komiti o afio’aga o Toāmua ma Puipa’a, Malaga Time, e silia ma le $30,000 le fesoasoani na ofo atu mo lea fa’amoemoe, ma e 100 fata lapisi na fa’atupe ai ua tufatufa atu i aiga ta’itasi. O le atina’e muamua a Toāmua na fa’atupe e le CSSP, o le toe fa’aleleia o lo latou vai ta’ele i le isi itu o le nu’u, ma le fesoasoani lona lua na tatala talu ai nei, o le falea’oga mo le a’oga amata aua alo ma fanau fai a’e o le nu’u. “O le fa’amoemoe tāua o ali’i ma faipule o Toāmua ma Puipa’a, o le tumama o tagata uma i o latou lumā fale ma le fa’atagofieina atili o le afio’aga e ala i ia atina’e. O atina’e uma ua i lea vaega o le

������������������ ����������������������������������������������������� ��������������������������������������������������� ��������������������������������������� �� �� �� �� ��

Mai le Itu Tauagavale: Puipuiautele Foma’i, Leuo Leta, Leatiogie Anoa’i, Siaki Siaki, Malaga Time ma Moemalo Simiti, Sui o le Komiti o Ali’i ma Faipule o Toāmua ma Puipa’a.

Fata lapisi e 100 ua >> fa’atupe i le fesoasoani mai le CSSP ma fa’aaoga e aiga o Toāmua ma Puipa’a.

atunu’u, ua fa’aalia e sui o afio’aga e lua, o le a fa’aauau ona atina’e ma va’ai

Motorcycle For Sale

���� ����� ����� ���������� ������������� �������� ����� �����������������������������������������������

Ricoh Samoa Limited

PO Box 9098 Ia Malamalama Building, Beach Rd, Tamaligi Apia, Samoa

fa’alelei aua le fa’amatagofieina ai pea o le atunu’u.

manila car wash

������������������������������ ������������������� �������������������������� ��������������������������������������� ��������������������������������������������

����������������������������������������

shop # 1

LOCATED: SINAMOGA

call: 7603440

Honolina & Moananu fish, chicken, sausage & chips

Le faleoloa i le �ea-market e te maua ai le �sh, chicken, sausage & chips aupito sili ona tofo lelei

Shop # 1 & 8

For ordering call... Ph: 685 - 7790516 or 685 - 7633075

2006 Honda CPR600 $8,500 ONO Helmet & Safety Jacket included Excellent Condition. Ph: 724-4842 / 770-1554

PROPERTY FOR SALE Investment Property for Sale at the cool heights of Aleisa, 3 acres of land all fully fenced and fully planted with crops. Great property if you’re ready to build your getaway home or as an investment for the future.

Asking price 480,00 or nearest offer. P: 7221313 (can also sell separately) INIINI SAMOA � Aso Toona’i 07 Setema, 2013 : Itulau 51


LIVE IN A WORLD OF INFINITE POSSIBILITIES

OFFICIAL SAMSUNG SUPPLIER

The Samsung GALAXY S4 brings people together when they’re apart. You and your friends can share screens as well as explore each other’s favorite music, files and games.

SAMSUNG GALAXY S4 Prepaid

$2399 Postpaid

$2299

DIGICELSAMOA.COM Terms and Conditions apply. For more info please call Customer Care free on 123 from your Digicel Phone.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.