Iniini samoa

Page 1

SAMOA NIINI I M O N I S I FA A M ATA L A G A : ( 6 8 5 ) 2 7 6 6 2

TA U O L E P E PA : $ 3 . 0 0

TA L A F O U O L E VA I A S O : A P I A - S A M O A

Members of the Sea Breeze dance group which recently won the International Tourism award in Dubai.

Breezing through Dubai See Page 7 Lisi o ē solitulafono... Silasila Itulau 8

Fasioti lona to’alua

Ta’utino le tinā o le pepe na tia’i

Marieta Heidi Ilalio

S

a mafai e sui o lenei nusipepa ona faia se fa’atalanoaga ma le tinā o le pepe lea na lipotia i le vaiaso ua mavae na tia’i ma maua ai e se ta’ifau ma satia.

O lenei tinā na fa’afeso’ota’ia muamua e lenei nuispepa i le vaiaso ua mavae, peita’i sa tete’e e fa’apea e le’i ma’itaga ma o ia e fa’ate’ia i le vala’au e pei ona o’o atu ia te ia. Weather

Peita’i na toe taumafai iai le Ini’ini Samoa i le Aso Lulu ma ia ta’utino ai o ia lava o le tinā o le pepe e pei ona tia’ia i Vaitele-Fou ma o lona lē mautonu na ala ai ona lē ta’utino i le moni ina ua fa’ato’a fesiligia o ia. “Ona o le fa’atonuga a leoleo e ‘aua ne’i o’u tautala i so’o se tasi e uiga i le mataupu lenei na mafua ai ona ‘ou lē tautala sa’o atu ina ua e fa’ato’a vili mai,” o le fa’amatalaga lea a lenei tinā. Sa ia ta’ua ona o le lagona lē mautonu ma le leiloa o se isi la’asaga e fai na mafua ai ona pepelo mai ae o ia lava

lea ua molia e leoleo e tusa o lenei mataupu. E le’i finagalo le tama’ita’i e toe auiliili mai po’o le ā le mafua’aga na ia faia ai lea soligatulafono ma o lo’o fa’agasolo ai su’esu’ega a leoleo e tusa o lenei mataupu. O le aso 22 o le a tula’i ai lenei tinā e 30 ma ona tupu tausaga le matua i luma o le fa’amasinoga e tali i moliaga o le tia’iina o lana pepe. O ia o se tagata o lo’o faigaluega i se tasi o matagaluega a le Malō lea fa’ato’a vaiaso talu ona amata ai.

Source: www.accuweather.com

Itulau 10 I N I I N I - ‘ AT T E N T I O N T O D E TA I L S ’

A S O T O O N A’ I 1 2 O K E T O PA , 2 0 1 3


Speaker of the House Fofoga Fetalai o le Palemene Ia fa’amanuia atu le Atua i alo ma fanau a le atunu’u i le fa’amamaluga o le Aso Sa o tamaiti mo lenei tausaga, 2013 ma talosia e tele nisi tausaga Hon. Laaulialemalietoa Leuatea Polata’ivao fa’apenei mo i latou. O se taimi fo’i fa’apenei e alagatatau ai i le tamaititi po’o le teineititi ona toe iloilo le tulaga o lona olaga po’o fa’asaga tonu pe leai ina ia mafai ona fa’asaoina atu ni suiga lelei io latou olaga. Ae mo lenei aso, momoli atu ia alofaaga i le fanau lalovaoa. Mai le: Fofoga Fetalai o le Palemene o Samoa

O le Aso Sa o Tamaiti o se aso uiga ese ia Samoa auā o le aso lea e fa’amamalu ai le sao o le fanau lalovaoa o Samoa i le tausiga o aiga, nu’u ma tapuaiga. O le sao o le fanau e lē fa’amamaina e le atunu’u aemaise ona o i latou ua tu’uina iai le Hon. Fonotoe Nuafesili fa’amoemoe o le atunu’u mo le lumana’i. O lea la Pierre Lauofo matou te avatu le fa’amalo ma fa’amanuiaga ia i latou i lenei aso fa’apitoa ua atofaina. Ia manuia la’asaga uma o le lumana’i mo i latou. Alofaaga mai le: Matagaluega o Pisinisi, Alamanuia & Leipa

Itulau 2 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Toe fausia faleā’oga na fa’aleaga e Eveni Valenitina Masoe O lenei fuafuaga a le Matagaluega o Ā’oga Ta’aloga ma Aganu’u, na tuai ona fa’agasolo ona o tapenaga sa fua aga’i i le tala o le tupe mo le tausaga 2013 i le 2014 a le Mālō. O le taimi la lenei, lea ua fa’agasolo ai loa lenei fuafuaga, ma ua ave ai le fa’amuamua i aoga na aupito sili ona a’afia i le afā o Eveni, lea na tulai mai i le aso 13 o Tesema o le tausaga na te’a

nei. O se tasi o a’oga na pito sili ona mafatia i lea fa’alavelave fa’alenatura, o le a’oga a Salamumu. O lea faleā’oga, ua amata toe fausia i le taimi lenei i lalo o le fesoasoani a le Mālō o Iapani. O ā’oga maualuluga a Palalaua ma Lefaga, ma le ā’oga tulaga lua a Vaivase Tai, o falea’oga ia, o lo’o iai le

Faaauau itulau 5

O se va’aiga i le faleā’oga o Mulivai Safata, o lo’o aofia i faleā’oga e fitu na pito sili ona a’afia i le afā o Eveni i le tausaga na te’a nei.

IT’S GOT TO BE

TOYOTA HILUX

Purchase a Toyota Hilux 4x4 Double Cab between now to 15 October and we will give you

ET950 Yamaha Generator absolutely FREE so rush into Asco Motors today and take advantage of this wonderful offer...

SA004

Test Drive One Today!

Conditions Apply!

Office 22611 Mobile 72-22611 * 7770800 * 7770226 www.asco.ws

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 3


Malo o Samoa

Minister of Finance Minisita o Tupe Faamanuiaga mo Fanau uma o Samoa Hon. Faumuina Tiatia Liuga E manatua uma fanau a le atunuu i lo latou Aso Sa faapitoa lenei. Ia tumau le agalelei o le Atua i luga o outou uma lava. Ia liligi ifo ana faamanuiaga ma puipui lo tou ola tuputupu a’e. Avea outou ma ta’ita’i o Samoa i le lumana’i ae ia manino lava o le Atua e ana le ola ma le malosi ua tausi ai tatou uma i lea aso ma lea aso. E manatua fa’apitoa fanau ua fa’ata’otolia ona o ma’i o le tino, fanau e iai mana’oga fa’apitoa, fanau ua sauaina ma ua tu’ulafoa’ia. O talosaga ia malosi lo tou fa’atuatua e mafai ai ona ave ese leaga ua lamatia ai lo tou ola ma ia fa’amalosi o ia ia te outou. Alofaaga e le mavae mo fanau uma o le Atunuu Faumuina Fa’aolatane Tiatia Liuga Minisita o Tupe Itulau 4 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


TALA FOU / LOCAL NEWS

Toe fausia faleā’oga na fa’aleaga e Eveni Mai itulau 2 fa’amoemoe a le Matagaluega o Ā’oga e ave iai le fa’amuamua pe a māe’a le galuega o lo’o fa’agasolo nei mo le faleā’oga o Salamumu. O se fa’amatalaga mai le Matagaluega o A’oga, o galuega mo ia falea’oga e tolu, o lo’o galulue ai le Matagaluega mo se talosaga i se kamupani, e latou te tu’ufa’atasia ni ata mo le toe fausiaina. O faleā’oga o a’oga tulagalua a Faleāse’ela ma Mulivai Safata, o lo’o iai le fuafuaga e fa’atino ni fa’atalatalanoaga ma le mamalu o pulega a ali’i ma faipule o ia afio’aga, mo le toe fausia o a latou faleā’oga i nisi nofoaga e ese mai i fanua o lo’o iai nei. E mafua mai lenei tulaga, ona e le’o talafeagai nofoaga o lo’o iai faleā’oga sa fa’aleagaina e Eveni, ae e mana’omia le toe fausia i ni nofoaga talafeagai auā le saogalemu o alo ma fanau mai fa’alavelave fa’alenatura i le lumana’i. O le isi ā’oga na pito i mafatia ma fa’aleagaina lona faleā’oga, o le a’oga tulaga lua a Safa’ato’a Lefaga, lea na fa’atupe ma toe fausia e le afio’aga lava ia, i lana lafoga o le loto fuatia ifo mo le fa’amoemoe e ave ai le fa’amuamua i alo ma fanau ae ta’atia ese nisi galuega fa’aleleia se’ia mautū le faleā’oga.

O se va’aiga ile falea’oga a Vaivase a’o le’i fa’aleagaina e Eveni. O se tasi lea o falea’oga o le a toe fausia ona sa tele ona a’afiaga.

O le galuega lenei a Safa’ato’a na fa’aalia e le Ofisa Sili o le Matagaluega o A’oga, Falana’ipupu Tanielu Aiafi, e iai se taimi o le a o’o atu iai se fesoasoani, ona o lea ua fa’atupe lava e latou lo latou faleā’oga. O le fuafuaga a le Matagaluega ua iai nei mo le toe fausia o faleā’oga na ogaoga ona a’afiaga, ua aofia ai le toe fa’aleleia e le Mālō o Amerika o falea’oga e fa,

lea e iai le A’oga Maualuga a Safata, Kolisi o Leifiifi, ma A’oga Tulaga Lua a Sa’anapu ma Sataoa. O le faleā’oga tulaga lua a Siumu, o le galuega lea o le a fa’aleleia i lalo o le fesoasoani a le Mālō o Saina. O galuega e le’i amataina i le taimi lenei mo isi faleā’oga uma ua tā’ua i luga, ua fa’amoemoe e amata fausia ae le’i māe’a le tausaga lenei i le vaitaimi o

tu’uaga a le fanau ā’oga. O le tulaga i le fa’aaoga ai o maota ma laoa o afio’aga mo ā’oga a tamaiti i le taimi nei a’o tālia le māe’a fausia o faleā’oga, o se maliega lea i le va o afio’aga ma le Matagaluega, ma o se sao fo’i lea o nu’u mo o latou alo a’o fa’agasolo fuafuaga a le Mālō.

Taumafai e fa’amalosi se tinā 71 tausaga Valenitina Masoe Ua ioeina i luma o le Fa’amasinoga Maualuga, e le ali’i 19 tausaga na fa’atinoa lenei soligatulafono, lona moliaga o le taumafai e fai se faigāaiga fai fa’amalosi ma se tinā 71 tausaga le matua. O lenei mataupu na tula’i mai i le masina o Iulai o le tausaga lenei, ma na a’afia ai se tina o lo’o aumau i Ausetalia, sa malaga mai i Samoa mo le tolu masina. O le afiafi o le aso 23 o Iulai o le tausaga lenei, na moa ai le vao a lē na a’afia, ae ona va’aia loa lē ua molia i lona fanua. Sa fesiligia e le tina lenei pe fia fesoasoani i lana galuega o lo’o fai, ma alu ane ai loa lenei ali’i fesoasoani e moa le vao ma mulimuli ai toe fo’i i lona aiga. O le po o le aso lava lea, pe tusa o le ta o le itula e 12 i le valuāpo, sa toe alu ane ai lē ua molia, tatala le faitoto’a pito i tua o le fale o le tinā na a’afia, ma ulufale fa’amalosi loa i totonu. Na fa’alogoina e le tinā lenei se isi o lo’o savali i totonu o lona fale, ma te’i ai loa i luga e va’ai po’o ai. Sa savali o ia agai i le fale ta’ele, ma na fa’ate’ia o ia i se tagata o lo’o i ona tua, o lo’o tago atu tapuni lona gutu ae toso o ia i se isi potu moe o lona fale. Sa tulei e lea ali’i le na a’afia i luga o se moega, ma taumafai e tapuni lona

gutu i ona lima. Sa fiu si tina e tafiti, ae e le’i mafai ona o le malosi o lea ali’i, toe o ia foi ua fai si ona matua. Sa taumafai fo’i lenei ali’i e ave’ese lavalava o le tina se’i tulou, ae e le’i mafai se’ia o’o ina tauivi ai pea ma mafai ai ona ‘e’e lē na a’afia, ma ala ai loa i luga le tei o le tinā lea o lo’o moe i le isi potu. O le taimi tonu lea, na tamoe ese mai ai loa lē ua molia mai le fale o le tinā lenei. O se ofuvae silika sa maua e lē ua aafia i totonu o lona fale, sa masalosalo ai loa le tinā lenei ma iloa ai o le ofuvae o lē o lo’o molia. Sa faia su’esu’ega a Leoleo i lenei mataupu, ma taofia ai loa i lalo ole va’aiga a leoleo lē ua molia, lea na ia ioeina ai lenei soligatulafono i le taimi na faatalatalanoa ai. E lua moliaga o lo’o molia ai lenei ali’i, o lona igoa o Talalelei mai Lauli’i, ma ua toe tolopo nei lana mataupu i le vaiaso fou mo se faaiuga a le Fa’amasinoga Maualuga, e tusa o lana ioe i moliaga e lua o le taumafai e fai se faigaaiga fai fa’amalosi ma le moliaga o le talepe fale po’o le ulufale i le fale o se isi e aunoa ma se fa’atanaga ma lona fa’amoemoe e faia ai se soligatulafono. O lē ua molia, e iai ona moliaga muamua ua fa’amauina i luma o le Fa’amasinoga, o moliaga o le talepe fale.

REQUEST FOR PROPOSAL INSTITUTIONAL DEVELOPMENT ADVISOR The Government of Samoa through the Ministry of Natural Resources and Environment wishes to invite applications from qualified individuals for the following position with the Planning and Urban Management Agency.

1.

Institutional Development Advisor

Detailed Terms of Reference and information on the application procedure are available from the Planning and Urban Management Agency office on Ground floor of the Tui Atua Tupua Tamasese Efi Building or email kirisimasi.seumanutafa@mnre.gov.ws or utulei. lui@mnre.gov.ws for an electronic copy of the tender document. The deadline for submission 11:00am (Samoan time) on Monday 04 November 2013. Applications must be submitted to: Secretary Tenders Board 4th Floor, Central Bank Building Ministry of Finance Apia, Samoa For clarification or further information contact: - email: Mr. Kirisimasi Seumanutafa on kirisimasi.seumanutafa@mnre.gov.ws or Ms Utulei Lui on utulei.lui@mnre.gov.ws or Tel: +685 67200. Signed

Taule’ale’ausumai La’avasa Malua CHIEF EXECUTIVE OFFICER

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 5


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Poloa’ia Matagaluega o Ā’oga e tapena ese Valenitina Masoe O faiā’oga o le Kolisi o Avele o lo’o nonofo i totonu o le lotoā a le ā’oga i le taimi lenei, ua poloa’ia e le Ofisa Sili o Pulega a le Matagaluega o A’oga, Ta’aloga ma Aganu’u, e tapena ese. Ua mafua lenei poloa’iga, ona o se fuafuaga a le Matagaluega ua iai nei, e toe fa’aleleia ai fale, ona fai ai lea o se isi fuafuaga i le fa’aaogaina. O le alia’e mai o lenei mataupu, na mafua mai ona o ni fa’amatalaga ua o’o mai i le Iniini Samoa, i se fe’ese’esea’iga o lo’o masalomia na va ai le ali’i pule ma se tasi o faiā’oga o lo’o nofo i le lotoā. E fa’apea fo’i se isi fa’amatalaga, o se fa’atonuga mai le Ali’i Pule e tapena ese ai faia’oga o lo’o nonofo i le lotoā, lea na tula’i mai ai lenei fe’ese’esea’iga. Na fesiligia le Puleā’oga o Avele i lenei mataupu, ae ona fa’aalia e le’i iai se vevesi po’o se mataupu fa’apea na tula’i mai. E ui ua tali mai le ā’oga i nei tu’ua’iga, ae e lē nātia ai le mataupu ua tu’u mai ai le poloa’iga a le Matagaluega ua iai nei. Mo le silafia, o fanua uma o le Mālō, e lesitala i lalo o le Matagaluega o Puna’oa Fa’alenatura ma le Si’osi’omaga (MNRE).

O se va’aiga i le lotoā o le Kolisi o Avele.

“O le fanua o lo’o iai le ā’oga o Avele, e i lalo o le MNRE, ae o lo’o fa’aaoga e le Matagaluega o A’oga, Ta’aloga ma Aganu’u,” o se fa’amatalaga lenei mai le Matagaluega o A’oga. Fa’aalia fo’i e le Matagaluega, o fale o lo’o iai i le lotoā a Avele, o meatotino ia a le Matagaluega o A’oga, ma o le Ofisa

REQUEST FOR EXPRESSIONS OF INTEREST FOR CONSULTANCY SERVICES Funded by: GEF/LDCF Resources Implementing Agency of GEF: UNDP GEF Focal Point and Lead Implementing Agency: Ministry of Natural Resources & Environment Executing Agency: Samoa Tourism Authority Expressions of Interest are being sought from suitably qualified and experienced Consultants who can fulfill all the requirements associated with the Inception Phase of the Tourism Climate Change Adaptation Project “Enhancing the resilience of tourism – reliant communities to climate change risks”. The Technical Assistant (TA) will provide technical input and strategic guidance to the activities required of the project in this Inception Phase concluding with an Inception Report and finalised Implementation Plan for the Project. An individual consultant is required who can fulfill the eligibility requirements associated with the project. A single contract will be drawn between the Samoa Tourism Authority and the Consultant prior to its commencement. The project Inception Phase duration is estimated to be three (3) months during which time the consultant will work together with STA, the Tourism Climate Change Taskforce and stakeholders. The indicative start date is 11thNovember 2013. All EOIs must be addressed to The Secretary, Government Tenders Board, Samoa Ministry of Finance, Private Bag, Level 4 – Central Bank of Samoa Building, Apia and clearly marked “Expression of Interest for Tourism Climate Change Project – Strictly Confidential” no later than 9.00am (Samoan time zone)Monday 28th October 2013. One original and 4 copies of the EOI are required. Interested consultants may obtain the detail Information Package with Eligibility Requirements from: Mrs Amiaifolau Afamasaga – Luatua P.O. Box 2272 Apia, Samoa Ground Floor - FMFM II Building Telephone (685) 63506 Fax (685) 20886 Email: amiaifolau@samoa.travel

Itulau 6 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

Sili o le Pulega, e avatu ai le fa’atanaga e nofo ai se faia’oga i so’o se fale o lo’o i totonu o le lotoā a le a’oga pe tuli ese foi se faia’oga o lo’o nofo ai, ona o ni mafua’aga tatau. O le mafua’aga na fausia ai fale o lo’o i le lotoā ma fa’ataga faia’oga e nonofo ai, o le fesoasoani sa mo’omia i meaa’oga a

tamaiti o le Nofo Tumau. Peita’i, e lē o toe iai se Nofo Tumau a Avele, ma o lea ua poloa’ia ai e le Ofisa Sili o Pulega faia’oga o lo’o iai nei, ina ia tapena ese, ae se’i toe fa’aleleia fale ona fai lea o se isi fuafuaga i le fa’aaogaina.

Fetu’una’i a’oa’oga fa’asaeanisi i aoga maualuluga Valenitina Masoe O lenei fuafuaga a le Matagaluega o A’oga, Ta’aloga ma Aganu’u, o le a fa’ao’o atu i le kapeneta i se taimi lata mai, aua lona iloiloina. O lo’o fa’agasolo tapenaga a le Matagaluega i le taimi lenei, e fuafua ai le fetu’una’iga o a’oga o le a a’oa’o ai le faasaeanisi mo le vasega 12 ma le 13, i a’oga maualuluga. O lona uiga, e le’o aoga maualuluga uma, o le a a’oa’o ai le fa’asaeanisi, se’i vagana ai a’oga tetele o lo’o iai nei, o lo’o a’oa’oina ai mataupu uma o le fa’asaeanisi (Biology, Physics, Chemistry) e pei o le Kolisi o Samoa, Leifiifi ma Avele. O se fa’ata’ita’iga mo lenei fuafuaga, afai o le Kolisi o Mataaevave i Salafai o le a a’oa’oina ai le fa’asaeanisi, o lona uiga, o tamaiti o lo’o a’o’oga i le a’oga a Amoa i le vasega 12 ma le 13 e filifilia le fa’asaeanisi, o le a aga’i uma i Mataaevave e a’o’oga ai, ona o le a’oga lea ua mautū iai le a’oa’oina o le fa’asaeanisi. “O lea faiga, e mafua mai ona e lē o lava faia’oga latou te tau’aveina le fa’asaeanisi,” o se saunoaga lea a le Ofisa Sili o le Matagaluega o A’oga, Ta’aloga ma Aganu’u, Matafeo Falana’ipupu Tanielu Aiafi. Na ia fa’aalia fo’i, o lea fuafuaga, o se

taumafaiga e unaia ai le fanau e a’oa’o le fa’asaeanisi ona o se isi lea tomai ma agava’a o lo’o una’ia e le Malo i le taimi lenei. Mo le silafia, e le’o atoatoa le a’oa’oina o le fa’asaeanisi i nisi o a’oga maualuluga, ona o le fa’afitauli lenei o le lē lava o faia’oga. O nisi o a’oga maualuluga i le taimi lenei, e le’o atoa vaega e tatau ona a’oa’o ai le tamaititi i le fa’asaeanisi ona e lē o atoa mataupu e pei o le Physics, Biology ma le Chemistry, ona o le lē lava o faia’oga ma le lē mautu o meafaigaluega e a’oa’oina ai mataupu ta’itasi. O lea taumafaiga, o le a mautu ai le ā’oga e aga’i sa’o iai le tamaititi, aua le atoatoa ma le fa’amanuiaina o ana a’oa’oga i se miti o lo’o naunau iai i le a’oa’oina o tomai ma agava’a fa’asaeanitisi.

Le Ali’i Ofisa Sili o le Matagaluega o A’oga, Ta’aloga ma Aganu’u, Matafeo Falana’ipupu Tanielu Aiafi.


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Breezing through Dubai Merita Huch The time was after 9pm and the Faleolo International Airport was now drawing a crowd at the arrival area. A dance troupe from Sea Breeze at A’ufaga Aleipata had come a long way but the enthusiasm sounded in the drums, the patē and the string instruments, the singing and the clapping drew a the crowd like magnet to this part of the airport. Just feet away another crowd was gathering. The Manu Samoa 7s team was saying last goodbyes to the Samoa Rugby Union officials, relatives, friends and die-hard rugby supporters who’ve made the trip to this side of the island just to see the boys off. That gathering soon dispersed but the arrival area continues to attract more people. There really should have been someone to announce to the growing crowd what the entertainment and cheering was all about. More were curious because recently crowned Miss Samoa Susan Fanueli accompanied by members of the Samoa Tourism Authority was also there eagerly awaiting the plane’s arrival. Chris Booth the owner and manager of the Seabreeze resort has had his shares of ups and down together with his wife Wendy and the whole staff of the resort. Despite the hardship having seen everything swept away from the wrath of the 2009 tsunami they’ve just picked up again and continued and after four years, the risk of staying at the bay at A’ufaga and push their business has paid off. Back to the airport scene, more and more people, even the taxi drivers have stopped walking around and just concentrating on the free entertainment provided by the Seabreeze dance group. Children who came with their parents to wait for visiting relatives have started their own dance group at the space provided for their special guest.

Then all of a sudden the dancing stopped and was replaced by the young boys and girls jumping up and down indicating Chris’s arrival with the coveted prize. It was like watching the arrival of Manu Samoa in one of their victorious returns from international competitions.

The dancers even performed the Manu Samoa war challenge while the crowd that’s truly built up now were clapping and cheering this small man walking, and then dancing his way into the foyer with the trophy in his hand. One of the senior members of the dance group grabbed the trophy off him

Position Title: Finance and Administration Manager Reporting to: The Secretary General Summary: The Finance and Administration Manager is responsible for working to support the Samoa Red Cross Society strategic goals and objectives. He/she will plan and direct accounting activities within the Finance unit by performing the following duties and responsibilities. DUTIES Applicable to All 1. Work towards the achievement of the Samoa Red Cross goals 2. Perform other work related duties and responsibilities as may be assigned by the Secretary General

Specific duties, responsibilities and accountabilities: Work as part of the Samoa Red Cross team 1. Manage the funds and financial assets of the Samoa Red Cross according to existing standards, guidelines and procedures. 2. Provide financial analysis, advice and treasury management. 3. Advise the Secretary General on all financial matters 4. Implement proper financial management processes to ensure proper recording, reporting and management of finances. 5. Ensure proper monthly closing and reconciliation is carried out for the Samoa Red Cross. 6. Monitor the budgets and ensure accurate accounting, proper authorisation and internal control procedures are in place. Investigate and address significant variances. 7. Coordinates preparations of external audit materials and external financial reporting. 8. Manage and supervise staff ensuring routine finance tasks are carried out as agreed (including petty cash, payments, receipts, purchase orders, salary payments etc). 9. Maintain and ensure all administrative systems, policies and procedures are in place 10. Manage the administration of human resources as directed by the Secretary General 11. Maintain available basic material infrastructure (office buildings, transport and other means), ensuring its sustainability in terms of operation and maintenance. 12. Other responsibilities entrusted by the Secretary General.

Person specification General In good mental and physical health Qualifications Qualifications in Accounting. Further qualifications in Business Administration or related field an advantage Experience Experience working for at least 5 years in finance and operations, preferably in a management role. Experience with working for the Not for Profit sector Skills Skills in computers (Windows, spreadsheets, word-processing) Strong analytical skills Management and Leadership knowledge and experience Languages - Samoan and English Remuneration - $40,000/pa Closing Date: 18 October 2013

Required Preferred x x x x x x

Secretary General Samoa Red Cross Society

x

x A - 12/10/2013

as hugs and kisses and exchange of fresh flower garlands kept others busy. “This is a team effort,” yelled Chris trying to speak above the noise and the drums. It’s certainly a proud moment for Samoa although many were not clear as to what all the fuss was about. Having almost everyone from the media there though was enough to tell the onlookers that the trophy now given to the other half of Seabreeze resort, Wendy Booth must have been an important one. A total of six resorts from Samoa competed at the International Tourism awards in Dubai this year. Last year, the resort of the year award went to Sinalei Hotel. It’s recognition of excellence in service and the judges in this competition are professionals in the tourism industry worldwide. Seabreeze caters for any visitor but the bungalows are best suited for couples looking for that much needed personal time to rekindle romance or start one. The food in this place has had guests returning for more and Wendy says it’s not just for the tourists. “We have many Samoans coming over for our lunches, outside oven grilled pizza, the other international award winning Samoan food and as seen that night, their fiafia evenings. The secret of their success? Wendy says, is pure hard work and an excellent team effort. Those employed at Seabreeze are mainly from the village where the resort is located, A’ufaga. The award for Leading Resort in Samoa is now added to the collection of awards Seabreeze has garnered over the past four years both locally and internationally. And the hope is that Seabreeze continues to provide the best quality service it’s now awarded for from Dubai.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 7


MAI I LE FAATONU / EDITORIAL

iniinisamoa@gmail.com

Lisi o ē solitulafono i faiga aiga By Te’o U. L. F. Va’a I le taimi nei o lo’o talanoaina e le lautele o tagata le mataupu pe tatau ona faia se lisi o i latou ua fa’amaonia le solitulafono e fa’atatau i ituaiga faiga aiga eseese, aemaise le fa’amalosi o faiga aiga (rape) ma le mataupu lea ua ta’ua nei o le pule lē uma (carnal knowledge) ma le fa’ao’o lima matagā (indecent assault). O tulafono o faiga aiga (laws governing human sexuality) ia tatou te fa’aaogaina nei o tulafono na aumai e malo mai fafo (ft.Siamani ma Niu Sila), fa’apea fo’i tapuaiga ekalesia eseese i Samoa e aofia ai le EFKS, Katoliko, Metotisi, ma isi. Ae lē fa’apea ai la e le’i i ai ni tulafono a Samoa anamua e pulea ai lea tulaga, auā o le mea moni, sa i ai, ma sa fa’amalosia e fono a matai. Talu lo tatou tuto’atasi i le 1962, sa i ai fo’i le sao o lo tatou malo i le fa’aleleia atili o tulafono o lo’o ta’ita’iina ai tulaga tau faiga aiga. Ae o le tulaga la lea o lo’o fia maua ai le tofā a le atunu’u, o le alagatatau lea ona faia se resitara o i latou ua fa’amaonia le solitulafono i ituaiga faiga aiga ua fa’asaina i lalo o le tulafono, pei la ona ta’ua muamua, o le pule lē uma ma le fa’ao’o lima matagā. O le autu moni lava o lenei resitara pei ona ta’atele i atunu’u papalagi o le fa’amoemoe ia fa’ala’itiitia ai nei ituaiga soliga tulafono auā a iai se lisi fa’apea ona faigofie ai lea i leoleo ma isi tagata nu’u ona iloa suafa o i latou nei ma mafai ai ona fa’ala’itiiti avanoa e solitulafono ai i latou. Ae o le pona o lenei resitara e fa’apefea pe’a ua salamō le tagata lea na solitulafono i ni faiga aiga matuiā? E lē avea ea lenei resitara ma se poloka mamafa e toso ai ia i lalo ma fa’afaigatā ai lona olaga fa’afouina? O le a ta’uvalea pea o ia i sana mea sesē na ia faia a’o la’itiiti po’o se isi mafua’aga talafeagai ia te ia? I lenei tusitusiga ou te lē fia au i tagata solitulafono, auā o le tulafono lava o le tulafono, e sa’olele lava lana malaga pei o se ti’a. Pau o lea i la’u mau a fa’atu se resitara ia o gatasi ma se polokalame mo

Mataupu pe tatau ona faia se lisi o i latou ua fa’amaonia le solitulafono e fa’atatau i ituaiga faiga aiga eseese, aemaise le fa’amalosi o faiga aiga (rape) ma le mataupu lea ua ta’ua nei o le pule lē uma (carnal knowledge) ma le fa’ao’o lima matagā (indecent assault).

le a’oa’oina o tagata ua fa’amaonia le solitulafono. O le autu o lea polokalame e a’oa’oina ai i latou ina ia aua ne’i toe faia nei soliga tulafono, ma mafua’aga e tatau ai ona suia o latou talitonuga masani (mind set). Auā i lo’u taofi fa’atauva’a, e leai se tagata e leaga i lona natura, na’o se tagata e leaga lona a’oa’oina (bad education). O lona uiga, a lelei le a’oa’oina o le tagata o le a lelei fo’i lana amio, aemaise i mataupu tau faiga aiga. Ou te manatua pea le mataupu lea na finau ai polofesa ta’uta’ua o le lalolagi i le 1980’s i le va lea o Derek Freeman mai Ausetalia ma Margaret Mead mai le Unaite Setete. E fai sina mamafa o lenei finauga ae o le a ou taumafai e fa’aaoga le gagana faigofie. O le autu o lea finauga o le mau fa’a-Samoa e uiga i faiga aiga (sexual behaviour). O le taofi o Margaret Mead o tagata Samoa e talitonu e sa’oloto tama ma teine i faiga aiga vagana ai ua fa’aipoipo (sexual liberty until marriage). Ae tete’e Derek Freeman,

o se polofesa mai le Iunivesite Aoao o Ausetalia. O le taofi o Freeman o tagata Samoa e lē sa’oloto i mataupu tau faiga aiga, ae fa’asāsā ona tagata mai lea tu vagana ua fa’aipoipo. E fa’ataga la le isi ae fa’asā le isi. Taua fo’i e Freeman o Samoa o se atunu’u e fa’amamafa ai le tu o le teine muli, o se tama’ita’i e le’i momoe ma se tane, ma fa’ato’a fa’ailoa lava lona teine muli i le taimi o lana fa’aipoipoga i luma o aiga i le sauniga lauiloa o le fa’amaseiau. O le uiga o lana tala, o tagata Samoa e manana’o e fa’aipoipo i teine muli, po’o teine e le’i pa’ū. E a’afia ai la la’u tala i lenei tulaga sa i Samoa i aso la, aua atonu o le isi lea ala e ta’atele ai le soliga tulafono o le pule le uma ma le fa’ao’o lima matagā i Samoa i aso nei. Ona o ni toega o ni fa’amoemoega o tagata i aso la, ae le’i taunu’u mai le lotu. Ma o le isi lea tulaga ua tatau ona suia. Ua uma le taimi ma mana’oga o aso la, ua lē o toe itiiti ni avā a tagata Samoa. I aso la o le nonofo o le tama talavou poo

se matai toeaina i se teine itiiti e 12, 13, 14, 15, 16 tausaga o se tu masani, ona o le mana’oga lava o tagata i se teine muli, e le’i pa’ū. Ua lē toe fa’apena aso nei. A pa’ia se teine e 16 tausaga masalo e molia se tagata i le tulafono i le pule le uma. O le tausaga lena ua fa’ato’a amata ai i le kolisi. Masalo e 26 tausaga o le teine fa’ato’a uma lana a’oa’oga i le iunivesite, ma o le taimi fo’i lena fa’ato’a i ai sona fa’amoemoe e sa’ili ai sana tane. I aso anamua, e iloa le teine e sauni e nofo tane i le alu o lona palapala ma o le taimi fo’i lava lea e avea ai ma se sui o le aualuma. Ae o aso nei, ua lē toe iai se fua fa’apena auā fo’i ua a’o’oga uma teine laiti ma ua tatau fo’i la i tama ona a’o’oga ne’i misia le va’a. Lona uiga, ua matuā sui lava o tatou olaga, o le fuata ma lona lou. Ua ese fo’i nei aso. O le ala lea e tagi ai le pu mate, a fai se resitara ia o gatasi le futia ma le umele, ia fai fa’atasi ma se polokalame e a’oa’oina ai tupulaga fou o Samoa.

REGISTER FOR SEXUAL OFFENDERS By Te’o U.L.F. Va’a The question of setting up a register for sexual offenders is being discussed in public consultations at the moment, thanks to the initiative by the Law Reform Commission and judges of the court most noticeably Vui Nelson.

The intent of the court is commendable because it believes that such a register would provide a warning to members of the public about potential criminals especially those already convicted of sexual crimes such as rape, sex with minors and indecent assault. I believe, however, that a register will

Itulau 8 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

not be sufficient without a re-educative programme to not only demonstrate to offenders why they are wrong but also how they can beat their evil habits. For I do not believe that people are bad by nature. Only that their education has been faulty. Correct the education system and everything should be alright.

Perhaps I am being simplistic maybe a Romantic, but there is ample evidence to support my views. The modern sources of legislation governing sexual behaviour in Samoa emanates from two main sources: one, See next page


MAI I LE FAATONU / EDITORIAL

iniinisamoa@gmail.com

From previous page

A weekly publication of BETA Multi-Media Investments Co. Ltd Contact Ph: (685) 27662/8425917 or email: iniinisamoa@gmail.com

Chief-Editor/Faatonu Sinia Te’o Unasa Dr. L.F. Va’a Email: unasa_vaa@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7241499 Sub-Editor/Faatonu Lagolago Merita Huch Email: mhuch@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7798386 Sales and Business Development Manager Tuiloma B. Tamati Email: iniinisamoa@gmail.com Ph: (685) 7221313 or 7520415

Contributing Writers: Valenitina Masoe Email: vmasoe@iniinisamoa.ws Marieta Heidi Ilalio Email: milalio@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7746189 Lay-out/ Graphic Designers: Muliagatele Joseph Stowers Email: jstowers@iniinisamoa.ws Account Executives Falevaai Ah Kuoi Email: fak@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7520415 Pusa Otto Email: potto@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7724147 Administration Executives Iasoni Meleisea Email: iasonitoviomeleisea@yahoo.com James Tavana Email: jtavana@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7285608 Administration Officer Saufoi Afutoto Ph: (685) 7262385 Public Relations Officer Soi Lalovi Lome Ph: (685) 7505349

Circulation and Distribution (New Zealand): Dominic Moala Ph: 021 263 3189 Email: soljahz_78@hotmail.com

Printer: Samoa Observer

from the laws of the former colonial rulers of Samoa, Germany and New Zealand and two, the teachings of the Christian churches, such as the Congregational, Catholic and Wesleyan churches. This is not to deny that ancient Samoan society also had a role to play, because the Village Council of Chiefs also played a leading role in the regulation of sexual behaviour as part of its other functions. But such regulation affected mostly the broad rules which applied at the time eg with regard to taboos against sexual liaisons between chiefs’ wives and others. Why the need for an education programme? Because the circumstances which prevailed in pre-Christian times no longer prevail. In those days, before 1830, Samoans were obsessed with the notion of virginity. That is to say, a chief’s son, a manaia, or a chief, expected to marry a virgin, a young woman who has kept her virginity intact, and knows no other man. The justification for this was to ensure that the chief’s bloodline is kept pure. Whether that actually happens is of no relevance here because there are instances of chiefs who married girls already impregnated by others. But it was the ethos of ancient Samoa to marry a virgin, and so the bride was publicly deflowered in a special ceremony called

the fa’amaseiau. Those days have long gone and we are in a new era. Before the time of Christianity, it was usual for young girls of 12, 13, 14, 15 and 16 years to get married to chiefs or sons of chiefs (manaia). There were no questions asked, nobody was found guilty of sleeping with a minor and there were no cases of indecent assault. So where did we go wrong? The answer is times have changed. What we took for granted is no longer possible, because we have also changed. For instance the average young woman in pre-Christian Samoa married at around 16 years and our young men looked to marrying what we would call today “minors”. Today, that is no longer possible as most girls want to pursue their education up to university level. By the time they are finished, they would probably be as young as 26 and as old as 30, quite the opposite of our expectations in ancient Samoa. So that is the reason for the need of a re-educative programme, to re-learn the changes in our culture of which there are many. To have just a register of sexual offenders is not enough, I submit. In this education programme, we not only have to demonstrate why breaking the law does not pay, we should also demonstrate why

the alternative lifestyle of living within the law is to our advantage in the long run. These programmes are also suitable for other members of the public, not just for those on the sexual offenders’ list. Here is a list of proposed subjects for the programme: 1. From the inside looking out. Samoan views about human sexuality. From preChristian times to the present. 2. From the outside looking in. Outsiders’ views about Samoan sexuality. Compare Margaret Mead and Derek Freeman. 3. Modern Samoan beliefs and practices relating to human sexuality. 4. What does the future hold for Samoan sexuality. Exploratory. 5. Modern laws relating to the ordering of Samoan sexuality. The course can be both general and specific, depending on the availability of lecturers. I think it would be a very good programme, especially if conducted in the vernacular language. And of course, more subjects can be added, for example, Samoa can be compared with other countries of the Pacific, or with the world, and perhaps bring in both biological, sociological and philosophical factors of human sexuality.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 9


TALA FOU / LOCAL NEWS

Lē mautū fuafuaga mo kolisi maualuluga a le Mālō Kolisi o Leifiifi, se tasi o aoga maualuga o lo’o aofia ai i se fuafuaga fou a le Matagaluega o Aoga.

Valenitina Masoe O ā’oga maualuluga a le Mālō e aofia ai le Kolisi o Sāmoa, Kolisi o Avele ma le Kolisi o Leifiifi, o ā’oga ia o lo’o fia fa’amautū iai se fuafuaga a le Matagaluega o Ā’oga, Ta’aloga ma Aganu’u. E mafua mai lenei tulaga, ona o le fuafuaga a le Mālō, lea ua avea ai ā’oga fa’aitumālō uma i Itumālō ta’itasi ma Kolisi Maualuluga. O lea suiga (zoning), ua faia e le Mālō ina ia aga’i sa’o ai le tamaititi ia i le Kolisi o lo’o i lona Itumālō nai lo le toe tau malaga i kolisi maualuluga ua tā’ua i luga. Ua pasia ai fo’i e le Matagaluega o Ā’oga, se suiga ua faia nei mo le su’ega fa’ai’u mo le vasega valu (Year 8 National Exam), lea sa masani ona su’e ai tamaiti uma o le atunu’u, e sa’ili ai a’oga maualuluga o le a fa’aauau ai a latou a’oa’oga. O le suiga lea ua iai, o le a fa’atautaia pea le su’ega fa’ai’u mo le tausaga valu,

peita’i o le a lē toe filifilia mai ai tamaiti mo le Kolisi o Samoa, Avele ma Leifiifi, ae o le a avea ma su’ega e sa’ili ai le tusipasi o le tamaititi e iloa ai ua māe’a ana a’oa’oga i le ā’oga tulaga lua ma ua fa’au’u mai i le vasega valu. O le tusipasi fo’i o le a ‘umia e le tamaititi pe a māe’a lana vasega valu, o le a fa’aaoga e ulufale ai i su’ega ulufale a le a’oga maualuga e filifili e ā’oga ai. O lea fuafuaga a le Mālō, o lo’o fesiligia ai pea e le mamalu o le atunu’u le tulaga o le a iai nisi nei o Kolisi Maualuluga, i le tulaga o le ono tapunia ma le fa’aauau pea, a’o ai fo’i o le a talia e ā’oga ai ma lē mafai ona ulufale iai. Na fesiligia le Matagaluega o Ā’oga i lenei mataupu, ma fa’aalia ai, e le’i mautū se fuafuaga a le Matagaluega i lea fuafuaga. “O lo’o iai le fa’amoemoe e amata i le tausaga fou, fa’atalatalanoaga (consultations) ma le mamalu o le atunu’u i lenei mataupu, ona ave ai lea o se fautuaga talafeagai i le Kapeneta,” o se tali lea mai le Matagaluega o A’oga.

Soloatoa falepuipui fasioti lona to’alua Valenitina Masoe Ua nofosala nei i le toese mo le olaga atoa, le ali’i o Lafaele Taue’etia, 27 tausaga o Nono’a Saleimoa, ina ua fa’amaonia lona moliaga o le fasioti tagata fa’amoemoeina ua maliu ai lona to’alua. O le vaiaso lenei, sa fa’agasolo ai taualumaga o lenei mataupu, ma fa’amaonia ai e le vasega o fa’atonu le moliaga e fa’asaga ia Lafaele, lea e iai le fa’ai’uga o le soloatoa i le toese ua faia e le Ali’i Fa’amasino o Justice Pierre Slicer. O lē ua maliu (Daisy Taue’etia), o le to’alua o lē ua molia, ma o se tama’ita’i 28 tausaga mai To’elau. O lenei fa’alavelave, na tula’i mai i le aso 14 Iuni o le tausaga lenei, ma o le aso fo’i lea na maliu ai lava le tama’ita’i ua a’afia. O le mau a le ali’i foma’i o Carl Winskog, na faia le ta’otoga fa’apitoa o lē ua maliu, o se manu’a i le itu tauagavale o lona fatafata, e mafua mai i se tui, pe e A - 28/09/2013, 12/10/2013

Itulau 10 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

Faaauau itulau 13

Le alii o Lafaele Taue’etia, ua soloatoa nei i le toese i le moliaga o le fasioti tagata fa’amoemoeina ua maliu ai lona to’alua.


FEATURES

iniinisamoa@gmail.com

Lauga a Penisimani, Tamā o le Galuega Tala’iga Kerisiano Upu tomua: O Penisimani o se tasi o tagata Samoa muamua na liu lotu i le tapuaiga Kerisiano i le 1830 ma a’oa’oina e misionare papalagi i le 1836 e tala’i le lotu i le tulaga o se a’oa’o i le a�oaga o Amoa. E le gata o ia o se tasi o tagata Samoa na mua’i iloa tusitusi ma faitau tusi i le gagana Samoa, ae o ia fo’i o se tagata lauiloa i le fatu solo ma le fatu pese i lena vaitaimi, 1830-1860. O nisi la nei o ana lauga na ia tusia ma ou aoina i le vaitami na ou a’oga ai i le Iunivesite Aoao o Ausetalia, 1984-1987. (T.U.L.F.V.) (Tusia e Penisimani, A’oa’o Amoa) Auamanu ma le Tagia’a O le tala i le motu o le auamanū i le tagia’a. O le figota e lē se i’a a’o le figota lava. Fa’auta mai, ua fa’aleaogaina le ‘auamanu e lea mea fa’atauva’a o le tagia’a. A ua siliga i’a tetele o le sami ona motu ai o le ‘auamanu. Fa’atatau ia. E fa’apea lava. E lē malaia se tagata i mea tetele, o taua ma poula ma isi mea fa’apena auā ua iloa e tagata o mea leaga ia. A’o mea iti, o manatu o le loto, o mea ia e pa’ū ai ma malaia ai le tagata, o le tagia’a lea na motu ai le ‘auamanu. Sema e, tatalo i le Atua ia tineia le tagia’a oi loto ne’i maumau le ‘auamanu o le agaga ona motu, o le malaia lea. A ‘ia ufitia mata o le tagia’a, a ia sao le ‘auamanu ne’i fa’aletonugaina. O le agaga lava lea. Taliga toga a Tiatia i Salemuliaga Na aiali’i Malietoa i Sagana. O le mana’o lava o Tiatia i le sa ia Malietoa, o le to’elau le igoa o le ie. Ona tali lea o toga i Malie, le igoa o le Maota o Malietoa. Ua tali lava toga o Tiatia, a

“Taliga toga a Tiatia i Salemuliaga” Na manao Tiatia i le ie o Malietoa e taua o le Fuaoletoelau. O le ala lea na le faailoa ai isi toga. Ae ina ua to e Malietoa le Fuaoletoelau faatoa faailoa ai e Tiatia le toga a Malietoa.

ua vaavaai atu lava le teine e le’i toina mai lava le ie na ala ai le āi le aiali’itaga. Fa’auta ua lē ailao lava le teine, e musu i ailao auā ua lē tōa le ie na aialii ai. Ona silasila atu ai lea o Malietoa ma le faletoga uma i le teine ua lē ailao lava,

a ua ailoa uma lava le au tali toga. Ona taumate ai lea e le fale toga pese a le mea ua lē ailao ai le teine. Ona o’o atu ai lea o le susuga a Malietoa ua fa’apea atu, o le teine lava lena ai e lē ailao ona o le ie nei e le’i toina atu, ai lava o lea

le va’ava’ai maiina i ai le teine, seia to atu lava ona faatoa ailao lava lea o le teinena, ae lelei ona to ia o le ie, seia ailao ai le teine ua fa’asaga ese fa’apea mata o le teine ua lē se’i vaai tonu i toga e talina i fafo. Auā e ui lava ina ailao o le teine, ae lē vaai tonu mai lava i toga o fua atu, auā ua lēto-ina lava le ie na aiali’i ai Tiatia. O le mea lea ua ailao nofo ai ma fa’apea ona ailao, “Saō, saō i le Pateine o Vaovasa. Saō, saō, i le Ululogologo. Saō, saō i le Fa’atotologa a Tama. Saō, ē, toga ua tali i Malie, auā ta lē malie. Saō, saō, i le Uoutumoso. E, o le ‘ava ua inu i Malie, auā ta lē malie. Saō, saō, i le Paleso’o.” Ona fa’afofoga atu ai lea o Malietoa i le ailao ua ailao ese, ua lē taua mai lona suafa. Ona o’o atu ai lea o lana susuga i le Masiofo e lelei ona tatala le ie ina to aua ua fa’apea toga ona ailao. Ona to lava la o le Lauto’elau. Le ie le ua fua fa’ata’amilo i le fale toga. Ua fa’alogo mai le teine ua gū le fale toga, ua masalo o le ie ua to. Le teine lea fa’ato’a liliu tonu mai ona fofoga, ua matuā ailao Faaauau itulau 12

Ph: 8427662 or 27663

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 11


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Maketi fou, avanoa lelei fa’atauvaga

Ata totonu - Tapuono Pita mai Afega fa’aalia le agaga fiafia e fa’aaoga lenei maketi e fa’atau ai fua o ana fa’a’ele’ele’aga.

O se vaaiga i le Maketi Fou a Ben Ah Liki i Taufusi.

Marieta Heidi Ilalio O lo’o iai le talitonuga o le alii Palemia, Tuilaepa Lupesoli’ai Sa’ilele Malielegaoi e aogā le tele o maketi mo fua o fa’a’ele’ele’aga e telē ai se tauvaga a le ‘au fai maketi ma le Malō. O lana saunoaga lea na fai i le tatalaina aloa’ia o le Taufusi Market i le amataga o le vaiaso lea o lo’o fa’atautaia e le alii o Ben Ah Liki, o le alo o Lemalu Ray Ah Liki se tasi o alii faipisinisi lauiloa i Samoa. I le saunoaga a le afioga i le alii Palemia na ia ta’ua ai, o le tele o le mau maketi lea ua tatalaina nei e tele sona sao i le mafai ona tauvā ma le Malō e ala i le maketi fou i Fugalei lea ua amatalia ana galuega. “A na se’i vave iloa e tele fa’apea ni maketi e ofoina atu le auaunaga i le mamalu o le atunu’u se manū ua fa’asao le seleni mo le maketi i Fugalei e fai ai nisi atina’e aogā,” o le saunoaga lea a Tuilaepa. Sa ia fa’aalia ai e fa’apea, e tele auala e maua ai tagata e tosina i so’o se maketi

Le afioga i le alii Palemia, Tuilaepa Lupesoli’ai Sa’ilele Malielegaoi a’o ia ‘o’otiina le lipine e tatala aloa’ia ai le Maketi i Taufusi a Ben Ah Liki.

pe a lelei auala e fa’atosina ai tagata i metotia ese’ese fa’apisinisi e ofo atu mo le lautele. O lenei maketi e silia ma le $300,000 talā Samoa lona fa’atupeina i ni poloka e 140 lea o lo’o fuafua e fa’amae’aina ma fa’aavanoa mo le ‘au faifa’ato’aga e

fa’atau ai a latou fua o fa’a’ele’ele’aga. O lenei lotoā o lo’o iai ma ni vaega fa’apitoa e paka lelei ai ta’avale ma pasi fo’i pe a fa’aaogaina e le ‘au faifa’ato’aga i le telē o avanoa e fa’atau ai fua o fa’a’ele’ele’aga. Na fa’aalia e se tasi o faifa’ato’aga,

Tapuono Pita mai le afio’aga o Afega le agaga fiafia e fa’atauina ana meamata i le maketi lenei a Ah Liki ona o le mamā, telē toe malu lelei i taimi o timuga ma le la. O le agaga lava fo’i lea na fa’aalia e le tamā ia Setu Fogavai o Saleauumua lea na ia ta’ua le matagofie o lenei fo’i maketi fou ona o le mamā ma le telē o le avanoa e feoa’i ai ta’avale a le ‘au fai fa’atau i taimi uma. O le susuga ia Aumua Pesetā o le matuaofaiva na nafa ma lenei galuega tele lea ua tatalaina atu mo le mamalu o le ‘au faifa’ato’aga. I lenei maketi fou o lo’o iai ma se lalā o le faletupe o le Samoa Commercial Bank fa’apea ai ma ni fale’aiga fa’apea ma nisi o auaunaga e fa’afaigofie ai mo le mamalu o le atunu’u ona maua so’o se fa’atau e mana’omia. O lenei maketi fou o lo’o i Taufusi fa’afesaga’i ma le Kamupani o Oloa Si’iatoa a Frankie a’o le isi itu ala o lo’o fa’afesaga’i ma le faleoloa o le Netties.

Mai itulau 11

Lauga a Penisimani, Tamā o le Galuega Tala’iga Kerisiano lava ia Malietoa ma ona fale upolu. Ua fa’amanu le pule a le tupu o Malietoa ma lona alofa, auā ua taunu’u le igoa o lona Malie. Ua matuā malie le teine i le pule a le tupu o Malietoa i le to lava o le Lauto’elau le ie malo. Ua fa’asao le teine fa’apea, “Sao, ua malie susū Malietoa.” Ona tautapa lava lea o Tiatia i le ie, ua fa’apea ona tautapa Tiatia, “Lelauto’elau e, mimisaē, mimisaē, apōe, aitu aitu aitu ō!” Fa’atatau la ia (e saunia e le failauga). Auaulava o ma’a ina vaivai O le auaulava o ma’a ina vaivai. O le upu fa’atusa lea i le faiva o fagatua. Auā

a fagatua le tagata malosi ma le tagata vaivai, ona fai atu lea o le tagata vaivai, ua fa’apea atu, “Se’i lafoa’i ane le ma’a lea ne’i o’u pa’ū i ai ona ou foa lea, ma ia mea ne’i lavea ai a’u ona ou vave pa’ū ai lea. Fa’auta laia i le manatu o le tagata vaivai, ua mua’i auauese ma’a ne’i pa’u iai, ona foa lea pe gau sona vae poo se lima. A ua le se’i manatu lava ina tauivi o le fagatuaga, a ua fa’aaloalo lava ina pa’ū, Auā ua mua’i tafitafi le mea e pa’ū iai lona tino. Fa’atatau ia. E fa’apea le tagata mativa, pei o le tagata vaivai lava ona mua’i auau mamao o le mea e pa’ū iai. E fa’apea ona fa’avaivai o le mativa i mea

Itulau 12 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

uma e fai, auā e mafaufau ane na te lē lava ona fai o mea mamafa , se fale po’o se va’a. E auau malie lona ola ne’i vave uma. A fa’anati mai se tasi ia te ia i se mea e fai ia vave, ona ia fai atu ai lea o le upu nei, ua fa’apea atu, “O le auau nei fo’i lava i le vaivai, pela a maua nei i fea ni mea i le mativa nei, o mea ia e tuai atu ai nei.” O le tali lea i le tagata e fa’anati mai, auā ua mua lava ona fa’asoasoa ma faitau ana mea ne’i vave uma. E lelei lava ona auau o mamao i le ola nei se mea tatou te pa’ū i ai, manu o le’i fagatua ma le oti i se aso. Auau ese i le tatalo i le mea lilo, ina ia afio mai le Agaga Paia na te

auaueseina ma’a ma isi mea fa’alavelave i le loto, ne’i pa’ū i ai ona foafoa lea ma gaugau. Auau i le fa’atuatua ia Iesu tatou te mafai ai ona fagatua tete’e i le tiapolo ma le loto leaga ma tu leaga a le lalolagi. Auau le mea tatou te pa’u i ai i le fa’amalosi i taulaga o Me ia fua lelei ai le Mati nei o i tatou, ne’i upu toina e Iesu ona mate ta’alise ai lea o le Mati. Auau se mea tatou te pa’u iai, auā o i tatou e vaivai gofie. Auau lava i le usiusita’i i mea uma e tatau ma le finagalo o le Atua ona tatou mafaia ai lea ona lafotu o le tuugamau i lalo i lea aso ma lu’i atu iai. (E faia pea)


INIINI SAMOA NOTICES Mai itulau 10 ono mafua mai fo’i i se naifi. “O le fa’amatalaga a leoleo na o’o mai ia te a’u a’o le’i faia le ta’otoga e fa’apea, na fa’amatala e lē ua molia, o lona to’alua sa pa’ū i luga o le matatuai,” o se fa’amatalaga lea a Winskog. Peita’i, na fa’aalia e le Itu a Leoleo ia Winskog, le agaese lea na masalomia ua maliu ai Daisy, ma fa’apea mai ai le ali’i foma’i, e talafeagai lelei, pe afai o le agaese lea na o’o ai le manu’a i le fatafata o lē ua maliu. Fa’aalia i le mau a le uso matua o Lafaele, Tauiliili Esa Taue’etia, o le afiafi o le aso lea na tula’i mai ai lenei fa’alavelave, sa taunu’u atu ai Lafaele ma Daisy i lo latou aiga i Nono’a. Sa va’aia e fa’asuā’avā, o lo’o u’u atu ni fagupia e Lafaele, ma o lo’o vevesi fo’i ona o le lē totogia o le ta’avale la’upasese na o atu ai. O se taimi o le afiafi lava lea, a’o talatalanoa le uso matua o lē ua molia ma lona to’alua, sa fa’alogoina ai le ‘e’e o lē ua a’afia ma tamo’e mai le umukuka aga’i i le fale. E tatala atu e le to’alua o Esa le faitoto’a, ae pa’ū mai totonu lē ua a’afia, ma na va’aia e Esa ma lona to’alua o lo’o lavea ae o le taimi fo’i lea, ua tamo’e ese Lafaele. Sa tau saili se ta’avale e ave ai le fafine ua a’afia i le falema’i mulimuli ane o’o atu le ta’avale la’upasese a Paulo Tauiliili ma maua ai loa le fesoasoani.

Peita’i, o le mau a Tauiliili, e tago atu i le lima o le tama’ita’i o lo’o a’afia, e le’o tātā, ma na ona iloa i le taimi lea, ua maliu le fafine. Sa ta’u loa i le aiga lenei, e leai se aoga e fa’atopetope ai i se falema’i, ua maliu lē ua a’afia. Na i’u lava ina fa’ao’o mai pea le tino o Daisy i le falema’i i Moto’otua, ma na fa’aalia e Tauiliili, a’o malaga mai, na fa’apea ane le tala a lē ua molia, o le fafine e ese le fa’ali’i. Na fa’asaga ane le ave ta’avale ma fa’apea atu i lea ali’i, aua le toe faia ni tala, e leai se aoga ua maliu le fafine. Ua fa’amaonia le moliaga o le fasioti tagata fa’amoemoeina e fa’asaga i lea ali’i, ma ua soloatoa ai loa i le falepuipui i Tafaigata.

“O le fa’amatalaga a leoleo na o’o mai ia te a’u a’o le’i faia le ta’otoga e fa’apea, na fa’amatala e lē ua molia, o lona to’alua sa pa’ū i luga o le matatuai,” o se fa’amatalaga lea a Winskog.

NATIONAL HEALTH SERVICE ADVERTISEMENT FOR JOB OPPORTUNITIES 1. Position Code: MTII 02/2013 Position Title: Consultant Specialist (Medical) - Tuasivi Salary: $81,600.00 p.a. Contract Terms: 3 years 2. Position Code: MTII 04/2013 Position Title: Ward Assistant - Tuasivi Salary: $6,560.00 p.a. 3. Position Code: MTII 05/2013 Position Title: Senior Administration Clerk - Tuasivi Salary: $10,153.00 p.a. 4. Position Code: MTII 06/2013 Position Title: Senior Accountant Finance - Tuasivi Salary: $27,502.00 p.a. 5. Position Code: MTII 07/2013 Position Title: Security Officer - Tuasivi Salary: $6,560.00 p.a. 6. Position Code: MTII 08/2013 Position Title: Medical Records Clerk - Tuasivi Salary: $10,153.00 p.a. 7. Position Code: MTII 09/2013 Position Title: Driver – Casuals (2 Tuasivi, 1 Foailalo, 1 Sataua) Salary: $21.06 per day 8. Position Code: MTII 10/2013 Position Title: Groundsman - Casual - Tuasivi Salary: $21.06 per day

NATIONAL HEALTH SERVICE READVERTISEMENT FOR JOB OPPORTUNITIES

Request for Expression of Interest

The National Health Service’s vision is “to deliver efficient and effective health care services in accordance with standards and policies that are: sustainable, accessible, affordable and equitable.” To meet objectives of the health sector plan, the National Health Service invites eligible and experienced consultants to indicate their interest to undertake One OR All of the following assignments to be completed by 6th December 2013 1. Technical Assistance to Assist the National Health Service in developing the Tupua Tamasese Meaole II Hospital as a Teaching Hospital The TA is expected to have a medical degree with significant experience in clinical & administrative post graduate medical education. TA is also expected to have proven experience, knowledge & expertise in teaching hospitals ideally in developing countries. 2. Technical Assistance to Assist the National Health Service in Reviewing the Medical Doctors Career Paths, Performance Appraisal System and the Succession Planning for the Medical Profession within the NHS The TA is expected to have a medical degree with significant experience in clinical and administrative management of health services. In addition, the TA will have a good understanding of different health systems, medical career paths and succession planning for the medical profession ideally in developing countries. 3. Technical Assistance to Assist the National Health Service in Reviewing the General Outpatient and Emergency Department The TA is expected to have a relevant qualifications with proven knowledge and expertise in clinical & health service management. Ideally experience will have been gained in a developing country. Requirements : (i) Expression of interest (ii) Copy of Curriculum vitae (iii) Certified copies of recent & relevant qualifications (iv) Three Referees with contact details (v) Tentative workplan with associated cost

For more information, please contact the Human Resource Manager, Leati Toetu Lafoai via email LeatiL@nhs.gov.ws or phone 685-66527 or 685-7299802 to uplift relevant Terms of Reference at Samoa National Health Services headquarters, Motootua (old Laboratory office). All Application must be clearly marked in a sealed envelope and addressed to: The General Manager National Health Service MOTOOTUA Deadline for all submission of Expression of Interest is Tuesday 15th October 2013 before close of business at 4:30pm (local time )

9. Position Code: MTII 11/2013 Position Title: Leading Hand Electrician - Tuasivi Salary: $10,153.00 p.a. 10. Position Code: PHA 01/2013 Position Title: Pharmacy Technician (6) - Motootua Salary: $10,153.00 p.a. 11. Position Code: PHA 02/2013 Position Title: Receptionist/Front Counter (2) - Motootua Salary: $10,153.00 p.a. 12. Position Code: ICT 02/2013 Position Title: Assistant Telephone Operator - Motootua Salary: $6,560.00 p.a. 13. Position Code: MI 08/2013 Position Title: Radiographer CT/Specials - Motootua Salary: $24,008.00 p.a. The full position description and application forms can be uplifted from the Office of the National Health Services Motootua. Application must be clearly marked and address to: The General Manager National Health Services MOTOOTUA Closing Time and date of application is 4:00pm, Friday 18th October, 2013. Late application received after the closing time and date of advertisement will not be considered. For more information please contact Vaiolesoi Ioane , Principal Administration Officer , phone # 66517 via email VaiolesoiI@nhs.gov. ws or Faialofa Saitaua ph # 66512 via email FaialofaS@nhs.gov.ws A - 12/10/2013

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 13


ITULAU MAI LE MATAGALUEGA O LEOLEO

iniinisamoa@gmail.com

Tatala i tua avanoa Komesina o Leoleo

Papalii Li’o Ta’eu Masepa’u.

Levaopolo Talatonu.

Marieta Heidi Ilalio O se tasi lea o Tulafono na fa’atopetope lona pasiaina i le Maota Fono i le ogatotonu o le vaiaso, ona o se poloa’iga mai le Afioga Mamalu i le Ao o le Malō ina ia talanoaina ma pasia e le Palemene o Samoa ona o le mana’omia tele o ia suiga. O lenei Tulafono ua fa’aigoaina o le Tulafono o Teuteuga o Galuega Tau Leoleo 2013 lea na saunoa le afioga i le Ministā o le Matagaluega o Leoleo, Salā Fata Pinati ua mafua ona o le fia tatala o le avanoa mo so’o se tasi e agava’a ai mo lea tofiga taua a le Matagaluega, o le Komesina o Leoleo. I lenei Tulafono, na saunoa ai le afioga i le Minisitā, e le’o se isi itu ua mafua ai ae ona o le tele o faitioga ua o’o atu i le Malō e ala i tusitusiga ua mafua ai ona a’e se tofā e fa’atino lea Tulafono e ave’ese ai le fuaiupu 13 o le Tulafono

mo Galuega Fa’aleoleo. O lea suiga o le a mafai ai e so’o se leoleo po’o so’o se tagata mai fafo po’o Samoa o lo’o iai le agava’a e apalai mo lea avanoa ma fa’aleaogāina ai lea vaega o le Tulafono e pei ona ta’ua. E tele ni finagalo fa’aalia o le mamalu o sui faipule o le Maota e tusa o lenei Tulafono lea na saunoa ai Papalii Li’o Ta’eu Masepa’u o le faipule o le Itumalō o Fa’asalele’aga No.2 e lagolago lea suiga. Sa ia ta’ua le manaia o suiga i le vaitau na pulea ai e se tasi o alii Palagi mai Niu Sila le Matagaluega o Leoleo i le vaitau o le 1970, lea na va’aia ai le tele o suiga lelei, ma afai o lea ua toe fuafua e fa’atautaia lea suiga o se ‘ai lea mo le matagaluega. E le’i ‘au iai le taofi o le faipule mai Gagaemauga No.2, Levaopolo Talatonu lea na ia ta’ua e manaia le Tulafono pe a fa’apea e na’o tagata Samoa lava, e le

Ministā o le Matagaluega o Leoleo, Salā Fata Pinati.

‘auai i le toe sau o se Palagi e pulea le matagaluega e ta’u mai ai ua lē mafai e o tatou tagata le galuega. “E le matagofie le sau o le lo’omatua mai tuā e fia talanoa i se komesina Palagi aua e le malamalama le komesina i le mataupu a lea lo’omatua,” o le fa’ata’ita’iga lea a Levaopolo. Peita’i na tula’i le afioga i le alii Palemia, Tuilaepa Lupesoli’ai Sa’ilele Malielegaoi ma toe fa’apupula, e le fa’apea ua fai le tulafono lenei ua fuafua e aumai ni palalagi. O le agaga o le tulafono e pei ona saunoa iai le afioga i le alii Palemia o le mafai lea ona maua le avanoa mo nisi e i fafo atu o le matagaluega o lo’o iai le tomai ma le agava’a e o’o ai i lea tulaga taua. O se tasi o finagalo na fa’aalia e le sui faipule o Sagaga le Usoga, Muagututagata Peter Ah Him, e auai lona tagata i le aumai o se komesina Palagi ona o le fa’ama’i lea ua pipisi i

Samoa i le Matagaluega o Leoleo, ua fai lava ma sē e tau iai. O le uiga o lana fa’amatalaga e tele se fete’ena’iga (conflict of interest) e iloa i le tele o taimi o mataupu e fa’ato’ai i le matagaluega ma e le mafai ona sao mai ai so’o se komesina. Sa toe saunoa fa’amalamalama le afioga i le Minisitā o le tulafono lenei, e tele ona itu lelei ona o le a maua pea le avanoa e so’o se tagata e talosaga ai mo lea avanoa taua o le Komesina o Leoleo pe afai e iloa e ia te ia le tomai ma le agava’a tusa pe le’i leoleo muamua. O le tulafono lea o lo’o iai i le taimi nei e na’o le tagata ua tele tausaga o leoleo ma e le’i motusia lana auaunaga e mafai ona talosaga mo sea avanoa. Na pasia ai lava lenei tulafono i le tauaofiaga mulimuli a le Maota i le Aso Lulu ma ua tālia nei se fautuaga i le komiti fa’afoe o le a nafa ma le iloiloina o lenei tulafono.

Vala’aulia Ao o le Malō polokalame Gagana Samoa i Tutuila Marieta Heidi Ilalio O lo’o ua iai nei se vala’aulia fa’apitoa mai le Kovana o Amerika Samoa, Lolo Matalasi Moliga mo le afioga i le Ao mamalu o le Malō, Tui Atua Tupua Tamasese Efi e auai atu i se fa’atasiga o se fonotaga fa’alea’oa’oga o le gagana Samoa i lenei masina. O lenei fonotaga o lo’o ua fa’aalia i se tusi mai lana afioga i le kovana o le Teritori, e amatalia i le aso 21 se’ia pa’ia le aso 24 o le masina lenei ma o le

aso 23 lea ua vala’au fa’apitoa mai ai i le afioga i le Ao o le Malō o Samoa, e malele fa’apitoa ai i le toe fa’aolaolaina o le gagana Samoa ma lona taua. I lenei tusi o lo’o saunoa ai Lolo, ua a’e se tofā i le komiti fa’afoe mo lea fonotaga fa’alea’oa’oga, ia toe sasa’a le fafao, saili ma toe fuafua le tulaga o ana a’oa’oga o aganu’u ma le Gagana Samoa. “Ua folasia nei se manatu, ia toe fa’afou ma fa’amamafa le a’oa’oina o le gagana Samoa i ona tulaga sa’o, mamalu ma le matagofie,” o se tasi lea o

vaega o le tusi a Lolo i lana afioga i le Ao o le Malō. O le naunauta’iga a le afioga i le kovana o lo’o ta’ua i le tusi, o le mafai lea e lana afioga i le Ao o le Malō ina ia mafai lea ona saunoa fa’ala’ei’au le afioga ia Tui Atua i le mataupu o le fa’aolaolaina o le gagana Samoa i lea a’oa’oga taua. “Matou te talitonu e le gata ina fa’aoloaina ai le fonotaga i se malelega, a e faigofie ona ofi fa’ava’atele i finagalo o le polokalame ma tapenaga o le aofia,” o le tusi lea a Lolo.

O lenei itulau ua lagolagoina e le Matagaluega o Leoleo ma Falepuipui, faafesoota’i mai i le numera 22222 i soo se taimi e moomia ai se fesoasoani Itulau 14 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


VAAIGA IA SAMOA

iniinisamoa@gmail.com

Lutuiloa Vaiula Sialaoa-Solomona, tama’ita’i pule o le Apia Insurance ma le Afioga i le Ali’i Palemia.

Sui o Leifiifi na auai i polokalame mo le fa’atauaina o le va’ai.

Ali’i Pule ma le aufaigaluega a le Sea Breeze i le malae va’alele i Faleolo.

A’oga Tulaga Lua Sagata Maria i se latou sao i le aso fa’ataua o le va’ai.

Access Cash 24/7 | Instant Issue GOLD CARD | AVAILABLE AT ALL BRANCHES ph : 26766 | digifix: 8426766 www.nbs.ws facebook.com//nationalbanksamoa

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 15


Itulau 16 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 17


agricultural store corporation Vaitele Ph: 22568 Fax: 20613 Fugalei (Nia Mall) 22567 Fax: 20511 Email: agro200@samoaonline.ws

Hon. Manu’alesagalala Enokati Posala

“ O le mea ma lona tausaga i mea uma, ma ona lava po i mea uma lava i lalo o le lagi. O ona po e fanau mai ai, ma o ona po e oti ai. o ona po e toto ai, ma ona po e liai ai le mea ua totoina.” O le tamā e lulu ma loimata, e seleseleo ia ma le fiafia.

Faamanuiaga o le aso sa o tamaiti

MANUIA LE ASO SA O LE FANAU.

Ia fa’amanuia tele le Atua i fanau uma o Samoa i lo outou aso fa’apitoa ma ia outou maua se Aso Sa o Tamaiti fiafia ma le filemu. Alofaaga ma fa’amanuiaga,

FAAMANUIAGA MAI LE PULEGA MA LE AUFAIGALUEGA

Itulau 18 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

Mo alo ma fanau uma a Samoa, O le upu mai le Afioga Paia a le Atua - “O le fanau o ole Tofi mai le Atua, o e ua fananau mai, o le Tofi lea mai ia te ia. O lona uiga, o outou le fanau o fa’amanuiaga mai le Atua. Ao le Tulafono a le Atua - “Ia e ava i lou tama ma lou tina, e fa’alevaleva ai ou aso i le nuu o le a foaiina mai e Ieova lou Atua ia te oe”. Le fanau e, ia outou faalogo i o outou matua i le Alii aua o le mea tonu lea ua folafolaina mai.

MINISITA O GALUEGA, FELA’UA’IGA MA ATINA’E ESEESE


RELIGION

iniinisamoa@gmail.com

Lauga E muamua ona avea lenei avanoa e faamanuia atu ai le failauga o le tatou nusipepa i Tamaiti uma o Samoa ma le lalolagi atoa. “FAAUTA O LE FANAU, O LE TOFI LEA MAI LE ATUA O E UA FANAU MAI, O LE TAUI LEA MAI IA TE IA E PEI O U FANAFANA I LIMA O LE TOA, E FAAPEA LAVA ATALII O TAULELEA AMUIA LE TAGATA E TUMU AI LANA UTU, E LE MAMA I LATOU PE A LATOU TAUTATALA I FAITOTOA MA E ITA MAI”. Ia manuia le Aso Sa o Tamaiti. Tusi Fuaitau: 1 Samuelu 4 f 17-22 Matua: 1 Samuelu f 21

Ua ia faaigoa ia te ia o Ikapoti, o lo’o faapea ia, ua avea le mamalu nai ia Isaraelu. AUTU: Pe a lē aumai e fanau se fiafia. (When Children bring no joy) O upu o le Tusi e faapea, e galo i le tinā ona tīgā pe a sapasapai o lana tama. Ia, e lē o a’u o se tinā ou te iloa ai lea lagona, ae ou te manatu e ioe uma tinā i lenei fuaitau. E ese a le fiafia e aumai e le pepe faato’ā fanau mai i lona tinā pe a faapipi’i mai i lona fatafata. E mafanafana, e faatupu faamoemoe e faaopoopo mai ai le ola. Fai mai foi le fai Salamo, ‘o lau fanau e pei o tama’i olive e vagavagai le lā’oai.’ O ni tama’i lā’au ua tatupu mai ma matala mai le ola fou. E lē gata i le matagofie o foliga vaaia a’o le sasala o le

Tusia e Rev. Tanielu Lava (EFKS – Te Kui�, Niu Sila) manogi. E tulaga ese lava la le maualuga o le aulelei ma le fiafia e aumai e fanau e lē gata i totonu o aiga, a’o nuu ma Ekalesia ma le atunuu. Ua tatou malamalama foi, leitioa le Atua, faamanuia ma faafiafia i le tele o matua ma tinā o le Tusi Paia, foa’i iā i latou ni fanau. O le fiafia e aumai e mea nei o fanau e tulaga ese lava. Aperaamo ma Sarai na foa’i iai Isaako, oka se femitai o lea aiga. Le tinā Sunema na faameaalofa iai e Elisaia le tama tane ona o lona agalelei i le perofeta. Le tina o Hana ma lona naunau i se tamaititi, na i’u ina foa’i iai e le Atua lona mana’o. I lona fiafia tele na ia toe ofo atu ai mo le Atua le tama o Samuelu. Fa’auta i lenei fiafia e aumai e fanau . Ae fa’apefea pe’ā lē aumai e fanau se fiafia pei ona fai mai le matua. E lua lava mea, afai ua lē aumai se fiafia, o lona uiga ua aumai na’o le fa’anoanoa. Fa’apea ea na pogisa Eli i le amioleaga a lana fanau, o Hofeni ma Fineaso. Ua fiu foi si toeaina e tautala e lē lagona e nei tamaiti le mana’oga o so’o se matua, ia maua le fiafia i ō latou olaga. Ua ō i le taua, peita’i ua fasiotia ai ma le to’atele o isi tagata Isaraelu. E lē gata i lea a’o le mitamitaga o so’o se Isaraelu ua fāoa. Le atolā’au a le Atua ua ave’esea ma Isaraelu. Se tala ina a fa’avauvau ma fa’amomoi loto. Si toea’ina o lo’o mālolo i lona

THOUGHT OF THE WEEK The great evangelist D.L.Moody was once asked, “How many converts did you have last night?” He answered , “Two and a half.” “You mean two adults and a child?” “No” he replied. “Two children and one adult” A child converted is an entire life converted.

Na fesiligia le Alii faifeau lauiloa o D.L. Moody, “E toafia ni au tagata na liliuina i lau talaiga anapo?” Fai le tali, “E lua ma le afa” “O le uiga o lau tala e lua ttagata matutua ma le tamaitiiti?” “Leai, e lua tamaiti ae toatasi le tagata matua” o le tali mai lea a le faifeau. O se tamaitiiti ua liliuina, ua e suia lona tagata atoa.

nofoa ae na’o na taunu’u mai lava o le tala fa’anoanoa, pa’ū ifo lava i lalo ma maliu ai. Ua lē gata ai i inei le fa’anoanoa o lea aiga. O le avā a Fineaso le atali’i o Eli, ua fa’atigā fa’afuase’i i le o’o mai o lea tala ma ua fanau ai lava. Le tala fiafia mo so’o se tinā, ua fanau mai se tama tane, ae fai mai ua leai se fiafia o lea tina. Na’o na uma lava ona fa’aigoa lana pepe iā Ikapoti, maliu loa. Ua tatou lē maua le igoa o le tinā, a’o le mea e ofo ai, o le tinā o nu’u ‘ese, ae na te iloa atu le mamalu o Isaraelu ua ave’esea ona ua leai se atolā’au. O le uiga lena o lana igoa Ikapoti, ‘Aue! Le mamalu’ (Alas the glory) ia po’o le ‘Leai se mamalu’ (No Glory) O le leai o se mamalu ua mafua ona ua ave’esea le atolā’au a le Atua. Ua toe fo’i lava Isaraelu i le pei o se tamaitiiti. E tau fa’atū, e tau fa’anofo. Na’o amioleaga ma amiovalea e faia e se nu’u ua alu ‘ese le Atua ma i latou. Le mamalu o le Atua e maua e le tagata e pipi’i i le Atua. Amu’ia ni mātua ma ni fanau o lo’o mafuta fa’atasi pea ona o lo’o tumau le mamalu o le Atua iā i latou. O se fanau fo’i lea latou te aumaia le fiafia i mātua ma aiga i so’o se taimi. E fia ni matua ua fa’anoanoa i lenei lotu tamaiti ona o ni fanau ua lē tali mai. Ua lē toe pipi’i mai i matua auā ua lē toe iloa le Atua. Fanau ua leai se mamalu o le Atua i ai latou. Samoa, o tumau le atolā’au a le Atua i lona nofoaga? Po’o ua fāoa e le tele o atua fa’apaupau ua fa’aulufale mai? O ā

mai fanau a lou atunu’u? O fanau o le lumana’i o so’o se aiga, nuu, atunu ma le mālō. Amu’ia ni fanau latou te aumai pea le fiafia ae lē o le fa’anoanoa. O Iesu na’o le fiafia sa ia aumaia i ona matua. Fai mai le Atua, “O lo’u atali’i pele lenā, ua ou fiafia iā te Ia.” Fanau a Samoa i lenei Lotu Tamaiti, tatou ō atu ia e avatu le fiafia o lo’o mana’omia mai e mātua. Ia lē gata i lenei aso a’o aso uma tātou te maua ai le ola, ona o Iesu. Amene.

O le �na o Hana ma lana tama ia Samuelu.

SROS LEADERSHIP JOB OPPORTUNITY SROS LEADERSHIP JOB OPPORTUNITY

The Scientific Research Organization of Samoa (SROS) offers bright employment opportunities to prospective employees, with the right credentials and practical work experience, who wish to The Scien�fic Organiza�on ofinitiatives Samoaand(SROS) offers contributeResearch towards research and development efforts, that will addbright value to employment goods and services export, and achieve reduction onwith fuel imports and greenhouse gas emissions. In this opportuni�es to for prospec�ve employees, the right creden�als and prac�cal work case SROS is seeking the service of an enthusiastic and highly motivated individual to fill the experience, who wish to contribute towards research and development ini�a�ves and following position.

efforts, that will add value to goods and services for export, and achieve reduc�on on Manager – Administration & Finance Division Position Title: fuel imports Salary:and greenhouse $81,600gas p.a. emissions. In this case SROS is seeking the service of an enthusias�c and highly mo�vated individual to fill the following posi�on. The above appointment is on a contractual basis for three (3) years. A detailed Job Description can be obtained from the Scientific Research Organisation of Samoa (SROS) website www.sros.org.ws or

Telesia Lafoai on telephone 20664 ext 13 or on email Posi�oncontact Title:Senior Administration Manager –Officer Administra�on & Finance Division telesia.lafoai@sros.org.ws Salary: $81,600 p.a.

Application Requirements 1. Applications must include a detailed curriculum vitae, certified evidence of academic The above appointment is on a contractual basis forand three (3)ofyears. A detailed Job qualifications (certificates and transcripts), and names contacts three referees All applications must also be clearly marked “Confidential” with the appropriate position Descrip�on2.can be obtained from the Scien�fic Research Organisa�on of Samoa title & addressed to the Chief Executive Officer, Scientific Research Organisation of Samoa, P.Owww.sros.org.ws Box L6597, Apia. (SROS) website or contact Senior Administra�on Officer Telesia 3. Closing times and dates of applications is 4.00pm Friday 18th October 2013 Lafoai on telephone 20664 ext 13 or on email telesia.lafoai@sros.org.ws 4. Late applications will not be considered.

Applica�on Requirements 1. Applica�ons must include a detailed curriculum vitae, cer�fied evidence of academic qualifica�ons (cer�ficates and transcripts), and names and contacts of three referees 2.

All applica�ons must also be clearly marked “Confiden�al” with the appropriate posi�on �tle & addressed to the Chief Execu�ve Officer, Scien�fic Research Organisa�on of Samoa, P.O Box L6597, Apia.

3.

Closing �mes and dates of applica�ons is 4.00pm Friday 18th October 2013

4.

Late applica�ons will not be considered.

A - 28/09/2013, 05,12/10/2013

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 19


INIINI SAMOA NOTICES

E faasilasila atu ma le faaaloalo, o loo iai ni avanoa e totogi e nonofo ai i le Fale Apitaga o Tausi Soifua ma isi Auaunaga Faasoifua Maloloina i Motootua. E faamuamua avanoa mo tausi soifua o loo galulue i le Falemai. E iai se pepa o faamatalaga o loo i le Matagaluega o le Soifua Maloloina e tuuina mai ai faamatalaga o loo manaomia e fai iai le faaiuga a le Matagaluega mo le taliaina o tusi talosaga. O lenei pepa e ao ona tuuina faatasi mai ma lau talosaga i le Aso e tapunia ai tusi talosaga. O le aso 21 o Oketopa i le itula e 4.00pm o le a faagataina ai uma tusi talosaga mo nei avanoa nofo totogi e pei ona taua i luga. Faamolemole faafesootai mai Sosefina Talauta Tualaulelei i le telefoni 68107 poo Gaugau Mateo Ah Tong i le telefoni 68112 mo nisi faamatalaga e uiga i lenei mataupu. Faafetai,

MATAGALUEGA SOIFUA MALOLOINA A - 12,19/10/2013

COMMONWEALTH SCHOLARSHIPS IN THE UNITED KINGDOM- 2014

COMMONWEALTH SCHOLARSHIPS IN THE UNITED KINGDOM- 2014 Applications are invited from Samoan citizens who are interested in applying for the

Government of Samoa

Applica�ons are invited from Samoan ci�zens who are interested in applying for the Commonwealth Scholarships (2) are scholarship at Kingdom Scholarships in the United Two tenableCommonwealth in the United Kingdom. Two (2)tenable scholarship awards atKingdom. postgraduate level offered in awards the United offered UnitedinKingdom the 2014 intake. The two Awards level for the postgraduate 2014 intake. The twoare Awards willin bethe available any of thefor following categories:

will be available in any of the following categories: 1.

1. 2.2. 3. 3. 4.

Masters level degree for one year

Masters level degree for one year Doctoralofdegree up toyears threeduration years dura�on Doctoral degree up to of three Six months to enhance clinical skills in medicine or dentistry Six months to enhance clinical skills in medicine or den�stry One year research split-site basis, towards a PhD registered at a university in Samoa awards allow to spend up to months in in Samoa the 4. (please note Onethat year split-site research split-site basis, candidates towards a PhD registered at a12university (please note that split-site allowdegree candidates to spend to 12 months in the UK, UK, undertaking research towardsawards a doctoral in their homeup country) undertaking research towards a doctoral degree in their home country)

Eligibility Eligibility citizen of Samoa - - Must be aMust be a ci�zen of Samoa - Must hold a first degree of at least upper second class honours level or a degree of a relevant postgraduate - second class Mustand hold a first degree of at least degree upper second class honours level or a degree of second classto and a relevant postgraduate degree take their awards in October 2014 - Must be able - Applications for split-site study must be made in context of an institutional link Must be able to take their awards in October 2014 between the institution where the candidate is registered in their home country and which they are applying to study in the UKin context of an ins�tu�onal link between - the one atApplica� ons for split-site study must be made provide the with evidence support from - Candidates themust ins�tu� on where theCommission candidate is registered in theirof home country and their thesupervisor one at which are institution applying to as study the UK their home supervisor at prospective at they the UK wellinas from the time of application (applies for doctoral degree only) Candidates must provide the Commission with evidence of support from their prospec�ve tenable at any UKtu� institution of from higher with whom - Awards are supervisor at the UK ins� on as well as theireducation home supervisor at the �the me of Commission h as on a part-funding agreement; list of these institutions can be found applica� (applies for doctoral degreea only) at: http://bit.ly/cscuk-uk-universities are tenable at any UK ins� on of higher educa�on - - Must be Awards currently employed and havetu�resided in Samoa forwith nowhom less the thanCommission 3 h as a part-funding agreement; a list of these ins�tu�ons can be found consecutive years at the time of the application at: h�p://bit.ly/cscuk-uk-universi�es - Must sign a Government Bond prior to departure for study currently and have resided in Samoa lessbe than 3 consecu� - - ApplicantsMust whobehave heldemployed scholarships in the last two yearsfor willnonot eligible to ve years at the �me of the applica�on apply -

Must sign a Government Bond prior to departure for study

The application process is done online at website http://bit.ly/cscuk-apply . All information must be provided and submitted via online form by 3 December 2013. Applicants who have held scholarships in the last two years will not be eligible to apply Paper copies of the application and attachments should be provided to the Scholarship Office, MFAT by 5 December 2013 For more information please contact the Scholarship Division at MFAT, phone numbers The applica�on process is done online at website h�p://bit.ly/cscuk-apply . All informa�on must be provided and or 22856. submi�21171 ed via online form by 3 December 2013.

Paper copies of the applica�on and a�achments should be provided to the Scholarship Office, MFAT by 5 December 2013 For more informa�on please contact the Scholarship Division at MFAT, phone numbers 21171 or 22856.

A - 05, 12, 19, 26/10/2013

Itulau 20 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

MINISTRY OF NATURAL RESOURCES AND ENVIRONMENT ����������������������������������������������� Level 3, Tui Atua Tupua Tamasese Efi Building (TATTE), Sogi., P.O Private Bag, Apia, SAMOA Website: http://www.mnre.gov.ws/

Telephone: (+685) 67200 Fax: (+685) 23176 Email: info@mnre.gov.ws

Please address all correspondence to the Chief Executive Officer, Private Bag, Apia, Samoa. Faamolemole faatuatausi uma mai fesootaiga uma i le �����������������������

Request for Expressions of Interest The Samoa Agro-forestry and Tree Farming Program (SATFP), funded by the Government of Australia and executed by the Ministry of Natural Resources and the Environment, is seeking expressions of interest from interested and qualified consultants for the following consultancy;

1

2

RFQ Reference MNRE SATFP 006-2013

MNRE SATFP 009-2013

Consultancy Service Potential to use woodlots as collateral to obtain credit Training and Research to Improve Farm Productivity and Value

Expressions of Interest (EOI) should contain at the minimum, the following information: � Brief outline of the core business of the consultant; � Qualifications and years of experience in forestry or related fields; � Indication of whether consultant represents a firm or individual � Brief outline of the core business of the consultant; � Qualifications and years of experience in training and research to improve farm productivity and value; � Indication of whether consultant represents a firm or individual

Interested consultants will be assessed on the basis of the information provided in the EOIs and those selected will be sent copies of the detailed Terms of Reference (TOR) and other relevant information (including Instructions to Consultants) to help with the preparation of their detailed proposals. Consultants intending to submit EOIs are reminded that detailed curriculum vitae of staff who will be involved in the consultancy as well as financial proposals are not required at this stage. Expressions of Interest to be clearly marked "Expression of Interest: RFQ Reference and name of consultancy services you are applying for” must be addressed to the Chief Executive Officer, Ministry of Natural Resources and Environment, Level 3, Tui Atua Tupua Tamasese Efi Building, Sogi. The deadline for submissions is 10.30am local Samoan time on Monday, 21st October 2013. For more information, please contact Moafanua Tolusina Pouli by email: tolusina.pouli@mnre.gov.ws or Elizabeth Kerstin at: elizabeth.kerstin@mnre.gov.ws.

______________________________ Taule’ale’ausumai Tuifuisaa Laavasa Malua Chief Executive Officer

A - 28/09/2013, 05,12,19/10/2013


Mo se fesoasoani pe afai o sauaina oe, poo se mataupu fo’i e fia malamalama atili ai. Faafesootai le telefoni 27752/27753 laina 261 pe ete Afio mai i le Tooa Salamasina i Sogi. INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 21


TALA FOU / LOCAL NEWS

Government of Samoa Ministry of Health

SPECIAL PROCUREMENT NOTICE

Invitation for Bids (IFB) SAMOA Health Sector Program Credit Number: 4432-WS

Sui fou e to’afa mai Iapani lea o le a ofo fua le latou auaunaga i nisi o matagaluega a le Malo fa’apea fa’alapotopotoga fa’atasi ai ma le Amepasa a Iapani i Samoa, Kazumasa Shibuta.

Sauni e tautua fua mo Samoa Marieta Heidi Ilalio Ua sauni nei ni tagata auauna e leai ni totogi a le vaega o le JICA (Japan International Cooperation Agency) a Iapani e tautua mo nisi o fa’alapotopotoga ma matagaluega a le Malō. O i latou nei e to’afā na malaga mai i le fa’ai’uga o le vaiaso ua mavae ma na fa’aalia lo latou agaga fiafia e sauni e ofo atu le latou auaunaga mo Samoa i so’o se auala e fesoasoani ai mo le lautele. E to’afā tama ae tasi se tama’ita’i lea ua filifilia mai e le JICA mo lea polokalame ua silia ma le 30 tausaga o fa’atautaia pea e le Malō o Iapani i le so’otaga vavalalata ma le Malō o Samoa. Na saunoa le Amepasa o Iapani i Samoa, Kazumasa Shibuta o se avanoa lelei lenei e mafai ai e nei sui fou o tagata auauna fua atu mo Samoa ona maua se malamalama’aga i le aganu’u o Samoa ma a’oa’oina ai le gagana. O nei sui e to’afā e aofia ai Chisato

Yuzawa lea o le a galue mo se tasi o kolisi i Upolu nei, Toshiyuki Kuriyagama lea o le a galue o se foma’i manu i le Motu Tele i Salafai, Yuta Sahara o le a galue o se faia’oga o le ta’aloga soka i le Asosi Soka a Samoa ma Takaharu Numakura lea o le a avea o se tasi o faufautua mo le Koluse Mūmū a Samoa. O le alii o Numakura e na o le ono masina le umi o lana konekarate a’o le isi to’atolu e lua tausaga o le a galulue ai mo Samoa. “Talitonu o le a fa’afiafiaina i latou uma nei e galulue mo Samoa o se atunu’u e matagofie toe tausa’afia ona tagata,” o le saunoaga lea a le afioga i le Amepasa ia Shibuta. O le aofa’iga o tagata ofo fua atu auaunaga a le vaega o le JICA i le taimi lenei, e to’a 14 e aofia ai ma ni tagata sinia se to’alua lea o lo’o faufautua i le Matagaluega o A’oga fa’apea ai ma le Iunivesetē Aoao o Samoa i le Papaigalagala.

IFB Title: Construction of a new Primary Health Care Clinic & Orthotics and Prosthetics Workshop IFB Number: SP6.09.B2

1. This Invitation for Bids follows the General Procurement Notice for this Project that appeared in Development Business on 18 July 2008. 2. The Independent State of Samoa has received a credit from the International Development Association and grants from the Australian Agency for International Development (AusAID) and the New Zealand Agency for International Development (NZAID) towards the cost of the Health Sector Program, and it intends to apply part of the proceeds of this credit and the grants to payments under the Contract for new Construction of a Primary Health Care Clinic, Orthotics & Prosthetics Workshop. The scope of works require two new buildings to be constructed on two separate sites in the same locality and are grouped into two Lots: Lot 1 – Primary Health Care Clinic, Lot 2 – Orthotics & Prosthetics Workshop. In addition, the scope includes demolition works and site clearing before new construction, disconnection of all on-site services located at Motootua, Apia, SAMOA. This contract will be jointly financed by the Joint Partnership for the Health Sector Program funded by AUSAid, NZAP and the World Bank. Bidding will be governed by the World Bank’s eligibility rules and procedures. 3. The Ministry of Health now invites sealed bids from eligible and qualified contractors for the construction of a Primary Health Care Clinic and an Orthotics and Prosthetics Workshop at Motootua, Apia, Samoa. 4. Bidding will be conducted through the International Competitive Bidding (ICB) procedures specified in the World Bank’s Guidelines: Procurement under IBRD Loans and IDA Credits, published in May 2004 and revised in October 2006 and May 2010, and is open to all bidders from Eligible Source Countries as defined in the Guidelines. 5. Interested eligible bidders may obtain further information from Violet Aita, Procurement Specialist, Ministry of Health, E-mail: VioletA@health.gov.ws and inspect the Bidding Documents at the address given below from 09.00AM to 5.00 PM. 6. A complete set of Bidding Documents in English may be purchased by interested bidders on the submission of a written application to the address below and upon payment of a non refundable fee of $100 Samoan Tala. The method of payment will be bank cheque payable to the Ministry of Health. The Bidding Documents will be issued in hard copy, by hand, post, or courier as requested. Additionally, soft copies, if requested, will be issued through electronic mail, for early review. However, the hard copy version will be the official version. 7. Bids must be delivered to the address below at or before 11.00am on 21 October 2013. Electronic bidding will not be permitted. Late bids will be rejected. Bids will be opened in the presence of the bidders’ representatives who choose to attend in person at the address below at 11.05am on 21 October 2013. All bids must be accompanied by a Bid Security in the amount of $107,400 Samoan Tala for Lot 1, $31,800 Samoan Tala for Lot 2 or an equivalent amount in a freely convertible currency in the form of a bank guarantee. One bid security shall be provided for the two lot. 9. The addresses referred to above are : To purchase or request clarifications on the bidding document : Violet Aita Procurement Specialist Ministry of Health Health Sector Program Moto’outa, Apia, Samoa Telephone: (685) 68100 Fax: (685) 23483 Email: VioletA@health.gov.ws and cc : gaualofam@health.gov.ws and kassandrab@nhs.gov.ws For bid submission purposes: The Chairman Tenders Board Level 4, Central Bank of Samoa Building Apia, Samoa

Feiloaiga na aloaia ai le avea o i latou nei ma sui o Iapani e galulue fua i totonu o Samoa mo le isi lua tausaga.

For bid opening purposes: Government of Samoa Tenders Board Level 4, Conference Room Central Bank of Samoa Building A - 14, 21/09, 05,12/10/2013

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 23


FAGONO

Fagono ia Lemaluo�ti ma ona tuafa�ne o Sina ma Sina Upu tomua: O le isi lea tusitusiga fou o tala na tusia e le a’oa’o Amoa e suafa ia Penisimani. O ia o se tasi o tagata Samoa muamua na liliu i le Lotu i le vaitaimi o Ioane Viliamu, 1830-39. Na ou fa’amauina i a’u suesuega na fai i le Iunivesite Aoao a Ausetalia i le 1984-87. I le fa’asa’oga o lenei tala ma isi e mulimuli mai ai, o le a ou taumafai pea e fa’aaoga le faiga na tusi ai e Penisimani tala nei T.U.L.F.V.) (Tusia e Penisimani, a’oa’o Amoa) O le fagono ia Lemaluofiti, o le tama a Tafitofau ma Ogafau. A fanau la la tama o Sina’eteva. Toe fanau o Sinaleūūnu. Toe fanau o Maluofiti. E mau i tai tama’ita’i ae mau i uta o la matua ona fai lea o le sua a matua e ave i tai i tama’ita’i. Le sua lē ua fu’e, ona avea lea i tai e le tama o le Maluofiti o le sua. Le sua lē ua o’o i tama’ita’i. Fa’auta ua ofo tama’ita’i i le manaia o le Maluofiti, ona alu a’e ai lea o le feau ia Tafitofau ma Ogafau, e fesili i ai po’o ai le manaia na alu atu i tai ma le sua. Ona fai ifo ai lea o matua o “siou lua tuagane o le Maluofiti”. Ona alu ifo ai lea o Sinaleuunu ua o’o ifo ia Sinaeteva ua fa’apea atu, “Sinaeteva e, o sio ta tuagane o le Maluofiti na sau ma la ta sua i tai nei.” Ua fiafia le tama’ita’i o Sinaetevā ina ua maua o lo la tuagane o le Maluofiti, auā o le ā leleiagaia o la lalelei e le tama o Maluofiti. Ona toe fai atu lea o Sinaetevā ia Sinaluunu e alu e a’ami le tama e alu ifo i tai ma ta’ele ia mamā le tino i le alu ifo ai i tai i le mea o la oi ai. Sinaleuunu lē ua alu ua o ifo ma le tama o Maluofiti, ua o’o ifo i le tama’ita’i o Sinataevā. Ona fai atu lea o Sinataevā

Hon. Tolofuaivalelei Falemoe Leiataua

Miss Samoa Susana Fanueli.

ia Sinaleuunu, “Ui ifo funa le fagu i na liligi i le tanoa alofi.” Le fagu lē ua ui ifo ua liligi i le tanoa alofi. Ona fai atu lea o Sinataeva ia Lemaluofiti, “ Se tumaia i luga o le tanoa alofi.” Lemaluofiti lē ua tumai i luga o le tanoa, ua va’ai ifo

MALO O SAMOA

OFISA O LE MINISITA mo le Matagaluega o Tina ma le Atinae o le Soifua Lelei o Tagata Lautele Matagaluega o Tina ma Tamaitai, Atina’e o Nu’u ma A�oaga ma Agafeso’ota’i, Komesina o Sulufaiga

Faamanuiaga Faapitoa mo le Aso o le Fanau. E Fa’amanuia atu i tamaiti uma lava o Samoa aua lo latou aso fa’amanatuina. Ia avea feau e ala mai i tauloto, pesepesega ma lauga ia atili fa’atalaleleiina ai pea Samoa ma le lalolagi atoa. Alofaaga ma Fa’amanuiaga mai i le Minisita o Tina ma Tamaitai, Atinae o Nuu ma A�oaga & Agafesootai, Komesina o Sulufaiga.

Hon. Tolofuaivalelei Falemoe Leiataua Fogafale 4, Maota o FMFM II, Matagialalua, Apia SAMOA Pusa Meli 872, Apia, SAMOA - Telefoni: (685) 23140 - Fax (685) 23665 Itulau 22 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

le fafine i le ata o Lemaluofiti, ua ta’oto i le tanoa ua faifai’aina le tamaloa e le ata. Ona fai atu lea o Sinaeteva ia Sinaleuunu, ua fa’apea atu, “Utu ia i le fagu o le ata.” Le ata o le Maluofiti lē ua utu i le fagu. Ona fai atu ai lea o Sinaetevā, “Solē, sau ia ina e nofo i inei, ae ma o i le tama’ita’i e a’ave mai nei ona tala o Sinale’e’emoivaiotagaloa e fai mau avā.” Ua fai atu Lemaluofiti, “Ua lelei lava faitalia lava oulua.” Fafine e ua o e ao manogi o lo la fanuā. Ua uma mai manogi ua fafao i la la taga, ua tu’u atu ai ma le fagu o utu ai le ata, ua fafao ai mo la lufa e aafu ma lavalava. Le malaga lē ua o a tama’ita’i i le mea o nofo ai Sin ale’e’emoivaiatagaloa. Ua tau vaaia mai le malaga, ona fai atu lea o Sinaleuunu, “Sinaeteva e.” “Oe, se a ea?” “Fo’i atu e te lalelei nauā. Na ne’i ta lē sao i le mea e i ai le taupou ona o lou lalelei ua naunau, ne’i mua le fia o ane o tane ia te oe, auā ua tofaleauga le vao manaia i le mea o

nofo ai le tama’ita’i. Ae sau ia ina o’u ‘elesia oe i ni malala ma e lavalava se taafiafi. Ua fai atu Sinaeteva, “Ua lelei lava lea. Fai lava i se mea e maua ai le tama’ita’i na ta omai ai.” Ona elesi lava lea, ua fa’apea lava la la togafiti i lo la fia sao lava i le tama’ita’i, ne’i la seuga’i o mai lava ‘ae lē aogā. Le malaga lē ua afe i le fale o le tama’ita’i, ua lē aualuma le tausala a’o ai lea malaga eleelea lē e afe mai i le mea oi ai tama’ita’i? A ua vaai atu Tigilau e tipatipa tausala mai le tama’ita’i eleelea. Ua fai atu Sinaal e’e’emoivaiatagaloa e laga fala o le fale ne’i eleelea. A ua tepa atu lava Tigilau i le tama’ita’i eleelea o muamua mai e tipatipa tausala lava i ana savali mana saele. Le malaga lē ua ulufale, fa’auta ua la nonofo i eleele, auā ua laga fala ma tapaau o le fale ina ne’i eleelea i lea malaga. Fa’auta o le a faifai mo Sinalee’emo, fai ni tagata vale, ua na leiloa o le togafiti, anei a tele se salamō pe’a sau le Maluofiti. Le po le ua po. Ua solo ai le vao manaia ma latou tauga, o le pua’a ma le tanifa, le ulua, le ga’ono, ua fa’apea lava. Tigilau lē ua ulufale mai ma lana tauga, o le alaga o le pua’a. Ona fai mai lea o Tigilau, “La’u lenei tauga o le alaga.” Ua valaa’u mai Sinale’e’emo, “Ue, sau loa ia o oe i inei ma lau tauga ta te a’ai, a po. O ai lava se a na ai na i’a tetele ma na pua’a tetele?” Ona fai atu ai lea o Tigilau “E tele na taumafa e te taumafa a’i i tama’ita’i eleelea ia ma lau tauga matou te talisua ai.” Ua atili ai le ita o Sinale’e’emo. Fala e a fofola ina ua uma o le tali suaga. Ua fai atu Sinale’e’emo ua fa’apea, “Lou ta’aiga ma lou siapo, lou ta’aiaga ma lou siapo, ae o’u lenei. Ona fai atu lea o Tigilau, “A’o ifea nai ni o matou nei fala ma nai tama’ita’i ese” (E faia pea lenei tala).

Iniini Samoa Faamanuiaga mo fanau uma o Samoa i lo latou aso faapitoa. Alofa’aga mai le Iniini Samoa


LE FAGONO

iniinisamoa@gmail.com

O LE KULUKU, O LE FA’AMASINO MA LE PALEMIA Tusia: Galumalemana Lafi Vaega XV Ua uma le īfoga ma ua toe fo’i mai i le nu’u. Ua tapena le ‘āiga o Samu Pamu e tali le nu’u ma fai fa’aaloaloga māsani. Ua fai ta’igāsua ma ua fa’atumulia tagata uma i le fiafia. Ua matu’u atu se avega mamafa ma lagona saoloto. Ua tonu fo’i ina ia fesoasoani i le ‘āiga o Samu Pamu auā le masi’i atu i le aso e teu ai le fafine o Selemaia ona o le ‘āiga o Samu Pamu o le paolo ‘autū lea. E sāunia uma le lau’ava ‘atoa ma tēuga māsani. Ua fiafia lava Filimaua ona o ia fo’i e avea le masi’i atu o lō lātou nu’u. O ia fo’i lea na alu ma le avega ma le fa’afafa ina ua uma ona sagai ane le ‘āiga i fa’aaloaloga mo le nu’u. O le aso Faraile o le a aumai ai le tino maliu o Selemaia ona fai ai lea o ona toe sauniga ma lagomau ai loa i lona aiga. Ua tauloto uma e tagata o le nuu le aso Faraile. O nisi ina ia saunia ai mo fesoasoani i le aiga o Samu auā le lau’ava aemaise lava le si’i lea o le a alu i le ‘āiga. O nisi fo’i o le nu’u ua maitauina lelei le aso auā e toe Malaga ai foi ma toe soso’o ai le tafaoga lea na alu ai i le ifoga. O aso la o le ma’ilo lava le māfua’aga e tumutumu ai i mea fa’apea. O aso nei o le ipu faipotu lava. So’o se mea e tupu po’o se maliu po’o se faaipoipoiga, se saofa’i, po’o a lava ni faigā’ai e fai, e fua lava le lelei ma le faalētonu i le ipu faipotu auā a lelei le ipu faipotu, o le alu fo’i lea o le tala lelei o le faigā’ai. Ae a fa’alētonu le ipu faipotu o le alu fo’i lea o le tala ‘ave. Tasi lea o mea e ofo ai tele le loto. O le mafai lea ona manatua aso atofaina e aunoa ma le fa’amauina i se api. E te lē va’ai i se toea’ina po’o se lo’omatua o fealua’i ma se api po’o se diary e faamaumau taimi ma aso o mea o le a tutupu po’o mea fo’i e tolopōina, ae lē mafai ona galo pe sesē se aso po’o ni taimi e taupōina. E o’o foi i taimi. E te lē vaai i se toeaina po’o se lo’omatua o taulima se uati po’o se telefoni feavea’i, ae lē tuai lava i se tu’uga taimi. Afai lava o le kuata i le fa, lua te fetaui ai o le taimi lava lena lua te fetaui ai. E le’i galo iā Loimata le aso ma le taimi na toe vala’au ai le faamasinoga o Samu. E ta ifo le iva o le aso Gafua, o le aso 18 lea e pei ona atofaina e pei ona sa tolopoina mai ai ua leva ona saofa’i i fafo o le potu fa’amasino numera muamua Loimata ma lana tama o Loifea. O lo’o tuua aoga. O le tu’uaga e lua vaiaso o le kuata lona lua. E le’i faailoaina lava e Loimata iā Sauafea le tulaga lea o lo’o iai lo la aiga. E tasi le mea e leai se mea o afaina ai lo la aiga, pau lava o lea ua uma ona faailoa e Loimata iā Loifea lona tamā moni lava ma e leai lava se suiga o maitauina i le va o Sauafea ma Loifea. O lo’o sologa lelei lava mea uma. E leai fo’i se mea o masalosalo ai Sauafea. O le manatu o Loimata e lē taufa’ailoaina

auā mai lava i le amataga sa iloa lava e Sauafea mea uma. I le tele o mafutaga aemaise i le va fa’a-le-ulugāli’i e iai mea e tatau ona fa’aalia auā le sologa lelei o le va lea fa’a-le-ulugāli’i ae iai fo’i mea e lē tatau ona faaalia ona o le magumagu i le sologa lelei ma le nofo lelei o ulugāli’i. E mafai e le fafine po’o le teine ona fa’asufi lana tane po’o lana uō ina ia ta’utino le misiterio lilo i lo la va, e lē mafai e le tane po’o le tamāloa ona fa’asufi le fafine po’o le teine e ta’utino ni misiterio lilo. O le tele o misiterio a teine ma fafine e feoti lava ma latou auā o le tele o mafutaga o le fafine lava po’o le teine le ki ma le tatala o le faatumauina o sea mafutaga. O le ala lea e iloagofie lava ulugalii e tumau le sologa lelei o le mafutaga, o le lē fa’aalia lea o ā la misiterio auā so’o se mafutaga lava e iai lava mea lililo e alu lava ma le tagata ia i le tu’ugamau. Fai mai le tala a le isi toea’ina, ua silia i le limasefulu tausaga o le la mafutaga ma lona to’alua, o mea e lē fa’aalia e lē afaina ai oe, ae fa’aalia loa ona avea lea ma ma’i tūmau i lou olaga atoa ona e faamanatu atu pea iā te oe mai lea taimi i lea taimi i le lua mafutaga. O le talitonuga fo’i o nisi tagata popoto, o ā uma misiterio i le lua va ma lau pā’aga, e ao lava ona faalauiloa i le amataga e fai lea ma fa’avae mālosi mo le aga’i i luma auā fai mai ā ia o le amiotonu ma le fa’amāoni e fa’asa’olotoina ai oe. E lua lava mea o le a tutupu mai, o le fa’asa’olotoina o oe po’o le fa’amalepeina lea o le mafutaga. Na fa’ateia lava māfaufauga o Loimata ina ua matala mai faitoto’a o le potu faamasino ma ua taufai laga’i atu tagata ma tumutumu i luma o le faitoto’a ona o lo’o tu ai le leoleo. “Ole mataupu i le va o Leoleo ma Samu Pamu o le a fofogaina lea i le potu fa’amasino numera muamua. O isi mataupu uma silasila ane i le fa’asologa o lo’o lisiina atu i le pepa o lo’o fa’alauiloa atu ai i le laupapa fa’alauiloa”. O le fa’aaliga lea a le leoleo ma toe mou atu i totonu. Ua autilo solo Loimata po’o fea le potu numera muamua. Ua toso atu e lana tama o Loifea lona lima aga’i i le faitoto’a lea sa tu mai ai le leoleo. Ua laki le maua o lo la nofoa. Ua autilo solo ia Loimata pe iai nisi e masani ai i le tumutumu lea ua faatumulia ai le potu. Ua ‘ese lava lenei aso. Ua fa’alua ona sau i le vala’auina o le fa’amasinoga o Samu, e lē taitai lava ona tumu fa’apea. Ua tau atu le vaai a Loimata i le teine e taugatā ia o ana tēuga. E lausakete ‘ena’ena ua fufusi lava i le sulugātiti ae felea i le aga’i i lalo. Le ituaiga sakete fo’i lea e te fa’aeteete tele iai i aso matagi ma aso savili ona e alu uma le taimi ma le malosi i le tau taofiofiina o le masu’e i luga. O lo’o fai lona top samasama, e ‘u’umi lima o pea tautaliga ‘auro e foliga o ni tama’i loga ma le vali laugutu e lē papagu ae tau leiloa ona e pa’epa’e le teine o lona uiga e mūmū

‘ula’ula ona laugutu. “E le o le tinā le la o lau uo o Semisi?” O le fesili lea a Loimata ma ‘eu lana tama ma geno ona mata aga’i i le vaega o lo’o nofo napevae mai ai le teine. O Semisi o le fa’a-Sāmoa lea o James. Le aualii foi nei e pikiina so’o mai ia Loifea mai le aoga. “Ioe, o le tinā mo’i le la o James ae pei lava ua tausi e lona tinā. Masalo ai o sau fo’i e fa’alogologo”. O le tala lea a Loifea ae aumai loa i totonu ia Samu Pamu e muamua mai le leoleo tino lapo’a lava ogatotonu mai ai Samu Pamu ae mulimuli mai leisi leoleo. Ua savavali sao aga’i i le itūagavale o le potu fa’amasino i le pito i luma atu o le laina nofoa o Loia ma leoleo e fai fusipau, o lo’o iai se tama’i pa puipui ma le nofoa umi e tasi e soso’o ma le pa puipui o le potu fa’amasino. Ua tatala e le leoleo le faitoto’a o le tama’i pa lea ae ulufale atu iai Samu ma saofa’i ai luga o le nofoa o lo’o i totonu o le pa. E le ea i luga ia Samu. O lo’o ifo lava ma pupula i lalo. O mata o tagata uma o lo’o taula’i iā Samu. E leai seisi o ano ane i le ulufale mai o le fa’amasino e ui mai i le faitoto’a i tua o le potu fa’amasino. Na taufai ato uma ulu i luma ma tutula’i uma tagata ina ua faataiō le leoleo, “Tula’i le Fa’amasinoga!” Ua ifo mai le fa’amasino ma saofa’i ane i lona nofoa. Ua taufai ifo atu fo’i tagata uma ma saofafa’i ane i lalo. E le’i ‘emo lava ia Loifea mai le mata’iina o Samu Pamu. O lona tamā moni la lea. Ua fa’atusa ona mata, o le ulu, o taliga, o le isu, o le lauulu, o tauau ma lima ‘u’umi o lo’o afifi ai ona ‘alafau e pe se tagata ua tumu i le salamo. O le nofo mai i le nofoa ma lona ofu pa’epa’e lima pupu’u ma lona fusiua lanu moana e iai togitogi lāiti lava e fōliga o lo’o ‘emo’emo mai iā te ia. Ua gata le vaai a Loifea ona ua lilo atu le tino o Samu. E le o anoanoa e Loimata le sauniga a Loifea lea e fai o le taumafai lea o le tama o Loifea e faatusatusa le tamaloa lea o lo’o nofo mai i totonu o le pa ia te ia. O le tamaloa lea o lo’o nofo mai nei i totonu o le pa o lona tamā lea ma o lo’o mōlia i le fasioti tagata numera muamua. O atunu’u e pei o Amerika a faamaonia le moliaga lea o le fasioti tagata numera muamua e faasala i le oti. E pei e maniti tino o Loifea ina ua tau lona mafaufau i le fa’asala i le oti. E lē tatau ona oti lona tamā. Po’o le se olaga fa’atasi ma lenei tamaloa. O le fasioti tagata. A fa’apefea ae te’i ua ita fasioti a’u? Se’i fa’auta i le mea ua o’o iai mafaufauga o Loifea. “O le fa’amasinoga i le va o leoleo ma Samu Pamu.” Ua taufai ea tagata uma i luga ma liliu mai le tulimata’i o Samu agai i le fa’amasinoga ina ua fa’alau mai e le ofisa o le fa’amasinoga. Fa’ato’ā ea lea i luga o Samu ma tepa a’e i le fa’amasino. E to’afitu tagata ia o lo’o nonofo mai ma le fa’amasino. E to’atolu i le itū taumatau ma le to’afā i

le itū tauagavale. E tusa e tasi le nofoa e va ai le itū taumatau ma le fa’amasino ae lua nofoa e va ai le itū tauagavale ma le fa’amasino. O lo’o fa’asasaga uma mai i le mea o lo’o nonofo atu ai tagata tapua’i. E pei lava o se tapua’iga i le falesā i se aso Sā o le Faamanatuga a le EFKS e laina mai ai le Faife’au ma Ti’akono tautū. O le laina o Fa’atonu ia o lo’o saofafa’i mai fa’atasi ma le fa’amasino. E amata mai i le tamaloa, fafine, tamaloa, Faamasino, fafine, tamaloa, fafine, tamaloa mai le itū agavale e alu i le itū taumatau. O tēuga māsani lava a le Fa’amasino Sili ona o ia lea o le a fa’atautaiaina le fa’amasinoga, o ona ofu talaloa lanu uli ma lana wig lanu uliuli e o’o le si’usi’u o le wig i ona tau’au. E faipeleue uma fa’atonu tamāloloa ma fusiua ae o fa’atonu tama’ita’i o lo’o lā’ei ō lātou puletasi lanu tasi. Ua lagona le mafanafana o Samu Pamu ona na te iloaina uma fa’atonu ia o lo’o saofafa’i mai ma e lē faia e le Fa’amasino Sili se fa’ai’uga o ia ae o Fa’atonu nei e to’afitu o le a pālotaina lona fa’amaonia po’o le lē fa’amaonia o ona moliaga. Pau lava le mea a le Fa’amasino Sili e fai o le fa’atonutonu lea o taualumaga o le fa’amasinoga ma fai le fa’asalaga pe’ā fa’amaonia e Fa’atonu moliaga. Se’i vaganā ua fete’ena’i Fa’atonu ma lē maua ai se fa’ai’uga ona fai lea o se fa’ai’uga a le Fa’amasino. Ae na te lē faia lava se fa’ai’uga o le fa’amaonia po’o le lē fa’amaonia ae toe filifili mai nisi Fa’atonu ae fa’alauiloa ole mistrial. Ua si’i i luga le lima o le loia mo le mālō po’o le loia mo leoleo. Ua tapa e le fa’amasino. “Lau afioga, e talosagaina lava le toe suia o moliaga o lē ua mōlia ona ua iai nisi mau fou ua fa’ato’ā taunu’u mai le itū a leoleo.” O le talosaga lea a le loia a le mālō. “Lau afioga, matou matuā tē’ena lava le toe suia o moliaga. Silasila foi, o le ofisa o Leoleo sa tapenaina lenei fa’amasinoga e aofia ai ma molimau. O le latou fa’ai’uga la na taunu’u iai o le molia lea o lē ua molia i le moliaga lea ua iai nei e fa’avae mai iā latou su’esu’ega. Lau afioga ma le fa’aaloalo lava ua fa’amauina fo’i e lenei fa’amasinoga mamalu le tali aloa’ia a lē ua mōlia e tusa o moliaga.” O le tete’e lea a le loia o lo’o tu mo Samu Pamu. “Lau afioga, o le moliaga sa faia e fa’avae i luga o fautuaga ina ua uma ona iloilo mau ma molimau. Ae peita’i o lea ua iai nisi mau ma nisi molimau fou ua fa’ailoa mai e tatau ai ona sui moliaga ina ia mautinoa o lo’o fa’atinoina le amiotonu. Ou te talitonu e mo le lelei o lē ua molia lea e tatalo atu ai.” “Lau afioga, pe mafai ona fa’alatalata atu i lau afioga.” Ua talosaga le loia a Samu mo se feutaga’iga ma le fa’amasino, fa’atasi ai ma le loia a Leoleo.

Faaauau itulau 27

APIA ELECTRICAL TRADERS

TV 21” Itulau 24 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


Maua foi ‘ava Samoa

Rent a Car

Hon. Faamoetauloa Ulaitino Faale Tumaalii

Ia alofagia e le Atua lenei aso taua mo tamaiti uma o Samoa, o le Aso Sa o tamaiti, e fa’amanatu ai ia i tatou oa pito i sili ona taua ia i tatou, o alo ia ma fanau. Momoli atu ai alofaaga i le fanau lalovaoa ma fa’amoemoega mo ni fa’amanuiaga mo i latou mai le Atua. Ia tele ni aso fa’apenei e saga mafaufau loloto ai i ni tapenaga e sauni ai mo le olaga a sau. Galue fa’amaoni ina ia maua so outou lumana’i manuia. Alofaaga mai le Matagaluega o Punaoa Faanatura ma Siosiomaga Savalalo, TATTE Building, 3rd Floor, Savalalo, Apia Samoa, Phone: +685 - 67200, http://www.mnre.gov.ws

ini

ini

SAMOA

YOUR COMMUNITY N E W S PA P E R INIIN I

SAMO A

is

a

FINAUGA I PEMIT A MALAGA

ITULAU

in i in i

Week ly

5

e

2

U

-M

LA

U IT

A

SIL A

SIL

A

TA US AG 6 ’ IL

EA

3 1 0 2 , y a M

1 1

A

Ju

ne

,

20

13

0

T

0

.0

E

.0

$3

10

$3

-

D

-

ce

O

e

ri

T

ic

2

P

.a

N

Pr

2

w cc

IO

2

66

w

T

66

g m Ta le tu fa le Safo i

w uw

N

27

27

08

ea th er .c om

S at ur

a’ia alo alō la ’i no tata itum ma efa na a le fale ei le a Set noa len a tele aii sali sau oga aso ueg Sav Ro vai gal i . a na le Afi e le le o i O tasi mauga otu oe tāu alō; lava tag se aifo i Saf em Itum faia ni pe ai Gag alō mo le ina o itum fa’a e o e na sele tu’u o fa’a lea pul e’a iga na eina pu O Fai itel sail ani tup ma i le An aso fa’a i a le ia lo’a i ana ’i le ga feso le Tui alo a. se mo sa ota ma itum i lim ma lo ta’i fon le fale . a a o lo’a ai um lav leaile Ma a pei i “E e ueg taim isia a Tui‘aso I,II i tag lea i i ma ei gal tu’i fa’a ga tog mauga i, na oes len a tu’i ma noa ei aifo sau kok ma lan emene le a len Gag asi alo , o o Pal ei,” ueg alō salo tait ai gal vai aga le itumtino len le Itum au e O le ga a afiofaia fa’a fan ai o i ai le III.fa’atau sala ua ni e mai fai ma tau ga sele go ma ua “O o tino ia o ola a tau usi, fa’a lag lea lon nisi fa’a lava sail le Sila a.” iai isi le tau a ma i Niu ueg e tusa e o lo’o o mo ueg alo i le gal ei 00 ma e o lea tup len gal le itum ma a 00. i ma a le tino galueg 0,0 tino alō $33 se 2 ona le itum O SATpo’o le au le itul ma ga ai pea au vae au o lafu Faa aita

E

)

)

T

85

85

IL

T

(6

(6

TA

‘A

t:

t:

E

-

ac

“E le le ’o SilaMalō”iai Tu sila - A ivalea Itul fual au o i

ac

D

I

nt

nt

TO

IN

co

co

ay

a sag tau le 21 a u o LA U lavo IT U i i lim a’i

N

I

se

se

O

IN

ea

ea

IP

ulau

pl

pl

y

2

FAITA U LE INIINI MANU MALO FAAIL OGA T UPE It

s

s

5

ie

ie

a

n o c

ir

ir

la u

qu

qu

Pa fa ’ū ai ’atu tam ta p ao la ula ai fu ’ g ia a, Itu

en

en

rd

Ta

d

0 .0 3 $ e ic

ta

c

t:

(6

8

5

)

2

7

6

6

2

P

r

“O a m se tu i ‘a n am sos u is ’u a’i aie a e s te ”- a e A ’a fu fi a a lo

i

e s

o

r

e

n

q

u

ir

ie

s

p

le

a

in

F

A

. a o

O

m a S

M

ia

i

p

A

A

:

S

e

ic v

r

OA

r

r

Fo

Fo

tu

OA

Sa

M

e

.

ni ii

U

T

oa

M

Ta le u fo m ma lo ele aua tau i le ni

SI

‘A I -

TI

N I I

N

IN

tagi

m

.

r

Sa

oa

e

-

i i ni

am

S

a

SA

S

s

pi

-

w

A

a

e

e:

pi

N

ic

A

ly

rv

:

in

Se

Sa y in No the to Edi ClassViolen toria room ce l

ce

k

s

vi

e

ew

er

e

N

in

5..

S

W

y

s

a

kl

T MAAUMA I LE FA U TO I TIP ’AL OT UA I

.. a.. mo U 3 i Sa U LA aso LA IT Ova LA SI

th

ee

SA

a

W

in

e

a

ew

W

is

Itul au

N

:

A

y

e

O

kl

c

M

ee

r

SA

W

u

I

a

U! LUL

i Saleu uma “Faa le telef ” ma i le ofisae te man ’ e valu. D E T A I L oa mai oga avan TO sou ai i faail N T I O N TE

E

o

N

is

U! LUL

TT

S

II

A

is

IN

Sila sila

Fu ‘A afu v pa a M a Ko se ālo m ne si it o p fua i ia

O

A

$3.00

M

O

-

A

LUL

om

‘A

.c

-

er

I

th

IN

ea

faaui i tua

U!

I

uw

Price

Itulau 41

S

M

lē ae Sola ia le totog luega ga aufai

IN

cc

Huch

a le lav ga oa loto le Sam sa’o a o ata le tag ma leag ii ma a e si fa’a ’i ’ata le a lavtuto i tula leag o le e ala . na nuu e 2 fa’a ilo oa, le atu elav au fa’a Sam o lav itul le o avai fa’a au o o tag se a au e: O sag ’a rc Faa tau tati motu ou S 51 se ma o u o . er vae le o tele nu’ le th ma o oa ai le o atu i ea alia toe i ua sia W ’a ‘au o Sam ma tele fa’a ona tua le le O tasi taula’ima ona ai nei o’a a a pei lua Tut tep efik e lo’o Pas i ae ua fa’a le lag e ala oa a o o lalo lenei, io a le ti Ilal i Sam uin lon i idi sap manat o ma lipo si, ua ua a He lea le fa’a ’ata ma i o nai i a tuto ga na lilig lon loto afu sa’o ma le sa’a ma

.a

2766 2

SAUNI ALEX “LIONHEART ” LE’APA I I LANA FUSUAGA...

Mar ieta Hei di Ilali a o ai le tāpā lona ona fana e under the Aus to’a maf Iniini se u he request New ZealandAustralian and etali lua atiag tina was given Sam le feso by the President who gave forces during e Ua lima a. WWI. i se a i e oa their lives of the Returned Many au 14 tali fa’alaui cause of ‘au ni ‘aua e asoa to’a served in Samoans Association Servicemen world peace. to the mas itul ono ni ono mai the Maori piki loa ANZAC and other la fa’a to the Prime (RSA) in Samoa battalion i le a’af i le Day has leneina areas of – ua ua laui a le become Minister, Zealand also Tuila’epa tu’u taim ia mau i o taum an event Susuga Army and the New ova ‘ave loa i lene taga mat homage that pays Australia. others for MalielegaoiLupesoli’ai Sa’ilele atu. i lene to all the a’up afai aso ai women during the solitO lea ANZAC It’s an who are men and i e i mat ta ma u lene i annual mal ulaf ua annual dawn serving Samoans leai a’up le ma that’s equally commemorate i parade service in lato aga ono ova to still as well both countries lava u ae mau sa’il tina important those who many u ai, i as those Samoans aso served to under the ma e o’oofisa ni serving leneAe mal fa’a i aiaig descendants who are American o aga se e tasi of the soldiers lona forces ua i tinao le a tali mai tele fa’atasi.ma o ua alia’ Con�nued na ua isi le to’alua, page 2 avat ia e ua su’elava na fa’a e to’apem Aem u o mau ai le ai ia iloa tapu su’e o aso fitu ita naua le la’a galu lene aise nisi tino tele ai ma na avanpolo i ni ega i aumai, e lene le o a ua o mo o o aual fa’a alag le’o oa kala avan le atun fa’afaiga i mat taim lene O ai oa nisi fa’a me fa’a“Manatua fa’a vait a ae se fa’a i taut fa’a a’up i o faig i tusifle mal o vait a le o loouuLULU! tula a i nei aia -ala ālatuaimi o se ipoi ama u ia aim LULU! fo’i fa’a le Mal gain a, i Aus polo pog laga olau aga faig i Malo NAME/IGOA: mau galu ai tua faigLULU! ua a. fa’a pepa aogā ō, a o lea a i o o nisi a Ofis a tauf etali kala a na , ega. le Aus igoa mae fana isi taga nafa’a-alāpea. e mau e se ma o mo tua ō a, a’as aum etali o O ao ua me o Marieta ue le lene ’a aga’ tua,VILLAGE/NUU a ai o : e pei le amaLeo Heidi Ilalio ēsē faia lene alag a, nisi alii le ta ma i Yost. le leo. Ilalio taus i na mafua’a ua oi ona ua matuā i PH/TELEFONI i Aus i polo a, e fai o taga polo taga sau Garry Heidi aofi mas aga taim su’e lato ua fa’aAus ina ai uega O le faaiuga le faia saun o lo’o : etali etali o ni ta tusif ta mai ga leakala ue su’e faigal ani lea na Faamasinoga aoga a, a Sav Na alom na te’a iunilava SamO lene a,”kalameia maf afioaga Marieta’otoga onei me i ave e le tamaiti ana.SHOP/FALEOL olau ua Aus o o a e ina ia i se alii taimi INI IN a le oa ni tagata o ikamup nofo etalio le o i ai nu’u tua’oi Sataoa, I - ‘A Safata manu’a o ea, fa’amatai le nei mai lene na tuuaia OfisOA: nei O ai tausag TTEN tasi ona O lefa’amanu’alia na faia nofoia ma nei tam le saungalu ona o nisi mau ma TION i fanau. i latou se ia lavao se mai le sa ai ia i faig o e le atu a “Faatumu fa’asaga a’ita TO D a a o Itagia io Sataoa ega faig E 27mafat E TA I L e talo ala mon mau lonama Niu o Aus aina ai le Nov ama moliaga ’ i selou I N toe sola ma na te’enaia Fale suafa, i. tele lava ’i oaga fa’a alueo lene i ma leane saga o le fa’ao’o lonaaga’ le totogi se to’afa a ema laga telefoni to’a Sila o se lea fou ina fa’amaetali nuue le i uaI I N uma e na resital i vait o le lea lona aigai i Niu le tam I mai i le na tā fou ua ipoi faafo’i tinā lua ma taga a Sav aimga i tula o le Faaauau ona pisinis ofisa Yost, ‘ A ani fa’a itulau 3 to’a i imae le vaiaso poga, o minisi Sila a o Saleufi ga o le sa iai tanu ea. i 2011 alii fai sou avanoa TT aofiO lona lua. Auk se to’a ia The e Eco o Gary kamup o latou EN a mo a le e te ’a le amo e se i ilan ae o le aiga a talo fuaf ’u alii e lene a ai to’a o le fo’i ai i faailoga manumalo TI mas lea ‘aus i avano avano atu iai u o eletise resa Mer i, na le fafo. lenei ina sana oO N ma saga uaga o mai i lene lua e valu.” ina atun iva atu i li oaina a lea le O ita ai. ga fo’i malaga saun TO pea se se’iamomo i aitalaf aual lonai tinā fa’atu fa’aig Samo se tasi o Satur fa’a u’u e auai le i le fai Huc e day 2 ua maua ons taia iaga ia tele talosa na mai D ne’i a ina to’a loto aum Pelenita 7 Apr tula peit ET e olaa ai il, 20 taumape maua ‘aigSe mea h/So mafatua mafat o le ia e lenei Soluti faatau eletise le la alag a’i ai eletise 13 maf A y isi gain telē lua, e le IL ia ua autū ma’au e ina a i mai o lo’o ga lea tula i Lalo atia, a, na man ’ Energ tipo a alu i se a ona talosa ua fuafua tele mo i’aga O le ona fa’aal oolo Sale le vaiaso o ga le fa’a ti ma ua ua ma Tu’u a na avano o le 2 fa’aol vī mat latou oani. ga o o matai le malos lato apa mau iluaū lava 3 u fitau mai i e pei o le tā i se fiu le toena fa’ao lo’o Lom galuegi le 01 elen a se agā u taum ai fesoasle amatae nisi lo’o ave itā Ilalio e au itulau M a y , 2 matai,minisi ai aitalaf fua i o e mai O o mo li ma lona taum fia alia i na mati Falele sisig ai ChoO le Faa le 10 Faaau 04 i le asia ’u lea ia le Miniso le ta Heidi agalo na mumū ia. tula to’a afai fo’i , peita’ ma sailia ay o ice ‘apa afataga.tatal au i alili ā-fu na W aua totogi rd fo’i o le ga O fa’am o aiga mavae Marie ea tu a ma toto a le Saleiluana elen lona ’i mai lua se a ’a aga mita a silia a o le pitonu Sa e, talosa o ia ua u th aoau fa’a ina tele a pi’i nu i’u a itula ga, le Puleg Eletis ti i er to’a ai tausagse mapus no latou 3 fa’a o leag se auā tau o le tausag li. o lato Na So amanoo le lua se ua fa’api u3 Tau lava o Galue Enoka soa se i’a a itā a se e le itu’a lea ur na u matatala au itulau o afi i Tanug mo Minis i’aga galala le’i maua mea tinā iga ce o i faigat i o le matave ma e 33 Faaau : se i e Malos ’alesā ’ai ia Tinoo sa’o o lana asu w o aiga lutiale manog le matai w a le au. Manu , peita’ ga. ma se A: w Firs lava ulum le saili o lo’o ma lenei .a a a. ua E pipi fana Iose t afio’a Posala i’a cc E/IGO a ai ua toe iai i le pa’ō atua a lanoag taulam ia uw u mo fa se avano NAM sauno o lea i ai le i’a sa UU: fa’ata o lo’o eletise ea Na e le a, aua Faa lava I se matai talosaga GE/N th lea Sen tamaitit ne’i o er aua e fa’ape ma NI: VILLA suafa, na e ina tasi i lenei .c itu, le sele mauIosefa i ai u itula : om ELEFO , nuu’i ai ga a lonanisi o PH/T OLOA loi a ai suafa talosa fa’ailo ga i u2 i le /FALE lou ma faafomo ne’i o a’afia fi SHOP lo tumu oni ona Merita

toto

w

(685)

TALA TAAL OGA

I

A

sila Sila

conta ct:

holiday

N

S

o non amaTsaga nug u a Ta e map s sag Talo EPC mo Leai ni mo limau a i le Leoleo a Pope a ilig a’i Ag le sa i... mo mupin au 15... Itul sia

O

w

pleas e

– Bring back the ANZAC

ala i la au tolu Tata e e Itulau 33 lu ga ii Sava

i le

w

A

MO

SA

enqu iries

II

I

a

For

IN

N

nt

Samo a.

ce den ! en moa dep , Sa y In ry pp sa RI AL Ha niverED IT O An

II

co

-

E AL AS E’I O E L SU M NEI GA ’AIGA VA

IN

se

Apia

riet

Te o ’en Sa sau a fa m ag a oa a m o au Si ... Ta m la si m au la a’ g Itu ita a la u ’i 4

ea

r

m

p : A

pl

tu

.co

rv

es

a

er

Se

ws

iri

S

r

Ne

qu

Servi ce:

2

Lest we forget

2

66

AL OS

he

w

ly

ini ini

n r e

accu weat her.c om

2

at

h : at c e we u r ccu S ow w. a

ice

o u pit le Seful a o a i luguvag ā Ta a Tin Solo

ek

Fo

ITULAU

Sour ce: www.

lea kam e fa . le le ter pu No na up a aal afi Gr Ah i le og and Hi va vem res ani ni ia ua a Oc m ali E lim a. ita ua ali fai ia i ma o le ma i Sa Mu ean lai fa’ Sa si a na aig ina lev e vae ina tau agu na le Ka afiog fa’ sag i oai na a tu fa’ mu a le na lat o ele atu e fa’ nei a tau o ou ia tao e tus aalia ’el tu aao i o le le sag le fai fia a Pe e mo ai gai fa’ lisi o nei a Grand pa’ pu ta ita fua na ai’ ua pu ai ug na sa ua ’i ma Oc aga Fa ave na fua sa lon a lat o ou ga olo vae ean i ’am tel asi e fa’aal o a a fan le sai ia tau nia ati ma le e ua sag ua nei no Gr ia na’ ma ga and e e. fa’ i ia a aao Le ua tup tao pusa on Mu e fia olo a Oc agu ga lata o on ua ean le le a a tut lisi ua mo ma o ia aga aa le ati na’ i ua na tot na’ om le u malili og e ia ia ae itu lau e ai atu

We

e a W

a.

7 ) 2

85

.00

Fa

I S

IIN

is

A

mo

(6

To o e O loa fa’a Itu c a Ma la e rie u a le fo’i ta 10 ia O le He n G p pan Mu ma idi ai i agu e’a Ila ra usa lea se ma tut o lio ma fin i Sa aga se nd olo Na tau aga ina ta ma le a ia pu lo o Pe tau o fa’

IN

O AM

a - S ia

: ct

3 - $

ice

News

SAMO A MAE’A FALEMA LIU FA’ALIU EFUEFU, TATALA VAIASO FOU

Weat her Pr

Ma

da y 01 Ju ne , 20 13

American Samoa...New Zealand...Australia Ph: 685 - 27662 or 685 - 7221313 Email : iniinisamoa@gmail.com

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 25


THE VALUES THAT GUIDE US ALL Integrity (honest, impartiality, transparency, accountability); Service commitment; Respect; Working together; Efficiency and effectiveness;

Hon. Tuiloma Pule Lameko

Malo o Samoa

Minister of Revenue Minisita o Tupe Maua Avea ia lenei avanoa e momoli atu ai le fa’amalo mai le Ofisa o Tupe Maua o lo tatou Malo, mo tamaiti ma teineiti uma o Samoa, a’o aga’i atu i le fa’amamaluga o le Aso Sā, e fa’amanatu ai lo latou sao i le atina’ega o le atunu’u. Malo le galue malosi ma le fa’amaoni mo galuega uma ua outou fa’atautaia mo le lumana’i o Samoa lea ua i o outou a’ao. Alofaaga mai le: Minisita o Tupe Maua

Itulau 26 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

Contact Us Inland Revenue Details 4th Floor Development Bank of Samoa Building, Savalalo Apia Samoa Telephone: (685) 20411 Fax: (685) 20414 http://www.revenue.gov.ws Information: Chief Executive Of�cer Ministry For Revenue Inland Revenue Services P.O BOX 1877, Apia Samoa

Customs Contact Details Ministry for Revenue Customs Services Po Box 44, Matautu Apia Samoa E-mail: webmaster@revenue.gov.ws Telephone: (685) 21561 Fax: (685) 21562 http://www.revenue.gov.ws


TALA FOU / LOCAL NEWS Mai itulau 24 Ua faalatalata atu loia e faafesagai lelei ma le faamasino sili. Ua faila mai taliga o Faatonu. “Lau afioga, ou te matuā tete’e lava i le toe suia o moliaga ona o lea ua tali la matou itū. O le togafiti lea ua talosagaina ai le toe suia o moliaga ina ia aumai se moliaga e mafai e le latou itu ona finauina ma mālō ai, e pei o le molia i le fa’atamala ua mafua ai le oti po’o le tu’ua o le nofoaga o lo’o iai le maliu ae le logoina le falema’i. Ua matou sauni e tali moliaga ma talia lava se faai’uga e o’o mai.” “Toe fo’i i tua, o le a fai atu le faai’uga.” O le fa’atonuga lea a le Fa’amasino Sili. Ua toe fo’i i lalo loia a le malo ma le loia a Samu Pamu, “Ua tē’ena e le faamasinoga le talosaga mo le toe suia o moliaga a leoleo e pei ona talosagaina e le loia a le malo. Ua sauni itū e lua mo lauga fa’atomuaga.” Ua tilotilo mai le fa’amasino ina ua toe si’i fo’i le lima o le loia a leoleo. E le o fa’aalia e le fa’amasino lona lē fiafia i le loia a le mālō. “Ua uma ona avatu le faai’uga ma e lē toe suia lava.” O le tala a le fa’amasino. “Fa’afetai lau afioga, pau lava lea, ina ia fa’amau i fa’amaumauga la matou tete’e i le fa’ai’uga.” “Ua fa’amauina.” O le tali lea a le fa’amasino ma geno ane i le ofisa o le fa’amasinoga ina ia faamauina le tete’e. “Tula’i mai le loia mo le malo ma lau folasaga amata.” O le fa’atonuga lea a le Faamasino Sili. Ua vave le tula’i o le loia a le malo. Ua toso faasa’o i lalo lona sakete lanu uliuli aua apu i luga susu e lua e fa’atonutonu ai le aga i luma o le tutu o susu, ua folafola ana pepa i luga o le laulau, ua susu’e le faila māfiafia ma fa’ataliaga, ua talo i tua lauulu ua tautau ifo i ona mata, ua faasolo lona laulaufaiva mai le itu taumatau aga’i i le itu agavale, e faasusu ai le laugutu pito i luga, ua fa’apea foi i le laugutu pito i lalo. Ua tilotilo iā Samu Pamu, ua tilotilo i le loia a Samu Pamu, ua la’a tasi i luma ma fa’asaga sa’o i le Fa’amasino Sili ma Fa’atonu ona amata loa lea o lana folasaga. “Lau afioga i le Faamasino Sili, Afioga I Alii ma Tama’ita’i Fa’atonu, le paia ma le mamalu o lenei fa’amasinoga. Ou te talitonu i le Atua Silisili’ese. Ou te talitonu na faia e le Atua le tagata ina ia foliga ia te ia auā o lona lava fa’atusa na faia ai. E tasi le pule i tagata uma ua na o le Atua lava. E lē pule a se isi tagata na te fa’ao’o ai se oti i sona uso a tagata se’i vaganā lava le Atua. A’o Samu Pamu, lē o lo’o molia na ia fasiotia lava ma lona iloaina ma lona mautinoa ia Selemaia, o lona toalua faaipoipo………… E F A I A P E A……..

iniinisamoa@gmail.com

Umusā Malumalu EFKS Mulinu’u

Malumalu o le EFKS i Mulinuu sa umusa i le vaiaso lenei.

Valenitina Masoe O se fiafiaga tele i le ‘aulotu a le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano Samoa i Mulinu’u, le māe’a o le galuega o le latou malumalu, ma tatala aloa’iaina loa i le vaiaso lenei. O le toe ulutaia o le aulotu EFKS a Mulinu’u, Motusaga Tagaloa Lonetona, o ia lea sa avea ma sui o le aulotu e saunoa i le tala o le galuega ma le amata mai o le taunu’u atu o le Ekalesia i Mulinu’u. “E lē galo Mulinu’u ma le Ekalesia, aemaise matāfale na amata maia le galuega a le Atua fa’atasi ai ma le tulaga, ua tupu ma ola le EFKS i Mulinu’u,” o se saunoaga lea a Tagaloa. Na ia tā’ua fo’i, o aso ua mavae, sa fola ma’a ai le maota sa faia ai tapua’iga a Mulinu’u, ma o le maota lava lea e tasi e nofo ai ma le faife’au i le isi itu. Na fa’asolosolo mai lava augatupulaga

a Mulinu’u, se’ia o’o mai i le asō, lea e iai le galuega ua māe’a, na amatamea ai le Susuga i le Ali’i Fa’afeagaiga o Talalelei Tuafafo ma lona faletua o Filita’a. E $80,000 tala sa talosaga ai e le aulotu le Ekalesia Aoao mo le amataina o le latou galuega, ma foa’i ai loa e le Ekalesia lea tinoitupe aua le fa’amoemoe o Mulinu’u. O Aperila o le tausaga lenei, lea sa amata ai le fausiaina o lenei malumalu. O su’egatupe a le aulotu e fesoasoani ai i le latou galuega, na maua ai le seleni e $95,000 tala ma le latou aitalafu e fa’aauau ai le galuega e $70,000 tala lea e $235,000 ai le tau aofa’i o le malumalu. O le sauniga fa’apitoa e tatala ai le malumalu, sa foa’i ai fo’i e le ta’ita’ifono o le Ekalesia Aoao a le EFKS, se mealofa a le Ekalesia Aoao e $20,000 tala mo le aulotu, aua le latou fa’amoemoe ua taunu’u ma le manuia.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 27


SAMOA NATIONAL URBAN POLICY The capital city of Apia stands as a mark and sign represen�ng Samoa’s cultural legacy and history for our people and those around the world to see. Through �me, Apia has experienced con�nuous development and change in regards to urban growth expanding outward from its Central Business Area (CBA). Currently, at least 21% of Samoa’s total popula�on resides in the Apia Urban Area (AUA). The area itself is 60km² within the districts of Faleata East and Vaimauga West with the urban area con�nuing to expand to adjoining districts of Vaimauga East and Faleata West. Apia has come a long way, however there are major issues that need to be addressed. For some �me now, Apia does not have a town plan and land use plans to shape its physical form and guide urban development. As a result, ‘ad hoc’ urban structure and poor development planning have occurred �me and �me again, for example residen�al homes right next to industrial buildings.

As urban growth con�nues, issues will con�nue to accumulate and create havoc not only for infrastructure but also for general well-being and livelihood. As such, the Ministry of Natural Resources and Environment created the Samoa Na�onal Urban Policy which looks at addressing the urban issues and takes into the account Apia’s poten�al to be be�er. The Na�onal Urban Policy for Samoa sets the direc�on for a long term Na�onal City strategic framework to guide urban development, growth and change. The policy encourages the effec�ve and sustainable financing required for finding sources needed to provide infrastructure and services as urban Apia grows. The Na�onal Urban Policy charts a course for the development of Samoa’s capital city, Apia (‘the City’). It sets the track for urban development,

especially strategies for urban land and expanding basic infrastructure and public services. The Na�onal Urban Policy provides a pla�orm to address poor urban planning that is o�en a�ributed to the nega�ve impacts of urban growth and development and land use se�lement pa�erns. The Policy ar�culates the overall objec�ves and direc�ons for building a more resilient and desirable physical form. It also recognizes the future investment required for making the City more workable, livable, inclusive, compe��ve and sustainable. This further reinforces the need that urban planning must act as a conduit to coordinate land management with infrastructure, natural resources, and hazard risk reduc�on. The Policy recognizes the cri�cal roles of the public and the private sectors and individuals, in planning, managing and inves�ng in urban development.

The overall mission goal of the Policy is

“Sustainable, Inclusive and Resilient City”. The Policy’s Core Aims The Na�onal Urban Policy aims to:

• Improve ins�tu�onal and governance arrangements; and • Ini�ate the prepara�on of annual Na�onal State of City Repor�ng.

• Establish the strategic planning system and framework: vision, The National Urban Policy mission, and principles; focuses on the following • Define the urban boundary outcomes: and develop suppor�ng regula�ons; • Improved city centre structure • Ini�ate the City Development and built form based on a shared Strategy for city planning; vision; • Develop a spa�al plan and • Introduce a Apia spa�al city / implementa�on plan that urban plan for the city; improves planning and • Introduce relevant planning law coordina�on of the urban reforms and regula�ons; infrastructure and services. Figure 1: Urban intensifica�on in the year 1954 & 2010 • Improved governance, planning, For instance: waterfront integra�on of urban structure, development; central / civic services management and disaster risk reduc�on/resilience; and revitaliza�on; developing zoning regula�ons; and Precinct Master Increase private sector par�cipa�on plans M o n i s i f a a m a t a l a g a f a a f e s o t a i m a i l e M a t a g a l u e g a o P u n a o a Fa a l e n a t u r a m a l e S i o s i o m a g a i l e t e l e fo n i 6 7 2 0 0 po o l e O fi s a o Fa a l ave l ave Fa a f u a s e i m a l e M a t u i a i l e t e l e fo n i 2 7 3 0 7 / 6 7 2 1 2 / 9 9 7 . Itulau 28 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


LO TATOU SIOSIOMAGA, LO TATOU FAASINOMAGA

Fill in the gaps for this explanation of the Samoa National Urban Policy urban, planning, policy, Apia, change, negative, development, change, national, effective, strategies, services, term. Think like an Urban Planner

Cross Words Puzzle Learning about the History of Planning in Samoa History, planning, management, design, system, institutional, legislative, initiatives, reforms, prepare, acceptable, implement, clarify, local, consult, urban, strategy, produce, effective, measure, develop, monitor

The National ______ Policy for Samoa sets the frame work for a long ______ National City strategic framework to guide urban development, growth and _______. The policy encourages ________ and sustainable financing required for finding sources needed to provide infrastructure and _______ as urban ______ grows. The National Urban ______ charts a course for the ________ of Samoa’s capital city, Apia (‘the City’). It sets the track for urban development, especially with methods and ________ for urban land and expanding infrastructure and public services. The _______ __ Urban Policy is a way address poor urban ________ that is often attributed to the ________ impacts of urban ________ and development and land use settlement patterns.

The following students have successfully won prizes for participating in the Children’s Corner Environment Page. 1. Taranaki Iakopo 2. Heta Hereme 3. Herman Savea Children aged 9-15 are invited to answer the following corner. The name of three students with top scores at the end of every month will be posted under our “Children’s Corner” for special prizes. “Young Environmnetalist Star Award 2013” will be given to ten students with top total score at the end of the year. Have a Blessed Sunday and Keep our Environment Clean and Green..!!

Saunia: Matagaluega o Punaoa Faalenatura & Siosiomaga INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 29


Beach Courts, Apia

Ia manuteleina le Aso Sa o Tamaiti i ni fa’amanuiaga mai le Atua, ma ia fa’ateleina ni aso fiafia fa’apenei. Tamaiti, ia sogasogā i faiva tau atina’ega auā le lumana’i manuia o lo tatou atunu’u. Talosia ia ausia ni aso e tele fa’apenei ina ia maua ai ni avanoa e sauni ai ni fuafuaga mo ni galuega e fia fa’atino mo le aga’i i luma o lo tatou atunu’u.

Happy White Sunday Samoa!

Softball Diamonds, Faleata

Samoa Sports Facilities Authority (SSFA) “To secure, organise, host and manage successful sports events in Samoa” Faleata Sports Complex - P.O. Box 3282, Apia, SAMOA. Email:mareko@ssfa.ws

Phone: (685) 33 774 Website: www.ssfa.ws

Fax: (685) 34 774

I lenei Aso Sa mo tamaiti, e momoli atu e lau kamupani inisiua alofaaga mo tamaiti uma lava o le atunuu. Fa’amoemoe lau kamupani inisiua e tele nisi aso fa’apito fa’apea mo outou i le lumana’i. Aua ne’i galo le inisiua mo oe ma lou aiga e i puipuia ai lou lumana’i. From the Management and staff, NATIONAL PACIFIC INSURANCE SAMOA - Apia, Level 5, D.B.S Building, Beach Road, P.O. Private Bag, Apia SAMOA, Tel: (685) 20 481 Fax: (685) 23 374, Email: national.paci�c@npisamoa.ws Itulau 30 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


Hon. Fiame Naomi Mataafa

Ia alofagia e le Atua fanau uma a Samoa i lenei vaitaimi taua o le tausaga a’o fa’amanatuina lo outou Aso Sa fa’apitoa. Ia malosi la outou tautua i aiga, nu’u, fa’apea ekalesia eseese o lo’o outou tapua’i ai auā o le mafuaaga lena o fa’amanuiaga uma mai lo tatou Ali’i. Ia fa’amanuia atu le Atua ia outou uma i lenei aso taua. MINISTRY OF JUSTICE

Mulinuu Office General Inquiries Location: Mulinuu Beach Road, Upolu Telephone: (685) 22671, 22672, 22673, 22674, 22811, 22812, 22813 Facsimile: (685) 21050, 20145 Email: info@mjca.gov.ws PO Box 49 Apia Samoa / PO Box 33 Apia Samoa Tuasivi Office General Inquiries Location: Tuasivi, Savaii Telephone: (685) 53514, 53552, 53521 Facsimile: (685) 53513 Facsimile: (685) 21050, 20145 Email: info@mjca.gov.ws PO Box 46 Apia Samoa

SAI MOTORS Taufusi

Telephone: 27763 Fax: 27766 Mobile: 7701818

E momoli atu mo’omo’oga alofa i tama ma teine uma o Samoa i le fa’amamaluga o lenei Aso Sa fa’apitoa mo i latou. O le lumana’i o se atunu’u ei le fanau lalovaoa lea ma e fa’apena fo’i Samoa. O le a liligi mai e le Atua fa’amanuiaga e tele ona o le sao o fanau i le taimi nei ma le lumana’i. Alofaaga mai le:

Pulega ma le aufaigaluega SAI MOTORS INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 31


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Lē lagolago kamupanī tomai fa’a-aperenitisi - Minisita Marieta Heidi Ilalio Na tu’ua’ia e le Minisitā o A’oga, Magele Mauiliu Magele ia se tasi o fa’afitauli o lo’o feagai nei ma fanau

a’oga o le polokalame fa’a-aperenitisi o le lē amana’ia lea e nisi o kamupani o fa’ailoga ma tomai fa’a-aperenitisi o lo’o maua mai i le Iunivesete. O lenei Tulafono ua fa’aigoaina o le

We wish all the children of Samoa a happy White Sunday and a weekend to all the people of Samoa from Samoa Fire and Emergency Services Authority Management and Staff.

Itulau 32 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

Tulafono Aperenitisi 2013 ua faia e suia ai le Tulafono tuai i le tausaga e 1972 ma toe fa’atulaga ai faiga fa’aneionapō o a’oa’oga fa’amatatā ese’ese. I le saunoaga fa’amalamalama a

Minisitā o A’oga, Magele Mauiliu Magele.

le afioga i le Minisitā o tulaga tau aperenitisi o ia fo’i o le Sui Palemia, Fonotoe Pierre Lauofo sa ia fa’amanino ai o lenei tulafono e fesoasoani ai e fofō le fa’afitauli o le ‘uti’uti o tomai ma agava’a e mafai ona ō gatasi ma fuafuaga fa’ata’atitia o atina’e a Samoa 2012-2013. I lenei tulafono na saunoa ai le afioga i le Minisitā o A’oga, Magele o le fa’afitauli o lo’o matauina i le vaitau lenei i le polokalame lenei fa’aaperenitisi e tele ina lē amana’ia e nisi o kamupani o lo’o iai nei fanau a’oga ia tomai o lo’o ō atu ma fanau a’oga o le polokalame lenei. O se itu na ia ta’ua e tatau ona aofia i le tulafono lenei ina ia talia ai agava’a ma tomai o lo’o a’oa’oina i le Iunivesetē Aoao o Samoa e ala i lenei polokalame taua ua to’atele fanau a’oga ua fiafia ai. I le finagalo o le faipule o Gagaemauga No.2, Levaopolo Talatonu, sa ia fa’aalia ai o le fa’afitauli numera tasi lea o lo’o iai o lenei polokalame o le tele o seleni e alu a kamupani o lo’o a’o’oga ai nei fanau i mea faigaluega ma tulaga uma e mana’omia e fa’atino ai le polokalame, ae le gata i lea o le totogi o nei fanau i taimi o lo’o a’otauina ai (observe). O se itu na fautuaina ai e Levaopolo lenei tulafono, ina ia taumafai e saili ni polokalame e mafai ona tu’uina atu ai totogi ma tulaga uma e mana’omia e fa’atino ai a’oa’oga a nei fanau. Sa toe saunoa fa’amalamalama le afioga i le Sui Palemia, e le’o fa’amalosia ia kamupani e talia fanau o lenei polokalame mo a’oa’oga (practical) ma na ia fa’afetaia ai le tele o kamupani ma pisinisi o lo’o lagolagosua pea e fa’aauau lenei polokalame mo nai fanau a’oga. I le lipoti a le afioga i le Minisitā sa ia fa’aalia ai ua fa’asolo lava ina to’atele fanau a’oga ua filifilia lenei polokalame lea ua o’o atu i le 140 mo lenei tausaga fa’alea’oa’oga. O le faitauga tolu o lenei tulafono o lo’o fuafua mo le isi tauaofiaga a le Palemene e soso’o ai.


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Patipatia polokalame Fa’a-Palemene mo Tinā ma Tama’ita’i Marieta Heidi Ilalio E lua aso o se polokalame fa’apitoa mo tinā ma tama’ita’i mai Matagaluega ma Fa’alapotopotoga ese’ese a le Malō na mafai ona maua se avanoa e asia ai galuega fai a le Maota Fono i le amataga o le vaiaso. O lenei polokalame e pei ona saunoa fa’apitoa ai le afioga i le Palemia, Tuilaepa Lupesoli’a Sa’ilele Malielegaoi e fa’amalamalama ai tu ma aga fa’aPalemene ma fa’ailoa ai le lagolago a le Malō i le fa’ataua o le sao o tinā i so’o se atunu’u. “O le tele o fa’alapotopotoga a le Malō e le toe tau fa’ailo o outou o tamata’ita’i o lo’o ta’ita’iama, e le’i mamao atu na pasia le Tulafono o le 10 pasene o le fainumera o tinā i le Palemene mo le isi faigapalota,” o le saunoaga lea a le Afioga i le Palemia. Sa afea fo’i i lana saunoaga e fa’apea, e lē tau faia ia Tulafono pe a fua i le soifua sailimalō o tinā o Samoa lea ua maualuga lona manatu o le a telē se suiga O nisi o tina ma tama’ita’i mai matagaluega ese’ese ma fa’alapotopotoga a le malo a’o molimauina le fa’agasologa o le o le faigapalota i le 2016 i lea tulafono. tauaofiaga a le Palemene i le amataga o le vaiaso. “O le si’itia o le fainumera o tama’ita’i “Ae mo outou uma ua iai lagona mo le ma le 50 tinā ma tama’ita’i na filifilia o sui faipule i totonu o le Maota Fono. i le Palemene e fa’alagolago i le finau o fia tauva i le faigapalota o lo’o lumana’i mo lea polokalame fa’a-Palemene na O lenei polokalame na lagolago tama’ita’i, ae e lē tu’uititia ai le taua o lo nei, ia avea lea polokalame ma lu’itau ia fa’atautaia i le amataga o le vaiaso lea malosi ai le Malo o Ausetalia fa’apea le outou fatu aiga tausi i le tausi aiga ma le te outou ona o lenei galuega e lē mo ē sa mafai ona a’oa’oina ai e nei sui auai Palemene o Samoa. va’aiga o le fanau,” o le tasi lea lu’i a le vaivai ae mo ē malolosi.” galuega fa’atino uma a le aufaigaluega o Afioga i le Palemia. Sa ave ai lana fa’amanuia i le silia le Fono Faitulafono aemaise o tu ma aga

Tu’u ‘ese’ese Tulafono Meataumafa ma Vaila’au Marieta Heidi Ilalio O le tauaofiaga a le Palemene i le amataga o le vaiaso na pasia ai i lona faitauga fa’atolu se tasi o Tulafono taua, o le Tulafono o Meataumafa 2013 lea ua tu’u ese’ese ai ma Tulafono o Vaila’au 1967. O lenei Tulafono taufa’aofi e pei ona saunoa iai le afioga i le Minisitā o le Soifua Maloloina, Leao Dr Talalelei Tuitama, ua mafua ona faia ina ia taumafai e fa’afetauia ai suiga o lenei vaitau e le gata i le tapenaina, fa’atau ma gaosia o so’o se ituaiga meataumafa i le atunu’u. E valu vaega o lenei Tulafono sa fa’apea ona fa’amalamalamaina e le afioga i le Minisitā lea o lo’o ave le fa’amamafa i le gaosia ma le fa’atauina atu i fafo ma aumai i totonu o meataumafa ma o lo’o iai fo’i ma aiaiga o asiasiga ma galuega fa’atino a le Matagaluega o le Soifua Maloloina e fa’atino i so’o se fale’aiga po’o se faleoloa. I lenei lava Tulafono o lo’o iai fo’i ma le tulaga tau i fa’asalaga e mafai ona tu’u atu i so’o se fale’aiga po’o se pisinisi e le mafai ona tausisia vaega uma o lenei Tulafono. Sa tele ni finagalo felafoa’i o afioga

i sui mamalu o le Maota Fono e tusa o lenei Tulafono, lea na fa’aalia ai e le afioga i le faipule o Fa’asalele’aga No.2, Papali’i Li’o Ta’eu Masepa’u, e matuā lagolago i le Tulafono ae na o ni nai vaega e fesiligia e fia mautinoa po’o iai, o le itu lea tau i le gafatia ona puipui mai atunu’u i oloa e pei o ‘apa eleni lea ua tele ina maua e leaga. I le saunoaga a le afioga ia Lealailepule Rimoni Aiafi na ia fa’aalia lona lagolago i lea tulafono taua ae sa ia fesiligia po’o ua iai i totonu o lenei tulafono le tulaga o laisene mo fale’aiga fa’apea tua i nai aiga o lo’o gaosi ai nisi o taumafataga. Sa fa’aalia ai fo’i e Lealailepule e fa’apea, o le fa’amamafa sa tatau ona ave e le tulafono lenei i meaai o lo’o avatu i fanau a’oga ina ia mautinoa o lo’o malu puipuia ma soifua maloloina mo le taumafa. I le toe tali atu a le afioga i le Minisitā sa ia ta’ua ai o lo’o ua iai uma i totonu o lenei tulafono lea e valu ona vaega ua vaevaeina iai ia atugaluga ma fautuaga a sui faipule o le Maota. Na pasia ai lava ma toe tu’uina atu i le Komiti o le Soifua Maloloina a le Maota mo se iloiloga ma toe lipoti i le Palemene i se aso fono mulimuli mai.

P.O. Box 1874 Apia Samoa

Please address all correspondence to the Chief Executive Officer

Tel:

(685) 22561, 22562, 22563, 22564 Fax: (685) 24576 E-mail: info@maf.gov,ws

Government of Samoa

Ministry of Agriculture and Fisheries REQUEST FOR EXPRESSIONS OF INTEREST CONSULTING SERVICES - INDIVIDUAL CONSULTANTS

AGRICULTURE AND FISHERIES CYCLONE RESPONSE PROJECT (AFCRP) The Government of Samoa has applied for financing from the World Bank toward the cost of the Agriculture and Fisheries Cyclone Response Project (AFCRP), and intends to apply part of the proceeds for individual consultant services. The Ministry of Agriculture & Fisheries (MAF), the implementing agency wishes to invite applications from qualified individuals for the following positions: 1. IT Specialist 2. Financial Management Officer 3. Finance Assistant Consultants will be selected in accordance with the procedures for selecting Individual Consultants, set out in the World Bank’s Guidelines: Selection and Employment of Consultants under IBRD Loans and IDA Credits & Grants by World Bank Borrowers (January 2011). Interested consultants may obtain detailed terms of reference and further information at the postal address and e-mail addresses below during office hours [0900 to 1700 hours] or visit our websitehttp://www.maf.gov.ws.

Expressions of interest must be delivered in a written form to the address below (in person, by mail, by fax, or by email,) on or before Friday, 18 October, 2013. Only shortlisted candidates will be contacted. Ministry of Agriculture & Fisheries Attn: Chief Executive Officer Private Bag, Apia Post Office Tel: +685 22561 / 22562 Fax: +685 24576 E-mail: fono@maf.gov.ws, with copies to frank.fong@maf.gov.ws and lafaele.enoka@maf.gov.ws.

“.......farming and fishing first.......”

A - 12/10/2013

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 33


CENTRAL BANK OF SAMOA CENTRAL BANK OF SAMOA LOGO COMPETITION With the evolving economic environment both internally and externally, the Central Bank is reviewing its strategies (through its Corporate Plan 2013-2017) to improve on its performance towards the realization of the Bank’s vision and mission and also to be consistent with the Government’s development intentions as outlined in the Strategy for the Development of Samoa (SDS) 20122016. In this connection, the Central Bank of Samoa (CBS) is conducting a competition for a new logo. The new logo should capture the vision, mission and core functions and objectives of the Bank. The winning design will become the property of the Central Bank of Samoa and will be used as an official logo for our letterheads, website, brochures and advertisements. Our Vision: “Leading Samoa to economic prosperity” Our Mission: “The Central Bank of Samoa is committed to excellence in ensuring monetary and financial system stability and fostering a sound and progressive financial sector to achieve sustained economic growth for the benefit of Samoa” Entrants: The competition is open to all, except employees of CBS and their immediate family members. More information about the work of the CBS can be obtained from our website www.cbs.gov.ws. Details and Requirements: 1. Each entry must include full name, address and contact details. 2. The logo’s concept should be simple and clear and be able to stand alone without text and incorporate the title “Central Bank of Samoa” or acronym “CBS”. 3. Entries may include a brief explanation of how the design depicts the vision, mission, core functions, goals and objectives of the Central Bank. 4. The logo should be clearly readable and retain its readability and reproduction quality when increased or reduced in size. 5. Entries will be judged based on Originality, Memorability and Appropriateness, Simplicity, High Craftsmanship and Typography. • Originality – Should be original and should not seem to mirror existing logos. • Memorability and Appropriateness – Should stand out amongst others and be easily identifiable with the Central Bank. • Simplicity – Should not be graphically intense making it difficult to be reproduced in a cost effective manner. It should not rely heavily on embellishments or useless polish. Though simple, it must be bold enough so that it can be scaled up or down without losing details. • High Craftsmanship – The designer should use clean sharp lines and curves and demonstrate command of the media used. • Use of Colour – The design is not limited to one colour. It should also look good in black and white. • Typography – Should be appropriate and clear through all scales. The winning design shall become the property of the Central Bank of Samoa and entrant will be bound by the Terms and Conditions of ownership set by the CBS. The winner will be contacted and advised how to collect his or her prize. When to submit: Competition is from the 26th September to 18th October 2013. The deadline for submission is 4:00 p.m. on Friday 18th October 2013. How to Submit: Entries should be sent via e-mail or other electronic format to philip.penn@cbs.gov.ws Files should be in .PSD, .EPS, .GIF, .PGN or other compatible vector formats. The other traditional form of design using pen/brushes and paper (preferably in A4 size format) are accepted and entries should be addressed to the Governor of the Central Bank of Sāmoa, CBS Building, Apia. PRIZE: The winner will receive SAT$ 2,000.00. For more information, contact Philip Penn on telephone 34100 or email to the address above. Central Bank of Samoa September 25, 2013. A - 5,12/10/2013

Itulau 34 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


FAAFIAFIAGA / ENTERTAINMENT

Si mea e tunu ma si mea e ota Tusia e Galumalemana L. Onesemo Ua ou fiu e tau fa’avasega isi o’u tama’i mafaufau po’o le a le fa’aumiga ole LAO3. Pau le fa’auigaina ou te iloa, o le Los Angeles Organ 3. Ae sa’o lelei lo’u fa’auigaina. O le fa’alavelave o le laisene lea o le ta’avale na tipiina la’u ta’avale i le aga’i i Mulinu’u i le aso Gafua, i le va o le tasi ma le lua i le aoauli. O le van lanu pa’epa’e. E leai se afaina o le saoasaoa le mafaufau auā e o’o uma lava i ave ta’avale le mimita lea pe a iai ni teine o lo’o faimalaga fa’atasi atu ai. Ae o le tipi o la’u ta’avale i le itu sesē o le auala i se saoasaoa faapea o se lē alofa lea. Na pasi loa le Seana i Mulinu’u ae tipi loa la’u ta’avale e le veni lea. Se manū e pe lo’u fatu. E tipi la’u ta’avale i le itū tauagavale e soso’o ma le pa ‘aute. Ua tāofi la’u ta’avale ma to lo’u sela ma ou fetu’u i le aveta’avale lea. Ou te musu e fa’amāgaloina ne’i malaia ae lelei le fetu’u aua e lē ila lava se isi i la’u fetu’u. *************************************** Ua ou manatua ai nei le tala a le isi toeaina. Fai mai le toeaina, afai e iai se tagata ua faia se mea sesē iā te oe, ia vave lava ona e faamagalo iai. Fai mai le toeaina, o le taimi lava e te faamagaloina ai lou fili o le taimi tonu lava lea e malaia ai. Afai e tuai ona e faamagaloina o le sasao ola lena o lona manuia ma faateteleina ai lava lona fiafia ona o lo’o e ita lava iai. E te faamagalo loa iai ona o’o loa lea iai o se malaia tele pe i’u lava ina oti ai, pe lavea ai foi i se ta’avale. E iloagōfie lava ua faamagalo e le fafine lona toalua, ua ma’i le tamaloa ma e i’u lava ina oti ai. O le umi ona ita lou toalua ia te oe o le umi foi lena ona e ola ma ia e tō’aga lava e faaita ai pea lou to’alua. Tō’aga e la’u iai le pepelo. Afai ua maua loa se isi fou a’o lena e te ita i le fafine, faamagalo loa ona e talitonu lea iai. Aua e te vave faamagaloina ae le’i ta’u ane le agasala auā e toe fifi ai ia te oe. ***************************************

iniinisamoa@gmail.com

So’oso’o uma fale inisinia ma fale spare parts i le taulaga o su’e ai se relay o sign o le taavale a si toeaina. Maua i le fale taavale o le initia -fiti le relay. Sau loa le Initia ua maulu e faapipii le totoga ma iloa ai e le Initia e sesē le totoga lea na aumai. O la lava e mau le relay o sign o le taavale a le toeaina ae leiloa po’o le taavale a ai lea e ona le relay lea e feosofa’i ma si toeaina. Afai o lea ua ōmai ma inisinia mai Fiti, o teine tapena fale mai Fiti, toeitiiti nei fetaiai ni tama’i Samoa/Initia/Fiti. Fai mai foi e ita tele le Palemia Samoa i le Palemia Fiti ae o lea ua oo lava i tagata ua aumai mai Fiti. O Pisupo mai Fiti, o Wahoo mai Fiti, o Falaoamata mai Fiti, o masi keke mai Fiti, e oo i faguvai inu ua aumai lava mai Fiti. E tusa o Samoa lea e ola tele ai le tamaoaiga o Fiti. O le isi vaega tupe tele lea e alu i Fiti o le totogiina lea o piliā’oga o ō tatou tagata ia o lo’o ā’o’oga i Fiti. ****************************************** Na ou fia alu lava e faaali so’u manatu i le faatalanoaga lea o lo’o fai nei i le Maota o Tuiatua Tupua Tamasese Efi i Sogi ae faalavelave ou te lē malamalama po’o le a tonu le mea lea e mana’omia atu mai tagata lautele. Ona ou faapea lea e sili ia lo’u nofo e taumate ai lava tagata pe ou te valea i lo lo’u alu ona faaali ai o so’u manatu ona iloa ai lea e tagata lo’u faavalevalea. ******************************************** Ua fa’asolo lava ina mou mālie atu le samasama malosi o lega o fuāmoa Samoa. Ua faasolo lava ina samasama vaivai toetoe lava lanu papa’e. Pei o ni fuamoa o ni moa afakasi. Fai mai la’u inisinia taavale e mafua ona vaivai le lanu samasama o le lega ona ua lē toe fesoasoani le toa Samoa i le gaosiina o le fuamoa. Ua fai lava le loto o le matuāmoa ia ma gaosi lava e ia ona lava fuamoa. O le afu la lena o le toetoe lava tutusa le lanu o le lega ma le niu. E fautuaina matuāmoa tautu’ufua uma e tu’u ane pea e fai le matāfaioi o le toa Samoa ina ia fua mai ai ni fuamoa lelei. A lē feita ai la matuāmoa Samoa ua na o le faamamafa o toa Samoa ma faatino’ao solo ae ua lē tu’u fo’i ni o latou fuāmoa. ******************************************* Fa’atoā ou faalogologo lava lea i le lauga a Viliamu Māfo’e i le po o le aso Gafua i le afa o le sefulu. O le masani lava a

le tinā o la’u fanau o le fa’alogologo lea i lauga a Viliamu Māfo’e i le afa o le sefulu i po uma ia e sau ai. Lauga mai i fafine lē fananau. Lauga mai i fa’afāfine. Lauga mai i fanau o le tofi mai le Atua atoa ai fo’i ma le fanau o le meaalofa mai le Atua. E ‘ese fo’i le matagofie o manatu o Viliamu Māfo’e atoa ai ma lona faauigaina o le Tusi Paia. O le tinā o la’u fanau o le afafine o le faifeau ma e fai lona matāfale i le EFKS ae fa’alogologo i le lauga a Viliamu Mafoe i po uma e faasalalau mai ai. Ua faamaonia ai nei le igoa o le ata kaupoe lea sa sau i le vaitaimi o le 1960-1970. O le igoa ole ata: “Singer, not the Song”. Ua faamaonia mai ai e lē o le Talalelei e tōsina ai tagata a’o le tagata o lo’o aumaia le Talalelei. O la’u vaai e fiu lava le faifea’u e perofeta ane, ae a auleaga toe boring le aumaiina o le fea’u e sili ona tu’u. E sili atu lo’u malamalama i le Tusi Paia i lo’o le toatele o tiakono ae sili lo’u fia faalogologo i le aumaiina e Viliamu Mafoe. Pau lava le mea ou te le’i malama iai i le lauga atoa i lena po, po’o a ituaiga tagata e fa ia e fai mai Viliamu Mafo’e na faia e le Atua? ******************************************** Pe mafai ona fai sa’u tagi e faasaga i la’u uō pe a ou vaai atu ua toe fai sana tama’i teine, ae leiloaina e lona toalua lea e nofo i le fale? O la’u uō e lua ana tama’i teine ia o lo’o fai. Ou te alofa tele i le to’alua o la’u uō, ae lē mafai ona ou tautala iai ne’i te’i ua faapea la’u uo o a’u o se uō leaga. E muamua mā masani ma la’u uō tama ona fa’ato’ā mā māsani ai lea ma lona to’alua. E ōmai fafo le ulugalii ma ua sau nei le tamaloa ua vaai i le momosi o le au faalāveavae i Samoa ua matuā se’etia ai lava. Ua tau lē alu i le fale pe’ā manava ae a uma ona momoli lea ona momoli lea o le isi. E tatau ona iai se tulafono e mōlia ai a’u pe a ou lē tautala i le mea lea. O la’u matā’upu lea na ou mana’o ou te tautala ai i le fono lea o lo’o usuia i le Maota o Tuiatua Tupua Tamasese Efi. ***************************************** Ia manuia le aso Sa o le fanau. Afai ae iai se matua e lē lava le tau o ofu o le fanau, fa’afeso’ota’i le aufaigaluega a le Iniini Samoa, atonu lava e maua ai nisi faamatalaga. Ae vave ai le tatalo i le Atua mo se fesoasoani. E tele ai a tupe a le pagotā e Aso Sa mai i tua i lo le faifagogo a le Iniini.

Fa’ato’ese Toesulusulu i le Palemene o Samoa Marieta Heidi Ilalio E ui o se fa’asalaga e lē ogaoga na tu’u e le Fa’amasinoga Fa’aitumalo i le sui faipule o A’ana Alofi No.3, Toeolesulusulu Cedrick Schuster, peita’i e le’i tu’ua ai le matafaioi o le Fofoga o le Fono i le fa’alauiloa pea ma tapā se finagalo o le Maota e tusa o lea mataupu. E pei ona silafia, o lenei mataupu na molia ai Toesulusulu o le sui faipule o le afio’aga o Satapuala lea na polokaina le auala i le latou afio’aga i le lua tausaga ua mavae. O le moliaga o Toesulusulu na fa’asalaina ai e le Fa’amasinoga Fa’aitumalo, o le faia lea o se fa’apotopotoga ‘au’au fa’atasi e soli le tulafono (unlawful assembly) lea na fa’asala ai i se sala tupe e $1,500. I le tauaofiaga la a le Maota Fono i le amataga o le vaiaso, na faia ai se fa’amaualaloga ma

“E avatu malū i pu’ega i se vaivaiga o lo’u nei sui i lau afioga i le Palemia, le kapeneta ma le Maota Fono ma Samoa ona e le’o toe lilo se vaivaiga o lo’u nei sui usufono i nisi o tu ma aga ua lē tau tamali’i,” o lana saunoaga fa’alalolalo lea.

se fa’ato’esega a Toesulusulu e le gata i le Palemene o Samoa ae o le mamalu o le atunu’u o lo’o taputapua’i aua tauaofiaga a sui mamalu o le maota. I lana folasaga na ia fa’amalulū ai i le Afioga i le Palemia, Tuilaepa Lupesoli’ai Sa’ilele Malielegaoi o le ta’ita’i o le Malo, fa’apea ma le Kapeneta, Fofoga Fetalai, aemaise o le fa’afofoga’aga a Samoa i le Afioga i le Ao o le

Malo fa’apea le Afioga i le Sui Ao ma le mamalu o Samoa. “E avatu malū i pu’ega i se vaivaiga o lo’u nei sui i lau afioga i le Palemia, le kapeneta ma le Maota Fono ma Samoa ona e le’o toe lilo se vaivaiga o lo’u nei sui usufono i nisi o tu ma aga ua lē tau tamali’i,” o lana saunoaga fa’alalolalo lea. Sa ia ta’ua e le’i iai se agaga ia te ia e fa’ataute’e i le Malō ma afai ua sala tai ia tonu uta

i se tu ma se gaioiga ua lepeti ai le saogalemu o le atunu’u fegasoloa’i. Ina ua toe tu’u atu e le Afioga i le Fofoga Fetalai, La’auli ia le avanoa i le Maota e lafo manatu ai na tula’i le Afioga i le Palemia, Tuilaepa ma fa’aalia sona finagalo i le tu’ualalo a Toesulusulu ua mae’a ona tu’u atu i luma o le Maota Fono. “E manatua pea a’u upu i la’u lauga i le aso 21 o Aukuso,

2012 lea na ‘ou fa’apea atu ai, e lē mafai ona tu’u aunoa se sui e tau solomua i faiga e lepeti ai le filemu ma le nofo lelei o Samoa,” o le saunoaga lea a Tuilaepa. “E lē lilo e iai le malosi o le Palemene e fa’ata’atia ai le Tulafono tumau ae tagofia se fa’ai’uga tu’usa’o mo so’o se sui e faia lea tulaga, peita’i e lē o le musumusuga lea o le taeao lea na mafua ai ona tu’u atu i le Loia Sili ma le Fa’amasinoga le mataupu,” o lana lea saunoaga. “Ua ‘ou talia i le agaga lelei ma le loto fa’amagalo ia le fa’amaualaloga a le sui faipule ma ia faia lea ma lesona ia ō gatasi tu ma aga ma le fatu o le galuega a le Alii Fa’aola o le fa’amagalo.” “Ia fai ma a’oa’oga ia savali punoua’i i le tautuaina o le atunu’u,” o toe upu ia a le Palemia na tali faitau ai e fa’aalia le agaga o le fa’amagalo i le sui faipule o A’ana Alofi No.3.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 35


Malo o Samoa

Poloaiga aoao o tau o oloa (No. 4) 2013

Itulau 36 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


TALA FOU / LOCAL NEWS

Fa’alauiloa auaunaga Lālā o le Tulafono ma le Amiotonu

Poloaiga aoao o tau o oloa (No. 4) 2013

Mamalu o le atunu’u ma fanau a’oga sa molimauina le aso fa’alauiloa a le Lala o le Tulafono ma le Amiotonu.

Valenitina Masoe “O le tele o sulu e maua ai figota,” o le sini autū lea o le polokalame fa’alauiloa a le Lālā o le Tulafono ma le Amiotonu a Samoa i le vaiaso lenei. Saunoa le ta’ita’ifono o lenei Lala, Tuatagaloa Aumua Ming Leung Wai, o le Loia Sili fo’i lea o le atunu’u, o le tofā mamao a lenei fa’alapotopotoga, o le saogalemu ma le mautu o Samoa. “Ia feso’ota’i, amana’ia ma una’ia galuega tau i le tulafono ma le amiotonu, ina ia si’itia ai le auaunaga ma le tautua a le Lala mo le saogalemu ma le mautū o le atunu’u,” o se saunoaga lea a Tuatagaloa. O le fa’amoemoe maualuga na fa’avae ai le Lala o Tulafono ma le Amiotonu a Samoa, o le manatu ina ia fesoasoani i le fa’atinoga ma le ausia o fuafuaga aoaotetele a le Malo o Samoa o lo’o i lana “Ta’iala mo le Atina’e o Samoa”. O faiga fa’avae a lenei Lala, o lo’o tā’ua ai, o ta’ita’iga ma le mataituga o galuega fai a le Lālā o lo’o iai i lana Komiti Fa’afoe, e tatau ona galulue uma ai vaega eseese o le Lala (Sector Agencies), Pa’aga i le Galuega (stakeholders), ma Pa’aga o lo’o fesoasoani i le itu tau seleni (Donor Partners), le Komiti Fa’afoe fa’apea le Ofisa Tutotonu, ina ia si’itia le tulaga o auaunaga uma tau Tulafono, Fa’amasinoga ma le Amiotonu. Na molimauina le fa’atumulia o le Maota o Tui Atua Tupua Tamasese Efi i Sogi i le fa’alauiloa muamua a le Lala o le Tulafono, ma ua maua ai ma se avanoa tāua o le fanau a’oga e fesiligia ai auaunaga o lo’o fa’atino e vaega eseese

o lo’o i totonu o le Lālā. Na fa’afetaia e le Afioga i le ta’ita’ifono o le Lālā le sao o le atunu’u i fautuaga ua tu’ufa’atasia ai lenei Lālā, ae fa’asilisili ai le lagolago a Ausetalia, AusAid e ala i fesoasoani tau tupe o lo’o fa’atupe ai atina’e eseese a le Lālā. O sui o le Komiti Fa’afoe o le Lala o le Tulafono ma le Amiotonu, o lo’o galulue fa’atasi ai le Loia Sili (ta’ita’ifono), Komesina o Leoleo, Pule Sili Matagaluega o Fa’amasinoga ma le Fa’afoeina o Mataupu Tau Fa’amasinoga, Komesina o Sulufa’iga, Pule Sili Mataluega o Tina ma Tama’ita’i, Atina’e o Nu’u ma Afio’aga ma Agafeso’ota’i, Pule Sili Komisi o Galuega a le Malo, Pule Fa’atonu Komisi mo le Toefuata’iga o Tulafono a Samoa, Pule Sili Lagolago o foa’i mai atunu’u i fafo Matagaluega o Tupe, Peresitene Sosaiete o Loia Samoa, Sui o le Fa’amalu mo Fa’alapotopotoga Tuma’oti o Samoa, Sui o le Atunu’u, Sui o le Fono o Ekalesia So’ofa’atasi a Samoa, Sui o Sui o nu’u ma Sui o Sui Tama’ita’i o Nu’u.

Ta’ita’ifono o le Lālā o le Tulafono ma le Amiotonu a Samoa, Tuatagaloa Aumua Ming Leung Wai.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 37


LOTOPA

PESEGA

R E A L T Y

SAT$2,300,000.00

SAT$850,000.00

Think this is expensive? Run the numbers…it’s actually a good BUY! Owner has settled in a setup in Vaitele Industrial, and is looking at selling off this great investment. Property is 1acre and 28.1 perches in size and is selling with main building in front as well as the open timber sheds in the back.

Dive into a new investment or expand on your existing one! Where location meets potential! Located just after the Lepea Catholic Sister’s compound is this roadside ½ acre lot with 3 rental homes. It has one 1-bdrm fale design unit; a 2-bdrm unit and a 3-bdrm unit. The investment you were meant to have!

Siusega

MATAUTU

This 1/2 acre section comes with 2 family homes! Main house has 5 bedrooms, 2 bathrooms, with open kitchen, dining & lounge areas. Also has a laundry room attached to carport in the back. Plus hot water & water tank. In the front is a single bedroom home and heaps of room outside to develop if needed.

Commercial lot close to Apia Park and Apia Wharf! If you’ve been looking for an investment close to the wharf or just outside of town area, then this property is ideal for you. Property is fully fenced and currently has two gated entrances from main East Coast Road. Just under an acre and handy to town!

SAT$650,000.00

SAT$2,450,000.00

SOGI

Siusega Main home offers 3 bedrooms, 2 bathrooms, open plan lounge with dining & kitchen areas. Home has air con units in bedrooms and living area. Second home is a single bedroom home with open plan lounge and air con. Property is 1/2 an acre in size and it comes with landscaped grounds and gravel driveway.

SAT$2,195,000.00

SAT$560,000.00

Vaoala

Vaoala Invest and nest in this unique family home in the hills of Vaoala. Home is a 2-storey residence with upstairs living. 3 bedrooms downstairs with a big rumpus room; with upstairs master-bedroom and study. Also comes with a spa pool, balcony area and ocean views. Selling on a fully fenced 1/4acre lot section.

SAT$550,000.00

NZD$250,000.00

Laloanea

TUFUIOPA Fully fenced with more than 24 metres frontage onto Ifiifi Street in Tufuiopa! This exceptional commercial property would be ideal for any business venture you have in mind. Property is flat and the size is ideal for a building and ample carpark for your clients. Secure a piece in town while you can!!

SAT$399,000.00

SAT$1,375,000.00

Moamoa

Siusega Property is located at the end of a quiet cul de sac area in residential Siusega. Partly fenced and very handy to the Sports Complex at Tuanaimato. House features 5 bedrooms, 2 bathroom, separate kitchen area, and open lounge & dining areas. An investment for the keen handyman, as home needs some TLC.

SAT$377,000.00

SAT$185,000.00

YOUR REAL ESTATE PARTNER Itulau 38 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

Two-storey 3 bedroom home including a master bedroom with en-suite, living areas on both floors, with dining and newly renovated kitchen downstairs. Property comes fully fenced with landscaped gardens and a big deck with swimming pool. Property is located just up the road from the Shrine of the Three Hearts!

SAT$530,000.00

MALOLOLELEI

Space, grace and quality! This exquisite single bedroom home is selling on a 1 acre section now lushly landscaped with all types of fruit trees and native flora. Property is organically certified and soil is free from chemicals, pesticides and any contaminated elements. A true environment and nature-lovers’ haven!

A Massive Home For The Extended Family! Property is a 1/4 acre in size with a two storey 7 bedroom home. Home features a spacious lounge area downstairs, with kitchen & open plan dining, 2 bthrms and laundry room. Upstairs is another kitchen, dining & lounge areas, plus 2 balcony areas.

PROPERTIES FOR SALE

VAOALA

Located on Beach Road, Apia! The most prestigious commercial frontage in the small town of Apia! This property is located between Hotel Elisa and the Samoa Pharmacy in Sogi. Property is just under a 1/2acre in size and is selling with a 2-storey rental unit in the back and a small office building in the front.

2-Storey, 4-bedroom family home with frontage on to Falealili Street in Vaoala and is just down the road from Myna’s Mini Mart! Home sits on a fully fenced 1/4 acre section with landscaped gardens. Home has a hot water system in place and as well a water tank. Upstairs balcony offers ocean views! A unique home for unique buyer.

L T D

Section fronts Kelsey Rd and located not far from Cross Island Rd. This lovely 3/4 acre section comes with a 2 bedroom family home and 1/2 an acre worth of space to develop if needed. Your land, your decision! It has landscaped gardens and some ocean views! Great area, great home, great investment!!

SAT$460,000.00

MALOLOLELEI Indulge yourself in a quality home investment! Now subdivided, this 1/4 acre section comes with a quality 3 bedroom home with exceptional ocean views on offer. It has landscaped gardens and gravel driveway with carport on the side. Property is fenced and located not far from Cross Island Road.

SAT$450,000.00

Call: 24842 - Email: home@samoarealty.ws - Website: samoarealty.net


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Faafetai le EFKS Satalo

Vaaiga i le malumalu fou a le EFKS i Satitoa Falealili.

Merita Huch E le o se aulotu to’atele, ae o le tino mai o lana galuega o le malumalu o le Atua o se laasaga tele ua faafetaia e lenei vaega o le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Samoa i Satalo Falealili. O le malumalu na tele vaega na faaleagaina e le tsunami poo le galulolo o Setema 29, 2009. Sa faaauau tapua’iga a le aulotu

i lea malumalu ma le fuafuaga e iai lava se aso e toe fausia atoa ai lenei galuega a le Atua. O lea la ua mae’a le galuega, ma o sa’iliga lava a le aulotu e pei ona vaevae ai ini vaega se lua, lea ua fa’atupe ai lenei fa’amoemoe. O le fa’amatalaga o le galuega, o le vaega muamua, o le aulotu lea i Samoa nei ae o le vaega lona lua na sa’ili tupe, sa fa’apea ona lafo i fanau a Satalo

o loo aumau i Niu Sila. Faaalia le agaga faafetai o le Faafeagaiga a le Ekalesia i Satalo, le Susuga Rev. Fuata’i Simanu ona o le malosi o le loto nuu ma le loto ‘aulotu o sui uma na velo ‘aso i lenei galuega mai i tinā ma tamā matutua se’ia oo lava i fanau laiti. Na mae’a sa’iliga a vaega uma e lua ma maua ai le tupe e $110,000 (talā) lea la na fausia ai loa lenei galuega.

O le sui Ta’ita’ifono o le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano Samoa, le Susuga Rev. Elder Tauti’aga Senara (Faife’au Toea’ina Fa’atonu) sa fai ma sui o le EFKS aoao e momoli alofa’aga ma fa’amanuiaga a le ekalesia i le aulotu a Satalo Falealili ona o le fa’atinoga o lenei galuega tele. E $20,000 na foa’i atu e le EFKS o se meaalofa i le aulotu a le EFKS i Satalo, i le Pa’ia

i alo o Fanene, le afio o Te’o ma Fonoti, Pa’ia i le Usoalii, mamalu o le aiga sa Talo, talo o le Ma’agao ma le uso na toto ma le latou matua sa Lele’a ma le Lauti na laulelei. E leai se aitalafu o le galuega ma o se amataga lelei lea i sui o le aulotu ona ua mae’a le galuega e le o toe iai nisi faaopoopoga o totoe o le malumalu i le afioaga o Satalo i Falealili.

TELE OLOA FOU O LE’A TAUNUU MAI..!!! INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 39


INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 41


Hon. Lemamea Ropati Mualia

Ia manuia tele le ASO O FANAU!

Ia manuteleina le Aso Sa o Tamaiti i ni fa’amanuiaga mai le Atua, ma ia fa’ateleina ni aso fiafia fa’apenei. Tamaiti, ia sogasogā i faiva tau atina’ega auā le lumana’i manuia o lo tatou atunu’u. Talosia ia ausia ni aso e tele fa’apenei ina ia maua ai ni avanoa e sauni ai ni fuafuaga mo ni galuega e fia fa’atino mo le auiluma o lo tatou atunu’u. Ministry of Agriculture and Fisheries

CEO

Hon. Lemamea Ropati Mualia Ph: 0685 30987 Fax: 0685 21374

Fonoiava Sealiitu Sesega Ph: 0685 22561 Fax: 0685 24576 Email: fono@maf.gov.ws

Fa’amanuia atu i tamaiti ma teineiti o Hon. Tuitama Dr Talalelei Tuitama Samoa i lenei Aso Sa o Tamaiti ua tatou fa’amanatuina. Ia fua mai ni fua lelei o lenei aso e ala lea i mafaufauga ma galuega lelei ua fuafuaina mo le lumana’i. E aofia ai le va’ai lelei o tulaga tau le soifua maloloina o le fanau, mo nei ma ataeao. Alofaaga mo le fanau, mai le: MATAGALUEGA O LE SOIFUA MALOLOINA Private Bag ¤ Apia ¤ Samoa, Phone - (685) 68100 ¤ Fax - (685) 24496, Email - RumanusinaM@health.gov.ws ¤ Website - www.health.gov.w Itulau 40 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


Greetings to all the children of Samoa on their special Day !!! May God’s love continue to be upon you always. May he grant you protection and love and of course good health. The Samoa International Cricket Association is always backing sporting activities at all levels and children represent a major part of growth in this sport. So here’s wishing all the children of Samoa a happy and memorable White Sunday. Alofa tele with hugs and kisses from SICA. Manuia le Aso Sa o Tamaiti i lenei tausaga. CONTACT US Contact Name :Samoa International Cricket Association, Location: Tuanaimato - SSFA Building

o

Itulau 42 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


CLASSIFIEDS

iniinisamoa@gmail.com

80% o tauaso – mafua i le lē amana’ia o siaki o mata

PROPERTY FOR SALE Investment Property for Sale at the cool heights of Aleisa, 3 acres of land all fully fenced and fully planted with crops. Great property if you’re ready to build your getaway home or as an investment for the future.

Asking price 480,00 or nearest offer. P: 7221313 (can also sell separately)

CAR FOR SALE Toyota Land Cruiser 2012 RHD, Manual, Low Mileage Alloy Wheels, CD player, Air condition, fully loaded with 4 new tyres Price: $105,000.00

Sui o le atunuu na auai atu e vaai o latou fofoga (mata).

Merita Huch

ph: 7520415

Honolina & Moananu fish, chicken, sausage & chips

Le faleoloa i le �ea-market e te maua ai le �sh, chicken, sausage & chips aupito sili ona tofo lelei

Shop # 1 & 8

For ordering call... Ph: 685 - 7790516 or 685 - 7633075

O fa’amaumauga a le Fa’alapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi (WHO) ua matau ai le tulaga lea, o le to’atele e lē amana’ia le soifua maloloina lelei o fofoga (mata) ma o le mafua’aga lea o le to’atele o i latou ua tauaso pe ua lē va’ai i le taimi lenei i le lalolagi atoa. O le fautuaga tele lenei ua una’i e le vaega o lo’o nafa ma siaki o mata ma le ofo atu o va’aiga po’o mata tioata i le mamalu o le atunuu i Motootua fa’apea le faalapotopotoga o atina’e ma galuega fa’atino mo i latou e iai mana’oga fa’apitoa le SENESE i le fa’amanatu ai i lenei vaiaso o le aso ua fa’apitoa mo le atunuu atoa. O le to’atele o le atunuu ua aafia ona o le gasegase o le suka o se tasi lea o mafua’aga o le to’atele o tagata Samoa ua lē manino le va’ai. O siaki ua ofo atu e le Vaega o ‘au’aunaga fa’a foma’i a le atunuu fa’apea fa’alapotopotga e lua ua ta’ua e mafai ai ona iloilo le lelei ‘ato’atoa o lau va’ai ma le itu’aiga va’aiga e mafai ona ofo atu pe afai ua iai se a’afiaga o lau silasila. O se mafutaga na fa’atautaia i le Maota Samoa a le Pulega o Tagata Tafafao, i Apia lea na folasia ai auala e mafai ai e le atunuu ona tausi lelei i o latou fofoga ma taumafai e maua le ‘atoaga o le va’ai. Ua molimauina lava le tumutumu o le mamalu o le atunuu i le nofoaga o loo siaki ma togafitia ai fofoga o le atunuu ma o le gasegase lea e ta’ua o le tu e le to’atele (cataract) lea ua to’atele tagata Samoa ua a’afia ai, lea e pei e sosolo ai se isi pa’u

pa’epa’e i luga o le mea uliuli o le mata ma ufitia ai le va’ai a le tagata. O lo’o fa’atautaia ta’otoga i le falema’i tele i Moto’otua mo lea itu’aiga ma’i ae o lo’o iai fo’i asiasiga e fai mai i Samoa e nisi o foma’i mata mai i fafo ma maua ai le avanoa mo isi ta’otoga mo le mamalu o le atunuu. O lea ua mae’a le fa’alauiloa o le taumafaiga ina ia malamalama le atunuu i tagata e iai mana’oga fa’apitoa i le fa’alogo poo le vaiaso mo e logonoa ae o le vaiaso lenei ua aga’i ai le taula’i a le lalolagi i le tausi lelei o le soifua maloloina o fofoga poo mata o le tagata ma e pei lava o le tele o gasegase o le fautuaga masani lava, e sili le puipuia nai i lo le tau togafitia ma e faigofie lava le auala e taofia ai le oo atu ina le mafai ona va’ai, o le siaki lea o fofoga i a’i latou ua faia lenei ‘au’aunaga tāua o le siaki ma le togafitia o mata o le atunuu.

O siaki ua ofo atu e le Vaega o ‘au’aunaga fa’a foma’i a le atunuu fa’apea Fa’alapotopotga e lua ua ta’ua e mafai ai ona iloilo le lelei ‘ato’atoa o lau va’ai ma le itu’aiga va’aiga e mafai ona ofo atu pe afai ua iai se a’afiaga o lau silasila.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 43


FINAGALO FAAALIA / STREET TALK

iniinisamoa@gmail.com

E tatau ma talafeagai ona toe fausia se isi maketi a le Malō a’o lea ua tele maketi tuma’oti? Mulitalo Lapalii Le’auva’a O lo’u manatu e tatau pea ona fausia le make� a le Malō ona o lea e fa’atalitali ai le to’atele o le ‘au faifa’ato’aga. O make� nei ua tele mai, i lo’u lava taofi e lē mautū ai le ‘au faifa’ato’aga. O le ala lea o lo’u lava manatu e tatau lava ona fausia vave le make� a le Malō e mapu iai le mamalu o le ‘au faifa’ato’aga.

Vaifale Alaovae Le’auva’a E le taitai ona auai lo’u manatu i le finagalo lea na tau maua atu o saunoa iai le alii Palemia, se manū e tolopō le fausiaina o le make� i Fugalei. O le mafua’aga, o le make� lea o lo’o tele ina ola ai le mamalu o le ‘au faifa’ato’aga ona ua masani ai le mamalu o le atunu’u fegasoloa’i i taimi o fa’atauga. O le tuai a ona mae’a lona fausiaina se’i toe sa’ili iai ni avanoa e fa’aauau ai le auaunaga.

Petelo Funefe’ai Le’auva’a E tatau pea ona fausia le make� a le Malō ma ua mana’omia ona vave mapu iai le ‘au faifa’ato’aga. O le make� a ia a le Malō e fetaui mo i tatou o tagata e ana le malō ma o le mafua’aga lea o lo’u fai atu e le tatau ona ta’ape fa’apea le ‘au faifa’ato’aga i isi mau make� lea ua mae’a fausiaina. O le isi itu o le make� a ia a le malō e tumau lava le tau o le poloka, a’o make� tuma’o� nei e fesuia’i tau i taimi uma.

Fa’asalele Lisi� Fao Asau/ Faleapuna Ou te matuā ioeina le toe fausia o le make� i Fugalei ona o le fia maua o se mapusaga e le gata i le taugofie ae matagofie lona tulaga i le va’aiga a tagata ma fa’aosofia le fia fa’atau. E le maluelue lo’u mafaufau i le ono taofia o le fausiaina o le make� a le malō ona e pau lea o le make� ua iloa e le to’atele o tagata.

Lotutamai� Toilolo Faraimo Taga, Savaii Ia te a’u lava ia ua lava ma totoe make� tuma’o� ia ua mae’a fausiaina mo le mamalu o le ‘au faifa’ato’aga. O le tulaga e tatau ona taga’i iai pulega o nei make� o le fa’apa’ū o le tau mo le fa’aaogaina o poloka ta’itasi i le fa’atauina atu o mea mata i le mamalu o le atunu’u. Ua matagofie le tele o make� tuma’o� nei ae ia maua se fa’amamā avega i le tau e tu’uina atu i le ‘au faifa’ato’aga.

Rosalia Alaovae Le’auva’a E tatau lava ona toe fausia le make� i Fugalei lea ua masani ai tagata fegasoloa’i e fa’atau ai. E le gata i lea ae fetaui lelei ma le fa’atauga o fua o fa’a’ele’ele’aga a le mamalu o le ‘au faifa’ato’aga. O le ala lea o le ‘auai pea o so’u manatu i le fia vave tatala o le make� a le malō ae se’i fa’aaogā e le ‘au faifa’ato’aga. Itulau 44 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

Pila Mata’ia Palisi O lea lava ta te fa’atalitali po’o afea ‘ea e amata ai le galuega o le make� i Fugalei. Ua leva na fia o’o iai e toe fa’atau ai a ta fua o fa’a’ele’ele’aga ona e pei o le olataga lea o le aiga o tupe maua mai i fuala’au ‘aina. E le gata i lea ae maua ai le feofoofota’i ma le fealofaniga o le ‘au faifa’ato’aga i taimi uma aua o la e fa’atasitasi e le’o ta’ape’ape solo i ni nofoaga ese’ese.

Tausulu Maita Sala’ilua, Savaii E matagofie lava le make� sa iai a le malō. O lo’u naunauta’iga, e manaia lava ae toe tatala mo le mamalu o le ‘au fai fa’ato’aga aemaise o le atunu’u fegasoloa’i. O le tulaga i le make� lea e le gata ina masani ai le ‘au fa’atau ae ua iloa uma e le tele o malō fegasoloa’i ma tagata asiasi mai i fafo. Paepae Tai Falelauniu Ua tatau lava ona toe vave fai le make� i Fugalei. O le mafua’aga o le make� lea a le malō ua iloa ai e le to’atele o malō asiasi mai fafo ma tagata fegasoloa’i. E fetaui lelei lava e la’u ai fua o fa’a’ele’ele’aga a le ‘au faifa’ato’aga ona o le taugofie toe mautū. Ua tuai lava ona toe tatala ae se’i fa’aaogā e le ‘au fai fa’ato’aga ona ua masani ai.

Marina Luamanu Vaoala Ua tatau lava ona toe fausia loa le make� a le malō. O le mafua’aga o lo’u manatu ona e le’o saogalemū le tele o nofoaga o make� tuma’o� mo le mamalu o le ‘au faifa’ato’aga. E le gata i lea o le taugofie toe faigofie feuia’iga i taimi uma ma laveaina mai ai le to’atele o tagata i fa’alavelave tau ta’avale.


TALA FOU / LOCAL NEWS

Remembering you this White Sunday Toosavili Jack Daniel Huch I know you’re beyond what we call tamaititi – those whom this special Sunday is all about. But as I begin to hassle Mum for my clothes this White Sunday I remember as if it was yesterday what we did last White Sunday. The last minute rush (as always) to get that ie faikaga, your surprise that while we’re almost ten years apart, I was now fitting into your size. Your frown every time I try to grab your shirts. I remember many things about you as I continue to wear your clothes – your shoes, use your red mobile phone, your caps. I miss you big brother on this day. I see Mum’s puffy eyes this week and asked why and she said she’d been thinking of you again. She does that a lot but then she changes the subject as soon as I start to talk about you. White Sunday, a day for children so it must be hard for her but it’s hard for us as well. I’m now the only boy so it’s not quite fun to sit in the middle of the girls listening to their girly talks but then you weren’t much to talk

anyway, see I still remember that. I see your pictures all the time, pass by your grave and many flowers on it all the time but I try to think you’re still around. Trying to do the things you did – I know Dad pushes me to be like you, but I can never do it. I’m quite different you see and sometimes I get angry that you had to go and leave me the responsibility of being the “young man” of the family. I remember your love of youth programmes during White Sunday. I wished I can share the same enthusiasm. I see little excitement in getting up in front of people and dance, sing or recite biblical verses which are quite confusing. I dig the toona’i though but this year, you won’t be on the table, going for dad’s fried chicken as if it’s the first time we’ve eaten it. So before the rush ends this weekend I thought I’d just note this down. I’ll come to your grave and show you what I’m wearing tomorrow. And when I recite the bible verses, sing the songs and dance – I’ll think of you – this White Sunday.

iniinisamoa@gmail.com

O oe ma lou fu Aries-Alisi (Ma� 21-Ape 19) E faigata ona e talitonuina le tulaga o se tali vave mai o se taumafaiga na e amataina ona o lo’o ia te oe le manatu na o le fia fa’ataunu’u lava. Taumafai ona tu’u lou mafaufau i au galuega o lo’o fa’a�no, ona e iai le taimi e fa’afiafiaina ai oe i le mau fa’amanuiaga o le a e maua. O le ogatotonu o le vaiaso, o le a e le amana’iaina ai le mau fa’afitauli e tula’i mai. O le a tutusa ia te oe le lelei ma le leaga ona ua masani i tofotofoga ma lu’itau o le olaga. Fai sau fa’aiuga, pe e te malaga i se isi motu po’o se atunu’u fo’i, mo sina faigamalologa pu’upu’u. TAURUS�TARUSI �APE 20�ME 20� O le amataga o le vaiaso, e te fa’alogoina ai i ou �no, e iai le mea o le’o lelei ona fai. O uiga fa’aalia fo’i o tagata, o le a iloa lelei ai se fa’aletonu o lo’o tula’i mai. O lou iloa mulimuli ane o se fa’aletonu, o le a oso ane ai lou ita, ae e tatau ona lava lau onosai, ona o le ita e aveesea ai ou manatu lelei. Fa’asoa atu ou fa’afitauli i sau uo. Atonu o lea tulaga, o le a faigofie ai ia te oe ona tete’e atu i fa’aiuga le talafeagai e te ono mafaufau iai. O le fa’aiuga o le vaiaso, o le a sologa lelei ai au fuafuaga o le a fa’ataunu’u. GEMINI�TEMINI �ME 21�IUNI 21� O le lelei o au fa’aiuga fai, e tatau ona fua iai le atoatoa o au galuega fa’a�no. E iai ni meto�a fou o le a e maua i le amataga o le vaiaso, i ni mafutaga e te auai atu iai. O le a suia atoa lou olaga, ma o le a le toe iai sou paie ma se fa’atalale, pe afai ae e iloa lelei le mea e tatau ona fai. O vaivaiga uma o lo’o i lou tagata, ua tatau ona ave’ese aua e leai se mea lelei e maua mai ai. O le a iai se tou fa’atasiga ma ni au uo po’o lou aiga fo’i i le fa’aiuga o le vaiaso. O fautuaga e te talia mai ai, o se amataga fou lea o sau a�na’e o lo’o e mafaufau iai. CANCER�KANESA �IUNI 22�IULAI 22� Afai o lo’o e masalosalo i se faigauo po’o se mafutaga ma se isi tagata, o lona uiga e le’o aga’i i se lelei lea mafutaga. Ae afai o lo’o sologa lelei le lua mafutaga ma o lo’o lua galulue fa’atasi, o lona uiga o le a taunu’u i le lelei le lua taumafaiga. E tutusa lava le lelei o mafutaga, ma le galulue fa’atasi mo le maua o le seleni e fa’a�no ai so’o se mea e te lua manana’o iai. Manaia le o’o atu i le Aso Faraile aga’i mo se tafaoga pu’upu’u, e maua ai sina malologa o le mafaufau mai galuega o le vaiaso. Malolo lelei i le fale i le fa’aiuga o le vaiaso aua le maua o se malosi atoatoa mo le isi vaiaso galue o lo’o lumana’i.

E iā i matou le ava tele e molimoli atu ai alofaaga ma le fa’amalo i le fanau lalovaoa o Samoa ona o le fa’amanatuina o lo latou Aso Sa o Tamai�, 2013. Ia fa’amanuia atu le Atua ia te outou i lenei aso fa’apitoa ma ia fua mai ni tulaga lelei mo le lumana’i e ala lea i a’oa’oga ma galuega aemaise i le soifuaga fa’a-letagata. Ia to’aga i le lotu ma le tautua i aiga, nu’u ma le malo auā o le tautua e fa’apogai ai mea lelei uma i le olaga o le tama ma le teine Samoa. Talosia ia tele nisi aso fa’amanatu fa’apea tou te maua. Alofa’aga mo outou uma mai le Pulega ma le au faigaluega a le Simokata.

LEO�LIO �IULAI 22�AUKUSO 22� E iai le eseesega o le alofa atu o le tagata o lo’o maua mea, ma le alofa atu o le tagata ma�va. O le fautuaga a lou fetu mo oe, o lou alofa atu i isi ma foa’i atu iai i le foa’i a le tagata ma�va. O le tagata ma�va, na te avatu ana mea ma le loto malie, ma o se fa’amanatu lea a lou fetu mo oe i lenei vaiaso ma le aga’i i luma. O a uma fa’afitauli o pili totogi ma fa’alavelave e tatau ona avatu iai sou sao, ave iai le mea o lo’o maua ae le’o le tagi i mea e le’o mafai ona e maua i le taimi lenei. E leai se isi mea e sili atu, nai lo le alofa ma le tausa’afia i so’o se tagata. VIRGO�VETO �AUK 23�SET 22� E leai se mea e sili atu nai lo le lima foa’i ma le alofa atu i lou aiga ma so’o se tagata e mana’omia lau fesoasoani. O fa’afitauli o le vaiaso lenei, o le a mafai ona e foia i lou aumai faatasi o lou aiga mo se tou fefa’asoaa’iga. E le mafai ona e iloa le fa’afitauli o le isi tagata, pe afai e te le fesili iai ma fesoasoani iai. E ui i le mau mea o le a alia’e mai i lenei vaiaso, ae o le a susulu lelei pea lou fetu se’ia o’o atu i le fa’aiuga o le vaiaso. Fa’aaoga le Aso To’ona’i ma le Aso Sa e te galue ai i se isi a�na’e fou mo oe ma lou aiga.

LIBRA�LIPARA �SET 23�OKE 23� Ave’ese le fa’avaivai gofie i galuega e te faia ae galue i ni a�na’e e te manuia ai. O le amataga o le vaiaso, o le a maua ai sou fiafia i se fa’amanuiaga o le a e maua. O se taimi fo’i o lenei vaiaso, o le a e fa’alogologo ai i se pesepesega a se tagata e te fiafia lava iai pe ete faitau ai foi i se tusi ua leva ona e fia faitau iai. O le ogatotonu o le vaiaso, o le a e auai atu ai i ni fa’atasiga ma ni tafaoga ma nisi o au uo. E oo atu i le fa’aiuga o le vaiaso, ua na’o lou malolo lava i le fale, ma mafuta i lou aiga po’o lau manamea fo’i. O le a susulu malosi lou fetu i le Aso Sa. SCORPIO�SIKOPIO �OKE 24�NOV 21� O le a iai se suiga i au galuega fa’a�no po’o se a�na’e foi o lo’o e galue iai. O le a va’aia fo’i e tagata o lo’o tou mafuta fa’atasi ma galulue fa’atasi, se suiga i ou uiga fa’aalia. O se suiga lelei o le a o’o i lou olaga i lenei vaiaso, ma o le a fa’aauau ai pea se’ia o’o ina e maua le mea o lo’o e taumafai iai. E o’o atu i le Aso Tofi ma le Aso Faraile ua tau iai sina suiga i se fa’afitauli e ono tula’i mai, ma o le a e taumafai foi e foia ma aveese ma lou mafaufau. Ole Aso Sa, o le a e malolo ai i lou fale, ma mafaufau ai i nisi auala e mafai ona fa’a�no aua lou aga’i i luma. SAGITTARIUS�SATITARI �NOV 22�TES 21� O le vaiaso lenei, o le a tou galulue fa’atasi ai ma nisi o tagata tou te le masani po’o ni tagata fo’i e le lelei le tou va nonofo ai. O ia mafutaga, o le a avea ma itu e suia ai outou uma, ma mafana ai a outou feso’otaiga i le galulue faatasi mo le �no mai o se a�na’e taua. O ia galuega fai faatasi o le a fa’aauau pea mo lenei vaiaso galue. O le Aso Tofi aga’i i le Aso To’ona’i, o le a alu ai lou mafaufau i se galuega ua leva ona e manatu, ua tatau ona fa’a�no pe fa’amae’a. O le Aso Sa, ua fautuaina ai oe e lou fetu, e fai ai sau malologa umi. CAPRICORN�KAPIKONA �TES 22�IANUARI 19� O le fa’agasologa masani o au galuega ma ou �ute i vaiaso ta’itasi, o le a e fa’ata’a�a ai sina suiga e ese mai mo lenei vaiaso. Afai e te manatu o lo’o lelei pea le fa’a�noga o au galuega ma o lo’o fetaui ma le malosi o lo’o ia te oe, o lona uiga la e le tatau ona toe faia fua se isi suiga. O le ogatotonu o le vaiaso lenei, o le a avea ai oe ma fa’ata’itaiga lelei i lou aiga po’o tagata o loo tou faigaluega fa’atasi. O le tali o fa’afitauli i totonu o lou aiga, o le talatalanoa o le isi i le isi. E o’o atu i le fa’aiuga o le vaiaso, o lo’o e galue pea i le taumafai lea e toe fo’i lou aiga i le lelei na sau ai. O ni fa’afitauli foi poo ni fe’ese’esea’iga o lo’o tula’i mai i totonu o lou aiga. AQUARIUS�AKALISI �IAN 20�FEB 18� O se tasi o au taumafaiga o lo’o e galue iai i le taimi lenei, e le’o sologa lelei. E mafua mai lea tulaga, ona e iai tagata e le’o fiafia iai. O le tulaga lea, o lo’o mana’omia ai lou iloa o le a’afiaga o lea taumafaiga i le olaga o isi tagata. Toe tagataga’i i itu e agai ai i luma lea a�na’e ma ia toe soso’o ai a outou mafutaga ma i latou e le’o fiafia i lea tulaga, ina ia tulai mai lau a�na’e i se taunu’uga manaia. O le Aso Tofi aga’i atu i le fa’aiuga o le vaiaso, o le a e tu’ufaatasia ai ni meto�a ma ni manatu fou, e fa’aleleia ai se isi o au taumafaiga. PISCES�PISESA �FEP 19�MATI 20� O se fa’afitauli e tula’i mai ona o se sese o le isi tagata, o le a tu’ua’ia ai oe. Ma o le a avea lea tulaga, ma itu o le a o’o atu ai ia te oe le mamafa o se mataupu. E fautuaina oe e lou fetu, ina ia aua le avea lea tulaga ma itu e te fa’avaivai ai i le fa’a�noga o au galuega ae ia fa’aauau pea au galuega lelei o vaiaso ta’itasi ona o oe o se tagata tausa’afia. Ia e iloa, o fa’afitauli e tula’i mai, e le’o le gata’aga lea o se taumafaiga. Aga’i i le fale �faga mo se matamataga pe alu fo’i e tafao i se isi nofoaga e ese mai i lou aiga, e vave ai ona aveese le mau gasu o lo’o mamafa i lou mafaufau.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 45


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

White Sunday, what is it and why? Merita Huch It was for the simple reason to separate children from the main service at Malua Theological College in its early stages that saw the missionaries, pastors and their wives established a Sunday that would become an annual event for the country’s children. The Congregational Christian Church of Samoa is now joined by the Methodist church and other Christian denominations in the celebration of the country’s children calling it, White Sunday. It’s called White Sunday because everything worn by the children that day is white. The dresses, puletasi, wrap-arounds (ie faitaga) for boys, shoes and other accessories for the little girls all of that should be white. Of course with about one and a half century since it was first celebrated there are many changes. The stories are still the same but the way they’re told are quite different. With so much technology available now children are practically producing their own skits and showcasing them on this day. The clothes are more expensive, the accessories too. The food obviously

comes in many varieties. It used to be the one day one gets to eat corned beef and ice cream throughout the year, now the trend is to get the expensive food on this day. It’s still the same except the expensive food are truly quite expensive! And I’m not talking corned beef, more ham, salted beef, trifle instead of ice cream and it’s a must to have the to’ona’i outfit as well. “O pelega o fanau,” it’s a quote that often describes the display of material affections towards children today. The close-knit family has also taken over to’ona’i. It used to be the one day that all the grandparents, uncles and aunties bring their children together for this one

Malifa, Apia Samoa Tel: (685) 26094 Fax: (685) 26095 Mob: (685) 7748008 Email: henry@pacificfreight.ws Contact: MISA HENRY LEOTA Specilizing in: Air Freight, Sea Freight, Custom Broker, Distribution, Moving Possessions, Cartage Large enough to count, small enough to care

Dear valued Customers, please be advised that our office will start at its NEW location from the 02nd Sept 2013, Mynas Complex Matautu. For further enquries or information feel free to contact Mobile: 774-8008 Thank you for your continued support. Itulau 46 : Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

feast. Most families in Samoa do not practice this anymore. Many, now eat in the comfort of their dining rooms not at the open fale where everyone would sit around on the floor!!! And children are served with a coconut woven table mat filled with white Sunday goodies. Parents or adults serve the children this whole Sunday, the only time of the year they get this special treatment. Today, everyone eats together and quite often, the young adults who still participate in the White Sunday rituals return home and serve the tables for adults and smaller children. Many children do not attend White Sunday anymore as families (nuclear)

have also stayed away from church. Moving away from the village often does this to many of these families and some children do not get to experience White Sunday growing up. The focus is now on valuing children and their contribution to families and children get to lecture parents and adults on this day. It’s also a day to remember children who have passed on due to accidents and illness’ that year or since the previous White Sunday and it’s a day that many newborns are baptised and become Christians themselves. Happy White Sunday to all the children of Samoa may you have a blessed one this year.


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Maoa’e le tauvaga o tusigātala

Sam Te’o (sili aoao o tusigatala Fa’a Samoa mo vasega 6, 7 ma le 8) ma lona tinā o Debbie.

Mai le Itu Tauagavale: Leu, Jacqueline Smith (sili aoao tusigatala fa’aperetania mo vasega 6, 7 ma le 8) ma le tinā o Jacqueline o Fofoga.

<< Savea Sano Malifa, tauaao atu le faailoga mo Mark Parsons. Sili i le tauvaga vasega 10 aoga maualuluga.

<< Beatrice Tabangcora, sili aoao o tusigatala mo tamaiti i Iunivesete.

Ekalesia So’ofaatasi

Rev. Deacon Kasiano Leaupepe

E ofo atu la matou fa’amanuiaga mo le Aso Sa fa’apitoa o le Lotu Tamaiti i si o tatou atunu’u. Ia alofa le Atua o fa’amanuiaga ma foa’i atu ia te outou uma le fanau ni fa’amanuiaga sautualasi aua lo outou soifua ofoina atu mo le Atua ma lona finagalo. Ia manuia outou le fanau ae ola matou matua. Soifua. Rev. Deacon Kasiano Leaupepe (Ta’ita’i Fono a Ekalesia i Samoa.)

Valenitina Masoe O se tauvaga o tusigātala i le Gagana Fa’aperetania ma le Fa’a Samoa na amatamea ai le ali’i pule o le Nusipepa o le Samoa Observer, Savea Sano Malifa, ua molimauina le si’itia i lenei tausaga. E le gata i le aga’i i luma o tusitusiga a le fanau e ala i o latou mafaufauga fa’aalia i ulutala na filifilia, ae ua va’aia ai fo’i ma le si’itia o le fuainumera o tala na fa’ao’o atu mo le tauvaga. O le lu’i a Savea mo le fanau na maua fa’ailoga fa’apitoa ma i latou uma na auai i le tauvaga mo lenei tausaga, o le to’a’aga e tusitusi ma faitau, ina ia aga’i ai i luma lo latou taumafai ma avea ai i latou o ni ali’i ma tama’ita’i tusitala i le lumana’i. Sa auai le Ofisa Sili o le Matagaluega o A’oga, Ta’aloga ma Aganu’u, Matafeo Falana’ipupu Tanielu Aiafi i le tufagā fa’ailoga o lenei fa’amoemoe, ma ia fa’aalia ai, o lea tauvaga o se avanoa tāua mo le fanau e una’ia ai le tusitusi ma le faitau tusi. Na ia tā’ua fo’i, o le a tu’u atu le lagolago a le Matagaluega i lea tauvaga aua lona fa’aauauina i tausaga o lo’o lumana’i. O le kamupani telefoni o le Bluesky Samoa ma le faletusi o le Samoa Stationery and Bookshop (SSAB), o lagolago malosi ia o lenei tauvaga, ma o i latou fo’i ia na saunia fa’ailoga ua fa’amanuiaina ai le fanau sa tauva. O le tauvaga o tusigatala i le Gagana Peretania mo le fanau i vasega 6, 7 ma le 8 i a’oga tulagalua, ua sola ai le

tama’ita’i o Jacqueline Smith mai le A’oga Tulaga Lua a Vaimoso ma le sili aoao o ia tusitusiga. O lea tama’ita’i e mai le afio’aga lava o Vaimoso, o se alo e fa’asino ia Fofoga ma Sefo, ma o lo’o i le vasega 8. Na ia tusia le tala e fa’apea, “O le taui o se olaga manuia” (The Price of a Better Life), ma ua ia lu’itauina fanau o le atunu’u ina ia to’a’aga e tusitala aua lo latou lumana’i manuia. O le ali’i na ona maua le fa’ailoga o le maoa’e o ana tusitusiga i le Gagana Samoa mo le tauvaga a le vasega 6, 7 ma le 8, na fa’amanuiaina ai Sam Te’o mai le A’oga Tulaga Lua a le Samoa Primary. Ua 12 nei ona tausaga ma o se alo e fa’asino ia Debbie ma Te’o o Fagali’i ua ia lu’i isi tamaiti a’oga e to’a’aga e fai mea’aoga. Sa ia tusia se tala ua fa’aulutalaina o le “Suiga”, ma e aofia ai suiga uma o le olaga aemaise lona olaga tuputupu a’e i totonu o le atunu’u. O le sili aoao o le tauvaga mo le vasega 10, 11 ma le 12 mo le fa’aperetania i a’oga maualuluga, ua fa’amanuiaina ai Christine Lemalu (vasega 10) mai le Kolisi o Sagata Maria ma le tauvaga i le Gagana Samoa ua sili aoao ai Mark Parsons (vasega 10) i le Kolisi o Sagato Iosefo. O le tama’ita’i o Beatrice Tabangcora mai le Iunivesete Aoao o Samoa, sa ona maua le fa’ailoga fa’apitoa o le maoa’e o ana tusitusiga, ma e lima ni tala eseese na tusia e lenei tama’ita’i, ma fa’ao’o atu i le tauvaga.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 12 Oketopa, 2013 : Itulau 47


chan mow co. ltd. E fia momoli atu le fa’amalo a le kamupani a Amau i tamai� ma teinei� o le atunu’u o lo’o fa’amamaluina lenei Aso Sa o Tamai� ia Samoa atoa. Ia avea lenei aso e fa’afiafia ai o outou loto talavou ma fua mai ai ni taunu’uga lelei mo le lumana’i. Ia fa’atasi atu le Agaga o le Atua ia outou taumafaiga fitā ma maua ai e outou se mafutaga mafana ma aiga, nu’u ma tapua’iga o loo outou auai ai. Talosia i le alofa o le Atua e toe maua nisi aso fa’apenei. E faamanatu atu foi le matou pa’ū faapitoa mo le masina o Oketopa o lo’o faagasolo. Alofaaga mai le pulega ma le au faigaluega a lo matou kamupani. CHAN MOW CO. LTD.

phone: 22616, 22615 email: chanmow@ipasifika.net Ia fa’amanuia atu le Atua i alo ma fanau a le atunu’u i le fa’amamaluga o le Aso Sa o tamaiti mo lenei tausaga, 2013 ma talosia e tele nisi tausaga fa’apenei mo i latou. O se taimi fo’i fa’apenei e alagatatau ai i le tamaititi po’o le teineititi ona toe iloilo le tulaga o lona olaga po’o fa’asaga tonu pe leai ina ia mafai ona fa’asaoina atu ni suiga lelei i o latou olaga. Ae mo lenei aso, momoli atu ia alofaaga i fanau a Samoa.

Manuia le Aso Sa o Fanau Faamanuiaga mai le Komiti Faatonu Pulega ma le Aufaigaluega Itulau 48 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Digicel Money Transfer services handover to KlickEx Paci�c Digicel Press Release - To deliver easier access and more convenience to our customers, Digicel is transitioning its remittance service to KlickEx’s New Zealand remittances operation, KlickEx Pacific. From October 5th, KlickEx will provide money transfer services to remitters in Australia and New Zealand to transfer money to the Digicel Mobile Money wallets of recipients in Fiji, Samoa and Tonga. Remitters will enjoy easy access to KlickEx’s money transfer service through www.klickexpacific. com and KlickEx’s retail agent network in New Zealand. Digicel will continue its commitment to provide affordable communications and services in the Pacific, and work with KlickEx to ensure that its nationwide footprint and financial service expertise continue to drive remittances to the Pacific nations. Awais Malik, Digicel Asia Pacific’s Chief Commercial Officer reaffirmed Digicel’s commitment to continue facilitating inbound money transfers to the Pacific Islands, noting that remittances from the diaspora in New Zealand, Australia and elsewhere are not only a direct benefit to their loved ones in the Pacific nations, but also provide consistent support to the Pacific country economies including in times of global uncertainty. “I’m delighted that the transition to KlickEx means remitters in New Zealand, Australia and the UK will continue to have access to affordable, reliable money transfers to Digicel subscribers in Tonga, Samoa and Fiji. Digicel will work to ensure senders enjoy greater and more convenient access to money transfer sites so that they can transfer money to their loved ones in the Pacific nations efficiently at minimum cost.” Any funds already paid to Digicel but not yet remitted will continue to be held in trust by KlickEx on behalf of the remitter’s beneficiaries until the funds are withdrawn by their beneficiaries in the Pacific nations. Robert Bell, CEO of KlickEx, commented: “KlickEx has been managing Digicel Money Transfer services on Digicel’s behalf for the past two years; therefore there will be minimal change for Send Money customers. Personal profiles and sign-in information remains unaffected - and receivers in Samoa, Tonga and Fiji will see no change in how this service is delivered to them. KlickEx is well prepared for a seamless transition. The team is looking forward to the additional responsibilities, and expects to be adding new exciting services too.” The changing needs of customers and the explosion of smart phones are leading to increased popularity of online and mobile applications for payments and Digicel has continued to make significant enhancements to their

About KlickEx KlickEx is an award winning regional initiative to reduce the costs of payments between communities, countries, and industries. Funded by SWIFT and the UNCDP/Pacific Financial Inclusion Program, KlickEx is ranked as the top low value multi-currency payment service for inter-bank transfers in every served market by the World Bank, and as the number one low cost operator of International Mobile Money deployments in all Asia by IFAD/United Nations (in Partnership with Digicel) for both price and coverage. The KlickEx Group is based in Auckland New Zealand, with offices in 12 countries world-wide. To contact KlickEx Pacific call 0800 KLICKEX in New Zealand (+649 377 5539) or visit our websites for more information. services to benefit customers in over 10,000 outlets worldwide. New Zealand, Australian, USA and UK residents will continue to be able to purchase Top Up for their family and friends back home in the Pacific, taking advantage of fantastic promotions that can double and triple the recipient’s airtime credit.

New Guinea, Samoa, St Kitts & Nevis, St. Lucia, St. Vincent & the Grenadines, Suriname, Tonga, Trinidad & Tobago, Turks & Caicos and Vanuatu. Digicel also has coverage in St. Martin and St. Barts in the Caribbean. Visit www.digicelgroup.com for more information.

About Digicel After ten years of operation, Digicel Group Limited has over 11 million customers across its 31 markets in the Caribbean, Central America and the Pacific. The company is renowned for delivering best value, best service and best network. Digicel is the lead sponsor of Caribbean, Central American and Pacific sports teams, including the Special Olympics teams throughout these regions. Digicel sponsors the West Indies cricket team and is also the title sponsor of the Digicel Caribbean Cup. In the Pacific, Digicel is the proud sponsor of several national rugby teams and also sponsors the Vanuatu cricket team. Digicel also runs a host of communitybased initiatives across its markets and has set up Digicel Foundations in Jamaica, Haiti and Papua New Guinea which focus on educational, cultural and social development programs. In 2004, Digicel developed Digicel Rising Stars – an annual talent show to support aspiring young music artists in the Caribbean. The show has spanned the Eastern Caribbean, Haiti, Jamaica and Trinidad & Tobago ranking as one of the top-rated shows. Digicel is incorporated in Bermuda and its markets comprise: Anguilla, Antigua & Barbuda, Aruba, Barbados, Bermuda, Bonaire, the British Virgin Islands, the Cayman Islands, Curacao, Dominica, El Salvador, Fiji, French Guiana, Grenada, Guadeloupe, Guyana, Haiti, Jamaica, Martinique, Nauru, Panama, Papua INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 49


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

The Body Shop NZ send award winners to Samoa MEDIA RELEASE - Seeing virgin coconut oil being produced in Samoa became the highlight for the winners of a national The Body Shop NZ make-up competition. Hosted by Women in Business Development, the two winners Nicola Robinson, manager of Lambton Quay store and Rosie Rye, manager of The Base, Hamilton store were accompanied to Samoa by national make-up manager Louise Mills. Women in Business Development executive director Adimaimalaga Tafuna’i said the trip was a chance for the trio to see how The Body Shop’s Community Fair Trade programme, which buys all its virgin coconut oil from Samoa, is benefitting farmers. The trio travelled to Savaii to virgin coconut oil produced at the Gasu Aipovi family farm in Satupaitea and Tafuna’i said they all remarked on how seeing it made helped them understand the purity of the cold-pressed oil. “This visit from New Zealand comes on the back of visit earlier this year from The Body Shop UK when Community Fair Trade senior ingredients buyer Christina Archer came to Samoa to carry out a routine inspection. To host people from the retail side of The Body Shop is new for us and it was great to take them to meet one of our producers.” Robinson said it was amazing to see the roots of the product and to see that it was very

The Body Shop NZ’s award winners Rosie Rye and Nicola Robinson flank Women in Business Development farmer Gasu Isaako as they learn about Community Fair Trade and how virgin coconut oil is produced.

connected to the earth. “You know where it has come from and it’s going to make a great story to tell the customers.” Rosie Rye said that being at the other end of the product spectrum where they were handing the product to customer meant that travelling to Samoa

“was really important to see the coconut oil being made and who is making it”. Farmer Gasu Isaako, who has been producing virgin coconut oil for eight years, said the oil was the main source of exports for the producers. “It is good to see these workers from

The Body Shop NZ in Samoa so they can see how the oil is produced.” The Body Shop NZ director Barrie Thomas said virgin coconut oil is the only Community Fair Trade ingredient sourced in the Pacific so choosing Samoa as prize destination made sense.

“Eighty per cent of the products of The Body Shop contain Community Fair Trade ingredients and we work with 28 communities around the world, but our trade with Samoa is particularly important to The Body Shop NZ,” said Thomas. “To see how this trade has benefitted communities in Samoa will help Nicola, Rosie and Louise to inspire their colleagues to be even more enthusiastic about Community Fair Trade.” Another visit high on the agenda was Samoa Victims Support’s House of Hope at Tuana’imato, which provides a home for children who are victims of abuse. “Spinning Top is the adopted charity of The Body Shop NZ and we have been supporting them in their work with Samoa Victim Support for two years, said Thomas. “It was invaluable to see both the use to which our help has been put and also how great the need is.” Samoa Victims Support president Lina Chang said Spinning Top had contributed with funds and bedding and also had volunteers assisting in Samoa. She extended her thanks to The Body Shop NZ for their support of Spinning Top and Samoa Victim Support Group. During their week in Samoa, the visitors also hosted a makeup demonstration at Women in Business Development offices that was attended by several salons.

Toso se teineititi sa ‘ai kuava Valenitina Masoe O le vaiaso lenei, sa amata ai le iloiloga o mau a le Fa’amasinoga Maualuga i le mataupu o lo’o tu’ua’ia ai se ali’i i le moliaga o le toso teine ma le fa’ao’olima matagā. O lē na a’afia i lenei soligatulafono, sa i le vasega tolu i le a’oga tulagalua na

a’oga ai, ma o le taimi lea na a’afia ai, na o le valu tausaga lona matua. O lo’o te’ena e lē ua molia moliaga e fa’asaga ia te ia, ma e to’a ono ni molimau a le Itu a Leoleo na vala’auina i le vaiaso lenei, e lagolago ai le latou mau e tusa o moliaga ua o’o atu i luma o le Fa’amasinoga. O tolaulauga a le Itu a Leoleo,

Itulau 50 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

o lo’o tā’ua ai e fa’apea, o se taimi i le va o le aso muamua o Ianuari ma le aso 31 o Tesema o le tausaga e 2004, lea na tula’i mai ai lenei mataupu. O le mau a Leoleo, o lē ua a’afia, sa ‘ai kuava i tua ane o le latou fale ma ona tei i le aso lea na tula’i mai ai le fa’aletonu. Sa galoma le teineititi lea, ae o lo’o iai pea ona tei i lalo o le

ku’ava. O le taimi lea, ua mau lē o lo’o molia i lona lima, ae toso i se pupuvao ma faia ai se faiga aiga fai fa’amalosi, e aunoa ma se maliega a le teineititi. O le mau a le teineititi na a’afia e fa’apea, na u’u e lē ua molia lona lima ae ave o ia i tua o le ku’ava, ma faia loa ia te ia le gaioiga fa’asolitulafono lea

ua i luma o le Fa’amasinoga “Ou te le’i malie i le gaioiga a lē ua molia na fai ia te a’u, ona e lē fetaui,” o se fa’amatalaga lea a lē ua a’afia i luma o le fa’amasinoga. O lo’o fa’agasolo pea taualumaga o lenei mataupu i luma o le Ali’i Fa’amasino ia Justice Pierre Slicer.


Samoa Airport Authority Ua ia i matou le ava tele e tatau ai e molimoli atu ai alofaaga i alo ma fanau a le atunu’u ona o lenei aso taua io outou olaga e fa’amanatu ai le Aso Sa o Tamaiti. Ia fa’amanuia atu le Atua ia te outou mo lenei aso fa’apitoa fa’apea aso uma o lo outou soifua. Alolofa i outou aiga, nu’u ma tapua’iga e manuteleina ai outou. Talosia ia tele ni aso fa’apenei mo outou i le lumana’i. MANUIA LE ASO SA O TAMAITI. Alofaaga mai le pulega ma le au faigaluega Phone: 23201, 42051, 42052, Fax: 24281 Website: www.airportsamoa.ws

Avea lenei aso fa’apitoa o le Aso Sa o Tamaiti e momoli atu ai mo’omo’oga alofa mo tama ma teine o lenei atunu’u a’o latou alo atu e fa’amamalu lenei aso. O se Aso Sa �a�a e fa’aali ai le tomai o le fanau i solo ma koniseti fa’a-Tusi Paia ma mafuta ai i se tulaga mafana ma aiga, uo ma e masani. Talosia ia fa’ataunu’uina ma le manuia lenei aso ma ia tele nisi aso fa’apea. Alofa’aga mai le pulega ma le au faigaluega a la tatou kamupani inisiua. SAMOA LIFE ASSURANCE CORPORATION The Samoa Life Assurance Corporation - Faalapotopotoga o Inisiua Tau Soifua a Samoa Samoa Life House, Corner Vaea and Convent Streets, PO Box 494, Apia, SAMOA Tel: 23360 • Fax: 23024 • E-mail: info@samoalife.ws • Internet: www.samoalife.ws INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 51


TAALOGA / SPORTS

iniinisamoa@gmail.com

Manumalo Vailima Kiwi i le Futsal O se va’aiga i se isi ta’aloga a le Vailima Kiwi (toniga lanu moana atoa) lea ua avea ma siamupini o le liki futsal.

Valenitina Masoe O le ‘au soka a le Vailima Kiwi, lea ua sola ma le siamupini o le liki soka o le futsal na fa’atautaia mo le tolu vaiaso talu ai. Mo le silafia, o le ituaiga soka lenei o le futsal, e lē tutusa ma le fa’atinoga o le soka lea e faia i luga o malae soka, ona e faia i totonu o se fale po’o se malae e fa’apitoa lava mo le futsal. O lona fa’atinoga fo’i, e lē malōlō le polo i taimi uma ma e fa’aalia ai fo’i metotia eseese a i latou e ta’aalo ai. O lona uiga, o le futsal e fai i le lava o le malosi ma e taua ai le lelei

o le fa’aaogaina e le tagata ta’alo o ana metotia mo le maua o se ‘ai aua lana ‘au. E to’a 16 ‘au soka na mafai ona fa’amanuiaina ma tausiniō i le sa’iliga o le siamupini o lenei ta’amilosaga fou o le futsal, ma na maua uma o latou tusipasi se’i vagana ai le ‘au a le Vailima Kiwi lea na iloga ana taumafaiga, ma ua avea i latou o fetu o le Futsal mo lenei tausaga. O Samoa o le atunu’u muamua lea i

totonu o le Pasefika ua iai lona malae futsal e fa’atautaia ai ana ia lava tapenaga, mo ona sui o le a tau’aveina le igoa o le atunu’u i le futsal mo atunu’u i fafo. Ua iai nei le fuafuaga mo se ta’amilosaga futsal i se taimi lata mai mo le itupa o tama’ita’i, fa’atasi ai ma se ta’amilosaga mo kamupani eseese e fia auai ai. O le tama’ita’i o Angela Lafaiali’i, na

avea ma sui o le Asosi a Samoa (FFS), e fa’afetaia le taumafaiga a ‘au uma na mafai ona auai i le ta’amilosaga muamua lenei ua mae’a ma fa’ataunu’uina ma le manuia. O le atina’e lava ia o le futsal mo Samoa, o le fa’amoemoe o le FFS e una’ia ai alo ma fanau o le atunu’u i le ta’aloga o le soka mo le aga’i i luma o lenei fa’agatama.

BlueSky Samoa sponsors Samoa Squash team to Norfold Islands BlueSky Press Statement - The Samoa Squash Rackets Association received a $3,000 sponsorship from BlueSky Samoa, to assist them in their preparations for the Oceania Squash Cup to be held in Norfolk Island. The tournament, which will be held from the 7th to the 11th of October, will see some of Oceania’s finest squash players go head to head in Singles and Doubles competitions for both Men and Women. BlueSky Chief Technical Officer, Alex Abraham, handed the cheque over to the team, and challenged them to aim high and aim for gold in the upcoming tournament. “Squash is a sport that requires skill along with fitness and stamina and I am confident that the team has those and more. On behalf of BlueSky, I would like to wish you all the best in the Norfolk Islands.” Masoe Norman Wetzell, President of the Samoa Squash Rackets Association, was present to receive the sponsorship from BlueSky, which consisted of a cheque for $2,000 and warm up gear for

Squash Rackets Association.

the team, and thanked the management and staff of BlueSky on behalf of the Association.

Itulau 52 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

The team which will be representing Samoa in Norfolk Islands consists of Chad Rankin, Michael Kapisi, Ivan

Chewlit, Jobenz Manoa, Jordan Chewlit and Onesemo Old.


TAALOGA / SPORTS

iniinisamoa@gmail.com

Gold Coast 7s 2013 Draw Gold Coast 7s 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45

Samoan Time 02.30pm 02.52pm 03.14pm 03.36pm 03.58pm 04.20pm 04.42pm 05.04pm 05.36pm 05.58pm 06.20pm 06.42pm 07.14pm 07.36pm 07.58pm 08.20pm 09.02pm 09.24pm 09.46pm 10.08pm 10.40pm 11.02pm 11.24pm 11.46pm Samoan Time 02.30pm 02.52pm 03.14pm 03.36pm 03.58pm 04.20pm 04.42pm 05.04pm 05.36pm 05.58pm 06.20pm 06.42pm 07.14pm 07.36pm 07.58pm 08.20pm 09.02pm 09.32pm 10.02pm 10.32pm 11.04pm

Day 1: Saturday 12th October 2013 New Zealand Kenya South Africa England Fiji Wales Samoa Australia New Zealand Kenya South Africa England Fiji Wales Samoa Australia United States France Canada Argentina New Zealand South Africa Fiji Samoa

0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0

United States Tonga France Spain Canada Portugal Argentina Scotland Tonga United States Spain France Portugal Canada Scotland Argentina Tonga Spain Portugal Scotland Kenya England Wales Australia

Pool A Pool A Pool B Pool B Pool C Pool C Pool D Pool D Pool A Pool A Pool B Pool B Pool C Pool C Pool D Pool D Pool A Pool B Pool C Pool D Pool A Pool B Pool C Pool D

Day 2: Sunday 13th October 2013 3rd Pool A 3rd Pool C 3rd Pool D 3rd Pool B 1st Pool A 1st Pool C 1st Pool D 1st Pool B Loser Game 25 Loser Game 27 Winner Game 25 Winner Game 27 Loser Game 29 Loser Game 31 Winner Game 29 Winner Game 31 Winner Game 33 Winner Game 35 Winner Game 37 Loser Game 39 Winner Game 39

0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0 0-0

4th Pool D 4th Pool B 4th Pool A 4th Pool C 2nd Pool D 2nd Pool B 2nd Pool A 2nd Pool C Loser Game 26 Loser Game 28 Winner Game 26 Winner Game 28 Loser Game 30 Loser Game 32 Winner Game 30 Winner Game 32 Winner Game 34 Winner Game 36 Winner Game 38 Loser Game 40 Winner Game 40

QF Bowl QF Bowl QF Bowl QF Bowl QF Cup QF Cup QF Cup QF Cup SF Shield SF Shield SF Bowl SF Bowl SF Plate SF Plate SF Cup SF Cup Final Shield Final Bowl Final Plate Third Place Final Cup

Manu Samoa sevens.

Fa’amanuiaga mo le Aso Sa ole Fanau Iunivesite Aoao o Samoa

Afioga ile Tapa’au ma le Peresetene

Polofesa Fui Leapai Tuua Ilaoa Asofou So’o

Le fanau e, o le ola aoaoina e tapu’e ai lou lumana’i Le naunautaiga lena o so’o se Atunu’u mo ona ta’ita’i

Ia manuia le Aso Sa Pa’epa’e mo alo ma fanau uma a Samoa Ae maise lo outou alo atu I suega mulimuli o lenei tausaga

Alofaaga ole Tapa’au ma le Pulega I Le Papaigalagala

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 53


Rimani Flowers Overseas Flowers for any arrangements

Itulau 54 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


TAALOGA / SPORTS

iniinisamoa@gmail.com

Siamupini Tulagalua Vaivase Manuiti a Upolu Valenitina Masoe O le ta’aloga i le va o le A’oga Tulaga Lua a Vaivase ma le Tulaga Lua a Apia mo le sa’ilia o le siamupini mo le Manuiti a Upolu, o se ta’aloga mata’ina lea o lenei ta’amilosaga. Sa va’aia le si’itia o le fa’atinoga o le ta’aloga lakapi e le fanau laiti, ma e māe’a ane le ta’aloga o le ipu autu mo Upolu, ua manumalo Vaivase i ‘ai e 17 i le 10 a Apia. O le fa’atulagana la o lenei ta’amilosaga mo Upolu, lea ua siamupini ai Vaivase i le ipu autu, tulaga lua le Apia Primary, tulaga tolu le a’oga Tulaga Lua a le George Brown ae tu fa ai le ‘au a le Tulaga Lua mai Vaimoso. Sa molimauina le fiafia o le fanau laiti i a latou taumafaiga, aemaise ai le tulaga o le ta’aalo fa’atasi o le ‘au mai i le isi a’oga ma le isi a’oga. Mo le silafia, na muamua māe’a le ta’amilosaga a le Manuiti mo Savai’i ae mulimuli ai sa’ilia le siamupini o Upolu. O le ‘au a Sapapali’i, lea o lo’o iai le ipu a le motu tele i Salafai, tulaga lua ai le a’oga tulaga lua a Saipipi lea na fetaui ma Sapapali’i i le ipu autu. O le Ipu a le Palemia, o se ta’amilosaga, ua tolu nei tausaga talu ona fa’atautaia mo alo ma fanau laiti a le atunu’u. O lea taumafaiga, o se fuafuaga sa amatamea ai le Malo, ina ia atina’e ai le lakapi mo le fanau i ‘au i lalo ifo o le 12 tausaga ma ‘au i lalo ifo o le 14 tausaga le matutua. O le tausaga e 2011, na malaga ai i Niu Sila le Afioga i le Ali’i Palemia, Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, o le Minisita o le Matagaluega o A’oga, Mauiliu Magele ma nisi o le latou aumalaga mai Samoa e matamata i le ta’aloga i le va o Uelese ma Samoa lea na faia’ina ai le tatou ‘au. O lea ta’aloga, sa maua ai ni manatu fou, ma toe va’ava’ai ai loa Samoa i auala e fa’aleleia atili ai le lakapi i Samoa nei, aemaise ai le maua o e ta’aalo atu i Samoa nei mo le ‘au a le atunu’u. O le fuafuaga lea, lea na amata ai loa le Ipu a le Palemia, ma na o le fa aoga i le talafatai o Apia nei na amata ai ma sa siamupini ai le aoga a le Samoa Primary i le ta’amilosaga muamua lea. O le tausaga na te’a nei, na fa’aopoopo ai ‘au e 16 i le ta’amilosaga ma atoa ai loa le 20 o ‘au na tausinio. E oo mai i le tausaga lenei, ua 40 ‘au ua fa’atasia i lenei taumafaiga ma o lo’o iai le fa’amoemoe e o’o atu i le tausaga fou ua aofia uma aoga tulagalua i totonu o le atunu’u, ma atoa ai loa le 160 o ‘au mo le ta’amilosaga. Saunoa le Minisita o A’oga, Mauiliu Magele, ua ta’oto nei le ta’aloga o le lakapi, i se tulaga lelei pe a fua i le atina’ega ua iai nei lea ta’aloga i totonu o le atunu’u.

Kapeteni o le ‘au a Vaivase na tau’a’ao atu iai le ipu autu o le Manuiti a Upolu.

Sui o le ‘au a le Apia Primary ua tulagalua i le ta’amilosaga a Upolu ma le ‘au maimoa na molimauina lea ta’aloga.

Happy White Sunday Samoa! INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 55


FREE

FREE DIGIMODEM Purchase a $49 data bundle, enjoy 3 months of Internet with a FREE DigiModem worth $99

Be Extraordinary

DIGICELSAMOA.COM

|

Terms & Conditions: Offer available when you purchase a $49 data plan, 450MB per month for the ďŹ rst 3 months which will be added to your DigiModem account Every month. Should you go over your 450MB usage, you will be eligible to opt In to purchase addition prepaid data. Available at all Digicel Retail Outlets. For More information please call Customer Care on 123 for free from your Digicel Mobile.

+ DigiModem Huawei E303


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.