Iniini Samoa Issue 7

Page 1

TA L A F O U O L E VA I A S O : A P I A - S A M O A

TA U O L E P E PA : $ 3 . 0 0

M O N I S I FA A M ATA L A G A : ( 6 8 5 ) 2 7 6 6 2

Sauni Leapai mo le Lusia

SAMOA NIINI I

Sauni e popo ma le Lusia: Alex Leapai ma le faletua ia Theresa ma le la fanau (mai le itu tauagavale) Nalei, Maria, Ivona, EJ, Alex ma Cyanne. O le aso 26 o Oketopa lea ua fuafua e fufusu ai ma le alii No. 1 a Lusia ia Denis Boystov. Manuia le alofaiva Alex! Ata: Annette Dew Source: The Courier-Mail. Silasila itulau 10.

Tuai fuafuaga, tuai lipoti... Itulau 2

Atina’ega o le tamao’aiga... Silasila Itulau 8

Osofa’i maota o taupou sa

E le o se fa’a�tauli fou eleni leaga: Itulau 4 Fonotoe

$2.17 miliona tupe faasili a le UTOS Merita Huch

E

fai o le tele o le polofiti a le Faaputugatupe Teufa’afaigaluega o Mavaega Tausi a Samoa ae o se suiga o le a manino ai le siisii o le seleni e maua e i latou e ua faia faaputugā tupe ma teu a latou seleni i totonu o Weather

Source: www.accuweather.com

lenei Faaputugātupe. O se siitaga lea e $2.17 miliona mo le tausaga fa’aletupe 2013 mai i le $873,461 o le tausaga e 2012. E oo i le numera o le au fai iunite ua silia i le to’a 1,040 i latou ua aga’i i lenei

Faaauau itulau 3

Valenitina Masoe O lē ua falepuipui i lenei mataupu, o se ali’i ua fa’amauina i luma o le Fa’amasinoga le tele o ni moliaga muamua sa molia ai ma fa’asala ile toese i Tafaigata i tausaga ua mavae. O lea ali’i, o lona igoa o Morriez Iosefatu ma ua māe’a ona tuli nisi o fa’asalaga fa’alefalepuipui i le tausaga na te’a nei, a’o lenei fo’i ua toe molia i le tausaga lenei, i le moliaga o le talepe fale. O le tausaga e 2007 na fa’amaonia ai ona moliaga o le talepe fale ma le gaoi fa’atasi ai ma le tu fua i fanua o isi tagata ma falepuipui ai mo le lima tausaga. O le fa’asalaga lea, lea na māe’a i le tausaga na te’a nei. Peita’i, o le masina o Iulai o le tausaga lenei, lea ua toe molia mai ai fo’i i le moliaga o le talepe fale, lea na a’afia ai le nofoaga e nonofo ai taupou sa. O lea mataupu, na saunoa le Afioga i le Fa’amasino Sili, Patu Tiava’asu’e Falefatu Sapolu e ogaoga tele i le silasila a le Fa’amasinoga. “O itu e ogaoga ai le mataupu

Faaauau itulau 4 I N I I N I - ‘ AT T E N T I O N T O D E TA I L S ’

A S O TO O N A’ I 2 8 S E T E M A , 2 0 1 3


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Tuai fuafuaga, tuai lipoti o le tamao’aiga Afualo Dr Wood Salele (Tautua Samoa)

Merita Huch O le finagalo o le sui Ta’ita’i o le Itu Agai, le Tautua Samoa, e leiloa po’o a itu’aiga fuafuaga e aga’i iai le Malo i lona atina’e pe a faiaga ona maua lipoti ta’i fa masina poo lipoti o kuata o le tausaga fa’atatau i le tulaga ua iai le tamao’aiga o Samoa. O le lipoti o le kuata lona lua lea ua maua mai, ae o lea ua oo i le kuata mulimuli o le tausaga, o le faamatalaga lea a Afualo. “E fa’apefea la ona maua se tulaga sa’o o iai le tamao’aiga o Samoa i lenei taimi ua matua tuai lava le lipoti lenei? Ia o lea lava e gata e ta’u mai le aga’i pea i lalo o le tamao’aiga ma le mafua’aga lava lea e tasi o le galuega toe faaleleia o le afa lea e iai le lipoti”. O le aotelega o le lipoti lenei mai ia Aperila 2012 seia oo ia Mati o le 2013 o loo manino ai le pa’u o le tamaoaiga i le 1.6%, siisii le numera e le o maua ni galuega. Pa’u tupe maua i oloa faatau atu i fafo ae o loo pa’u foi le aofai o oloa aumai i totonu o Samoa i le taimi lava lea. Faaalia e le afioga Afualo e mautinoa ua iai se suiga i le taimi lenei atonu ua tau una’i laititi i luga le tamaoaiga peita’i e le mafai ona iloa lea tulaga pe a leai ni ripoti lata mai e fai iai faaiuga fai a le Kapeneta poo le Malo ma e le o se tulaga lelei lea itu. O le faaaliga a le sui o le Vaega

Afualo Dr Wood Salele, sui o le Tautua Samoa (luga) ma Tupa’imatuna Iulai Lavea (ata totonu), le Ofisa Sili o le Matagaluega o Tupe.

o Fuainumera Faamauina, o le lipoti lava ia a le latou ofisa na faalauiloa ia Iulai o le tausaga lenei i le le vaitau lea poo le kuata lea o le tausaga peita’i e iai le eseesega laititi ma le Ofisa o Tupe, lea e ana le lipoti

Itulau 2 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

lea faato’a faalauiloa. “A umi fa’apea ona faatali lipoti faapea e le talitonuina,” o le faamatalaga lea a Afualo. E tutusa lelei lava le lipoti i le aotelega o le tamaoaiga ma o le tulaga taua ma e tutusa

fo’i mafuaaga o le tuai ona tuufaatasia ma faalauiloa ia lipoti. Faaalia e le sui o le Ofisa o Fuainumera Faamaumauina o Leota Aliielua, e faamoemoe lava le vave ona faalauiloa

ma tuuina atu o nei lipoti i matagaluega e tatau ona sau ai faamaumauga i le tulaga o iai le tala o le tupe i lea vaega ma lea vaega o le atunuu. E aofia i ia matagaluega Ofisa o le tupe, le Faletupe Tutotonu, le NPF, le Ofisa o Tupe Maua ma isi. O se finagalo na faaluaina e le afioga Tupa’imatuna Iulai Lavea, le Ofisa Sili o le Matagaluega o Tupe ina ua tapa i le atugaluga lenei a le Itu Agai. Faaalia e Tupa’imatuna, o le tuutuuga lava ia ia mafai ona faalauiloa lipoti nei i totonu o le isi tolu masina. Ae a tuai lava ona taunuu mai faamaumauga a isi ofisa, e faigata fo’i ona maua se aotelega o le tulaga tonu o iai le tamao’aiga e mafai ona faalauiloa i le atunuu. “E le o iai se manatu e fa’atuai lea lipoti,” o lana faamatalaga lea. Faaalia e Tupa’imatuna e le o toe mamao ae faalauiloa mai le isi lipoti lea e amata ia Iuni mo le silafia o le isi laasaga o iai galuega faatino aemaise o le tupe maua a le atunuu. O lana saunoaga o lea fa’ato’a amata le tele o galuega i le faaleleia o nofoaga ia na faaleagaina i le afa e pei o auala, o faleaoga faapea auala laupapa ma atonu o le faagasolo ma le mae’a ai o nei atina’e o le a manino mai ai loa se tulaga o iai le aotelega o le tamaoaiga o Samoa.


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Moomia le to’atele o tagata e faaauau ai le fesoasoani Merita Huch O le talosaga lea ua una’i e le aumalaga o foma’i tipitipi ia e amata a latou galuega i le falema’i tele i Moto’otua i le Aso Gafua a sau nei. Ua silia i le ono tausaga o malaga mai nei foma’i e ofo mai le fesoasoani mo le toe faaleleia o foliga, o vaega eseese o le tino ua mu, ua lavea, o isi gasegase ua vaaia ai le fulafula o le tino ma le ono aafia ai i le gasegase o le kanesa, ae e le o taitai ona lava tagata Samoa e vaaia ia foma’i. O le tulaga faaletonu la ua tula’i mai ua faaitiitia ai le fesoasoani ua ofo mai ma e ono taofia ai le toe malaga mai o nei foma’i pe afai e le o moomia e le atunuu lenei fesoasoani. O loo fesoasoani le Malo o Ausetalia ina ia mafai ona oo mai i latou nei ua iai le tomai fa’apitoa i ta’otoga e suia ai ma toe faaleleia ai soo se vaega o fofoga ma le tino ua afaina ae ua fa’aitiitia lea fesoasoani ma o le popolega tele lea o le alii foma’i o Dr Benjamin Norris ma lana aumalaga e aofia ai foma’i tipitipi ma ta’otoga fa’apitoa e to’alua, o foma’i o ponaivi e to’alua ma tausi soifua e to’alua, e ono iai se taimi e fa’apea mai ai le faalapotopotoga tele e le o mo’omia e Samoa lenei fesoasoani.

Mai itulau muamua

Hai Komesina o Ausetalia, Dr Stephen Henningham (lona tolu mai le itu taumatau) ma foma’i faapitoa o le Interplast.

Ua 28 tausaga talu ona ofo mai lenei fesoasoani e ui e to’atele lava le atunuu e le o iloa. O Dr Norris o loo faaipoipo atu i se alo o Samoa o le tasi o tausi soifua i lenei polokalame o Norma Schwalger ma na ta’ua e lenei tama’ita’i e ese le aogā o lenei avanoa ua maua mo tagata o si o tatou atunuu ma o loo matauina lava le to’atele o fanau ua maua i gasegase e pei o le ava o le fofoga (gutu) ma isi tulaga ua mo’omia ai ta’otoga ae e foliga mai e le o lava le fa’alauiloa ma e tele lava ina toe fo’i i Ausetalia lenei aumalaga e le o to’atele nisi o faaaogaina le auaunaga.

O lana talosaga mo so’o se tasi lava e iai se manaoga ina ia toe fa’aleleia ni vaega o le tino ua mu, ua lavea ma ua faigata ai gaioiga, o vaega o le tino ua aafia ma o loo fula e pei o susu o tama’ita’i o loo iai tuma poo soo se vaega lava o le tino, o lea ua iai le fesoasoani lenei e mafai ona ofo atu i so’o se tasi. O gasegase ua manatu le aumalaga ua ogaoga tele o loo iai ma le fesoasoani e mafai ona ave ai i fafo nisi ua le mafai ona faatino ni ta’otoga i Samoa. O le faaitiitia o lenei fesoasoani e pei ona molimauina nei ua na o le tasi ai le

$2.17 miliona tupe faasili a le UTOS

faalapotopotoga le UTOS mo a latou teugatupe ae o le lua tausaga talu ai talu ona fa’avae mai lenei kamupani, e to’a 200 i latou na amata maia ma e oo mai i le tausaga na te’a nei e to’a 500 le au fai iunite. Tupe teu faafaigaluega i le tausaga na te’a nei, e $39.5 miliona tala ae o le tausaga faaletupe lea fa’ato’a mae’a atu nei 2013 na oo atu i le $63 miliona tala. “O le faigata ia o le matou galuega i le taumafaiga mai o le amataga o lenei faalapotopotoga ae o lea ua tele ina ave’ese le masalosalo i le to’atele,” o se saunoaga lea a le ofisa Sili o le UTOS Sa’u Fiapa’ipa’i Justina Sa’u. “O le matou faanaunauta’iga ina ia siisii pea le aoga ma le tau o le iunite, lea ua $1.42 i le iunite e tasi. O le tau o

Luma: Tuliaupupu Pala Lima (Faatonu), Afoa Asiata Kolone Vaai (Ta’ita’i fono), Oloipola Terrence Betham (Trustee) Pito i tua: Taimalie Ernest Betham (Trustee), Sa’u Justina Sa’u (Chief Executive Officer), Lavea Tupa’imatuna Iulai Lavea (Faatonu)

le iunite i le amataga o lenei taumafaiga e 97 sene”. O siitaga uma nei ua mafai ai nei ona fo’i atu le 15 sene faaopoopo i le iunite a le tagata o loo iai le teugatupe i lenei faalapotopotoga. O le fonotaga faaletausaga a le UTOS

i lenei vaiaso na faapea ona faamanino ai le tulaga o iai le aga’i i luma o lenei faalapotopotoga aemaise o lea ua mae’a tausaga o lua o le fesoasoani a le Malo aua le amata ai o ana galuega ae o lea la ua tuu atu amata atu i le tausaga faaletupe lea ua faagasolo le faatinoga o galuega a

vaiaso atoa o le a iai lenei aumalaga o foma’i faapitoa i Samoa mo le vaiaso e tasi. O le a na o Upolu foi e faamautu ai ae o loo talosagaina i latou i le motu tele e malaga mai ma siaki pe maua atu ai se fesoasoani i nei foma’i. O le Interplast le igoa o le faalapotopotoga fesoasoani lenei o foma’i fa’apitoa nei ma o le talosaga ina ia faaaoga i latou nei ua aga’i mai aua o lo’o to’atele lava i latou ua manatu nei foma’i e le o iloa lenei fo’i polokalame.

le UTOS i ana lava tupe maua. Ua le o toe iai le fesoasoani a le Malo. E pei lava o isi pisinisi ma atina’e e manino lava o loo iai lu’itau e ono tula’i mai i kamupani ma faalapotopotoga tuma’oti a le Malo ua totogi ai iunite a le atunuu peita’i o le taimi lenei ae tula’i mai se mana’oga o se fai iunite e aveese lana seleni, e mautinoa lava le mautu o le ave’ese o lea tupe ua iai le fa’asiliga talu ona amata teuina i lea faalapotopotoga. O se una’i lenei a le Malo ina ia iai se isi vaega e fai sao ai le mamalu lautele o Samoa i atina’e nei a le Malo, ae o se faiga e mafai ai fo’i ona faamanuiaina sui o le atunuu e ala i le tufaina o tupe fa’asili mai i ia kamupani pe afai e lelei pea le faatautaiga, e pei ona ta’ua e le tama’ita’i ofisa sili, o lea ua amata ona le toe va’aia le masalosalo o le atunuu e aga’i atu ma avea ma fai iunite o le UTOS.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 3


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

E le o se fa’a�tauli fou eleni leaga: Fonotoe Marieta Heidi Ilalio O le laga pea e le Itu Agai, le Tautua Samoa o a latou atugaluga i le ofi mai pea o mea taumafa leaga e pei o ‘apa eleni na mafai ona tali iai le afioga i le Sui Palemia, Fonotoe Nuafesili Pierre Lauofo e uiga i lenei mataupu. O le finagalo o le Tautua Samoa o le ofi atu o Samoa i fefa’ataua’iga a le lalolagi lea ua matauina ai e le latou vaega fa’aupufai le ofi mai pea o le tele o oloa e lē saogalemu o le tele o mea taumafa taugofie o lo’o fa’atauina atu i le mamalu lautele o le atunu’u. I le talitonuga a le afioga i le sui Palemia e lē fou lea fa’afitauli ona e tele ina tula’i mai i le tele o tausaga ua mavae a’o le’i ofi atu Samoa i fefa’ataua’iga e pei ona ta’ua (World Trade Organisation). Na ia saunoa i se fonotaga ma le ‘au tusitala i le Aso Lulu e le’o tu’ua ai le matauina pea e le Malo aemaise o le Matagaluega o le Soifua Maloloina o nei fa’afitauli ma o lo’o talosaga mai ai pea le matagaluega i le mamalu o le atunu’u e lipoti atu pea mea taumafa e iloa o lo’o iai ni fa’aletonu fa’apea. “Ona e iai taimi e lape ai le silasila a i latou o lo’o gaosia nei mea taumafa ma tula’i mai ai fa’afitauli, aemaise lava o meaai tu’u’apa lea e tele ina tula’i mai ai le tulaga lea,” o le saunoaga lea a Fonotoe. Sa ia fa’aalia o le itu e tatau

Mai itulau muamua

Sui Palemia, Fonotoe Nuafesili Pierre Lauofo.

‘Ua tumu Samoa i eleni’ Ta’ita’i o le Tautua Samoa, Palusalue Faapo II.

ona malamalama ai le to’atele o le tele o nei oloa o lo’o gaosia mai i kamupani i fafo o Samoa ma o fa’aseā uma nei e toe fa’ato’ai atu i nei kamupani ina ia o latou silafia fa’afitauli o lo’o tula’i mai i nei meataumafa. O le mau a le sui o le Tautua Samoa, e ala i le afioga A’e’au Peniamina Le’avai,

Osofa’i maota o taupou sa

e fa’asaga i lē ua molia, o le tulaga i le taimi na fa’atino ai, lea na tā’ua i le ripoti a le Ofisa Fa’anofova’ava’aia e fa’apea, o le ta o le itula e fa i le vaveao (4am),” o se saunoaga lea a le Afioga i le Fa’amasino Sili. E le gata i lea, ae o se soligatulafono

fo’i na fa’aaogaina ai se naifi e fa’atino ai, ma le osofa’i lea o le nofoaga e nonofo ai tama’ita’i taupou sa, ma le ulufale fua i fale o isi tagata. “E tele moliaga na fa’amauina muamua e fa’asaga i lē ua molia e aofia ai moliaga o le talepe fale, gaoi ma le tu fua i fanua

e tatau ona faasala i latou o loo aumaia nei eleni ma faatau atu i le atunuu pe a maua. O le finagalo o le Ta’ita’i o le Itu Agai, e le o lelei le puipuiga o uafu lea e sau ai uta o eleni nei ona e foliga mai o loo tatala lava le avanoa e faaofi mai ai nei oloa ae ua le su’esu’e lelei le tulaga o iai ia taumafa.

Peita’i o le faamatalaga a le Tautua Samoa lea sa fai muamua i lenei mata’upu, o le tele o pusa eleni o loo tula’i mai ai pea faafitauli e foliga mai o loo taamilo lava i faalavelave a le atunuu ma e oo i le taimi ua tatala ma faaaoga ai ua leaga.

o iai,” o se saunoaga lea a Patu. Pau le itu lelei mo lea ali’i i le mataupu ua toe molia ai i le talepe fale, o lona ioeina lea o le moliaga. E 10 masina le fa’asalaga amata na fa’ata’atia atu e le Itu a Leoleo e talafeagai ma le mataupu a lea ali’i, peita’i na fa’aopoopo iai e le Afioga i le

Fa’amasino Sili le isi tolu masina, ona o le tulaga i le feso’ota’iga o le moliaga lea ma moliaga na molia muamua ai. O lana ioeina o lea moliaga, lea na toe’sea ai le tasi le masina ma nofosala ai loa i le toese i Tafaigata mo le umi e 12 masina.

TELE OLOA FOU O LE’A TAUNUU MAI..!!! Itulau 4 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Election woes begin Merita Huch Samoa’s General Elections will be in 2016, for many it’s still a while to go, for the politicians and the Office of the Electoral Commission the time may as well be now, work is picking up for registration and some politicians may already be exposed to the usual demands from voters for $10 fees. REGISTRATION: It’s a fairly a new practice seen in the last election but it’s not supposed to happen. By law, every Samoan citizen who has reached the age of 21 between 2011 and now must register at the Electoral Commission office at Mulinuu. By law anyone who does not adhere is fined. Registration also is carried out by the individual concerned not a likely candidate of the constituency. Likely candidates are not obliged to get these Acting Prime Minister Hon. Fonotoe Pierre Lauofo. people to the electoral office and pay for shed light to others who’ve been voting materials for their houses. This has their $10 registration fee. Many changes were seen in the last and still receiving bribes, some will then been going on for many years and it’s election and as a result it took a special run back to court after elections and tell all relived in court. Many say Samoa court the election tribunal to move of their bribery practices, only in Samoa may as well open election campaigns to ensure that these practices are no longer through countless court cases due to that you see this take place. This is one time where some voters feel seen. However, the campaigns seen in discrepancies arising from the election. A commission of enquiry was approved that they would have to “get something elections like in American Samoa and to look into these discrepancies and back from the candidates who will the elections in America see candidates forwarded recommendations hence the represent them in Parliament for the next receiving a certain amount of money. five years”. Starting from registration the This goes only to produce posters and proposed change. Bribe and Treating is the biggest abuse begins, demanding $10 registration signs, produce television, newspaper fees, their transport between their homes and radio campaign ads not to give problem: not a new problem The Electoral Commission with the and the registration centres. They get a to voters. That also is illegal in these start of registration is now looking at free lunch in the process. They ask for systems. The barbeques seen alongside pushing more awareness programmes to air fares to New Zealand, they ask for Utulei beach in American Samoa during those new in the decision making of this help for funerals and other traditional that time is fundraising for these election country. Its awareness that will hopefully gatherings. They ask for school fees, campaigns.

DIVISION OF CONSTITUENCIES: Biggest change proposal would be in the two seat constituencies which will be divided into two to ensure all voters in Samoa get to cast one vote. This says Acting Prime Minister Hon. Fonotoe Pierre Lauofo has not come into law yet and he adds the concerns raised by Tautua Samoa already on the matter is just confusing the public now because this issue needs to be further discussed before becoming a piece of legislation. The mindset behind this is “fairness” to provide everyone with the equal opportunity to vote once, use that vote and avoid “block voting” which occurred last elections. It will also solve the problem within the constituencies of having two candidates from one village. The division will ensure one representation to each of the constituencies. The Opposition Leader and deputy leader have voiced their concerns over the matter. Hon. Palusalue Faapo II says in his district the division is so uneven that he feels fairness will not be played out. He says the current division will mean one part of Safata will have more than 3000 voters and the other, less than 1000. When Samoa was divided in 1962 it wasn’t divided to get a balanced number, more so on a traditional basis and it appears to be the way it continues to be today. If this is implemented just looking at the division of Safata where the Leader of Opposition is one of its MPs with the Continued page 6

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 5


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

From page 5

Election woes begin

other being the current Minister of Works, Transport and Infrastructure, the division will see both of them in one part of the district. Their villages are included in the Safata Constituency Number one which means both will be competing against each other come next election. Perhaps in this part of Safata (sa Tunumafono) in the previous election supported the current minister Hon. Manu’alesagalala Enokati Posala. He would have a slight advantage then in that case. However, if the Opposition Leader has a matai title at the other part of the district, (Alataua) then he may also have an advantage if he uses that for registration as candidate in the next election. It’s just a thought. They are not the only current MPs who will experience this. The Faasalele’aga Number One constituency in Savaii which currently has Minister of Education Hon. Magele Mauiliu Magele, and Associate Minister Hon. Gatoloaifaana Amataga Alesana Gidlow will also be competing against each other because of the division in the constituency. However, Gatoloai being a woman would have another choice if she by any chance loses to the current Minister, Hon. Magele Mauiliu Magele due to yet another change that will come into place next election the chance for women to enter through another seat, an effort by Samoa to adhere to the UN Millennium Development Goals to increase the number of women in the House. Deputy Leader of Opposition Hon. Afualo Dr Wood Salele who is also representing a two-seat constituency has his own issue with the division of

Scene from the last election, people queuing up to vote.

Opposition Leader, Hon. Palusalue Faapo II.

Member of the Tautua Party Hon. Afualo Dr Wood Salele.

Papali’i Malietau Malietoa, Electoral Commissioner.

constituencies. He says the status quo – two seats two votes was fair because the only reason behind this was due to the number of voters. “Now government’s dividing the constituencies instead of staying with the two seats and this is not right,” Afualo Dr Wood says. He insisted that having two seats is a decision based on ratio and voters

should be made accountable by using up both votes. If not their votes would be forfeited. To the Electoral Commissioner, the division in this case is to ensure that block voting is stopped halving the constituency will ensure that. Priority at the moment says Papalii is ensuring that people are registered. There is no time to lose he says and the issue of constitutional divisions has

nothing to do with the registration work they’re now doing around the country. As for the division issue he says this has little to do with the registration work that’s now in progress. The already published Commission of Enquiry recommendations for future elections says Acting Prime Minister is quite clear cut but it’s now tabled in Parliament for discussion.

Itulau 6 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

To’a 47 fa’atautō avea ma Leoleo Valenitina Masoe O le vaiaso lenei, lea na fa’atautō ai i luma o le Fa’amasinoga, ali’i ma tama’ita’i ua māe’a a latou a’oa’oga fa’aleoleo, e aloa’ia ai o latou tofiga Leoleo o le a galulue ai. E le gata i lea, ae na fa’atautaia fo’i i le aso ananafi, se sauniga fa’apitoa e fa’auu ai o latou tofiga, ma tufatufa aloa’ia atu ai loa ma o latou tusipasi. O se saunoaga apoapoa’i a le Afioga i le Tama’ita’i Fa’amasino ia Mata Tuatagaloa, na ia fa’aalia ai, o i latou ua fa’atautō, o le latou fa’alupega, o i latou o Malu o le Mālō. “E lē na’o se nu’u, po’o se Ekalesia po’o se aiga, e fa’apito iai le tou galuega, ae e fa’atino e malu iai le atunu’u atoa,” o se saunoaga lea a Tuatagaloa. Na ia saunoa fo’i e fa’apea, o le Palemene e pasia le tulafono, o le Fa’amasinoga e fa’amamaluina le tulafono, a’o Leoleo e fa’amalosia le tulafono. Ma o le Fa’amasinoga ma Leoleo, o vaega ia e galulue fa’atasi, ina ia fa’amamalu ma fa’amalosia le tulafono o lo’o puipuia ai le atunu’u atoa. “E leai nisi upu e tutusa le tāua ma le tou tautoga ua faia,” o se toe fa’amanatu lea a le Tama’ita’i Fa’amasino.

Nisi o sui o le soloa’iga leoleo fou e to’a 47 i le latou fa’atautoga i le vaiaso lenei i luma o le Fa’amasinoga.

“Ia tutusa uma tagata i le fa’atinoga o le galuega ma e lē mana’omia fo’i le fa’aitu’au.” O le tiute ma le matafaioi fa’aleoleo, e le’o se galuega faigofie ma e tele fo’i ina faitioina e le atunu’u. O le fautuaga a le Afioga ia Tuatagaloa mo i latou ua fa’amanuiaina, o le mo’omia

ma le lava o le tōfā ma le onosa’i i taimi uma e fa’atino ai o latou tiute, fa’atasi ai ma le iloa fai tagata o le atunu’u. “A tutupu mai i aiga e lava le a’oa’oina, o le lelei fo’i lea o le fa’atinoga o tiute fai.” O i latou uma ua filifilia e avea ma Leoleo mo lenei soloa’iga fou, e aofia ai

tama’ita’i e to’a iva ma ali’i e to’a 38. O lea aofa’iga, o lo’o aofia ai sui mai To’elau, ma o le fa’au’uina o lenei soloa’iga fou, o se isi la’asaga taua mo le Matagaluega o Leoleo, ua si’itia ai le fuainumera o Leoleo e fa’atinoa le auaunaga i so’o se vaega o le atunu’u.

Saili fofō pea Samoa i tupulaga leai ni galuega Marieta Heidi Ilalio Na fa’aalia e le afioga i le Ta’ita’ifono a le Fono lona 11 a sui o Komisi o Galuega a le Pasefika lea na usuia mai i Samoa nei, afioga Tu’u’u Dr Ietitaia Taulealo o se tasi o fa’afitauli o lo’o talanoa ai pea Samoa i nei fonotaga o auala e fo’ia ai le leai o ni galuega mo tupulaga. Na fesiligia e le Ini’ini Samoa ia le fa’afitauli o lo’o va’aia pea i lenei vaitau o tupulaga ua fa’ai’uina mai a’oa’oga ma fa’ailoga ae ua lē lava galuega a le Malō e mafai ona ofo atu e tusa o o latou agava’a. “O se tasi lena o vaega o pepa a Samoa o lo’o talanoaina i lenei fonotaga ona o le taumafai lava e saili fofō o le tele o auaunaga e le’o lelei e aofia ai la ma le mataupu lena o tupulaga e leai ni galuega,” o le saunoaga lea a Tu’u’u. E lē o ma’oti mai i le saunoaga a Tu’u’u po’o a tonu fofō e mafai ona fo’ia ai lea fa’afitauli i lana silasila fa’ale-ta’ita’ifono o lenei fonotaga ae na ia saunoa o le tele o fa’afitauli e iai ma tupulaga sa’ili galuega o lo’o taga’i pea iai lenei fonotaga i tausaga uma i taimi e usuia ai. “O le mafua’aga lena o le una’ia o le itu tau pisinisi ona o i latou le malosi’aga o le itu tau galuega mo tupulaga lalovaoa o Samoa ona e

Tu’u’u Dr Ietitaia Taulealo.

ititi lava avanoa o galuega e mafai ona ofo iai e le Malo ae o le tele o galuega o lo’o ta’atia mai pea i pisinisi,” o le saunoaga lea a Tu’u’u. O lo’o iai le fa’amoemoega a le fetalaiga ia Tu’u’u o le mae’a o

lenei fonotaga i Samoa nei o le a mafai ona saili auala uma ta’ita’i o Komisi o Galuega o le Pasefika aemaise o sui usufono uma ina ia sailia pea fofō ese’ese mo lenei fa’afitauli e le na’o Samoa o lo’o tula’i mai ai. INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 7


MAI I LE FAATONU / EDITORIAL

iniinisamoa@gmail.com

Atina’ega o le tamao’aiga o le lalolagi po’o tamao’aiga o Samoa? By Te’o U. L. F. Va’a O le tele o atunu’u e vaivai o latou tamaoaiga i le lalolagi i le taimi nei o lo’o fa’afeagai nei ma le fa’afitauli pe fa’amuamua taumafaiga mo le atina’eina o le tamāoaiga o le lalolagi (global economy) pe avatu le fa’asiliga i lo latou lava tamaoaiga fa’a-le-atunu’u (local economy). O le fa’afitauli lea ua tula’i mai ua fete’ena’i tamaoaiga nei e lua, tamaoaiga a le lalolagi ma le tamaoaiga a atunu’u ta’itasi. E fa’apefea ona tupu lea fa’alavelave? E mafua mai le telē o tupe e ono maua e atunu’u ta’itasi pe’a auai i polokalame mo le atina’eina o le tamaoaiga o le lalolagi ma o polokalame nei ua u’una’ina e malo laiti ona e si’itia ai le tulaga o oloa (exports) e auina atu i fafo ma tele ai tupe ese (foreign exchange) e maua e i latou. E mafua ona lagolagoina e malo laiti lea tulaga ona o mana’oga o fa’alapotopotoga tetele o le lalolagi, e i ai le Fale Tupe o le Lalolagi (World Bank), Fa’alapotopotoga e Pulea Tupe a le Lalolagi (International Monetary Fund) ma le Fale Tupe mo le Atina’e o Asia (Asian Development Bank). O latou uma nei e manana’o i atunu’u laiti e sapasapaia atina’e fou mo le fa’aleleia atili o le tamaoaiga o le lalolagi. Ae i ai lona lave. E i ai le taimi e magoto ai le inafo. Lona uiga e i ai le taimi e gau ai le to’oto’o pe solo le fue i fuafuaga a fa’alapotopotoga tetele ia a le lalolagi, pe’a fa’apea ua lolo le maketi (market is flooded) ma ua lē toe mana’omia e isi atunu’u ni oloa po’o ni mea taumafa fo’i ua saunia mo le auina atu i fafo. O le fa’afitauli la lea o le tamaoaiga o le lalolagi. E lē tau va’ai mamao i se fa’ata’ita’iga o lea mea, auā na tupu i Samoa nei, amata mai le 1960s, lea na amata ai le taumafaiga a le malo e gaosi le suka. Na una’i tagata e fai togā tolo e gaosi ai la tatou lava suka? Ae o le a le tulaga na o’o i ai? Fuamoa. Na pe

O se tagata faigaluega o le Ivory Coast i Aferika o lo o aoina fua o le koko o le auina atu i fafo. O le Ivory Coast o le atunuu lea i Aferika ua malosi tele i le totoina o le koko, ma o le tele o la latou tupe e maua mai le koko. Ata: usatoday30.usatoday.com

lava lea poloketi e le’i taitai ona mae’a. Ua maua tala e lē lava le malamalamaga o i latou na fa’amoemoeina mo le faiga o le suka, ma e le’i lava fo’i ni fa’ato’aga tolo na i ai. I‘uga? Te’i a ua mou malie atu lea poloketi. Ua toe fo’i i tatou i le aumaia ma le fa’aaogaina o le suka a Fiti, pei ona i ai muamua. Ae lē na pau lea. Fa’apena fo’i i le loa (annatto) lea e gaosi ai le vali mūmū mo laugutu o tama’ita’i. Una’ia fo’i le lautele o tagata e le malo o lena vaitaimi, e totō le loa mo le auina atu i fafo. E le’i umi fo’i ae fa’atofa i lena poloketi, ua tumu fo’i maketi o le lalolagi. Fa’apena fo’i i le pasio. Una’i fo’i tagata o le malo o lena vaitaimi e totō le pasio e gaosi ai mea inu mo le auina atu i fafo. Tele tagata na liliu o latou eleele e toto ai le pasio, ae o le a le mea na tupu? O le mea fo’i lava e tasi. Alu, alu a fo’i te’i ua lē toe mana’omia se pasio, ua lolo le maketi, ia atili tele ai lava le au gau totō pasio. Tatou taga’i i fua o fa’ato’aga ia na

malosi ai le atunu’u i aso la. O le fa’i. Sa manaia lava i le taimi o Niu Sila auā sa puipui malu e Niu Sila la tatou fa’i ma fa’amalosia tulafono mo le auina atu i fafo. Ae o le taimi nei, ua lē toe fa’atagaina e Niu Sila le ulufale o la tatou fa’i i totonu o Niu Sila ona ua tatou lē ausia le tulaga e tatau ona i ai a tatou fa’i, ma ua aumai tasi e Niu Sila la latou fa’i mai le atunu’u o Chile. E lē gata i le fa’amalieina o tulafono a Niu Sila, ae foliga mai e talafeagai le tau o le fa’i a Chile ma le malosi o le tupe a Chile. O mea lava ia e taua i oloa e auina atu i se atunu’u: o le fa’amalieina o tulafono e fa’aulufale ai oloa, ma le taugofie o oloa. O mea uma ia ua fa’afaigatā ia i tatou ma o mea fo’i ia o lo’o tauva i ai atunu’u o le lalolagi. Se’i tatou taga’i la i isi fua o fa’ato’aga na ta’uta’ua ai Samoa. O le koko. I le vaitaimi o Siamani (1853-1914) ma Niu Sila (1914-1962) e leai se koko i le lalolagi e sili atu le lelei i lo le koko Samoa, o le koko fa’apitoa na fa’ia mai

le fuifui e fai fa’ato’aga Siamani. O se koko numera tasi na fa’aaoga e gaosi ai sukalati. Sa tele laau o le koko sa totoina i Samoa, aemaise laau a le Esetete Tausi i Tuana’imato, lea ua fa’atū ai le paka o Faleata. Ia na alu alu fo’i lava lea poloketi, te’i ua fa’amuta, ona ua taugata tele le tau o le totoina ma le fa’afaileleina o le koko, ae laititi le polofiti e maua mai ai. O le isi mafuaaga, ua telē atu le aofaiga o koko e totō e le atunu’u o le Ivory Coast i Aferika i lo Samoa. E lē gata o se atunu’u telē, ae taugofie fo’i le tau o tagata faigaluega. O le mea moni lava, e lē mafai ona tatou tauvā ma le Ivory Coast. E mafai ona fa’atusa i le tu’i oti ua tatou maua ai. E fa’apena fo’i i le popo. I le vaitaimi o le tuto’atasi i le 1962, sa ia i tatou i Mulifanua le fa’ato’aga popo pito i telē i le lalolagi. Pei fo’i ona silafia o le popo mago (copra) e gaosi mai ai le suau’u e fa’aaoga e kuka ai mea ‘ai, ma fa’amumū ai moli, atoa ai ma isi aogā. Ae o le mea fo’i lava e tasi. Ua telē atu fa’ato’aga popo a le atu Filipaina. Mafua’aga? E tele atu o latou eleele i lo Samoa. Lona uiga e tele atu popo e maua mai ai, toe maualalo le tau. Tali pei fo’i o le Ivory Coast, e lē taitai mafai ona tatou tauva ma le atu Filipaina i le tulaga tau popo mago. E lē gata la ua tatou lavea i le tu’i oti a a tatou paaga i le lalolagi i le fa’afaileleina o le fa’i, koko ma le popo, o mea sina o fa’aeleeleaga a Samoa, e ui ina lē fa’amanuiaina poloketi fou a le malo, ae o lo’o i ai pea sina avanoa e manava ai. O le mea moni lava, e faigatā ona tatou tauva ma isi atunu’u i fua masani o fa’ato’aga ona o mafuaaga pei ona fa’amatalaina. E sili ai lo tatou fo’i i paga, i le mea masani ai le atunu’u. Tu’u ia le popolega i fua masani o fa’ato’aga, le fa’i, koko ma le popo, ae atina’e tau ina ola. Totō na’o mea taumafa a aiga ma ni fa’asili auā ni fa’alavelave. E faigata ona tatou toe fo’i i tua ona o pogai pei ona fa’aalia, ae tatou alo atu loa i la tatou tamaoaiga na tatou masani mai ai. Pei o le upu ia Faga’afusia, e muamua ona fa’ia le taluga. O lona uiga, ia fa’amuamua toto ni mea e tua i ai le aiga, ona mulimuli ai lea o nisi mea.

Which Way: Global or Local Economy? By Te’o U.L.F. Va’a Today’s world is characterised by two distinct yet interrelated types of economies, the global and local economies. The local economy may be said to be the traditional economy and is peculiar to each country, while the

global economy is one that encompasses all countries of the world, and is marked by mutual ties of trade and dependency. Ideally these economies should be complementary, that is, they should not experience conflict, but such can happen. In the past, the local economy dominated the affairs of humans, but

Itulau 8 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

now with the advances in technologies of all sorts, particularly in the area of communication, the global economy is coming to the fore and transforming the social and trade relations between nations. The global economy has affected all the countries of the world in varying degrees.

In Samoa we have seen the effects of the global economy manifesting, often negatively in several development projects. What usually happens is that some international financial institution like the World Bank, International See next page


MAI I LE FAATONU / EDITORIAL

iniinisamoa@gmail.com

From previous page

A weekly publication of BETA Multi-Media Investments Co. Ltd Contact Ph: (685) 27662/8425917 or email: iniinisamoa@gmail.com

Chief-Editor/Faatonu Sinia Te’o Unasa Dr. L.F. Va’a Email: unasa_vaa@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7241499 Sub-Editor/Faatonu Lagolago Merita Huch Email: mhuch@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7798386 Sales and Business Development Manager Tuiloma B. Tamati Email: iniinisamoa@gmail.com Ph: (685) 7221313 or 7520415

Contributing Writers: Valenitina Masoe Email: vmasoe@iniinisamoa.ws Marieta Heidi Ilalio Email: milalio@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7746189 Rosalia Setefano Email: rsetefano@iniinisamoa.ws Lay-out/ Graphic Designers: Muliagatele Joseph Stowers Email: jstowers@iniinisamoa.ws Seira Amiga Nansen Email: samiga@iniinisamoa.ws Account Executives Falevaai Ah Kuoi Email: fak@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7520415 Pusa Otto Email: potto@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7724147 Administration Executives Iasoni Meleisea Email: iasonitoviomeleisea@yahoo.com James Tavana Email: jtavana@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7285608 Administration Officer Saufoi Afutoto Ph: (685) 7262385 Public Relations Officer Soi Lalovi Lome Ph: (685) 7505349

Circulation and Distribution (New Zealand): Dominic Moala Ph: 021 263 3189 Email: soljahz_78@hotmail.com

Printer: APN Print in New Zealand

A large coconut plantation in the Philippines, one of the biggest exporters of coconut products in the world. Photo: joeblack842.deviantart.com

Monetary Bank or Asian Development Bank displays a specific development project or projects as worthy of local support. The local government takes it up, and pretty soon everybody is on the bandwagon. Except that the venture does not always end up happily. For instance, in the early 1960’s, the government of the period promoted a sugar refinery project at Vaivase and people were urged to grow sugar cane to provide cane for the new project. All very well, except that the first attempts to produce sugar did not end well, some critics alleging that the consultants did not even know the process. Whatever, but the outcome was a complete flop and we continued to import sugar from Fiji as before. The machinery was left to rust and the sugar cane farmers were left to fume alone. No long after this, the government promoted the planting of the loa tree, the flowers of which were used to make lipstick for women. As before, there was an urgency among the public to set up loa plantations but as before interest fizzled out as the market for annatto seed overflooded. The next project to be promoted by government was passionfruit. Interest in this project was prolonged, compared with the sugar cane and annatto projects. Many people turned to farming the passionfruit but eventually also the market for it dwindled and died, as other global producers increased their output.

The problem, as in the case of the loa and passionfruit, was not the quality produced by the Samoans. Rather it was due to the flooding of the market by other overseas producers. This is the danger in the global economy because it is open to international competition. And it helps if you become a member of the World Trade Organisation. Another good example of the global economy comes from the three of Samoa’s main export crops of the past, namely bananas, cocoa and copra. From the time of the Germans, 1853-1914, to the time of the New Zealanders, 1914 – 1962 exports of bananas to New Zealand was one of the mainstays of the Samoan economy, thanks largely to tariff and other kinds of protections offered by New Zealand government for Samoan produce. When New Zealand left in 1962, Samoa was exposed to international competition principally from Chile. Now, Chile has won the market for bananas previously enjoyed by Samoa. Its quality is not as good as ripe Samoan bananas, but Chile has the advantage of guaranteeing both quality and quantity as well as low prices. With regard to cocoa, before independence Samoa had the finest cocoa in the world, ideal for the manufacture of chocolate. But in the 1970’s cocoa production drastically fell in Samoa until it ceased altogether, largely as a result of international competition from

African countries such as the Ivory Coast. Not only does the Ivory Coast control a massive land area used for cocoa growing, but its labour costs are also lower. The same can be said for coconut plantations. In 1962 Samoa is reputed to have the largest cocoa plantation in the world, situated at Mulifanua. But now as an industry, it has ceased to exist. The reason is that it has been superseded by huge coconut plantations in the Philippines. These produce copra at much lower prices, due to economies of scale. So it is safe to say that due to international competition in which land size and labour costs determine the outcome of economic survival, Samoa stood no chance. This is why I would urge a return to subsistence farming. Let every family look to its own needs of survival, with a surplus added for family faalavelave, such as weddings, births, funerals and church dedications. This is not to deny the importance of the global economy for those who can engage in it profitably or who will follow the newfangled ideas. It is for this reason that I am looking forward to the completion of the new market for agricultural produce at Saleufi. I want to see locals happy by making lots of money.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 9


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Sauni Leapai mo le Lusia Marieta Heidi Ilalio Ua fa’amaonia mai e le tamā o se tasi o alii fusu lauiloa a Samoa ia Alex “Lionheart” Leapai se tala fiafia mo taumafaiga a lea alo o le atunu’u le sauni atu e lu’i se tasi o siamupini a Lusia i faipelega. O lenei lu’i o se fusu’aga taua tele lea mo lea alo lauiloa o le atunu’u i lenei ta’aloga ona a manuia o le a mautinoa le maua o lona avanoa e lu’i ai le fusi o le lalolagi. O lona uiga o le faitoto’a lea mo ia i se miti ua leva ona nofo ma ia e pei ona fa’ailoa ma le agaga maualalo e lona tua’a ia Fa’atauī Leapai i se talanoaga ma le Ini’ini Samoa. E le’i finagalo le tamā ia Fa’atau’ī e fa’aalia sona finagalo e au’ili’ili le fusu’aga lea ua alo atu iai Leapai e lu’i le numera tasi lea a Lusia ae pau le agaga ia te ia o le tatalo mai mo le tapua’iga a Samoa ona e taua tele le fusu’aga lea mo lenei tama fanau a Samoa o lo’o aumau i Ausetalia. O Leapai o lo’o fa’atulaga mai i le lona iva i le lalolagi ma na ia toe mauaina lana fusi o le WBO ina ua ia fa’ato’ilalo i le ta’amilosaga iva se alii fusu iloga mai Mexico ia Felipe Romero i Saina i le masina ua mavae. O se tasi o la’asaga na si’itia ai pea le taleni a lea alo iloga o le atunu’u i ta’aloga o le faipelega ona ua maua ai pea le tele o avanoa e aga’i atu ai mo le fusi o le lalolagi. O le fusu’aga lea ua fa’amoemoe e faia i Siamani o le a popo ai Leapai ma le alii Lusia ia Denis Boystov lea o lo’o fa’amauina ua 36 ana fusu’aga e le’i iai sana faia’ina.

Alex ‘Lion Heart’ Leapai (tauagavale) ma Denis Boystov o Lusia (itu i lalo).

O se itu e faigata i le tapua’iga o aiga a Leapai ae le gata i lea o Samoa ae o le saunoaga a Fa’atau’ī e fa’amoemoe lava i le Atua e maua ai le malosi ma le tomai e fa’atino ai le ta’aloga. O lenei ta’aloga e tele ina fa’atusa e nisi o se ta’aloga faito’atasi ona e lē pei o le lakapī e mafai ona fesoasoani le tasi tama ta’alo i le isi i le taimi o le ta’aloga ae o le fusu’aga e fai lava i le malosi o le tama fusu se’ia o’o i le i’uga o le ta’aloga. O tapenaga ma au’ili’iliga o taumafaiga

Itulau 10 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

a Leapai mo lea fa’amoemoe taua i Siamani o le a maua i le tatou lomiga o le vaiaso fou pe a mae’a ona feiloa’i le pulega ma matua o Leapai a’o le’i malaga atu le tua’a o Leapai e tapua’ia le alofaiva o lenei alo fusu o le atunu’u i lenei fusu’aga taua. O le aso 26 o Oketopa lea ua fa’amoemoe e fa’ataunu’uina ai lenei fusu’aga. O Leapai ua 36 ana fusu’aga, 29 malō, fa faia’ina tolu ana fusu’aga tutusa.


FEATURES

iniinisamoa@gmail.com

Lauga a Penisimani Upu tomua: O Penisimani o se tasi o tagata Samoa muamua na liu lotu i le tapuaiga Kerisiano i le 1830 ma a’oa’oina e misionare papalagi i le 1836 e tala’i le lotu i le tulaga o se a’oa’o i le a�oaga o Amoa. E le gata o ia o se tasi o tagata Samoa na mua’i iloa tusitusi ma faitau tusi i le gagana Samoa, ae o ia fo’i o se tagata lauiloa i le fatu solo ma le fatu pese i lena vaitaimi, 1830-1860. O nisi la nei o ana lauga na ia tusia ma ou aoina i le vaitami na ou a’oga ai i le Iunivesite Aoao o Ausetalia, 1984-1987. (T.U.L.F Va’a) O le manavaoge Ao lenei lona uiga, o le tagata lē alofa i tagata. Na te maua mea e tele, ae lē tufatufa i tagata ua matelaina, ae na o ia. Fa’auta mai la ia i le manavaoge. Fa’atatau ia. O ai lea tagata? Ai o le tagata lea ua na iloa lelei le afioga a le Atua ae lē ta’u atu i isi tagata pouliuli e to’atele, auā na o ia e tili ola. Fa’auta mai la ia i le manavaoge i la le agaga. E lelei peā ona limavale i mea a le tino, ae aua i la le agaga le fa’apea ai, ae tufatufa lelei le afioga a le Atua e tatau ai. O le manava alofa O lona uiga lea. O le tagata e tufatufa ana mea e ‘ai i tagata, auā ua tumu le loto i le alofa. Fa’atatau la ia i le manava alofa. E lelei lea masani i tagata o le Atua “O le tagi a pu mate”. O se alagaupu e faasino i le foafoa e faaaoga e ili ai le ia tufatufa mea lelei i tagata. Ia tatou taimi o le vavao o sa i Samoa. O lona uiga, na’o le atigi foafoa ae ua leai se aano i totonu e taumafa ai tagata. Ata: litscapeart.com manava alofa ia Pai ma Lafai ma Tui ma Seve. Ona tatau ai lea. 1 Kor. 1-3rd. Kor o le atigi mea mate, ae ola na o lea. Auā ua na lē maua ni mea, ua ola mai fua ma a tagi e laulogo le nu’u. Fa’auta mai. Ua tautala mai fua ae lē maua ni toga e ave i xvi:14. Ioane iii.16. I Ioane iii.11-19. na o le leo lava e ola. A ua lē totolo, e faiga mea. E tatau fo’i i le tagata na o le lē lavā savali, auā o le mea mate, ua ola leo e tele, ae lē lava se mea, pei o le pu O le tagi a pu mate O lona uiga lea. E leo tele fua lava lona na’o le leo e tele. E tele mea e fa’atatau i mate lava, na’o le leo e ola. E fa’atatau leo, e lau logo le nu’u, a’o le mea mate, ai lea upu. E tatau i le tagata mativa. Auā fo’i i le pipili. Auā na o le leo fo’i e ola,

a na ona ta’atia lava i lona moega. O le upu nei lava, e tagi a’i le tagata mativa pe’a oti se tasi o le aiga. E fa’apea lana tagi, “Tainoino i le mea nei o mativa, ua lē maua se toga, ua na ona tagi a pu mate i outou luma o ali’i ma tama’ita’i, auā ua na o lona leo, ae leai se toga. Fa’atatau la ia. O le a ea le pu mate? O tagata ia ua taofi pea i tu tuai a le lalolagi. A’o le a le a’ano o le pu? O le Agaga Paia ma Tusi Paia ma le fa’atuatua i le maliu o Iesu, ma le anaana lelei i sauniga uma lava e tatau ai lava. A’o le a le ola na o le leo? O le ola o le tino nei. Ae malaia i le atali. Soia le tagi a pu mate i tu tuai, o poula ma mea fa’apena e tele. O le fa’auta a Tavae’e O lona uiga lea. O le faiga manu a Tavae’e ma le tasi tamaloa, ta’ilo po’o ai. O le a o’o i le po, ona fai atu lea o le tasi ia Tavae’e, “Tavae’e, nia fate oe e fai so ta fale auā ne’i ua po na nei ona ta ma’alili lea?” Ona fai mai lea o Tavae’e, Faaauau itulau 12

Ph: 8427662 or 27663

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 11


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com Mai itulau 11

Atina’e e i latou logonoa Lauga a Penisimani le gaosiga o pepa Sainiga o le faigapa’aga a le SENESE ma le BSL mo le atina’e o le Paper Again po’o le pepa ua toe gaosia mai i pepa ua lē toe fa’aaogaina.

Valenitina Masoe O se tasi nei o galuega fa’atāua mo i latou e logonoa i Samoa mo le vaiaso fa’apitoa mo le ‘au logonoa i le lalolagi, o le toe gaosia o le pepa mai pepa ua lē toe aogā. Ua sainia ai e le SENESE po’o le fa’alapotopotoga mo i latou e iai mana’oga fa’apitoa, se maliega ma le kamupani o le Business System Limited i Taufusi, mo le fa’atauina atu ai i le atunu’u o galuega ua latou tu’ufa’atasia, mai pepa ua tia’i, ua lē toe aogā. E to’afa i latou o lo’o galulue i lea atina’e i totonu o le SENESE, ma e aofia ai le ali’i o Ioane, o Marcellus, Koiata ma Faleasi. O pepa ia ua lē toe fa’aaogaina, ua mafai ona toe tu’ufa’atasia i masini fa’apitoa o lo’o fa’agasolo ai lea atina’e i le SENESE, ma ua gaosia ai nisi o meataulima e pei o tusi vala’aulia mo fa’aipoipoga ma isi sauniga fa’apitoa, o teutusi, atigipusa faimeaalofa, ato

tu’u meaalofa ma le anoanoa’i o isi meataulima ua mafai ona gaosia mai ai. Fa’aalia e le Sui o le SENESE, Petaia I’amafana, o lea atina’e, ua o’o atu i le la’asaga muamua o le fa’apa’aga ai ma le BSL aua le fa’atauina atu mo le mamalu o le atunu’u, ae ua iai fo’i le fuafuaga e avea ai ma pisinisi i se taimi o i luma, mo i latou e logonoa. “O se pisinisi ua fuafuaina, o le a mafai ona tatala atu ai le avanoa mo i latou o lo’o a’afia i nisi mana’oga fa’apitoa e aofia ai le po o le va’ai ma isi, e galulue ai,” o se saunoaga lea a I’amafana. Fa’aalia e le tama’ita’i Pule o le BSL, Meilan Meredith, o lea faiga pa’aga, o le a fa’aauau pea e lagolago ai le taumafaiga a i latou logonoa ua amata atina’e nei. Ua fa’ailoa mai fo’i e le SENESE, o i latou uma e mana’omia oloa eseese o lo’o latou gaosia, o lo’o tatala le avanoa e fa’afeso’ota’i atu ai le ofisa, mo ni oka mo se fa’amoemoe e mana’omia ai ni meataulima o lo’o latou gaosia.

Maua foi ‘ava Samoa

Rent a Car Itulau 12 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

“E mago vanū.” Ua fa’apea lava ona la fefinaua’i. E musu lava Tavae’e i fai fale. Ona fai lava lea o le fale o le tasi tamaloa. Ua po, ua alu le tamaloa e moe i lona fale, a ua moe i fafo Tavae’e ma lana uli. Ua uaga loa lava le po, ua inu i tino lava ia ua. Tavae’e le a oti i le ma’alili. Ua fai atu Tavae’e i le tamaloa, “Solē, ua ta ma’alili i le ua ua tetele.”Ona fai atu lea o le tamāloa, “O le a, ua mago vanū, e lē afaina o lena e mago vanū.” Ona fai mai lea o Tavae’e, “A’e alofa avatu si a’u maile ae ou fa’aua pea.” Fai atu le tamaloa, “A, ali’i e, e leai ni ua. E mago lava vanū.” Ua tete le auvae o Tavae’e i le ma’alili, a’o le a mate fo’i le maile i le ma’alili lava. Fa’auta la ia i le fa’atamala o Tavae’e. Fa’atatau ia. O ai ea Tavae’e? O le ‘au fa’atamala e to’atele. Pei ona lē sauni e Tavae’e o se fale e sao ai ma malu ai i le po ma le ua. E fa’apea le to’atele, ua lē fa’atuatua ia Iesu le fale malosi ma le paolo lelei. O le fale lea na taua e Isaia, tatou te malu ai i le afā ma le uaga tetele i le aso o le to’asa a sau. Fai fale, sema e, e agi i se aso le afa o le oti. Fai le fa’atuatua o le fale lelei lea. Fa’auta i le valea o Tavae’e, e auma lea uli, e i ai ea se agaga o lea uli? O le valea lava o Tavae’e, ua lē tautua a lona ola ia saogalemu. E fa’apea lava le to’atele e fa’asili mea fa’atauva’a, ai le sailiga o le ola o le agaga. Mat viii.33,34. O le tala ia Sinalalama O Sinalalama o le tama a Ga’oga’oaletai. O Sinalalama e mau i le ititai o le moana, e alu a’e ai ana lamaga i le ā lalama lalama ona ui fo’i lea i lona ala i lalō. Ona togafiti lea e Manu’a o Sinalalama i se mea e maua ai lea fafine. Ona ave ifo ai lea o le upega ua vae i le ala o le fafine o Sinamalama. Ona o ifo lea o Manu’a ua lavea le fafine i

le upega. Fa’auta ia Sina ua maua i le upega. Fa’atatau la ia. O ai ea Manu’a? O le tiapolo. O le a le upega? Ona togafiti ia. A’o le a Sinalalama? O i tatou ia. Fa’apei ona tele mataupega o le upega, e fa’apea lava ona tele o togafiti a le tiapolo. Sinalalama e, o oe o le ekalesia, o faifeau ma a’oa’o, ia mu lelei le lama, ma va’ava’ai le upega ne’i lavea i tatou, auā ua togafiti le tiapolo ia Sina o le ekalesia lea. Tatalo ia lē aunoa ona mu o le lama, seia suluia le pouliuli ma le nofo ai o le tiapolo. Sinalalama e, mu lau lama, taga’i ia maualuga faitau le Tusi Paia, tatalo to aua le aunoa. Fa’atuatua ia Iesu. Ia e fa’amaualugaina lona suafa i luma o tagata o le lalolagi, ina ia malamalama uma, ia lauiloa le upega o le tiapolo, ne’i ai se lavea. Mu la ia o le lama o le amio lelei, o le lama lava lea e finagalo iai le Atua. Mt v:16. Sina e, taga’i le lama, ia sega mata o le tiapolo ma loto leaga.

“O le faauta a Tavae’e”. O le alagaupu Samoa ma o lona uiga, ia faamuamua mea taua ae aua le popole fua i mea faatauvaa. Ata: www.dreamstime.com

Rimani Flowers Overseas Flowers for any arrangements


INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 13


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Fa’aaoga komiti o nu’u i faasalaga Merita Huch O le fautuaga lea ua tu’u mai e le Tautua Samoa i le lāgā ai o le mata’upu o le tapu ona toe sasa o se tama ma se teine a’oga i le vaiaso na te’a nei. O le mau a le Matagaluega o A’oga e pei ona fa’alauiloa, e fai fo’i o le matuā lagolagoina o le fa’asa o nei faiga ma le fa’asalaga o le faia’oga e ono nofo falepuipui ai i le tausaga ‘atoa ae ua talanoaina nei fo’i le tulaga e tatau ona iai fa’asalaga o tamaiti a’oga e le usita’ia fa’atonuga ma tulafono o le ola a’oa’oina ai. Ua agiga fo’i faitioga ma atugaluga o le mamalu o le atunuu i le tula’i mai ai o mata’upu ua fa’aali ai le le mafaufau o tamaiti a’oga i faia’oga ma ua i’u lava ina fa’aoolima nisi i faia’oga. O le itu lea ua aga’i ai le Matagaluega e pei ona ta’ua e le alii Ofisa Sili, le Afioga Matafeo Falana’ipupu Tanielu Aiafi e sa’ili ma le Matagaluega ni auala e mafai ona fa’asala ai fanau e le o usita’ia tulafono nei, e ese mai ma le fa’ate’a ma le a’oga. O le tasi o ia fautuaga o le ‘ave o tama ma teine le usita’i i luma o le saofa’iga a alii ma faipule o o latou nu’u ina ia fa’atonu ai ma fa’asala pe afai ua fa’aoolima i faia’oga. Fa’aalia e le Tautua Samoa, e lagolago i le tapu o le sasa o tamaiti a’oga ae o se tulaga faigata le aga’i i nuu mo fa’asalaga. “Ae o lo’o iai komiti a a’oga ma e

tatau ona totogi sui nei o afio’aga i le fa’atinoga o o latou tiute, a’o le’i oo le Matagaluega i pulega a alii ma faipule lea e le o aofia uma ai fo’i nisi o nofoaga i le atunuu, e tatau ona silasila i Komiti o A’oga aua o i latou ia o sui o nuu i totonu o le li’o lea o le va’aiga o a’oga i totonu o Samoa,” o se finagalo lea o le Ta’ita’i o le Itu Agai, le afioga Palusalue Fa’apo II. O le fa’amuamua i le tautua fa’afaia’oga ma le tele o lu’itau o loo o latou feagai ma i latou na aga’i iai le Afioga Afualo Dr Wood Salele. “E fai alofa fo’i i faia’oga aua e ui ina vave tu’ua, o le galuega lenei e 24 itula ma e tele isi galuega a faia’oga e faatino ese mai i itula e a’oa’o ai fanau. O le fa’aopoopo o itula lea o le a tu’ua ai a’oga i le itula e fa i le afiafi (4pm) mo extra curriculum activities, fa’amata o iai se aoga, ia ta’ilo”, o le saunoaga lea a lea sui o le Tautua Samoa. Ta’ua e le Sui Ta’ita’i o le vaega fa’aupufai lenei le Afioga A’e’au Peniamina Le’avai, e tatau ona ‘ave le fa’amuamua i le galuega a faia’oga ma e taua le manatu ua fa’aalia e ave i le pulega a nuu tamaiti le usita’i aua o le a fa’amaasiasi ai le ‘aiga e ana le tamaititi ma taumafai ai e taofi uiga nei i totonu o falea’oga. Ae o le mau a le Afioga Palusalue Fa’apo II e tatau lava ona si’i totogi o faia’oga a’o feagai ai ma le mau suiga ma le mau faitioga i lenei vaitaimi. Faapea mai Afualo, e fai toa’i loa le

AVEALALO SHOP

Fogāsavaii - Itu Salega PH: 7784419 / 7717885 / 56110 / 8410825 Maua soo se ituaiga taumafa,maua teu mo maliu, E mafai ona elei soo se toniga,puletasi,banner, o loo i ai foi nisi o auaunaga pei o le faletupe o le Western Union, Samoa Post, Go Anz, Cash Power. E mafai ona oka mai elei mo soo sou faamoemoe etc... Itulau 14 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

Ofisa Sili, le Afioga Matafeo Falana’ipupu Tanielu Aiafi.

Fautuaina e le Matagaluega o A’oga faasalaga o tamaiti a’oga e fai i fono a alii ma faipule.

galuega a le faia’oga ona iloa loa lea o le fa’aletonu ma e tatau ona silasila le Malo e si’i lelei totogi o faia’oga ina ia mafai ai ona tali atu i suiga ua fa’alauiloa mai e le Malo. “Faaaoga komiti a afioaga i totonu o le a’oga ma ave iai ni totogi mo nai toea’iina, aua o le mea lena e fetagofi ai i tupe a le a’oga, o le mafua’aga lena o le fa’aauau ona totogi lesitala a le fanau a’oga,” o se manatu lea o Afualo. “O lea e taumafai le Malo e fa’atosina mai faia’oga ae o ai a fia faia’oga pe afai o le tulaga lea ua iai nei ua pa’i lava lima o tamaiti a’oga i faia’oga,” o se

faaopoopo lea a le Ta’ita’i o le Tautua Samoa. “Afai e moni le fa’aaliga a le Malo e ave le fa’amuamua i le soifua maloloina ma a’oa’oga e tatau ona fa’amautu mai e ala i le si’i o totogi o faia’oga (put your money where your mouth is),” o se faaaliga lea a Afualo Dr Salele. O se fa’atalatalanoaga a le Iniini Samoa ma le Ofisa Sili o le Matagaluega, ia Matafeo na ia ta’ua ai o lo’o fa’agasolo fuafuaga mo se si’itaga mo faia’oga o le atunuu ma e le’i faamautu aloaia mai lea tulaga.


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Logonoa – una’i le iloa o le gagana faitaga

Ana leai le alii sa fa’atautaia le fa’aliliuga o le gagana faitaga (sign language) e matua leai lava se leo e fa’alogoina i lenei a’oga atoa. E na o le sioa lava i lima ma taga a le tama’ita’i Ausetalia lea. Na i’u lava ina tusi i lalo i le api upu nei, “ o le a’oa’oga aupito �lemu lea ua ‘ou saofa’i ai...” Clare Cutler (faiaoga faapitoa, itu tauagavale i luma) ma nisi o faiaoga fesoasoani faatasi ai ma le au logonoa mai le Kolisi o le Faatuatua.

Merita Huch E eseese vaega e maua ai le tagata i le logonoa. O le itu muamua lava, e tutuli ona mātua, o lona uiga e fa’asolo i le toto. O le itu lona lua, sa iai se fa’aletonu i le tau’aveina ai o le pepe lea e ola a’e ua logonoa a’o ma’itaga lona tina, o le fa’ata’ita’iga ua a’afia le tinā a’o tō i se gasegase e pei o le rubella. O le malosi o fuala’au a’o ma’itaga le tinā e ono fa’aleagaina ai fo’i le fa’alogo a le pepe o lo’o ia tau’aveina. O le isi mafua’aga ona ua fanau le pepe e le’i o’o i le masina sa tau e fanau ai. O le lē lava o le okesene e alu i le fai’ai o le pepe i le taimi e fanau ai le isi mafua’aga o le logonoa o le tamaititi. O le maua o le pepe fou lenei i lona tu’utu’u a’e i le gasegase e pei o le fiva fai’ai, o le mami po’o le misela, e ono aafia uma ai lava fanau i lenei gasegase atoa ai ma le isi mafuaaga lea o le aafia o lona ulu i se manu’a pe lavea fo’i lea itu o le tino. E le gata ai i ia mafua’aga le logonoa o le tagata. O le aga’i i luga o lona soifua e tele isi auala e mafai ai ona logonoa ma o tagata matiutua a’o aga’i lava ina matutua e tele ina fa’asolosolo le fa’aititia o le lagona o leo o lona si’osi’omaga. Mo tagata matutua ua ia i le mana’oga fa’apitoa lea o se a’oa’oga na fa’atautaia i lenei vaiaso i sui o ofisa o le malo, sui o faalapotopotoga tuma’oti atoa ai sui o pisinisi i totonu o Samoa, ua talosaga ai le tatau ona amana’ia o le sao o tagata nei i soo se atina’e o le atunu’u. O le taumafai o nei tagata e sa’ili galuega ma taumafai e tausi o latou aiga e le o se tulaga faigofie. E le’i atoa se itula na saofa’i ai ma fa’alogologo i le a’oga lenei na faia i le fogāfale aluga o le maota o le Faletupe Tutotonu i Apia, na faigofie ai ona iai se feso’ota’iga

i le si’osi’omaga o i latou ua tutuli ma logonoa ma faigata e ono o’o iai le olaga o le tagata o loo maloloina lelei le fa’alogo ae te’i ua ave’esea lea vaega o lagona o le tagata i se taimi ma se auala fa’afuase’i. O se tama’ita’i Ausetalia o lo’o galue nei i le SENESE, le fa’alapotopotoga o loo una’i togafitiga ma a’oa’oga o i latou ua logonoa i Samoa – o ia lea na fa’atautaia le a’oa’oga ina ia fa’afaigofie ona malamalama tagata galulue nei sa i le fono i lu’itau ua feagai ma le ‘au logonoa aemaise o le fesoasoani e mafai ona ofo atu e le lautele o le atunuu e fa’afaigofie ai soifua o ia sui o le atunuu. Ana leai le alii sa fa’atautaia le fa’aliliuga o le gagana faitaga (sign language) e matua leai lava se leo e fa’alogoina i lenei a’oga atoa. E na o le sioa lava i lima ma taga a le tama’ita’i Ausetalia lea. Na i’u lava ina tusi i lalo i le api upu nei, “ o le a’oa’oga aupito filemu lea ua ‘ou saofa’i ai...” Peita’i o le lalolagi lava lea o i latou ua logonoa e na o le autilo solo lava i upu ua mafai ona fafau i le gagana lenei ua fa’aaoga lima ma foliga e una’i mai ai le mata’upu o lo’o talanoaina. Mo tagata matutua o se lu’itau tele lea ona o le faigata tele ona taumafai e feso’ota’i ma le lautele o le atunu’u ia fo’i e le o iloa le uiga o le gagana faitaga. O se tasi o alii logonoa ua maua le avanoa e galue ai i se polokalame a le SENESE mo tagata e tutuli ae ua matutua o Macellus Feo Nemaia, 40 tuasaga na ia ta’ua o le faigata tele o le maua o le ‘atoaga o auaunaga i ofisa o le malo poo kamupani ma pisinisi ona o le itu lea o feso’ota’iga ma e fiu e fai atu le gagana faitaga i le to’atele e pei o i latou i le faletupe ma isi ofisa, ae e matua atili ai

le nunumi o i latou o lo’o aga’i iai sana fesili a’o sana talosaga fo’i. O le fa’amoemoe lava o nei a’oa’oga ina ia mulimuli ane, avea le gagana faitaga o se tasi o gagana e amana’ia i totonu o Samoa. O se tasi o auala ua fautuaina e mafai ai ona oo i lea tulaga o le faamalosia loa e le Malo e ala i ana ofisa eseese, o faalapotopotoga

tuma’oti ma pisinisi, o nisi e tofia mai i nei ofisa eseese, aua le a’oa’oina o le gagana faitaga, lea fo’i ua mafai ona faia i le gagana Samoa. O le vaiaso lenei sa fa’amanatu ai le vaiaso fa’apitoa mo i latou ua logonoa i Samoa ma o se tasi la lenei o auala ua una’ia i lenei vaiaso o fa’amanatuga.

INIINI SAMOA SE’I MO LE LOTU O TAMAITI

“Faatumu lou suafa, nuu ma le telefoni ona toe faafo’i mai lea i le ofisa tutotonu pe lafo mai i le pusameli POBOX 6278 Apia, Samoa, mo sou avanoa e te manumalo ai faailoga nei i masina o lo o taua i lalo.” Tusi mai sou finagalo i auala e faaleleia ai le auaunaga a le INIINI

1 - $500 3 - $250 5 - $100 2 - $350 4 - $200 SE’I I LE ASO 11 OKETOPA 2013 NAME/IGOA: VILLAGE/NUU: PH/TELEFONI:

OCT11.11.13 “E iai aiaiga faapitoa. Special condi�ons apply.” INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 15


Itulau 16 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


TALA FOU / LOCAL NEWS

Malaga i atunu’u i fafo ma lau Digicel

Parties - Corporate - Funerals Weddings - Buffets and much more...

Professional Catering with a Personal Touch As one of our clients recently put it “....the best wedding food we’ve ever had...”

Sui o le kamupani telefoni Digicel o lo o faailoa la latou auaunaga fou, e faaaoga ai a latou telefoni i atunuu mamao.

Valenitina Masoe O i latou uma o lo’o fa’aaogaina le auaunaga a le kamupani telefoni a le Digicel Samoa, o i latou ia, ua agava’a i le auaunaga fou ua amatamea ai le Digicel ua fa’aigoaina o le International Roaming. O lea auaunaga, ua mafai ai ona e malaga i atunu’u i fafo ma lau telefoni o lo’o fa’aaoga i le taimi lenei pe afai e te finagalo lava tou te feso’ota’i ai ma ou aiga ma uo i lau numera lea. O tausaga ua mavae, sa mafai ai ona fa’atino lenei auaunaga e pa’aga a le Digicel, peita’i sa na’o i latou na totogi ta’i masina a latou telefoni na agava’a iai. “Ua tu’ufa’atasia e le Digicel lenei taumafaiga, ma ua agava’a uma loa iai ma isi ana pa’aga, e aofia ai ma i latou o lo’o fafaga paleni (top up) o a latou telefoni,” o se saunoaga lea a le sui o le ofisa o le Digicel, Leaupepe Tala’i Junior Lene. Na ia fa’aalia fo’i, o se taimi muamua lenei ua fa’atautaia ai e le kamupani telefoni lea auaunaga, ma o se fa’amoemoe ina ia fesoasoani ai i aiga uma o Samoa. O lo’o iai le tau fa’apitoa ua ofoina mai e le Digicel mo so’o sau vala’au pe a e malaga atu i isi atunu’u ua filifilia e le kamupani mo lea auaunaga, ma o nisi vaega e fia malamalama atili ai le mamalu o le atunu’u, o lo’o avanoa le laina 123 mo fa’afesili po’o le afio sa’o fo’i i so’o se lala o le Digicel mo se fesoasoani. Mo le silafia fo’i a i latou o lo’o fa’aaogaina le auaunaga, e leai se tulaga e fa’apopoleina ai i le fa’aaogaina o le auaunaga fou lenei, aua e leai se resitala e faia, toe o lo’o maua fo’i i faleoloa i atunu’u i fafo pepa fafaga paleni e fa’aauau ai vala’au pe afai ua leai se paleni ae ua vave tu’ua le atunu’u. O se isi fesoasoani aoga o lenei fa’alauiloa, o le lagolagoina lea o i latou o lo’o iai tofiga fa’alemalo ma fai pisinisi e malaga atu i isi atunu’u mo fuafuaga tau i le galuega, ae o lo’o mana’omia pea lana numera e feso’ota’i ai i le fa’atinoga o galuega fai.

Ph: 25280 - Mobile: 7205228 or 7763201 Email: luciascateringco@gmail.com

O lenei taumafaiga, e le gata e faigofie, ae e taugofie fo’i, nai lo le malaga atu i isi atunu’u toe tau su’e se isi auaunaga tau telefoni e feso’ota’i mai ai i aiga, uo po’o le galuega fo’i. O atunu’u ua o’o atu iai lenei auaunaga, e aofia ai Niu Sila, Ausetalia, Fiti, Toga, Vanuatu, Papua Niu Kini ma Nauru. Fa’aalia e Leaupepe, o le agaga lava o le kamupani a le Digicel, o le fesoasoani atu i le atunu’u ona o le taugata o le tulaga tau i feso’ota’iga i lenei vaitau.

CALL

HOME FROM NZ FOR ONLY

99 sene

PREPAID INTERNATIONAL ROAMING IS HERE! Take your Digicel Prepaid number with you when you travel to NZ. No subscription charges, no registration fees and the lowest calling rates. Roam like you're home.

DIGICELSAMOA.COM 99 sene per minute is a launch offer available for calls to Samoa and received from Samoa in New Zealand. For more information please contact Customer Care for free on 123 from your Digicel service.

Ata o le auaunaga fou a le Digicel. INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 17


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Faalauiloa tulafono o le puipuiga ma le faasao Merita Huch Ua iai nei se tusi tulafono ua faalauiloa mo le fa’asao o meaola o le eleele ma le sami. O se tusi tulafono e faamanino ai i le atunuu ma soo se tasi e asiasi mai i Samoa fa’asao ma le puipuiga o manulele fa’apea ma i’a o le sami. O le auga ina ia una’i le fa’asao ma puipui meaola o loo faapea ona amata lava ona fa’aitiitia i laufanua ma ogasami o le atunuu. E le gata i lea ua iai ma tulafono i le faaaogaina o punaoa faa le natura o le atunuu ina ia mafai ona umi ni tausaga o mafai e tagatanuu o Samoa ona faaaoga. O le sao o nei meaola uma aemaise o punaoa faa le natura i le soifua o le tagata ua mafua ai lenei tusi o tulafono ina ia toe tali atu le tagata e puipui lona si’osi’omaga. O le Matagaluega o Punaoa fa’a le natura ma le Si’osi’omaga lea e

Mai le itu tauagavale - Taule’ale’a La’avasa Malua (CEO MNRE), Rev Kerisiano Soti, malo mai fafo, Hon Faamoetauloa Lealaiauloto Taito Tumaalii (Minister of MNRE), Mr Ryan Terrey (Acting High Commissioner of Australia).

ana lenei galuega ma ua tatala aloaia ma le lipoti lata mai i le aotelega o le si’osi’omaga ma galuega ua faatautaia aua puipuiga ma faasao i Samoa atoa. O le lipoti lea ua faia faavaitaimi ina ia mautinoa e malamalama Samoa aemaise o paaga a le Matagaluega o Puna’oa Fa’alenatura ma le Si’osi’omaga i le tulaga o iai Samoa i le tali atu i le mau faafitauli ua fetuleni mai i lenei vaitaimi e ono lepeti ai le siosiomaga o le atunuu. O itu e lua ua vaavaai iai lenei lipoti na faalauiloa i le ogatotonu o lenei vaiaso, o lu’itau i le tali atu a Samoa i suiga ogaoga o le tau. Muamua o le itu lea o le suiga o le soifua ma mana’oga o tagata Samoa . I faamaumauga o lenei ripoti ua faaalia ai o lu’itau tele lava ua vaaia ai le aafia pea o le siosiomaga o Samoa ua aofia ai faalavelave faa lenatura ua faaleaga ai le eeleele ma le gataifale. O afa fulifao, o mafui’e, o lologa ma mugala ua o faatasi lava ma ua aafia ai vaega eseese o le siosiomaga o Samoa. O le faatuputupula’ia o le otaota malo ua lafoa’i ua faapea fo’i ona malosi ma le televave. O le faatuputupula’ia o nei otaota ua mafua i le suiga ua iai le soifua o tagata o Samoa i lenei vaitaimi. Itulau 18 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

Ua tele le manaoga i oloa mai fafo, oloa ua vaaia le faigata ona fa’apala ma ua faaauau ona aafia ai le siosiomaga. E le gata i lea ua tele le faamoemoe i oloa mai i fafo e faatautaia fe’au sa masani ona faatino lava e tagata. O ogaumu uila, o pusa aisa o taga pepa iila, o otaota o masini e alu i le eletise, o le tele o nei otaota ua faaopoopo i le faalegaina o le ea ma ua atili afaina ai lea fo’i vaega o le siosiomaga o le tagata. Ua i lenei lipoti fautuaga i auala e mafai ai e tagatanuu o Samoa ona tali atu i le aafiaga o le siosiomaga aemaise i soifua o tagata. O suiga o le tau ua vaaia ai fo’i fa’ama’i e mafua mai ona o le palapala ua iai nei vaitafe ma suavai ua maua. O le siisii o le sami ua saofia ai nisi vaega o le suasami i nofoaga o loo aoina ma faaputu ai le suavai. O le mago o le eleele ma mafua mai ai afi, o se tasi o tulaga ogaoga o le suiga o le tau. O nei faamaumauga uma ua manatu le matagaluega e ala i lenei lomiga ua faalauiloa e aoga tele le vaavaai iai o le atunuu a’o feagai ai pea ma suiga nei o le tau e lepeti ai le tele o vaega o le siosiomaga ma afaina atu ai ma soifua o tagata o le atunuu.


RELIGION

Lauga Tusi Faitau – Mataio 6 f 1 – 6 Matua – Mataio 6 f 1

iniinisamoa@gmail.com O Iesu ma le au Farasaio faa-fia amiotonu

“Ia outou, ne’i fa’alialia lā outou amiotonu i luma o tagata”

‘Autū: O le fa’ailoga moni o le tagata lotu. O Sāmoa o le atunu’u lotu ina ua fa’atalaleleiina i le savali o le Talalelei. E iloa lea uiga i le toetoe o nu’u uma e iai le fale tapua’i e ō iai tagata pe a fai lotu. O aso ia e sala le ‘āiga e toe iloa se tauasuasu o se suāvai i aso Sā. Ia ao ane ua pulou uma suāvai ina ia avanoa uma ‘āiga e ō i le lotu. Sa lē faia fo’i o se mea e fa’alialia ai se Sāmoa auā sa matua ia mai matai le fa’amamaluina o lea vaega. Sa lēai ni fa’ailoga e iloa ai o le tagata lotu lea a’o le tagata lē lotu lenā. E pei o le matai fai upu e iai fa’ailoga e iloa ai. O lana to’oto’o ma lana fue. Fa’apenā foi le tautua - o lana amo ma tau ‘ato’ato, ‘ie’ie, aufaga, ‘oso ma le sapelu. Ua iai fo’i fa’ailoga e iloa ai le foma’i tino fa’amāoni – o lona ofu pa’epa’e ma lana mea faalogo. O le taupou, o lona pale agiga ma lana tuīga, o le vala ma le nifo ‘oti ma lana malu. O le ‘onā, iloa gōfie i le tifatifa ma le mata mūmū ma foliga mānu’anu’a. Ua iloa gōfie fo’i le faife’au i lana Tusi Pa’ia, o le fusi ua ma lona peleue i lona lavalava e lula. Fai mai le ‘āutū o lenei vaiaso, “O le fa’ailoga moni o le tagata lotu”. E mafai ona fa’apea o le fa’ailoga moni o le tagata lotu o le tō’aga i le lotu. Peita’i, ua lē o lea ua tā’ua e le tusi o Mataio. Fai mai Mataio, so’o se tagata lotu lava e tatau ona amiotonu. Tusa ai ma le silasila a Iesu, o le fa’ailoga lea o le amiotonu i le au Faresaio ma le au Satukaio, o le fa’alialia. E tatau lava ona to’atele ni molimau ma ni tagata e fa’ali atu iai, ia lea e tō’aga i le lotu. E o’o lava i le fai meaalofa, ili le

pu pe a sauna se meaalofa e ave i se tasi po’o sana taulaga fo’i, e ave i le leo o le napeli ma le kitara ma le pese. O lana tatalo e fa’aatoatoa iai lona fia fa’alialia. Se’iloga e tumu ni tagata ia pe fai fo’i ni fa’atasiga tetele ona fa’ataiō loa lea o le tatalo. E lē gata i le pisapisaō a’o le umi, tumu i upu e lē malamalama i le uiga. Fai mai le lapata’iga a Iesu; “Ia outou ne’i faalialia la outou amiotonu i luma o tagata.” O le tagata amiotonue alofa ma tō’aga e tatalo. O mea ia e lua e maua e le tagata ua iā te ia fa’ailoga moni o le tagata lotu. E lē afāina pe iloa e tagata pe lēai. O lau amiotonu o le mea lilo lea i le va o oe ma lou Atua. Ae atagia i lou soifua alofa i so’o se tagata ma alofa i le Atua. E te loto fōa’i, e te fai taulaga, e te māfuta atu pea iā te ia i le tatalo. Sa fia fa’alialia le amiotonu a le tasi taule’ale’a ma sau ai e fesili iā Iesu pe fa’apefea ona ia maua le ola e fa’avavau. Fai atu Iesu; “Alu e tausi poloa’iga” – ua uma. “Ia e alofa atu i le Atua ma alofa i lou tuā’oi.” Fai mai le taule’ale’a fia fa’alialia; “O ai fo’i lou tuā’oi?” Faamatala loa e Iesu le Malaga a le tagata lea na fasia i le ala i Iēriko. Ae sau muamua le ositaulaga, e ‘alo ane i lesi ala. Soso’o mai le Sā Levī, o le failotu, sau ā tu i tafatafa, va’ai toe liliu alu ‘ese i lesi auala. Ae sau le Samaria, o le tagata o nu’u ‘ese e lē lotu, ua alofa mutimutivale i le tagata puapuagātia. Fai mai Iesu – O ai la te tuā’oi, o lē na puapuagātia? Tali le taule’ale’a – O lē na alofa atu iā te ia. Ioe, o le alofa ma le fai meaalofa o le

THOUGHT OF THE WEEK Prayers Answers Two Christian men lived near each other. The first was a farmer. Since there had not been any rain for several weeks, the farmer got up one morning and prayed for the rain, but there was no rain for that day. His next door neighbor was also up early but he was praying that it would not rain because he was taking an unsaved friend fishing that morning. There was no rain that day. God hears both requests but he can’t answer both. He will do that which glorified him the most.

Talosaga ma lona Tali E soo tulutulu nisi tamā kerisiano se toalua. O le isi o le fai faato’aga, sa tatalo ina ia iai se timu ona ua leai se timu. Peitai e le’i iai se timu. O lona tuaoi na ala ane i le taeao ua tatalo i le Atua ina ia aua ne’i timu ona o loo sauna i lea taeao e ave se tasi o ana uō le talitonu i le Atua e fagogota. Sa leai se timu i lea aso. Na faafofoga le Atua i tatalo uma ae le mafai ona ia tali maia tatalo e lua. Pau o lea e silasila le Atua i le tatalo o loo moomia aemaise o le tele ai o le vi’iga o le Atua

fa’ailoga moni muamua lea o le tagata lotu. E iai tagata e to’a’aga i le lotu ae lē alolofa. O lona lua o fa’ailoga o le tagata lotu, o le tagata tatalo. E le o le tatalo na faia ma faatino e le au failotu o ona po o Iesu. E tutū i magāala ma fai ai. Lēai, o le soifuaga o Iesu, so’o se taimi e alu ai e tatalo e alu i le mea tuufua ina ia talanoa ai i lona Tamā i mea ua tutupu ma o le a tutupu. O le tatalo o le vaisū a le tagata faatuatua auā ua na mautinoa o lona Atua le Tamā e tali mai o ia i le tatalo e faia ma le faamaoni o le loto. A’o oe pe a e tatalo, ina ulu a’e ia i lou afeafe, o le malumalu e te tatalo ai i le Atua i lou afeafe, o lou loto o le mamalu e afio tumau ai le Atua. O le tatalo i le Agaga ma le faamaoni e talia e le Atua. Lo’u atunu’u e, Sāmoa, manaia le

maota tatalo o le Mālō o lo’o tulivae ai mo le manuia o Sāmoa. Faamalo i le tōfā, o lo’o e silafia le faailoga moni o Samoa o le atunuu lotu. E lē o le tatalo lea e masani ona vaaia i maketi ma le taulaga i Apia i nofoaga tumutumu. Fai mai Iesu – “Ia outou ne’i faalialia la outou amiotonu i luma o tagata.” Ioe, Samoa e, e leai se mea e maua i le faalialia. Fai mai Iesu – Ua maua lava lo latou taui i lalo nei. A’o oe pe a e avatu ni meaalofa, aua ne’i iloa e lou lima agavale le mea na faia e lou lima taumatau. Pe a e tatalo foi, ia e ulu i le afeafe ma pupuni le puipui ina e tatalo ai i le Atua. Auā o le Atua e silafia mea uma tatou te mananao aie o’o lava i mea lilo i le loto ma le mafaufau, Ona o Iesu, Amene…

SROS LEADERSHIP JOB OPPORTUNITY SROS LEADERSHIP JOB OPPORTUNITY

The Scientific Research Organization of Samoa (SROS) offers bright employment opportunities to prospective employees, with the right credentials and practical work experience, who wish to The Scien�fic Organiza�on ofinitiatives Samoaand(SROS) offers contributeResearch towards research and development efforts, that will addbright value to employment goods and services export, and achieve reduction onwith fuel imports and greenhouse gas emissions. In this opportuni�es to for prospec�ve employees, the right creden�als and prac�cal work case SROS is seeking the service of an enthusiastic and highly motivated individual to fill the experience, who wish to contribute towards research and development ini�a�ves and following position.

efforts, that will add value to goods and services for export, and achieve reduc�on on Position Title: Manager – Administration & Finance Division fuel imports Salary:and greenhouse $81,600gas p.a. emissions. In this case SROS is seeking the service of an enthusias�c and highly mo�vated individual to fill the following posi�on. The above appointment is on a contractual basis for three (3) years. A detailed Job Description can be obtained from the Scientific Research Organisation of Samoa (SROS) website www.sros.org.ws or

contact Senior Administration Officer Telesia Lafoai on telephone 20664 ext 13 or on email Posi�ontelesia.lafoai@sros.org.ws Title: Manager – Administra�on & Finance Division Salary: $81,600 p.a.

Application Requirements 1. Applications must include a detailed curriculum vitae, certified evidence of academic The above appointment is on a contractual basis forand three (3)ofyears. A detailed Job qualifications (certificates and transcripts), and names contacts three referees All applications must also be clearly marked “Confidential” with the appropriate position Descrip�on2.can be obtained from the Scien�fic Research Organisa�on of Samoa title & addressed to the Chief Executive Officer, Scientific Research Organisation of Samoa, P.Owww.sros.org.ws Box L6597, Apia. (SROS) website or contact Senior Administra�on Officer Telesia 3. Closing times and dates of applications is 4.00pm Friday 18th October 2013 Lafoai on telephone 20664 ext 13 or on email telesia.lafoai@sros.org.ws 4. Late applications will not be considered.

Applica�on Requirements 1. Applica�ons must include a detailed curriculum vitae, cer�fied evidence of academic qualifica�ons (cer�ficates and transcripts), and names and contacts of three referees 2.

All applica�ons must also be clearly marked “Confiden�al” with the appropriate posi�on �tle & addressed to the Chief Execu�ve Officer, Scien�fic Research Organisa�on of Samoa, P.O Box L6597, Apia.

3.

Closing �mes and dates of applica�ons is 4.00pm Friday 18th October 2013

4.

Late applica�ons will not be considered.

A - 28/09/2013, 05,12/10/2013

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 19


INIINI SAMOA NOTICES UNIT TRUST OF SAMOA (MANAGEMENT) COMPANY LTD VACANCY (RE-ADVERTISE) CONTRACT POSITION POSITION: SALARY: TERM: PROBATION PERIOD:

Customer Relationship Manager No less than $50,000 per annum. 3 Years 3 Months before confirmation of appointment

Application forms - All Application forms, Job Descriptions or further information can be uplifted from the Unit Trust of Samoa (Management) Company Ltd office, Level 7 Central TRUST OFdownload SAMOAfrom (MANAGEMENT) COMPANY LTD Bank UNIT Building, Apia or the website www.utos.ws Please contact Mrs Talosaga Suisala on telephone number 34354, or email info@utos.ws VACANCY (RE-ADVERTISE) CONTRACT POSITION Previous application are not required to re-apply.

FAAALIGA�TAUA�MO�LE�AUFAI�IUNITE�A�LE�FA’APUTUGATUPE�TEU� FAAFAIGALUEGA�O�MAVAEGA�TAUSI�A�SAMOA�(UTOS)� POSITION: Customer Relationship Manager shall the Unit Trust of Samoa Closing Date – All completed application SALARY: No less thanforms $50,000 per reach annum. th October (Management) Company Ltd no later than 4:00pm Friday, 11 3 Yearse� tatalo� atu� ai� le� 2013. ava� TERM: ma� le� faa’aloalo� lava,� Faaputugatupe�

le� Teu� PROBATION PERIOD: 3 Months before confirmation of appointment afaigaluega� Samoa,� le�words mamalu� o� le� aufai�iunite� Please send o� all Mavaega� applications inTausi� a sealeda� envelope withi�the “APPLICATION FOR CRM a� le� POSITION” clearly PRINTED on the envelop, to the person and address below: aaputugatupe�e�fa’apea,�o�le�a�faia�la�tatou�fonotaga�Fa’ale�tausaga�2013�i�le� Application forms - All Application forms, Job Descriptions or further information can be Chief Executive Officer o�25�o�Setema�2013�i�le�Samoa�Conference�Centre�i�Sogi,�i�le�itula�e�9:30�i�le� uplifted from the Unit Trust ofThe Samoa (Management) Company Ltd office, Level 7 Central UTOS from the website www.utos.ws Please contact Mrs eao.�Bank Building, Apia or download Level 7, CBS Building, Apia Talosaga Suisala on telephone number 34354, or email info@utos.ws

Previous application are not required to re-apply. taua�tele�lou�auai�i�lenei�fonotaga.��Afai�o�le�a�e�l��paau�mai�e�mana’omia�le�� atumu�o�le�pepa�mo�le�“Tofia�o�Sui”�e�fa’ailoa�mai�ai�l��ua�e�tofia�e�fai�ma�ou� Closing Date – All completed application forms shall reach the Unit Trust of Samoa i�i�le�fonotaga�ma�fa’ao’o�mai�i�le�Ofisa�i�le�Aso�23�Setema�2013.��� (Management) Company Ltd no later than 4:00pm Friday, 11th October 2013. Please send all applications in a sealed envelope with the words “APPLICATION FOR CRM

o� nisi� o� fa’amatalaga� fa’amolemole� mai� Talosaga� Suisala� i� le� POSITION” clearly PRINTED on the envelop, tofa’afeso’ota’i� the person and address below: umera�Telefoni�34354��po’o�Fatumanavaupolu�Reinsford�A.�Penn�i�le�Telefoni� The Chief Executive Officer 4393,�pe�imeli�mai�fo’i�i�le�info@utos.ws.� UTOS Level 7, CBS Building, Apia

aafetai,� Private Bag APIA, SAMOA Telephone: (685) 34333/34334

fisa�Sili�o�Pulega�

Private Bag APIA, SAMOA Telephone: (685) 34333/34334

E-Mail: mof@mof.gov.ws

Fax: (685) 21312, 24779 A - 21,28/09 05/10/2013

E-Mail: mof@mof.gov.ws

Fax: (685) 21312, 24779

A - 28/09/2013 A - 28/09/2013

Itulau 20 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


INIINI SAMOA NOTICES

Government of Samoa

MINISTRY OF NATURAL RESOURCES & ENVIRONMENT REQUEST FOR EXPRESSIONS OF INTEREST (EOIs) Evaluation of the Baseline Data & Target 2012/13 & 2013/14 for the Prioritised Watershed Areas Rehabilitated and/or Declared Reserves Ref: TCF II, FED/2013/316-276 Local Contract No. 1 The Ministry of Natural Resources and Environment under the auspices of the Joint Water Sector Steering Committee (JWSSC), seeks EOIs from suitably qualified individuals to undertake the ‘Evaluation of the Baseline Data and Target 2012/13 & 2013/14 for the Prioritised Watershed Areas Rehabilitated and /or Declared Reserves’. The evaluation will focus on the Specific Condition related to the number of Cumulative total hectares of prioritized watershed areas rehabilitated and/or declared reserves are increased. It will determine the authenticity of the baseline data and the increase in the baseline for Financial Years 2012/13 and 2013/14. The Consultants shall verify, analyse and assess in detail the baseline areas and the relevant cumulative increase in the baseline areas that have been rehabilitated and/or declared reserves. For interested and qualified individuals detailed Terms of Reference can be uplifted from Frances Brown Reupena, Water and Sanitation Sector Coordinator or Peni Allen of the Water Sector Coordination Unit (WSCU), MNRE – Level 1 – East Wing TATTE Building or email frances. reupena@mnre.gov.ws or peni.allen@mnre.gov.ws Deadline for all submissions is Monday 7th October 2013 by 11am (local Samoan time). All submissions must be addressed and submitted to the following address: The Secretary Samoa Tenders Board Level 4, Central Bank of Samoa Apia Samoa

A - 27/09/2013

Ministry of Education, Sports & Culture

A - 28/09, 05/10/2013

Ministry of Education, Sports & Culture PUBLIC TENDER

PUBLIC TENDER

VEHICLE HIRE FOR TRANSPORTATION OF EXAMINATION OFFICERS AND EXAMINATION DOCUMENTS DURING THE YEAR 12 SAMOA SCHOOL CERTIFICATE EXAMINATION

VEHICLE HIRE FOR TRANSPORTATION OF EXAMINATION OFFICERS AND EXAMINATION DOCUMENTS DURING THE YEAR 8 NATIONAL EXAMINATION

PERIOD – 18th – 29th November 2013

PERIOD – 21st – 23rd October 2013

The Ministry of Education, Sports and Culture, Apia, Samoa invites bids from interested bidders for the transportation of examination officers and examination documents during the Year 12 Samoa School Certificate Examination Period from the 18th November to 29th November 2013.

The Ministry of Education, Sports and Culture, Apia, Samoa invites bids from interested bidders for the transportation of examination officers and examination documents during the Year 8 National Examination Period from the 21st to 23rd October 2013.

All tender documentation can be obtained from Mrs. Doreen Tuala, Assistant Chief Executive Officer, Curriculum Materials and Assessment Division, Ministry of Education, Sports and Culture Headquarter, Malifa, Apia, Samoa.

All tender documentation can be obtained from Mrs. Doreen Tuala, Assistant Chief Executive Officer, Curriculum

All tenders must be delivered in a sealed envelope and marked to:

Materials and Assessment Division, Ministry of Education, Sports and Culture Headquarter, Malifa, Apia, Samoa. All tenders must be delivered in a sealed envelope and marked to: The Secretary Samoa Tenders Board Level 4 Ministry of Finance Central Bank of Samoa Building

The Secretary Samoa Tenders Board Level 4 Ministry of Finance Central Bank of Samoa Building Apia

Apia

The envelopes must be clearly labeled/marked on the outside with “Tender for Vehicle Hire during the Year 12 Samoa School Certificate Examination, 18th to 29th November 2013”.

The envelopes must be clearly labeled/marked on the outside with “Tender for Vehicle Hire during the Year 8 National Examination Period, - 21st to 23rd October 2013”.

A pre-bid meeting will be held on Wednesday, 25th September 2013 at 10.00am, Main Conference room, MESC Headquarters at Malifa.

A pre-bid meeting will be held on Wednesday, 25th September 2013 at 10.00am, Main Conference room, MESC Headquarters at Malifa.

Tenders will close at 10.00am, Monday 30th September 2013. Tenders must be deposited in the Tenders Box located at the Ministry of Finance Office, Level 4, Central Bank of Samoa Building, Apia, Samoa, no later than 10.00am, Monday 30th September 2013.

Tenders will close at 10.00am, Monday 30th September 2013. Tenders must be deposited in the Tenders Box located at the Ministry of Finance Office, Level 4, Central Bank of Samoa Building, Apia, Samoa, no later than 10.00am, Monday

Late tenders will not be considered.

Late tenders will not be considered.

For any enquiries, contact Mrs. Doreen Tuala, Assistant Chief Executive Officer, Curriculum Materials and Assessment Division, Ministry of Education, Sports and Culture, Malifa, Apia, Samoa or Phone 64601 or 64602.

For any enquiries, contact Mrs. Doreen Tuala, Assistant Chief Executive Officer, Curriculum Materials and Assessment Division, Ministry of Education, Sports and Culture, Malifa, Apia, Samoa or Phone 64601 or 64602.

Matafeo Falana’ipupu Tanielu Aiafi CHIEF EXECUTIVE OFFICER MINISTRY OF EDUCATION, SPORTS AND CULTURE

Matafeo Falana’ipupu Tanielu Aiafi

30th September 2013.

CHIEF EXECUTIVE OFFICER MINISTRY OF EDUCATION, SPORTS AND CULTURE A - 28/09/2013

A - 28/09/2013

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 21


Mo se fesoasoani pe afai o sauaina oe, poo se mataupu fo’i e fia malamalama atili ai. Faafesootai le telefoni 27752/27753 laina 261 pe ete Afio mai i le Tooa Salamasina i Sogi. Itulau 22 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


ITULAU MAI LE MATAGALUEGA O LEOLEO

iniinisamoa@gmail.com

Falepuipui, fesuia’i o totoga ma lanu o ta’avale Valenitina Masoe Ua nofosala nei i le toese mo le lua tausaga, le ali’i o Charlie Tavita, 32 tausaga o Vailima, ina ua fa’amaonia i luma o le fa’amasinoga ona moliaga e mafua mai i le faia o ni fesuiaiga i totoga ma lanu o ta’avale a i latou na a’afia. E ono moliaga e fa’asaga i lea ali’i, ma e aofia ai moliaga e tolu o le ‘au’au fa’atasi ma nisi e faia ni gaioiga fa’asolitulafono, o le suia lea o totoga ma lanu o ta’avale, ma le tolu moliaga o le gaoi. O lenei mataupu, ua mae’a ona faia ai le fa’aiuga a le Fa’amasinoga i le ali’i o Pio Stehlin, lea na ‘au’au fa’atasi ma le ua molia i le fa’atinoga o nei gaioiga fa’asolitulafono. O le aso 21 o le masina o Mati o le tausaga lenei, lea na

fa’asala ai e le Fa’amasinoga Fa’aitumalo le ali’i o Pio, ma nofosala ai i le falepuipui mo le umi e tolu tausaga. O Charlie, o se alii inisinia e galue i se faleinisinia a lo latou aiga, ma o lona feso’ota’iga lea i lenei mataupu. E fa’apea se fa’amatalaga, o ta’avale e tolu na a’afia i lenei gaioiga fa’asolitulafono, sa gaoia mai e Pio mai tagata e ona, ona ave lea i lē ua molia na te suia totoga ma lanu, ae toe fa’atau atu. Fa’aalia i tolaulauga a le Itu a Leoleo, o le aso 31 o Mati o le tausaga na te’a nei, na gaoia ai e Pio le ta’avale (van) a le tina o Aso Pauga o Tuana’i, ma ave i le fale inisinia a lē ua molia. O lea ta’avale, e tusa lona tau ma le $20,000 tala, ma e fa’apea se fa’amatalaga, na maua e Leoleo i le maketi, peita’i ua

sui le lanu. O le ta’avale tonu lea, lea na suia e lē ua molia, ma toe fa’atau atu i se aiga e masani iai. Fa’aalia i se fa’amatalaga a le tina o Aso, e tele ni mea aoga a lona aiga sa i totonu o le latou ta’avale, ma sa iai fo’i ma tusifolau a lana fanau, lea na toe totogi uma le tupe e fa’afou ai, ona ua lē toe maua lava. O le mataupu lona lua, na tula’i mai i le aso 28 o Iuni 2012, ma o le ta’avale (van) e tusa lona tau ma le $20,000 tala, a se tama e suafa ia Papalii Ron Latu, lea na a’afia ai. O le gaioiga lava na faia i le ta’avale a le tina na a’afia muamua, lea na fai fo’i i le ta’avale a Papali’i, ma na taua i se ripoti mai le tamā na a’afia, sa ia toe fa’atau atu lana ta’avale lea na fa’aleagaina, ona e toe fa’afo’i atu ua lē aoga, ua leai

Le ali’i o Charlie Tavita, fa’amaonia moliaga o le gaoi ma le ‘au’au fa’atasi e faia ni gaioiga fa’asolitulafono, o le suia o totoga ma lanu o ta’avale a i latou na a’afia.

ni nofoa, toe leai se afi. O le mataupu lona tolu, na gaoia mai ai e Pio se ta’avale e tusa lona tau ma le $12,000 tala mai totonu o le lotoa a le kamupani ta’avale a le Pasefika Motors i Vaigaga, ma ia ave fo’i i le fale inisinia a Charlie i Vailima ma toe faia iai ni suiga. I tolaulauga mulimuli a le tama’ita’i loia na tula’i mo lē ua molia, na ia tā’ua ai e fa’apea, e le’i iai se fa’amoemoe o lē ua molia e a’afia se isi i le mataupu na tula’i mai, ona o lana gaioiga fo’i sa faia, na ia fa’atino e fesoasoani ai i lana uo. Saunoa le tama’ita’i Fa’amasino, Mata Tuatagaloa, e faigata ona talitonuina lea

fa’amatalaga, ona e le na’o le tasi se taimi na fa’atino ai e lē ua molia le soligatulafono. “E tolu taimi eseese na e faia ai le soligatulafono, ma sa e iloa lelei le gaioiga na fai ma le tulaga e te oo iai ona o ia gaioiga,” o se saunoaga lea a Tuatagaloa. Fa’aalia fo’i e le Afioga i le Fa’amasino, o gaioiga ia, na’o ata tifaga e va’aia ai ma e tupu fo’i i isi atunu’u, ae le’o Samoa. Na talosagaina e i latou na aafia se fa’asalaga talafeagai mo lē ua molia, ma ua iloilo fo’i e le Fa’amasinoga, ma fa’asala ai mo le lua tausaga i le toese i Tafaigata.

Gaoia lafoga totogi atu e le atunu’u Valenitina Masoe

Tama’ita’i o Si’ufofoga (tauagavale) ma Fugala’au (luga) , ua fa’amaonia nei o la moliaga o le gaoi a’o faigaluega i le NHS i luma o le Fa’amasinoga.

E to’alua ni tama’ita’i, ua fa’amaonia i luma o le Fa’amasinoga Maualuga, o la moliaga o le gaoi a’o galulue i le vaega o auaunaga lautele fa’alesoifua maloloina (National Health Services). O i la’ua nei, o Siufofoga Koleni, 41 tausaga o Vaitele Uta ma Puipa’a ma le tama’ita’i o Fugala’au Kuini, 43 tausaga o Vaoala ma Sa’asa’ai. E 290 moliaga o le gaoi e fa’asaga ia Fugala’au fa’atasi ai ma isi moliaga e valu o lo’o molia fa’atasi ai ma Si’ufofoga. Saunoa le afioga i le Ali’i Fa’amasino, Vui Clarence Nelson, o le mataupu lenei, o lo’o molia ai ni tagata faigaluega, ua la gaoia lafoga totogi atu e le atunu’u i le NHS. E le gata lea, ae na ia fa’aalia fo’i e fa’apea, o seleni ua gaoia, o tinoitupe laiti

ia o lo’o mafai ona avatu i le ofisa, ma o lo’o atagia ai le leai o se puipuiga o iai mo lea vaega. O Fugala’au, o se tama’ita’i su’etusi sinia i le ofisa o le NHS i Savai’i, ma o lona tiute o le va’aia o tupe maua i le ofisa lea o lo’o i Salafai. Ae o Si’ufofoga, o ia o se ofisa sinia (principal) e va’aia tupe maua a le Ofisa i Upolu fa’atasi ai ma Savai’i, ma o ia fo’i na te va’aia le vaega o lo’o galue ai Fugala’au (Fugala’au’s supervisor). O se taimi pe tusa o le silia ma le fitu masina, lea sa gaoia ai e Fugala’au ni tupe i ni taimi eseese, ma teu mo lona lava mana’o, peita’i o tupe ia, o ni tinoitupe sa totogi atu i le ofisa tutotonu i Savai’i e falema’i fa’aitumalo. E $59,680.50 sene le aofa’iga atoa o le seleni na gaoia e Fugala’au, lea e iai ona moliaga ua fa’amaonia i luma ole

Fa’amasinoga ma falepuipui ai mo le tolu tausaga ma le ono masina. O le mataupu e fa’asaga ia Si’ufofoga o lo’o molia fa’atasi ai ma Fugala’au, na mafua mai ona o se tinoitupe na fesiligia ai e Si’ufofoga lea tama’ita’i e fia aitalafu mai i teugatupe a Savai’i (Savai’i Revenue Collection). Sa tu’u ese mai loa e Fugala’au se tinoitupe mai le teugatupe a le ofisa i Savaii ma tu’u i le teugatupe a Siufofoga, lea na fa’aaoga ai e lea tama’ita’i mo lona lava mana’o. E $2400 le seleni lea na a’afia i lenei gaioiga fa’asolitulafono. Mo le mataupu la lenei, ua nofosala ai Si’ufofoga i le toese mo le tasi le tausaga i le falepuipui, ae fa’asala ai Fugala’au mo le 18 masina, peita’i e tuli fa’atasi lona fa’asalaga mo moliaga uma, lea e iai le tolu ma le afa tausaga.

O lenei itulau ua lagolagoina e le Matagaluega o Leoleo ma Falepuipui, faafesoota’i mai i le numera 22222 i soo se taimi e moomia ai se fesoasoani INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 23


TULAFONO O PULEGA O GALUEGA TAU VAOMATUA 2011 O le Tulafono o Pulega o Galuega Tau Vaomatua 2011 sa pasiaina e le palemene ia Ianuari 2011, ina ia fuafua iai le atina’eina o le Vaomatua e foia ma faaitiitia ai aafiaga mai suiga o le tau, e ala lea i le faatinoina o auala e pei ona maioio mai i totonu o lenei tulafono. Ua molimauina le faaauau pea o le faaleagaina o vaomatua ma laufanua pe a faatusatusa

i tausaga ua mavae. O le tele o meaola faalafua ma faamai, faatasi ai ma aafiaga o suiga o le tau ua avea ma ala e ono lamatia ai le tulaga lelei o i ai le vaomatua o Samoa. E taua le vaaia ma tausia lelei o tatou vaomatua e mautinoa ai le malu puipuia o punaoa faanatura o loo faapea ona maua i o tatou vaomatua.

GALUEGA TAUAVE A LE VAEGA O VAOMATUA:

VAEGA V: PULEGA O PUNAOA TAU VAOMATUA

>

Vaevaega 1: Talosaga mo Laisene ma Pemita e Taina ai Laau mo Galuega Tau Vaomatua

> > > > > > >

Faafoe le vaaia lelei o fanua a le malo o loo i lalo o le vaaiga a le Vaega o Vaomatua Unaia o Atinae o Faatoaga ma Faatoaga o laau feifiloi Faamatuuina atu o laisene ma pemita mo le taina o le vaomatua i lalo o lenei tulafono Tuufaatasia le faaogaina ma le faamalosia o feagaiga e fesootai i le vaomatua, tuutuuga ma aiaiga i laisene ma pemita tau vaomatua, ua faamatuuina atu i lalo o lenei tulafono Faamautu le totogifuapauina uma ma lafoga e mafai ona totogi e tusa ai o laisene, pemita, aiā tatau ma pule faataga ua faamatuu atu e tusa ai ma lenei tulafono. Faavaeina ma le tausiaina o vaega o le vaomatua ua talafeagai mo le faasaoina ma le faaleleiina o le tau, eleele ma punavai o le atunuu Faamautinoaina e mauaina e tagata lautele oloa manaomia mai le vaomatua i taimi uma e manaomia ai mo le faamalieina o latou manao aemaise ai o le faatau atu i atunuu i fafo pe a talafeagai ai Faamautinoaina le faaaogaina tatau o eleele faale-vaomatua mo le manuia lautele o le atunuu.

AOGA O LAAU MA LE VAOMATUA: 1. > > > > 2. > > > > > > > > > 3. > > >

MO TAGATA: Ea mo le manavaina Faataunuu manaoga o tagata, e ala i le fausiaina o fale, fafie, vai mo togafitiga, meataulima aemaise o alagatupe e maua mai i le faatauina atu o le laupapa. Faamalumalu mo aso vevela Puni matagi i aso loulouā PUIPUIGA O LE SIOSIOMAGA FAANATURA: Faaleleiina o le ea mo le manavaina / faaaogaina Nofoaga mo manulele ma meaola o le vao Taofiina o le palapala mai le tafia ese atu i taimi o timuga ma tafega Teuina o kasa oona (kaponi) o lo o faaleagaina ai le ozone/afuafu o le lalolagi Fesoasoani i le fesuiaiga o le tau (vevela ma le tau malu) Fesoasoani i le tausia lelei o vaitafe faapea le pueina o le suavai mo le manava o le eleele. Nofoaga mo manufelelei ma isi meaola o le vaomatua Nofoaga mo le tele o isi o le mau tamaoaiga faalenatura – laau, meaola ninii Nofoaga mo suesuega faasaienisi i le aoga ma le natura o meaola eseese PUIPUIGA O NOFOAGA MAI LAMATIAGA I TULAGA MATAUTIA: Taofia o ni solo poo ni eleele tafia atu i taimi o timuga ma lologa e le gata o le tafia o le eleele aoga atoa ai ma le faaleagaina ai o le gataifale. Puipuiiga o maota ma laoa aemaise foi o faatoaga ma isi meatotino mai aafiaga o matagi malolosi (puni afa) Puipuiga o le faatupulaia ma le faateteleina o se mu i taimi mugala.

VAEGA TAUA O LE TULAFONO: VAEGA IV: FANUA MO GALUEGA TAU VAOMATUA a. b. c.

Fanua a le Malo ua faatulagaina e le Malo o loo umia o lo o avanoa mo gaoioiga a galuega tau vaomatua. E mafai ona Lisiina atu fanua a le malo mo faamoemoega e fesootai i galuega tau vaomatua. Fanua umia saoloto ua fuafuaina e lē e ona ina ia faaogaina mo gaoioiga o galuega tau vaomatua Fanua faaleaganuu e umia faaletulafono ina ia faaogain a mo gaoioiga o galuega tau vaomatua

O loo faamanino mai i lalo o lenei tulafono le faatoa mafai lea ona faatino gaoioiga o galuega tau vaomatua i luga o le pule faataga a se laisene po o se pemita ua tuuina atu i lalo o lenei Vaega o le Tulafono. E ao i tagata uma ua latou taina laau (laau Samoa mao’i poo laau mai totonu o faatoaga o laau toto) po o isi punaoa tau vaomatua ona usitaia manaoga uma o so o se Tulafono Laiti o le Faatinoga o Auaunaga ua faamaonia, e faasino i le tatuuina o laau mo laupapa ma le taina o laau ma faaoga. E iai soligatulafono e faasino i le tatuuina o laau e aunoa ma se pemita poo se laisene (faasolitulafono), e silia i le 1000 iunite tau faasalaga, pe nofosala foi i le falepuipui mo le 6 masina, po o ia faasalaga uma e lua. Vaevaega 7: Faamauina o kamupani ili laupapa e tatuuina ma toe faatauina atu le laupapa I lalo o le Tulafono Faatonutonu ua faia i lalo o lenei Tulafono ua faamauina ai le resitalaina lea o so o se ili laupapa mo gaoioiga ma galuega e fesootai i galuega tau vaomatua, i le tau totogifuapauina e $500.00 SAT i le tausaga. E mafai e le Ofisa Sili o Pulega ona tuuina atu se tusi taofi e taofia ai se galuega tau vaomatua e faasino i se ili laupapa, pe afai ua faalia i se lipoti a se tagata ofisa faatagaina tau vaomatua, e faapea e lē o resitalaina i le Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga lenei ili laupapa.

VAEGA V: NOFOAGA PUIPUIA E leai se laisene po o se pemita e tuuina atu i lalo o lenei Tulafono e faatagaina ai so o se gaoioiga o galuega tau vaomatua e aafia ai malae ma fanua faaagaaga a le atunuu. O Fanua Faaagaaga a le atunuu e taua tele mo le olaga faanatura o le Siosiomaga, aua nofoaga e ofaga iai manulele, aemaise le olaga faanatura o le tele o manu ma laau taua o Samoa. O fanua faaagaaga nei e sulufai ma nonofo ai manulele ma isi meaola o le vaomatua i taimi o faalavelave faanatura, e pei ona molimauina pe a faaleagaina ofaga sa iai muamua. O se solitulafono le faamamaina po o le taina o so o se vaega o ia Fanua Faaagaaga mo le faato’aina, taina po o le salaeseina o lala o so o se laau o lo o tupu i totonu o lena fanua, po o le aveeeseina foi o so o se mea e maua mai le vaomatua o lena fanua, e aunoa ma se maliega tusitusia a le Minisita.

VAEGA VI: FAATOAGA O LAAU FEFILOI E faatauaina i lalo o lenei Tulafono le uunaia o faatoaga o laau fefiloi, poo le totoina faatasi lea o laau fai laupapa ma laau taumafa mata i luga o ō latou fanua, auā ni faamanuiga e aofia ai; >

>

>

Avanoa i tulaga tau fesoasoani i le atina’eina o pisinisi i tagata o lo o faatinoina gaoioiga tau faatoaga o laau fefiloi, mai Matagaluega a le malo e aofia ai le Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga, faapea ai le Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva. Faamanuiaga i ituaiga laau e maua mai i faatoaga o laau fefiloi, laau fai laupapa faapea ai laau taumafa mata. Vave tuuina atu i le faifaatoaga o laau fefiloi se pemita e tatuuina ai laau i totonu o lana faatoaga o laau fefiloi mo laupapa.

Mo nisi faamatalaga faafesootai mai le Matagaluega o Punaoa Faanatura ma le Siosiomaga i le telefoni 67200 po o le Ofisa o Vaomatua i le telefoni 21054 po o le 51444 / 58114 mo Savaii.

Lake Lanoto’o National Park, one of the ICCRIFS project sites. Photo credit: Tolusina Pouli.

M o n i s i f a a m a t a l a g a f a a f e s o t a i m a i l e M a t a g a l u e g a o P u n a o a Fa a l e n a t u r a m a l e S i o s i o m a g a i l e t e l e fo n i 6 7 2 0 0 po o l e O fi s a o Fa a l ave l ave Fa a f u a s e i m a l e M a t u i a i l e t e l e fo n i 2 7 3 0 7 / 6 7 2 1 2 / 9 9 7 . Itulau 24 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


LO TATOU SIOSIOMAGA, LO TATOU FAASINOMAGA Children aged 9-15 are invited to answer the following corner. The name of three students with top scores at the end of every month will be posted under our “Children’s Corner” for special prizes. “Young Environmnetalist Star Award 2013” will be given to ten students with top total score at the end of the year. Have a Blessed Sunday and Keep our Environment Clean and Green..!!

TULAFONO O PULEGA O GALUEGA TAU VAOMATUA 2011 Sa’o/Sese? 1. O le laau faasao e mimitia le kaponi o loo fesoasoani i le faaleagaina o le afuafu o le lalolagi _________________________________________

3.

2. E taua le tausia lelei o tatou vaomatua _________________________________________

4.

3. E le o se solitulafono le taina o laau o loo i totonu o nofoaga puipuia _________________________________________

5.

4. O le uunaia o Faatoaga Fefiloi o se tasi lea o Vaega taua i totonu o lenei tulafono _________________________________________

___________________________________________

__________________________ ___________________________________________

__________________________ ___________________________________________

__________________________

Crossword Puzzle:

5. E le agavaa fanua faaleaganuu mo gaoioiga o galuega tau vaomatua _________________________________________

Lisi mai ni aoga o laau ma le vaomatua se lima: 1.

_____________________________________________

________________________ 2.

_____________________________________________

________________________

TULAFONO PEMITA VAOMATUA LAISENE

LAAU FAATOAGA LAUPAPA

Saunia: Matagaluega o Punaoa Faalenatura & Siosiomaga INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 25


INIINI SAMOA NOTICES

SAMOA PORTS AUTHORITY INVITATION FOR EXPRESSION OF INTEREST TO REPAIR THE SPA DREDGE AT MULIFANUA

SAMOA PORTS AUTHORITY INVITATION FOR EXPRESSION OF INTEREST REPAIR TO THE MARINA AT THE APIA HARBOUR

Samoa Ports Authority is inviting for expression of interest from companies with relevant experience to undertake repairs to the SPA dredge which has been used by SPA to deepen the wharves at Satitoa, Mulifanua and Salelologa. The dredge was damaged after cyclone Evan and is currently located at Mulifanua Wharf.

Samoa Ports Authority is inviting Expression of Interest from Companies with relevant experience to undertake repairs to the southern pier at Marina wharf at Apia Harbour.

Interested companies are required to provide the following: Experience and qualification relevant to the job to be carried out. Plan and scheme of work to be undertaken. Time frame to complete the repair work. Cost of work required.

i. ii. iii. iv.

For further information, please contact the SPA General Manager on phone numbers 64400 / 64402. Please deliver all Expression of Interest and marked “Confidential” to the Office of the General Manager and address to; Tufuga Tooalo Fagaloa Tufuga General Manager Samoa Ports Authority MATAUTU-TAI

Interested companies are required to provide the following: i. Experience and qualification relevant to the job to be carried out. ii. Plan and scheme of work to be undertake. iii. Time frame to complete the repair work. iv. Cost of work required. For further information, please contact the SPA General Manager on phone numbers 64400 / 64402. Please address and deliver all Expression of Interest and marked “Confidential” to: Tufuga To’oalo Fagaloa Tufuga General Manager Samoa Ports Authority MATAUTU-TAI

Closing Date for accepting Expression of Interest is Friday October 11, 2013 at 4:30pm.

Closing Date for accepting Expression of Interest is Friday October 11, 2013 at 4:30pm.

SPA reserves the right to accept or reject any Expression of Interest.

SPA reserves the right to accept or reject any Expression of Interest.

A - 28/09, 05/10/2013

A - 28/09, 05/10/2013

FAASILASILAGA FETU’UNAIGA O LE TAIMI E tusa ai ma le Tulafono o le Fetu’unaiga o Taimi i le Ao 2009 faapea le faaiuga a le Kapeneta, e faasilasila atu i pisinisi ma tagata uma, o le Aso Sa 29 o Setema 2013 (29/09/13) o le a toe suia ai le taimi. O lea e fautuaina ai le mamalu o le atunuu, a ta le tolu (3:00am poo le 0300 Hours) i le vaveao o le Aso Sa 29 Setema 2013, ona sui lea i luma o a outou taimi i le itula e fa (4:00am poo le 0400 Hours).

PUBLIC NOTICE DAYLIGHT SAVING TIME Pursuant to the Daylight Saving Act 2009 and Cabinet’s decision, businesses and the general public are hereby advised that daylight saving time is on the 29th Sunday of September 2013 (29/09/13). The public is therefore advised that when the standard time strikes the hour of three o’clock (3.00am or 0300 Hours) on the 29th September 2013, then all instruments used to measure standard time are to be adjusted/changed to four o’clock (4:00am or 0400Hrs).

Thank you Auelua Samuelu Enari CHIEF EXECTUIVE OFFICER MINISTRY OF COMMERCE INDUSTRY & LABOUR

P.O. Box 862, Apia, SAMOA| Telephone: (685) 20441/ 20442/ 20882 | Facsimile: (685) 20443 | Email: mpal@mcil.gov.ws. Level 4, ACC House, Apia | Website: www.mcil.gov.ws

Itulau 26 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

A - 28/09/2013

A - 28/09/2013


INIINI SAMOA NOTICES

A - 28/09/2013

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 27


TALA FOU / LOCAL NEWS

Tu’itu’i pea matai mo le atina’e i Sasina

o

Tupa’isina Jessie James ma le afioga i le Fofoga Fetalai Laauli Leuatea Polataivao Schmidt.

Marieta Heidi Ilalio

Slasher Drive Shaft

Tractor Engine

Starter Motor

Tractor Tyres

Alternator & other Tractor Parts

Wheel Slasher

TRIED & PROVEN FULLY SERVICE BACK-UP FULLY PARTS BACK-UP TRACTORS TRANSPORTATION

Itulau 28 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

E ui o se atina’e i le va’ai mamao a se tasi o alii fai pisinisi lauiloa e le faigofie ma e umi se taimi e tau fa’atino ai, peita’i e le’o tu’u pea le pito la’au o nisi o matai o le Itumalō o Gagaifomauga No.3 e taulogologo pea ma tu’itu’i ina ia amatalia loa. O le fa’ai’uga o le vaiaso ua mavae na mafai ai ona toe feiloa’i mo le lona lima nei o tausaga ia Tupa’isina Jessie James fa’apea le tofi o le Itumalō, le afioga i le Fofoga Fetalai, La’auli Leuatea Polotaivao Schmidt ma le mamalu o nisi o alii ma faipule mai le Itumalō e taua’aoina atu ai se siaki tupe e $120,000 talā Amerika (T$340,000). O lenei tinoitupe na saunoa le alii fai pisinisi lenei o Tupa’isina o se fa’amanuiaga ua mae’a ona sainia e maua e le itumalō mai le lisi o fanua e 600 ‘eka lea e 100 tausaga le umi ua mae’a ona sainia. O le polōketi e pei ona saunoa iai Tupa’isina o se faletalimalō (5 Fetu) e aofia ai ma se malae tapolo. Peita’i ua na’o fuafuaga alualumamao ona na ia saunoa o le taimi nei e fua lava lenei miti i le tamaoaiga o le lalolagi lea o lo’o fai si ma’ale’ale i le taimi nei. Ina ua fesiligia Tupa’isina i se ata fa’ata’ita’i o se taimi lata mai e mafai ai ona amata ona fa’atino lenei miti e pei ona ia fuafuaina, ae na ia saunoa e le mafai ona ina faia se tautoga ae lē taunu’u. “O le tulaga moni lava, o lea e tilotilo

aga’i i le isi sefulu tausaga ona e le faigofie ona fa’ata’atia ma amatalia loa, ma ou te lē pei o nisi o faipisinisi e na ‘ona folafola ma omai ma ō ae leai ni foliga va’aia o ni atina’e ua fa’atino,” o le saunoaga lea a Tupa’isina. I lenei tinoitupe e pei ona ia taua’aoina i matai ma nisi o le itumalō i le fa’ai’uga o le vaiaso ua mavae na ia saunoa ai, o le itu taua o lo’o tausisia pea maliega na faia ma le itumalō e maua pea fa’amanuiaga tau seleni e ui e le’i fa’atautaia lenei atina’e. Na saunoa le afioga i le Fofoga Fetalai, o ia fo’i o le tofi o le Itumalō o le tausaga fou lea e si’i ai le isi lima pasene o le seleni lenei, o lona uiga e telē le tupe o le a fa’apea ona fa’amanuiaina ai pea le afio’aga i tausaga o lumana’i. “O le itu taua ia Tupa’isina o le alu pea i le maliega o lenei lisi ma ia maua ai fo’i se fesoasoani mo le Malō, aua e lima pasene o le komisi o lenei seleni o lo’o maua pea e le malō i tausaga ta’itasi talu ona amata mai lenei lisi i le lima tausaga ua mavae,” o le saunoaga lea a La’auli. O le vaevaeina o lenei seleni i tausaga ta’itasi na saunoa ai se tasi o matai o le pitonu’u o Fagae’e ia Polataivao Pouvalu e ave’ese muamua lava le ta’i $5000 mo fa’afeagaiga e to’aono o le itumalō, ona vaelua lea o le seleni e totoe mai ai ave le ‘afa ia Sasina ona e telē le pitonu’u. O le isi ‘afa o lo’o totoe mai ai e vaelua ia Fagae’e ma Letui. I le seleni lava lea na saunoa ai Faaauau itulau 39


INIINI SAMOA NOTICES Please address all correspondences to the Executive Director Fa’amolemole fa’atuatusi uma mai feso’otaiga i le Pule Fa’atonu

facsimile : (685) 28495 telephone : (685) 28494/28493 email : commission@samoalawreform.gov.ws, website: www.samoalawreform.gov.ws

Please address all correspondences to the Executive Director Fa’amolemole fa’atuatusi uma mai feso’otaiga i le Pule Fa’atonu

facsimile : (685) 28495 telephone : (685) 28494/28493 email : commission@samoalawreform.gov.ws, website: www.samoalawreform.gov.ws

GOVERNMENT OF SAMOA Malo o Samoa

GOVERNMENT OF SAMOA Malo o Samoa

PUBLICCONSULTATION CONSULTATION PUBLIC

PUBLIC CONSULTATION FAATALANOAGA FAALAUAITELE

SEXOFFENDERS’ OFFENDERS’ REGISTER SEX REGISTER

SEX REGISTER I FAIGA’AIGA RESITALAINA O LEOFFENDERS’ AU SOLITULAFONO

The Samoa Law ReformCommission Commission is is currently currently seeking from thethe public on on The Samoa Law Reform seekingsubmissions submissions from public whether: whether:

The Samoa Law Commission currently seeking submissions public on i le Ua manaomia neiReform e le Komisi o le isToefuataiga a Samoa sou from sao the e faatatau whether: pe: faatalanoaga

i)

ii)

it is appropriate in context the context of Samoa a sex offenders’ and i) it is appropriate in the of Samoa to havetoahave sex offenders’ register;register; and

ii) whether such a register would help in the reduction of sexual re-offending

whether such a register would help in the reduction of sexual re-offending

ii)

Therefore public consultations on the Sex Offenders’ Register Review will be held on the following dates:

Therefore public consultations on the Sex Offenders’ Register Review will be held on the UPOLU following dates:

Wednesday 02 October 2013

Tooa Salamasina Hall

9.00am – 12.00pm

Friday 04 October 2013

Fisaga Hall, Salelologa

9.00am – 12.00pm

UPOLU Wednesday SAVAII 02 October 2013

Tooa Salamasina Hall

i)

9.00am – 12.00pm

SAVAII Friday 04 October 2013to attend. PleaseFisaga Salelologa 9.00am –for 12.00pm Everyone is welcome contact Hall, Florita Tupai on phone 28493/94 more

information.

Everyone is welcome to attend. Please contact Florita Tupai on phone 28493/94 for more information.

Ma le faaaloalo lava,

talafeagai leiniai se Resitala e resitala ai i latou ua solitulafono i faiga i) it is appropriate theo context of Samoa to have a sex offenders’ register; andaiga; ma

ii) whether such a register would help in the reduction of sexual re-offending

pe faamata o le a fesoasoani lea resitala e faaitiitia ai le toe solitulafono oi latou na

Therefore public consultations oni faiga the Sex Offenders’ Register Review will be held on the solitulafono muamua aiga. following dates:

O aso ua taua i lalo o le a faagasolo ai faatalatalanoaga faalauaitele a le Komisi mo UPOLU le iloiloga o le mataupu pei ona Tooa tauaSalamasina i luga. Hall Wednesday 02 October e2013 9.00am – 12.00pm UPOLU SAVAII Aso Lulu 0204 Oketopa 2013 Friday October 2013

Tooa Fisaga Hall,Salamasina Salelologa Hall9.00am –9.00am 12.00pm– 12.00pm

SAVAII Everyone is welcome to attend. Please contact Florita Tupai on phone 28493/94 for more Aso Faraile 04 Oketopa 2013 Fisaga Hall, Salelologa 9.00am – 12.00pm

information.

E talia soo se tasi e fia auai. Faamolemole faafesootai mai Florita Tupai i le telefoni 28493/94 mo nisi faamatalaga.

Ma le faaaloalo lava,

Ma le faaaloalo lava,

Ma le faaaloalo lava,

(Ulupale Fuimaono)

(Ulupale Fuimaono)

(Ulupale Fuimaono) ACTING EXECUTIVE DIRECTOR SUI PULE FAATONU

(Ulupale Fuimaono) ACTING EXECUTIVE DIRECTOR ACTING EXECUTIVE DIRECTOR A - 28/09/2013

A - 28/09/2013

A - 28/09/2013, 05/10/2013

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 29


INIINI SAMOA NOTICES

A - 28/09, 05/10/2013

Itulau 30 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

A - 28/09/2013


INIINI SAMOA NOTICES

NATIONAL HEALTH SERVICE READVERTISEMENT FOR JOB OPPORTUNITIES 1. Position Code: SSC 10/2013

Position Title: Senior Physiotherapist TTM Salary: $30,663.00 p.a. 2.Position Code: AD 05/2013 Position Title: Medical Records Officer Salary: $19,652.00 p.a. 3.Position Code: AD 04/2013

Position Title: Boiler Officer ( Re-advertised) Salary: $6,560.00 p.a. (previous applicants need not to reapply) 4. Position Code: AD 05/2013

Position Title: Oxygen Officer ( Re-advertised) Salary: $8,412.00 p.a. (previous applicants need not to reapply) 5. Position Code: AD 05/2013

Position Title: Principal Revenue Officer ( Re-advertised) Salary: $44,266.00 p.a. (previous applicants need not to reapply)

The full position description and application forms can be uplifted from the Office of the National Health Services Motootua. Application must be clearly marked and address to: The General Manager National Health Services MOTOOTUA Closing Time and date of application is 4:00pm, Friday 11th October, 2013. Late application received after the closing time and date of advertisement will not be considered. For more information please contact Vaiolesoi Ioane , Principal Administration Officer , phone # 66517 via email VaiolesoiI@nhs.gov.ws or Faialofa Saitaua ph # 66512 via email FaialofaS@nhs.gov.ws A - 28/09/2013

A - 28/09/2013

����������

��������������������

�����

����������������������� Prize: $3,000.00 Closing date: Friday 4 October 2013 ���� ������� ��� ���� ���������� ������ ������������ ���� ���� ����������� ������� ����������������������������������������������������������������������������� ������������������������������������������������� ���������������������������������������������������������������������������� ����������������������������������������������������������������������������� ��������������������������������

Request for Expression of Interest The Samoa Agro-forestry and Tree Farming Program (SATFP), funded by the Government of Australia and executed by the Ministry of Natural Resources and the Environment, is seeking expressions of interest from interested and qualified consultants for the following consultancy.

�������������� ������������������������ Faailoga Tupe: $3,000.00

����������������������������������� Tapunia: Aso Faraile 4 Oketopa 2013

������������������������������������������������������������������������������������ ������������������������������������������������������������������������ ���������������������������������������������������������������������������������������� �������������������������������������� ���������������������������������������������������������������������������� ������������������������������������������������������������������������������ �������������������������������������������������������������

Interested consultants will be assessed on the basis of the information provided in the EOIs and those selected will be sent copies of the detailed Terms of Reference (TOR) and other relevant information (including Instructions to Consultants) to help with the preparation of their detailed proposals. Consultants intending to submit EOIs are reminded that detailed curriculum vitae of staff who will be involved in the consultancy as well as financial proposals are not required at this stage. Expressions of Interest to be clearly marked “Expression of Interest: MNRE SATFP 006-2013: Potential to use woodlots as collateral to obtain credit” must be addressed to the Chief Executive Officer, Ministry of Natural Resources and Environment, Level 3, Tui Atua Tupua Tamasese Efi Building, Sogi. The deadline for submissions is 10.30am local Samoan time on Monday, 21st October 2013. For more information, please contact Moafanua Tolusina Pouli by email: tolusina.pouli@mnre.gov.ws or Elizabeth Kerstin at: Elizabeth.kerstin@mnre.gov.ws

�������� ��������������������������������������������������������������������������������������������������� ����������������������������� ��������������������������������

Taule’ale’ausumai Tuifuisaa Laavasa Malua Chief Executive Officer A - 28/09/2013, 05,12,19/10/2013

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 31


INIINI SAMOA NOTICES

MATAGALUEGA O FUAINUMERA FAAMAUINA SUESUEGA O TUPE MAUA MA TUPE FAAALU AIGA TAITASI, 2013 Mo i latou uma sa faafaigaluegaina le tumau i Suesuega o Tupe Maua ma Tupe Faaalu a Aiga Taitasi 2013 Vaega 2, a le Matagaluega o Fuainumera Faamauina e faapea; 1. Ua tapena atu nei le Matagaluega mo le faataunuuina ole Vaega 3 ia Oketopa 21 – 16 Novema 2013. O loo manaomia lo outou susu mai ile tatou Ofisa Tutotonu e faailoa mai lou toe auai mai i le faaauauina o le tatou galuega i le Vaega lona 3. Ia le silia ma le Aso Lua 1 Oketopa 2013. Afai ole a le mafai ona faailoa mai lou auai i le Vaega lona 3 i lea aso, o le a tuuina loa le avanoa mo nisi o loo talosaga mai.

2. O loo iai foi nisi avanoa faigaluega mo lea lava galuega. Mo nisi e fia talosaga mo ia avanoa, ia faafesootai mai le Ofisa o le Matagaluega Fuainumera Faamauina, FMFM11 Fogafale 1, mo le tuuina atu o Pepa Talosaga. Mo nisi faamatalaga faafesootai – Avaisega Sara Taua’i, telefoni 62007

Tapuai Laupua Fiti Mo le Faamau Fuainumera a le Malo A - 28/09/2013

Expression of Interest

The Samoa Bureau of Statistics invites expressions of interest from owners of right hand drive vehicles for hire during the Phase 3 of the Household Income and Expenditure Survey (HIES) 2013. A total of 9 vehicles are required and the dates for hire will be from 21st October to 16th November 2013. This timeframe may be extended by one week. Private Car Owners 1. Minimum 5 seaters (Van, Hilux Double cab) 2. 2005 model and latest 3. Right Hand Drive & 4WD 4. Current Registration and warrant of Fitness 5. Vehicle must have spare tyre and appropriate tools 6. Driver must have valid driver’s license and clean Police record 7. Total number of vehicles needed = 9

All expressions of interest must be in writing, in a sealed envelope, addressed to the Government Statistician and includes the following information: 1.

Type of vehicle you are offering

2.

Rate offered per day

3.

The area you wish to cover

These must be submitted to our main Office on the 1st floor Government Building, no later than 4.00pm on Friday 4th October 2013. The envelope must be clearly marked “Expression of Interest – Vehicle Hire for Phase 3 of HIES 2013”. The areas to be covered in Phase 3 of Survey together with other information can be obtained from Ms Nerisa Leilua on telephone 62007 or email nerisa.leilua@sbs.gov.ws The opening of expression of interest to which all interested candidates are invited will be on Friday 4th October at 4.30pm at our Conference Room on Level 2, Government Building. We reserve the right to accept and/or reject any offers.

Tapuāi Laupua Fiti for: ACTING GOVERNMENT STATISTICIAN

A - 28/09/2013

Itulau 32 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

A - 28/09/2013, 12/10/2013


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

O le gasegase ua leva le fa’a�tauli o le LDS Marieta Heidi Ilalio O le itu lea na ta’utino sa’o ai se tasi o ta’ita’i o le Ekalesia a Iesu Keriso o le ‘Au Pa’ia o Aso e Gata Ai i Samoa nei ina ua talanoaina le mataupu o lo’o finauina ma nisi o le ekalesia i Purisipeni i Ausetalia. Na saunoa Peresetene Fa’amoana Uta’i ina ua fesiligia e tusitala i se fonotaga i lenei vaiaso pe o se gasegase ua leva ae tali mai o lea lava ma o se fa’afitauli o lo’o taumafai pea le ekalesia e fa’amalamalama ai tagata e le’o malamalama. O lenei fa’afitauli e pei ona ta’ua o lo’o tete’e ai nisi o tagata Samoa o le ekalesia LDS i Purisipeni ma o latou tu’ua’ia ai le fa’asā ona toe fa’aaogā o le gagana Samoa i so’o se sauniga a le ekalesia e fa’atautaia. Peita’i na tete’e iai ta’ita’i o le ekalesia aemaise o le Peresetene a le Ekalesia o le LDS i le Pasefika, Elder James J. Hamula e lē moni nei fa’amatalaga e pei ona tu’ua’ia ai e lenei vaega to’aititi o le ekalesia ma ave ai le ekalesia i le fa’amasinoga i Ausetalia. O le gasegase lenei e pei ona ta’ua o le tete’e pea o nisi o tagata o Samoa o lenei ekalesia o lo’o aumau ma lolotu ai i le tele o uarota Palagi a le ekalesia e finagalo ina ia faia pea uarota Samoa ma fa’atino uma sauniga i le latou gagana aemaise le faamalosia ai o tu ma aganu’u fa’a Samoa ia latou fa’atasiga fa’a le lotu. O se itu na saunoa iai Elder Hamula e mafai ona taga’i iai ta’ita’i o le ekalesia e fa’atino pea uarota Samoa mo tagata Samoa nei e tete’e pea pe afai e le mafai ona malilie i le fa’ai’uga na faia i le tausaga e 2007. O lenei fa’ai’uga na tu’ufa’atasi ai uarota Samoa ma uarota Palagi ona o le naunauta’iga o le ekalesia LDS ua tele mau tagata ma a latou gagana ma e pau le gagana e fa’afaigofie ona malamalama uma iai so’o se ituaiga tagata o le fa’aPeretania, peita’i e le’i talia gofie e tagata Samoa ia o lo’o tete’e ma o latou ave ai loa le Ekalesia aoao i Ausetalia i

Peresetene Hamula ma ta’ita’i o le Ekalesia LDS i Samoa nei.

le Faamasinoga. O le taimi nei na saunoa ai Elder Hamula e le mafai ona toe gaioi le ekalesia i so’o se fofō e fia faia ona o lea ua i luma o le fa’amasinoga le mata’upu. Na fesiligia e tusitala Elder Hamula ma ta’ita’i o le ekalesia i Samoa pe aiseā na lē faia ai se fofō ina ua iloa le fa’afitauli lea mai le amataga ae na tali ta’ita’i o le ekalesia ua fiu e talosaga ni fonotaga ma le itu tete’e lenei peita’i e le’i finagalo iai. Na saunoa Elder Hamula na mafai ona malaga uma ta’ita’i o le ekalesia i Samoa nei e to’alima e latou te molimauina sauniga a uarota uma a le ekalesia LDS i Purisipeni ma taumafai e aumai ai ni fa’amaoniga o le fa’asā o le gagana Samoa ona toe fa’aaogā, peita’i na saunoa uma ta’ita’i nei e lē moni ona na tele ina fa’aaoga uma gagana e lua, fa’a-Peretania ma le fa’a-Samoa i taimi o so’o se sauniga na fa’atino. “E le o fa’asaina e le ekalesia le fa’aaogaina o le gagana Samoa ma o a’u lea ou te molimau atu o lo’o sa’oloto lava tagata Samoa e fa’aaogā le gagana ma o lo’o tele lava ina fa’aliliu pe a mae’a ona fa’aaoga le gagana Peretania,” o le saunoaga lea a Peresetene Uta’i.

O le finagalo lava fo’i lea a se tasi o ta’ita’i o le ekalesia i Samoa nei na malaga e molimauina pe sa’o nei tu’ua’iga, Peresetene Saipele Fa’alogo lea na ia ta’ua o le tele lava o tatalo na faia e uarota na auai atu iai o lo’o fa’aaoga lava le gagana Samoa ma o lo’o tele lava tagata Samoa o lo’o auai atu pea i sauniga lotu. O tagata Samoa nei o lo’o tete’e na fa’aalia e Elder Hamula e pe a ma le to’a 40 mai le afe ma afe o tagata Samoa o lo’o latou talia gofie suiga o le fa’atautaiga o sauniga a le ekalesia ina ia malamalama uma ai so’o se itu’aiga tagata o gagana ese’ese i taimi o tapua’iga. O le agaga o le afioga i le Peresetene o le Ekalesia i le Pasefika, Elder Hamula ina ia malamalama tagata Samoa e le’o taumafai e fa’asa ona fa’aaoga le gagana ona e taua i so’o se tagata lana gagana e tapua’i ai, peita’i ona o le tilotilo aga’i i le fa’atupula’ia pea o tagata ese’ese mai atunu’u e fia o le lalolagi o lo’o i Purisipeni o le mafua’aga lea o le faia o lea suiga i le tausaga e 2007. “O le fa’afitauli o lo’o mafua ai lenei fete’ena’iga ona o le lē malamalama o lenei vaega o tagata Samoa o lo’o tete’e i le taimi na faia ai suiga nei i le 2007 ma o le galuega tele lea o le taumafai o

le ekalesia i ni auala e fa’amalamalama ai lenei mataupu,” o le saunoaga lea a Peresetene Hamula. O lo’o iai le fuafuaga a Peresetene Hamula ma ta’ita’i o le ekalesia i Samoa nei e feiloa’i atu i le afioga i le alii Palemia, Tuilaepa Lupesoli’ai Sa’ilele Malielegaoi pe a toe taliu mai i Niu Ioka i nisi o fonotaga i se taimi o i luma.

Peresetene o le Ekalesia LDS i le Pasefika, Elder Hamula.

Fa’au’u Samoa ia Ianuari avea ma atunu’u atia’e Marieta Heidi Ilalio

O le tele o galuega toe fa’aleleia mai afa fulifao ma le tele o fa’alavelave fa’alenatura o le isi lea mafua’aga na tuai ai ona fa’au’u Samoa e avea ma atunu’u atia’e.

O le aso muamua o Ianuari o le tausaga fou o se aso taua lea mo Samoa ona o le a avea ai loa ma atunu’u atia’e ma ave’ese mai ai i le lisi o atunu’u tau atia’e o le lalolagi. O lenei fa’amoemoe na saunoa ai le sui Palemia, Fonotoe Pierre Lauofo o se fa’amoemoe ua leva ona tatau ona fa’atino

ona ua loa tausaga o manana’o Malo Aufa’atasi e ave’esea loa Samoa mai le lisi o Malo tau atia’e, peita’i na ia saunoa o le mafua’aga ona o le tele o afā tetele na a’afia ai Samoa i tausaga e tele ua mavae ma fa’atuai ai. “E le gata i lea na soso’o mai ai lava ma le tsunami ma Eveni lea na a’afia ai i le tausaga ua mavae lea e tau fa’asolo

ai galuega fa’aleleia ma e mana’omia ai le lelei o le tamaoaiga o Samoa a’o le’i o’o ina ia fa’au’u e avea ma atunu’u atia’e lona tamaoaiga,” o le saunoaga lea a Fonotoe. Na fa’aalia e Fonotoe e le’o leaga le tamaoaiga o Samoa, a na leaga se manū o oge ma fia’a’ai ona tagata (se’i tulou). “A tatou ō i faleoloa ma maketi o lo’o tatou va’aia ai le tele o mea

taumafa mo le fofoga taumafa o tagata o le atunu’u ma e ta’u mai ai o lo’o lelei lava le tamaoaiga o Samoa e le’o iai se fa’aletonu,” o le saunoaga lea a Fonotoe. Na mafua ona toe lagā e le sui Palemia lea mataupu ona o lo’o fa’aalia pea atugaluga o le Tautua Samoa i le fa’aletonu o le tamaoaiga o lo’o va’aia ma o le popolega i avea

ma atunu’u atia’e lona tamaoaiga a’o lea e fa’aletonu. O le talitonuga maumaututū o Fonotoe ua leva ona fia avea Samoa ma atunu’u e atia’e lona tamaoaiga ae na fa’atuai o tulaga e pei ona ta’ua i le tele o fa’alavelave fa’alenatura na a’afia ai ma e tatau ona fa’aleleia uma tulaga na fa’aleagaina a’o le’i o’o i le fa’amoemoe taua

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 33


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Faia a’oa’oga fuagā fanua i le ‘ea Marieta Heidi Ilalio O se a’oa’oga o le a lē gata ina manuia ai Samoa i le tulaga tau i fa’afanua o le atunu’u ae o le maua ai o tomai ma agava’a fou mo i latou ua a’o’oga ai. I se fa’atalanoaga ma sui o lenei nusipepa na saunoa ai le afioga i le Ofisa Sili o le Matagaluega o Puna’oa Fa’anatura ma le Si’osi’omaga, Taule’ale’ausumai La’avasa Malua o se a’oa’oga ua loa tausaga o tau fuafua mai. O lenei a’oa’oga e pei ona saunoa ai Taule’ale’ausumai, o le agalelei mai o le Malō o Ausetalia e auala mai i le AusAid ua fa’atupeina ai lenei a’oa’oga taugatā e pei ona fa’atautaia i le amataga o le vaiaso. E silia ma le to’asefulu sui auai o le Matagaluega o le Puna’oa Fa’anatura ma le Si’osi’omaga (Vaega e Tapenaina Fa’afanua) atoa ai ma nisi o sui auai o le Malō ma nisi o le vaega o pisinisi ua mafai ona auai. Na saunoa ai Taule’ale’ausumai o le fa’amoemoe ina ia mafai ona faia lenei auala vave fa’atekonolosi ua leva ona fa’atinoina e atunu’u i fafo e maua ai ata o fanua i luga o le initaneti po’o aupega o feso’ota’iga fa’apitoa o le a faia e le matagaluega. O lenei a’oa’oga na fa’atautaia e nisi o sui mai le Vaega o Fa’afanua a lenei Itulagi

lea e pei ona saunoa ai le alii Konesale ia Jack Green o se fa’amoemoe o le a maua ai le tomai fou e sui na auai e fa’aaoga ai nei auala e vave toe lelei atoatoa mo fa’afanua o laufanua o Samoa pe a fia sailia. O se itu na saunoa i ai Taule’ale’ausumai e talitonu lona tagata o le a vave ma maua ai pea fa’amaumauga lelei mo le tele o ata o laufanua o Samoa e fia maua e tagata nu’u o Samoa lava ia mo le tele o su’esu’ega ma fa’amaumauga. O le taimi nei e na’o le tasi lava le vaega ua iai le laisene e tapu’e mai ai ata o laufanua o Samoa i luga o le ‘ea ua na’o le kamupani pu’eata lea e iai le latou va’alele fa’apitoa e nafa ma lea matafaioi ma e pau le tulaga o lo’o a’oa’oina ai sui nei mai Samoa o le fa’agaioia o le fa’aaogaina o lenei auala o feso’ota’iga fou e maua ai nei fa’amaumauga. O le a ta’ita’ia e le matagaluega ia auala e mafai ai e tagata lautele ona maua nei fa’amaumauga pe a mae’a nei a’oa’oga e ala i tulafono ina ia pulea tatau ai le fa’aaogaina o nei fa’amaumauga. Ofisa Sili o le Matagaluega o Puna’oa Fa’anatura ma le Si’osi’omaga, Taule’ale’ausumai La’avasa Malua.

Tete’e sui Palemia i ni a’a�aga o le vaelua o itumalō Marieta Heidi Ilalio

lona suafa. “E leai la se itu o le a vevesi ai fua ona ua na o ni fuafuaga ua mae’a ona taga’i iai le Kapeneta ma ave i luma o le Palemene ae e le’i iai se Tulafono po’o se pili e pasia ai nei suiga,” o le saunoaga lea a Fonotoe. O nei suiga o lo’o fa’aalia ai e vaelua ai nisi o itumalō tetele e lua ona sui ona resitala lava lea o le tagata i lona nu’u ma palota ai lava na’o le tasi lana sui e le mafai ona fa’aaogaina le lua o palota. O se itu na tete’e ai le Tautua ma o latou fa’aalia o le a fa’aaoga ai le palota poloka ma saisaitia ai le sa’olotoga e filifili ai sui e le tagata palota o lo’o ave iai lona fa’atuatuaga. O le talitonuga a le Itu Agai e sili ona fa’aaoga pea palota e lua a le tagata ma a maua e sili atu ona fa’aleaogāina ma e faigofie atu le faiga lena i lo o le faiga fou lea ua fuafua.

A’o fa’agasolo pea resitara mo le sauni atu i le isi faiga palota tele a le atunu’u o lo’o fa’aauau pea ona finau le Itu Agai ma le Malō i se tasi o fuafuaga o lo’o ta’atia a le Komisi fa’apitoa mo le su’esu’eina o suiga o faiga palota. O nei suiga o lo’o aofia ai ma le mataupu i le ono vaelua o itumalō tetele ia e ta’ilua ona sui i le Maota Fono ma e ta’itasi palota a le tagata e mana’omia i lona afio’aga i totonu o lea itumalō. O se mataupu na lagā ai finagalo o le Itu Agai ma o latou te’ena ai lea fuafuaga e ui e le’i ta’oto i le Palemene lona talanoaina, ae e tatau ona toe taga’i iai le Komisi fa’apitoa o lo’o iloiloina. O le talitonuga o le ta’ita’i a le Tautua Samoa, Palusalue Fa’apo II o le a avea lea ma tulaga e vaeluaina ai itumalō o lo’o fa’avae i le aganu’u e le mafai ona suia ona tofiga. Peita’i o le tali atu a le sui Palemia na ia saunoa ai, o le tulaga muamua, e le’o iai se tulafono i luma o le Palemene e pasia ai nei suiga ma le isi vaega e leai se a’afiaga o itumalō pe a O se tasi o fale palota i taimi o faiga palota a le atunu’u. vaeluaina ona e palota O lo’o fete’ena’i pea le Itu Agai ma le Malo i nisi o suiga lava le tagata ia i lona ua fuafua mo le faigapalota o lo’o lumana’i nei. afio’aga pe a resitala ai Itulau 34 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

Malifa, Apia Samoa Tel: (685) 26094 Fax: (685) 26095 Mob: (685) 7748008 Email: henry@pacificfreight.ws Contact: MISA HENRY LEOTA Specilizing in: Air Freight, Sea Freight, Custom Broker, Distribution, Moving Possessions, Cartage Large enough to count, small enough to care

Dear valued Customers, please be advised that our office will start at its NEW location from the 02nd Sept 2013, Mynas Complex Matautu. For further enquries or information feel free to contact Mobile: 774-8008 Thank you for your continued support.


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Tauao�a sui o komisi o galuega mo fetufaa’iga

Afioga i le Sui Palemia, Fonotoe Pierre Lauofo ma sui usufono o le fonotaga lona 11 o Komisi o Galuega a le Pasefika lea na fa’atautaia i Samoa nei.

Marieta Heidi Ilalio O le lona 11 ai nei o fonotaga a sui o Komiti o Galuega a atunu’u o le Pasefika lea ua talimalō ai Samoa i lenei tausaga e pei ona tatala aloa’ia e le afioga i le Sui Palemia, Fonotoe Nuafesili Pierre Lauofo i le Aso Lulu. O lenei fonotaga na saunoa ai le afioga i le Sui Palemia o se avanoa lelei e fefa’asoaa’i ai manatu ma tomai fa’apitoa ina

ia una’ia ai pea le alualu i luma o le tautua a Komiti o Galuega a atunu’u ta’itasi o le Pasefika. Na ia saunoa o nei fonotaga ua fai si leva ona fa’atautaia pea ma e tele ina talanoaina ai tulaga tau i faipisinisi i le fa’amautūina, o auaunaga mautū e mafai ona ofoina atu, fa’aleleia o itu tau ta’ita’iga ma le fuafua lelei o tulaga i le pulea o tagata faigaluega. E fa pepa a Samoa na fa’asoa

atu i le ‘au usufono e silia ma le to’a 40 lea na saunoa ai le afioga i le Ta’ita’ifono o lenei fonotaga, Tu’u’u Dr Ietitaia Taulealo o auala lava e fa’aleleia ai le fa’atinoga o galuega a Komiti o Galuega i atunu’u ese’ese o le Pasefika, e aofia ai auala uma e atina’e ai auaunaga e solosolo lelei ai pea fuafuaga alualu mamao mo nei fa’alapotopotoga. “E talanoaina ai ma

taumafaiga uma e tatau ona ‘ausia e pei o le alualu pea i luma o le tamaoaiga e ala i tagata asiasi mai fafo lea o lo’o fa’amalosia ai pea tiute a le ‘au faipisinisi, aemaise o auala ese’ese e fa’aleleia ai auaunaga a le tele o aufaigaluega ma maua nisi o metotia silisili e fa’aaoga i lea tausaga ma lea tausaga, o le saunoaga lea a Tu’u’u. O le itu taua na fa’ailoa e le afioga ia Tu’u’u ua mafai ona

ofi ai ma isi itu taua o le soifua o tagata e pei o le si’osi’omaga, feso’ota’iga, soifua maloloina ma isi tulaga fa’apena ina ia alualu ai pea i luma le auaunaga fa’a-le-komisi o galuega ma soifuaga lautele o tagata. O lenei fonotaga na fa’atautaia i le Faletalimalo o le Tanoa Tusitala mo aso e lua.

TAALOGA / SPORTS

Lagolago Punjas aulakapi Apia Maroon Valenitina Masoe O le kamupani a le Punjas Flour, o se tasi lea o lagolago malosi o le atina’e o le ta’aloga o le lakapi i totonu o le atunu’u. E le gata i lea, ae ua iai fo’i nisi o fa’agatama, ua o’o atu iai la latou fesoasoani, e le gata i le itu tau tupe, ae o le itu fo’i i le fa’atupeina o toniga e fa’aaogaina e ‘au ta’aalo. O le vaiaso la lenei, ua fa’aaopoopo ai nisi o ‘au ta’alo e faiga fa’a- pa’aga ma le Punjas, lea ua filifilia ai le ‘au lakapi o le Apia Maroon lea o lo’o i totonu o le Iuni a Apia. Ua fōa’i atu iai e le Punjas se toniga e aofia ai o latou mitiafu lakapi (jerseys), o ofu vae pupu’u ma totini.

Le au lakapi a le Apia Maroon i le latou toniga fou, ma sui o le kamupani a le Punjas Flour.

O lea fesoasoani, e tusa ma le $6200 lona tau aofa’i, ma na fa’aalia e le Ali’i Pule o le Punjas, Roneel Mani, o le a le gata ai ii le lagolago a le Punjas mo le atina’e o le lakapi, o le a fa’aauau pea i ‘au o lo’o latou galulue fa’apa’aga.

Sa fa’afetaia e le Pulega o le Apia Maroon lea foa’i, ua fa’aleleia atili ai nisi o tulaga, o lo’o mana’omia pea mo le aga’i i luma o le ‘au lakapi o le Punjas Flour Apia Maroon. INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 35


Access Cash 24/7 | Instant Issue GOLD CARD | AVAILABLE AT ALL BRANCHES ph : 26766 | digifix: 8426766 www.nbs.ws facebook.com//nationalbanksamoa

VAAIGA IA SAMOA

iniinisamoa@gmail.com

Satalo Primary School Community Day

Island Shoppers i Lalomalava.

Lamositele Store i Falealupo.

Titi ma Afioaga, faiaoga o Nene Primary School.

Taimi o le savali, Satalo Primary School.

Itulau 36 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


FAAFIAFIAGA / ENTERTAINMENT

Si mea e tunu ma si mea e ota Tusia e Galumalemana L. Onesemo E fā lava mea na fa’afiti ai le poto o Solomona. O le ala o le gata i luga o le papa, o le ala o le aeto i le vāteatea, o le ala o le taupou i le mānaia ma le toe fo’i mai ma le fa’apēfea ona iloa e le kamupanī telefoni feavea’i ua tele lana paleni poo ua uma foi lana paleni. O le mea e ofo ai Solomona, a o’o ina laititi lana pāleni (credit) ua sau le faamanatu. Ua lē toe lafoina mai ni faalauiloa, ia e faapea mai e text i le a le numera e avanoa ai mo le se’i mo le a ma le a. Toetoe o taimi uma e sau ai le faalauiloa i lana telefoni. E uma loa le credit a Solomona ona lē toe aumaia loa ni fa’alauiloa ae ua na o le faamanatu mai ua lē lava lau paleni. Faimai Solomona, e pei lava e sipai tagata nei i lana telefoni fua i le iloaina o mea o lo’o tutupu i lana telefoni. O le mea e popole ai fai mai Solomona, o ia e tele ana teine ma e masani ona talanoa iai i le telefoni ma o nisi taimi ua fai atu mā tala ae faalogo iai i’a o le sami e matuā pepē lava o lona uiga o lo’o faalogologo iai tagata nei i ana telefoni pe’ā fai. Fai mai Solomona, o le mea lava lea na matuā ‘ina’inā ai lona tamā o Tavita i le vaitaimi o fai party line auā e faalogologo lava le isi aiga pe a talanoa le isi aiga i le telefoni. O aso nā afai e to’alima aiga i le laina ona fa’aaogā lea o tatagi o le telefoni e iloa ai e le aiga ona tali pe a sau ā lātou tatagi e lua pe o le tolu fo’i. *****************************************

Fai mai fo’i Solomona, ua leva ona lēai sana telefoni fale ae o lo’o sau lava le pili telefoni fale i māsina uma. Ua fa’afia ona logo iai e o’o i le atigi telefoni ua leva ona lēai se mea. E o’o fo’i i le mea sa sulu ai le telefoni i le 2010 ua lēai se mea. Ae lē tuai lava le sau o le pili i māsina uma. Fai mai Solomona, o ia o se tagata poto tele ma i lona lava iloa e lēai se tagata na muamua mai poo sauni mai foi e tutusa ma ia i le poto. Ae ua matuā tō’ele lava i le aufai telefoni nei. ***************************************** Misa le tamāloa tuā ma lona toalua. Teva loa le tamāloa oso i lana ta’avale fou ma alu loa i le ‘ātoa. E matuā lēiloa lava le mea e alu iai. Taunu’u i le magafā ona tu lea o lana ta’avale ae fesili i le tamāloa o lo o faatali pasi ai, “O fea e alu iai le auala lea?” “O fea e te fia alu iai?” Ua toe fesili mai iai le tamāloa lea e faatali pasi. “Ou te lēiloa.” O le tali mai lea a le tamāloa i totonu lava o lana ta’avale. “Alu ai pea i le auala lenā. So’o se auala lava e te taunuu lava i le mea lena e te fia alu iai.” O le toe tali atu lea a le tamaloa faatali pasi. ***************************************** Ua sāuni nei Rusia e auina atu lana fitafita i totonu o Sūria. O le a le uiga o lea mea? Fai mai e mata’itū mea tau vailā’au a Sūria. E lē o le galuega lea a fitafita e tausia le filemū a le UNO. O le mea ‘ese lea ma o se mea fou fo’i i tala fa’asolopito o le lalolagi ma malo sa’oloto. Masalo ua faapea Rusia ua vaivai Amerika ina ua tia’i e ana uō māsani e aofia ai ma Peretania. Pe masalo ona ua iloa e Rusia e pala’ai le peresetene lea

iniinisamoa@gmail.com e puleaina Amerika lea o le a faaoso ai lana vaegā’au i Sūria. Talu mai lava le tau avatu o vaegā’au a Rusia i Cuba i le 1960, lea na fa’afefe ai e Amerika Rusia atoa ai ma le faia’ina o Rusia iā Afganistan a’o lagolago e Amerika le Taliban atoa ai ma le malepe ole Soviet Union o lea fa’ato’ā toe faalogoina le leo o Rusia. Tālosia ae tau, se’i tau fa’ala’ititi ai le faitau o le lalolagi auā o lea ua faasolo ina lēai ni mea’ai a le lalolagi sei vaganā ai Sāmoa ua amata pala le talo ma le ta’amū.

O LE KULUKU, O LE FA’AMASINO MA LE PALEMIA Na gata la tatou tala i le vaiaso talu ai ina ua foi mai Loimata sa iai ile faamasinoga o Samu ma ua ese foi lagona ua o’o ane ia te ia. Fa te ia ua uma ona lagona i le komesina ina ua tia’i o ia faafasifa’i i le ala. Fa te ia ua avea le taimi umi lea na valavala ai e faagalo ai le tu’ulafoa’i ma le le amanaiaina ina ua ‘ai ‘ulu tuana’i tāisi. Ua savalivali aga’i i le taligalu ia Loimata ma lana tama o Loifea. Ua fetaa’i fa’alou e leai se maga ia faamatalaga. O le fesili atu ma tali mai. Ua fa’asalemausau lava ona o le taumafai i se paganoa e sofai ai le fa’afatu’ulu lea o lo’o tu’umaunu ai Loimata. Ua uma tala o le nuu. Ua uma tala o le ekalesia. Ua uma tala o le ā’oga e ui na fiu Loimata e taufa’asufi na tala e uiga i ana uō fou e to’alua lea

Faaauau itulau 38

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 37


LE FAGONO

iniinisamoa@gmail.com

O LE KULUKU, O LE FA’AMASINO MA LE PALEMIA Mai itulau 37 Tusia e: Galumalemana Lafi Vaega XIII ua momoli maia o ia i le fale. Ua uma foi tala o aunties ma uncles ma cousins ma grandparents, o tala o le lagi ma le lalolagi ma le gaogaosā ae le’i o’o lava i le ‘auga o le savalivaliga. Ua tatau ona ta’utino le solo a le tamāloa Falelauniu, ae talia tua o patatua i se lagona mā’ale’ale o si ana tama o Loifea. “Se’’ ou fesili atu lava po’o fea le nuu o Sauafea, a’o ai fo’i ni ona mātua ma ni ona ‘āiga, auā ou te matuā leiloaina lava ma te le’i talanoa foi iai. O le tele o taimi ou te fa’apea lava a’u o le ‘āiga o Sauafea lea tatou te iai ae ona o nisi taimi e muimui ai e grandma Sauafea ona ou fa’apea lea, e lē o ni tala ia e fai e se tinā i sana tama. O le tele fo’i o taimi e musu lava grandma ou te latalata iā Sauafea e tāofi fo’i a’u pe’ā ou alu ou te fesoasoani i le faiga o feau. Ua tau tō le sela o Loifea. Ua umi tele le la savaliga. “O lo’u tamā moni lava ia Sauafea, a?” Ou te fai atu fo’i ona e iai isi fafine o le nu’u e fai ma ā latou ūlaga le fai mai e leai lava se mea o a’u e so’o iā Sauafea aemaise lava le faletua o le faifeau. Ua gūgū Loimata. Ua lē mautonu. Ua lēiloa po’o le a le tala a fai. O le ‘autū lea na ōmai ai ina ia ta’u iā Loifea le mea tonu lava lea ua fesili mai ai. Ua tu mai i ona luma si tamaloa o Sauafea ma tausaga e tele sa pologa ai i le tausiga e le gata o lona aiga i ona matua ae o si ana tama. E iloa e Sauafea e le’o sona atalii ia Loifea. E mai lava i le amataga sa na ia iloaina lava ae o le popolega o le iloa lea e Loifea e le’o sona tamā moni lea. Ua fa’alētonu le manatu o Loimata ona ua mamafa tele iā te ia si tamaloa o Sauafea ma lana tautua i lona aiga. O le fesili tele o lo’o tu mai, “O le a se tamā lelei mo lana tama?” O le komesina o lo’o molia i le fasioti tagata faamoemoeina e lauiloa e le atunu’u atoa po’o le fama (farmer) mai tuā e leiloa tusi le igoa? Oi, e leai. E iloa e Sauafea tusi lona igoa ma tusitusi. E iloa foi faitautusi fa’a-Sāmoa, ae lē ilafia se iloa nanu. O lona uiga e gata ai lava o ia i tuā ma e lēai se lumana’i e maua mai ai i le taulaga ma e oti lava ma le fa’alēiloa. A’o Samu o le taimi muamua lea ua mafaufau ai Loimata i le igoa o Samu Pamu. E ui o le a soloatoa i le falepuipui pe a faamaonia lana agasala ae o le tagata sa lotolotoi i le puleaina o le mālō. E lelei ona aiga ma e tu lelei

foi e fesoasoani i le lumana’i o si ana tama. E leiloa pe na o le pau lea o le suli o Samu auā afai e na o Loifea le suli o Samu Pamu lea ua oti le toalua o Samu, o Selemaia, o lona uiga e maua uma e si ana tama le faaputuga oloa a lona tama. Po’o fea lava le oga lalolagi o nanā ai ma tanumia o lana galuega lea o le susu’e uma i luga. O le a tu loa le fafine mai tuā i lona tofi. Talofa iā Sauafea. Ua fuatia, ua faatautau ma ua maua ai ua uma le aoga. “O le mea lea sa mamafa i lo’u loto i aso uma o le ta mafutaga, e mai lava i lou pepe sa tau fuafua se taimi e ta’u atu ai ia te oe auā e lelei lou iloa mai ia te a’u nai lo le fai atu o se tagata ia te oe ona ou te mautinoa e tele lava ni au fesili. E tele foi mea e tatau ona e iloaina aemaise ua e matua foi. E lelei lou malamalama i nei mea uma e faigofie ai lou lumana’i. O lou tamā moni lava le tamaloa lea na pu’e mai lona ata i le nusipepa lea na e faitau ai. O le mea foi lenā na ou nofo ai se’i ou alu ou te tapuai i lona faamasinoga. Pau lava lea o le mea faigatā ona nate leiloaina o oe o lona atali’i. O le aso 18 lea e toe fa’aauau ai le fa’amasinoga ona ta ō lea ta te tapua’i ai ma faailoa ai oe.” Ua fa’amamulu e Loifea le lima o Loimata. Ua faasili i le laa e tasi lo la va. Ua leai se isi e toe tautala. Ua matu’u atu le avega sa pologa ai Loimata inei tausaga e tele. Fai mai fo’i le talitonuga e mafai e fafine ona nonofo ma se agasala e o’o lava i le oti ma o le mafua’aga lea e feoti muamua ai tamaloloa ona e fa’asala e le Atua fafine ona o agasala teuloto nei. O fafine e leai ni a latou agasala teuloto, e feoti aulelei lava. O Loifea ua leai ni ona lagona, leai ni ona manatu ma ua taumafai e faamalu ma nuti nuti le mau lea ua aumai. O lona lumanai atoa ua suia nei ma o lea faatoa fa’avae lona olaga. E amata atu i le aso lenei o le a lona lumanai e o’o iai e mafua i le aso nei. Ua nofo ane i lalo ma faatautau ona vae i le taligalu ma autilo mamao i le sami i le mea e gata ai lana vaai. Ua mafaufau i lona olaga ma Sauafea ma ona grandparents ma le latou nuu, o ana uo, o ana uo fou i le latou aoga. Ua tau ane le faasologa o ona mafaufauga i ana uo fou ia latou te omai i le la ta’avale, auoi, tafefe, o ia o le tama a le po. Na fautuaina e le loia a Samu Pamu, ia Samu ma lona aiga ina ia tautuana le ifoga i le aiga o le fafine ua oti, aua e tusa lava pe le’i fasiotiaina e Samu, ae aoga tele mo le faamasinoga. E le faapea o le ifoga e ta’u atu ai o le tagata ua ifo o

le tagata agasala lea. E ‘ese Samoa mai i isi atunuu o le lalolagi, ona o Samoa e te tali muamua i le va fealoaloa’i ma le avafatafata, mulia’i i le tulafono. Na’o Samoa foi e te oti faalua ai e tusa lava pe ua e oti. I le uiga moni o le upu oti ae faasala oti lava lou aiga e le nuu pe afai o oe na mafua ai le oti. O Samoa foi, e lua ana faamasinoga, e ‘ese ai le faamasinoga a le Atua. Afai e te sala i le faamasinoga a le nuu i se solitulafono e te toe sala foi i le faamasinoga o tulafono a le atunuu ma e le faia a’i faasalaga nei e lua. Masalo, po’o le tolu i le vaveao na lagai ai le nuu o Samu e malaga atu e faataunu’u le ifoga i le mea e iai le nuu o Selemaia. E le’i logoina e se isi le aiga o Selemaia e uiga i le ifoga lea ua alu atu. O tulaga faapea e le tau logoina ma e le faatalia mai foi. E ui lava i lea o loo iai lava le manatu faatalitali mai o le nu’u lea e afaina lo latou tagata ona o le aganuu taua tele le mea lea o le ifoga. Talu ai o lo’o iai le lagona ita ma le lagona fia taui ma sui e mafua ai ona faataunu’u le aganuu lenei. O le iliai’a, o le moenoa ma le laufa le ainā e mafua ai ona ifo tagata. E lua pasi na ave ai le ifoga. O le pasi o le aumaga ma le pasi o alii ma tulafale o le nuu. O Tofa Filimaua na aveina le ifoga. Na tonu o le alii sili o le nuu o le a pulou. Na finau foi le faifeau o le nuu e malilie le nuu ae avatu o ia e pulou. Na umi lava o fefaloa’i ma e na tonu ai loa o le a pulolou si alii o le nuu. O le a tapua’i le alii sili o le nuu ma le susuga ile faafeagaiga e le malaga foi ae tapuai atu i le nuu. E t’a la’ititi lava le 5 i le vaveao ae taunuu loa ma o lo’o pogisa lava. Na faatutu pasi e tusa e 50 mita mai i le fale o le aiga lea e o iai le ifoga ona savavali loa lea. Ua tapa atu Filimaua i lona fue ma le to’oto’o ua u’u faatasi i le lima e tasi savali loa e ta’imua i le solo ua aga’i atu i lumā fale o le aiga. E pogisa faasoloatoa lumafale o le aiga ona o le taimi pito pogisa lea o le po, o le taimi e fou atu ai le pogisa i le malamalama ma faapena ona faoa e le malamalama le pogisa ma tatafa mai ata o le aso fou seia o’o ina susulu mai ave o le la oso. Ua tau autago le toeaina ia e tafi le oneone o le e faamautu ai le nofoaga. Ua taufai saofafa’i i lalo ma ua tapa le ie o le ifoga. O se ‘ie manaia. Pe luasefulu aga, matagofie ona ‘ula, e atu lua i lalo ma le ‘ula i le vaega e gata ai. Fai le tala a le aiga o le ‘ie ua leva ona tatao i le maoega ma e sa u’u i le fagu’u i lea taimi i lea taimi ma ave i fafo i le

la. Fai mai ua memea lava. Ua ufi ai ma pulolou ai matai o le saoaluma o le ifoga. Pe tusa o le la’a e tasi e va ai le saoaluma, le aualii ia e toalua e pulolou ona alu atu lea o laina e ta’i sefulu i le sefululua tagata o matai ma fafine ma faasolosolo agai ai i tua. E pito lava i tua le atu fia o laina o taulelea. Ua leai uma ni ofutino o matai ma taulelea vagana ai le toalua lea e punonou ma ifo i luma o loo laei pea o la ofutino ma o loo ufitia uma o la tino e oo lava i vae i le ‘ietoga. O lo’o lagona lava le taagugulu o le fale talimalo o le aiga lea e i luma. Pe 6 tagata nei e momoe faasau mai i le fale. O tua atu o lo’o iai le isi falepapalagi lapo’a lava ma e foliga i moli taupulapula e le o iloaina ua taunuu i fanua le ifoga. O Filimaua o lo’o tu i le itu taumatau o le laina muamua o le saofaiga ae pito lava i luma le to’alua lea e ifo. Ua taufai tulolo uma tagata o le faigamalaga ma ua leai foi se leo po’o se tau musumusu e lagona. Ua ‘ese le va’aiga. Ua ‘ese fo’i lagona. Ua vaivai loto ma ua faasolo ina maligi loimata aemaise lava fafine nei na omai. O le aganuu e fa’ailoa ai le to’ilalo popo ma e talitonu o Ie maua ai le lagona o le salamo moni pe a vaai i le faatasina i malae o tupu ma e’e o le afioaga aemaise tamā ma tinā matutua ia o lo’o lotolotoi ai i totonu. Ua ifo le nuu. Ua pei o māmoe ua ta’ita’iina e sele ō lātou fulufulu. E sā se tagata e u’u se mea i lona lima. Na o le tulāfale lava e u’u le to’oto’o ma le fue. Ua tatafa ata. Ua faalogoina le ou o ta’ifau a le aiga. Ua malaga le falemoe lea e fai i le faletalimalo ma ua taufai sioa mai i le pae o tagata o lo’o ifo atu i lumā fale. E pei lava e laga e se afā fulifaō. E nofo tatā a’e lava le tagata taena’i lona lā’ei ma le ‘ie’afu, toso fa’atasi atu le ‘aluga ma le fala papa sa moe ai ma mou atu i tuāfale. Ua taufai faamumū tele mōlī sa mū iti. Ua mālamalama le falepapalagi lāpo’a lea e i tua ma ua faalogoina le patia patā o tagata fetaufetulia’i. E lagona le matilatila o le pa’ō o ipu, o sipuni, o lā’au fetoso a’i solo ma sapelu e olo i luga o le sima. Na matuā matilatila fo’i le tapa a le tagata e aumai lona ‘ie lavalava. O lo’o ifo lava le nuu. Ua musumusu ane Filimaua ua uma foi sia mea o le la ua sue le o le toeaina e faaulufale ai tatou. E F A I A P E A……..

APIA ELECTRICAL TRADERS

TV 21” Itulau 38 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


TALA FOU / LOCAL NEWS

Fa’amalosia le a’o’oga uma i Faleula Marieta Heidi Ilalio O le mae’a ona tatala o se galuega tele sa feagai ai ma le Komiti ae le gata i lea o le Fa’alapotopotoga mo Fesoasoani i Tagata Lautele (Civil Society Support Programme) i le A’oga Tulaga Lua a Faleula na fa’alauiloa ai loa ma se tulafono ua fa’avaeina. O lenei tulafono e tatau ai i matua uma o le afio’aga ona fa’aa’o’oga a latou fanau i lenei a’oga ae le’o nisi a’oga e pei ona iai nisi o tamaiti. O se galuega na fa’afetaia e le Peresetene o le Fa’alapotopotoga a Matua ma Fanau, Telea Tuna ia le lagolago a le Matagaluega o A’oga aemaise o le CSSP lea na molimauina le fa’ai’uina i le matagofie. O kapeta fou (ceramic tiles) ua fa’apea ona fola uma ai potu a’oga fa’apea ma le toe vali atoa o potu a’oga ma ‘apa o fa’aalo ua fa’apea ona suia i ‘apa fou. O le fa’atupeina o lenei galuega e

iniinisamoa@gmail.com

Edna Atapana na fai ma sui o le A’oga Tulagalua a Fale’ula e sisiina le Tagavai o le sa’olotoga i lea taeao.

silia ma le $22,000 e pei ona fofogaina e le sui o le fa’alapotopotoga ia Marie To’alepai lea na ia fa’afetaia fa’apitoa ai le fa’amaopoopo ma le fa’amalosi pea o le Komiti o le A’oga aemaise o matua, pulea’oga ma faia’oga ua mafai ai ona i’u ma le manuia lenei taumafaiga. O le galuega lenei o se talosaga na ave e tauala atu i le Ofisa o A’oga ma ave ai loa le talosaga e le Ofisa o A’oga aga’i i le CSSP. O le umi o le galuega na amataina i le amataga o le masina o Aukuso ma toe fa’ai’uina ai lava i le fa’ai’uga o le masina lava lea. I le saunoaga a le Ofisa Sili o le Matagaluega o A’oga, Matafeo Falana’ipupu Tanielu Aiafi sa ia fa’afetaia ai le lagolago a matua aemaise ai o le komiti a le a’oga ma le pule a’oga ma faia’oga i le lagalaga i mea lelei aua se si’osi’omaga saogalemu e a’oa’oina ai le fanau o le afio’aga.

Mai itulau 28

Tu’itu’i pea matai mo le atina’e i Sasina Nisi o sui o le Vasega 1 na taua’aoina atu le meaalofa a le A’oga i le Faletua ia Marie lea na fai ma sui o le CSSP na fesoasoani malosi i lenei atina’e mo le A’oga a Faleula.

FITNESS FIRM Tupa’isina Jessie James ma nisi o matai o le itumalo o Gagaifomauga No 3 i le latou feiloa’iga ma Tupa’isina i le fa’ai’uga o le vaiaso ua mavae.

Polataivao e $1000 e ave ma le tofi o le itumalō, $1000 le so’oupu o lo’o fa’afeso’ota’ia le tele o nei fuafuaga ia Leasi Vainiuipō ma le $1000 mo le teugatupe a Tupa’isina lea e fa’aagaga mo a’oga a le itumalo. I lenei atina’e na mafai ona fofola mai finagalo o nisi o matai o le afio’aga na auai i lea aso e feiloa’i ma Tupa’isina. Sa saunoa ai Togoi’u Misikī o le pitonu’u o Sasina o le fagufagu lava lea o lo’o ave pea ia Tupa’isina i tausaga ta’itasi pe a malaga mai e aumai lenei seleni, o le vave fai lea o lenei atina’e ona e aogā tele e maua ai galuega mo le mamalu o le afio’aga. “O le ala lena o le tu’itu’i pea ia Tupa’isina ina ia tautuanā ina ia vave ona fa’agaioi loa lenei atina’e ona e va’ai i le

manuia o le itumalō e mafai ona maua mai ai pe a fa’atino lea fa’amoemoe taua,” o le saunoaga lea a Togoi’u. O le agaga fo’i lea ia Polataivao e pei ona ia saunoa o lo’o ave pea le fa’atuatuaga i lenei tamā faipisinisi ina ia aua ne’i alu alu muta lona fa’amoemoe ae ia fa’atino aua e aogā mo tupulaga lalovaoa o le itumalō. Ua tofu lava pitonu’u ia ma latou teugatupe mai i seleni na vaevaeina i lenei tupe o lo’o tauaao pea e Tupa’isina i tausaga uma ma o le fa’amoemoe o nei pitonu’u e tolu e ave lava le fa’amuamua i le atina’e o fanau a’oga ia manuia aemaise o atina’e i totonu o le afio’aga i taimi e mana’omia ai se seleni e fa’agaioi ai.

GR8 GYM

S amo a

REGISTRATION STARTS: FRIDAY 27TH SEPTEMBER 2013 8AM-5PM ARE YOU READY TO TRANSFORM YOUR BODY? NO MORE EXCUSES JUST DO IT ! LEV 1 SNPF PLASZA, BEACH RD, APIA Ph– 8422220, MOB: 7290298 Email: esera@fitnessfirm.com.au INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 39


TAALOGA / SPORTS

iniinisamoa@gmail.com

Taaloga i le va o le ‘au a le Lupe o le So’aga ma Vaiusu United.

Sauni liki soka, futsal Valenitina Masoe O le aso 16 o le masina fou, o le a amata fa’agasolo ai le ta’amilosaga mo le ta’aloga o le soka i le vaega o le futsal, po’o le soka lea e faia i totonu o le fale. O le fa’atinoga o le futsal, e lē pei o isi ta’aloga soka o lo’o faia i luga o malae ta’alo ua saunia, ona e faia i le fale po’o le malae e fa’apitoa mo le futsal.

O lona fa’atinoga fo’i, e lē malōlō le polo i taimi uma ma e fa’aalia ai fo’i ma metotia eseese a i latou e ta’aalo ai. E tele ina fa’aaoga e atunu’u tetele le futsal, e toleni ai o latou sui ta’aalo i le ta’aloga lenei o le soka, ma o le ala fo’i lea o le una’ia e le Asosi Soka a Samoa. Na o le ta’ito’alima sui o ‘au e lua e ta’aalo mo se ta’aloga, ma e lua afa e fa’atautaia ai, e lē mālōlō ai le polo soka

mo le 20 minute i le afa e tasi. O ta’aloga na amata fa’atautaia mai i vaiaso e lua ua tuana’i, o ta’aloga ia o lo’o tapena ai ‘au o le a tausiniō i le ta’amilosaga o lo’o loma nei. E le gata i lea, ae ua amata fa’aaoga ai fo’i ma le malae futsal ua i totonu o le lotoa a le Asosi Soka, o le a fa’atautaia ai le ta’amilosaga. Mo le silafia, o Samoa le atunu’u

muamua i totonu o le Pasefika ua iai lona malae futsal e fa’atautaia ai ana ia lava tapenaga, mo ona sui o le a tau’aveina le igoa o le atunu’u i lea fa’agatama i atunu’u i fafo. E to’a 34 ‘au a tama ua sauni mo le ta’amilosaga i le masina fou, fa’atasi ai ma ‘au e 12 o le a tauva mo le vaega o tama’ita’i.

Le ‘au a le Lupe o le So’aga, o se ‘au tuai i lenei ta’aloga.

Sui o le ‘au a le Vaiusu United, o se tasi o ‘au fou mo le ta’amilosaga. Itulau 40 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


TAALOGA / SPORTS

iniinisamoa@gmail.com

Punjas Falealili NPC Champion 2013 E muamua ona matou taina le vai afei ma vai sausauina lo outou paia ma mamalu Samoa, aua e faigata o Samoa o le atunuu tofi. O le paia lava lea o le afio o lau afioga i le Ao o le Malo ma le Masiofo, Sui o le Fono a Sui Tofia ma le Masiofo, le Palemia ma le Kapeneta, le Faamasino Sili ma le mamalu o le Faamasinoga, Tamaitai ma Alii Faipule o le Palemene o Samoa, aemaise Faafeagaiga Taulagi e fia o loo nono manu mo Samoa mo nei ma a taeao. Tulou Tulouna lava..O le a fana tonu le malama ma vili tonu le ifi o maina, e avea ai le leo faatauvaa e momoli atu ai la matou faafetai i kamupani o le a taua ona o lo outou manatu i alo ma fanau o Falealili i le taamilosaga o le lakapi faaitumalo o le 2013. Ua ae ma le manuia le alofaiva o au tama fanau.(1) Hon. Hans Joachim Keil & Roneel Mani o le Punjas Samoa Ltd – foai o le seti taaalo e aofia ai 22 jerseys, 22 shorts, 22 socks (value at SAT$5,000.00). (2) Frankie & Mayday Frankie of Frankie Wholesales & Supermarkets – SAT$1,000.00 cash.

(3) Pepe Fiaailetoa Christian Fruean of Digicel Samoa Ltd – 50 Smile and Extraordinary Polo T-Shirts (value at SAT$1,250). (4) Toleafoa Tiafau Douglas Creevey of Bluesky Samoa – 20 Manu 7s T-Shirts (value at SAT$500.00). (5) Taimalie Charlie & Dee Ah Liki of Ah Liki Wholesale – 10 cartons chicken leq quarter (value at SAT$610) .(6) Jeffery & Maria Hunter of Maria’s Healthcare – 60 strapping plasters (value at SAT$1,350.00) .(7) Lealiiee Rudy & Beatrice Ott of Ott Transport – SAT$600.00 cash(8) Meilan Meredith of Business System Ltd – SAT$500.00 cash(9) Fiti Leung Wai of Samoa Stationery & Bookshop – SAT$200.00 cash(10) Savea Sano & Muliaga Jean Malifa of Samoan Observer – 1 full page advertisement (value SAT$600)(11) Tuiloma Taituuga Bismarck & Unasa Leilani Tamati of Iniini Samoa & SOOULA – 1 full page advertisement , 4 cartons chicken leg quarter, 3 cartons soft drink (value at SAT$1,000.00)(12) Kooline Refrigeration & Airconditioning – SAT$500.00 cash(13) Greg & Maria

Left to Right: Aumua Isaia (Head Manager, Falealili Seniors); Hon. Hans Joachim Keil (Director Punjas); Hon Tuiloma Lameko (President, Falealili Rugby Union); Roneel Mani (Managing Director, Punjas Samoa), taken at Punjas Samoa HQ, Matautu-uta on 17th September 2013. PUNJAS FALEALILI NPC CHAMPION TEAM 2013 -background

Meredith and GM Bakery – 300 breads for 5 weeks (value at SAT$550.00)(14) Ji & Arlene Tang of Tang Restaurant, Vaimea – 20 assorted Chinese soups (value at SAT$600.00)(15) Anae Willie Tuatagaloa , Su’e , Auimatagi ma Aleaga & Apia Village – fa’aaogaina o le malae lakapi ole Aoga Tulagalua i Apia mo toleniga(16) Fiu Ponifasio Vasa ole Toa Samoa (17) Leavasa Faalata Leavasa – 2 ato talo & 2 puaa; Taamale Siliniu – 1 ato talo & puaa; Nai Savali Alaimoana; Faatasi Mataao; Chris Lui; Avia Tuiloma; Hile Vaalelei;

Vaimanu – gaseseina o meaai taumafa mole aulakapi.(18) Samoa Rugby Union Development Fund – Prizemoney $4,000.00 and development fund of $3,100.00. Ia alofa le Atua pulepule tele ma toe faatutumu mea ua faagaogaoina ona o lo outou agalelei ma le aao mafola mo Falealili, aemaise le tapuaiga asi o tatou Itumalo, le paia o Alaalagafa, ma laulua nofo a tulafale, ma Tauagaeseese ia Falealili. Tuiloma Lameko Peresetene, Iuni Lakapi Falealili.

$10,000 fōai tausaga 1981-1984 Kolisi Samoa mo le faleta’alo Valenitina Masoe O le masina fou, lea ua fuafuaina e le Asosi o tama ma teine tuai a le Kolisi o Samoa (SCOPA) e amata ai le latou atina’e o le faleta’alo (gymnasium) mo le ā’oga. O le ala lea, na sa’ili tupe ai i latou na a’o’oga i le tausaga e 1981-1984 e ala i se latou ta’amilosaga tāgapolo, ma maua ai le latou seleni e $10,000 tala, lea ua tau’a’ao atu i sui o le komiti a le SCOPA mo le fa’amoemoe o lo’o loma nei. Fa’aalia e Matafeo Falana’ipupu Tanielu Aiafi, fa’auluuluga o i latou na a’o’oga i le Kolisi o Samoa i le 19811984, o le agaga lava o i latou, o le lagolago i so’o se atina’e a le laumua na fa’afailele ai o latou olaga ā’oga. “O le matou su’egatupe e ala i le ta’amilosaga o le tāgapolo na fa’atautaia, lea na maua ai lenei seleni, ma e fa’afetaia ai fo’i pisinisi, uo ma aiga na lagolagoina lo matou fa’amoemoe, ua maua ai lenei fesoasoani mo le atina’e o le faleta’alo a le Kolisi o le a fausia,” o se saunoaga lea a Matafeo. Na fa’afetaia e le Ali’i

Sui o le 1981-1984 ma sui o le komiti a le SCOPA i le tau’a’ao aloa’iaina atu o se isi fesoasoani mo le faleta’alo a le a’oga o le a fausia.

Pulea’oga o le Kolisi, Reupena Rimoni lea fōa’i ma ia saunoa ai o se lu’itau fo’i lea mo isi tama ma teine tuai o le aoga, e lagolago ai lea fa’amoemoe o le a’oga. “E le’o toe faigofie nei aso i le sa’iliga o le seleni ona o le taugata o le soifuaga ua iai nei, ae o le tou tilotilo lava i le lumana’i o fanau o lo’o a’otauina i le laumua lea ua iai

lenei fesoasoani,” o se saunoaga lea a Reupena i sui o le 19811984. Fa’aalia e le ta’ita’ifono o le SCOPA, Lealailepule Rimoni Aiafi, ua māe’a tapena le ata o le faleta’alo o le a fausia, ma o le a fa’alauiloa fo’i i se taimi o i luma le tauofoga o lona fausiaina mo le fa’amoemoe e fa’ataunu’u ai le galuega i le masina fou. O le maota o le SCOPA (hall)

o lo’o i totonu o le lotoa a le a’oga i le taimi lenei, lea o le a soso’o mai ai i luma ma le faleta’alo o le a fausia. O le vaega lona lua o lea galuega, o le a fausia ai fo’i ma se ofisa tutotonu o le SCOPA, peita’i o le a fa’ataunu’u lea galuega pe a mae’a le galuega o le faleta’alo. E le’o mautū mai se tau aofa’i o le galuega o le a fa’atautaia,

peita’i e silia ma le $200,000 le tinoitupe o le a amata ai le galuega ia Oketopa. O le fausia o le faleta’alo, o se atina’e e una’ia ai le soifua maloloina o alo ma fanau, ona e talitonu le SCOPA ma le aiga faia’oga o le Kolisi o Samoa, o le maloloina o le tino o le tamaititi, o le lelei fo’i lea o le mafaufau ma le a’oa’oina o le poto salalau.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 41


YOUR REAL ESTATE PARTNER R E A L T Y

LAND FOR SALE!!!

L T D

http://www.samoarealty.net

NUU

VAOALA

Price: $130,000.00

Price: $350,000.00

VAOALA

SIUSEGA

LETAVA

Price: $300,000.00

Price: $270,000.00

Price: $270,000.00

MALOLOLELEI

TIAPAPATA

VAILELE

Price: $200,000.00

Price: $260,000.00

Price: $75,000.00

ULULOLOA

Two 1 acre blocks. Sections fronting tar sealed road in residential Ululoloa. Land partly fenced and cleared with potential views if you build up! Call for more details!

Price: $410,000.00 per acre

tions!

ide sec

Roads

Fronting tar sealed road and partly fenced. 1/2 acre property which has been developed. Handy to Vaitele area and a short drive to Tuanaimato Sports Complex! Call for more details.

Vacant 3/4 acre property located beside the Seventh Day Adventist Compound. Handy location to Sports Grounds at Tuanaimato and town. Seller had recently cleared the land.

Terraced 1/2 acre section with ocean views!! Section has been recently cleared by owner. Located down a private road just off from Bank Street. Good neighbors.

1/2 acre landscaped section with partial fencing. Just one section in from main Lamosa Rd. in Tiapapata. Same street as the Australian High Commission’s residence!

One acre property in the cool hills of Malololelei. Elevated with frontage onto access road. Power already on hand. A good investment for the family!

Corner site 1/2 acre section fronting Bank Street Vaoala. Section has elevation with good views if you build up. Property fronts two roads; with power and water available!

Another good piece of real estate located along Bank Street Vaoala. Section is 3/4 acre in size and has access to power and water; with few neighbors. Elevated and offers views!

Vacant 1/4 acre property with views!! Power and water already available. Handy to Samoa Primary School and the Fagalii Golf Course. An ideal section for building your dream home!

RENTAL PROPERTIES WANTED!

VAOALA

TANUGAMANONO

Price: NZD$250,000.00

Price: $250,000.00

Handy to town location! More than half an acre fronting access road leading to EPC power plant! Elevated with potential views! One section in from Falealili Street!

More than an acre of vacant land with ocean views! Property fronts onto Bernard Avenue and handy to Cross Island Road. An ideal location for setting up residence!

AFIAMALU

Price: $40,000.00

1/4 ACRE

VAILIMA

Price: $240,000.00

3/4 ACRE

VAILOA

Price: $200,000.00

Samoa Realty has been busy with rentals these past two months and the demand for homes to rent is con�nuing to increase. If you have a home, and you want to rent it out, short term or long term, please give us a call. If you have been trying to find a tenant but havent’ secured one, give us a call. We might just have the perfect tenant for you. Look forward to hearing from you soon!

1/2 ACRE

LETAVA

1/2+ ACRE

Price: $199,000.00

FOR PROPERTY VIEWING, GIVE US A CALL!! Faletasi 777-5360, Randolph 775-0748, Mason 771-7333 Itulau 42 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Toe fa’atino le aganu’u talu le 10 tausaga ua tuana’i

Vaaiga i le aso mo le aganuu a le Kolisi a Falealili.

Marieta Heidi Ilalio O se taeao fou i le Kolisi o Falealili ina ua mafai ona toe fa’atino se tasi o polokalame tāua talu mai le silia ma le 10 tausaga ua tuana’i. O lenei polokalame o le aso mo le aganu’u i vasega uma a lenei kolisi lea na mafai ona maimoa iai le mamalu i matua ma le ‘au vala’aulia i le fa’atinoga

Tamaiti aoga ao feagai ma le faiga o le suavai.

o siva, pese, sāsā, ma’ulu’ulu, tauvaga taupou ma manaia, aemaise o tala fa’aleaganu’u. I lenei fa’amoemoe na saunoa ai se tasi o matua e fa’afetaia le pulea’oga ma le mamalu i faia’oga, ae le gata i lea o le lagolago a matua ua mafai ai ona toe fa’atepa fanau a’oga a lenei laumua i le taua o le iloa o le aganu’u e tatau ona ola ai so’o se tamaititi Samoa.

E fa ni vaega na vaevaeina iai le a’oga i le fa’atinoga o lenei fa’amoemoe lea na fa’aigoaina o le Karato, Liona, Tiger ma le Luko. O nisi o fa’ailoga fa’apitoa na lagolagoina malosi lea e lau nusipepa le Ini’ini Samoa ma nisi o kamupani ma pa’aga a le a’oga na lagolagosua e fa’atino ma fa’ataunu’u lenei fa’amoemoe taua. Sa mafai fo’i ona fa’atino ai ma

tauvaga o mea’ai Samoa lea na tu’u atu lava i fanau a’oga le tapenaina ae tofo e le mamalu o fa’amasino ma matua na auai e maimoa i lenei fa’amoemoe. O lea ua iai le fuafuaga a le kolisi lenei o le a fa’atino lava i tausaga uma lenei aso taua aua fanau a’oga ia latou iloa le taua o le aganu’u a Samoa.

Avoid Car Accidents

EMERGENCY

994

Drive a Safe Vehicle

Samoa Fire & Emergency Services Authority Tel: Apia - 20404, Faleata - 32006, Salelologa - 51559 INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 43


TALA FAGONO

iniinisamoa@gmail.com

Fagono: Mailetupenio ma Mailesaia Upu tomua: O le isi lea tusitusiga fou o tala na tusia e le a’oa’o Amoa e suafa ia Penisimani. O ia o se tasi o tagata Samoa muamua na liliu i le Lotu i le vaitaimi o Ioane Viliamu, 1830-39. Na ou fa’amauina i a’u suesuega na fai i le Iunivesite Aoao a Ausetalia i le 1984-87. I le fa’asa’oga o lenei tala ma isi e mulimuli mai ai, o le a ou taumafai pea e fa’aaoga le faiga na tusi ai e Penisimani tala nei. Tusia e Penisimani, A’oa’o Amoa

la femaomaoga’i aua ua leva lo la te’a eseese, ua na faiaigā lona tuafafine. Ua iloa e le vao manaia lea mea ona ita lea ia Tulifauiave. Ua tala’i le fa’alelega a manu, a leai se manu a le tagata mu le foaga. Ona alu ifo ai lea o Tulifauiave i le va’a oi ai Sina, ona fai atu lea o Tulifauiave, “Sina e....o le a fai a taeao le fa’alelega manu a manaia uma, a leai se manu a se tagata ona mū lea o le foaga.” Ona fai atu lea o Sina, “Soia, a taeao e alu i le laau maualuga le la lei i uta oi ai lau manu.” Le taeao lē ua malama ona alu lea i uta o le ali’i i le laau oi ai le manumā, Le ali’i lē ua tagi i luga i le manumā, ua fa’apea le tagi a le ali’i, “Ata ifo lē i luga nei, manu ata ifo lē i luga nei, manu.” Ona tagi ifo lea o le manumā, “Ua lē sau ina avatu, ua lē sau ina avatu, o lou tamā Mailetupenio, o lou tinā Mailesaia, o Sinamatua nau lua teteva, ua lua femaomaoga’i ma lou tuafafine o Sinataevaeva, o Tulifauiave oe e tagi a’ena.” Fa’auta ua tala mai e le manu le agamasesei a Tulifauiave. Ona fai atu lea o le manu, “Sau ia ina alu i tai. Alu ma le la o se la’au i le fa’atū i ou luma ou te lele atu i ai pe’a potopoto manaia i le malae. Alu lava e nofo i le va o nofoa o ou matua o Mailetupenio ma Mailesaia ae o’u lele atu fo’i i ai.” Le tamaloa lē ua alu ifo ma le la la’au. Ua va’ai a’e le vao tagata ua alu fua ifo e leai se manu. Fa’auta ua pisapisaō ma tauemu. Le ali’i lē ua nofo i le va o nofoa o ona matua ua fa’atu le la la’au i ona luma. Vaai atu le vao tagata a lele mai le manū, ua va le malae pe se manu lea a ai. Ua felelea’i, felelea’i le manu i luga o le malae, ona tipa ifo lava lea o le manū i le la’au a Tulifauiave ua tula’i mai ai le manu. Ua va le malae o le manu a Tulifauiave. Ua Victoria Seanoa taupou o le Samoa Matalasi o lo o sa’asa’a i le uma lea fagono.

Le manaia o Tulifauiave le ua so’o le tino. Ua ola ma nofo mai i luga, ona fai atu ai lea o Tulifauiave, “E i ai ea ni fao a le ali’i o teu? Aumai ia e fao ai le va’a o le nu’u. Fetuli atu i taua i le vasa ae tau o le va’a o lau tane ta te o ai i lo ta nu’u.” Ona fai ai lava lea. Le va’a lē ua alu i le vasa, ona vaai ifo lea i uta i le mea o ta ai le va’a, ua fa’apea, “Sema e, le va’a o le ali’i ina o Tigilau lē ua alu atu i tai, po’o ai ua o ai?” Ua momo’e ifo Tigilau, alu ifō ua alu le avā, ua femo’ea’i i se va’a e tuli loa ai, fa’auta ua leai ua uma le pepei o va’a. Ona valaa’u lea o Tigilau i ona tuafafine o Uila ma Pogisa ma Fatitili ma le Afa e o e tuliloaina lana avā. Fa’auta ua afatia le va’a ona tagi lea o Sina, ua fa’apea atu, Le va’a na ta i Sugalegale manu’a ai si o ta tuagane. Na ta le Toi e le’i lavea, ta le Ma’ali e le’i safea, ta le Tavai motu lua ai. Fa’atau atu, fa’atau mai na fa’apuna lafo i le vai, na tafe ifo o ta fafai, tago atu ta taupea mai, a se popo ulu, mo a’u soo ane, se fau mo a’u fetutai ane. Tulifauiavē e so’o ane, ‘aue. Ona ola ai lea o si o’u tuagane nei, ua ma teteva mai ai nei. Ona o ai lea o le aiga o Tigilau ua alolofa i le tagi a le tama’ita’i, ua fai atu, “O ia oulua, ua agavale Tigilau ia te oulua ma lou tuagane.” Ona la o lava lea i lo la nu’u. Fa’auta ua la o’o i lo la nu’u, ua nofo mai ai fo’i le uso o Sina e itiiti. Ua lalelei fo’i le teine o Sinataevaeva le igoa, ua tofaleauga fo’i i ai le vao manaia. Ona alu ai lea i uta o Tulifauiave o utuvai Sinataevaeva. Ua fa’ateine le tama’ita’i fateia se ali’i ese Tulifauiave, ua samia laina samia laina ua ulaula ese pei se aute, a ū mai mata pei ni aiga afaalala, a ū mai le tua pei o le toiololua, e fuaivae i atumata, pei ni pona toloula lima, e fa’apea fo’i le tama’ita’i o Sinataevaeva lona tuafafinē. Fa’auta ua taualuga, o le siva lea e faaiu ai faafiafiaga a le atunuu.

Itulau 44 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA


FINAGALO FAAALIA / STREET TALK

iniinisamoa@gmail.com

O le a sou finagalo i se fa’asalaga e tatau ona tu’u e le Fa’amasinoga i le itupā malosi e faia amioga matagā i fanau tama laiti? Lui Faletoi Muliva, Safata

Esau Malō Lalomalava

O lo’u manatu iai i ituaiga tamaloloa ma tama e maua o faia uiga matagā i fanau tama lai� e pei ona lipo�a mai i le vaiaso ua mavae, ua tatau ona solo atoa i le to’ese, aua ne’i toe tatalaina mai i tua ona o le matagā ma le ogaoga o a latou soligatulafono ua faia. Sa ‘ou fa’apea e le tutupu i Samoa nei ia ituaiga amioga fa’apenei.

Leaga tele nei ituaiga amioga ua alia’e mai i si o tatou atunu’u. E tele ina ‘ou fa’alogo ai o tutupu mai i atunu’u mamao ae o lea ua ofi mai i Samoa ma o fa’asalaga talafeagai lava e tatau ona tu’u iai o le sala o� pe ana fa’apea o mafai ona fa’ataunu’u i lo tatou atunu’u. Ae ona o Samoa ua ao i le Talalelei e tatau la ona tu’u loa iai le fa’asalaga pito ane iai o le fa’afalepuipui soloatoa e aua ne’i toe tatalaina mai i tua. O lona uiga e o� ai lava i le to’ese.

Alesana Tulua Nu’u-Fou E ofo le mafaufau ina ua ‘ou fa’alogo atu i nei lipo� o nisi o le itupā malosi ua latou fa’a�noa nei ituaiga amioga matagā i nei fanau tama lai�. O le fa’asalaga lava e tatau ona tu’u e le Fa’amasinoga i tagata fa’apenei o le soloatoa ma fa’apologa i le to’ese ina ia o latou lagona le leaga o nei ituaiga amioga leaga ua latou faia. O nei ituaiga amioga sa ‘ou fa’amaualuga e le mafai ona tupu i Samoa nei.

Aumua Faga Falevao O le tu’u a iai o se fa’asalaga e lagona a e nei tagata le leaga tele ma le matagā o nei ituaiga amioga ua faia i nai nei fanau lai� ona e ogaoga pe a tu’u i le itu fa’alemafaufau. O le fa’asalaga lava e tatau ona tu’u e le Fa’amasinoga i nei ituaiga tagata pe o fanau tama lai� po’o fanau teine lai�, ia fa’atutusa, ia ese ai lava o latou fa’asalaga e le gata ina fa’afalepuipui i le olaga atoa ae ia fa’a�gaina i totonu o sela fa’apitoa. O ina e latou te iloa ai le leaga o a latou amioga ma ia salamō moni ai.

Ioane Gram Nu’u-Fou Ou te lē talitonu e mafai ona tupu i se atunu’u kerisiano e pei o Samoa ia ituaiga amioga, ua le gata ina faia e le itupā malosi i nai fanau teine lai�, a’o lea fo’i ua fa’asolosolo atu i nai fanau tama lai�. O se mataupu e ogaoga ma e matuiā ma e tatau fo’i ona matuā matuiā fa’asalaga e tu’u iai ina ia iloa ai e tagata o lo’o latou foufou e fa’a�no, e faigatā fa’asalaga o le a latou feagai pe a fa’ataunu’u ia amioga leaga.

Molly Sola Sa’aga, Si’umu E tatau lava ona tu’u le sala o� i le tagata e faia ia ituaiga amioga matagā fa’apenei i fanau tama lai�. O le mafua’aga o la’u fa’amatalaga ona o le ogaoga ma le ofoofogia o ia ituaiga gaioiga ua faia e nei tamaloloa po’o ni tama fo’i i nai nei fanau tama. O le i’uga lava e tatau ona o’o iai o le o� ona e leai se aoga e toe feola ai nei ituaiga tagata ae ua a’afia ai nisi o nai fanau i�.

Fa’asuamalie Pulou Falefa O le tu’u lava o le fa’asalaga e soloatoa i le to’ese e aunoa ma se palola e ave iai i ituaiga tagata fa’apea o lo’o faia pea ia uiga fa’alēalofa i nai fanau teine ma fanau tama lai�. O ituaiga fa’asalaga nei e tatau ma onomea iai latou nei o lo’o ua fa’aofi mai ia ituaiga amioga e lē tatau ona ofi mai i si o tatou atunu’u kerisiano. E le talitonu lo’u nei tagata e mafai ona faia e ni tamalolo po’o ni tama o lo tatou atunu’u ia ituaiga amioga fa’apenei ma a’afia ai olaga o nai fanau tama ua o latou faia iai nei ituaiga soligatulafono matagā. Pe� Fi� Vaitele-Fou A na maua ni tui e tatui ai vae (se’i tulou) o tagata fa’apena, o le fa’asalaga tonu lava lena e tatau ona tu’u iai. Ituaiga tui e le mafai ai ona toe savavali e na’o le sese’e lava i totonu o le fale ma iloa ai le leaga o nei ituaiga solitulafono latou te fa’a�no, aemaise o lenei ua o’o lava i fanau tama lai� le fa’alealofa lea o lo’o fai. Ua le gata i nai fanau teine lai� lea e tau fofō atu lena fa’afitauli a’o lea ua o’o i fanau tama lai�. O le ituaiga fa’asalaga lava na aua e le taitai ona a’oa’ia pe a ave i le to’ese ona o la e sa’oloto tusa pe o pa puipuia le nofoaga. INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 45


TAALOGA / SPORTS

Fuafua ta’amilosaga voli mo Savai’i

iniinisamoa@gmail.com

O oe ma lou fu Aries-Alisi (Ma� 21-Ape 19) O galuega uma o le a tu’u atu ia te oe, e mana’omia le tu’u atoa iai o lou mafaufau ma lou fai mea lelei ae le’o lou fai mea va’ava’ai i isi. Tusa pe e te iloa ua vave le taimi, fai māe’ae’a pea, aua o galuega ia o le a ta’u ai lou igoa. O nisi o au galuega fa’a�no, o le a tosina mai ai isi tagata tou te galulue fa’atasi i se a�na’e. E iai ni mataupu tetele o le a e galue ai i lenei vaiaso, ma e o’o atu i le ogatotonu o le vaiaso, ua feso’ota’i mai le to’atele o au uo po’o tagata masani, tou te galulue fa’atasi. O le fa’aiuga o le vaiaso, o se taimi taua lea mo mafutaga fa’aleuo ma mafutaga fa’ale’āiga. TAURUS�TARUSI �APE 20�ME 20� O le a mana’omia e nisi ou tomai ma galuega mo se galuega, peita’i, e iai se isi tagata o le a oso fa’alava ane ai fo’i i lea avanoa. Aua le ma’imaua lou taimi e te so’ona mafaufau ai i ia vaega lai� ae mulimuli pea oe i lau mi� o lo’o tuli aemaise ai o lou faimea lelei i au galuega fa’a�no. O le a toe sologa lelei le fa’a�noga o ou �ute i le fa’asolo atu i le ogatotonu o le vaiaso, ma o le a fa’afiafiaina fo’i oe i au mea e fai i le Aso Lulu ma le Aso Tofi. Ta’a�a ese nisi galuega ma fa’afitauli tau i le aiga i le fa’aiuga o le vaiaso, ae amata ai sau oe lava ia a�na’e fou.

Se vaaiga i taamilosaga voli o lo o faagasolo i Tuanaimato, (ata totonu) Le Susuga i le Ali’i Failautusi o le Asosi Volipolo a Samoa, Su’ailua Samuelu.

Valenitina Masoe O lo’o fa’agasolo i le taimi lenei, le ta’amilosaga voli a Samoa. Peita’i, e le’o iai ni ‘au mai Savai’i o tausiniō ai, ma na fa’aalia e le Failautusi o le Asosi Volipolo a Samoa, Su’ailua Samuelu, o le fa’afaigata o lea tulaga ona o le mamao. “Ua tilotilo iai le komiti i lea tulaga, mo se polokalame aua se ta’amilosaga mo Savai’i,” o se saunoaga lea a Su’ailua. Na ia tā’ua fo’i, o lo’o iai nisi ‘au i Upolu e le’o mafai ona auai, ona o le tulaga lava lea e tasi i le mamao ma le tau tapena mai i le ta’amilosaga lea e masani ona fa’agasolo mo le tolu i le fa masina le umi i tausaga ta’itasi. O se suiga o le ta’amilosaga volipolo i lenei tausaga, o le si’itia o ‘au o lo’o tauvā mo le itupa o ali’i, se’i vagana ai ‘au i le itupa o tama’ita’i, ua pa’ū mai le 12 sa iai i le valu o lo’o tausiniō mo le tausaga lenei. Fa’aalia e le ali’i failautusi o le asosi, o le ta’aloga lenei o le volipolo i tausaga ua mavae, sa maualuga le taumafai i ta’aloga a le Pasefika ma le Oceania, ma na maua ai ni pine auro mo Samoa. Peita’i, o lenei vaitau, ua matauina le

pa’ū i lalo o le atina’ega o lea ta’aloga i totonu o le atunu’u, ma ua toe taumafai ai le Asosi e toe una’ia lea fa’agatama ina ia toe pine auro ai Samoa i nisi ta’aloga o lo’o lumana’i. O le ta’amilosaga lenei a Samoa, e fa’atautaia i tausaga ta’itasi, ma e tolu vaega o lo’o vaevaeina ai, e aofia ai le A po’o le Division 1, B po’o le Division 2 ma le vaega o le C mo le itupa o tama’ita’i. O le ‘au voli a le Laumua o Tumua mai Afega, o lo’o iai le talitā mo le Division 1 ma o le ‘au a le Autalavou Metotisi mai le Aai o Fiti o le MYF o lo’o iai le talitā mo ‘au a tama’ita’i. Peita’i o le manumalo o le Division 2 o lo’o umia e le Sons of Si’usega, lea ua toe sa’ilia se ‘au e fa’amanuiaina ai, ona e le’o mafai ona tausiniō le ‘au lea i lenei tausaga. O se isi taumafaiga a le Asosi o lo’o tapena mo le māe’a o le ta’amilosaga o lo’o fa’agasolo, o le maua lea o se feso’ota’iga ma fanau a Samoa o lo’o i Ausetalia e ta’aalo ai se ‘au fili mai Samoa ma i latou o lo’o aumau i Ausetalia, aua le silafia o le tulaga i le maualuga o lo’o iai le volipolo i Samoa nei.

Itulau 46 : Aso Toona’i 28 Setema, 2013 - INIINI SAMOA

O le vaiaso lenei, ua tatau ai ona fa’aavanoa sou taimi e fa’atafao ai lou mafaufau. O le Aso Gafua ma le Aso Lua, o aso lelei ia mo a�na’e fou mo oe ma au uo, po’o oe fo’i ma lou aiga. E o’o atu i le ogatotonu o le vaiaso, ua amata ona e augata ona fa’ato’a e toe o’o lea i le olaga tafao sa e iai i ni taimi ua tuana’i. Toe fa’apaleni lelei lou olaga tafao o lo’o maua ai lou fiafia, ma taimi e tatau ai ona fai au galuega. O le a toe susulu lelei lou fetu i le fa’asolo atu i le fa’aiuga o le vaiaso, ma o le a fa’afiafiaina fo’i oe, ona o se a�na’e tele o le a fa’amāe’a. SCORPIO�SIKOPIO �OKE 24�NOV 21� O le a maualuluga ni finauga o mataupu eseese i le amataga o le vaiaso, ma o le a tele fo’i sou malamalama’aga o le a maua mai ai. Afai e te fiafia i mafutaga e te auai atu iai, o lona uiga, o le a fa’afiafiaina fo’i oe i se taimi mulimuli ane i fa’aiuga o le a maua mai ai. O le ogatototonu o le vaiaso, o le a mana’omia ai e au uo lau fesoasoani. Atonu o se taimi lelei lea, o le toe soso’o ai mafutaga ua leva ona momotu. O sau uo pele, po’o se tagata e fiafia lava e te lua faifaimea fa’atasi, o le a lua toe feso’ota’i i le fa’aiuga o le vaiaso, ma o lea tagata, ua leva o taumafai i se auala e te lua toe feso’ota’i ai.

GEMINI�TEMINI �ME 21�IUNI 21� E tofu le tagata ma lona manatu i se mataupu e alia’e ane i le Aso Gafua, ma o le a tou fefa’asoaa’i i itu e toe fa’aleleia a�li ai lea tulaga. O lona uiga, po’o le a le mau fa’afitauli, ua tatau ona e iloa le tali e fō’ia ai, ma le ituaiga fesoasoani e te ofo atu mo le isi tagata. Talia se fautuaga mai se tagata e matua atu ia te oe o le a talanoa atu i se taimi o lenei vaiaso. Atonu o nisi manatu fou, o le a si’i�a ai lou tulaga i lau galuega ma lou aiga. O le fa’aiuga o le vaiaso, o le a susulu lelei ai lou fetu.

SAGITTARIUS�SATITARI �NOV 22�TES 21� O le a amata susulu malosi lou fetu i le amataga o le vaiaso, ma o le a tau leai fo’i ni fa’afitauli e tula’i mai. Aua le avea lea tulaga, ma itu e te so’ona fa’atauga ai le tamaoaiga o lo’o ia te oe ae ia toe galue mo nisi fa’amanuiaga e te ono maua. E le fa’apea o aso uma e sologa lelei ai au fuafuaga. E o’o atu i le ogatotonu o le vaiaso, ua toe pisi fo’i i nisi o galuega e tatau ona fa’a�no. Afai o lo’o tou galulue fa’atasi pea ma nisi o au uo, e leai la se tulaga e te popole ai fua mo se isi fesoasoani fa’aopoopo, e fa’amāe’a ai se taumafaiga po’o se a�na’e fou.

CANCER�KANESA �IUNI 22�IULAI 22� E tele ni mea ua leva ona e moemi� iai o le a fa’ataunu’uina i le vaiaso lenei. O se taimi mulimuli ane, o le a e vaaia ai le tulaga o le si’i�a o ia vaega uma sa e taumafai maia, ma o le a a�li ai ona maua lou fiafia. O se a�na’e i totonu o lau galuega po’o se taumafaiga fo’i mo lou soifua maloloina, o nisi ia o vaega taua o le a fa’afiafiaina ai oe i lenei vaiaso. Afai e le’o māe’a nisi o au galuega tusitusia, o le taimi lelei lenei, e fa’amae’a ai. O le a fa’asolo ina faigata le tulaga tau i le fa’a�noga o au fuafuaga mo lou aga’i i luma, i le fa’aiuga o le vaiaso lenei.

CAPRICORN�KAPIKONA �TES 22�IANUARI 19� E iai ni tagata o le a taumafai e fa’aleaoga lou taumafai. O lea tulaga, e tatau ai lou galue lava o oe ia i au galuega ua tatau ona fai, ina ia fo’ia ai le alia’e mai o lea tulaga. E leai se eseesega o lea a’afiaga mo oe, ma se tagata o lo’o taumafai e fa’amalie le mana’o o le isi tagata ae o lo’o fa’aluafesasi ona o se feeseeseaiga e ono tula’i mai ai i le va o ia ma lona aiga po’o uo fo’i. Aveese le mau gasu ma lou mafaufau, ae amata i le Aso Faraile se isi a�na’e fou, e te talitonu e aoga mo oe. Fa’ata’ita’i se a�na’e e si’i�a ai le tamaoaiga o lou aiga.

LEO�LIO �IULAI 22�AUKUSO 22� O lo’o e iai i se tulaga o le atoatoa o le malosi e fa’a�no ai so’o se fuafuaga ma galuega o lo’o fia fa’a�no ma fa’amāe’a. Tusa pe o lo’o e taumafai e foia se fa’afitauli o se isi, pe fa’afilemu fo’i se tamai�� faigata, e faigofie ia mea uma, aua o lo’o e iai i le tulaga o le maua o le malosi atoatoa e fa’a�no ai so’o se mea e te mana’o iai. Fa’agasolo au fuafuaga fai ma ia ave’ese nisi mafaufauga lē lelei e tupu a’e aua e lē atoatoa ai le faiga o au galuega. O le fa’aiuga o le vaiaso, o se taimi lelei lea mo oe e te auai atu ai i se mafutaga ma uo, po’o se pā� fo’i e fiafia ai ma lou aiga.

AQUARIUS�AKALISI �IAN 20�FEB 18� O le fua e te lulu, e te toe selesele iai. O le tele o fa’aiuga o nisi o au galuega, o le a tali mai i se taimi o le vaiaso lenei. E iai nisi o mataupu o lo’o taumafai le isi vaega e tu’ua’ia ai oe, peita’i, o le a e fa’ailoa atu ia i latou ia, le tulaga o lo’o latou sese ai, ma fō’ia ai lea mataupu, o le a lē toe talanoaina. E iai se mataupu o le a oso ane ai lou ita, peita’i e toe alualu malie ifo lava i lalo lou lē fiafia, ma leai atu ai lava ma se vesivesi e tula’i mai. O le fa’aiuga o le vaiaso, o le a maua ai sou malosi atoatoa e te auai atu ai i se fa’atasiga e te feiloa’i ai i ni tagata fou, ma ni tagata e tutusa a outou mi� o lo’o tuli mo le lumana’i.

VIRGO�VETO �AUK 23�SET 22� Ua tatau ona e filifili i le mea e tatau ona e aga’i iai, pe afai o lo’o iai se fa’afitauli o lo’o alia’e mai ona o le tulaga lava i le lē fia galulue fa’atasi mai o nisi i le li’o o lo’o e iai. A le’o lena, ua tele le mau fa’atonuga ma ua tau le lelei ai le fa’a�noga o ou �ute masani. O se isi auala e foia ai lea tulaga, o le tape o lau telefoni. O le ogatotonu o le vaiaso, o le a toe maua ai nisi manatu fou ma toe fa’agasolo ai nisi o ou �ute ma galuega ua tatau ona fa’auma. Sauni mo se talanoaga e ono fa’ate’ia ai oe i le fa’aiuga o le vaiaso. LIBRA�LIPARA �SET 23�OKE 23�

PISCES�PISESA �FEP 19�MATI 20� O le a toe fa’aleleia a outou mafutaga ma nisi o le tou ofisa, peita’i e iai lava ia te oe le lagona, o le galulue fa’atasi ai ma tagata e te talitonuina, ae le’o le ‘au fa’afoliga. E iai se mea fou e a’oa’oina mai ai lou tagata e te fia fa’asoa atu, peita’i o le a le fia fa’alogo iai le isi vaega. O le ogatotonu o le vaiaso, o le a e maua ai se avanoa tou te galulue fa’atasi ai ma ni tamai� po’o tagata o le tou ofisa i nisi o fuafuaga ua fuafuaina mo se taimi o lo’o lumana’i. O le a susulu lelei lou fetu i le fa’aiuga o le vaiaso, ma o le a e va’aia fo’i se suiga lelei i se tagata o lo’o lua faifaimea fa’atasi.


TAALOGA / SPORTS

iniinisamoa@gmail.com

Fa’au’u i tomai ma agava’a o le lakapi

Vasega fa’au’u o le polokalame lakapi ma sui o le Iuni Lakapi a Samoa.

Valenitina Masoe O i latou e to’a 20 ua fa’au’u i le vaiaso lenei i tusipasi o tomai ma agava’a i le lakapi, o alo ia o Samoa ua filifilia fo’i e ta’aalo i nisi o au a le atunu’u. O ta’amilosaga i Upolu ma Savai’i sa fa’atautaia, lea na filifilia mai ai le to’a 26 e a’o’oga mo le polokalame i lenei tausaga, peita’i na o le to’a 20 lea ua fa’au’u ona o le isi to’a tasi ua malaga i Egelani mo sana konekarate, o le isi to’atasi ua malaga i Niu Sila mo fuafuaga fa’aleaiga, ma le to’a fa ua

fa’amuta ma le polokalame, ona o le amio lē pulea. O le polokalame fa’alea’oa’oga i lenei tausaga, ua toe fa’aolaola ai fo’i ma le mataupu o le Gagana Fa’aperetania (Basic English), ina ia lelei le feso’ota’iga a i latou i le ta’aloga aemaise ai o le toe fa’alauteleina ai o lo latou malamalama i isi agava’a ma metotia eseese. O le to’a 12 o i latou, sa filifilia i le ‘au a Samoa i lalo ifo o le 20 tausaga lea sa malaga atu i Farani i le ta’amilosaga sa fa’ataunu’u ai. Ma o i latou nei, lea ua filifilia mai ai le

to’a tolu mo le ‘au ta’ito’afitu a Samoa, ma le to’a 15 e auai i le ta’amilosaga o le Super 4 lea na amata i le vaiaso lenei. I se saunoaga a le Afioga i le Peresetene o le Iuni Lakapi a Samoa, Tuiloma Pule Lameko, na ia saunoa ai e fa’apea, o le polokalame o lo’o a’oa’oina ai le fanau, o se fesoasoani taua tele lea mo le atina’ega o o latou tomai ma agava’a, o le iloa ai ona galulue fa’atasi ma le a’oa’oina ai o le amio pulea aemaise i taimi o ta’aloga. “E aoga fo’i lenei polokalame mo le filifilia o tamaiti e tau’aveina le igoa o

CLASSIFIEDS

iniinisamoa@gmail.com

CAR FOR SALE Toyota Land Cruiser 2012 RHD, Manual, Low Mileage Alloy Wheels, CD player, Air condition, fully loaded with 4 new tyres Price: $105,000.00

lo tatou atunu’u”, o se saunoaga lea a Tuiloma. O lē na maua le fa’ailoga fa’apitoa o le maualuga o lana taumafaiga i le polokalame o a’oa’oga lakapi mo lenei tausaga, na fa’amanuiaina ai le ali’i o Andrew Broomhall mai Faleasi’u. O Sam Ah Sam o le ali’i ta’alo lea sa ia maua le fa’ailoga fa’apitoa o le tama ta’alo lelei i le laina i luma, ma le ali’i o Potoa’e Sasani, na fa’amanuiaina i le tama ta’alo lelei mo le laina i tua.

manila car wash

LOCATED: SINAMOGA

ph: 7520415

Honolina & Moananu fish, chicken, sausage & chips

Le faleoloa i le �ea-market e te maua ai le �sh, chicken, sausage & chips aupito sili ona tofo lelei

Shop # 1 & 8

For ordering call... Ph: 685 - 7790516 or 685 - 7633075

shop # 1

call: 7603440

PROPERTY FOR SALE Investment Property for Sale at the cool heights of Aleisa, 3 acres of land all fully fenced and fully planted with crops. Great property if you’re ready to build your getaway home or as an investment for the future.

Asking price 480,00 or nearest offer. P: 7221313 (can also sell separately) INIINI SAMOA � Aso Toona’i 28 Setema, 2013 : Itulau 47


CALL

HOME FROM NZ FOR ONLY

99 sene

PREPAID INTERNATIONAL ROAMING IS HERE! Take your Digicel Prepaid number with you when you travel to NZ. No subscription charges, no registration fees and the lowest calling rates. Roam like you're home.

DIGICELSAMOA.COM 99 sene per minute is a launch offer available for calls to Samoa and received from Samoa in New Zealand. For more information please contact Customer Care for free on 123 from your Digicel service.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.