Iniini samoa

Page 1

NIINI S A M O A I M O N I S I FA A M ATA L A G A : ( 6 8 5 ) 2 7 6 6 2

TA U O L E P E PA : $ 3 . 0 0

Se va’aiga i le fa’a�tauli....

Itulau 8

Piu – fa’ata’ita’iga lelei....

Itulau 17

TA L A F O U O L E VA I A S O : A P I A - S A M O A

SELESELEGA O le taimi o le asiasiga a nisi o Minisita o le Palemene ma sui faipule o le Maota Fono i fua o fa’a’ele’eleaga a le ‘au faifa’ato’aga ma le ‘au faifaiva i le Aso Tofi i le mae’a ai o nisi o polokalame fa’agasolo a le Matagaluega o Fa’ato’aga ma Faigafaiva e fa’amamalu ai le vaiaso o le si’osi’omaga i lenei vaiaso. (AgavaleTaumatau): Tolofuaivalelei Falemoe Leiataua, Tu’u’u Anasi’i Leota, Palusalue Fa’apo II ma Tafua Malueleu Tafua.

Ua tatau ona ō ese

- Sui So’oupu Matagaluega o Leoleo

Valenitina Masoe

O

Fauono Talalelei Tapu, Sui So’oupu o le Matagaluega o Leoleo. Weather

i latou o lo’o fa’aaogaina luma ane o le pa ‘apa o lo’o si’o ai le maketi tuai i Fugalei, ua fa’aalia mai e le Sui So’oupu o le Matagaluega o Leoleo, Fauono Talalelei Tapu, ua tatau ona tāpena ese.

Source: www.accuweather.com

Mo le silafia, o le isi ituala o lo’o fa’afesaga’i ma le ituala lea e iai le Farmer Joe ma le Frankies, lea e iai le mataupu lenei, ma o i latou ia ua tatau ona toe tagataga’i i se isi nofoaga e aga’i iai aua le fa’atauina o a latou fua

Faaauau itulau 2

Mafatia aiga 28 i Falelauniu, tipi le vai Marieta H. Ilalio Na fa’aalia le mafatia ma le lē fiafia o nisi o aiga i le afio’aga o FalelauniuUta ona o le tatipi fa’afuase’i o a latou

Faaauau itulau 4 I N I I N I - ‘ AT T E N T I O N T O D E TA I L S ’

A S O T O O N A’ I 1 9 O K E T O PA , 2 0 1 3


TALA FOU / LOCAL NEWS Mai itulau muamua

iniinisamoa@gmail.com

Ua tatau ona ō ese

O se va’aiga i luma ane o le pa ‘apa o lo’o si’o ai le maketi tuai i Fugalei, lea o lo’o fa’aaoga e faifa’ato’aga mo fefa’ataua’iga, ae ua tatau ona tapena ‘ese.

o fa’aeleeleaga. “Ua lē talafeagai le fa’aaoga o le vaega lea mo fefa’ataua’iga, ona e lē saogalemu, ma o lo’o iai fo’i le tulafono e fa’asā ai ona fa’alavelave i auala savali po’o le footpath e savavali ai tagata lautele,” o se saunoaga lea a Fauono. Na ia fa’aalia fo’i, ua iai le fuafuaga a le Matagaluega o Leoleo, e logologo puiali’i ai le atunu’u o lo’o fa’aaogaina lea nofoaga, ma o le a toe va’ava’ai pea

i se isi auala e leai ai se fete’ena’iga e tula’i mai i le va o le Matagaluega ma i latou ia. O le taimi muamua na amata fa’aaoga ai e le ‘au faifa’ato’aga lea nofoaga, sa va’aia na amata lava i le fa’ata’atitia o meamata i tafāala, ae o le tulaga lea ua iai, ua fausia ai tama’i fale e fai ai fefa’ataua’iga ma ua leai ai se auala savali (footpath) e tatau ona fa’aaoga e tagata savavali.

“E le saogalemu lea nofoaga mo i latou ia, e lē iloa lava le afaina ai o se isi i se ta’avale aua o lea ua maitauina ua fa’aaoga fa’asoloatoa i le ao ma le po,” o se fa’amatalaga lea a le Sui So’oupu o Leoleo. O le laga o lenei mataupu, e mafua mai ona o lea ua va’aia ua tatala nisi o maketi ma o lo’o avanoa, e aga’i iai i latou ia ma mapu iai mai le timu’ia ma lāina i nofoaga o lo’o iai nei.

O lo’o mautū fo’i le tulafono e fa’asala ai le tagata e fa’alavelave i le auala savali, ona o le mea e tatau ona fai aua o le auala savali ua fausia fa’apitoa e savavali ai tagata mai le savavali i luga o le auala tele ma a’afia ai i fa’alavelave tutupu fa’afuase’i. “O se taimi lata mai, o le a fa’atino ai loa lenei fuafuaga a le Matagaluega o Leoleo,” o se saunoaga lea a Fauono.

n Title: Finance and Administration Manager FFS IS SEEKING A SUITABLE CANDIDATE FOR THE POSITION OF: ng to: The Secretary General ry: The Finance and Administration Manager is responsible for working to support the FOOTBALL DEVELOPMENT OFFICER – SAVAII Red Cross Society strategic goals and objectives. He/she will plan and direct accounting s within the Finance unit by performing the following duties and responsibilities. The successful applicant will be responsible for the delivery and administration of all FFS Notice S Applicable to is Allhereby given that, the Annual General Football activities on the island of Savaii. towards the achievement the SamoaRed Red Cross goals Meeting of the ofSamoa Gross Society (Inc), rm other work related duties and responsibilities as may be assigned by the SecretaryApplicants must meet the following pre requisites: will be held at : ral

Notice of Annual General Meeting 2013

 

duties, responsibilities and accountabilities: part of the Samoa Red Cross team

Manage the funds and financial assets of the Samoa Red Cross according to existing

Strong communica�on skills Confidence in computer opera�on including Outlook, Excel, PowerPoint and Word Strong knowledge of the sport of Football including coaching and playing experience Fluent in English and Samoan

standards, guidelines and procedures.  VENUE: Samoa Nurses’ Association Hall, Provide financial analysis, advice and treasury management. Motootua The Development Officer is responsible for: Advise the Secretary General on all financial matters Implement proper financial management processes to ensure proper recording, report- Leading Technical Development of Football in Savaii ng and management of finances.  Implemen�ng the technical strategy and technical programs of FFS in Savaii DATE: Wednesday, 30th October 2013 Ensure proper monthly closing and reconciliation is carried out for the Samoa Red Cross.  Administering and managing all tournaments and compe��ons in Savaii with key stakeholders from the football community in Savaii (clubs, Monitor the budgets and ensure accurate accounting, proper authorisation and internal  Liaising coaches, Presidents TIME: 4:00pm control procedures are in place. Investigate and address significant variances. Schools) and forming strong relationships  Maintaining an up to date knowledge of the Laws of the Game, current training Coordinates preparations of external audit materials and external financial reporting. and coaching techniques and the strategies and ac�vi�es of FFS Manage and supervise staff ensuring routine finance tasks are carried out as agreed AGENDA: Election of Offi cers  Comple�ng weekly and monthly reports on all ac�vi�es in Savaii for the CEO and (including petty cash, payments, receipts, purchase orders, salary payments etc). Execu�ve Commi�ee. Maintain and ensure all administrative systems, policies and procedures are in place Manage the administration of human resources as directed by the Secretary General Make an impact through Football – if you think you have what it takes, apply now! Maintain available basic material infrastructure (office buildings, transport and other Applica�on close 4pm 30th October 2013 means), ensuring its sustainability in terms of operation and maintenance. Other responsibilities entrusted by the Secretary General. Applications should be made in writing and should include a covering letter, a current resume Person specification Namulauulu Tautala Maualaivao

l Secretary General mental and physical health ations ations in Accounting. Further qualifications in Business AdminiItulau 2 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA or related field an advantage

and written references. Application should be attn to:

Required Preferred x x

The Chief Executive Officer and sent to PO Box 1682, Apia or via email to sbareman@footballsamoa.ws or hand delivered to the FFS Headquarters in Tuanaimato, Upolu


TALA FOU / LOCAL NEWS

Silia ma le 20 a’a�a tama’ita’i taufa’avalea Marieta Heidi Ilalio E silia ma le to’a 20 ni tinā ma tamā ua matuā a’afia i tulaga tau seleni ona o se tama’ita’i taufa’avalea e 30 ma ona tupu tausaga le matua. O ia lea na ta’ua e i latou ua oo tagi i le ofisa o leoleo e tele ina fa’aaogā le igoa o “Tina” e fa’atino ai ni faiga taufa’avalea. O lona igoa moni lava o Si’olofi mai le afio’aga o Vailele ma e fai sana tama’i pisinisi fai piliki i lea afio’aga. I se lipoti mai le Matagaluega o Leoleo sa fa’amaonia mai ai e le So’oupu o le Ofisa o Leoleo, Fauono Talalelei Tapu, o lenei tama’ita’i na taofia e leoleo i le Aso Tofi o le vaiaso ua mavae ma o le Aso Gafua a sau nei e tula’i ai e tali i ona moliaga e silia ma le 20 o le taufa’avalea (false pretence). I le fa’amatalaga a nisi o tamā na a’afia ai, e fai si tetele o tupe e folafola e lenei tama’ita’i e totogi e ave ai i tua ni ta’avale i le uafu i Matautu ma ua matuā afaina ai ona o nei seleni na nonō mai e lea tama’ita’i ia i latou ua faaulu a latou tagi i Leoleo. O se tasi o tamā na ia ta’ua na alu lava aitalafu mai le $4000 tala Samoa mai lona afafine ona o le mana’o i le ta’avale o le ituaiga o le Tacoma lea na folafola atu e le ula lea ua i le uafu ma e mana’omia se $5000 tala Samoa e ave ai i tua. O se tasi o tagata o lo’o a’afia ai o se faife’au mai Vaitele lea e faapea faamatalaga na goto ai fo’i sana seleni i faiga taufa’avalea a le tama’ita’i lenei o Tina po’o Si’olofi. O lo’o fa’agasolo pea su’esu’ega a leoleo i nisi o tagata e mulimuli atu ni tagi e fa’asaga i le mafine lenei.

iniinisamoa@gmail.com

Fa’ate’a le Sa’o o le a�o’aga Marieta H. Ilalio Ua fa’amaonia mai e le Pulenu’u o le afio’aga o Satapuala le fa’ate’a ‘ese o le sa’o o lenei afio’aga mai le faiganu’u, To’alepaialii Toivao ona o nisi o mafua’aga e pei ona fa’apupula mai e le afioga ia Ga Sakaria. Na saunoa Ga na sologa malie lava itu uma i le afio’aga ina ua mae’a le vevesi ma le tele o fa’afitauli e pei ona tula’i mai ai i le va ma le Malo peita’i, o le mafua’aga o lenei fa’ai’uga ua faia e le nu’u tele, e mafua mai i le sapai e le sa’o o le afio’aga, To’alepaialii o le faiganu’u a Vaili Tatupu lea ua leva o te’a ma le afio’aga. O le taimi nei na saunoa ai Ga, e le’o toe amana’ia

To’alepaialii i ni fa’alavelave e fai i le afio’aga e pei o maliu ma isi tulaga fa’apena ona o lo’o lagolago lava e le afio’aga ia fa’avae na e tasi lava le afio’aga o Satapuala e le lua. Sa ia fa’aalia fo’i o lo’o a’afia ai ma se tasi o auauna a le Atua a se tasi o Ekalesia i totonu o le afio’aga e le’o toe amana’ia ona e mafua mai i le tete’e i fa’ai’uga a le afio’aga e tasi lava le faiganu’u. “O le taimi nei e na’o le tolu lava feagaiga o lo’o tausia e le afio’aga e ‘ese mai i le Katoliko lea e le’i maua se latou fesoasoani,” o le saunoaga lea a Ga. Ina ua fesiligia le afioga i le Minisita o Tina ma Tama’ita’i, Atina’e o Nu’u ma Afio’aga ma Aga Feso’ota’i,

Ga Sakaria, pulenuu o Satapuala.

Tolofuaivalelei Falemoe Leiataua sa ia fa’amaonia ai o lo’o ua maitauina e le Matagaluega ua toe va fo’i le fogatia i le afio’aga ma nisi o o latou matai ma e le aiaina e le matagaluega. Peita’i sa fa’amanino mai e le afioga ia Tolofuaivalelei

e tasi lava le tofi pulenu’u e amana’ia e le Malo ua na’o le tofi o le nu’u tele o Ga Sakaria lea. O se isi la faiganu’u i tua atu o le faiganu’u tele o lo’o iai nei e le amana’ia fo’i e le Malo ona o le fa’avae lava ia e tasi lava le nu’u tasi lona tofi.

Pule se tamā fai pisinisi i lona soifua Marieta H. Ilalio Ua fa’amaonia mai e leoleo o lo’o fa’agasolo a latou su’esu’ega i le maliu o se tamā fai pisinisi o lo’o masalomia na pule i lona soifua e fa’aaogā ai se la’au malosi. O lenei tamā o lo’o taofia le fa’ailoaina o lona suafa ona o nisi o mafua’aga ae ua

fa’amaonia o ia o se tamā ua iloga fo’i lona tula’i mai i tulaga tau atina’e ma pisinisi i le atunu’u. Ina ua taunu’u atu le Ini’ini Samoa i le Fale Maliu o le Maota Gasegase i Moto’otua na fa’amaonia ai na maliu i le itula e 2:30pm i le Aso Tofi mai ni manu’aga i se pulu fana. Na va’aia le mafatia o le faletua ma le

aiga ona o lenei fa’alavelave fa’afuase’i ua ufitia ai i le ao pogisā. Sa fa’amaonia mai e le So’oupu o le Ofisa o Leoleo, Fauono Talalelei Tapu o lo’o fa’agasolo pea su’esu’ega a le Vaega Su’esu’e Fa’apitoa (CID) e tusa o lenei fa’alavelave fa’afuase’i.

FITNESS FIRM GR8 GYM

6WEEKS

Samoa

6WEEKS

REGISTRATION STARTS: FRIDAY 15TH NOVEMBER ARE YOU READY TO TRANSFORM YOUR BODY? NO MORE EXCUSES JUST DO IT ! LEV 1 SNPF PLASZA, BEACH RD, APIA Ph– 8422220, MOB: 7290298 Email: esera@fitnessfirm.com.au

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 3


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Tele aa�aga ina ua lipotia le tau faavalea O lona popolega ma isi fo’i mafatiaga ona o lea ua i’u ina fesiligia ai le mafai ona alu o lona to’alua i le malaga a le ‘au tau ‘apu a lona nu’u ua tele avanoa ua faamanuiaina ai le aiga o lona to’alua lea. Christina Schwenke.

Merita Huch O se tamaitai na alu atu ai se ripoti a le Iniini Samoa ua tuuaia i le taufaavalea i pepa o le ponesi, na ia faaalia i le nusipepa i lenei vaiaso le tele o le mafatiaga ua feagai ma ia talu mai lea ripoti. O le fa’afa ai lea ona oo mai o lea tama’ita’i i le ofisa ae o le vaiaso lenei faato’a maua ai le feiloaiga ma lea tama’ita’i ma ia fa’amatala ai e fia fai lava sana faamatalaga i lenei mata’upu ona o le anoanoa’i o le mau puapuaga ua oo iai talu lea ripoti. Na ioe lenei tamaitai i lona aoina o le tupe a le tina na faitio i le le maua o le manumalo o le ponesi ae ua uma ona totogi lana tupe i lenei tamaitai. Ta’ua e lenei tama’itai e sa’o lelei le tina na faitio na ia aoina le $20 tala a le tina lea mai i lona to’alua e totogi ai le

Mai itulau muamua

numera o le ponesi peita’i o le ponesi e faatamo’e e lona to’alua muamua i totonu o le latou fale faigaluega ae o ia sa aoina ma faamaopoopo peita’i o le vaiaso lea e le’i iai i le aiga o lona to’alua ae sa i lo latou aiga ma na avatu loa le tupe lea agai loa i le nofoaga faigaluega a lona to’alua mo le faamautu o le ponesi peita’i e oo atu o loo fai se pati tele a le aufaigaluega i le aso fanau a lona to’alua. O le fesili na ave iai i le ponesi na sau ai le tali, e leai se taimi e ao uma ai pepa ona o lea ua fai le fiafia o lona aso fanau. O isi vevesi na tula’i mai ai i lea fiafia na toe fo’i ai lenei tamaitai i lona aiga ae ua leai loa se ponesi na faia. Ta’ua e lenei tamaitai na oo lava le mataupu i leoleo ma lana faamatalaga lea ma na mae’a fesootaiga ma faamatalaga na fai i leoleo ma mae’a ai lava ma le mata’upu ae o le toe agai mai o le tina na faitio ma aumai i le nusipepa le mata’upu na ta’ua e lenei tina talavou le sosoo mai ai loa o le mau faafitauli ma ua ta’uvalea ai o ia, o lona aiga, o lona

nuu aemaise na saga fa’amautu ai lava ma le fe’ese’esea’iga ma lona to’alua muamua lea ua tete’a i le taimi lenei. Ua fai le isi aiga o lenei tamaitai ma ua mae’a faapa’iaina ae na ia ta’ua ua faaaoga foi e nisi le lipoti lava lenei ma i’u ina fe’au ai o ia e le nu’u o lona to’alua o loo ua la nonofo nei ma faamasinoina ai. O lona popolega ma isi fo’i mafatiaga ona o lea ua i’u ina fesiligia ai le mafai ona alu o lona to’alua i le malaga a le ‘au tau ‘apu a lona nu’u ua tele avanoa ua faamanuiaina ai le aiga o lona to’alua lea. O lana tatalo ina ia aua ne’i avea nei fe’ese’esea’iga na tula’i mai i le mataupu ua tu’ua’ia ai o ia ma auala e afaina ai fua le taumafaiga a lona to’alua, o se tasi ua faamautu le lelei i le galuega ua malaga muamua atu ai i fafo. O lana fa’amatalaga ua le gata ina aafia ai lona aiga i le tula’i mai ai o lenei mata’upu i se taimi leaga o lana ulugalii muamua ae o lea ua foliga mai o le a

faaauau le mafatia ai i lona aiga ua fai nei. O le fautuaga a le nusipepa na ave iai, e le iai se fuafuaga e aafia ai lana ulugalii i lenei mataupu peita’i o i latou na faitio ma fa’ao’o mai lenei mataupu i le pepa na matua mafatia fo’i ma na taumafai foi e fesootai ia i le taimi na faia ai lenei lipoti ae e le’i avanoa – sa i Savaii o lana tali lea. O lea na oo i leoleo le mataupu ma mae’a soalaupule ai o le faamatalaga lea ua oo mai i le Iniini Samoa ae o lea mataupu na tula’i mai a’o le’i toe faaipoipo atu lenei tamaitai i lona to’alua o iai nei lea e sauni atu mo le faigamalaga i fafo aua sailiga o galuega faavaitaimi ae o loo talia se finagalo o le afio’aga i le mafai ai ona filifilia o lea alii e faaauau i lana galuega lea. O le fautuaga na ave i lea tina talavou e aua nei toe faia ni ponesi pe a iloa e iai taimi e le mafai ona faaauau ma toe totogi tagata.

Mafatia aiga 28 i Falelauniu, tipi le vai

vai e aunoa ma se lapta’iga na tu’uina atu i le aoauli o le Aso Tofi. I le saunoaga a le susuga i le fa’afeagaiga Metotisi o lea afio’aga na ia ta’ua ai na fa’ate’ia le tele o aiga ona o lenei gaioiga a le Ofisa o le Suavai ona e le’i alu atu se lapata’iga. Peita’i na saunoa le susuga i le fa’afeagaiga na talanoa i le afioga i le Ofisa Sili o le Pulega o le Suavai, Moefa’auo Titimaea ma fa’amalamalama ai o aiga uma lava e le’i totogia pili i lenei tausaga e ta’i $20 i le masina atoa ai ma le tausaga ua mavae lea ua gaioi loa le pulega e fa’atino le tatipiina o a latou paipa. Sa fa’aalia le mafatia tele o le aiga o le tinā matua ia Leonia Sa’u sa ia fa’amatalaina ai o lea latou te iloa o lo’o fa’atino le galuega a le pulega o le suavai, ae o lona fa’anoanoaga o le leai

o se lapata’iga na avatua ona fa’ato’a tipi ai loa lea. “O le tulaga e ao ona silafia, o le vai lea e ola ai le matou nu’u atoa e fai si palapalā ma e tatau ona tu’u avanoa mai ona ua leiloa po’o fea a mapu iai,” o le saunoaga lea a le tina lea. Sa fa’aalia e lana tama teine na o’o lava lona to’alua i le ofisa o le vai i le aso lava lea e totogi na’o le $200 o le pili e $560, peita’i e le’i talia e le ofisa ma le tala na fai a’e e totogi le ‘afa ma le $70 e toe fa’aola ai fa’ato’a mafai ona toe o’o atu le suavai i le latou aiga. O le mafatiaga lava fo’i lea e tasi na molimau ai le tinā ia Fa’atagi Mamoa lea na ia ta’ua ua le mafai ona toe fai so’o se gaioiga e o’o lava i le gaseseina o meataumafa i lea aso ona ua tipi fa’afuase’i le vai. “Na fa’ate’ia matou i le omai o tama o

Itulau 4 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

le pulega tatipi paipa ma le fa’amatalaga e o lava i le fa’atonuga mai le pulega,” o le fa’amatalaga lea a Mamoa. Sa ia ta’ua o le tulaga e mafatia ai le tele o aiga o le latou nu’u ona o le vai o lo’o fa’aaoga e palapalā ma e le’o fa’aaogaina e feinu ai ona o le puipuiga o le soifua maloloina o tagata. O le tele o aiga o lo’o fa’atali se’i toe maua se fesoasoani mai le ofisa o le vai ona e le gafatia le pili lea e $500 lea ua avatu ae toe totogi ma le pili e toe fa’aola ai le vai. Faaalia e le alii e feagai ma le mamalu o le atunuu a le Pulega o le suavai le susuga ia Peter Lokeni, o tuutuuga o le suavai lea e maua ae e le faamamaina, e tatau ona totogi le $20 a le aiga i le masina. E le faatali seia mae’a le tausaga ona totogi lea ma na ia ta’ua ua manino lava lea tulaga. Na fesiligia pe aisea na le

faia ai ni lapataiga ma ni faamanatu ae o le mau a Lokeni ua mae’a o na logo aiga i nei aiaiga ma e iai taimi e iai lapataiga mo le totogiina o pili peita’i e tuu avanoa lava i ai latou e le o faamamaina o latou vai aemaise mo Falelauniu e aofia ai aiga ia e sau i Si’usega aga’i atu i Tafaigata le nofoaga o loo faamautu ai. O le taimi lenei, na ta’ua e le Pulega e faamalosia lava le totogi o le $70 e toe faaola atu ai le paipa mo aiga ua motusia atu lea auaunaga ae e tatau ona agai mai i le ofisa o le Pulega o le Suavai e faatalanoa auala e mafai ai ona togitogi pili e lei totogia. O le tulaga foi lea i isi afioaga o loo faapea ona nofo pogisa e tatau ona totogi ta’i masina le $20 pe afai e le o maua le suavai mama ae o le suavai lea e sau sa’o i le vaitafe o loo o latou faaaogaina.


TALA FOU / LOCAL NEWS

A’oa’o sui sinia o suiga o le tau mo faalauiloa ma faasalalauga Merita Huch O tagata sinia o galuega tau si’osi’omaga, o i latou lava ia e tele ina feagai ma tusitala ma tagata faasalalau. O le fono la lea na faatautaia i Samoa mo atumotu o le Pasefika e tele ina aofia i fonotaga faavaomalo o suiga o le tau na maua se avanoa e toe aga’i ai lava i le isi vaega lea o a latou galuega, o le feagai ma tusitala ma ofisa faasalalau ma toe iloilo le faatautaiga o faatalatalanoaga aua le una’ia o mata’upu e pei o suiga o le tau ma le siosiomaga ina ia mautinoa o a lava faamaumauga ma faamatalaga taua e tatau ona momoli i tagata o le Pasefika, o loo manino le faasalalauina. O sui o ofisa faasalalau i Samoa poo tusitala na feagai ma sui sinia nei o ofisa o siosiomaga a le Pasefika sa i Samoa i lenei vaiaso mo lenei aoaoga. O le faatautaiga o faatalatalanoaga, o a latou tali e tatau ona tuu atu ina ia faafaigofie ona malamalama tagata lautele i suiga eseese o le tau ma auala e fo’ia ai le aafia o soifua o tagata o le itulagi mai i faafitauli ogaoga o le tau. O le aotelega o le aoaoga e pei ona pu’e ai faatalatalanoaga i luga o televise, leitio ma pepa faalauiloa faapea nusipepa, na molimauina ai o i latou uma na auai i lenei taumafaiga e manino o ni tagata ua maualuga lo latou malamalama ia

Palemia o Samoa, Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi. Ata totonu: Minisita o Minisita o Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga, Faamoetauloa Ulaitino Faale Tumaalii.

latou galuega e pei o le vaaiga o le tau, o le faamatalaina o maliega ma le mau finauga faasaga i mafatiaga o atumotu o le Pasefika ona o suiga ogaoga o le tau. O mataupu uma nei sa mafai ona talanoaina ma fautuaina ai nei ta’ita’i

ina ia manino lona momoliga i luga o faasalalauga ma tusitusiga o nusipepa. Sa maua se avanoa e toe maimoaina ai a latou faatalatalanoaga ma aumai ai o latou finagalo i auala e faaleleia ai lo latou sao i finauga o puipuiga o le

siosiomaga. O mataupu nei o le a talanoaina i isi fono tetele faavaomalo i atunuu o Europa ia e tele ina faia ai fono tetele o le siosiomaga. O le manino la o nei finauga ua faamoemoe i le lelei o sauniuniga a ta’ita’i o lenei itulagi ma o le aoga lea o lenei a’oa’oga. O lenei aoaoga na mulimuli mai ai se fono a minisita o le siosiomaga aua le sauni atu i se isi fono a taitai o le lalolagi i le siosiomaga o le a faia i Copenhagen i le faaiuga o lenei tausaga. Ua faamautu ai fo’i la i fono o lenei vaiaso i Apia finauga a atumotu o le Pasefika e una’i ai se tali mai o malo tetele i aafiaga o motu laiti ona o fesuiaiga ogaoga o le tau. Ta’ua e i latou sa i Apia i lenei vaiaso, e faigata finauga a atumotu laiti ae e finau pea aua o aafiaga ua vaaia i suiga o le tau i lenei itu o le lalolagi, e mafua mai ona o le faatamala pea ma le le amana’ia e atunuu tetele o gaioiga e taofi ai le aafiaga o le tau. Faaalia e sui auai, o atunuu tetele e tatau ona fesoasoani i aafiaga o atumotu laiti aua o i latou nei ua tele ai le afaina o le siosiomaga ona o a latou atina’e ma o le fe’au lea ua una’i pea ma saga una’i e atumotu laiti ina ia lagona e nei malo tetele.

Tautō Pone e avea ma Ositaulaga e fa’avavau Marieta H. Ilalio O se tasi o tama fanau a le afio’aga o Tufulele na fa’atautō ma fa’au’uina e avea ma Ositaulaga (Patele) e o’o i le fa’avavau i se Misasā fa’apitoa na osiosia e lana afioga i le Akiepikopō, Alapati Lui Mata’eliga. O lenei sauniga taua na fa’atautaia lava i Tufulele i le taeao o le Aso Faraile lea na ta’utino ai le susuga ia Poneventura Luatuanu’u o le a auauna atu i le Pule’aga Fa’a-Akiepikopō a Samoa Apia e ala i lenei tofiga taua o le nofo voto (leai se to’alua). O Poneventura na taumafai i le Ituaiga a le Finagalo Pa’ia o Iesu (Missionaries of the Sacred Heart) i Fiti i le tausaga e 2009 ia ua mae’a ana taumafaiga i le Pule’aga mai le 1999-2002. Na mafai ona maua sona fa’ailoga o le Tipiloma o le Telosia (Diploma in Theology) ma malolo ai mo le tausaga e tasi (1) e toe mafaufau tasi pe o sona tofiga lea pe leai. I le mae’a o lea tausaga na toe taumafai ai loa mo le ituaiga lenei a le Finagalo Pa’ia o Iesu lea ua fa’ai’uina mai ai lona taumafai. O le tausaga lava lenei ia Aperila na fa’au’uina ai lona tofi Ti’akono ma

fa’atali ai loa mo masina nei e ono lea ua fa’au’uina tumau ai loa e avea ma Ositaulaga. O ia o se alo e fa’asino ia Luatuanu’u Tolai (ua faiilagi le folauga) ma le tina matua ia Fesola’i Vitolia Luatuanu’u o Tufulele.

REQUEST FOR PROPOSAL INSTITUTIONAL DEVELOPMENT ADVISOR The Government of Samoa through the Ministry of Natural Resources and Environment wishes to invite applications from qualified individuals for the following position with the Planning and Urban Management Agency.

1.

Institutional Development Advisor

Detailed Terms of Reference and information on the application procedure are available from the Planning and Urban Management Agency office on Ground floor of the Tui Atua Tupua Tamasese Efi Building or email kirisimasi.seumanutafa@mnre.gov.ws or utulei. lui@mnre.gov.ws for an electronic copy of the tender document. The deadline for submission 11:00am (Samoan time) on Monday 04 November 2013. Applications must be submitted to: Secretary Tenders Board 4th Floor, Central Bank Building Ministry of Finance Apia, Samoa For clarification or further information contact: - email: Mr. Kirisimasi Seumanutafa on kirisimasi.seumanutafa@mnre.gov.ws or Ms Utulei Lui on utulei.lui@mnre.gov.ws or Tel: +685 67200. Signed

Poneventura Luatuanu’u.

Taule’ale’ausumai La’avasa Malua CHIEF EXECUTIVE OFFICER

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 5


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Talimalo Samoa fono 23 Minisita o Turisi Pase�ka Marieta Heidi Ilalio O se tasi o fono tele na talimalo ai Samoa i lenei vaiaso, o le fono lea a Minisita o le Turisi po’o Tagata Tafafao Maimoa Mai Fafo lona 23 lea na usuia i le Maota o Tui Atua Tupua Tamasese Efi (TATTE) i Sogi. I lenei fonotaga na mafai ona fa’afeiloa’ia ai e le Ofisa o Turisi ia sui usufono uma mai atunu’u ese’ese o le Pasefika ua mafai ona auai mai i le aso ananafi. O le fonotaga lenei ua taualuga ai nisi o fonotaga sa feagai ma le Ofisa o Turisi i lenei vaiaso. E o’o atu i le 12 Minisita o Turisi a le Pasefika na mafai ona auai i lenei fonotaga taua lea sa talanoaina ai le tele o itu tau le atina’eina o itu uma e tosina ai pea tagata tafafao e maimoa ma asia le

tele o atunu’u o le vasa Pasefika. Sa mafai ona fa’amalosi ai le afioga i le Alii Palemia, Tuilaepa Lupesoli’ai Sa’ilele Malielegaoi, o ia fo’i o le Minisita o Turisi a Samoa i tagata uma na auai i lenei fonotaga ina ia silafia le taua o avanoa uma o lo’o matala mai mo le Pasefika i le itu tau atina’ega o turisi. “E taua le fa’ataua pea e le Pasefika o le itu tau turisi o le ki lea i so’o se auala e mafai ona maua ai manuia mo se lumana’i manuia o so’o se fa’alapotopotoga po’o so’o se atunu’u ma ona tagata ina ia fa’amautu ai se si’osi’omaga lelei ma solo manuia o le itu tau tamaoaiga,” o le saunoaga lea a le afioga i le Palemia. Sa fa’afetaia e Tuilaepa ia taumafaiga uma a atumotu ta’itasi lea o lo’o malosi pea ona o le lagolago a fa’alapotopotoga e pei o le SPTO (Fa’alapotopotoga Turisi a le Pasefika i Saute) fa’apea le EU (Iuni Va’aiga i nisi o ata mai le fonotaga a sui o le Fa’alapotopotoga o Turisi a le Pasefika i Saute lea na fa’atautaia i Apia nei i lenei vaiaso. Ata: SPTO.

REQUEST FOR EXPRESSIONS OF INTEREST FOR CONSULTANCY SERVICES Funded by: GEF/LDCF Resources Implementing Agency of GEF: UNDP GEF Focal Point and Lead Implementing Agency: Ministry of Natural Resources & Environment Executing Agency: Samoa Tourism Authority Expressions of Interest are being sought from suitably qualified and experienced Consultants who can fulfill all the requirements associated with the Inception Phase of the Tourism Climate Change Adaptation Project “Enhancing the resilience of tourism – reliant communities to climate change risks”.

a Europa) i le fesoasoani pea lea i le atina’ega o lea itu taua o le tamao’aiga o so’o se atunu’u. Na toe fa’amanatu ai e le afioga i le Palemia, se tasi o fonotaga taua lea ua sauni Samoa e talimalo ai, o le fonotaga lea a atunu’u laiti o Malo Aufa’atasi lea o le a fa’atautaia ia Oketopa 28 aga’i ia Novema 4 o le tausaga fou.

O le manulautī o lea fonotaga e pei ona saunoa iai le afioga i le Palemia i le ‘au usufono, o le Atunu’u Atina’e e Ala i Faiga Pa’aga Mautu lea na ia saunoa o se faiga lelei lea e talafeuga ma lea fonotaga ia saili ai auala mautu ma lelei mo atina’ega o tagata tafafao maimoa i so’o se atunu’u.

An individual consultant is required who can fulfill the eligibility requirements associated with the project. A single contract will be drawn between the Samoa Tourism Authority and the Consultant prior to its commencement.

To’a fa tao�a, fa’alavelave matuiā o le Lotu o Tamaiti

The project Inception Phase duration is estimated to be three (3) months during which time the consultant will work together with STA, the Tourism Climate Change Taskforce and stakeholders.

Valenitina Masoe

The Technical Assistant (TA) will provide technical input and strategic guidance to the activities required of the project in this Inception Phase concluding with an Inception Report and finalised Implementation Plan for the Project.

The indicative start date is 11thNovember 2013. All EOIs must be addressed to The Secretary, Government Tenders Board, Samoa Ministry of Finance, Private Bag, Level 4 – Central Bank of Samoa Building, Apia and clearly marked “Expression of Interest for Tourism Climate Change Project – Strictly Confidential” no later than 9.00am (Samoan time zone)Monday 28th October 2013. One original and 4 copies of the EOI are required. Interested consultants may obtain the detail Information Package with Eligibility Requirements from: Mrs Amiaifolau Afamasaga – Luatua P.O. Box 2272 Apia, Samoa Ground Floor - FMFM II Building Telephone (685) 63506 Fax (685) 20886 Email: amiaifolau@samoa.travel

A - 19,26/10/2013

Itulau 6 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

O se ripoti mai le Matagaluega o Leoleo i faigāmalologa o le Aso Sa o Tamaiti, o lo’o tā’ua ai le leai o se fa’alavelave tau ta’avale matuia na tula’i mai, se’i vagana ai le fa’alavelave lea na ripotia i le ofisa i Faleolo ua taofia ai i lalo o le va’aiga a Leoleo ni ali’i se to’a fa. O lo’o tu’ua’ia nei ali’i i le moliaga o le fasioti tagata fa’amoemoeina ua maliu ai se ali’i 34 tausaga o le afio’aga lava lea e tasi, e le’o mafai ona fa’ailoa mo le taimi lenei. O se fa’amatalaga mai le Sui So’oupu o le Matagaluega o Leoleo, Fauono Talalelei Tapu, o lo’o fa’aalia ai e fa’apea, o se inugā pia a lē na a’afia ma taulele’a e to’a fa o lo’o tu’ua’ia, na

tula’i mai ai se fe’ese’esea’iga ma toe misa ai lava i latou. O le vaveao tonu o le Aso Sa o Tamaiti, lea na tula’i mai ai lea mataupu, ma na maliu lava lea ali’i i le nofoaga na fasi ai e le’i au i le falema’i. O ali’i o lo’o tu’ua’ia i lenei fa’alavelave, o le isi e 20 tausaga, 18 tausaga o le isi, 25 tausaga o le isi ali’i ae e le’o maua mai le matua o le isi e to’a fa iai. “Tautuana aso fa’apitoa fa’apenei e fa’amamalu, aua ua matauina e fai ai inuga pia a isi ae e lē talanoa nisi ma ni fa’alavelave matuia fa’apea e tula’i mai,” o se saunoaga lea a Fauono. O nisi o maliu ua ripotia i le

Faaauau itulau 7


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Fa’ailoa Tulafono fou ta’avale la’u pasese Marieta Heidi Ilalio Ua iai nei ni tulafono fou ua mae’a pasia e le Komiti Fa’atonu o le Pulega o Fela’ua’iga i luga o le Ele’ele (LTA) mo le mamalu o le ‘au fai ta’avale la’upasese ma i latou o fa’afoe ta’avale la’upasese. O nisi o Tulafono e pei ona saunoa ai le afioga i le Ofisa Sili Lagolago o le Vaega o Pulea le Fa’aaogaina o le Auala, Tauiliili Tamaseugogo Leo Bartley ona e le gata i le puipuia o le soifua saogalemu o le lautele o tagata feoa’i a’o le atoatoa o le fa’atinoga o auaunaga a ave ta’avale la’upasese. O nisi o nei suiga e aofia ai resitala mo fale ta’avale uma lava, igoa o le e ana le fale ta’avale, aofa’iga o ta’avale la’upasese a sea fale ta’avale, suafa o ave ta’avale, numera o laisene o ta’avale, fa’amaoniga o ave ta’avale uma o fale ta’avale, laisene o le pisinisi o lea fale ta’avale atoa ai ma le vali pa’epa’e atoa o tino o ta’avale la’upasese uma. O lo’o aofia ai fo’i i lenei tulafono ma le fa’amalosia o toniga e fa’aaoga i aso ta’itasi e so’o se fale ta’avale e fa’atino ai le latou auaunaga. O le isi vaega o le Tulafono fou lenei o le fa’amalosia lea o le iai o se igoa o so’o se fale ta’avale e aofia ai ma telefoni e lolomi i faitoto’a e lua pito i luma o so’o se ta’avale la’upasese i le size o le pepa o le “A3”. I le talanoaina pea o nei tulafono fou o lo’o aofia ai ma le fa’amalosia ona lomia igoa o fale ta’avale ma numera telefoni i so’o se ta’avale la’upasese ma ua iai lava fa’asalaga ua mae’a fa’ata’atitia i so’o se tulafono e le tausisia e so’o se ave ta’avale po’o le tagata e ana fale

Se vaaiga i nisi o taavale i le LTA Vaitele. Ata totonu - Ofisa Sili Lagolago o le Vaega o Pulea le Fa’aaogaina o le Auala, Tauiliili Tamaseugogo Leo Bartley.

ta’avale. O le vaega o ituaiga ta’avale ua le mafai ona toe talia e avea ma ta’avale la’upasese e aofia ai GETZ, ECHO, TERIO, RAV 4, Suzuki, Van 16 nofoa aga’i i luga. O le mafua’aga ona o ta’avale nei e fai si laiti ma e le gafatia ona tauave ai ni pasese mamafa i ni nofoaga mamao ma tele a’ega. O ta’avale la’upasese uma e tauagavale foeuli lea o lo’o fa’aaogaina i le taimi nei, o le taimi lava e fa’atau atu ai i se isi tagata o le a le toe talia e avea ma ta’avale la’upasese ae o le a fa’atuma’oti

e le falema’i ua fa’aletonu le va’ai ma isi tulaga fa’apena. O le taimi nei ua fa’amalosia tulafono fou nei a le LTA aua lava le puipuiga o le saogalemu lautele.

TENDER FOR VEHICLE

Mai itulau 6

To’a fa tao�a, fa’alavelave matuiā o le Lotu o Tamaiti Matagaluega, o maliu lilo ua fa’amaonia e leai se gaioiga fa’asolitulafono na mafua ai. O le isi maliu, o se ali’i Toga na malaga mai ma sona afafine mai Hawaii i Samoa, ona toe malaga ai lea i Fiti. Fa’aalia i se fa’amatalaga a lona afafine, na mae’a le la mālū taeao i luga o le va’alele o lo’o talanoa fiafia pea lona tamā. Peita’i, na te le’i iloa le taimi na gau ifo ai lona ulu ma tago atu e va’ai, ua lē manava, mulimuli ane va’ai e se foma’i na o latou malaga fa’atasi mai mo se fesoasoani muamua, ae ua lē manuia lava. O lea tamā, e a’afia i le ma’i o le kanesa, ma o le mafua’aga lea o le leai o sona ta’otoga fa’apitoa ona ua fa’amalieina le falema’i i le mafua’aga o lona maliu. O lo’o i Samoa nei le tino maliu o lea tamā ma o le asō lea o le a toe fo’i atu ai lona tino maliu i lona atunu’u aua ona toe sauniga.

loa (private). I le tulaga i tausaga o tagata e fa’atapula’a ona ave ta’avale la’upasese na ta’ua ai e Tauiliili e leai se tapula’a se’i vagana ai tagata ua fa’amaonia mai

O se tasi o maliu lilo, o se tama’ita’i 27 tausaga na alu sana fagotaga i le aso iva o le masina lenei. O le aoauli na fa’apea sa alu ai lea tama’ita’i e fagota, ae o’o atu i le afiafi e le’i fo’i ane lava, lea sa sa’ilia ai loa e lona tamā ma maua ai o lo’o opeopea i le sami. Fa’aalia e lona tuu’a, e iai le ma’i tumau o lona afafine, ma o lo’o masalomia o le mafua’aga lea na tula’i mai ai lea fa’alavelave. O le isi maliu lilo, o se teineititi lima tausaga le matua, na sa’ilia e lona tamā ma maua mulimuli ai o lo’o opeopea i se vai i autafa ane o le latou fale. E fa’apea se fa’amatalaga, atonu o le lē iloa e lenei teineititi ‘a’au, lea na tula’i mai ai loa lenei fa’alavelave ma maliu ai. O le masina lenei, o le a fa’atautaia ai loa su’esu’ega o maliu lilo ua ta’ua, i luma o le fa’amasinoga.

Tenders are invited for the purchase of the following vehicle on ‘as is basis’ at the Development Bank of Samoa, APIA. 2006 TOYOTA HILUX SINGLE CAB PICK UP COLOUR – WHITE – LHD REGISTRATION NUMBER 4947 Registration – Current to 21 May 2014. For further information and inspection please contact Valovalo Tusani on telephone 22861 ext 226 or email valovalot@dbsamoa.ws. Closing date for tender is Monday 25th October 2013. Please submit tender in a clearly marked envelope “TENDER FOR TOYOTA HILUX 2006” to the Development Bank’s main Office in Apia, Level 2. INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 7


MAI I LE FAATONU / EDITORIAL

iniinisamoa@gmail.com

Se va’aiga i le fa’a�tauli ua tapunia ai le malo Amerika By Te’o U. L. F. Va’a O loo taatele tala i le taimi nei i le ala ua mafua ai ona tapunia le malo Amerika ona ua lē maua le autasi o vaega e lua o le Ripapilikana ma le Temokarasi. Sa tatau ona autasi vaega ia e lua e fa’atatau i le pasia o le tala o le tupe. Peita’i na te’ena e le vaega o le Ripapilikana fuafuaga a le vaega o le Temokarasi e uiga i le inisiua o le soifua maloloina mo tagata matitiva o Amerika, atoa ai ma le si’itia o le tulaga o tupe nonō a le malo mo le totogiina o poloketi eseese a le malo. Ua lē pasia nei la le paketi vagana nai tupe mo galuega a le malo e lē mafai ona tu’ua. Ma o lo’o fa’aauau pea talanoaga i le va o vaega nei e lua ina ia maua se maliega e faaauau ai galuega a le malo i le taimi nei. O la’u mau lea e fa’aalia, e le o se mau a se tagata poto fa’apitoa i le mataupu tau tamaoaiga poo le tupe, ae na’o se mau a se tagata fa’atauva’a. O le fa’afitauli lea o le a tula’i mai nei i le tapunia o galuega a le malo Amerika, o le siitia i luga o le tau o oloa e mafua mai i le maua gatā o oloa ma le lē totogia o aitalafu a Amerika i isi malo o le lalolagi, e iai Saina ma Iapani. Aua o le a leai se tupe e mafai ona fa’aaoga e le malo Amerika. Mo Samoa lava ia, e leai se aitalafu a Amerika ia i tatou ma e leai se popolega i le itu lea. Ae o le a maua gatā ni a tatou oloa mai ia Amerika. A lē o lena, o le a matuā taugatā lava. O le ala lea e tatau lava ona fa’amalosia lo tatou atina’e, i le totoina o mea taumafa masani tatou te ola ai. O mea taumafa ia e iai le fa’i, talo, ufi, ta’amu, niu, mago, fa’i pula ma meaai fou e iai le fala, manioka, esi, kuava. Tele fo’i ia i tatou moa, pua’a, i’a ma figota. E matua paleni lava a tatou meaai, e lē fa’amoemoe tele i atunu’u i fafo. O lona uiga e mafai lava ona maua i totonu o lo tatou atunu’u meaai tatou te ola ai, aunoa ma le fa’alagolago i meaai mai fafo. O le tasi fo’i lea ala taua tatou te lagolago i ai i nei taimi faigatā. Mo le malo ma pisinisi, e talafeagai fo’i le taofi o ni galuega tetele taugatā auā e maua gatā oloa ma ua taugatā. E lelei le fa’atali mo sina taimi e toe pa’u ai le tau.

Peresetene Barack Obama o Amerika i lana saunoaga e faitio malosi ai i le vaega Faaupu Fai o le Ripapilikana ona o le lē pasia o le tala o le tupe ua mafua ai ona faamutaina galuega a le malo. E lua vaega taua o lo o tetee ai le Ripapilikana: 1. Fai mai i latou ua taugata tele le tau o le inisiua mo tagata mama’i. 2. E tete’e i latou i le si’itia i luga o le aofaiga o tupe nonō a le malo. Ae o le vaega a le Temokarasi e mananao ia tumau pea fuafuaga ia ua uma ona saunia e le Peresitene. Ata: www.usatoday.com.

E le fa’apea ia tu’ua ai ni galuega taua ua leva ona fai, ae fa’atatau tonu lenei fautuaga mo galuega fou. E apalai ai le muagagana lea o le fuata ma lona lou. Atonu e aoga fo’i le atina’ega o faiva fa’a-turisi i lenei vaitaimi aua o le tele lava o faiva nei e lē telē se tupe e alu ai i galuega ia, vagana le fauina o fale talimalo. E tele lava i galuega laiti, pei o le fa’atafao o turisi i nofoaga e fia maimoa iai ma le auai i sauniga o le ‘ava ma siva. O lona uiga o vaitaimi fa’apenei e aogā tele mo ave ta’avale laiti ma ave pasi, auā e tele a latou tupe e maua mai ai. Ae le gata i lea, e tatau fo’i ona manuia ai ma le au fa’atau mea taulima e fai ma suvania a tagata tafafao mai. Ae lelei fo’i mo le au ta pe’a mo i latou e fiafia i lea tomai. Fa’apea ma i latou e fa’atau savali a latou mitiafu, ofu tino ma ie lavalava. E ta’u mai ai ii, e aoga tele faiva fa’aturisi mo fa’afitauli fa’apenei, e iai le tapuni o faiga malo a isi atunu’u. Talosia ia aua ne’i tupu ni

fa’alavelave fa’apea i lo tatou atunu’u, ae a le ma’alofia ia iai ni a tatou polokalame e fa’aauau ai galuega a tagata, tusa lava pe tapunia galuega a le malo. Ona tula’i ai lea o se fesili? O le a se polokalame a le malo fa’apea pisinisi e fa’atatau mo taimi fa’apea i lo tatou atunu’u? Aua o le mea moni ua tatau ona iai ni polokalame fa’apea e mafai ona fa’aaoga e tagata o le atunu’u. Ua uma na ou fa’aalia le sao o faiva fa’aturisi, ae o le fesili, e i ai nisi ituaiga faiva? Fa’apefea ta’aloga eseese? Mautinoa lava le lakapi mo le au 15 ma le ta’i to’afitu. Ua lauiloa fo’i le lalolagi i le tomai o la tatou ta’ito’afitu. O le isi ta’aloga atonu e mautu ai le lumana’i o nisi, o le kirikiti, aua o le ta’aloga fo’i lea e tele tupe e totogi ai tagata ta’aalo. O le mea moni lava, o le atina’ega o ta’aloga eseese i Samoa o se alāmanuia lea mo le atunuu i le lumana’i. Tatau la i le malo ona taga’i i lea itu, aemaise le fauina o malae ta’alo fou i nu’u i tua.

Fa’apefea la pisinisi? Ou te iloa e tele avanoa mo le atina’ega o nisi pisinisi fou i Samoa. Ua manaia lava le tulaga lea ua iai le atunuu, ina ua fa’ateleina pisinisi laiti. Vaiaso uma lava ua tatou faitau ai i ni pisinisi fou ua fa’atuina i Apia, pei o le maketi fou o Ah Liki i Taufusi, poo le fale oloa fou o Frankie i Lotopa. E fa’aali mai ai le sogasogā o le au fai pisinisi i Samoa, fa’apea fo’i Tutuila, ma ua fa’atumulia ai a’u i le fiafia ona o suiga lelei ua maua i lo tatou atunu’u. Fa’apefea fale‘aiga? E matuā lelei lava le tulaga o fale’aiga i Apia i le taimi nei ae masalo lava e iai fo’i nisi fale’aiga fou e tula’i mai se taimi mulimuli. Ae ou te talitonu e lē na pau lea o pisinisi mo Apia. E tele isi ituaiga pisinisi e le’i o’o mai i Samoa nei ae faigata ona fa’amatalaina atu, ona o le isi itu taua o mea nei o pisinisi, se’iloga ua tula’i mai se mana’oga fou, ona fa’ato’a tula’i mai lea o le pisinisi.

A layman’s view about what to do in the looming international economic crisis By Te’o U.L.F. Va’a Every body has heard or read about the looming financial crisis caused by the

shutdown of U.S. government operations because the political parties have failed to agree on what goes into the national budget. The party that controls the lower

Itulau 8 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

House of Representatives is reportedly against some aspects of Obamacare, the National Health Service Programme intended to provide cheaper health care

for the masses of the poor, and the debt ceiling which the government will require See next page


MAI I LE FAATONU / EDITORIAL

iniinisamoa@gmail.com

From previous page

A weekly publication of BETA Multi-Media Investments Co. Ltd Contact Ph: (685) 27662/8425917 or email: iniinisamoa@gmail.com

Chief-Editor/Faatonu Sinia Te’o Unasa Dr. L.F. Va’a Email: unasa_vaa@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7241499 Sub-Editor/Faatonu Lagolago Merita Huch Email: mhuch@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7798386 Sales and Business Development Manager Tuiloma B. Tamati Email: iniinisamoa@gmail.com Ph: (685) 7221313 or 7520415

Contributing Writers: Valenitina Masoe Email: vmasoe@iniinisamoa.ws Marieta Heidi Ilalio Email: milalio@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7746189 Lay-out/ Graphic Designers: Muliagatele Joseph Stowers Email: jstowers@iniinisamoa.ws Account Executives Falevaai Ah Kuoi Email: fak@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7520415 Pusa Otto Email: potto@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7724147 Administration Executives Iasoni Meleisea Email: iasonitoviomeleisea@yahoo.com James Tavana Email: jtavana@iniinisamoa.ws Ph: (685) 7285608 Administration Officer Saufoi Afutoto Ph: (685) 7262385 Public Relations Officer Soi Lalovi Lome Ph: (685) 7505349

Circulation and Distribution (New Zealand): Dominic Moala Ph: 021 263 3189 Email: soljahz_78@hotmail.com

Printer: Samoa Observer

Speaker of the House John Boehner, leader of the Republicans, explains the reasons why his party opposes the President’s health care insurance and the new ceiling for government spending. The failure to pass the budget has resulted in the shut-down of government operations and there is international fear that the US government might also default on its international obligations. Photo: AP

to fund that and other projects. Failure to agree means that the government will have no money to pay for its operations and debts to other countries. For us in Samoa, the US probably does not owe us any money, but the American shutdown will still affect us negatively, as it will similarly affect other countries of the world. For the shutdown will also mean that the US will have limited or, what is worse, no funds at all to act as a catalyst for international trade expansion. The impact on those countries to whom the US owes money, eg China and Japan, will be particularly heavy, but let us focus on our own neck of the woods. Let me state from the outset that I am not an expert on economics or finance and my views represent only those of a layman, that is to say, those of any ordinary man but based solely on common sense.There is no doubt that the American shutdown will eventually spark off a downward spiral in the world economy because there will be a vacant spot previously occupied by the world’s wealthiest nation.This unintended absence of the American economy from the international scene can predictably lead to fewer exports at highly inflated prices from America. Not just goods will be affected, but also services including aid projects and various forms of technical assistance. And because of the linkages between international economies, the side effects on other world economies will be enormous. In this way Samoa’s economy will also

suffer. Fortunately, we do not carry on a large trade with America, so our suffering will occur only indirectly. It is possible to judge how much the American shutdown will cost us but since we are also dependent on other world economies, perhaps there is really no need to quantify our disadvantages. But I think we can count on several negative experiences: shortage of some goods and inflated prices. In other words we do not expect to suffer the full consequences of the American shutdown but only a limited one. How should we react? In times of economic recession, the best antidote is to go without those imported goods, that is, if you can do without them. If you can do without a motor car, now is the time to do it. This applies also to house construction and other large expenditures, the reason being that imported goods will also be more expensive because they will be in short supply. And this is where the subsistence economy will come in handy. For this is perhaps the best antidote to both recession (shortage of goods) and inflation (high prices). Growing your own taro, ta’amu, bananas, yams and vegetables means you do not have to be dependent on imported rice, bread and potatoes. These will provide for our needs for fibres and vitamins. For protein we have plenty of fish, chicken and pork. We also have plenty of fruits in the form of mangoes, ripe bananas and green coconuts, and the more

recently introduced fruits such as paw paws, guavas and pineapples. In other words, we should be dependent on our own resources for our food supplies. For we can grow our own food, or purchase it from the local markets at relatively low prices. What I am trying to say here is that one important way of defeating the American shutdown is to acquire our own local supplies of food. What applies to individuals also applies to government and business. Due to the uncertain nature of the world economy at the moment, governments and businesses should also cut down on any new major industrial and other projects pending the arrival of better times. It is a matter of common sense only. When the times are good, you expand. When they are bad, you hold back. It has always been like this from the beginning. And it will continue to be in the end. In saying this, I am not against essential and vitally needed projects. Of course these must continue. I am mainly concerned only with new large projects which entail massive investments of money. Now is the time to get ourselves ready for the backlash expected from the American shutdown and the sooner we prepare the better it is. Finally government should also prepare its own version on the best way we should meet the new crisis. What I provided was an ordinary layman’s viewpoint.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 9


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Patipatia ADRA ma le APTC apitaga e 200 na fausia

Nisi o fau fale mai le ADRA fa’atasi ai ma le Komesina o Ausetalia i Samoa.

Fa’afeiloa’ia e le Komesina o Ausetalia i Samoa ia sui mai le ADRA.

Fa’aliliuina: Marieta H. Ilalio O le Aso Tofi na fa’atautaia ai se fa’amoemoe fiafia i le Maota o le Komesina o Ausetalia i Samoa, e sami ai le mae’a o ni apitaga e 200 na fausia i se taumafaiga tu’ufa’atasi a le A’oga o Matata Ese’ese a Ausetalia

ma le Pasefika (APTC) fa’apea ai ma le ADRA. I lenei fa’amoemoe taua na saunoa ai le afioga i le Komesina, Dr Sterphen Henningham i le ADRA (o se fa’alapotopotoga a le Ekalesia Aso Fitu o le Toe Afio Mai), fa’apea ma le APTC, mo le tali i mafatiaga o le soifuaga o nei aiga e 200 na mafatia i le fia maua o ni

Ph: 8427662 or 27663

Itulau 10 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

Nisi o kamuta o le A’oga Matata Ese’ese APTC.

apitaga. Sa fa’afetaia ai fo’i ma le lagolago a le ADRA i Siamani fa’apea ma Suitiselani atoa ai ma le Komisi o Europa, Apitaga mo Tagata Puapuagatia i Niu Sila fa’apea ai ma le Oxfam i Niu Sila. E $150,000 tala Ausetalia le tau aofa’i o le foa’i a le malo o Ausetalia mo lenei taumafaiga

ma o se vaega o fuafuaga mo a latou fesoasoani mo aiga uma na a’afia i le afā o Eveni.Ua o’o atu ai le aofa’iga o le fesoasoani a Ausetalia i le $15 miliona tala e ese mai i le $4.9 miliona tala o le tau o meatotino sa mana’omia vave i le taimi na fa’ato’a mae’a ai le afa i le tausaga ua mavae.


ITULAU MAI LE MATAGALUEGA O LEOLEO

iniinisamoa@gmail.com

Māta’itū e Leoleo feoa’iga va o Upolu ma Savai’i Valenitina Masoe O le tele o mataupu tau i le umia o mariuana ua maua i tagata femalaga’i i le va o Upolu ma Savai’i, na fofogaina i luma o le Fa’amasinoga, lea na fesiligia ai loa le Matagaluega o Leoleo i sa latou tali e fa’aitiitia ai lea tulaga. Fa’aalia e le Sui So’oupu o le Matagaluega o Leoleo, Fauono Talalelei Tapu, o lo’o fai le tiute a Leoleo i le uafu, ma e talitonu o lea auaunaga ua toe fa’aitiitia ifo ai le tula’i mai o lea soligatulafono i feoa’iga i le va o motu e lua. Na ia tā’ua fo’i, e o’o a ina fa’aaoga ta’ifau sosogi i nofoaga ia, pe afai ae toe fa’atupula’ia lea soligatulafono i ia vaega o le atunu’u. “O lea ua mata’ituina e le Matagaluega lenei mataupu, ma e fa’afetaia ai le fesoasoani a Pulega Ali’i ma Faipule o afio’aga i Salafai, ona o le lagolago mai i le auaunaga a le Matagaluega o lo’o puipuia ai tupulaga i le faia o lea soligatulafono,” o se saunoaga lea a Fauono. O se tasi o mataupu tau i le umia o mariuana na fofogaina i le vaiaso lenei, lea ua fa’amaonia ai e le Fa’amasinoga Maualuga le moliaga lea e fa’asaga i le ali’i o Pati Vaoga, 23 tausaga o Fai’a’ai. O se fa’amatalaga o lenei mataupu e fa’apea, sa malaga atu lē ua molia i Mulifanua i le aso 21 o Aukuso o le tausaga lenei mo le malaga a le va’a o le taeao,ae masalomia ai e se tasi o le pasese lona umia o ni mariuana, ma vili ai loa le ofisa i Tuasivi mo le sa’ilia o lea ali’i pe a taunu’u le va’a i Salelologa. Sa fa’atali mai e Leoleo le va’a lea i le uafu i Salelologa ma logoina loa o ia e tusa o le masalosaloga i ni fuala’au fa’asaina o lo’o malaga atu ma ia i Salafai.

Le uafu i Mulifanua o lo’o fa’aaoga mo feoa’iga a le mamalu ole atunu’u, i le va o Upolu ma Savai’i, lea o lo’o maua ai nisi o lo’o femalaga’i ma fuala’au fa’asaina.

Sa sa’ilia lona tino, ma maua ai ni lālā ma ni lau mariuana mata, fa’atasi ai ma ni lala mamago se 10 o lo’o afifi i se tagapepa iila. Na ta’utino e lea ali’i i le ofisa fa’anofova’ava’aia, e masani ona galue i lona fa’ato’aga, ma o lana masani fo’i le tagofia o le mariuana e fa’amama avega, pe a mae’a sana galuega o le aso. Saunoa Patu, o lea ali’i e le’o se tagata lelei a’o le’i tula’i mai lea soligatulafono. O se tasi o mataupu, na molia ai le ali’i o Metotisi Mateai, o se ali’i 22 tausaga o Papaloa i Salelologa. A’o malaga mai lea ali’i i le pasi e aga’i i le uafu, o se fuafuaga e tu’ua Savaii mo Upolu, na logoina ai e se tagata sa la malaga fa’atasi mai le pasi lea le ofisa i Tuasivi, ona o se masalosaloga i le umia o mariuana. E taunu’u le pasi i Salelologa, ae taunu’u fo’i Leoleo ma sa’ilia loa le tino o lea ali’i. Sa ia tā’ua i luma ole fa’amasinoga, e masani ona ia fa’atau mai ma fa’aaoga mariuana, ma na amata mai lea faiga i le tausaga e 2008. Saunoa le Afioga i le Fa’amasino Sili, Patu Tiava’asu’e Falefatu Sapolu, o lea ali’i e le’o se tagata lelei fo’i a’o le’i tula’i mai lea soligatulafono. Sa molimauina i totonu o le potu fa’amasino, le to’otuli o lea ali’i ma fa’ato’ese i le fa’amasinoga, e le toe o’o atu i luma o le fa’amasinoga i se isi soligatulafono. Ole sala e $2000 tala ma manu tetele e lua ($1000 tala i le manu e tasi), na totogi e le aiga o le ua molia i le nu’u, fa’atasi ai ma lona vave ioe i lona moliaga i le avanoa muamua sa tu’u iai, lea na mama ai lona fa’asalaga. O le umi o lona fa’asalaga, ua mae’a ona tuli i le taimi na nofo taofia ai.

To’a lua maliliu i Samusu Marieta Heidi Ilalio Ua molia nei se alii 44 tausaga i le ave ta’avale fa’atamala ua o’o ai le maliu i ni tagata, ona o se fa’alavelave tau ta’avale na tula’i mai i le po o le Aso Lulu i le afio’aga o Samusu i Aleipata.

E to’alua ua fa’amaonia mai e leoleo ua maliliu i lenei fa’alavelave, o se tamā 62 tausaga ma se alii e 37 tausaga le matua. O i latou o lo’o taofia i le Maota Gasegase i ni manu’aga mai i lenei fa’alavelave e aofia ai ni alii e 57, 28 ma le 48

tausaga. O le ave ta’avale e 44 tausaga na fa’ailoa mai e le afioga i le So’oupu a Leoleo, Fauono Talalelei Tapu e manu’a mitimiti, o lo’o ua molia, ma o lo’o talia se aso e tula’i ai i luma o le fa’amasinoga e tali i ona moliaga.

O lo’o iai le masalosaloga a leoleo, na fa’asua’avā uma i latou nei e to’aono na malaga i se ta’avale o le ituaiga o le mini-van lea na fa’aalia na ta’avalevale ese ma luga o le auala i Samusu ma ua matuā fa’aletonu lava le ta’avale. Ua toe lapata’i mai ai le

Matagaluega o Leoleo i le mamalu o ave ta’avale e tautuana , a ua iloa ua tagofia le ‘ava malosi ia aua ne’i fa’afoeina le ta’avale e fa’asaoina mai ai i ituaiga fa’alavelave fa’apenei.

O lenei itulau ua lagolagoina e le Matagaluega o Leoleo ma Falepuipui, faafesoota’i mai i le numera 22222 i soo se taimi e moomia ai se fesoasoani Itulau 14 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


FEATURES

iniinisamoa@gmail.com

Marlena Ott Devoe

Sol3 Mio.

Maoa’e taumafaiga a fanau Samoa i le Opera Koneseti mo le Malumalu i Mulivai...

Merita Huch Ua iloa e le to’atele le to’atolu ia e pepese mo sina taimi puupuu lava i luga o le faasalalauga faalauiloa a le Digicel – o ni alo o Samoa ua maualuga le tulaga ua iai le tomai ma le atina’e i le musika o le Opera. Ua a’oa’oina i Niu Sila ma ua mae’a fo’i a latou a’oa’oga i Uelese i Peretania mo le fa’aleleia lava o lenei tomai i se itua’iga vaega o le musika e seāseā o’o iai nisi. Ae e mimita lava tagata Samoa i si’ufofoga o ana fanau i fafo e pei fo’i ona vaaia i le to’atolu lenei o Darren Pene, o lona uso o Amitai Pene ma lo la tausoga o Moses MacKay. Faaopoopo loa iai ma le tama’itai o Marlena Ott Devoe ona e maua loa lea o si’ufofoga o le a fa’afiafia i le po a nanei ma le afiafi a taeao i le koneseti o le Opera i lalo o fetu e pei ona faaigoa ai lenei faafiafiaga. O se taumafaiga a le afioga Aliimuamua Kereti Ah Liki ma Faleomavaega Vincent Fepulea’i atoa ai le St Theresa’s Resort i Le’auvaa ina ia aumai nei alo lauiloa o Samoa e faafiafia aua le sa’iliga o se seleni mo le faamae’a ai o le galuega o le Malumalu i Mulivai. Faaalia e Faleomavaega, na talosagaina e le afioga i le Akiepikopo, Moseniolo Alapati Mata’eliga se fesoasoani mai i le faalapotopotoga lenei ua faatautaia le faletalimalo i Le’auva’a i le taumafaiga e fa’amae’a ai le galuega o le malumalu ma o le latou tali lea o le faia o se faafiafiaga ua vala’aulia ai fanau nei mo le sailiga o se seleni. O le taimi lenei na ia ta’ua o loo talosagaina uma lava lagolago a le aiga, o pisinisi i totonu o le atunuu ina ia laititi ai le tupe e faaalu ae ave uma le seleni o le koneseti mo le matagaluega i Mulivai. Na faaalia e le alii o Darren Pene, e ui i le tele o polokalame ua faapea ona faagasolo i le feagai ai fo’i o i latou nei ma faafiafiaga aemaise o le faamautu atili ai o taumafaiga i lenei foi taleni, ae e lei tuua lava le fia aga’i mai i Samoa e faafiafia i luma o tagata Samoa aemaise le fia fesoasoani i galuega a le Atua e pei ona iai le galuega i Mulivai. Fa’aalia e MacKay o le taimi lona lua lenei ua aga’i mai ai i Samoa ma o le taimi muamua e lei iai se

koneseti tele faapea, ae e manatu o le avanoa lona lua lenei o le a tele le taimi e faafiafia ai ma faaali foi a latou taleni i luma o tagata Samoa ma e iai le faamoemoe e faafiafiaina le atunuu i se latou taumafaiga. Ta’ua e le tamaitai o Marlena Ott Devoe, o le taimi muamua lenei o le a faafiafia faatasi ai ma alii nei e to’atolu o le Sol3 Mio ae na mafai ona faafiafia taito’atasi i fafo. O lona finagalo, o ia o se tagata o le talitonuga Katoliko, e lei iai lava se tau mafaufau i se tali ina ua tapa lana fesoasoani i lenei koneseti ona o lana mau, e maua ai le avanoa e pese ai i Samoa ma fesoasoani i lenei taumafaiga taua, o le sailiga o seleni mo le galuega a le Matagaluega a Mulivai. O si’ufofoga o le to’afa o le a faafiafia na ta’ua e le alii o Igelese Ete, o le a fai ma fofoga o lenei koneseti, o ni si’ufofoga ua oo i le maualuga faavaomalo ma o le faamoemoe e avea nei fanau ma nisi o le a faiaoga i le ituaiga musika lenei o le classical poo le opera i Samoa i le lumana’i. O loo faatasi ai fo’i ma se alii faiaoga o le piano i le ituaiga musika lava lea e suafa ia John Su’a ma o loo faiaoga musika i le kolisi maualuga a Mt Albert Grammar i Aukilani Niu Sila. “E tele le taleni i fanau a Samoa,” o se faamatalaga lea a i latou ua faatautaia lenei koneseti atoa ai ma le au faafiafia ma e talitonu o se isi lea taleni e tatau ona vaavaai iai le tupulaga talavou o Samoa ona ua matauina o se ituaiga musika e maoa’e taumafaiga a fanau Samoa ua molimauina ai aemaise i fanau o loo ola ma a’oa’oina i atunuu mamao. Faaalia e Aliimuamua Kereti, e ese foi lenei ituaiga koneseti ae o le faamoemoe e faafiafiaina ai le atunuu o le a maua le avanoa e agai atu i le St Theresa’s Hotel ma le Resort e maimoaina.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 11


Itulau 12 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


TALA FOU / LOCAL NEWS

Singing for God and country “It feels like we’ve been given a second opportunity to sing where not many people know what we do and hopefully, they’ll like it,” -

iniinisamoa@gmail.com

Solofua ma toe tolopo, malaga i fafo le fa’atonu Valenitina Masoe

Sol3 Mio.

Set against the backdrop of a newly renovated St Theresa Hotel and Resort, Opera under the Stars organisers couldn’t have chosen a more perfect setting for this once in a lifetime concert. The grounds would provide just the right atmosphere where those who will be watching this can enjoy the open air concert in the grounds surrounded by the hotel suites. And the stage will be set to showcase Samoa’s latest sensations from overseas, Sol3 Mio together with opera star Marlena Ott Devoe. Sol3 Mio – the trio that was introduced to Samoa last year for a brief time through a Digicel initiative – extraordinary, you know the three young men shown on that ad, yes, - they’re back now and this time for a full concert which MC for their concert – none other than Igelese Ete – says its for God and the Country. Sol3 Mio consists of Darren Pene, brother Amitai Pene and cousin Moses MacKay. And they’re happy to do it given the cause – the completion of the Immaculate Conception Cathedral at Mulivai. For Marlena Ott Devoe, any chance to perform for the Samoans – she’s proud to do it, she tells the media and being a devout Catholic she did not hesitate when she was approached for this concert. She’s also getting the chance to perform with all the three members of Sol3 Mio. “I’ve performed with them individually but this is the first time I’m performing with all three of them,” Ott-Devoe says. MacKay says the first time they came last year, they didn’t have enough time

to perform in front of a large crowd, this time he feels they’ve been given a second chance to perform for Samoans and it’s something they look forward to experiencing. Opera is a special genre of music that is both difficult to excel in and it’s also an expensive art to follow. However with enough support these Samoans have now reached a level that is considered world class. It’s something that all four are humbled to experience and are happy to share with the Samoan people. “Many say Samoans have a special way of singing when it comes to opera music,” says Marlena and these special artists will be mixing opera with other genre of music to ensure that those going to this concert will get a variety of entertainment. Also with them is classical pianist John Su’a, another Samoan whose achieved international recognition for his talent. He teachers classical piano at Mt Albert Grammar school. Their skills says Igelese Ete, will hopefully be shared in future to children in Samoa. For the organisers, having these highly acclaimed musicians perform for their fundraising is something that may never happen again and to grab the opportunity now was what drove them to bring these singers to the country. “It will be a world class performance and we hope the public will be able to make the time to come and enjoy these talented Samoans,” says Igelese Ete. Tonight the public will be able to see them on stage, share their love of opera music and other types of music for those responding to this fundraising.

O le mataupu o lo’o tu’ua’ia ai se ali’i 36 tausaga i moliaga o le toso teine, lea na alia’e mai ai lea tulaga. E mae’a folasaga a le Itu a Leoleo ma le molimau a lē na a’afia, ae fa’ailoa atu i le Fa’amasino Sili, Patu Tiava’asu’e Falefatu Sapolu, e iai se tasi o fa’atonu e tu’ua le atunu’u i le po lea, o le aso lona lua o tolaulauga a le Fa’amasinoga. O le aso lava lea na toe solofua ai tolaulauga o lea mataupu ma tolopo ai i le vaiaso lava lenei mo se aso e toe vala’au ai mau e fa’asaga i ia tu’ua’iga. E le’o avea lea ma tulaga e fa’aleaogaina ai le mataupu, o lo’o fa’aauau pea ma o le a toe vala’au ma toe amata ona tolaulauga i le aso ua tolopo iai. Mo le silafia, o tu’ua’iga i le ali’i ua tu’ua’ia i lenei soligatulafono, e aofia ai moliaga e lua o le toso teine, tasi le taumafai e fai se faiga aiga fai

fa’amalosi, 12 moliaga o le fa’ao’olima mataga, ma le fa moliaga o le fai’āiga ma se teineititi i le va o le 12 ma le 16 tausaga le matua. O ia mataupu uma, na fa’aalia i le folasaga a le Itu a Leoleo, na tula’i mai i ni taimi eseese i le va o le tausaga e 2003 ma le tausaga e 2011. O lo’o tā’ua foi i ripoti a Leoleo, o le valu o tausaga o le na tagi (vasega tolu i se ā’oga tulaga lua), lea na amata ai ona a’afia i mataupu ua o’o atu i le fa’amasinoga. O le mau a lē na a’afia i lenei mataupu, o le a toe fofogaina fa’atasi uma i le aso ua toe tolopo iai ona o le tulaga ua tula’i mai ua toe solofua ai tolaulauga na fa’atautaia i le vaiaso lenei. O le to’alua o le uso o le tina a lē o lo’o tagi i lenei mataupu, lea o lo’o ona te’ena uma tu’ua’iga e fa’asaga ia te ia, ma o le a maua se otootoga o lenei ripoti, i le aso o le a toe vala’au ai lenei mataupu i luma o le Fa’amasinoga.

JOB VACANCY – MANAGER GENERATION CODE: Contract Position. Pay Grade: ST $81,600 per annum. The Electric Power Corporation invites applications for the position of Manager Power Generation. This Management position is responsible for the operation of the Power Generation Division both at Tanugamanono & Fiaga plus 5 other hydro stations in Upolu including the planning, budgeting, purchasing, installation, monitoring, commissioning and maintenance of power engines in collaboration with the Engineering Service Department. The Manager Power Generation will insure that plant operators, electrical, and mechanical technicians within the Power Generation Department support the overall mission of the Corporation. The role provides leadership, direction and management of the operation of the Power Generation Department of the EPC. Minimum Qualification: A Bachelor Degree in Electrical or Mechanical Engineering from a recognized University with a practical working experience of more than 10 years in a power generation plant. All applications shall be addressed to the “General Manager” Electric Power Corporation Level 5 – TATTE Building SOGI Apia Applications shall have copies of academic Certificates, an updated CV, and three references from referees. Applications will be closed on Friday November 1st at 4pm and labeled ‘Applications for Manager Power Generation.’ Late applications will not be accepted. You may uplift the Job Description from the Human Resources Department at Level 5 of TATTE Building or visit www.epc.ws. For more information, please contact Tagaloa.P.Fruean, Manager Human Resources on e-mail: fruean@epc.ws INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 15


INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 13


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Fa’alauiloa a le Cool Gadgets mo Samoa uma Valenitina Masoe

<< Sui o le kamupani o le Cool Gadgets i Niu Sila, Sunny Sethi ma le Faatonu a le Niusipepa o le Savali, sa faalauiloaina lenei taumafaiga.

O le malaga mai i Samoa nei o le sui o le Cool Gadgets, le ali’i o Sunny Sethi, lea na ia fa’alauiloa mai ai se auaunaga a le latou kamupani o le a o’o mai i Samoa i se taimi lata mai. O le Cool Gadgets, o se kamupani i totonu o Niu Sila, o lo’o nafa ma le auaunaga o le ofo atu o oloa ma polokalame fa’atekolosi fa’aneionapo i so’o se tasi e aofia ai ma tagatanu’u o Samoa o lo’o aumau i Niu Sila. O se tasi o a latou polokalame (software) ua fa’alauiloa mai o le a o’o mai i Samoa i se taimi, lea e fa’aaoga ai telefoni fe’avea’i e tu’u iai ia polokalame e fesoasoani ai i le tagata Samoa. Fa’aalia e Sethi, o lo’o mamafa lea auaunaga i le una’ia ai o le itu fa’aleagaga ma o le tele o polokalame, ua fa’aliliuina i le fa’asamoa aua le faigofie i tagata ona fa’aaoga ma iloa ai se vaega o lo’o fia malamalama iai. O se fa’ata’ita’iga o le polokalame lea ua tu’ufa’atasia e le Cool Gadgets mo telefoni

fe’avea’i, o le fa’asamoa atoa o le Tusi Pa’ia, ma e mafai ona e sa’ili tonu le vaega o le Tusi Paia e te fia faitau iai, i se oomi se tasi i luga o lau telefoni ua iai le polokalame ua saunia e le Cool Gadgets. O nisi fo’i o ata tifaga fa’aleagaga, ua fa’asamoaina i lea polokalame, ma e tautatala mai lava tagata i ata lotu ia i le Gagana Samoa, nai lo le toe oso ifo i lalo o upu po’o subtitles e pei ona masani ai nisi o ata tifaga. O le Tusi Fa’alupega o Samoa, o le isi lea ‘oa o le aganu’u ua fuafua lea kamupani e fa’asoa iai le latou auaunaga e ala i le tu’u i totonu o lea polokalame ua latou saunia ma e le’o mautinoa lea fuafuaga, ona e mana’omia se fa’atanaga e mafai ai ona fa’atino lea taumafaiga. E talitonu le Cool Gadgets, o le a fesoasoani lea polokalame fou a le Cool Gadgets i tupulaga o Samoa mai le fa’aaoga sese o telefoni ma isi masini fa’atekonolosi fa’aneionapo, aemaise ai le una’ia o le ola fa’aleagaga o le atunu’u aemaise lava pe a mana’omia le Afioga Paia a le Atua.

Mata’ifale toe sauā i lona afa�ne Valenitina Masoe Malo o Samoa

NATIONAL HEALTH SERVICES

FAASILASILAGA FAALAUAITELE I LE MAMALU O LE ATUNUU SUIGA FOU OP ITULA E TATALAINA AI LE FALE TALAVAI I LE FALEMAI O “TUPUA TAMASESE MEAOLE I MOTOOTUA” AMATAINA I LE ASO GAFUA 7 OKETOPA, 2013

ASO MA ITULA E TATALAINA MA TAPUNIAINA AI LE FALE TALAVAI -

Aso Gafua – Aso Toonai -

-

Tatalaina i le 8.30am – Tapunia i le 7pm

Aso Sa ma Aso Malolo -

Tatalaina i le 12pm – Tapunia i le 6pm

Faasilasila atu ma le faaaloalo tele i le mamalu o le tatou atunuu e faapea. Ua 24 nei itula le auaunaga a le FALE TALAVAI, ae ua na’o talavai e tusia mai e fomai o loo tiute i le falemai tele i Motootua e mafai ona talaina pe afai e tuanai le itula e 7pm i le afiafi seia oo i le 8.30am taeao o le isi aso e sosoo ai. Aso Sa ma Aso Malolo ua na’o talavai e tusia mai i fomai o le a tiute ia aso e mafai ona talaina pe afai ua tuanai le itula e 6pm i le afiafi seia oo leisi taeao e sosoo ai. Talitonu o le a utagia mai lenei faasilasilaga taua. Mo nisi faamatalaga, faafesootai mai le telefoni 66641/66642. Faafetai Leilani Galuvao Pule Sili Lagolago Auaunaga Faasoifua Maloloina Itulau 16 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

O lenei mataupu, ua nofosala ai i le falepuipui mo le fitu tausaga, se tamā 42 tausaga le matua, i moliaga o le fa’ao’o manu’a ma le mata’ifale i lona lava afafine. O lē na a’afia e 17 ona tausaga ma e lona lua i le fanau e to’aono a lē ua molia. O lea teineititi, na lē toe nonofo loa lona tamā ma lona tinā, nafa loa o ia ma le va’aiga o ona tei ma na te faia uma fo’i fe’au a lona aiga, e aofia ai le faiga o tagamea ma le tapenaga o lo latou fale. O lona olaga atoa, e le’i o’o ai i se ā’oga, ma o lo’o tā’ua i ripoti ua i luma o le fa’amasinoga, e mafua mai lea tulaga ona o le matitiva o lona aiga, ma e fa’amoemoe fo’i i le latou fa’ato’aga e ola ai. O le tausaga e 2011, na va’aia ai e lē na a’afia, ua sui amioga a lona tamā ia te ia. A fai atu iai e alu e moe i fale a ona ‘au ā’iga, e ita ma fasi i nisi o taimi. Na amata ona alu lea ali’i i lona afafine pe a o’o i po, ma ia tauānau fo’i e fai se la faiga’āiga, peita’i, e musu le teineititi. Na i’u lava ina fai aiga lea ali’i ma lona afafine, lea e iai le moliaga o le mata’ifale ua fa’amaonia i luma o le Fa’amasinoga. O le tausaga la lenei, na fai so’o loa le alualu o lea ali’i i le teineititi, sola loa lē na a’afia i le fale o le uso o lona tamā ma nofo ai loa. Na umiumi se taimi, toe

fo’i loa le teineititi lea i lona aiga i le ao e fai a latou fe’au ae moe i lona uncle i le po. O se tasi o aso na fo’i atu ai le fa’atauga fuala’au aina a lē na a’afia ma le to’alua a lona uncle mai le maketi, sa o’o atu ai lē ua molia toso mai i fafo ma le ta’avale la’upasese lē na a’afia ae fa’ato’a taunu’u atu i le fale o lona uso, ma fasi loa. Na o’o i lo latou fale, ma fa’aauau ai lea gaioiga fa’asolitulafono, lea na tā’ua i ripoti na nonoa ai e lea ali’i lona afafine i le pou ae fasi, fa’atasi ai ma le sele po’o o lona ulu se’i tulou. Sa lē mafai ona taofia lea gaioiga e aiga tua’oi na laga atu e fesoasoani, ma vili ai loa Leoleo, ma o’o atu ai ia mataupu uma i le Matagaluega o Leoleo. Saunoa le Afioga i le Fa’amasino, Vui Clarence Nelson, o gaioiga a lea ali’i na faia i lona afafine, e le’o se mea lelei, ona ua ia sauaina e pei o se meaola. “Ua fa’aaoga e lē ua molia lona tulaga o le tamā o le ‘āiga, e sauāina ai lona afafine,” o se saunoaga lea a Vui. Fa’aalia fo’i e le Ali’i Fa’amasino, o aiga e malu ai fanau, ae lē o se nofoaga e sauāina ai tamaiti. Ua poloa’ia fo’i e le Ali’i Fa’amasino, le fa’aauau o lea mataupu i le Fa’amasinoga o Aiga (Family Court), ona o lo’o iai le masalosaloga, e toe ono a’afia le isi afafine la’ititi o lea ali’i pe a magalo mai i lona fa’asalaga.


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Nofoaga ua aoina ai le kesi.

Faasao le asu ma le tau ao o fafie e gasese ai taumafa i Piu.

Piu – fa’ata’ita’iga lelei o nuu atia’e fa’atasi Merita Huch E mafai ona finau nisi, e faigofie lava so’o se atina’e i Piu ona o se nu’u laititi i totonu o Samoa. E na o le tolu lava aiga e tupuga mai ai le afioaga ae o le maoa’e o ana atina’e ua afea ai e le Iniini Samoa. O Piu, ua le o toe totogi se eletise i lenei vaitaimi. Ua ola i le moli ua maua mai le malosi’aga o le la, ua gasese ana taumafa ma ola fo’i isi moli i le kasa ua gaosi mai i le lau o le fue ma le otaota o manu papalagi. Ua fai fa’atasi le malu o le taeao mo fanau uma o le nuu atoa ai le taumafataga o le aoauli. Ua gaosi ai le masoa ua aga’i nei i Iapani le fa’atauga ma ua fai fo’i ana togala’au fai sua aua le fa’aaoga e aiga uma o le afioaga. Ua iai le faleoloa ua faatamo’e e lana mafutaga a Tinā. O galuega uma ua mafai ona fa’atino e lenei afi’o’aga o le atu Falealili ona o le mana’oga o le fa’afeagaiga o le Ekalesia Fa’apotopotoga Kerisiano Samoa e aga’i lava tagata o Piu i le atina’e ai o ona lava tagata. E le gata i lea, ae ia iai se fa’amamā avega i le tau o le soifuaga o lenei vaitaimi. E ono masina o aga’i se tasi o tina o le aulotu i Initia i lalo o se a’oa’oga e mafai ai ona maua le tomai e vaaia le eletise e maua mai i le malosiaga o le la. O loo faatali nei se uta o nisi o meafaigaluega ina ia fa’alautele ai lea atina’e i totonu o le afioaga atoa ma ua fai uma lava i fesootaiga a le nuu ua faia i atunuu i fafo aemaise o le fesoasoani i le tina na aoaoina ai i Initia na mafai ona fesootai ma le Faamalu o Faalapotopotoga Tumaoti (SUNGO). I le kesi lava latou ia, toe lua

vaiaso mae’a se sailiga seleni ua tapa sa’o ai lava fesoasoani a soo se tasi e maua faamaumauga o lenei atina’e i luga o le facebook a le kamupani Niu Sila ua faatinoa lenei atina’e mo Piu, o le BioEnceptionz. O lea sailiga seleni ina ia mafai ona aumai ai le uta o meafaigaluega ia ua fuafua e soo atoa ai loa le fesoasoani lenei o le kesi mo aiga uma lava i totonu o le afioaga. O taeao uma lava e usua’i ai tama’ita’i o le nuu i le maota o le fa’afeagaiga lea e iai le nofoaga ua gaosi ai le kasa lea ua maua mai i le lau o le fue. E fua lelei lava le lapopo’a o lau fue e aumai e tina i aso ta’itasi ma afiafi i totonu o pusa e pei ona vaaia i ata o lenei galuega, o iina e faaputu ai ma faapea ona afifi mo le malosiaga lea e sau ai, o le kesi e mafai ona faaola ai fagu kesi mo ogaumu. E aveese fo’i le vaega o lea nofoaga mo le otaota o manu papalagi lea e faaaoga mo lea lava fa’amoemoe. E fa’apulou ma afifi nei vaega e lua o le galuega ma e iai le taga e alu a’e ai le malosiaga lea ma agai sa’o lava le kesi i paipa ua ta’i sa’o i ogaumu nei. O se faiga e mafai ona fa’atino i vaega uma o le nu’u ae o lea ua amata i le maota o le galuega ma ua aga’i iai le kesi lenei mo le faaaogaina e aiga. O le agai o tina e tau le lau o le fue ua manatu ai e avatu uma loa a latou fanau e fai faatasi le taumafataga i aso uma aua o lea ua iai uma tina i lea nofoaga mo le faatinoga o atina’e a le afioaga. E le gata la ina mautinoa le tausiga lelei o fanau, ae ua faaauau galuega ua fa’atino e tina ma tama o le afioaga. O tama o loo galulue fo’i i atina’e e pei o lafu manu ia e maua ai le otaota mo le faatinoga o le gaosiga

o le kesi. O tama foi o loo feagai ma le galuea’ina o fanua aua fa’ato’aga a le nu’u. E iai le mana’oga o le Susuga i le fa’afeagaiga, ina ia faalautele lenei taumafaiga i isi nuu tua’oi o Piu ae o le a talia le mae’a lelei o lenei polokalame ia soo aiga uma o Piu ona mafai lea ona iai se isi fuafuaga fa’apea. E toe lua vaiaso mae’a le sailiga tupe a le BioEnceptionz aua le faamae’a ai o lenei atina’e mo Piu.

Lau fue ua aoina ma faapala aua le kesi.

Otaota o manu papalagi. Nofoaga nei ua faaputu ai le kesi ma ta’i atu aua le maota o le galuega i Piu.

Murray Ward.

Eliina o paipa e ta’i ai le kesi i totonu o fale.

Bill Rucks.

Equipment installing biogas in homes.

Sean Weaver. INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 17


LE FAGONO

iniinisamoa@gmail.com

O LE KULUKU, O LE FA’AMASINO MA LE PALEMIA Tusia: Galumalemana Lafi Vaega e XVI Na gata la tatou tala i le vaega ua amata ai tolaulauga a Loia. O le tamaitai loia a le malo o lo’o momoli atu lava faatomuaga mo alii ma tamaitai faatonu. Manatua foi o le faamasinoga, e ui o lo’o iai le faamasino, pau lava lana galuega, o le faatonutonu lea o taualumaga o le faamasinoga, ae o faatonu lava e faia le faaiuga. Ua faaauau pea le folasaga a le tamaitai loia o Lupe lea o loo tu mo le malo, ma ua matua faalologo lava le vasega o le au faatonu. O le galuega atoa o le faatomuaga, o le faamautuina lea i loto ma manatu o faatonu, ina ia aua nei iai lava se iota e tasi o se masalosaloga, poo se manatu faalotolotolua i Faatonu e lei faataunuuina e Samu Pamu le agasala e pei ona molia ai. O le galuega foi lea e tasi a le loia a Samu Pamu e fai o le faatalitonuina lea o faatonu e lei faia e Samu Pamu le solitulafono e pei ona molia mai ai. Manatua foi o le au faatonu e faia le faaiuga o le faamasinoga ae le o le faamasino. “Alii ma Tamaitai o le Faamasinoga mamalu, o le a matou tuuina atu mau ma molimau e faamaonia ai o le oti o Selemaia i lima o Samu Pamu, sa fuafuaina lelei lava e le ua molia. O le aso ma le taimi atoa ai ma le nofoaga e faataunuuina ai ana fuafuaga. E le o se manatu e faafuasei, e mafua mai i se feeseeseaiga, se misa poo nisi lava mafuaaga, ae o le fuafuaga sa faataatia mai e faaoo ai le oti i lona toalua. Soo se agasala lava ma soo se fuafuaga foi e faataunuuina se agasala, e iai lava sona mafuaaga ogaoga, ma e o le a matou tuuina atu mau ma molimau e faamaonia ai la matou mau.” Ua faasolo le vaai a le loia mo le malo, poo a ni foliga vaaia o Alii ma Tamaitai faatonu, poo faalogolog mai pe leai. O Faatonu tamaitai uma o loo faasaga lelei mai ia te ia ma o loo iai le naunau e fia iloa ma malamalama i lana folasaga. O isi alii e toalua o le au faatonu, o loo mataia lelei mai o ia, ae mautinoa e leai ma se isi o faalogo mai i lana tautalaga. O le tasi o alii faatonu o loo gali le titina o le penitala o loo tusitusi ai, ao le isi alii faatonu o loo punou lava ma matamata i le pepa o loo fofola i ona luma. Na o faatonu fafine lava ia o loo sau o latou mafaufau i lana folasaga. Ua savali agai i tua le teine loia i le laulau o loo iai ana faila o le faamasinoga. Ua tago ifo i lana ato ma to ae le solosolo ma soloi ona mata. I le gaoioiga lava lea e tasi, na faamatala ai le faamau e tasi o lona ofu tino o loo ofuina. Ua pau i lalo le solosolo ua punou ifo i lalo e piki le solosolo. O leisi lima i le solosolo ae o le isi lima ua toe matala ai le isi faamau o le ofutino. Ua ea ae i luga. Ua maavā le

pito i luma o le ofu tino. Ua faaauau lana tautalaga. O mata o alii faatonu ua taulai uma ia Lupe, ua taumulimuli solo i le mea lava e agai iai le teine loia, ua ave iai ma mata o Alii Faatonu o le faamasinoga. E oo foi i le faamasino, ua le toe emo ona mata ae ua fetulinai solo le teine loia e lana pupula. “E faiga faaalatua a le ua molia ma se tasi o pagota tamaitai i le falepuipui, ma e o le mafutaga ua leva ma ua matua mafana lava.” Ua leai ma se isi e toe pisa. Ua nofo ma ua muta mea uma. Ua taufai sioa nei ia Lupe ona o lana faaaliga lea ua fai. “E iai le tama a le pagota, ua faamaonia o le atalii o le ua molia, ma ua atoa nei le 15 tausaga le matua.” Ua toe savali le teine i le laulau o loo iai lona solo, ua to ae le solosolo ma soloi ona mata, faasolo ane ai i lona ua ma ua solo ai ma le vaega o lona fatafata le a o loo aliali mai. E leai lava se vaega tele o faailoa ane i le mamalu o le faamasinoga i le fatafata o le loia, vagana ai fefete ole pito i luga lava, a savali ua saluelue ma foliga e tau toulu mai i fafo. Talu ai o le teine loia e fealuai i le ogatotonu o le potu, e manino mea uma i le faamasino ma faatonu ona e maualuga lo latou nofoaga, ae fai taumate lava le mamalu o le tapuaiga. “Lau afioga ou tetee i le aumaia o lenei tuuaiga, ona e lei faamaonia faaletulafono le mau ua tuuina mai.” O le totope atu lea a le loia a Samu Pamu. Ua faataupupula mai le faamasino i le loia a Samu Pamu. Ua toe nofo i lalo le loia. “Ua ou faamauina lau tetee. Pau lava o lea, o folasaga muamua ia o loo tatou iai, ma o le folasaga foi a le loia mo le malo, o loo o gatasi lava ma le tulafono, ona o loo faataatia mai mau e faavae ai le pito laau a leoleo ma le malo e faamaonia ai le moni o moliaga e faasaga i le ua molia.” O le faamalamalamaga lea a le faamasino ma faatonu le tamatai loia e faaauau. “E le tasi, ele lua foi, ae tolu teine, tolu tamaiti, e aso fanau faatasi. E le na o le pau foi lea . E tele nisi faanunumiga sa fai. O le a avatu mau e faamaonia ai teine na faafafanoina a latou maitaga i le faatonuga a le ua molia. O le a avatu foi mau ma molimau e faamaonia ai teine na fananau le au, ma maliliu e aunoa ma ni moliaga sa faia iai, e ui sa faatinoina uma suesuega. O loo iai faila o nei suesuega uma lau afioga ma e foliga e aafia tele le ua molia i nei tuuaiga uma lava. Lau afioga ma le mamalu o Alii ma Tamaitai faatonu o le ua molia, ose tagata fasioti tagata lava. O ana gaoioiga uma sa fai, sa fuafua lelei lava ma sa faaaoga lona tulaga o le komesina e taitaiseseina ai le faatautaiga o le amiotonu ma le faamaoni. O le moliaga o le fasioti tagata faamoemoeina, sa fuafuaina lelei lava, ma e le o se moliaga soona fai. Sa fua i luma, fua i tua, fua ilalo, fua i luga, ma oo mai ai i le talitonuga, e fua i le mamafa

o mau ma molimau, ua talafeagai ona molia i le fasioti tagata faamoemoeina. O le a finau nei e le itu a le ua molia le faamasinoga e faapea o Selemaia na maliu lava ona o se gasegase masani, e pei ona aumai ai i le lipoti a le falemai. Ole latou lea mau, ma o le a iai ia latou le avega o le finauina lea o le moni ma le faamaoni o la latou mau. E tutusa lava ma le fanaina o le tagata, ona e lei pule i le ola, ae na fanaina e le tagata. E pei ole fatu pe. E le nofo nofo le fatu tei ane ua pe. E tatau ona ia se mafuaaga na faatupuina na mafua ai ona pe. E pei foi o le totomaualuga. E tei lava ua pupuna le toto ma oti ai. E tatau lava ona iai se mafuaaga. O nei mea uma e faaono tutupu, e tasi lava le sootaga, ua na o le ua molia. O le pulufana lea na oti ai Selemaia lona toalua faaipoipo. Lau Afioga ma le Mamalu o Alii ma Tamaitai Faatonu, e le aoaia e le matapia le manaia, ae aumai le amiotonu a le Atua e faamasino ai Samu Pamu le o loo molia nei i le fasioti tagata faamoemoeina. O le mea na tupu, e toe tupu foi. Lea ua maua le avanoa e foia ai lea faafitauli ina ia aua nei toe tupu mai i le lumanai. Alofa i lou afafine, ma si au tama teine. Puipui mai i tagata faapenei. O Samoa e le faasalaina se isi i le oti i le sisi o le ua, tui i le tui oti, poo le faaeletiseina e pei ona faia i isi atunuu. Pau lava la tatou mea e fai, o le faamaonia lea o le moliaga, ona ave lea nofo i le falepuipui. Faafetai.” Ua leai se tagata e toe gagana. Ua punonou uma foi le au tapuai. Ua solo le afu o le teine loia. Ua toe faamau uma faamau o lona ofu. Ua lima lua e apoapo ane ai ona susu ma toe faatulaga lelei. Ua uma foi lo latou aoga, i le faatosinaina o Alii Faatonu ma le Faamasino. Ua faaputuputu ana pepa ma tapuni ana faila, ua nofo ifo i lalo. Ua faamalo mai iai le Satini Sinia o loo la galulue faatasi. Ua tu ae iluga le loia mo Samu Pamu ua amata lana folasaga. Ua savali atu ua tu i autafa o le tamai pa lea o loo nofo ai Samu i totonu ma faasaga agai i le faamasino ma Faatonu o le faamasinoga. “E le tatalaina ni faamau o lou ofutino e faailoa atu ai o’u tamai susu ile paia ma le mamalu o lau Afioga ma Alii ma Tamaitai o le Faamasinoga. E lelei lau paaga loia, e lapopoa ona susu ma e mafai ai lava ona avea ma auupega matautia tele pe a lelei ona faaaoga. Oute tulai mo Samu Pamu. O loo molia e leoleo i le moliaga o le fasioti tagata faamoemoeina. E tatau ona faamaonia i luma o lenei faamasinoga mamalu, e aunoa ma se faaletonu e tasi, poo se komaliliu, o se piriota, o se faailoga upuofo, o se haifeni poo se isi lava mafuaaga e masalomia ai le le atoatoa e teena ai nei moliaga. E tatau ona faamaonia e le itu tagi e aunoa ma se feteenaiga le moni o lenei moliaga. Afai lava e iai sina

feteenaiga i mau poo molimau e faaono masalomia ai pe atagia ai foi le le moni o lenei moliaga, ua lava lea e teena uma ai lenei moliaga. O la matou galuega o le a fai, o le faalauiloa atu lea o mau ma molimau e teena ai moliaga a leoleo ma le malo. Lau afioga ma le mamalu o Alii ma Tamaitai faatonu, o loo ou taulimaina le ripoti mai i le falemai e uiga i le mafuaaga o le maliu o Selemaia. E leai ma se mea o tauina mai ai, na faaoo e se isi tagata le maliu i le ua maliu. O loo matamata tetele mai ai le mafuaaga o le oti e faapea; Oti ina ua leai se okesene e oo atu i mama. O loo o’u umiaina foi le ripoti mai le fomai faapitoa iNiu Sila e faapea o le ua maliu o loo togafitia i le mai o le Sela, ma e tusa e lua vaiaso mai le aso na maliu ai le ua maliu sa togafitia ai ma lapataia ina ia faaeteete. O tuuaiga le faavaea e pei ona tolaulauina mai e le loia mo le malo, ua na o se faiva e faamoemoe atonu e maua mai ai se i’a pe fiki foi se laki. E le o molia Samu i se isi lava moliaga e ese mai i le moliaga o le fasioti tagata faamoemoeina ua oo ai le maliu i lona toalua o Selemaia. O le moliaga foi lea, o lea ou te sauni e puipui ma teena. E pei lava ona ou fai atu i le amataga o lau faatomuaga, e leai so’u papa ou te faatosina ai. Ia faatasi le Atua i la outou filifiliga. Faafetai.” Ua savali mai le loia a Samu ma nofo i lalo. Ua faaalia i fofoga o le au tapuai le malilie i le folasaga a le Loia a Samu. Ua ea mai i luga le faamasino. Ua faatonutonu lana tioata faitautusi ma pupula agai i le laina a Faatonu. Ua toe tepa mai i lalo i le mea o loo iai loia ma leoleo ma le tapuaiga, ona fesili mai lea i le loia a le malo ma leoleo, “Ua sauni e amata le suesuega?” “O lea lava lau afioga.” O le tali lea a Lupe le loia a le malo. Ua tilotilo mai i le itu a le loia a Samu Pamu. Ua tulai le loia a Samu. “Ua sauni lau afioga.” O le tali vave atu lea a le loia ma toe nofo vave i lalo. “Valaau lau molimau muamua.” O le faatonuga lea a le Alii Faamasino. “Ou te valaau ia Loimata Sauafea.” O le faatonuga lea a Lupe o loo fai i le leoleo o loo tu i le faitotoa. “Loimata Sauafea!” Ole faataitaio leo tele lea a le leoleo o loo valaau agai i fafo. E le’i saunia Loimata mo le valaaulia lea. E leai foi se isi i le fale faamasino e masani ai. Poo le a lana feau o loo fai i lenei faamasinoga. Pe faapefea ona iloa lona igoa i totonu o lenei potu, ae lei tauina atu foi e se isi o ia o le a molimau. Ua tu i luga. Ua tilotilo solo. E leai se isi e masani ai. Poo le a lana molimau o le a fai? E F A I A P E A……..

APIA ELECTRICAL TRADERS

TV 21” Itulau 18 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Lauga Tusi Faitau: Mareko 7 f 24-30 MATUA; Mareko 7 f 29 “Ina alu ia, ona o lau upu lena ua tea ai le temoni sa i totonu o lau tama.”

AUTU: Lafi ma Saili (Hide and seek) O le taaloga lea o le igavea, o lona faaperetania o le Hide and seek. Aua foi e o leisi au e lalafi ae taumafai leisi au e saili. O le faamoemoe ia saili ia maua le au o loo lalafi. Ae ala ona faaigoa o le igavea, ona o le manu lea o le vea, e i nei iinei, toeitiiti ane ua i iila. E te toe tei lava ua toe i i ou tafatafa . E faapena le amio a le au o loo lalafi. E faapalopaloi le au o loo taumafai e sail ii latou. Afai e le maua, ona ainumea lea o le au o loo saili, o lona uiga ua faiaina. Ae afai e maua, o lona manumalo lea. E malie le igavea a Iesu ma le fafine Suria-Foinie. O loo lafi atu Iesu mai le motu o tagata, ae le gata i lea o tagata o Saitonu ma Turo, ae saili mai loa o Ia e le Fafine Eleni e sau mai Suria-Foinie. O le tama teine a le tina lea o loo ulu ai le agaga leaga. Ua faatoga ami o Ia ia Iesu ina ia alofa i si ana tama ia saoloto mai lenei mai. Fai mai le lafi a Iesu, “Sei muai maoona le fanau, aua e le tatau ona ave meaai a le fanau ma lafo i uli.” Le lafi a Iesu sa faigata ona iloa o Iesu lea e saunoa . E oo lava i ai tatou, e le ose tali faapea tatou te manatu e aumai e Iesu i le saili atu a le fafine mafatia. O ai fanau e fafaga ao ai fanau e faatusa i uli poo taifau sei tulou. Peitai, ua natia lava e Iesu lona tagata moni ae sei avatu se tala lea i le fafine pe moni lana sailiga i le fia ola. Ao le fafine Eleni, ua ia le sili Iesu i luga pei onna manatu i ai le toatele. Ae maise aim ea nei o tina e ova le fulufulu lele. Ioe, ua saili le tina i aIesu i lalo lava, o se auala sa le manatu tagata e mafia

Rev Tanielu Lava (FS) EFKS Tekui�, Niu Sila ona faia e lenei tina. Faafofoga i le tali a le tina, “E moni a oe alii, ia ae e te silafia foi, o uli e faatalitali i lalo o le laoai mo fasi meaai e toulu mai le fanau o loo aai i le laoai. Manaia le sailiga a le tina. E leai lava ni upu. Nao na sue atu lava o Iesu maua loa. Fai mai Iesu i le fafine, “Ona o lau upu lena, ina alu ia, ua alu ese le temoni mail au tama.. Leaga le mea e manaia o le saili atu ae maua,ae aisea e tele ai sailiga e le maua ma foi fua e leai se tali. E le fia saili ia Iesu i lalo, ae saili lava i ala faamaualuga ma faasausili. Sina tamai tala lava, oso liliu i luga ma lau mai lenei ma lena o Iesu ma lana Tala Lelei. Ua pei o se mea fiafia a le toatele le fai ma tuuai i le Talalelei a Keriso le matitiva ma le le tagolima. Ua tatou le saili ia Iesu ae ua tatou faalumaluma ia te ia i Nusipepa ma tala feaveai. O le saili ma le onosai e maua e ia. E tele lava taimi e foliga lilo ai Iesu i le tatou vaai, ma tatou faapea ane ua lafi Iesu i ai tatou, leai. Fai mai leisi upu, Afai ua taumamao oe ma Iesu, o ai ua soso ese, Iesu poo oe. O lena e te isilafia le tali. Ao Iesu lava ia ma le tali ma ii lo tatou saili atu , a lea na ,maliu i le satauro, tuu i le tuugamau, ae na toetu manumalo, ina ia faali mai pea i ai tatou, o le saili ia te Ia ma le loto maulalo ma le faatuatua ma le faamaoni, e maua lava e Ia. Amene.

THOUGHT OF THE WEEK A time for giving At Christmas, what better time to reflect on the law of giving and receiving, on of the seven laws of attraction. Deepak Chopra says this about the law : “The universe operates through dynamic exchange...giving and receiving are different aspects of the flow of energy in the universe. And in our willingness to give that

which we seek, we keep the abundance of the universe circulating in our lives.” What better way to enrich our lives than to give heartily to somebody who needs it, for instance a child who has never had a toy before - and experience their joy in receiving that gift. If you want to experience true happiness this Christmas, give heartily.

EKALESIA FA'APOTOPOTOGA KERISIANO I SAMOA AULOTU I APIA - PO BOX 1019 - APIA - SAMOA

Faife'au: Failautusi: Teutupe:

Rev. Utufua Naseri - tel: (685)21464 / 7615464 Tuiletufuga Le Mamea Ropati - tel: (685) 20355 / 7773109 Te'o Ali'ifa'alogo Faitele - tel: (685) 21757 / 7601728

FA'ASILASILAGA Ole a ta'oto ia fa'amaene o tai loloto ou pa'ia Samoa ile amata mai le tai��������� ���� ���������� ������ ����� Fili ma Puletu'u na tauilo ai m����� ���� faasouga o Ao male Atu Folasa, ile afifio o Aiga ma a latou Tama, o Tama foi ma Aiga. Le usoga a Tumua ma Pule, Ituau ma Alataua, Aiga ile Tai ma le Va'a o Fonoti, e faapea foi le tapua'iga ia Sua ma le Vaifanua, o Fofo ma Atiulagi, Saole ma Saleaumua male Launiusaelua, Tama ale Manuatele, ma Tootoo ole Faleula, o mamalu lava ia ole Faleagafulu. Matou te faapea atu ai Tulou, Tulou lava. Ae mapu ane ia i Niafane, ma lafo le taula i malolo ae sagatonu le malama ma vili tonu le ifi a m����� �� �� ������ ������ ������ ��� ������ �������� �� ����-fanau, o a matou Uo ma Aumeamamae, e malu ai le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Samoa i lenei nu'u o Apia e faapea. ����� �� le mativa ������������������ ua lima vaivai lenei Aulotu. Ole aso Toanai 26 o Oketopa 2013 ua faamoemoe e faia ai le sailiga seleni e ala ile Leitiofoni, mo������������������������������������������������������� o Eveni. Ole maota o Pulenu'u i Matagialalua ole a faataunuu ai lenei faamoemoe ile 9.00 ile taeao. E maua le taumafataga ������������������������������������ ���������������������������������������������������������le nate talia. Fa'amanuia le Atua, ma saga toe taui faasili mea ua toesea. Male faaaloalo tele, Sainia: Rev Utufua Naseri & Aulotu EFKS i Apia. ----------------------------------------------------Mo Upolu faafesootai telefoni: 8455501/8455502/8455503/604401/604402 Mo Savaii faafesootai Susuga i Faafeagaiga ia Namaia Kofe ma Leauma Fesolai Tepa i Falealupo, telefoni: 8455504/604403 ma le Susuga Faafeagaiga ia Niulala Kupa, telefoni: 8455505/604404 ile Fale Tusi ole EFKS i Salelologa.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 19


INIINI SAMOA NOTICES

E faasilasila atu ma le faaaloalo, o loo iai ni avanoa e totogi e nonofo ai i le Fale Apitaga o Tausi Soifua ma isi Auaunaga Faasoifua Maloloina i Motootua. E faamuamua avanoa mo tausi soifua o loo galulue i le Falemai. E iai se pepa o faamatalaga o loo i le Matagaluega o le Soifua Maloloina e tuuina mai ai faamatalaga o loo manaomia e fai iai le faaiuga a le Matagaluega mo le taliaina o tusi talosaga. O lenei pepa e ao ona tuuina faatasi mai ma lau talosaga i le Aso e tapunia ai tusi talosaga. O le aso 21 o Oketopa i le itula e 4.00pm o le a faagataina ai uma tusi talosaga mo nei avanoa nofo totogi e pei ona taua i luga. Faamolemole faafesootai mai Sosefina Talauta Tualaulelei i le telefoni 68107 poo Gaugau Mateo Ah Tong i le telefoni 68112 mo nisi faamatalaga e uiga i lenei mataupu. Faafetai,

MATAGALUEGA SOIFUA MALOLOINA A - 12,19/10/2013

COMMONWEALTH SCHOLARSHIPS IN THE UNITED KINGDOM- 2014

COMMONWEALTH SCHOLARSHIPS IN THE UNITED KINGDOM- 2014 Applications are invited from Samoan citizens who are interested in applying for the

Government of Samoa

Applica�ons are invited from Samoan ci�zens who are interested in applying for the Commonwealth Scholarships Scholarships in the United Two (2) are scholarship at Kingdom tenableCommonwealth in the United Kingdom. Two (2)tenable scholarship awards atKingdom. postgraduate level offered in awards the United offered UnitedinKingdom the 2014 intake. The two Awards level for the postgraduate 2014 intake. The twoare Awards willin bethe available any of thefor following categories:

will be available in any of the following categories: 1.

1. 2.2. 3. 3. 4.

Masters level degree for one year

Masters level degree for one year Doctoralofdegree up toyears threeduration years dura�on Doctoral degree up to of three Six months to enhance clinical skills in medicine or dentistry Six months to enhance clinical skills in medicine or den�stry One year research split-site basis, towards a PhD registered at a university in Samoa awards allow to spend up to months in in Samoa the 4. (please note Onethat year split-site research split-site basis, candidates towards a PhD registered at a12university (please note that split-site allowdegree candidates to spend to 12 months in the UK, UK, undertaking research towardsawards a doctoral in their homeup country) undertaking research towards a doctoral degree in their home country)

Eligibility Eligibility - - Must be aMust citizen of Samoa be a ci�zen of Samoa - Must hold a first degree of at least upper second class honours level or a degree of a relevant postgraduate - second class Mustand hold a first degree of at least degree upper second class honours level or a degree of second classto and a relevant postgraduate degree - Must be able take their awards in October 2014 - Applications for split-site study must be made in context of an institutional link Must be able to take their awards in October 2014 between the institution where the candidate is registered in their home country and which they are applying to study in the UKin context of an ins�tu�onal link between - the one atApplica� ons for split-site study must be made - Candidates provide the with evidence support from themust ins�tu� on where theCommission candidate is registered in theirof home country and their thesupervisor one at which are institution applying to as study the UK their home supervisor at at they the UK wellinas from prospective the time of application (applies for doctoral degree only) Candidates must provide the Commission with evidence of support from their prospec�ve - Awards are tenable at any UKtu� institution of from higher with whom supervisor at the UK ins� on as well as theireducation home supervisor at the �the me of h as on a part-funding agreement; list of these institutions can be found Commission applica� (applies for doctoral degreea only) at: http://bit.ly/cscuk-uk-universities are tenable at any UK ins� on of higher educa�on - - Must be Awards currently employed and havetu�resided in Samoa forwith nowhom less the thanCommission 3 h as a part-funding agreement; a list of these ins�tu�ons can be found consecutive years at the time of the application at: h�p://bit.ly/cscuk-uk-universi�es - Must sign a Government Bond prior to departure for study currently and have resided in Samoa lessbe than 3 consecu� - - ApplicantsMust whobehave heldemployed scholarships in the last two yearsfor willnonot eligible to ve years at the �me of the applica�on apply -

Must sign a Government Bond prior to departure for study

The application process is done online at website http://bit.ly/cscuk-apply . All information must be provided and submitted via online form by 3 December 2013. Applicants who have held scholarships in the last two years will not be eligible to apply Paper copies of the application and attachments should be provided to the Scholarship Office, MFAT by 5 December 2013 For more information please contact the Scholarship Division at MFAT, phone numbers The applica�on process is done online at website h�p://bit.ly/cscuk-apply . All informa�on must be provided and or 22856. submi�21171 ed via online form by 3 December 2013.

Paper copies of the applica�on and a�achments should be provided to the Scholarship Office, MFAT by 5 December 2013 For more informa�on please contact the Scholarship Division at MFAT, phone numbers 21171 or 22856.

A - 05, 12, 19, 26/10/2013

Itulau 20 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

MINISTRY OF NATURAL RESOURCES AND ENVIRONMENT ����������������������������������������������� Level 3, Tui Atua Tupua Tamasese Efi Building (TATTE), Sogi., P.O Private Bag, Apia, SAMOA Website: http://www.mnre.gov.ws/

Telephone: (+685) 67200 Fax: (+685) 23176 Email: info@mnre.gov.ws

Please address all correspondence to the Chief Executive Officer, Private Bag, Apia, Samoa. Faamolemole faatuatausi uma mai fesootaiga uma i le �����������������������

Request for Expressions of Interest The Samoa Agro-forestry and Tree Farming Program (SATFP), funded by the Government of Australia and executed by the Ministry of Natural Resources and the Environment, is seeking expressions of interest from interested and qualified consultants for the following consultancy;

1

2

RFQ Reference MNRE SATFP 006-2013

MNRE SATFP 009-2013

Consultancy Service Potential to use woodlots as collateral to obtain credit Training and Research to Improve Farm Productivity and Value

Expressions of Interest (EOI) should contain at the minimum, the following information: � Brief outline of the core business of the consultant; � Qualifications and years of experience in forestry or related fields; � Indication of whether consultant represents a firm or individual � Brief outline of the core business of the consultant; � Qualifications and years of experience in training and research to improve farm productivity and value; � Indication of whether consultant represents a firm or individual

Interested consultants will be assessed on the basis of the information provided in the EOIs and those selected will be sent copies of the detailed Terms of Reference (TOR) and other relevant information (including Instructions to Consultants) to help with the preparation of their detailed proposals. Consultants intending to submit EOIs are reminded that detailed curriculum vitae of staff who will be involved in the consultancy as well as financial proposals are not required at this stage. Expressions of Interest to be clearly marked "Expression of Interest: RFQ Reference and name of consultancy services you are applying for” must be addressed to the Chief Executive Officer, Ministry of Natural Resources and Environment, Level 3, Tui Atua Tupua Tamasese Efi Building, Sogi. The deadline for submissions is 10.30am local Samoan time on Monday, 21st October 2013. For more information, please contact Moafanua Tolusina Pouli by email: tolusina.pouli@mnre.gov.ws or Elizabeth Kerstin at: elizabeth.kerstin@mnre.gov.ws.

______________________________ Taule’ale’ausumai Tuifuisaa Laavasa Malua Chief Executive Officer

A - 28/09/2013, 05,12,19/10/2013


Mo se fesoasoani pe afai o sauaina oe, poo se mataupu fo’i e fia malamalama atili ai. Faafesootai le telefoni 27752/27753 laina 261 pe ete Afio mai i le Tooa Salamasina i Sogi. INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 21


FAGONO

Fagono ia Lemaluo�ti ma ona tuafa�ne o Sina ma Sina Upu tomua: O le isi lea tusitusiga fou o tala na tusia e le a’oa’o Amoa e suafa ia Penisimani. O ia o se tasi o tagata Samoa muamua na liliu i le Lotu i le vaitaimi o Ioane Viliamu, 1830-39. Na ou fa’amauina i a’u suesuega na fai i le Iunivesite Aoao a Ausetalia i le 1984-87. I le fa’asa’oga o lenei tala ma isi e mulimuli mai ai, o le a ou taumafai pea e fa’aaoga le faiga na tusi ai e Penisimani tala nei T.U.L.F.V.) (Tusia e Penisimani, A’oa’o Amoa) Ona fai atu lea o Tigilau, a’o i fea nei ni o matou fala ma nai nei tama’ita’i ese? Ona fai atu ai lea o Sinaale’e’emo ua fa’apea atu a’afu ia o la pa’u. Ua mate le afi ua lafola ali’i ma tama’ita’i, le taga a Sinaetevā le’a tatala e to a’e ai le lufa latou te ‘afu ma Tigilau. Fa’auta ua puaina le manogi i le fale ina tatala o le taga a Sinaetevā, ua uluulufia pugaisu o tagata uma ai le fale i le manogi ua ta’ata’ai i le fale, ua sogitia e tagata uma le manogi, ua fa’apea, “E! Ua namu aualuma. E! U namu tausala. Ua fa’ato’a fa’apea lava le po nei ai ua ali’i esea.” E iloga le taga a Sinaetevā le tuafafine o le Maluofiti e taua mai nei i lona nu’u e fa’apenei ona manogi, ae te’a ane o Sinaetevā lava lea. Le taeao lē ua malama , Sinale’e’emoivaiotagaloa le a fai mai, “A taeao lo tatou aosoa, tai utulima ma le tafata a le tagata, a leai ni ana mea mu le foaga.” Ona fai atu lea o Sinaetevā ia Tigilau, “Tigilau e!” Ona oe mai lea o Tigilau. Ona fa’apea atu lea o Sinaetevā, “Ia e alofa ia te’i maua nei o tagata ese, i le se’i o ni ou taulele’a i lo ma tuagane e fai mai ni a ma mea i le aosoa ataeao ma tala’i ane nei e ta’i utu selau ma ni tafata, a leai se ‘avasa a le tagata mu le foaga, aumai ni tafata se sefulu.” Ona fai mai ai lea o Tigilau, “Tu’u mai ia o’u te faia ni au lua ‘avasa i le aosoa ataeao. Ona fai mai lea o Sinaetevā, “Ua lelei fo’i lou alofa, ua fa’afetai fo’i, ae lē tatau, ne’i fai tuli i ma’ua i motu e leai ni o ma aiga, ae alofa lava alu lava se vaa i lo ma tuagane o le Maluofiti, e matuā sau lava le tamaloa ma ni a ma ‘avasa i le aosoa o Sinale’e’emo-ivaiotagaloa.” Le feau lē ua alu i le va’a, ua matuā fa’amalosi i ai Tigilau, auā ua matua mana’o lava ia Sinaetevā.

Taupou Samoa o lo o sa’asa’a i se fiafia faaleaganuu. O taupou na saunia foi ava a tamali’i ma sa saili ai avā a manaia ma matai mai alaalafaga eseese o Samoa, e ala lea i le tu e taua o le aumoega, pei ona faamatalaina i le tala ia Lemaluofiti ma ona tuafafine o Sina ma Sina. Ata: 10sps.pbworks.com.

Le po lē ua po i lea lava aso ua latalata i le ao. Sinaetevā lē ua tatala le taga e to a’e ai lufa e lavalava. Ua salalau le manogi i le fale, ua o ifo i le vai o le a fufulū le eleele ma sasa’a le ata i le vai. Sina lē ua uma ona fufulu o le eleele sa i le tino, fai mai ua lē umauma mea le lalelei o le fafinē, ua folafola fala i le ‘auvai ua moe ai ua pulou le lufa ma moe, a o’o atu le Maluofiti ona laga a’e ai lea o Sinaetevā. Le taeao lē ua malama, utugavai ua o ifo. Vaai atū i le ata ua taoto i le vai ua matapogia le utugavai ona taufetuli lea i uta i le mea oi ai le tamaitai ma le ofo tele. Ua fa’apea atu, “Sema e, se’i tou o ifo ia se’i maimoa ane i le ata o ta’oto i le vai, pese ata o ai le ata? Aemaise fo’i tama’ita’i e to’alua oi luga o le vai ua femalua’i o laua fo’i lalelei.” Ona fai atu ai lea o

Sinale’e’emo-ivaiotagaloa ua fa’apea atu i le vao manaia o tofaleauga ia te ia ia, “Ai se manaia e ona le la ata o la’u tane lava lea ou te avā ai.” Ua fa’alogo iai le tai manaia i lea upu a le tama’ita’i, ua o i ai manaia, ua ta’i solosolo tasi i le ata manaia, pe iai se manaia e foliga iai le ata, a’o Sinaetevā o lo’o moe lava, e le’i taga’i seia tu’u uta lava le Maluofiti ona fa’ato’a ala lava lea. Le va’a o Maluofiti lē ua tau. Va’aia ua tu mai le Maluofiti i le suati i ama, ua fa’apea fo’i ma le ata. Ua oso le Maluofiti i le suati i matau ua fa’apea fo’i ma le ata ia. Ua va le tai manaia ma tagata uma. O le ata o le Maluofiti ma ona tuafafine, ia tama’ita’i nei sa agaleagaina. Ua fa’aalo iai Sinale’e’emo i upu o tuafafine o le Maluofiti, ona oso atu lava lea ua tala’i mai ie taua e ave mo tama’ita’i, ma fai

atu i lona aiga e fai ni sua pua’a ma tama’ita’i ne’i fia taumafa. Fa’auta ua salamo Sinale’e’emoivaiotagaloa i malaga a le ala. Ua taunu’u ifo ia Sinaetevā ma Sinleu’unu a ua lē talia ana mea auā ua muamua le agaleaga o Sinale’e’emo-ivaiotagaloa. Le va’a o le Maluofiti ua fa’atau’ava, a’o Sinaetevā o lo’o moe lava i luga o le vai e le’i ala lava seia tuta le Maluofiti ona ala lea. Sinaleu’unu lē ua tagi, ua fa’apea lana tagi: “Sau funa e, Sinaetevā, te’ite’i ane ia ua la, e te ala toe ala tofa, e te fa’aloa o fea ina lo ta tuagane, talusa talu ai ona tapena, tala’i mai i ni avasa e utu selau ma ni tafatā, i le oi fea ua leai se fa’alata, le mea na fai e tala’i mai ou lau fau, ta te lē fia lavalava ai, au mai mau sua pua’a, tatelē fia taumafa ai, le Maluofiti e, ina tuta ia, ua lē migao.” Le va’a lē ua tuta, upu o fagono pe moni. Fai mai o le manaia ua fa’alē umaumamea lona lalelei. Ua atili ai lava i le sami laina sami laina ua se ‘alu’alutoto le tino e fua i vae i atu mata ae pei ni ponatoloula ia lima, a ū mai mata pei ni ‘aiga afaalala, a ū mai le tua pei o le malamalama i Saua. Ua leai le tama’ita’i o Sinale’e’emo-ivaiotagalo aua saga fa’ateine.Ona la’u lava lea o le uta a le va’a i uta, ona susu’e ai lava lea o Sinaetevā oso loa ifo lava i le va’a. Ua va’ai atu le vao manaia i le fafinē o Sinaetevā ua fa’aleaga lona lava lalelei, upu o fagono pe moni, fai ua lia’iina le manogi ina ua tae o le pulou o le lufa. Upu o fagono pe moni. Fai mai ua va tagata, ua fa’apea, o Sinaetevā lava lenei, ua fa’atagā fa’aeleelea ua tatou sesē ai fai se la leaga ae te’i ane o le malamaisaua le tama’ita’i ua alu ifo nei. Ua fa’alogo ia Sinale’e’emo i ia upu ona oso ifo lea i tai ua tagi a’au ia Lemaluofiti.

Lauga a Penisimani (Tusia e Penisimani, a’oa’o Amoa) O le fa’aifitufia Ao le upu lea i le laau lea o le ifi, aua a fua le ifi, ae matua ona fuafua, ona o lea o tagata e tufi mai ona fua ma aumai i le fale. O le ifi fua tele e o i ai tagata e to’atele e tufi mai. E le o gatasi ae ta’i tasi lava ma alu i ai tagata. E muamua isi ae mulimuli isi tagata. O le mea lea e ala ai le upu nei o le fa’aifitufia, e le o fa’agatasi tagata i le ifi, ae mua’i o’o le tasi i le o’o atu ai le tasi ma le tasi. Fa’atatau la ia. Afai ua muamua se ali’i poo se matai i

se malaga poo se tasi lava mea e alu i ai, ona malaga ai lea o le upu nei o le a fa’aifitufia lava lea iai o tagata o le nu’u, alu atu iai lea ma lea, pei ona o tagata i le ifi. Ia fa’apea lava ona o tagata i le mea ua muamua iai le ali’i po’o le matai o le aiga. E lelei ina tatou fa’aifitufia ia Iesu o loo iai le ola e fa’avavau o le agaga, manu o malosi le tino. Aua o i tatou e fa’aifitufia i le oti ta’to’atasi i lea aso ma lea aso. O Laloifi Nei O Laloifi o le fanua lea o Valomua, le ali’i Satupa’itea. Na malaga lea upu a Valomua ina

Itulau 22 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

O le ava Samoa o se tasi lea o sauniga taua a le atunuu e soalaupule ai soo se mataupu e talanoaina e le fono a matai. O le ava foi e tele ina gaugautasi ai le tofa ma le utaga i se finagalo faamoemoeina o le nuu. Ata: en.wikipedia. org.

ua agaaga o ia e lana tulafale, ai na la so’oso’o i le faiva lea o fetaa’i. Ona fai atu ai lea o le tulafale a Valomua ia Valomua, ua fa’apea atu, “Le ali’i e, fa’auta ua lelei lau so’o, ua malu

lava lou ao, a’o le mea lava lea ou te agagaagaina atu ai oe e te pa’u ai, aua e faga ou lima ae aliali ai lou aso.” Ona fai atu ai lea o Valomua i lana tulafale, ua fa’apea atu, “Se mua’i lelei lava

ona e taua mai o lea mea ia te a’u ne’i fou ai a’u e se tasi ona ou pa’u ai lea. Ae sau ia ina ta fetaa’i e iloa lelei ai lenei mea e

Faaauau itulau 23


VAAIGA IA SAMOA

iniinisamoa@gmail.com

Access Cash 24/7 | Instant Issue GOLD CARD | AVAILABLE AT ALL BRANCHES ph : 26766 | digifix: 8426766 www.nbs.ws facebook.com//nationalbanksamoa

Itulau 26 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


TALA FOU / LOCAL NEWS

Faia fefa’ataua’iga Samoanalua masina fou Fa’aliliuina: Marieta H. Ilalio Ona o taumafaiga uma ina ia maua so’o se avanoa o fefa’ataua’iga i le va o pisinisi i Amerika Samoa ma Samoa nei, ua fuafua ai se faaaliga o oloa mo fefa’ataua’iga i Apia nei mo le masina fou e pei ona lipotia mai Amerika Samoa. Ua fetaui tonu lava lea ma le taimi o le talanoaga a ta’ita’i o malo e lua lea o le a fa’ato’a auai ai le kovana fou a Amerika Samoa, Lolo Matalasi Moliga. Sa fa’aalia e le Ofisa Sili o le Vaega o Pisinisi Tuma’oti a Amerika Samoa, David Robinson o lenei faaaliga ua fuafua i Apia nei o le a taumafai e fa’alauiloa ai le tele o pisinisi laiti i Amerika Samoa ma Samoa nei. I Tutuila lava ia, o lo’o fuafua e galulue faatasi le Vaega o

Pisinisi Laiti a Samoa, le SBEC ma le Vaega o pisinisi Tuma’oti a Amerika Samoa (Am.Samoa Chamber of Commerce). O le mana’oga o Robinson ia tuufaatasi uma le au fai oloa i Samoa ma Amerika Samoa i lenei polokalame. O nisi o kamupani mai Tutuila lea o le a vala’aulia i lenei fefa’ataua’iga o le a faia e aofia ai le Tri Marine International, Star Kist Samoa, Bluesky, Forsgrens Ltd, Cost U Less, ASSSA, o kamupani va’a i le teritori fa’apea ai ma le tele o faletalimalo ese’ese. O le aso 28 ma le 29 o Novema lea ua fuafua o le a fa’atautaia ai lenei fa’amoemoe taua i Apia nei o le a mafai ai ona maua le avanoa i le tele o pisinisi i motu e lua e fefa’asoaa’i ai auala e fa’alauiloa ai le tele o a latou oloa.

Kovana fou a Amerika Samoa, Lolo Matalasi Moliga.

Mai itulau 22 te ta’ua.” Ona fai atu ai lea o le tulafale ua fa’apea atu. “A fa’apefea ona ta feta’i o a’u le faleupolu ma oe le ali’i? A o’u sosopo fa’apefea ia te oe le ali’i? Ona malaga ai lea o le upu nei a Valomua ua fa’apea atu, “Sole, sau pea ia. Fa’auta ea.O Laloiifi nei, ta te fa’aa’oa’o ai pea manu o na’ o i taua e leai se tasi o va’ai mai nei.” Ona usiusitai atu ai lea o le tulafale ia Valomua ua la feta’i lava. Fai e le’i lua ni ta ua lavea lava le aso o le ali’i i le mea lava na taua e le tulafale. Ua fai atu a Valomua, “Se moni lava au, ua fa’afetai le ta’u mai manu o na’o i taua e leai se isi i inei, ina ne’i o’u pa’u ai i se malae oi ai le to’atele ona o’u maasiasi ai lea. Ae peita’i o Laloifi nei o lo’u fanua ta te a’oa’o ai pea.” Fa’atatau la ia. O Laloifi ea fea? O le tofiga lea. Aua e a’oa’o ai le upu a le Atua e faifeau, e iloa ai le mea e tatau ai. O Laloifi le Tusi Paia, o Laloifi o le tatalo fai to’atasi i le mea lilo, aua na’o i taua ma le Atua i lea mea. Aua o

lo’o agaagaina i tatou e le tiapolo, o le tulafale lea a Valomua, o i tatou ia. Sema e, fa’apotopoto pea i Laloifi o sauniga uma e le Atua, aua tatou te tonu ai ma iloa ai mea e cagagaagaina ai i tatou e le tiapolo, ina ne’i taia i tatou i le malae tele e fa’apotopoto iai tagata i le aso fa’amasino. Ae lelei ina fefa’aali ai o a tatou agasala i Laloifi o le ola nei, ma femulumulu ai o tatou loto o vae ia e ta’ua mai e Iesu i lana tala lelei. Ua tigaina faitolo Aua a fai lea faiva e tofia se to’alua e faitolo, e pei o matai i vasega o le lotu o e ua manana’o. O i laua ia e faia fetalaiga ae fa’alologo uma lava le au tolo e leai se fetalai, ae finau to’alua lava i la’ua i ai, ma tao ua papae, aua papae fugatao, ua matua tigaina le le au faitolo i le fefinau a’i. E alai le upu nei. Ua tigaina i fai tolo, aua ua la fefinaua’i to’alua lava ona fa’apea ai lea o le to’atele, ua matua tigaina faitolo o le la o le’a po le aso o

fefinau a’i lava. O le faitolo o le tagata lea ua puapuagatia i mea faigata o le saili o mea e ‘ai ma toga ma oloa ma feau fa’afuase’ i le la ua vevela poo le uaga poo le va’a i le matagi agi tetele. E o’o le upu nei i mea uma faigata. O le upu fa’amama lenei upu i le tagata ua lailoa i mea e fai. Liua le tua ma le alo O le upu lea i se mea tau aami a se tasi tagata a ua le mafai lava i le feau a le tasi tagata. Ua alu atu le feau toe fo’i mai toe alu atu le feau toe fo’i mai, toe alu atu toe fo’i mai. Fa’auta ua feliu aina le tua ma le alo. Fa’atatau ia. E lelei lava ona liuletuamalealo i tatou apoapoaiga i tagata o tatou nuu o tatou nonofo ai, ina ne’i malaia ona o i tatou. Ae lelei ina malaia lava talu i latou. Ia liua pea le tua ma le alo manu o tatou ola e lelei ai lava. Seia tu’ugataina i latou i le mafaufau i le afioga a le Atua ma le maliu o Iesu

le Fa’aola e To’atasi o le lalolagi. Seia tu’ugata fo’i lo tatou nei ola i le pule a le Atua o le lagi, o feliuai’ina lava i tatou i le fa’amafanafana so’o ia te’i tatou e lelei ai. Gaugautasi O lona uiga lea. Ia lotogatasi i se mea e fai. Pe o se mea e fai i se tupu tasi po’o se nunu, po’o se fauali’i, po’o se va’atele, po’o se fale ulu tele, po’o se taua, po’o se fale sa tele, po’o se tasi mea faigata, ona mafai ai lea pe’a fa’apea ona gaugautasi o loto o tagata. Ae a gau eseese ona le mafai ai lea o se mea o ia mea faigata, pe’a gau eseese loto o tagata. Faatatau la ia. E lelei lava ina gaugautasi o loto o tagata uma lava ia Iesu le tupu tasi o le lalolagi, aua ua fa’anofo e pule i le lalolagi atoa lava. Gaugautasi pea iai aua o lo’o iai le ola o tagata uma lava. E leaga lava pe’a tatou gau eseese e gaua’i nisi i le Atua, ae gaua’i nisi i le tiapolo, ona leaga ai lea o i tatou ma malaia ai.

Maua foi ‘ava Samoa

Rent a Car INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 23


Our Vision: “Safeguard Samoa’s future and existing natural and physical environment” Our Mission: “To plan and manage developments that provide better development outcomes for green growth”

Coastal Infrastructure Management Plans The protection of assets along coastal areas is of great importance in maintaining the sustainability of communities and resources required to keep these assets at a manageable condition. It is for this reason that the Government of Samoa through the Planning and Urban Management Agency of the Ministry of Natural Resources and Environment (MNRE) looked into the development of Coastal Infrastructure Management Plans (CIM Plans) to reduce coastal areas vulnerability and all the resources therein, improving the resilience against natural hazards and strengthen institutional community response capability, facilitate land use planning and disaster management frameworks. CIM Plans have been prepared for 41 districts of Samoa. Within these more broadly focused plans define specific activities for the communities, line ministries and authorities to be put in place for each of the villages within the districts. The CIMPs also identify actions and solutions. Not all the solutions may be actioned immediately but the plan will ensure that issues and options are identified for the long-term improvement in resilience of both infrastructure and communities. While the CIM Plans are a decade old, thus MNRE is currently leading its review with the support of the development partners, United Nations Development Program and World Bank. The review is carried out under two separate programs, the Pilot Program for Climate Resilience (PPCR) by the World Bank (WB) that covers 16 districts, while the remaining 25 districts will receive assistance under the Adaptation Fund (AF) through the UNDP. Both projects will be implemented simultaneously with the aim to help coastal communities to become more resilient to climate variability and change. It expected that the updated CIM plans should:

• Adopt a ridge-to-reef approach recognising that natural systems are interconnected and that effects on one part of the watershed will affect the health and natural resilience of other parts • Incorporate an all-hazards approach to risk assessment rather than focusing just on landslips, coastal erosion and flooding • Ensure that hazards are based on the most up-to-date information • Recognise the role of natural ecosystems in coastal protection and community resilience • Incorporate ecological and communitybased approaches that go beyond the CIM Plans and may provide alternative or complementary ways of increasing climate resilience. • Encourage voluntary setbacks and retreat of community and assets out of hazardous areas over hazard mitigation and protection solutions • Ensure that the proposed hard infrastructure solutions are not maladaptive (cause additional adverse effects) and are capable of protecting against the identified hazard For further details on the matters discussed in this article, please feel free to visit the office of the Planning and Urban Management Agency (PUMA) of the Ministry of Natural Resources and Environment (MNRE) on Level 1 of the Tui Atua Tupua Tamasese Efi Building in Sogi, or contact Telephone #: (685) 67 200 Fax: (685) 23 176 Website: www.mnre.gov.ws

M o n i s i f a a m a t a l a g a f a a f e s o t a i m a i l e M a t a g a l u e g a o P u n a o a Fa a l e n a t u r a m a l e S i o s i o m a g a i l e t e l e fo n i 6 7 2 0 0 po o l e O fi s a o Fa a l ave l ave Fa a f u a s e i m a l e M a t u i a i l e t e l e fo n i 2 7 3 0 7 / 6 7 2 1 2 / 9 9 7 .

Itulau 24 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Talanoaina avanoa tutusa E au le Inailau a Tamaitai 2 Merita Huch O le taumafaiga lona lua lea a le susuga Galumalemana Steve Percival, ua ia tuufaatasia ai se polokalame ua taga’i ai i le tulaga o iai tama’ita’i o Samoa i lenei vaitaimi ma mata’upu ogaoga ua aafia ai. O le vaega muamua o lenei polokalame na talanoaina ai le tulaga o le tamaitai i lona aiga aemaise o aia tatau e agai ai e maua tofiga maualuluga ua tele tausaga o tau’ave e alii. O le tofi faipule ma le sao o tamaita’i i upufai o Malo sa vaavaai iai ma o le vaega lona lua la o lenei polokalame ua silasila ai le alii fai polokalame i avanoa tutusa mo alii ma tamaitai i Samoa. O loo talanoaina ai le ofi atu o tamaitai i le Palemene e ala i le avea lea ma matai. O suesuega o lenei polokalame na maua ai, e tele lava le eseesega o le numera o matai alii ma le numera o tamaitai ua faaee iai suafa o o latou aiga. E na o le 10.5 (sefulu ma le afa) pasene o le aofai atoa o alii ua suafa matai lea e taatia ai le numera o tamaitai ua iai foi o latou suafa matai. O loo fesiligia ai i lenei polokalame pe le o le mafuaaga lea o le agai atu lava i tofiga faa Palemene o loo mamao ai le va o alii ma tamaitai o Samoa. O le PACMAS – o se faalapotopotoga o faasalalauga ma galuega faa faalauiloa ma tusitala na faatupe lenei ata i ona vaega uma e lua ma o le afioga i le Masiofo, Filifilia Tamasese o loo tatala lava lenei polokalame i sana saunoaga ua faatatau i le faataua ua ave iai le vaega lenei o lea ata. O le vaiaso la lenei na faalauiloa ai lenei polokalame ma le faamoemoe ina ia avea ma auala e saga lagalaga ai talanoaga faatatau i avanoa tutusa o tamaitai ma alii i totonu o Samoa, ma ia vaaia ai se suiga lelei e ala i le laalaa i luma o avanoa e tatala i tamaitai e pei la o tofiga faa taitai o le Malo. Ua iai le faamoemoe e faalauiloa atili nei mataupu, i le faaali lea, i ofisa o televise i totonu o le atunuu i se taimi lata mai o i luma. INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 27


LO TATOU SIOSIOMAGA, LO TATOU FAASINOMAGA

The following students have successfully won prizes for participating in the Children’s Corner Environment Page. 1. Taranaki Iakopo 2. Heta Hereme 3. Herman Savea

• CIMP ..................................................... • PPCR .................................................... • AF .................................................... • WB ................................................... • UNDP

emergency, prepared, Infrastructure, Asset, although, landslide, plans, coastal, hazards, solutions, erosion CIM Plans stand for Coastal _____________Management Plans. They were initially __________ for each political district in Samoa as part of the Government’s Infrastructure _______ Management Programmes (IAMP and SIAM-2). The initial CIM ________ concentrated primarily on ________hazards of flooding, _________ and _________ and identified infrastructure vulnerable to these __________ by the year 2100 and potential ________ to reduce this vulnerability, ________ later (SIAM-2) versions incorporated __________ management and disaster risk reduction into the CIM Plan process.

....................................................

1) Falealili is located on the island of _ p _ l _. 2) District number 14 on the map is S _ u _ u. • PPCR .................................................... • AF

3) Salega is located on the island of S_v_ _ i. 4) Falelatai is located on the s_u_h_rn part of Upolu. 5) Falealupo is in the middle of V_i_i_a_o 2 and A_at_ _a W_ _t.

....................................................

6) District number 17 on the map is L_ _ _.

Children aged 9-15 are invited to answer the following corner. The name of three students with top scores at the end of every month will be posted under our “Children’s Corner” for special prizes. “Young Environmnetalist Star Award 2013” will be given to ten students with top total score at the end of the year. Have a Blessed Sunday and Keep our Environment Clean and Green..!!

Saunia: Matagaluega o Punaoa Faalenatura & Siosiomaga INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 25


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Fa’ataua Taumafa i le faaliga faatoaga Marieta H. Ilalio O se tasi lea o fa’amoemoe taua na fa’ailogaina i le fa’aaliga tele o fa’ato’aga ma faigafaiva i le Aso Tofi na se’i mavae atu nei, o le fa’ataua lea o le aso mo taumafa a le lalolagi. I le saunoaga a le afioga i le Minisita o Fa’ato’aga ma Faigafaiva, Le Mamea Ropati Mualia, sa ia fa’amanino ai le taua o le iai pea o taumafa ina ia ‘aua ne’i o’o Samoa i se oge e pei o nisi o atunu’u o le lalolagi. Sa ia fa’afetaia ai pea le sao o fai fa’ato’aga ma faigafaiva i le atina’eina pea lea o le tamaoaiga o Samoa e ala i le fofoga taumafa lea o lo’o va’aia ai le faula’i pea ma soloi o taumafa i lea aso ma lea aso. Na fa’aluaina i le saunoaga a le Sui o le Fa’alapotopotoga o Taumafa a le Lalolagi (FAO) ia Dr Kevin lea na ia saunoa ai e taua le iai o le taumafa ma le paleni o taumafa e ui e faitau miliona tagata o le lalolagi o lo’o fa’amauina ua feoti i le fia a’ai ae ua piliona tagata o le lalolagi ua maua i le tino puputa. O le mafua’aga e pei ona saunoa ai Dr Kevin, ona o le taumamafa o le tele o tagata i meaai le paleni ma maua ai i le tele o gasegase. O lana fautuaga ma fuafuaga o le a taumafai ai le FAO ia o’o atu i lana fono tele i le tausaga fou ua ‘ausia, le maua lea o ni ta’iala e limata’ita’iina ma paleni ai i itu e lua, o le maua o taumafa ma le paleni o taumafa. O le aso fa’ailogaina o taumafa i le lalolagi o le Aso Lulu, ae o lea na fa’amamaluina e Samoa i le Aso Tofi ia o gatasi ma fuafuaga a le Matagaluega o Fa’ato’aga ma Faigafaiva i fa’aaliga o fua o fa’a’ele’ele’aga ma le gataifale.

Se vaaiga i le fa’ailogaina o taumafa i le lalolagi o le Aso Lulu, ae o lea na fa’amamaluina e Samoa i le Aso Tofi ia o gatasi ma fuafuaga a le Matagaluega o Fa’ato’aga ma Faigafaiva i fa’aaliga o fua o fa’a’ele’ele’aga ma le gataifale.

O tupulaga o faifaiva ma faifa’ato’aga o le lumanai Marieta Heidi Ilalio O le manulautī lea o le fa’aaliga tele o fa’ato’aga ma faigafaiva a le Matagaluega o Fa’ato’aga ma Faigafaiva o lenei tausaga e lu’itau ai tupulaga i le atina’ega pea o le ele’ele ma le gataifale. E fa aso o le fa’amanatuga o le vaiaso o le si’osi’omaga lea na matauina ai le lasi ma faula’i o mea taumafa o lo’o fa’amanuiaina ai Samoa i ona ele’ele ma laufanua e le gata i lafu manu a’o fua o fa’a’ele’ele’aga aemaise o le gataifale. I le saunoaga autu o le aso e pei ona fofogaina e le afioga i le Minisita o Fa’ato’aga ma Faigafaiva, Le Mamea Ropati Mualia sa ia fa’aalia ai le fa’amanuiaina tele o Samoa e le Atua i fua o fa’a’ele’ele’aga lea e pei ona

maua ai e Samoa mai le Pasefika atoa le fa’ailoga o le atunu’u e tele mea taumafa. O lenei fa’ailoga sa ia tauaaoina e fai ai ma sui o le Malo i Roma ia Iuni o le tausaga nei ma o se fa’ailoga e mitamita ai le Malo ona o le ‘oa o lo’o foaia mai e le Atua e ala i fua o fa’a’ele’ele’aga ia Samoa. O lenei fa’aaliga na tatalaina i totoganiu a fanau o le atunu’u i le Aso Lua soso’o ai ma le tatalaina o le tele o lala o le matagaluega i nisi i afio’aga i tua fa’apea ai ma le fa’aaliga tele i Savaii ae taualuga ai i Upolu nei i le Aso Tofi ma le aso ananafi. O lenei tauvaga na vaevae i ni vaega se lua e aofia ai Fa’ato’aga Ese’ese ma Fa’asao o le Gataifale lea e lua masina

Itulau 28 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

na asia ai le tele o nei atina’e ma le vaega lona lua o fa’a’ele’ele’aga ta’itasi ma i’a o le gataifale ma na faia i Alafua ma ta’iala na ave lava e le Matagaluega e limata’ita’iina ai tagata uma na fa’aulu atu mo lenei tauvaga. O le Aso Tofi i le fa’aaliga lea na fa’atautaia i le Paka lea ua fa’aigoaina o le Paka Kerisiano (Christian Park) lea e fa’aigoa e to’atele o le “Home and Away” na tatala i ta’avale teuteuina e

maua le sefulu fa’apea ai ma fa’aaliga o fua o fa’ato’aga ma le gataifale. Na fa’aalia le fiafia o le tele o faifa’ato’aga ma faifaiva ua mafai ona maua le avanoa e fa’aali ai fua o a latou galuega o lenei tausaga atoa ma fa’atau atu loa mo le fofoga taumafa o le atunu’u i le Aso Faraile ina ua mae’a le tauvaga tele lenei.


TALA FOU / LOCAL NEWS

Government of Samoa Ministry of Health

SPECIAL PROCUREMENT NOTICE

Invitation for Bids (IFB) SAMOA Health Sector Program Credit Number: 4432-WS

IFB Title: Construction of a new Primary Health Care Clinic & Orthotics and Prosthetics Workshop Fono mo atumotu o le Pasefika i galuega tau i le Siosiomaga.

Fono mai i Samoa le faalapotopotoga o tupe o le Siosiomaga – GEF Merita Huch O le usuia o le fono mo atumotu o le Pasefika i galuega tau i le Siosiomaga – faatasi ai ma le Faalapotopotoga o Fesoasoani mo le Siosiomaga le Global Environment Facility (GEF) na faaaoga e Samoa e saga una’i ai atina’e ua faatino i totonu o le itulagi mai i fesoasoani ua maua mai i lenei faalapotopotoga tele. O sui o matagaluega o malo o le Pasefika i le itu tau i le Siosiomaga ma sui o faalapotopotoga tumaoti o le siosiomaga i totonu lava o le itulagi nei ma vaega o Asia sa i Samoa mo lenei faamoemoe. O le mafuaaga o lenei fonotaga ina ia toe iloilo aiaiga o le faatupega e le GEF o atina’e eseese i le Pasefika ma Asia, ma ia talanoaina le tulaga o iai atina’e ma galuega ua mafai ona tino mai ona o lea faalapotopotoga. O se avanoa lelei tele lenei e pei ona

ta’ua e le faauluuluga o le Matagaluega o Punaoa faa Natura ma le Siosiomaga e faatalatalanoa ai e atunuu o le Pasefika atina’e ia ua faagasolo i le puipuiga o le siosiomaga. Mo Samoa o galuega ua faatupe e le GEF ua aofia ai le faatupega o le tele o faasao o le siosiomaga, aemaise o le tele o taumafaiga a Samoa ina ia tali atu i suiga ogaoga o le tau. O le minisita o Punaoa faa Natura ma le Siosiomaga o Samoa le afioga Faamoetauloa Taito Dr Faale Tumalii na feagai ma le tatalaga aloaia o lenei fono tele i le faletalimalo o le Tanoa Tusitala. Talu mai le tausaga e 1991, ua oo atu i le $11.5 piliona tala Amerika ua avatu e le GEF mo le faatupega o galuega o faasao ma le puipuiga o le siosiomaga i atunuu e 165 o le lalolagi. E tusa e $20 miliona tala Amerika ua maua e Samoa i totonu o le 10 tausaga ua mae’a nei mai i lea faalapotopotoga.

Dwayne Johnson to star in earthquake disaster movie ‘San Andreas’ AP - Dwayne Johnson has closed a deal to star in San Andreas, New Line’s earthquake disaster movie. Brad Peyton, who directed Johnson in Journey 2: The Mysterious Island, is helming the project, which is being produced by Beau Flynn of the Flynn Picture Co. as well as Tripp Vinson. With Johnson officially on board, New Line is planning for an April 2014 start and targeting a release date in 2015. The script is set after a devastating earthquake hits California and centers on a rugged rescue-helicopter pilot

(Johnson) making a perilous trip across the state to rescue his estranged daughter. Andre Fabrizio and Jeremy Passmore wrote the initial draft, with Chad and Carey Hayes working on the most current draft. The project is based on an idea by Flynn. New Line is aiming to out-Roland Emmerich Roland Emmerich with this project, envisioned as epic in scope. Sam Brown and Michael Disco are overseeing for New Line.

Continued page 35

IFB Number: SP6.09.B2

1. This Invitation for Bids follows the General Procurement Notice for this Project that appeared in Development Business on 18 July 2008. 2. The Independent State of Samoa has received a credit from the International Development Association and grants from the Australian Agency for International Development (AusAID) and the New Zealand Agency for International Development (NZAID) towards the cost of the Health Sector Program, and it intends to apply part of the proceeds of this credit and the grants to payments under the Contract for new Construction of a Primary Health Care Clinic, Orthotics & Prosthetics Workshop. The scope of works require two new buildings to be constructed on two separate sites in the same locality and are grouped into two Lots: Lot 1 – Primary Health Care Clinic, Lot 2 – Orthotics & Prosthetics Workshop. In addition, the scope includes demolition works and site clearing before new construction, disconnection of all on-site services located at Motootua, Apia, SAMOA. This contract will be jointly financed by the Joint Partnership for the Health Sector Program funded by AUSAid, NZAP and the World Bank. Bidding will be governed by the World Bank’s eligibility rules and procedures. 3. The Ministry of Health now invites sealed bids from eligible and qualified contractors for the construction of a Primary Health Care Clinic and an Orthotics and Prosthetics Workshop at Motootua, Apia, Samoa. 4. Bidding will be conducted through the International Competitive Bidding (ICB) procedures specified in the World Bank’s Guidelines: Procurement under IBRD Loans and IDA Credits, published in May 2004 and revised in October 2006 and May 2010, and is open to all bidders from Eligible Source Countries as defined in the Guidelines. 5. Interested eligible bidders may obtain further information from Violet Aita, Procurement Specialist, Ministry of Health, E-mail: VioletA@health.gov.ws and inspect the Bidding Documents at the address given below from 09.00AM to 5.00 PM. 6. A complete set of Bidding Documents in English may be purchased by interested bidders on the submission of a written application to the address below and upon payment of a non refundable fee of $100 Samoan Tala. The method of payment will be bank cheque payable to the Ministry of Health. The Bidding Documents will be issued in hard copy, by hand, post, or courier as requested. Additionally, soft copies, if requested, will be issued through electronic mail, for early review. However, the hard copy version will be the official version. 7. Bids must be delivered to the address below at or before 11.00am on 21 October 2013. Electronic bidding will not be permitted. Late bids will be rejected. Bids will be opened in the presence of the bidders’ representatives who choose to attend in person at the address below at 11.05am on 21 October 2013. All bids must be accompanied by a Bid Security in the amount of $107,400 Samoan Tala for Lot 1, $31,800 Samoan Tala for Lot 2 or an equivalent amount in a freely convertible currency in the form of a bank guarantee. One bid security shall be provided for the two lot. 9. The addresses referred to above are : To purchase or request clarifications on the bidding document : Violet Aita Procurement Specialist Ministry of Health Health Sector Program Moto’outa, Apia, Samoa Telephone: (685) 68100 Fax: (685) 23483 Email: VioletA@health.gov.ws and cc : gaualofam@health.gov.ws and kassandrab@nhs.gov.ws For bid submission purposes: The Chairman Tenders Board Level 4, Central Bank of Samoa Building Apia, Samoa For bid opening purposes: Government of Samoa Tenders Board Level 4, Conference Room Central Bank of Samoa Building A - 14, 21/09, 05,12,19/10/2013

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 29


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Una’ia galuega fa’a faifa’ato’aga i avanoa sikolasipi Valenitina Masoe O le tatala aloa’iaina o le vaiaso fa’apitoa lenei mo Faifa’ato’aga ma Faifaiva i totonu o le atunu’u, na fa’aalia ai e le Afioga i le Ali’i Palemia, Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, lenei fuafuaga a le Mālō. O lea saunoaga a le ta’ita’i o le Malo, na lu’itauina ai le fanau a’oga i lea fa’aaliga tele, e tusa o le auaunaga fa’a faifa’atao’aga. Saunoa le Ali’i Palemia, ua tagataga’i le Malo e fa’aopoopo avanoa fa’asikolasipi mo tamaiti e filifilia le auaunaga fa’a faifa’ato’aga, ma o se isi lea fuafuaga, e una’ia ai le atina’e o fa’ato’aga mo le atunu’u i le lumana’i. O se ripoti lata mai o le atina’e o fa’ato’aga a Samoa, lea ua matauina ai ua toe aga’i malie i luga lea taumafaiga pe a fua i ni tausaga ua mavae lea sa pa’ū maualalo ai mai le maualuga sa iai Samoa i lea vaega o le tamaoaiga o le atunu’u. O le autū lava ia o le amataga o le vaiaso fa’apitoa lenei mo faifa’ato’aga na fa’atautaia i Nu’u, “O talavou o faifaiva ma faifa’ato’aga o le lumana’i”. O le māe’a o le saunoaga autu na saunoa iai le Afioga i le Alii Palemia, na soso’o ai loa le toe toto o le la’au o le niu e le fanau

a’oga i le Vaega o La’au Toto i Nu’u. Mo le silafia, ua lua nei tausaga talu ona toe atina’e le totoina o le la’au lenei o le niu, ma na saunoa ai Tuilaepa, ua tatau ona toe toto lea la’au, ona ua paoga. O le fa’amalosi’au a le Ali’i Palemia i tupulaga o le atunu’u, o le galulue lea e atina’e lea vaega o le tamaoaiga o Samoa, ona o le lumana’i manuia lea o le atunu’u. Na fa’ai’u le tatalaga aloa’ia o polokalame a faifa’ato’aga ma faifaiva i le amataga o le vaiaso nei i fiafiaga a le fanau. O le Aso Lua o le vaiaso lenei, sa tatala ai le ofisa fou o Fa’ato’aga i Savaia Lefaga, ma toe malaga atu ai sui o le Malo i Salafai i le aso Lulu, mo le tatalaina o le Ofisa Fou o Fa’ato’aga i Asau. O polokalame felanulanua’i a le Matagaluega o Fa’ato’aga ma Faigafaiva o lenei tausaga, na fa’ai’u uma i le aso ananafi, i le toe fa’aalia o fua o fa’aeleeleaga a fai fa’atoaga fa’apea le auaunaga a faifaiva ma tapunia aloa’ia ai loa polokalame aloa’ia o lea fa’amoemoe mo lenei tausaga.

Ata i luga: Fanau a’oga na auai i le tatala aloa’iaina o le vaiaso o faifa’ato’aga ma faifaiva, ma le fa’atauaina o le toe toto o le niu. Itulau 30 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Falelauniu residents have to pay before resumption of water supply

Work being carried out at Falelauniu for treated water. This does not cover families whose water supply had been cut.

Merita Huch The residents of Falelauniu who use the raw water supply which live in the area from Si’usega to Tafaigata have expressed their disappointment over Samoa Water Authority’s decision to cut their water supply. Payments ranging from $250-00 to $500-00 that have yet to be made says Samoa Water Authority. However, the 28 families on the affected side of Falelauniu say they were only given their bills when their water supply was cut off. Only one family was able to get their water back on Thursday evening and that’s because they managed to pay up half of their bill plus the $70-00 for reconnection. The rest had to go without water and the authority is asking them to pay up the same before water is returned to them. “We’ve even had to forgo December and January bills because of the cyclone, if they complain about the condition of the water we also consider deducting those months but nobody’s complaint and it’s over a year some two years and nobody’s made any payment,” says

Lokeni. SWA says the flat rate given to these families given the condition of the water they receive is $20-00 per month. The residents say this payment is usually given once a year not on a monthly basis but this was disputed by the authority saying that families have been told about the payment procedure. Many families vow that this was the first time they’d heard of a $20 tala monthly fee adding that they’ve always paid on an annual basis before but if they were warned they would have had ample time to pay but what was done to them was not fair. “It’s true that we do not often warn families receiving untreated water because of the problems that they face but they know about their payments,” says Lokeni. The families are invited to come to the authority’s office in Apia and discuss ways of payments and they are advised to pay up $70 for reconnection and sort out their payments while at the office. This week the Samoa Water Authority is also meeting with residents of the same village who are receiving treated water soon. A water pump was commissioned last

“It’s true that we do not often warn families receiving untreated water because of the problems that they face but they know about their payments,” says Lokeni. month and registration is now starting for members of the village who will be receiving treated water from the pump. Lokeni says the faster these families are registered the better the chance of receiving treated water early. The Authority officials are now meeting with each of these families to ensure that they do understand their responsibility in payments. At the moment these families include those who were relocated from Sogi to Falelauniu and since their relocation many families had not received any

water supply. As seen in the picture above, this work to ensure water is available in this area of Faleata is now in its finishing stages with the residents of this area finally getting regular water supply. These families are different from the 28 who’ve had their untreated water cut off. There are a few other villages in the country who are still getting untreated water and Lokeni says they all fall under the same category where they need to pay a flat fee of $20 every month.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 31


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Le ali’i Samoa o Ralph Togia Molesi ma lona to’alua, le ali’i o Will Brobbel.

Fa’aipoipo se ali’i Samoa i se ali’i palagi Valenitina Masoe O le vaiaso lenei, na fa’asalalau mai ai i luga o le televise, i le Polokalame o le Tagata Pasefika, le fa’aipoipoga a le ali’i Samoa e igoa ia Ralph Togia Molesi ma to’alua tama, o le ali’i palagi o Will Brobbel. O se taimi muamua lenei, ua fa’aipoipo ai se ali’i ma se isi ali’i, e mai se atunu’u o le Pasefika, lea ua salalau ai i le lalolagi, tala o le ulua’i fa’aipoipoga tama (gay wedding) a se alii Samoa. O se fa’amatalaga a le ali’i o Togia i luga o le Tagata Pasefika, e lagona e ia le fiafia ma le mafanafana ona ua taunu’u

lea fa’amoemoe taua o lona olaga. “Ana lē pasia e le Malo o Niu Sila le tulafono e fa’ataga ai ia ituaiga fa’aipoipoga, semanu e lē taunu’u lo’u mana’o,” o se fa’amatalaga lea a lea ali’i. O se tasi o ona uso na fesiligia i lea mataupu, ona o le tulaga i le fete’ena’iga ma le aganu’u a Samoa aemaise o le fa’akerisiano, na ia fa’aalia e fa’apea, e lē ‘au lona manatu i lea tulaga, peita’i e tatau ona ia lagolago i le fa’amoemoe o Togia, ona o lona uso, toe o ona toto ma a’ano. O se fa’amatalaga fo’i a matua o lea ali’i, e le’i talia gofie lea fa’amoemoe

o le la tama, ona sa iai lo la manatu e fa’aipoipo i se tama’ita’i, ma maua sana fanau. E ui o lea, ae na fa’aalia lava e le tinā o lea ali’i, o lo’o va’aia le fiafia tele o le la atali’i i lona fa’amoemoe, ma pau lea o le mea sili ma taua. “E le mafai ona ma tu’ua le ma tama e fa’atino lona fa’amoemoe na’o ia, ma o le taimi muamua lea ua ma talia ai ia ituaiga tu ona o matou fo’i o tagata kerisiano,” o se fa’amatalaga lea a le tinā o Togia. O se fa’’matalaga mulimuli a lea tinā, o le tu’u i le Atua o le fa’amasinoga o le fa’amoemoe o le la tama.

O le aso na fai ai le tautoga a Togia ma Will, na fa’atumulia ai le Churchill Rose Garden i Masterton ma o le fa’ailoga o le mama ma le sogi o le isi i le isi na fa’atino uma i le taimi o le sauniga, e tu’ufa’atasia ai i la’ua i le sakalameta o le fa’aipoipoga. E le’i maua mai se finagalo o le ta’ita’i o le Malo ma le ta’ita’i o Ekalesia So’ofa’atasi i lenei tulaga, peita’i pau le itu mautinoa na saunoa iai le Ali’i Palemia, Tuilaepa Sailele Malielegaoi i se tasi o ana saunoaga i le mataupu lea, o le lē talia, ma le fa’asā o ia tu ma aga i totonu o Samoa.

Mark Hunt explains rationale for Australian �ag on UFC Fight Night 33 poster New Zealander Mark Hunt said there’s a simple reason he’s digitally draped in an Australian flag on the fight poster for December’s UFC Fight Night 33 event: His adoptive home has been far more supportive of his fighting career. Hunt (9-8 MMA, 4-2 UFC) meets fellow heavyweight contender Antonio Silva (18-5 MMA, 2-2 UFC) in the headliner of UFC Fight Night 33, which takes place in the Queensland capital at Brisbane Entertainment Centre. The bout is slated for Dec. 7 (but airs live in the U.S. on Dec. 6 due to the time

difference). Hunt is the star attraction of the event and has featured prominently in the organization’s promotional efforts. The 39-year-old “Super Samoan” had won four consecutive bouts and was on the brink of a title shot until a May loss to ex-titleholder Junior dos Santos. A win over Silva could get him back in the mix, and he’ll surely be the crowd favorite. He said that’s a big reason he was OK with the fight poster featuring an Australian flag, rather than one for New Zealand.

Itulau 32 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Minister of Justice and Court Administration, Fiame Naomi Mataafa.

Mataafa Keni Lesa, Editor of Samoa Observer Newspaper.

Be mindful of the messages you’re sending out - Minister of Justice and Courts Administration - Fiame Naomi Mataafa Merita Huch This was the message sent out by the Minister of Justice and Courts Administration when members of the Samoan media were invited to discuss the concept of uniting to tackle domestic violence. The home of Australia’s High Commissioner, H.E. Dr. Stephen Henningham was the venue for this first ever consultation, run by the United Samoan Media, a group created from a transformational Leadership Development Programme held in August. Participants in that UN-run meeting, were divided into groups. These groups represent key people in government, civil society institutions, private sector, non-government organisations, community based organisations, media, professional groups, youth groups, faithbased leaders, academic institutions and community leaders. For the media United Samoan Media is the committee within this programme. Their break through initiative is tackling domestic violence and how the media in Samoa can help create dialogue to find solutions to this growing problem. The first speaker in this meeting was

the Minister herself – Fiame Naomi Mataafa who said that the media should be mindful of the message that’s delivered on domestic violence. She says there tends to be thinking that men were the instigators of domestic violence always and it’s this type of stereotype that needs to be lifted. The Minister says, there’s a belief that violence is part of culture but she feels everyone has some form of violence streak in them and it’s just the way one controls this that sets people apart. She adds that the media although small is vital to the campaign to put a stop to domestic violence but focus should be given on the way the messages are delivered – the main aim is to change the attitude towards social behaviour. The United Samoan Media was represented by Mataafa Keni Lesa, editor of the Samoa Observer who agreed that the media should be working towards changes in the mindset of the community by the way reports are written. A more positive approach on domestic affairs should be encouraged. He adds that everyone admits that domestic violence is a problem in Samoa and the media needs to be trained to ensure that a total shift in social attitudes towards

women and children should be promoted. Promote love, promote family values in men and women. These are some of the changes that this committee will be looking at in future but they call on all the media outlets in Samoa to follow it through. Perhaps, it’s the only way to find a solution to this growing problem. Many media owners and managers

to different forms of domestic violence. It’s a different approach but it brings out many opinions that would otherwise be left unheard of and with the support of Iniini Samoa’s colleagues in the business community prizes are given for the best answers. Many people call up to give responses and while it appears to be in a jovial manner, Iniini Samoa’s owner, Tuiloma Bismarck Tamati says,

who were present at the meeting have committed to supporting the initiative. For Iniini Samoa – an unorthodox approach to promoting awareness of the Ministry of Women’s Page has been radio programmes where reactions to domestic violence are turned into a weekly game show and the response has been immense. The game calls on women and men to give their reaction

it appears to be working with people discussing the issue of domestic violence on a more open manner. There is now a call for more training in future to help the media find different and more positive ways to report domestic violence. By doing so, it’s the United Media’s hope this will eventually lead to the seizure of domestic violence in the country.

A’oa’o tagata o faletalimalo i le faitauina o suiga o le tau Merita Huch O i latou uma e galulue i faletalimalo, o mataaga tu matafaga ma isi nofoaga ua talimalō i tagata tafafao maimoa mai i fafo, ua amata nei ona auiliili lelei lo latou iloa i le faitauina o vaega eseese o lipoti o le tau. O se taumafaiga ua faatautaia e le Pulega o Tagata Tafafao maimoa mai i Fafo ina ia taga’i ai i le lava o le malamalama o i latou nei e feagai ma le saogalemu o tagata asiasi mai o loo talimalo ai.

O lapataiga o matagi malolosi, o le mamafa o timuga, o taaviliga o matagi ma savili, o lapata’iga o lologa, lapata’iga o afā, o a lava suiga o le tau e ono oo iai lipoti o lea aso ma lea aso, ua iai le faamoemoe o le a faamanino uma i ai latou o paaga a le Pulega. Ua tele aafiaga o le atina’e o tagata tafafao maimoa mai i fafo ona o suiga ogaoga o le tau ma e pei foi ona molimauina i faaalvelave tetele e pei o le tsunami o le fa tausaga talu ai e to’atele foi tagata tafafao mai na maliliu

faagtasi ma tagata o lo tatou atunuu ina ua tulai mai lea faalavelave faafuase’i. O le manino ma le vave o le tali a faletalimalo atoa ai apitaga tu matafaga, o le a le taumate le fesoasoani i le faasao ai o soifua. O le iloa o le siisii o le tai ma lapata’i malo o faletalimalo ma apitaga tu matafaga o le a mautinoa foi le faasao ai o nisi aua ua iai foi i latou ua faapea ona aafia soifua mafua mai o ta’elega i ogasami eseese o le atunuu. O le lava tapena la o tagata faigaluega o nei nofoaga lea ua taula’i iai lenei faamoemoe.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 33


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Sala tupe sui o Tanugamanono

Sui o le afio’aga o Tanugamanono i le vala’auina o le latou mataupu i luma o le Fa’amasinoga Fa’aitumalo.

Valenitina Masoe O le vaiaso lenei, na fofogaina ai i luma o le Fa’amasinoga Fa’aitumalo, le fa’ai’uga a le Afioga i le Tama’ita’i Fa’amasino, Mata Tuatagaloa i le mataupu ua molia ai nisi o sui o le afio’aga o Tanugamanono i le moliaga o le lē usita’ia o le fa’ai’uga a le Fa’amasinoga o Fanua ma Suafa. O lea fa’ai’uga a le Fa’amasinoga o Fanua ma Suafa, na fofogaina i le aso 20 o le masina o Aukuso o le tausaga e 2010, e taofia ai le solia e se tasi o le fanua o Afu Faumuina ma lona aiga, o lo’o i Tanugamanono. O le fa’anoanoaga tele o le fa’amasinoga, o le tulaga i le le usita’ia e i latou na molia i lenei mataupu, o le poloa’iga a le Fa’amasinoga o Fanua ma Suafa. Mo le silafia, o le mataupu lenei, o se foa’i tau fanua na foa’i atu e le aiga na

tagi i se Ekalesia i totonu o le afio’aga. Peita’i, o le sopo’ia o le tua’oi ma le mana’o o le Ekalesia i se isi vaega fanua fa’aopoopo, lea na toe a’afia ai loa le aiga lenei i totonu o lenei mataupu ma taofia loa. Sa avea le fa’afitauli ma itu na fa’asala ai e Tanugamanono le aiga o Faumuina, ma na mafatia fo’i le aiga i se gaioiga fa’asolitulafono lea na fa’atino e nisi o le nu’u, sa tau’ai ai le fale o lea aiga i ma’a ma susunu ai nisi o a latou mea aoga e aofia ai ma mea toto. O le manatu o le fa’amasinoga i ia gaioiga fa’apea, o le leai o se fa’aaloalo i le va o i latou na fa’atinoa lea tulaga ma le aiga na a’afia. O le isi vala’auina o lenei mataupu a’o le’i tolopo mai i le vaiaso lenei mo se fa’ai’uga, na fa’aui ai i tua ni moliaga e fa’asaga i nisi o le afio’aga sa molia i lenei mataupu. Ole moliaga o le lē usita’ia o le

fa’ai’uga a le Fa’amasinoga o Fanua ma Suafa e fa’asaga ia Anauli Pofitu (O se tamali’i sa i totonu o le Palemene), Maeva Atoa Grey, Tavu’i Iose Grey ma Sinave Lima lea sa o latou toe ioeina ma tolopo mai ai loa le latou mataupu mo se fa’ai’uga. Peita’i, o isi sui e to’alua e aofia ai Leafa Pofitu Fesili ma Tuumalii Peni Punitia, e le’i mafai ona auai i le vala’auina o lenei mataupu talu ai ma sa poloa’ia ai e le Fa’amasinoga ni tusi saisai mo i la’ua ia. Sa fa’aleaogaina e le fa’amasinoga moliaga e fa’asaga ia Leata i le mae’a ai o le toe suia o lana tete’e i le ioe i ona moliaga, ae sala tupe ai Tuumalii i le le usita’ia o le poloa’iga a le Fa’amasinoga o Fanua ma Suafa, i le sala tupe e $200 tala. O Anauli, 65 tausaga o Tanugamanono, lea na fa’atonu e totogi lona fa’asalaga e $200 tala, ma o le fa’asalaga fo’i lea o

Sinave Lima, 67 tausaga le matua. O Tavu’i, 6o tausaga ma lona to’alua o Maeva Grey, 58 tausaga, o i la’ua ia ua sala tupe fo’i, peita’i e ta’i $150 tala a le tagata e totogi atu e tusa o a la mataupu. O le mataupu fo’i lenei, na saunoa ai le tama’ita’i fa’amasino ia Tuatagaloa, e leai se isi e i luga atu o le tulafono, ma na mafua mai lea saunoaga ona o le lē ‘auai o isi sui e to’alua o le nu’u na molia i le aso na vala’au ai le la mataupu. “E o’o a i tagata e i totonu o le Palemene, e omai lava i taimi o a latou mataupu, ma e poloa’ia fo’i tusi saisai pe a lē auai,” o se saunoaga lea a Tuatagaloa i le aso lea na le tula’i ai i la’ua ua ta’ua i luga. O le fa’amanatu a le faamasinoga i le atunuu, ole tautuana lea o poloa’iga e aumai i le fa’amasinoga, e tatau ona usita’ia.

Woman in custody for false pretence A woman will appear before the Supreme Court next Monday facing more than 20 charges of false pretence following several attempts to con some members of the public into giving her amounts of money. The way she allegedly went about collecting the money is still being investigated by the Police. They did confirm taking “Tina” or Si’olofi from the village of Vailele

into custody last Thursday. This follows several complaints about her alleged illegal activities. The Police say the accused runs a small business at Vailele building bricks. Iniini Samoa went to the place and found it empty with the gate surrounding it tightly locked. Several complainants had described the young woman probably in her mid-

Itulau 34 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

30s approaching them and showing them pictures of vehicles which are still on the wharf ready to be removed. She explains to them that she needs money ranging from $2000 to $4000 some even more to have these vehicles removed from the wharf. By doing so they will be able to own these vehicles. Many say she seemed genuine and soon, more than 10 people have responded.

The list of complainants include a pastor at Vaitele and a father who is now not in speaking terms with his daughter. He had to borrow $4000 tala from her to pay up for one of these vehicles. The Police are questioning more than 20 people believed to have been affected by this woman.


APIA PARK

VAOALA

VAITELE

R E A L T Y 3 Bedroom Home 1/4 Acre Section

SAT$250,000

SIUSEGA

4 Bedroom Home Fronts Falealili Street!

SAT$550,000

LOTOPA

1/2 Acre 3 Homes!

1/2 Acre Two Homes!

SAT$850,000

SAT$650,000

VAIVASE TAI

MOAMOA

1/4+ Acre 3 Bedrooms

7 Bedroom Home Close to Town!

SAT$210,000

SIUSEGA

SAT$377,000

VAOALA

1/2 Acre Section Ocean Views!

3/4 Acre Section Close to Sports Complex!

SAT$300,000

SAT$270,000

VAITELE

1/2 Acre Section Not Far from Yazaki Samoa!

SAT$259,000

MALOLOLELEI

TANUGAMANONO

1/2 Acre + Section Close to the Hospital!

SAT$250,000

MALOLOLELEI

Two 1 Acre Sections Beautiful Views of Apia!

SAT$180,000 per section

1 Acre Section Expansive Views!

SAT$200,000

YOUR REAL ESTATE PARTNER Itulau 38 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA

1 Acre Section Flat & Fully Fenced!

SAT$435,000

ULULOLOA

Two 1-Acre Blocks Convenient Location!

SAT$410,000 Per Acre

L T D

PROPERTIES FOR SALE LALOANEA

Single Bedroom Home Lush with Fruit Trees!

SAT$399,000

VAOALA

TIAVI

Two 1 Acre Sections Elevated with Views!

SAT$80,000 per acre

TIAPAPATA

1/2 Acre Section Landscaped & Fully Fenced!

SAT$260,000

VAILIMA

3/4 Acre Section Bulk Section!

SAT$240,000

VAILOA

1/2 Acre Section Securely Fenced!

SAT$200,000

1/2 Acre Section Corner Section!

SAT$350,000

LETAVA

3/4 Acre Section Offers Some Ocean Views!

SAT$260,000

LOTOPA

NEW

!!

1/4 Acre Very handy to Apia!

SAT$130,000

AFIAMALU

1/4 Acre Close to Lake Lanutoo Road!

SAT$40,000

Call: 24842 - Email: home@samoarealty.ws - Website: samoarealty.net


FAAFIAFIAGA / ENTERTAINMENT

Si mea e tunu ma si mea e ota Tusia e Galumalemana L. Onesemo Faaali le fiapoto o le isi polofesa . Fai mai e mafai ona ia fausia le tagata i lona lava faatusa. O le faatusa lava o le polofesa lea. Faalogo iai le agelu, lele loa i luga ta’u i le Atua. “E iai le polofesa i lalo lea o le a fai lana tagata ina ia foliga lava ia te ia.” O le faitatala lea a le Agelu. “Fai iai e fai lona faitalia.” O le tali lea a le Atua i lana Agelu. Toe lele mai loa le Agelu e matamata i le faiga o le tagata a le polofesa. Tago ifo loa le polofesa i lana suo ua asu mai ai le palapala fai ai lana tagata. “Leai…leai…!” O le vavao atu lea a le Agelu. “O le palapala, o le mea lena a le Atua. Avane lava ni au mea e fai ai lau tagata.” Ua tu le polofesa ua leiloa poo le a le mea a fai, ona e manaomia le palapala e fai ai lana tagata. E oo lava i le ea lea e manava ai, o mea uma lava a le Atua. Faapea atu loa le Agelu, “Aumai la ma le ola a le Atua lena e te ola ai.” Tatagi loa i lalo ma tulivae o le Polofesa ma faatoese i le Agelu. “Leai, faatoese i le Atua e ona mea uma na e te mimita ai.” O le tala lena o Polofesa Nepukapeli lea na mou faatasi ma lona vaa i le Bermuda Triangle. Fai mai nisi na aveolaina, ae toatele lava na molimauina na faasatauro e Initia mumu o le Sioux. ************************************* O Nala le igoa o le ta’ifau a si o’u to’alua. E faataele, faapauta, ua fana ‘ao’ao i le Rexona. E sili atu ana mea ‘ai ilo mea matou te aai ai. O’o loa i le aso Sa o le Lotu a Tamaiti, alu loa si ou toalua i le lotu ae ma nonofo ma Nala e fai le kuka. E ono au muli pipi na aumai mai Tutuila i le malaga a la’u uo sa alu i le maliu, ona fo’i mai ai lea ma le pusa mulipipi e tasi, ona tufatufa solo lava lea i ana uo e aofia ai ma a’u. Sa saka lelei i le po o le Aso Toonai ma le faamoemoe e fai ai le luau pipi i le Lotu Tamaiti. E fai atu lava luau pipi ae tagi mai lava Nala. Ua oso ai lava lo’u alofa i le taifau a si o’u toalua. Ou tago atu loa tipi faalapoa le fasi si’usi’upipi a Nala, faamasima, faataele ile chilli sauce ua uma ona toe nuti iai poloninii, ia tuu atu loa ia Nala. Oso mai i luga Nala ma faamaga mai pe’a faalala atu le fasi siusiu pipi.

Toe me’i lo’u lima pea tau maua e Nala. Na i’u lava ina maua e Nala ma faupuu loa le fasi siusiu pipi. Na uma ona folo e Nala le fasi siusiu pi, ae ou vaai atu ua tuufeula mai pu isu ma tagi faataitaio. Taavilivili, ma oso i luga ma talitaliaga. Tamo’e i le vaivaito’a aua sa timu le taeao, ua manavanava loloa. Ua lua aso e le o toe ai si meaola. A tilotilo mai ia te a’u ona tagi faataitaio lea ma faamimigi i lalo. A ou alu atu iai ma ana meaai taugata, ae ua lulu mai le ulu ma fai mai “No, no, no…please…” Lea ua maua sia metotia fou pe a e ita i lou toalua poo lana taifau foi. ************************************* Manaia le lakapi i le Aso Toonai na taaalo ai Savaii ma Upolu. Lavea loa tama taaalo tapa loa i le Koluse mumu, ae tamoe atu totonu le koluse mumu. Faapea le au maimoa e sosoo atu nei ma le taavale a le koluse mumu. E leai se taavale. Ona fafa mai lava lea i fafo e le tama o le koluse mumu tama taaalo lavea ma togafiti ai i tua. E toe lavea mai la le isi tama i le isi itu o le malae, ua tau to le manava a le koluse mumu. Na o Samoa lava e tutupu ai mea faapenei. Ae o le a le mea a fai. Masalo pau lava lea o le volenitia o lea aso.

************************************* E afua mai mauga manuia o nuu. A sipa le paa matua, ua sipa atu ai ma tamai paa. E pogatia loa tatou i faafitauli, ona su’e loa lea o se tagata e tuuaia. E le o fitafita e faiaina ai se taua. E le o tama taaalo lakapi foi e faiaina ai se au. A leaga le pulega, o le leaga foi lea o se taumafaiga. A leaga le faiaoga, ua leaga tamaiti aoga. O le au taitoafitu la a tatou, toeititi lava lelei. E faifai lava lelei. Tau logovii foi le au taaalo. Tatau ona aoao le tataoina o le polo pea sikoa. E iai le isi tama lena a sikoa ona tago lea ua foliga e faatavale le polo, e foliga e fegi. Sei knock forward ea i se suega siamupini, ona alu loa lea e faataavale popo i Toelau.

************************************* E tatau lava ona sii le faleula i soo se mea lava e tupu i Samoa, ina ia tautino ai le mea lea o loo mananao e fai e le atunuu o le faamama avega. Ia silafia ai e Samoa, o le faataitaiga lea e tatau ona alu ai le atunuu. A aumai faaaloaloga, tuu mea e tatau ona tuu ae ave mea e tatau ona ave. A alu le Palemia i se faaulufalega, o ai foi ma sui o le Faleula, e fautua le palemia, i mea e tatau ona ave ma mea e toe faafoi. Fai ma faataitaiga le Palemia o Fiti. Alu i le faaulufalega o le falesa o Savusavu, e afe tala fiti lana meaalofa. E iva aiga o le aulotu. Fai mai faaaloaloga, ta’i mai lana sua o le povi. Aumai lana tofa, o le tauvala pito manaia lava lea o le aso, ma lana teutusi e le iloa pe fia? Na fautua la e le faleula a Fiti, e toe faafoi le povi ma le teutusi ae ave na o lana tofa o le vala, aua o le mea tonu lea o loo taumafai e a’oa’o i tagata o le faamama alofa i le avega a si aulotu toagaogao. Aua a faaliutupe mea uma nei ona faitau lea faapea: $1500 mo le povi ma le $5000o le tauvala $500 le pasese ma le $200 o le taumafataga ona atoa lea o le $7000, ae na o le $1000 le meaalofa. O lona uiga e tusa o le $6000 le polofiti. Na alu lava Bani ma ave uma ana mea.

From page 29

Dwayne Johnson to star in earthquake disaster movie ‘San Andreas’ Johnson is coming off a banner year in which his appearances in G.I. Joe: Retaliation, Fast & Furious 6 and Pain & Gain generated more than $1.1 billion at the global box office. He is currently filming Fast & Furious 7 after recently completing the shoot for Hercules: The Thracian Wars, directed by Brett Ratner. Johnson is repped by WME, The Garcia Companies and Gang Tyre.

Seiuli Dwayne Johnson. INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 35


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Tele le sao o Samoa i se fo Merita Huch O le aso e mae’a ai le fono tele faavaomalo o loo talimalo ai Samoa i le faletalimalo o Aggie Grey’s. O se taimi muamua lea ua usuia ai lenei ituaiga fono tele faapea i Samoa ua faia mo sui taualoa o le li’o e ta’ua o atunuu o Aferika, le Karepeane faapea ai le Pasefika. O le mafuaaga o lenei fono, ina ia vaavaai le vaega o le Pasefika i lalo o le li’o lenei e ta’ua fa’apuupuu o le ACP – po’o a mana’oga o iai ina ia faamalosia ai le tula’i mai o se feagaiga ua faamalosia ai le tuufaatasiga o le ACP ma le Iuni a Europa. O se feaigaiga na amata mai lava i le 38 tausaga talu ai ma o tuutuuga o lenei feagaiga ua agai ai le Iuni a Europa e faatupe le tele o mana’oga tau atina’e a le ACP. O le fono la lea o loo faagasolo i Samoa ua talanoa ai atunuu e 15 o le Pasefika i lalo o le ACP i le tumau ai o le taua o lenei maliega, ona ua amata ona iai ni faaaliga o se finagalo o le Iuni a Europa, ua tatau ona vaavaai e mae’a loa le tausaga 2020, lea e mae’a ai le aoga o lenei feagaiga, ua tatau ona tuu atu loa malo o le ACP latou e atina’e i latou lava ia. Ua iai manatu e tatau foi ona vaevae loa itulagi tetele nei e tolu e agai lava i latou e faamautu a latou lava feagaiga ma le EU. A le o lea o le a agai le EU e faatino a latou feagaiga ma atunuu taitasi o le ACP. Ua iai nei foi le una’i a le ACP ua tatau ona silasila lenei lava faalapotopotoga e aumai i le isi fonotaga ma le EU ni mafuaaga e tatau ona silasila iai le EU e tatau ai ona faaauau pea lenei feagaiga ona e iai le sao o atunuu o le ACP e mafai ona tuu atu e aoga fo’i i le va nonofo ai o tino tetele nei e lua. Mo le Pasefika ua amata ona vaaia

Le alii Palemia o Samoa Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi.

<< Faauluuluga Ofisa Fono a le Pasefika, Tuiloma Neroni Slade.

le tele atu o le fesoasoani ua maua mai i le EU ma e foliga mai ua tele atu le fiafia o le EU i se va galulue faatasi ai ma le itulagi lenei aua e tele foi le sao o le Pasefika e mafai ona ofo atu mo se feagaiga e le na o le tali o manuia mai i Europa ae o le a faapea ona iai le sao

o le itulagi lenei e fesoasoani ai foi i lea faalapotopotoga o atunuu o Europa. O feutagaiga uma na ua vaavaai iai i le faaiuga o lenei vaiaso lea fono tele. O Samoa ua na o se atunuu laititi i lenei fonotaga ae e manino le tele o lona sao i feutagaiga. O le alii Palemia

o Samoa, susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, na faapea ona toe faamanatu le taua o le feagaiga tele a le ACP-EU i le atina’e o atunuu o le itulagi i tamaoaiga laiti. O lana faamalosi i feutagaiga a sui o le tino taualoa lea e ta’ua o le EPG a le Pasefika ina ia taga’i lelei i le faamalosia o fuafuaga a le Pasefika lava latou e tuu atu aua le agai i luma i le mae’a ai o le feagaiga lenei i le 2020. Mo le Minisita o tupe a Samoa, Faumuina Faaolatane Tiatia Liuga - ua manino le tele o le fesoasoani a le Iuni a Europa mo Samoa, e ala i galuega tetele i le suavai, o le eletise, o auala, o faleaoga, ma le tele o isi atina’e i afioaga ma faalapotopotoga tumaoti ua maua e Samoa i tausaga taitasi mai i lenei feagaiga. O ni fesoasoani e faaauau ona manaomia e Samoa ona o le itu maaleale o iai lona tamaoaiga talu ai suiga ogaoga o le tau, taumafaiga a Samoa ma isi atunuu o le Pasefika e unai le itu tau i fefaatauaiga i lea itu o le lalolagi atoa ai le sao o le Pasefika i ona ogasami. O le tele o fuafuaga a le Pasefika ua talanoaina nei o loo faauluulu iai le afioga Tuiloma Neroni Slade, le faauluuluga o le Ofisa o le Fono a Taitai o le Pasefika, le Pacific Forum Secretariat i Fiti. O le fuafuaga tele a le Pasefika le Pacific Plan ua taga’i ai atunuu o le itulagi i le faatino o le tele o atina’e i soo se vaega o le soifuaga ina ia mafai ona faapea atu i le feagaiga lenei, o loo tele atina’e ua agai iai le Pasefika e ausia atina’e o tamaoaiga, atina’e o soifua manuia o tagata ma atina’e ina ia avea ai lenei itulagi o se tasi o vaega o

Faaauau itulau 37

TELE OLOA FOU O LE’A TAUNUU MAI..!!! Itulau 36 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


TALA FOU / LOCAL NEWS

A’oa’o tagata faigaluega Yazaki taimi o mū

Vaaiga i a’oa’oga mo taimi e tula’i mai ai se mū i Yazaki Samoa.

Marieta Heidi Ilalio E le’o le taimi muamua lea ua mafai ai ona faia se a’oa’oga mo taimi e tula’i mai ai se mū a le kamupani a le Yazaki Samoa. O lenei a’oa’oga ua lua ai nei tausaga o fa’atautaia pea ona o le fa’anaunauta’iga o le pulega i le fa’amuamua o le soifua saogalemū o so’o se tagata faigaluega i lea kamupani. O se tasi lea o kamupani e pito i to’atele tagata o le atunu’u o lo’o fa’afaigaluegaina ai lea e pei ona saunoa ai se tasi o sui sinia o le kamupani, Mulipola Tiufea o le mafua’aga lea o le faia pea o nei a’oa’oga ina ia silafia ai le to’atele o tagata faigaluega nofoaga e mafai ona ō iai i taimi e tula’i mai ai se

mū. E $20,000 tala Samoa se tupe na mafai ona fa’aaluina e lenei kamupani i le fa’atautaia o lenei polokalame taua lea na mafai ona galulue fa’atasi ai ma le Matagaluega o le Fuimū i le fa’ai’uga o le vaiaso na se’i mavae atu nei. E ui o le taimi pisi lea i fa’atauga o le Aso Sa Pa’epa’e ae le’i mafai ona tu’ua ai lenei fa’amoemoe lea e ‘afa itula sa fa’atino ai ma e lima nofoaga na vaevaeina e tamomo’e iai tagata faigaluega i le taimi na amata ai le a’oa’oga. O lo’o iai le fuafuaga e toe fa’atautaia fo’i i se taimi o le tausaga fou lenei fa’amoemoe, ina ia silafia ai e tagata faigaluega uma le taua o lenei a’oa’oga.

Lē fa’amaonia tu’ua’iga o le toso teine Valenitina Masoe O le fa’ai’uga a le vasega o fa’atonu na iloiloina mau o le mataupu e fa’asaga ia Konelio Tevaga mai Mauga i Savai’i, o le lē fa’amaonia o tu’ua’iga ua molia ai lea ali’i i le moliaga o le toso teine po’o le fai aiga fai fa’amalosi. Ina ua mae’a ona fa’ailoa mai e le fa’amasinoga ua lē fa’amaonia tu’ua’iga, ma ua solofua fo’i lea mataupu, na fa’aalia ai loa e lē na tuua’ia i fafo o le fale fa’amasino e fa’apea, o lana fa’afetai e muamua i le Atua ona o le tali ua aumaia mo ia. “O lagona o le fiafia lea ua ou o’o iai, ona e le’o se mataupu faigofie i lo’u olaga tu’ua’iga na faia e fa’asaga ia te a’u,” o se fa’amatalaga lea a Konelio ina ua manuia le tali o le finauga a lana itu. O le vaiaso na te’a nei, sa amata ai iloiloga a le fa’amasinoga i lenei mataupu, ma na tā’ua i tolaulauga a le Itu a Leoleo, o se taimi o le va o le aso muamua o Ianuari ma le aso 31 o Tesema o le 2004, lea na tula’i mai ai

lea mataupu. Fa’aalia fo’i i tolaulauga a Leoleo, o se ‘aigā ku’ava a lē na tagi ma ona tei i tua ane o le latou fale, lea na galoma ai le teineititi lea. O le taimi lea, fa’ato’a valu tausaga o lē na tagi ma o lo’o i le vasega tolu i se a’oga tulaga lua. Tā’ua i le mau a lea teineititi, na u’u e lē ua molia lona lima ae ave o ia i tua o le ku’ava, ma faia loa ia te ia le gaioiga fa’asolitulafono lea na iloilo i luma o le Fa’amasinoga. “Ou te le’i malie i le gaioiga a lē ua molia na fai ia te a’u, ona e lē fetaui,” o se fa’amatalaga lea a lē na tagi. O ia tu’uaiga uma, na te’ena e lē ua tu’ua’ia, ma na tā’ua foi e lea alii i luma o le faamasinoga, e le’i iai se mea fa’apea na tupu ma na te le’i faia fo’i se gaioiga fa’apea i lē na tagi. Sa iloilo uma e le fa’amasinoga mau o lea mataupu, lea ua iai le fa’ai’uga, o le lē fa’amaonia o tu’ua’iga e fa’asaga ia Konelio, ma ua toe fo’i fiafia atu ai lea ali’i i lona aiga, ua solofua lana mataupu.

iniinisamoa@gmail.com

O oe ma lou fu Aries-Alisi (Ma� 21-Ape 19) Pau le mea e te mafaufau iai i le amataga o le vaiaso, o lau fa’asoa i le tulaga tau i le seleni. O le tupe o lo’o e maua i le taimi lenei ma le mau mea o le a fa’asoa iai. O le tele o le mau mea, o le a fa’ate’a i se seleni o lo’o ia te oe. Aua foi le avea le iai o lau tupe ma mea e te so’ona fa’aalu ai i isi mea e mafai ona fai mulimuli. E iai ni mataupu tetele e tatau ona e fesoasoani ai i lou aiga i alia’e mai i le fa’aiuga o le vaiaso. TAURUS�TARUSI �APE 20�ME 20� E te alausu a’e i le taeao o le Aso Gafua, o lo’o atoatoa lou malosi mo feau ma �ute fai ua fa’ata’a��a. O le a e feiloa’i atu i ni tagata fou o le a tou galulue i se a�na’e fou, ma e mana’omia ai ni au meto�a fou ma vavave. E oo atu i le Aso Tofi, ua tele ina alu lou mafaufau i lau galuega i mea e tatau ona fa’a�no ae le mafai ai ona fa’amalie le tulaga i le lua mafutaga ma lau uo. O le fa’aiuga o le vaiaso, o le a tou aga’i ai ma au uo i se pa� ma o le a fa’afiafiaina oe i lea fa’atasiga. Afai e le’o iai sau pa’aga, o le a lua fetaui ma se tagata o le a avea ma au uo i lea tafaoga. GEMINI�TEMINI �ME 21�IUNI 21� O mea na tutupu i le vaiaso na te’a, e gata ai lava. O le vaiaso lenei, o se vaiaso fou. So’o se mataupu lava la e feagai ma oe i le vaiaso lenei, e tatau ona fai iai sau fa’ai’uga ona e le’o iai se a’afiaga i se fa’afitauli na tula’i mai i le vaiaso ua tuana’i. E o’o atu i le ogatotonu o le vaiaso, ua toe susulu lelei lou fetu ma ua toe sologa lelei au fuafuaga fai. O le fa’asolo atu i le fa’aiuga o le vaiaso, o le a fa’aavanoa ai sou taimi e talatalanoa ai ma fefa’asoaa’i ma au uo i se a�na’e tou te manuia ai i le lumana’i. CANCER�KANESA �IUNI 22�IULAI 22� O lo’o iai se tagata o lo’o fia vala’auliaina oe i se ‘aiga po’o se fiafia fo’i i le amataga o le vaiaso. Peita’i, e matamuli lea tagata ona o lea fa’ato’ā o’o i le Aso Gafua ae fa’a�no lea tulaga. O lau fesoasoani i lea tulaga, talanoa i lau uo lea, ma e fa’ailoa iai o lea o le a e nafa ma le fa’atulagana o lea fiafia ma vala’aulia ai nisi tou te masani. O le vaiaso lenei, o se vaiaso o fa’atasiga ma fiafiaga ma e le mana’omia ni mea e fa’atatope i se minute mulimuli. O le a iai ni lagona ma manatu fou e maua mai i lea fa’atasiga. LEO�LIO �IULAI 22�AUKUSO 22� E muamua lava tau lou mafaufau i lau galuega, i le taimi e te ala a’e ai i le Aso Gafua. Atonu o lo’o iai sina fe’ese’esea’iga i le va o oe ma lou pule po’o se tagata fo’i o lo’o lua faigaluega fa’atasi. Aua e te popole, e o’o atu i le ogatotonu o le vaiaso, ua maua le tali e toe fō’ia ai lea tulaga. E ui i le fa’aletonu lea na amata ai lou vaiaso, e o’o atu i le ogatotonu ma le fa’asolo atu i le fa’aiuga o le vaiaso, ua toe susulu malosi lou fetu. O le a si’omia oe e au uo ma tagata e masani ona tou mafuta fa’atasi i le fa’ai’uga o le vaiaso. VIRGO�VETO �AUK 23�SET 22� O le Aso Gafua, o le a tele ina alu ai lou mafaufau i le fuafuaina o sau malaga, peita’i o lea tulaga e le’i tau lava iai lou mafaufau ona sa tele ina ave lau fa’amuamua i lau galuega ma isi �ute fai. Atonu o lou aga’i i se isi nofoaga mamao, o le a suia ai ou fa’alogona fa’avaivai gofie o lo’o iai ma o le a e galue malosi ai mo se isi a�na’e. E o’o atu i le fa’ai’uga o le vaiaso, ua mautū lau tonu mo lea fuafuaga. O le vaiaso lenei, o se vaiaso e te feiloa’i ai i tagata fou ma e faia ai ni galuega po’o ni a�na’e fou. E to’atele o le a fiafia tou te galulue fa’atasi.

LIBRA�LIPARA �SET 23�OKE 23� O lou filifilia o le nofoaga o lo’o e nofo ai i le taimi lenei e avea ma nofoaga tumau e te galue ma a�na’e ai lou aiga aemaise lou olaga, o se filifiliga mautū lea mo lou tagata. E ui i fesuia’iga o le tau, ae e te talitonu e sili lava le mea o lo’o ua e iai nei nai lo se isi nofoaga e te ono malaga atu iai. O le a toe fa’asolo ou mafaufauga i le amataga mai o lou olaga ma o le a avea lea ma itu e malosi ai lau finau i so’o se mea e te faia. O le a fa’afiafiaina oe i le fa’ai’uga o le vaiaso, ona o se mafutaga umi o le a maua ma tagata o lou āiga. SCORPIO�SIKOPIO �OKE 24�NOV 21� O le mea pito sili ona mana’omia mo se faigāuo, o le fa’asoa o le isi i le isi ma le iloa e le isi o le taumafaiga o lo’o galue iai le isi. E lelei le lua manatua, o le lua galulue fa’atasi e manuia ai le a�na’e o le lua aiga i le lumana’i. O le ogatotonu o le vaisao, o le a talanoa atu ai se isi i se maliega fa’atagata fai pisinisi. O le a e fa’alogo pea iai, peita’i e mana’omia lou mafaufau muamua iai, ae le’o lou vave ioe, ne’i uma ane e lē toe fiafia ai i lau fa’aiuga ua fai. E tele avanoa mananaia o le a e maua i se taimi lata mai. SAGITTARIUS�SATITARI �NOV 22�TES 21� E tele ina lē fa’atāua e isi tagata a�na’e faigofie ma maua gofie. Peita’i, o ia vaega ,o le a fa’atāua e ni vaega tetele o le a mana’omia ia auaunaga mo se a�na’e tele. O le fa’auigaina o lea tulaga mo lou olaga, o le ave o lau fa’amuamua ma le fa’atāua i so’o se mea tusa pe la’i��, aua o le fa’amaoni i mea i� e pulea mea e tele. E o’o atu i le fa’aiuga o le vaiaso, ua fia manana’o nisi tou te galulue fa’atasi. E le’o se mea leaga, pau le fautuaga, ia e mataala ona e lē tutusa uma tagata. O isi e lagolago oe, o isi fo’i e taumafai e fa’aleaga lau taumafaiga. CAPRICORN�KAPIKONA �TES 22�IANUARI 19� O le a fa’afiafiaina oe i le amataga o le vaiaso, i se fa’atasiga po’o se mafutaga e te auai atu iai. A le’o lena, o le maua lea o se taimi e te lua mafuta ai ma lau pa’aga. Fa’ailoa atu i lau manamea po’o lau uo fo’i, se mi� o lo’o e momo’o iai, i le ogatotonu o le vaiaso. Aua e te ma’imaua se avanoa o le a e maua, ona o avanoa ia e seāseā ona maua. O le fa’aiuga o le vaiaso, o le a maua ai se tou feso’ota’iga ma nisi o tagata o lo’o manana’o tou te galulue fa’atasi i se a�na’e, e manuia fa’atasi uma ai outou. AQUARIUS�AKALISI �IAN 20�FEB 18� E iai se taimi o le vaiaso lenei, e te nofonofo ai pe faifai fo’i au galuega i lou ofisa e manatua lou aiga. O le a iai se taimi e te nofonofo fo’i e ‘ata’ata ai, ona ua toe tau lou mafaufau i ou matua ma matua o ou matua. E fa’asolo atu i le ogatotonu o le vaiaso, ua amata ona tusitusi pe e te tu’ufa’atasia se tusitusiga e fa’atatau i au sa’ili’iliga i lou aiga ma o le a fa’afiafiaina ai oe. O lou aiga, o le a tele ina ave iai lau fa’amuamua. O le fa’aiuga o le vaiaso, o le a e malolo ai, ma mafaufau i ni a�na’e mo le lumana’i. PISCES�PISESA �FEP 19�MATI 20� O se ‘aiga ua leva ona fuafua e te lua aga’i ai ma sau uo i se fale’aiga mo le Aso Gafua po’o le Aso Lua, o le a e taofia uma, ona o le a e fa’aaoga aso ia e te malolo ai i le fale ma fa’a�no se galuega e aoga atu ma aga’i ai i luma lau taumafaiga. O lou fa’atāua o le mea o lo’o e mana’o iai, o le manuia lea o oe. Ia e galue ma lou iloa, o le ogatotonu o le vaiaso, o le a tele ai le mau galuega ma le mau mea i lou mafaufau, a le’o ni mataupu tau i lau galuega, o ni mataupu tau i lou aiga. E ui i le tele o le mau mea, ae o le a māe’a ona e faia uma. O le fa’ai’uga o le vaiaso, o le a lua mafuta ai ma lau pa’aga.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 39


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

notele a taitai o le lalolagi

Sui taualoa (EPG) o le Pasefika o le ACP, Afoa Kolone Vaai.

Dr Pa’o Luteru, Taitaifono Amepasa ACP - Amepasa Samoa i Europa.

Faumuina Faaolatane Tiatia Liuga, Minisita o Tupe Samoa.

Mai itulau 36 le kelope e malosi foi lona leo i le agai i luma o le soifuaga lautele o le lalolagi. Ua maioio i le fuafuaga a le Pasefika galuega ua faatino a lea atunuu ma lea atunuu o le itulagi ina ia tali atu ai i suiga ua feagai ma le lalolagi aemaise lava i le itu tau i tamaoaiga ma iina ua fafau mai ai ma fuafuaga a le Pasefika i tua atu o le tausaga 2020 aemaise o le feagai ai ma le mataupu lenei o se feagaiga faaauau ma le Iuni a Europa i le

lumana’i. O le vaega lea o le ACP e ta’ua o le vaega o tagata taualoa a Malo o Aferika, le Karepeane ma le Pasefika e to’alua sui o le Pasefika o iai, o le sui mai i Fiti, le sa avea ma Minisita o le va i Fafo a lea atunuu i tausaga ua mavae, Kalaiopate Tavola ma le sui mai i Samoa le afioga Afoga Kolone Va’ai o se tasi na galue i le pulea o tupe a Samoa i tausaga ua mavae. O le afioga Afoa Kolone i

sana folasaga i lenei vaiaso o loo ia una’i ai se isi feagaiga fou i le mae’a ai o le tausaga 2020 ona o lana faaaliga ua mautu le siisii o suiga ua molimauina i le Pasefika ma o le galuega tele i le taimi lenei o le faamautu o fuafuaga atunuu o le Pasefika i lalo o le ACP pe afai o loo iai pea le manaoga ina ia faaauau le maliega lea i le va o le ACP ma le EU i le lumana’i. Ta’ua e Afoa o lea ua iai fuafuaga a le Pasefika ua manino i le Pacific

Plan. O le fono a Amepasa o atunuu o le ACP o loo faauluulu i le isi tamalii o Samoa Dr Pa’o Luteru, lea o loo avea foi ma Amepasa o Samoa i Europa. O lana faaaliga o le taimi lenei o le Iuni a Europa le faalapotopotoga lona lua i le tele o fesoasoani ua liligi mai i lenei itu o le ACP ma o le mafuaaga lea e tatau ona manino ai manaoga o le itulagi ma ia faalauiloa ai atina’e uma ua mafai ona faatino e le Pasefika i lalo o le maliega a le

ACP ma le EU. O le manino o lea tulaga ma le faaauau ai o le manaoga o le itulagi lenei i lea maliega pe a mae’a le tausaga 2020 e tatau ona laualuga i le fonotaga o lenei vaiaso. O le aoauli lenei e faamautu mai ai iugafono o lenei faatasiga tele faavaomalo i le faletalimalo o Aggie Greys i Mulifanua ma o le a iloa ai loa poo a finagalo o lenei fonotaga i le agai atu o le maliega a le ACP ma le EU i le lumana’i.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 37


TALA FOU / LOCAL NEWS

iniinisamoa@gmail.com

Fa’afetaia le se’i a le Ini’ini mo le Lotu Tamaiti Marieta H. Ilalio O le agaga o le fa’afetai na iai i sui e to’alima sa fa’apea ona fa’amanuiaina i le se’i a lau nusipepa o le Ini’ini Samoa i le fa’ai’uga o le vaiaso na se’i mavae atu nei. O le to’atele o i latou na manumalō sa fa’afetaia nei fa’ailoga tupe ua saunia i lenei se’i mo tapenaga o le Aso Sā Pa’epa’e a le fanau na fa’ato’a mae’a atu nei lona fa’ailogaina. O le fa’ailoga muamua na maua lea e le susuga ia Nofogata Peniamina mai Lefaga lea na ia fa’aalia le agaga fiafia ua maua lenei seleni e $500 e fesoasoani ai mo fa’atauga o le Lotu o Tamaiti. “Fa’afetai Ini’ini Samoa mo nei fa’alauiloa taua ua mafai ona fa’amanuiaina ai lo’u nei tagata,” o le fa’amatalaga lea a Peniamina. O le fa’ailoga lua e $350 na maua lea e Rev. Lotaua Mose lea fo’i sa fa’amauina lona agaga fa’afetai mo lenei seleni. O le fa’ailoga tolu sa fa’amanuiaina ai Nofo Sione e $250 le aofa’iga o le siaki tupe a’o le fa’ailoga fa na olioli ai ia Fa’anū Sam e $200 ma le fa’ailoga mulimuli na maua lea e Fa’auma Tenari e $100. O le se’i lenei a le Ini’ini Samoa sa mafua ona toe faia ona o le taumafai lava e fa’amamā avega i nai matua mo tapenaga o le aso fiafia o le fanau i le Aso Sa na se’i Marieta Ilalio o le Iniini Samoa (agavale) o lo’o tauaaoina atu le siaki tupe $500 ia Nofogata Peniamina o Lefaga, lea na fa’amanuiaina i le fa’ailoga muamua o le se’i a le Iniini Samoa mo le Lotu o Tamaiti. mavae atu nei. Telephone: (685) 22940 Fax: (685) 21339 Website: www.mpmc.gov.ws P.O.Box L1861 Apia, Samoa

Government of Samoa

MINISTRY OF THE PRIME MINISTER & CABINET INVITATION FOR QUOTES The MPMC invites quotations from lawn moving services and companies for the provision of lawn mowing and maintenance services to a government residence. All interested services and companies should contact Corporate Services Division of MPMC at telephone 22940 for further information. Quotations in sealed envelope headed “Lawn Mowing services” and addressed to: CHIEF EXECTUIVE S OFFICER, Ministry of the Prime Minister & Cabinet, Level 4, FMFM II Building, APIA Should be received by MPMC no later than Wednesday 23 October 2013 at close business.

Vaosa Epa CHIEF EXECUTIVE OFFICER A - 19/10/2013

Itulau 40 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


FINAGALO FAAALIA / STREET TALK

iniinisamoa@gmail.com

E foliga mai ua talia e nisi o tagata Samoa le fa’aipoipo o le tama ma le tama, ma le fa’aipoipo o le teine ma le teine. O le a sou finagalo i lenei mataupu? Anita Faiumu Nu’u Talosia ‘aua ne’i o’o mai i Samoa ia amioga. E le talafeagai ma lo tatou fa’avae ma le aganu’u, toe e le o se fa’akerisiano fo’i ia faiga. E sili pe a nonofo ai pea i fafo aua ne’i toe onoono mai i Samoa, aua a o’o mai fo’i ua fa’ata’ita’i iai nisi. O le isi tulaga lea ua alia’e mai, peisea’i ua fai i le mana’o o le tamai�� ae leai ai loa se upu e ofi iai a le matua.

Asovale Pa� Fagali’i Ou te lē lagolagoina lea tulaga. Ma o so’u manatu iai i lea mataupu, e le’o se tu e fetaui pe a fua i le tatou atunu’u. E fete’ena’i ma le tatou aganu’u, e fete’ena’i fo’i ma le fa’akerisiano. O le finagalo lava o le Atua, o le fa’aipoipo o le ali’i ma le tama’ita’i ae le’o le fa’aipoipo o le tama ma le tama fa’apea fo’i i le teine i le isi teine.

Fa’avae Kapeneta Moata’a Sa ou matamata i le televise, na sau ai le fa’aipoipoga a le tama Samoa ma le tama palagi. O lo’u manatu la, e le o se mea lelei. Ua ta’uvalea ai le atunu’u. Ma o le fa’akerisiano lava ia, e sa ona nonofo le isi tama ma le isi tama. O le tatou aganu’u fo’i, e fa’asa ai lea tulaga.

Fili Leapai Savaia Lefaga Ua ota inoino atu lava i le fa’aipoipoga a le tama Samoa ma le tama palagi lea na sau i le televise. E le fetaui lea faiga. O le olaga lava ia, o le tama e fa’aipoipo atu i le teine, ma o le finagalo fo’i lea o le Atua. E sili pe a ‘aua le toe ta’ua le ali’i lea sa fa’aipoipo o se Samoa, ae ta’u ai le atunu’u o lo’o nonofo ai. Na’o matua pogisa fo’i, latou te malilie i ia faiga.

Lafaele Laupā Faleula O lo’u manatu iai, e lē talafeagai lea faiga ma le tatou aganu’u. E le’o se fa’asamoa le fenofoa’i o tama po’o le fenofoa’i fo’i o teine. Se’i vagana o lea tu e fai e tagata e le’o ni Samoa ona talafeagai lea. Ailoga se Samoa lea tagata ua fa’aipoipo i le isi tama. E o’o fo’i i tama’ita’i, e lē matagofie ai lea tulaga.

Rotorua Sione Vaitele E le’o se aganu’u a Samoa le fa’aipoipoga lea na fai a se ali’i Samoa ma sana uo tama palagi. E le talia e Samoa ia ituaiga mea fa’apea. O le mea tatau lava, le fa’aipoipo o le ali’i i le tama’ita’i. E leai se mamalu o lea ituaiga ulugali’i, ma e le tatau lava ona o’o mai i Samoa.

Ruta Fou Siumu E le’o iai se tulafono a lo tatou atunu’u e fa’ataga ai le nonofo o le ali’i ma le ali’i po’o le teine fo’i ma le teine. O lea la e fa’afetai ai, aua lea o lo’o manino mai, e le mafai ona talia e Samoa ia ituaiga amioga. Na’o le inosia ma le agasala ai i luma o le Atua pe a fai ia tu, aua e tutusa lava lea ma faiga fa’asotoma ma komoro o lo’o ta’ua i le Tusi Pa’ia.

Tasi Tavita Sogi O Samoa, o le atunu’u e kerisiano ma malamalama ona tagata. Ou te tete’e fo’i la a’u i lea tulaga aua o a’u o le Samoa, ma e le tatau ona fai e se Samoa ia ituaiga amioga. O lo’o tā’ua i le tusi, o faiga ia, o amioga ia fa’asotoma ma komoro. O le fa’akerisiano lava ia, e tatau ona nonofo le ali’i ma le tama’ita’i, ae leai se tama i le tama ma le teine i le teine.

Vai Stowers Vaiala Ou te tete’e a a’u ia i ia mea. O le fa’aipoipoga lea na sau i le televise a le tama Samoa, e fou fo’i aua o se tu e fa’asa i le atunu’u. O lona uiga la, o le tagata na te faia lea tulaga, ua tatau ona fa’asa ona toe o’o mai i Samoa e fai ai a latou fa’aulugali’i. E matua’i lē fetaui lea faiga ma le tatou aganu’u.

Valu Levi Moamoa O lo’u manatu iai i lea tulaga, e le fetaui lea tu ma le fa’akerisiano aemaise ai le aganu’u a lo tatou atunu’u. E lē talafeagai lea tu ua fai e le alo o Samoa. E le gata e mataga ae e ta’uvalea ai fo’i Samoa. Talosia ia, ae gata ai ii ae aua ne’i toe tupu mai ma fai e se isi Samoa. Aua o le fa’avae lava ia o Samoa, e fa’avae i le Atua ma e lē talia ai lea tulaga. INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 41


TAALOGA / SPORTS

iniinisamoa@gmail.com

Rugby League World Cup 2013 Schedule

Itulau 42 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


CLASSIFIEDS

iniinisamoa@gmail.com

PROPERTY FOR SALE Investment Property for Sal e at the cool heights of Aleisa, 3 acres of land all fully fenced and fully planted with crops. Great property if you’re ready to build your getaway home or as an investment for the future.

Asking price 480,00 or nearest offer. P: 7221313 (can also sell separately)

CAR FOR SALE Toyota Land Cruiser 2012 RHD, Manual, Low Mileage Alloy Wheels, CD player, Air condition, fully loaded with 4 new tyres Price: $105,000.00

Toaletai David Tua fa’apea le alii o Alexander Ustinov.

ph: 7520415

Honolina & Moananu fish, chicken, sausage & chips

Le faleoloa i le �ea-market e te maua ai le �sh, chicken, sausage & chips aupito sili ona tofo lelei

Shop # 1 & 8

For ordering call... Ph: 685 - 7790516 or 685 - 7633075

Feiloa’i Tua ma Ustinov ia Novema 16 Fa’aliliuina: Marieta H. Ilalio Ua fa’ailoa mai le aso lea ua toe tolopo iai le fusu’aga a le alii Samoa iloga i lenei ta’aloga o le faipelega, ia David Tua fa’apea le alii o Alexander Ustinov. O le aso 16 lea ua fa’amaonia mai o le a fa’atautaia ai lenei feiloa’iga mata’ina i totonu o Hamilton i Niu Sila. O le alii o Tua e 52 ana fusu’aga, 4 tutusa, 2 faia’ina ma tu’ioti e 43. O lana paga lea o le a la popo ia Ustinov e 28 ana fusu’aga, tasi le faia’ina ae 21 ana tu’ioti. O le masina o Aukuso lea na fuafua e fa’atautaia ai le fusu’aga lenei ae peita’i na toe tolopo ina ua feagai Tua ma ni manu’aga. Sa fa’aalia ai e le alii o Ustinov ina ua le o’o le la fusu’aga na tu’u e faia ia Aukuso na toe fo’i ai

loa i ana koleniga masani e nofo sauni ai mo lana paga. Ua ia fa’aalia ua lagona lona to’a ma ua lava tapena fo’i e fa’afeto’ai lenei alii Samoa ua iloga i lenei fa’agatama. O se taua ua ta’ua mai o le a popo ai ni tagata iloga i le paga mamafa i ni metotia ese’ese i le fa’aaogaina o le mafaufau ma le malosi o le tino. E tolu vaiaso na nofo ai Ustinov i Niu Sila ia Aukuso e tilotilo ma matau uma tulaga i tapenaga o le la fusu’aga ma Tua. Ua fa’aalia fo’i le to’atele o i latou o lo’o lagolagoina Ustinov i lenei fusu’aga i Lusia ma Ukraine, lea ua fa’aalia o le a fa’asalalau tu’usa’o ai lenei fusu’aga ia Novema e pei ona ta’ua e le sui fa’alauiloa mo le itu a Ustinov ia Alexander Krassyuk.

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 43


TAALOGA / SPORTS

iniinisamoa@gmail.com

Ulua’i talavou avea ma laufalî fa’avaomalo o le soka Valenitina Masoe O le ali’i lenei o Henry Pupi, 20 tausaga o Vaitele Uta, ua filifilia nei ma ulua’i ali’i laufalî talavou, ua tofia e le Asosi Soka a Samoa, e fai ma sui o Samoa, e avea ma laufalî lagolago i liki soka fa’avaomâlô. O lo’o loma le liki soka i Amerika Samoa mo atunu’u e fa o le Pasefika e aofia ai Samoa, Amerika Samoa, Toga ma le Atu Kuki, ma o le galuega muamua lea o le a auai atu iai

lea ali’i. O Pupi, na amata atina’e mai lana taleni i le ta’aloga o le soka i le tausaga e 2011, ina ua auai i le ‘au soka a le Autalavou EFKS a Vaitele (CCCS Vaitele), ma tausiniô ai i le liki soka a Samoa lea na faia i le tausaga lava lea (2011). O se fa’amatalaga mai le Asosi Soka a Samoa, o lo’o tâ’ua ai e fa’apea, o se ali’i tauivi ma ua matauina fo’i le aga’i i luma o lana taumafaiga, aemaise le finau ai i le avea o ia ma ali’i

Le ulua’i talavou ua filifilia e avea ma laufalî fa’avaomalo o le ta’aloga o le soka, Henry Pupi.

soka lelei ua filifilia ai lava e avea ma ali’i laufalî. Fa’aalia e Henry, o aso uma e aga’i ai mo ana toleniga, e muamua ona aga’i e va’ai se ta’aloga i le va o ni ‘au se lua

e matamata ai, ma mata’i ai gaioiga ma le fa’atautaiga e ali’i laufalî o ta’aloga. O lona fiafia i le ta’aloga soka ma lona naunau e avea o ia ma ali’i laufalî o le soka i

le lumana’i, lea na auai ai loa i se a’oa’oga fa’alaufalî a le fa’alapotopotoga o le asosi soka fa’avaomalo (FIFA) na tatala mo ali’i Samoa i le tausaga e 2012, ma fa’amanuiaina ai. “E le’o se galuega faigofie, peita’i ou te talitonu e mafaia lava ona ou fa’atino le galuega ma avea ai a’u o se ali’i laufalî fa’atuatuaina,” o se saunoaga lea a Pupi. O se fautuaga a le Asosi Soka a Samoa mo le ali’i o Pupi, lea na saunoa ai le ali’i peresetene o le Asosi, Savae Togia Toetu Petanae, e fa’aaoga le avanoa ua maua, aemaise ai e le’o ali’i laufalî uma o Samoa e maua le avanoa ua filifilia ai nei e le Asosi Soka a Samoa. O le liki soka o le a fa’atautaia i Amerika Samoa mo le tausaga lenei, lea o le a tausinio ai le ‘au a Samoa ma e iai le talitonuga o le a fa’amanuiaina mai i se tulaga lelei. O le Aso Lua o le vaiaso fou, lea o le a amata ai le ta’amilosaga i Amerika Samoa, o le a malaga atu iai le ali’i laufalî o Pupi.

Samoa get star players back for Ireland clash and European tour Sky Sports - Samoa have named a strong squad for their Guinness Series clash with Ireland at the Aviva Stadium on November 9. The 30-man party selected by Stephan Betham includes plenty of players with Super Rugby experience and sees a number of players return after missing their summer tour of South Africa. Wellington Hurricanes star Faifili Levave has committed to the tour along with Alapati Leiua, Jack Lam and Tusi Pisi. Maurie Faasavalu, Kahn Fotualii, Joe Tekori, George Pisi and captain David Lemi also return after being unavailable for varying reasons over the summer. Samoa will also play the French Barbarians and Georgia as part of their three-week tour, assembling in London at the end of this month to start their preparations at a three-day training camp. Betham said: There is no easy game on this tour, with Ireland being the first one and a tier one nation, as well as a member of the Six Nations. “They have had a lot of games together this year and we have to prepare well and fast for this test, knowing that we will have one week to put the team together before our first kick off.” Forwards: Census Johnston, Sakaria Taulafo, Logovii Mulipola, James Johnston, Viliamu Afatia, Ole Avei, Tii Paulo, Teofilo Paulo, Daniel Leo, Piula Faasalele, Joe Tekori, Faatiga Lemalu, Maurie Faasavalu, Ofisa Treviranus, Jack Lam, Taiasina Tuifua, Faafili Levave. Backs, Kahn Fotualii, Jeremy Su’a, Tusi Pisi, Patrick Faapale, George Pisi, Johnny Leota, Paul Williams, Isaia Tuifua, David Lemi, Alapati Leiua, Sinoti Sinoti, Brando Vaaulu, Faatoina Autagavaia. Logovii Mulipola: Part of Samoa squad for European tour. Inside photo: Kahn Fotualii and Maurie Faasavalu. Itulau 44 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


TAALOGA / SPORTS

iniinisamoa@gmail.com

Sauni le Toa mo le Ipu o le Lalolagi

Fa’aliliuina: Marieta H. Ilalio Mo le ‘au a le atunu’u lea ua sauni atu e tau le taua mo se ‘ai o le atunu’u i le Ipu o le Lalolagi i le ta’aloga o le lakapi liki ua fa’ailoa mai ai e na’o le to’alua lava tama ta’aalo o le a tau’avea le igoa o Samoa mo lea fa’aagatama o lo’o aumau i Peretania. O i la’ua nei o Harrison Hansen ma Sia Soliola lea o lo’o ta’aalo i le taimi nei i le ‘au liki a Wigan ma St Helens.

Ua le mafai e i la’ua nei o lo’o ta’aalo i le ‘au a le Saints ia Francis Meli ma Tony Puletua ona ta’aalo mo le ‘au a Samoa atoa ai ma le alii o Steve Matai lea ua le mafai fo’i ona filifilia ona o ni manu’aga o lo’o feagai ma ia. O le ‘au a Samoa lea o lo’o faia’oga ai le sa avea muamua ma faia’oga o le ‘au a Salford ia Matt Parish o lo’o mafai fo’i ona faia’oga lagolago ai ma se tasi sa ta’alo i le ‘au a St Helens ia Sean Long. O lo’o filifilia i lenei ‘au

liki a le atunu’u se tasi sa avea muamua ma kapeteni o le ‘au a Niu Sila ia Roy Asotasi fa’apea ai ma le susuga ia Mose Masoe. O le aso 27 o le masina lenei o Oketopa o le a fa’atautaia ai le ulua’i ta’aloga a lau Toa, lea o le a ta’aalo ai ma le ‘au malosi a Niu Sila a’o le’i ta’aalo ma le ‘au a Papua i le aso 4 o Novema. O le aso 11 o Novema o lea o le a fa’ato’a popo ai ma Farani. O le ‘au la lenei a lau Toa Samoa o le a tausinio mo le Ipu o le Lalolagi:

David Fa’alogo (Newcastle Knights)

Pita Godinet (New Zealand Warriors)

Harrison Hansen (Wigan Warriors)

Masada Iosefa (Wests Tigers)

Faleniu Iosi (Letava Bulldogs)

Tim Lafai (CanterburyBankstown Bulldogs)

Penani Manumeasili (CronullaSutherland Sharks)

Joseph Leilua (Newcastle Knights)

Teo�lo Lepou (Marist Saints)

Reni Maitua (Parramatta Eels)

Mose Masoe (Penrith Panthers)

Junior Moors (Melbourne Storm)

Suaia Matagi (New Zealand Warriors)

Arden McCarthy (Point Chevalier Pirates)

Anthony Milford (Canberra Raiders)

Sauaso Sue (Wests Tigers)

Mark Taufua (CronullaSutherland Sharks)

Edward Purcell (New Zealand Warriors)

Ben Roberts (Parramatta Eels)

Iosia Soliola (St Helens)

Ionatana Tino (Apia Barracudas)

Daniel Vidot (St George Illawarra Dragons)

Antonio Winterstein (Brisbane Broncos)

Samoa coach Matt Parish

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 45


Rimani Flowers Overseas Flowers for any arrangements

Malifa, Apia Samoa Tel: (685) 26094 Fax: (685) 26095 Mob: (685) 7748008 Email: henry@paciďŹ cfreight.ws Contact: MISA HENRY LEOTA Specilizing in: Air Freight, Sea Freight, Custom Broker, Distribution, Moving Possessions, Cartage Large enough to count, small enough to care

Dear valued Customers, please be advised that our office will start at its NEW location from the 02nd Sept 2013, Mynas Complex Matautu. For further enquries or information feel free to contact Mobile: 774-8008 Thank you for your continued support. Itulau 46 : Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 - INIINI SAMOA


TAALOGA / SPORTS

iniinisamoa@gmail.com

Sonny Bill will do it for Tohu, says Steve Price AAP - The flak good friend Sonny Bill Williams copped over his World Cup backflip will make him lift his game to a scary new level for New Zealand and “do it for Tohu”, ex-Test prop Steve Price says. Price has been shaking his head over the barbs aimed at Williams since his World Cup change of heart forced Kiwi selectors to cut unlucky Melbourne forward Tohu Harris. But Price said his former Bulldogs teammate would use the criticism to find another gear and “do Tohu proud” at the World Cup - a prospect the ex-Australian frontrower admitted frightened him. “If anything it makes him even scarier,” Price told AAP. “He will make sure he does Tohu proud after taking his spot. “I hope he doesn’t hold up the World Cup trophy because that means Australia doesn’t. “But the scary thing is he usually gets what he wants.” New Zealand-based Price bonded with Williams while watching the teenager that lobbed at the Bulldogs back in 2004 morph into the code hopping colossus that inspired the Sydney Roosters’ NRL premiership. He said Williams would find time to talk to New Zealand’s unfortunate odd man out, Melbourne forward Harris, but believed his friend did not deserve the fallout over his

I’LL BE BACK: SBW plans to return to the All Blacks in 2015.

backflip. “It had a lot to do with him signing with rugby,” said Price, who played 16 Tests and 28 Origins for Queensland before retiring in 2010. “I know it’s really hard for Tohu and Sonny would have been disappointed about that. “But it wasn’t Sonny’s decision. He left it up to the coach and selectors to make a decision. “Sonny is a beautiful person, an amazing athlete and very humble. “I don’t care what people say about him. I know the real Sonny. “I have loved watching him become the person he is today. He’s a friend of mine for life.” Price said Williams’ addition now made New Zealand a “daunting” World Cup prospect. “Not having Jeremy Smith there is a big loss but SBW is a massive gain - they cancel themselves out,” he said. “It’s the influence he has off the field that makes the biggest difference - just look at the Roosters this year. “He’s a huge inspiration to the boys in that New Zealand team. “So it’s quite daunting having someone like SBW there. “But I know the Aussies will be looking forward to it.”

INIINI SAMOA � Aso Toona’i 19 Oketopa, 2013 : Itulau 47


FREE

FREE DIGIMODEM Purchase a $49 data bundle, enjoy 3 months of Internet with a FREE DigiModem worth $99

Be Extraordinary

DIGICELSAMOA.COM

|

Terms & Conditions: Offer available when you purchase a $49 data plan, 450MB per month for the ďŹ rst 3 months which will be added to your DigiModem account Every month. Should you go over your 450MB usage, you will be eligible to opt In to purchase addition prepaid data. Available at all Digicel Retail Outlets. For More information please call Customer Care on 123 for free from your Digicel Mobile.

+ DigiModem Huawei E303


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.