,,DANI POVR]A 2009
www.semberske.com
,,
SUMKA BU^AN
DU[KO BILBIJA
SEMBERSKO POVR]E ZA CIJELI SVIJET
KRIMINAL NE POZNAJE GRANICE
str.12-13
str. 3
U MANASTIRU TAVNA POSLIJE 68 GODINA str.11
e-mail: semberske@semberske.com
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 713 ! CIJENA 1,00 KM
L I S T
G R A \ A N A
O P [ T I N E
B I J E Q I N A
TV PRAVA, PREVODI, MARKETING TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA
055 240 100
NA^ELNIK PODRU^NE JEDINICE PORESKE UPRAVE U BIJEQINI MIODRAG STOJANOVI]:
ROK ZA PRIJAVU NEKRETNINA DO 30. SEPTEMBRA MINISTAR PROSVJETE I OBRAZOVAWA U VLADI RS ANTON KASIPOVI] POSJETIO BIJEQINU
PO^ELO RU[EWE DOMA OMLADINE
SVE SPREMNO ZA [KOLSKO ZVONO!
FILIJALA BIJEQINA
Radna jedinica BIJEQINA 76300 BIJEQINA . [ABA^KIH \AKA . PO[TANSKI FAH BP. 18 TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-2 211 456 TELEFAKS: 209-0 082, DIREKTOR: 209-4 426, TEHN. DIR.: 209-4
PO[TOVANI POTRO[A^I ELEKTRI^NE ENERGIJE! RACIONALNOM POTRO[WOM I REDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENE ELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE ISKQU^EWA, ^IME ^INITE USLUGU I
SEBI I NAMA.
S p o{tt ovawem, Elektt rodiss t ribb u cija Bijeqina
D.O.O. LEDER Bijeljina www.leder-bn.com E-mail: leder@rstel.net Ul. Nikole Tesle br. 2 Tel/fax: 055/212-303 055/212-302
Butik: Italijanska modna obu}a Ul. Gavrila Principa br.5 Tel: 055/206-107
Klaonica Ljeljen~a: Tel: 055/255-355 Fax:055/255-237
NOVO! Maloprodajni objekti u Bijeljini: 1. Ul. Gavrila Principa 11 tel: 055/213-223 2. Ul. Dušana Baranjina 29 tel: 055/213-216
MODA RUGGI, BRUNELLA, ROSINA, MARIO BRUNI, MORESSI
OBU]A:
ODJE]A KREATORA IRENE GRAHOVAC
Direktor.........055 209 759 Centrala.........055 201 342 Komercijala...055 211 854 Fax.................055 201 445 Ul. Baje Pivljanina bb
SA TRAKE DOGA\AJA
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
U FOKUSU SASTANAK NA^ELNIKA OP[TINE BIJEQINA MI]E MI]I]A SA DELEGACIJOM OP[TINE OSE^INA U SRBIJI
POZIV SEMBERCIMA ZA SAJAM [QIVA
Na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} primio je ju~e predsjednika op{tine Ose~ina, Nenada Stevanovi}a {to je ocijeweno kao po~etak bogate saradwe dviju susjednih prekograni~nih op{tina. Razlog ju~era{we posjete je i prezentacija sajma {qive u Ose~ini na koji }e otputovati i bijeqinska delegacija. - Ove godine sajam {qive u Ose~ini se odvija po ~etvrti put. Uspeli smo da kroz prethodna tri sajma, te kroz pripremu i organizaciju ovogodi{weg sajma postignemo da ovo bude zaista jedna od najzna~ajnijih poqoprivrednih manifestacija u Srbiji. Ove godine sajam se odr`ava od 28. do 30. avgusta, uz podr{ku Vlade Republike Srbije i resornih ministarstava koji su nam svesrdno pomogli u organizaciji. Jedna mala op{tina kao {to je Ose~ina mislim da je napravila veliki iskorak u organizaciji sajma koji je velika {ansa i veliki potencijal za na{ kraj. Uspeli smo da Ose~inu dignemo na zaista visok nivo na podru~ju cele Srbije, izjavio je predsjednik Op{tine Ose~ina, Nenad Stevanovi} koji je najavio da }e na sajmu, pored brojnih izlaga~a i gostiju iz cijele Srbije biti i izlaga~i sa podru~ja cijele biv{e Jugoslavije. On je istakao da posjetioce sajma, pored sajamskih aktivnosti, o~ekuje veoma zanimqiv zabavni program, stru~na predavawa i susreti privrednika. - Ovom prilikom pozivam Bijeqince i Semberce da posjete Sajam {qive u Ose~ini koja se nalazi samo sat do sat i po vo`we odavde. Do|ite, a mi }emo se potruditi da vam poseta protekne {to ugodnije, poru~uje Stevanovi}. Na~elnik Mi}i} je istakao da je Bijeqina otvorena za saradwu, {to potvr|uju brojna bratimqewa i saradwa na{eg grada sa gradovima i op{tinama iz okru`ewa i Evrope. - Razgovarali smo sa predsjednikom op{tine Ose~ina i wegovim saradnicima koji su posjetili na{ grad, prije svega sa osnovnom idejom da prezentuju sajam koji }e ove godine biti od {ireg zna~aja. Namjeravamo da jedna na{a delegacija izlaga~a bude na toj manifestaciji i nadamo se da }e i oni prisustvovati na{em poqoprivrednom sajmu, te da }emo saradwu pro{iriti i na prijateqsku saradwu dviju op{tina, te druge M.R. vidove saradwe, izjavio je na~elnik Mi}i}.
PARADAJZ ZA GINISA Stanko Markovi} iz semberskog sela Koj~inovac na svom imawu uzgojio je rekordni plod paradajza, te`ak 1.200 grama. Ovaj uzoran poqoprivrednik dobitnik je brojnih nagrada i priznawa za ono {to na svojim poqima proizvede. Kuriozitet je i da je ovoliki plod proizveden od sorte "doma}i jabu~ar" koja se ba{ i ne odlikuje suvi{e krupnim plodovima.
3
DESANKA TRAKILOVI] REKTOR Profesor dr Desanka Trakilovi}, dekan Akademije umjetnosti Slobomir P univerziteta, imenovana je za novog rektora ovog univerziteta, nakon prestanka funkcije dosada{weg rektora profesorke dr Nensi Ruso. Na sve~anoj akademiji, organizovanoj tim povodom na Slobomir P univerzitetu, rad dosada{weg rektora profesorke Dr Nensi Ruso ocijewen je kao izuzetno uspje{an, a to je bila i prilika da se novom rektoru po`eli uspje{an i plodotvoran rad u E.S.N. narednom mandatu.
KONFERENCIJA O SUZBIJAWU TRGOVINE QUDIMA
KRIMINAL NE POZNAJE DR@AVNE GRANICE riminal ne poznaje dr`avne granice i kriminalci su mnogo boqe organizovani od politi~ara i predstavnika vlasti. Trgovci su isti, samo mijewaju robu, zavisno od toga, da li je u pitawu trgovawe qudima, drogom i oru`jem. Trgovina qudima je vid organizovanog kriminala, ~ulo se na Petoj regionalnoj konferenciji o suzbijawu trgovawa qudima, koja se odr`ava u Etno selu "Stani{i}i". U radu konferencije u~estvuje ~etrdesetak predstavnika nevladinih organizacija iz BiH i Hrvatske, organizovani u RING i PETRA mre`u, kao i predstavnici tu`ila{tava i dr`avnih institucija BiH. Sumka Bu~an, direktorka CARE international organizacije, koja je i organizator ovog skupa, ka`e da je saradwa sa lokalnim partnerima i mre`ama za suzbijawe trgovine qudima veoma va`na, u smislu sinhronizacije aktivnosti nevladinog i dr`avnog sektora. - U odnosu na period od prije pet do {est godina u~iwen je zna~ajan pomak u ovoj oblasti. Prve `rtve trgovine qudima na podru~ju BiH bile su porijeklom iz stranih zemaqa. Kasnije su to bile `rtve iz zemaqa u regionu, a danas su to uglavnom `rtve iz BiH. U posqedwe vrijeme biqe`imo i `rtve koje se iz BiH prebacuju u zapadne zemqe. Dugo je ovaj problem bio zanemarivan, ali smo u posqedwe dvije godine aktivno ukqu~eni u wegovo rje{avawe, ka`e Sumka Bu~an. Samir Rizvo, koordinator u Savjetu ministara BiH za borbu protiv trgovine qudima u BiH, ka`e da je osnovni ciq ovakvih skupova da se sretnu qudi koji se bave borbom protiv trgovine qudima, da razmijene informacije i upoznaju se sa metodima koji se koriste u borbi protiv trgovine qudima. - Trgovina qudima je jedan vid organizovanog kriminala. Organizovani kriminal, u trenutku kad prona|e finansijsku korist u bilo kojoj oblasti, te{ko je otkriti i iskorijeniti. Takav je slu~aj i sa trgovinom qudima.
K
Kriminalci u ovoj oblasti uvijek su korak ispred institucija dr`ave i oni tra`e na~in da izbjegnu zakon i sankcije. Na{ zadatak je da pronalazimo nove odgovore na wihove nove oblike trgovine qudima. Kada se tek pojavila u BiH, bila je to trgovina qudima radi seksualne eksploatacije. Godinama se situacija mijewala, jer smo i mi preduzimali odgovaraju}e mjere. Trenutno se iskqu~ivo trguje doma}im `rtvama, dr`avqankama BiH u svrhu seksualne eksploatacije, a ve} imamo zabiqe`ene slu~ajeve i radne eksploatacije, ropskog odnosa i iskori{tavawa qudi radi besplatnog rada. Imamo i zabiqe`ene slu~ajeve trgovine qudima iz BiH u druge evropske zemqe. U ekonomskoj krizi to sve vi{e dolazi do izra`aja. @rtve dolaze iz vrlo siroma{nih krajeva i porodica, bez nekog formalnog obrazovawa i bez `ivotne perspektive. Wih je lako vrbovati i iskori{tavati, ka`e Samir Rizvo, koordinator u Savjetu ministara BiH za borbu protiv trgovine qudima u BiH. Mara Radovanovi}, koordinatorka RING mre`e BiH, ka`e da je osnovni ciq Pete regionalne konferencije o suzbijawu trgovawa qudima da se na jednom mjestu okupe svi oni koji se bave aktivno{}u suzbijawa trgovine qudima, od tu`ila{tava iz oba entiteta, pa do nevladinih organizacija. - @elimo unaprijediti saradwu izme|u vladinih institucija i nevladinog sektora. Do sada je najvi{e primjedbi bilo adresirano na rad tu`ila{tava, s ob-
SEMBERSKE NOVINE
razlo`ewem da usporavaju aktivnosti koje provodi policija na spre~avawu trgovine qudima. Kasni se sa pokretawem postupaka, te je veoma va`no da se ne{to u tom smislu promijeni. Ru`ica Mandi}, koordinatorka PETRA mre`e Hrvatske, koja okupqa jedanaest nevladinih organizacija u Hrvatskoj, anga`ovanih na suzbijawu trgovine `enama i djecom, ka`e da se Hrvatska tek 2002. godine ukqu~ila u rje{avawe ovog problema. - Te godine osnovan je i nacionalni tim za rje{evawe ovog problema, ~ime je potvr|eno da problem postoji i da ga treba rje{evati. Nakon dvije do tri godine ukqu~ili smo se u sve segmente suzbijawa trgovawa qudima u Hrvatskoj. U zadwe dvije godine smo postigli evidentne rezultate, ali uvijek mo`emo boqe i vi{e. Identifikacija `rtava je jedan od kqu~nih problema. Brojke jesu relevantne, ali smatramo da ih ima puno vi{e. Te{ko je identifikovati problem, jer su `rtve u najte`oj poziciji. Wihovi `ivoti su prakti~no uni{teni nakon zloupotreba kojima bivaju izlo`eni. Nama je neophodna razmjena iskustava, jer kriminal ne poznaje granice. Primjeri dobre prakse koriste svima, ka`e Ru`ica Mandi}, jer se uvijek mo`e boqe i vi{e. Za Hrvatsku, kao i za BiH i Srbiju, va`ne su rijeke Sava i Dunav, kad je u pitawu trgovawe qudima. Takozvana "balkanska ruta" kriminala zahvata dio Srbije, BiH i Hrvatske, Slovenije i ide ka zapadnim zemqama, istakQ.Q. nuto je na ovom skupu.
Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126 * Zamjenik gl. i odg. ,, urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina * Izdava~: JIP ,,SIM Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Bo`idar MILO[EVI] * Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka) * Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina * [tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka * Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godine list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.
4
AKTUELNOSTI
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
MINISTAR PROSVJETE I OBRAZOVAWA U VLADI RS ANTON KASIPOVI] POSJETIO BIJEQINU
OPREMA ZA VISOKO[KOLSKI CENTAR Vlada RS odobrila je 1,3 miliona KM za nabavku opreme i namje{taja za Centar visokog obrazovawa u Bijeqini. Tenderi su zavr{eni i lotovi su pripremqeni, tako da }e oprema i namje{taj biti isporu~eni do kraja septembra, {to }e omogu}iti da mladi qudi u Semberiji steknu puno boqe uslove za studirawe, izjavio je Anton Kasipovi}, ministar prosvjete i obrazovawa u RS prilikom posjete Bijeqine i nakon razgovora sa na~elnikom op{tine Mi}om Mi}i}em...
asipovi} je istakao da je razgovarano i o mogu}nosti otvarawa studijskog programa poqoprivrede u Bijeqini. Resorno ministarstvo }e sa rektorom Univerziteta u Isto~nom Sarajevu razrije{iti to pitawe. Razgovarano je i o zavr{etku izgradwe {kole u Koviqu{i, o poboq{awu uslova za nastavu u Osnovnoj {koli "Sveti Sava", ali i o potrebi da Vlada i op{tina u narednoj godini otpo~nu izgradwu jo{ jedne osnovne {kole u Bijeqini, ~ime bi u potpunosti bilo rije{eno pitawe kvaliteta izvo|ewa nastave u Bijeqini. - Ukupna ulagawa iz Razvojnog programa Republike Srpske za pomenute investicije na podru~ju Bijeqine iznose oko 2,5 miliona KM. Vlada Republike Srpske je na~inila zna~ajan iskorak u ovoj oblasti na podru~ju Bijeqine, a jedan dio investicija realizovan je zajedno s op{tinom. Istina je, ka`e ministar Kasipovi}, da je iz Razvojnog programa RS za obrazovawe i kulturu u Republici Srpskoj izdvojeno oko 70 miliona KM, ali da je, zbog ~iwenice da su mnogi objekti devastirani, na ovaj na~in rije{en samo dio problema u ovoj oblasti. Ova {kolska godina u Srpskoj zapo~iwe sa novih pet {kola i to je zna~ajna ~iwenica koja se ne smije zanemarivati. Komentari{u}i podatak da, nakon usvajawa Zakona o pred{kolskom obrazovawu i vaspi-
K
tawu, Bijeqina jo{ uvijek u {kolama nema organizovan produ`eni boravak za u~enike, ministar Kasipovi} je rekao da same {kole moraju iskazati potrebu za tim i u tom slu~aju Ministarstvo }e pozitivno reagovati na wihove zahtjeve. Na~elnik op{tine, Mi}o Mi}i} izjavio je nakon razgovora sa ministrom Kasipovi}em da ga raduje razumijevawe resornog ministarstva za potrebu rastere}ewa postoje}ih centralnih {kola u Bijeqini. - Dogovorili smo da Ministarstvo obezbijedi namje{taj za devet u~ionica u novoj {koli u Koviqu{ama, kako bi od
sedmog septembra nova podru~na {kola pri Osnovnoj {koli "Knez Ivo od Semberije" bila u funkciji. Prostorije koje je do sada koristio Pedago{ki fakultet bi}e ustupqene Osnovnoj {koli "Sveti Sava", a dogovorili smo da ve} u narednoj godini otpo~nemo izgradwu {kole na Ledincima, kako bismo rasteretili {kolu "Vuk Karaxi}". Projekat, zemqi{te i gra|evinska dozvola za izgradwu te {kole ve} su pripremqeni. Na~elnik op{tine Bijeqina, Mi}o Mi}i}, najavio je formirawe nove sredwe stru~ne {kole u Atinskoj ulici,
{to bi se realizovalo nadogradwom postoje}eg objekta. Poqoprivredno medicinskoj {koli bi}e ustupqen dio prostorija koje }e biti ispra`wene u sada{wem objektu koji koristi Fakultet za spoqnu trgovinu. Nakon {to je op{tina izgradila Centar visokog obrazovawa, u koji je investirala oko 9,5 miliona konvertibilnih maraka, rekao je Mi}i}, s pravom se o~ekuje da }e za mjesec i po dana kona~no biti useqen i taj objekat kako bi studenti dobili moderne uslove za {kolovawe. Rektor Univerziteta Is-
to~no Sarajevo, profesor doktor Mitar Novakovi} potvrdio je da }e ovih dana po~eti opremawe prostorija Centra visokog obrazovawa, te da }e u roku od mjesec dana Centar visokog obrazovawa biti u potpunosti opremqen i da }e mo}i prihvatiti studente svih javnih fakulteta koji trenutno postoje u Bijeqini. Izvjesno je da }e biti otvoren i odsjek agronomije Poqoprivrednog fakulteta iz Isto~nog Sarajeva, ali je u me|uvremenu neophodno obezbijediti dovoqan broj kandidata za taj studij. Q.Q.
PO^ELO RU[EWE DOMA OMLADINE ponedjeqak, 24. avgusta, po~elo je ru{ewe Doma omladine izgra|enog 1966. godine. Ukqawawem qetwe ba{te i izno{ewem inventara radnici gra|evinskog preduze}a ,,Peri}’’ su, nakon postavqawa za{titne ograde, otpo~eli pripremne radove za ru{ewe objekta. Dom omladine bio je smje{ten na jednoj od najqep{ih lokacija u gradu i bio je jedno od najdra`ih okupqali{ta Bijeqinaca. U Odjeqewu za dru{tvene djelatnosti ka`u da je za ru{ewe objekta izdvojeno 40.000 maraka, a na wegovom mjestu }e se izgraditi savremeni objekat Centra za kulturu, koji }e imati vi{e namjena, a za realizaciju tog projekta bi}e izdvojeno oko osam miliona maraka. - Za izgradwu novog Centra za kulturu bi}e potrebno oko osam
U
milina maraka, a za gra|evinske radove u ovoj godini obezbijedili smo oko dva miliona maraka. Objekat povr{ine od nekoliko hiqada kvadratnih metara ima}e veliku vi{enamjensku salu, kao i druge atraktivne prostore neophodne omladinskim organizacijama i kulturnim institucijama, rekao je na~elnik Odjeqewa za dru{tvene djelatnosti, Slavko Ba{i} isti~u}i da }e novi Centar za kulturu unaprijediti kulturne sadr`aje i poboq{ati kulturni `ivot svih stanovnika Semberije. Tender za izbor preduze}a koje }e graditi Centra za kulturu je raspisan, a kako ka`u u Odjeqewu za dru{tvene djelatnosti, izvo|a~ radova bi trebalo da bude izabran po~etkom septembra, dok je rok za izgradwu ovog objekta tri godine.
AKTUELNOSTI
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
Miodrag Stojanovi}
U TOKU PRIJAVQIVAWE NEPOKRETNE IMOVINE U REPUBLICI SRPSKOJ
ROK ZA PRIJAVU ISTI^E 30. SEPTEMBRA toku je prijavqivawe nepokretnosti u Poreskoj upravi iz koje upu}uju poziv svim vlasnicima nepokretnosti da {to prije izvr{e prijavqivawe svojih nepokretnosti s obzirom da rok za prijavu isti~e 30. septembra. Porez se ne pla}a na obra|eno poqoprivredno zemqi{te i objekte koji slu`e za obavqawe vlastite poqoprivredne proizvodwe. Do sada je podnijeto tek oko 1.000 prijava na podru~ju op{tine Bijeqina, a u Pore-
U
skoj upravi o~ekuju oko 150.000 prijava za upis u Fiskalni registar. Neprijavqivawe nepokretnosti predstavqa poreski prekr{aj za koji je predvi|ena kazna do 1.500 maraka. - Zakonski rok za prijavqivawe nepokretnosti je istekao ~etvrtog marta, me|utim, traje produ`eni rok tolerancije do 30. septembra do kada bi trebalo da svi poreski obveznici podnesu prijave za upis u Fiskalni registar, izjavio je na~elnik Podru~ne jedinice Bijeqina u Pore-
skoj upravi, Miodrag Stojanovi} pojasniv{i da je poreski obveznik vlasnik nepokretnosti, a ukoliko se vlasnik ne mo`e odrediti ili prona}i, poreski obveznik je lice koje po bilo kom osnovu koristi nepokretnost. Nepokretnost je zemqi{te sa svim {to je trajno spojeno sa tim zemqi{tem, a to mogu biti ku}e, stanovi, gara`e, benzinske pumpe, hoteli, moteli, restorani, kafi}i, poslovni i drugi objekti. U Poreskoj upravi ka-
`u da se porez ne pla}a na nepokretnosti u vlasni{tvu dr`ave i jedinica lokalne samouprave, konzularnih i diplomatskih predstavni{tava, nepokretnosti koje se koriste u kulturne, obrazovne, nau~ne, sportske, zdravstvene i humanitarne svrhe, javni objekti, obra|eno poqoprivredno zemqi{te, nepokretnosti u minskim poqima i sli~no. - Za ispuwavawe poreske prijave treba imati posjedovni list u kome je broj katastarske ~estice i naziv katastarske op{tine, a to je obavezan podatak. Prijava se podnosi bez obzira da li je ili nije na toj ~estici sagra|en objekat, ka`e Stojanovi}. Obrazci za prijave mogu se dobiti u svim podru~nim jedinicama Poreske uprave ili preuzeti sa sajta Poreske uprave www.poreskaupravars.org, u zgradi Op{tine Bijeqina i u mjesnim uredima, a informacije na broj 210-2211. Za razliku od poreza koji se pla}ao kao porez na imovinu, po kome je poreska osnovica bila kvadratura nepokretnosti, po novom zakonu porez }e se pla}ati na tr`i{nu vrijednost nepokretnosti. - Stopu oporezivawa nepokretnosti utvr|uje svaka op{tina posebno, ali ta stopa ne}e biti mawa od 0,05 posto, niti
ve}a od 0,5 posto vrijednosti nepokretnosti. Skup{tina op{tine Bijeqina }e utvrditi poresku stopu najkasnije do 31. decembra 2009. godine, pojasnio je Miodrag Stojanovi} naglasiv{i da }e procjenu tr`i{ne vrijednosti nepokretnosti vr{iti Poreska uprava. Procjena se vr{i modelom masovne procjene koji odgovara me|unarodnim standardima, a obezbje|uje istovremenost, jednoobraznost i objektivnost utvr|ivawa poreske osnovice za sve nepokretnosti na cijeloj teritoriji Republike Srpske, a elimini{e diskriminaciju i netransparentnost u oporezivawu. Poreski obveznik koji je registrovao nepokretnost ima pravo na umawewe poreske osnovice za vrijednost 50 m2, za obveznika i po 10 m2 za svakog ~lana wegovog doma}instva, s tim da se, kako poja{wavaju u Poreskoj upravi, mo`e osloboditi samo u jednoj nepokretnosti i to u onoj gdje ima prijavqeno prebivali{te u CIPS-u. Zakon o oporezivawu nepokretnosti u Republici Srpskoj }e se primjewivati od prvog januara 2010. godine, porez }e se pla}ati u dva dijela, prvi dio najkasnije do 30. juna, a drugi do 31. decembra. M.R.
5
www.panradio.com
,, SRS ,,DR VOJISLAV [E[EQ
STRANCI RU[E DEJTON
ozdravqaju}i odluku visokog predstavnika u BiH Valentina Incka da rehabilituje odre|eni broj politi~ara koji su odlukama wegovih prethodnika smijeweni sa funkcija i udaqeni iz politi~kog i javnog `ivota RS, srpski radikali ipak izra`avaju odre|enu dozu suzdr`anosti. Naime, isti~u da bi tu odluku u potpunosti pozdravili jedino u slu~aju da se odluka o rehabilitaciji odnosila na sve politi~are koji su tokom svih ovih godina, od zavr{etka rata na ovamo, udaqeni iz javnog i politi~kog `ivota Srpske.
P
RADOVI U ULICI SRPSKE VOJSKE
IZGRADWA TRE]E KOLOVOZNE TRAKE KOD MEDICINSKOG CENTRA okviru projekta izgradwe nove bolnice u Bijeqini koju }e sufinansirati Vlada RS sa 40 miliona KM i op{tina Bijeqina sa 13 milona, prije nekoliko dana su po~eli radovi na izgradwi tre}e kolovozne trake u Ulici Srpske vojske, ~ime }e se dobiti moderan ulaz u Dom zdravqa i Op{tu bolnicu. Izvo|a~ radova na ovoj dionici je preduze}e "Bijeqina put". - Zapo~eli smo radove na izgradwi tre}e kolovozne trake u du`ini od oko 100 metara i o~ekuje nas ozbiqan posao, kako bismo napravili savremen ulaz u bolni~ki krug, potvrdio je Jovan Tadi}, tehni~ki direktor AD "Bijeqina put". - Ukloni}emo drvored i zelenu povr{inu, koji su bili u ovoj ulici i tako }emo dobiti kolovoz {irok devet
U
metara, a zatim }emo napraviti tri trake od po tri metra {irine. Zbog pomenutih radova, primorani smo da primjewujemo druga~iji re`im saobra}aja, tako da }e se teretni saobra}aj umjesto djelom ulice Srpske vojske, odvijajati ulicama Vojvode Petra Bojovi}a i 27. marta, dok }e se putni~ki saobra}aj preusmjeriti iz pravca Zvornika u Ulicu Nikole Spasojevi}a, a potom u Ulicu Galac i u pravcu centra. Putni~ka vozila koja }e iz centra grada i }i prema Zvorniku mora}e iz ulice Srpske vojske, da kod xamije skrenu desno i zaobi|u zatvoreni dio ulice u rekonstrukciji, a zatim ponovo u|u u Ulicu Srpske vojske. Predvi|eno je da se izgradwa tre}e trake zavr{i do 15. septembra ~ime }e na{e zdravstvene ustanove dobiti moderan ulaz, poS.\. ja{wava Tadi}.
- Mi upu}ujemo apel da se pozabavi sudbinama i svih ostalih politi~ara koji su udaqeni odlukama visokih predstavnika, ali naravno da nema mjesta za bavqewe politikom onima protiv kojih je podnijeta prijava zbog kriminala i korupcije, istakao je predsjednik SRS ,,Dr Vojislav [e{eq’’ za RS, Mirko Blagojevi} koji se osvrnuo na, kako ka`e, apsurdna tuma~ewa koja su se davala gra|anima RS prilikom smjene nekog od srpskih politi~ara. - Uvijek se u tim obrazlo`ewima nalazila i tvrdwa o nepo{tovawu Dejtonskog mirovnog sporazuma, a u ovom momentu Dejtonski sporazum najvi{e napadaju predstavnici stranih intervencionista koji su na ovim prostorima, a to je kancelarija OHR-a a, te ameri~ki ambasador i ambasadori zapadnoevropskih zemaqa, a nikako politi~ari iz reda srpskog naroda, tvrdi Blagojevi} nagla{avaju}i da svi politi~ari iz RS `ele wegovu dosqednu primjenu. U ovoj stranci ponovo izra`avaju i nezadovoqstvo zbog odluke visokog predstavnika da se formira komisija za popis dr`avne imovine nagla{avaju}i da se i tom odlukom kr{e odredbe Dejtonskog sporazuma, te da pokretawe ovog pitawa mo`e da uzrokuje nove tenzije i sukobe u BiH, {to , kako ocjewuju radikali, po svemu sude}i M.R. i jeste wihova namjera.
6
AKTUELNOSTI
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
PREKOGRANI^NA SARADWA IZME\U REPUBLIKE SRPSKE I SRBIJE
PARTNERSTVO U FUNKCIJI RAZVOJA subotu, 22. avgusta, op{tinu Bijeqina posjetili su predstavnici agencija za mala i sredwa preduze}a iz Republike Srbije, te predstavnici programa LEDIB za Srbiju. Ciq posjete je oboga}ivawe i unapre|ivawe saradwe izme|u institucija i preduze}a dviju zemaqa, a kroz konstruktivni dijalog je zakqu~eno da postoje velike mogu}nosti povezivawa. Gosti iz Srbije su pozitivno ocijenili napore na{e lokalne vlasti na razvoju preduzetni{tva i malih i sredwih preduze}a. U Bijeqini su boravili direktor Agencije za mala i sredwa preduze}a Srbije, Goran Xafi}, vo|a internog tima danskog programa LEDIB, Paul Ravn Jepsen, koordinator programa LEDIB, Milan Vemi}, te predstavnici gradskih i op{tinskih agencija za mala i sredwa preduze}a Ni{a, Subotice, Sremske Mitrovice, Po`arevca, Loznice, Para}ina, Leskovca, Kwa`evca, Ade, Kosovske Mitrovice i Trgovi{ta. LEDIB je projekat lokalnog ekonomskog razvoja koji finansira Vlada Kraqevine Danske u ni{avskom okrugu u Srbiji koja traje ve} dvije godine, a u naredne tri godine }e uglavnom biti fokusiran na gra|evinarstvo, tekstil i po-
U
qoprivredu. Visina fondacije je oko 10 miliona evra. - LEDIB je program lokalnog ekonomskog razvoja sa ciqem da omogu}i razvoj malih i sredwih preduze}a, ve}e zapo{qavawe u ovom sektoru u ni{avskom okrugu, ali ima i tu prekograni~nu dimenziju da omogu}i povezivawe preduze}a iz Srbije sa preduze}ima u susjednim regijama i prirodno je, s obzirom na intenzitet me|usobne trgovine sa ovim podru~jem kojem pripadate, da organizujemo razmjenu iskustava i znawa i da se institucije koje podr`avaju preduzetni{tvo me|usobno upoznaju, izjavio je Milan Vemi}. Na~elnik Mi}o Mi}i} je,
ZA BOQE FINANSIRAWE LOKALNIH ZAJEDNICA U Bijeqini je, na nedavno odr`anom pripremnom sastanku, dogovoreno da se po~etkom oktobra organizuje Konferencija na~elnika finansijskih odjeqewa svih op{tina u RS o finansirawu jedinica lokalne samouprave koju planira Savez op{tina i gradova RS... vom sastanku su prisutvovali predstavnici Ministarstva finansija RS, Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, Ministarstva spoqne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Svjetske banke, Glavne slu`be za reviziju javnog sektora RS, predstavnici Saveza op{tina i gradova RS, te na~elnik op{tine Bijeqina, Mi}o Mi}i}, sa saradnicima. - Mi smo se danas sa na{im donatorima i partnerima dogovorili da se Konferencija na~elnika finansijskih odjeqewa odr`i u prvoj sedmici oktobra. Mi smo dogovorili i teme koje potpadaju ovoj konferenciji, a sve u ciqu razvoja i
O
funkcionisawa lokalne zajednice kada je u pitawu finasirawe i buxetirawe lokalnih zajednica. Na ovakav na~in `elimo da odgovorimo na zadr{ke Vlade kada je u pitawu raspodjela sredstava i smjernice za izradu op{tinskih buxeta. @elimo da pomognemo kako bi sve lokalne zajednice mogle da odgovore na krizu koja je svakim danom sve vi{e prisutna i na ovim prostorima, rekao je Brano Jovi~i}, generalni sekretar Saveza op{tina i gradova RS. Jovi~i} je daqe istakao, da se `eli izna}i pravi odgovor na sve ra~unovostvene standarde koji se ti~u buxeta loklanih zajednica, te kakvi }e biti efekti o stvarnim pravima poreza
govore}i o va`nosti razmjene iskustava, istakao da su agencije za mala i sredwa preduze}a u Evropi i Srbiji osnovana mnogo ranije, nego u BiH i RS. -M Mi od 2006. godine imamo Agenciju za mala i sredwa preduze}a koja je osnovana s ciqem da pomogne onima koji po~iwu sa radom, tako da svako preduze}e koje se osnuje 50 posto sredstava za wegovo osnivawe snosi na{a Agencija. Mi smo za nepune ~etiri godine dodijelili vi{e od pola miliona evra upravo za takve pomo}i, uglavnom su ta preduze}a dobivala od pet do 10 hiqada evra sredstava kako bi zapo~eli rad, rekao je Mi}i} ocjewuju}i da budu}nost ekonomije i privna imovinu. - Sa na~elnicima op{tina i na~elnicima za finasije `elimo da odgovorima na sva ova pitawa kako bismo doprinijeli razvoju i {to boqem funkcionisawu lokalnih zajednica. @elimo pomo}i u prvom redu prikupqawu izvornih prihoda, kako wihovom na~inu, tako i kontroli prikupqawa, te da osvijetlimo sistem dotacija iz buxeta RS lokalnim zajednicama, te na~in ubirawa sredstava od indirektnih poreza, precizirao je Jovi~i} nagla{avaju}i da se o~ekuje da Vlada lokalnim zajednicama da ono {to joj zakon nala`e. Na~elnik Odjeqewa za finansije u Skup{tini op{tine Bijeqina, Milorad Sofreni}, podr`ao je inicijativu o odr`avawu Konferencije na~elnika finansijskih odjeqewa koja bi po wemu trebalo da se ubudu}e odr`ava svake godine gdje bi se razmotrili svi aktuelni problemi i utvrdile smjernice za lak{e prevazila`ewe problema koji se ti~u finansirawa lokalnih zajednica i ostvarivawa prihoda. - Mi smo za prvu konferenciju predvidjeli dvadeset tema. Ja sam kandidovao temu ,,Primjena novog zakona o imovini’’ po kojem }e jedan od izvornih prihoda, od prvog januara, biti ubirawe prihoda na bazi prijavqene vrijednosti imovine fizi~kih i pravnih lica. To je jako bitno, jer }e deset do petnaest posto prihoda regulisati taj novi zakon, naglasio je, pored ostalog, Milorad Sofreni}. V.Z.
rede le`i upravo u malim i sredwim preduze}ima, jer se pokazalo da ona najlak{e opstaju na nesigurnom evropskom i svjetskom tr`i{tu. Govore}i o na{im razvojnim {ansama kroz ostvarivawe prekograni~ne saradwe Mi}i} isti~e da se prekograni~nom saradwom realizuju projekti koji poma`u dvjema op{tinama iz dvije dr`ave, a da je na{a op{tina ve} kandidovala nekoliko zajedni~kih projekata koji bi se finansirali preko predpristupnih fondova. - Napravili smo projekat sa Loznicom, upravo radimo projekat sa [apcom i sa Kraqevom, a uskoro }emo raditi i jedan sa prijateqskim gradom
Ruse iz Bugarske, precizirao je na~elnik op{tine Bijeqina, Mi}o Mi}i}. Na vi{estruki zna~aj susreta i razmjene iskustava, te prezentaciju CEDIB programa ukazao je i direktor bijeqinske Agencije za mala i sredwa preduze}a u Bijeqini Vujadin Popovi}, a Paul Ravn Jepsen je istakao da mo`e mnogo pomo}i oko pograni~ne saradwe izme|u ove regije i dijela Srbije koji CEDIB program podr`ava, nagla{avaju}i da je od posebnog zna~aja to da je u slu~aju interesantnih projekata mogu}a implementacija bez mnogo birokratskih formalnosti. M.R.
U BORA^KOJ ORGANIZACIJI TVRDE DA NAJAVQENA REVIZIJA PRAVA BORACA NIJE UDAR NA WIHOVA PRAVA
REVIZIJA MORALNI ^IN p{tinska Bora~ka organizacija u Bijeqini pozdravqa najavqeni postupak revizije ostvarenog statusa i prava iz oblasti bora~ko-invalidske za{tite, jer }e se na taj na~in ispraviti eventualne nepravde i ovaj status }e imati samo one osobe koje su na legalan na~in zaslu`ile to pravo, istakli su ~elnici ove organizacije na pres konferenciji u Bijeqini. - Pozdravqamo proces revizije, jer smatramo da to nije udar na bora~ku kategoriju i wihova prava, ve} da je na~in da se otklone sve nepravilnosti koje su svojevremeno prouzrokovale da se statusa i po tom osnovu prava, domogne jedan broj qudi koji ni po kom osnovu to ne zaslu`uje. Mi smo dali najvi{e u ratu za stvarawe RS, a sada mo`emo pomo}i i u miru. Zbog toga smatramo da je korektno prema svima da se izvr{i revizija i utvrdi ko je zaista bio pravi borac i ko zaslu`uje odre|ene beneficije, rekao je Milorad Jovi}, predsjednik Skup{tine Bora~ke organizacije u Bijeqini. Prema relevantnim podacima u RS je evidentirano oko 120.000 lica, koji imaju status borca VRS, od ~ega ima blizu 37.000 ratnih-vojnih invalida i
O
oko 34.000 ~lanova porodica poginulih i nestalih lica koji koriste prava iz oblasti bora~koinvalidskeza{tite. Na osnovu ovih pokazateqa resorno ministarstvo i Bora~ka organizacija RS izradili su akcioni plan kojim je predvi|ena metodologija i postupak revizije ostvarenih prava. - U prostorijama na{e organizacije, svakim radnim danom, od 8 do 15 ~asova, prikupqa}emo sve prijave gra|ana o la`nim borcima i svim nepravilnostima u vezi sa tim, a to je mogu}e uraditi i putem na{eg telefona 055/ 210837. Bitno je ista}i da }e svaka dojava ostati za{ti}ena i da je anonimnost poziva zagarantovana. U saradwi sa Odjeqewem za bora~ko-i invalidsku za{titu SO Bijeqina uradi}e se spiskovi za svaku mjesnu zajednicu, {to }e olak{ati posao na{im mjesnim odborima na seoskom podru~ju, gdje }e po istom principu mo}i da se prikupe sve potrebne informacije. Nakon ovog postupka, podatke }emo predati Republi~koj komisiji, koja }e polovinom oktobra boraviti u Bijeqini i koja }e pregledati dokumentaciju i izvr{iti reviziju, istakao je Radan Ostoji}, tehni~ki sekretar u Op{tinskoj organizaciji u S.\. Bijeqini.
PRIVREDA / POQOPRIVREDA
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
,, NASTAVQA SE AGONIJA BIV[IH RADNIKA BIJEQINSKE KONFEKCIJE ,,KURJAK
PRED SUD PO PLATE iv{i radnici bijeqinske Konfekcije "Kurjak", wih tridesetak, u ponedjeqak uzaludno su ~ekali pred zgradom Osnovnog suda u Bijeqini da kona~no otpo~ne isplata
B
wihovih potra`ivawa koja datiraju od septembra 2003. do kraja aprila 2006. godine. Nakon {to su dobili spor sa poslodavcem i vlasnikom preduze}a, rje{ewe o izvr{ewu i pokretawu postupka pqenidbe di-
jela imovine, neophodne za namirewe radni~kih potra`ivawa, stupilo je na snagu 25. juna pro{le godine. Ipak, na prvu licitaciju za prodaju dijela imovine "Kurjaka", procijewene na iznos od milion i po ma-
raka, niko se nije javio, tako da se agonija radnika nastavqa, ka`e Dragan Gaji}, koji je svojevremeno obavqao funkciju predsjednika sindikalne organizacije u ovom preduze}u. - Ve} ~etrnaest mjeseci ~ekamo na izvr{ewe pravosna`ne presude i poku{avamo da naplatimo oko 370.000 KM za 42 radnika. Poreska uprava RS potra`uje oko 597.000 KM. Na ovom ro~i{tu pojavio se vlasnik preduze}a "Boni luks", koje je svojevremeno kupio jednu halu u krugu preduze}a, ali, s obzirom na to da smo uspjeli na vrijeme izdejstvovati privremenu sudsku mjeru zabrane raspolagawa imovine za poslovodstvo i direktora, ni "Boni luks" nije mogao vaqano ukwi`iti kupqenu imovinu, jer je stavqen teret na tu imovinu, ka`e Gaji}. Predstavnik "Boni luks’’- a tra`io je izuze}e od privremene zabrane za kupqenu imovinu, ~emu se usprotivio pravni zastupnik radnika, advokat Faik Muhi}. Ve}inski vlasnik "Kurjaka", Vlatko Filipovi} i wegov pravni zastupnik tra`ili su da se ponovi sudsko vje{ta~ewe i da geometri ponovo premjere i utvrde veli~inu parcele na kojoj se nalazi imovina "Kurjaka". Usprotivili smo se tom prijedlogu, ka`e Gaji}, jer ve}inski vlasnik poku{ava da ponovnim sudskim vje{ta~e-
7
wem pove}a cijenu kapitala preduze}a, kako bi u tom slu~aju onemogu}io potencijalne kupce da se ukqu~e u nadmetawe za kupovinu. U tom slu~aju na{a potra`ivawa nikada ne bi bila izmirena, isti~e Gaji}. Prava ra{omonijada oko naplate radni~kih potra`ivawa, bilo da je rije~ o slu~aju "Kurjak" ili drugim velikim bijeqinskim preduze}ima, traje ve} godinama. Da se privatizacija dru{tvenog, odnosno dr`avnog kapitala u preduze}ima pokazala kao velika obmana i svojevrsna "pqa~ka stoqe}a", pokazuje i primjer bijeqinskog Gra|evinskog preduze}a "Rad", bijeqinske "Save", [e}erane, "Zenita" i brojnih drugih, nekada veoma uspje{nih i izvozno orjentisanih preduze}a. I ju~e se me|u nezadovoqnim radnicima mogao ~uti komentar da, dok se u Bijeqini i drugim gradovima RS grade veleqepne privatne vile sa bazenima i veliki trgovinski centri i megamarketi, ve}ina otpu{tenih radnika bukvalno gladuje. S ~u|ewem i nevjericom oni se svakodnevno pitaju - ko to treba da kupuje robu u trgovinskim centrima, ukoliko je najve}i broj onih koji su nekada sticali dohodak i zara|ivali, sada bez posla i bez osiguranog minimuma egzistencije. Na to pitawe niko im nije mogao ponuditi vaqan Q.Q. odgovor.
,, BIJEQINSKI ,,SPEKTAR DRINK BIQE@I DOBRE REZULTATE I U 2009. GODINI
USPJE[NI UPRKOS KRIZI ijeqinski "Spektar drink", preduze}e za preradu vo}a i povr}a i proizvodwu bezalkoholnih i alkoholnih pi}a, uspje{no se nosi sa posqedicama svjetske ekonomske krize. Broj zaposlenih ostao je isti kao i pro{le godine, a od wih 110, dvanaest su visokoobrazovani kadrovi. U odnosu na pro{lu godinu prodaja je pove}ana za 20 odsto, ali je profit mawi, {to zbog dugova poslovnih partnera, {to zbog promijewenih uslova na tr`i{tu. "Spektar drink" za ovu godinu planira otkup 800 tona vo}a, te oko 250 tona kupusa, a trenutno je, nakon otkupa jagode, kajsije i kupine, u toku otkup jabuke i {qive. Vlasnik i direktor ovog preduze}a osnovanog 1991. godine, \or|e Slaviwak, optimist je, ali tvrdi da }e izlazak iz krize trajati jo{ desetak godina. "Svjetska ekonomija ve} dvadesetak godina ulazi u krizu i nije sve nastalo pro{loga oktobra. Mislim da je dno krize dostignuto, ali budu}i da se kod nas ona u pravom smislu osjeti tek u posqedwa dva mjeseca, mislim da }emo prave posqedice tek osjetiti. Naravno, mi smo ulagali u na{u firmu, obezbijedili sve potrebne sertifikate i standarde, imamo kvalitetne proizvode i tr-
B
DR@AVA TREBA DA STIMULI[E Svakih desetak godina u svijetu dolazi do recesije zbog pada potro{we, ali od pro{le godine radi se o ozbiqnoj svjetskoj ekonomskoj i finansijskoj krizi koja se uveliko osjeti i kod nas. Dr`ava bi trebala kroz javne radove i investicije da stimuli{e potro{wu i da zapo{qava qude. Treba stvarati konkurentnost, jer }e nakon krize mnogi veliki sistemi koji su se preinvestirali prestati da postoje. Stvara}e se neki novi lideri i to ne}e mo}i bez automatizacije proizvodwe, gdje }e tako|e trebati intervencija dr`ave u socijalnom sektoru, tvrdi Slaviwak.
`i{te i ne pla{imo se daqe poslovati, ka`e Slaviwak, dodav{i da su velike investicije trenutno obustavqene, te preduzete sve potrebne mjere {tedwe. Sva raspolo`iva sredstva u ovom preduze}u ula`u se u obrt kako bi se odr`ali na tr`i{tu koje obuhvata sve zemqe biv{e Jugoslavije, ali i mnoge zemqe Evropske Unije, kao i Ameriku i Australiju. - Mi smo trenutno solventni i nastojimo da budemo korektni prema svima, da svakom dobavqa~u isti dan isplatimo ono {to dugujemo. U krizi je potrebno {tedjeti, racionalno raspolagati svojim potencijalima, ali kod nas svi {tede osim dr`ave, ka`e \or|e Slaviwak. On je 1991. godine, kao ma{inski in`ewer sa dvije godine radnog sta`a, osnovao vlastitu firmu koju uspje{no vodi do danas. M.E.
DANI POQA KROMPIRA U VELIKOJ OBARSKOJ a oglednom poqu poqoprivrednika Gojana Mihajlovi}a u Velikoj Obarskoj protekle sedmice odr`ani su Dani poqa krompira, u organizaciji "Goli} Trejd" iz Gradi{ke kao zastupnika wema~ke firme "Evroplant". Prema rije~ima Vawe Radi}, diplomirane in`ewerke poqoprivrede i rukovodioca ovog projekta, ovo je ve} tre}a godina kako se odr`avaju Dani poqa krompira na kojima poqoprivrednici Semberije imaju mogu}nost upoznati se sa odlikama novih sorti ove jestive biqke. - Ovo je dio {ireg projekta. Na ovakav na~in semberskim poqoprivrednicima predstavqamo takozvane `ute sorte krompira koje su sve zastupqenije u Evropi. Naravno, u Evro-
N
pi postoje posebne sorte za pe~ewe, neke druge za kuvawe, ali kod nas se to jo{ uvijek ne primjewuje. Ove godine na oglednim poqima zastupqeno je 16 sorti krompira, uglavnom `utih, koje imaju poseban ukus i ostale karakteristike. Zainteresovanost je dobra i ve} su se neke sorte, kao ,,belarosa’’, ,,laura’’, ,,mirabel’’, ,,evelina’’, izdvojile i postale prepoznatqive i po`eqne na poqima Semberije, ka`e Vawa Radi}. Isti~e da su odabrane univerzalne sorte krompira kojima trebaju uobi~ajene norme |ubrewa i zalivawa, a dobro podnose ovo podnebqe i otporne su na bolesti. Prinosi su oko pet tona po hektaru, a na osnovu iskustva oglednih stru~waka iz "Goli} Trejda", prinosi su i ve}i u poM.E. jedinim dijelovima RS.
8
POQOPRIVREDA
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
KUKURUZU POTREBNA JO[ JEDNA OBILNA KI[A
i{a koja je pala u prvoj dekadi avgusta, pomo}i }e kukuruzu da nadoknadi dio zaostatka u razvoju i prinosu, smatraju stru~waci. Najboqi prinosi se o~ekuju na parcelama koje su zasijane u optimalnom agrotehni~kom roku. - Trenutno stawe kukuruza zavisi od vi{e faktora, prije svega od vremena sjetve, nivoa primjewene agro-ttehnike i prirodne plodnosti zemqi{ta, smatra Marko Skoko, agronom u oblasti ratarske proizvodwe. - Kukuruz je najboqi na parcelama na kojima je posijan po~etkom aprila, jer je u toj fazi imao
K
dovoqno vlage i imao je ne{to boqe preduslove za razvoj, tako da su mu avgustovske ki{e dosta pomogle i na takvim wivama se o~ekuje dobar prinos zrna. Najte`a situacija je na onim parcelama gdje je sjetva obavqena krajem aprila, po{to je tada bio su{ni period i zrno nije imalo dovoqno vlage da proklija. Tako da biqe`imo da je na mnogim wivama kukuruz presijavan i on je nicao poslije 20. maja. Za takav kukuruz nema izgleda da se bilo {ta mo`e popraviti, tako da }e u tom slu~aju do}i do velikog podba~aja u prinosu. Imaju}i sve u vidu, mo`e se re}i da je posqedwa obilnija ki{a, koja je
padala 8. avgusta i kada je palo 30 litara po m2 dobro do{la parcelama sa kukuruzom koji je tada bio u fazi mlije~ne zrelosti i nalivawa zrna. Takvom kukuruzu je potrebna jo{ jedna obilnija ki{a, kako bi se postigao dobar prinos na jesen, jer u ovoj fazi, biqka dnevno tro{i vi{e od tri litre vode, isti~e Skoko. Do smawewa prinosa kukuruza sigurno }e do}i na onim parcelama gdje nisu uni{teni korovi i tu se prinos mo`e smawiti i do 30 odsto, a treba re}i da su ovakve vremenske prilike najvi{e pogodovale soji, tako da se mo`e o~ekivati izuzetno visok prinos ove `itarice. Ukoliko
vremenske prilike poslu`e, ratari bi narednih dana trebalo da nastave sa odre|enim radovima u poqu. - Na parcelama sa kojih je skinuta p{enica i gdje je nedavno ura|eno plitko orawe, trebalo bi izvr{iti preoravawe kako bi se uni{tili korovi prije
POVRTLARI ORGANIZOVALI IZVOZ POVR]A vojevremeno je Rade Jovi~evi} iz Trwaka bio rekorder u proizvodwi duvana u biv{oj Jugoslaviji, ali je vremenom iz poznatih razloga ovu proizvodwu zamijenio drugom. Danas je ovaj vrijedni Semberac jedan od najuspje{nijij povrtlara u okolini. - Ve} nekoliko godina intenzivno i na velikim povr{inama uzgajam povr}e i vlastitim snagama uspijevam da postignem visoke prinose. Trenutno ~ekam na isporuku cvekle na tr`i{te Slovenije i imam ugovornu obavezu prema otkupqiva~u da isporu~im 350 tona rane i 120 tona postrne cvekle. To je izuzetan rezultat, ako se zna sa koliko sam muke i odricawa svoje porodice uspio da je proizvedem. Pored cvekle ugovorio sam prodaju luka, mrkve, kupusa i paprike za jedno preduze}e iz Zvornika, a osim vlastitih proizvoda otkupqujem svo povr}e proizvedeno u mom i susjednim selima. Povr}e proizvedeno u Semberiji izuzetnog je kvaliteta i sa ponosom mogu da istaknem da smo zadovoqni i mi i kupci. Treba ista}i da je otkup organizovan i da se novac dobija na ruke, odmah po isporuci robe, {to je izuetan uspjeh. Posebno moram ista}i da smo objezbijedili prodaju paprike po cijeni od 40 pfeniga za kilogram, tako da ove jeseni poqoprivrednici ne}e morati da strahuju za plasman svojih proizvoda, tvrdi Jovi~evi}. Ovaj povrtlar isti~e da je do sada uglavnom sve postigao vlastitim sredstvima, te da je bilo odre|enih podsticaja Vlade RS
S
koje je dobio, ali ga brine {to se, kako tvrdi, niko iz op{tine nije zainteresovao za wega i druge povrtlare, iako je svojevremeno bilo raznih obe}awa. - Odjeqewe za privredu i poqoprivredu je organizovalo nekoliko sastanaka sa povrtlarima i dobili smo obe}awe da }e nam biti ispla}ene premije od pet pfeniga po kilogramu, ali je to izostalo. Bilo je tu i drugih kombinacija, ali se sve svelo na praznu pri~u. Zbog toga smo malo quti, ali i svjesni ~i-
DOBRI PRINOSI UZ DOSTA MUKE I RADA oma}instvo Stanka Obrenovi}a jedno je od najuglednijih u Suvom Poqu koji sa mnogo truda uspijevaju da dosta proizvedu i solidno zarade za wihovu {esto~lanu porodicu. - @ivimo od poqoprivrede i svi uku}ani daju svoj doprinos u poslovima, tako da sve zavr{imo na vrijeme. Mogu da se pohvalim da se kod nas zna ko {ta radi. Imam dosta stoke i poku{avam da se izborim sa svim neda}ama koje nas prate i moram se prilagoditi svim trendovima. Nekada su boqi uslovi za uzgoj sviwa, drugi put za goveda i tako godinama poku{avam da opstanem i modernizujem svoje doma}instvo. Trenutno sam akcenat stavio na muzne krave i proiz-
D
wenice da moramo daqe proizvoditi, te da ne mo`emo nazad. Na vrijeme sam uspio da obezbijedim svu potrebnu mehanizaciju, tako da trenutno imam vi{e od 50 prikqu~nih ma{ina, od ~ega samo tri kombajna za povr}e, dva traktora, nekoliko prikolica i sistem za navodwavawe. Jedino mi nedostaje savremena hladwa~a, koju }u morati idu}e godine da napravim, jer namjeravam da istrajem u intenzivnoj proizvodwi, a posebno zbog ~iwenice da }u potpisivati ugovore sa povrtlarima o otkupu povr}a za inostrano tr`i{te, isti~e Jovi~evi}. S.\.
vodwu mlijeka, ali ni to zbog niske cijene mlijeka ne daje pozitivan rezultat. Kakva je ra~unica, ako za fla{u piva moram da dam tri litre mlijeka. Sre}om, ove godine dobro su mi rodili je~am i p{enica, a uspio sam sve i da po`awem prije junskih ki{a, tako da }u ovih dana poku{ati da prodam vi{ak roda. Kukuruz mi je izuzetno dobro ponio, pa se nadam i bogatoj berbi. S obzirom da imam dosta goveda, pod djetelinom i travama imam vi{e od tri i po hektara tako da }e biti dovoqno hrane za stoku. Posebno bih pomenuo jedan fenomen koji do sada nisam upamtio, da mi je ove godine na jednoj mawoj parceli izizetno dobro rodila bundeva. Na metru kvadratnom imam od ~etiri do
osjemewivawa i tom prilikom se mo`e unijeti odre|ena koli~ina mineralnih |ubriva, kojoj bi morala da prethodi analiza, kako bi se preciznije znali parametri kvaliteta i strukture zemqi{ta, savjetuje Marko Skoko. S.\.
pet velikih bundeva, {to je nezapam}eno, tako da }u ove godine ubrati vi{e od 250 bundeva, a bi}e i sjemena za pe~ewe, isti~e ovaj vrijedni doma}i i `ali se da je stari vo}wak {qive ,,po`ega~e’’ zbog bolesti morao da uni{ti. - Imam nove zasade pod ,,~a~ankom’’, pa }e i daqe biti dobre {qivovoce, da se popije, ka`e {ezdesetpetogodi{wi Stanko. Ka`e da je imao zanimqiv `ivot, jer ga je majka kao bebu od ~etiri dana, zbog ratnih dejstava morala odnijeti u Ma~vu u Klewe, gdje je bio do oslobo|ewa. U posqedwem ratu imao pravu golgotu, kada se zbog pucawa linije u Krajini, nekoliko mjeseci skrivao u zemunici u kojoj je do~ekao i kraj rata, za koji dugo nije ni znao da je zavr{en. Isti~e da je zadovoqan `ivotom i ponosan na svoju porodicu. Sa puno qubavi i toplih rije~i do~eka svakog gosta sa `eqom da svakom pomogne koliko god je to mogu}e. S obzirom na iskustvo i velika isku{ewa koja je imao u `ivotu, ne mo`e da se pomiri sa ~iwenicom da selo sve vi{e stari. - Ne razumijem dana{we momke, jer stalno ih ne{to mu~i, a oni se ne trude da bar {ta promijene u svom `ivotu. Samo u Suvom Poqu ima oko pedeset momaka starosti do ~etrdeset godina, koji se nisu o`enili iz, kako ka`u, lo{ih uslova za `ivot. [ta smo mi poslije Drugog svjetskog rata trebali da radimo sa svojim `ivotima, kada su zavladali bijeda i neima{tina? Nismo se predali i hvala Bogu, uspjeli smo da se o`enimo i osnujemo porodice. I dana{wa omladina trebalo bi da se ugleda na nas i o`ivi selo, savjetuje Obrenovi}. S.\.
CRNA HRONIKA
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
UBIO SE @IVKO VIDI]
ivko Vidi} (1933) iz Gorweg Crwelova ubio se u nedjequ 23. avgusta ujutro u 07.00 sati, pucwem iz pi{toqa u glavu. Vidi}a je u samrtnom ropcu, na terasi porodi~ne ku}e u zaseoku Grede, izme|u Crwelova i Buruma, prona{la wegova supruga \uja. Hitno je preve`en u bijeqinsku bolnicu, gdje je od zadobijene rane preminuo. Na lice mjesta iza{la je policijska patrola koja je utvrdila da se radi o samoubistvu ~ovjeka koji je odranije lije~en kao nervni bolesnik. - Moj @ivko se ve} godinama lije~io od oboqelih `ivaca i pomiwao je samoubistvo. Sve smo ~inili da mu ugodimo, posebno je prema wemu bio pa`qiv i dobar na{ sin jedinac. @ivko se nikada ni sa kim nije sukobio, niti je imao nekih problema, i{ao je redovno na bawu, lije~io se, ka`e \uja Vidi} duboko pot-
@
\uja Vidi}
resena tragi~nom mu`evqevom sudbinom. \uja je penziju zaradila u Austriji, gdje im trenutno `ive i rade i sin Vladimir (29), wegova supruga i wihovo dvoje djece. Pokojni @ivko cijeli `ivot bavio se poqoprivredom, a ova porodica Vidi} je stekla zavidno seosko imawe i obezbijedila sebi ugodan `ivot.
- Bio je strastveni lovac i volio je oru`je. Posjedovao je lova~ku pu{ku, karabin i pi{toq, a kako je i ranije pomiwao samoubistvo, ja sam pi{toq sakrila od wega, obja{wava \uja, dodav{i da je @ivko prona{ao pi{toq, napunio ga i pomiwao "du{mane" koji ga `ele ubiti. Rekao je samo "dovi|ewa" i iza{ao
OSUMWI^ENI ZA UBISTVO HUSI]A PU[TENI NA SLOBODU!
N
su oni koji su ih pustili na slobodu potpla}eni, izjavio je Nenad Husi} u Bijeqini, a sa wegovom izjavom u potpunosti se saglasio i Hamdija Husi}, brat ubijenog Rasima. Nenad Husi} je izjavio da }e wegova porodica u~initi sve da se pomaga~i ubica prona|u i ponovo stave iza re{etaka. On je, uz zakonsku mogu}nost, kao {to je pisawe `albe, najavio i organizovawe protesta pred zgradom Suda u Bawaluci, a najavio je i mogu}nost do-
Tragovi krvi nakon samoubistva @ivka Vidi}a
@ivko Vidi}
NAKON SVIREPOG UBISTVA RASIMA HUSI]A
enad Husi}, sin Rasima Husi}a iz Bijeqine, otetog krajem aprila ove godine i ubijenog u Subotici, gdje su prona|eni wegovi posmrtni ostaci, javno je u pro{li utorak izrazio svoje ogor~ewe i nazadovoqstvo ~iwenicom da je Vrhovni sud RS, odnosno sudije Dragoqub Miqevi} i Vojislav Dimitrijevi}, odlu~uju}i po zahtjevu Specijalnog tu`ila{tva RS u predmetu "otmica i te{ko ubistvo Rasima Husi}a", pustio na slobodu petoricu sau~esnika u ovom te{kom ubistvu. Nenad Husi} je naglasio da je to nezapam}en i neshvatqiv potez koji pla{i i zabriwava romsku zajednicu u Bijeqini i RS, ali i wihove sunarodnike koji `ive {irom Evrope. - [okirani smo ovakvom odlukom pomenutih sudija Vrhovnog suda RS. Sau~esnici ubica moga oca pu{teni su na slobodu i svi mi zbog toga strahujemo. O~ekivali smo pravdu i zakon, ali su nas ovakvim postupkom neprijatno iznenadili i uvrijedili. Sada mi je te{ko, kao {to mi je bilo te{ko i u trenutku kad sam saznao da mi je otac na monstruozan na~in otet i ubijen. Od qudi, koji su sada oslobo|eni, i ranije sam dobijao prijetwe, pozive za otkup moga oca, dobijao sam prijete}e poruke da }e mom ocu odsje}i ruke, noge, ukoliko ne dostavimo novac na odre|eno mjesto. Moj otac je, ni kriv, ni du`an, ubijen na najgori mogu}i na~in, a na slobodi se danas nalaze qudi kod kojih je prona|eno oru`je, eksploziv i droga. Tvrdim da
9
ti sa dokazima do kojih je do{lo Tu`ila{tvo tokom istrage. U pritvoru su za sada ostali Osman Velagi}, zvani Ojle (49) iz Jawe, prvoosumwi~eni za ubistvo iz koristoqubqa, te wegov prvi pomaga~ Sr|an Bundra (46), koji se nalazi u pritvoru u Subotici. Iz pritvora je pu{ten Osmanov sin \ulaga Velagi} (25), zatim radnik preduze}a "Ojle" DOO, Faruk Bukvi} (33), te Mladen Peji} (30), Slobodan Tadi} (45) i Denis Siki}
iz qetne kuhiwe na dvori{te, nakon ~ega je \uja ~ula pucaw. Ni kom{ije, ni familija ne mogu vjerovati {ta se desilo. -S Sa svima se slagao, a wegov sin i cijela porodica mnogo su ga pazili i brinuli o wemu. Sve je imao, ali nije htio da `ivi, ka`e wegov kom{ija i ro|ak Veqko Vidi}, vlasnik obli`-
weg mlina "Vidi}". Tuga i nevjerica ostaju za nama u ovom pitomom selu, dok se o~ekivao dolazak @ivkovog sina Vladimira iz Austrije. Posqedwi ispra}aj ~ovjeka koji je voqom sudbine i nepredvidqive qudske psihe oduzeo vlastiti `ivot, obavqena je na lokalnom seoskom grobqu.
MILISAV DARDALI] UTOPIO SE U SAVI Milisav Dardali} (58) iz semberskog sela Balatun, utopio se u ~etvrtak, 20. avgusta oko 16 sati, u rijeci Savi u mjestu Ra~a. Nakon {to su ribolovci primijetili tijelo utopqenika, na lice mjesta iza{la je policijska patrola, te slu`ba Hitne pomo}i, a Dardali}evo tijelo istoga dana iz rijeke su izvadili ~lanovi bijeqinskog ronila~kog kluba "Panteri". Uvi|ajem je ustanovqeno da na tijelu utopqenika nije bilo tragova povreda, potvr|eno je u CJB Bijeqina, koji je izvje{taj o ovom doga|aju dostavio Okru`nom tu`ila{tvu M.E. Bijeqina.
Ku}a Husi}a
UKRAO AUTO I IZAZVAO UDES laska Roma iz BiH i inostranstva, kako bi svojim protesnim okupqawem ukazali na nepravedne odluke za koje Nenad Husi} tvrdi da su u suprotnos-
(37). Mi{el Divki} (37) i Eva Edelewi (39), koji su privo|eni u vezi ovog ubistva, pu{teni su na slobodu u po~etnoj E.S.N. fazi istrage.
B.R. iz Ugqevika u ponedjeqak ujuto prijavio je policiji u Bijeqini da mu je M.T. iz Bijeqine, zajedno sa jo{ jednim nepoznatim licem, oko dva sata ukrao automobil ,,ford poligonu u nasequ fijesta’’ koji je bio parkiran na auto-p ,,Pet jezera’’, saop{teno je iz CJB Bijeqina. Bje`e}i u smjeru Pavlovi}a mosta, kradqivac je izazvao dvije saobra}ajne nesre}e od kojih se u jednoj sudario s automobilom reno. Nakon toga je nastavio bijeg, da bi pritom sletio u kanal i povrijedio se, kazali su u policiji. Hitna pomo} pru`ena mu je u bijeqinskoj bolnici, a policija je izvr{ila uvi|aj i nastavila istragu.
10
HRONIKA
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
KARDINAL VINKO PUQI] U BIJEQINI V
rhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puqi}, boravio je u subotu, 22. avgusta, u Bijeqini povodom praznika Marijino kruwewe, gdje je u crkvi Pre~istog srca djevice Marije slu`io svetu misu i blagoslovio kip bla`ene djevice Marije kraqice, za{titnice ove katoli~ke `upne crkve izgra|ene 1914. godine. Kardinal Puqi} je istakao da je u Bijeqini ponovo nakon du`eg vremena i da ga raduje obnova unutra{wosti crkve i cijelog @upnog doma. Osvrnuo se i na polo`aj katolika u ovom gradu kojih, prema rije~ima `upnika monsiwora Mije Peri}a, ima ukupno 109 registrovanih. - Raduje me da i ovdje po-
stoji `ivot katolika unato~ svih ratnih rana. Su`ivot dosta usporeno radi i on se u prvom redu temeqi na povjerewu koje treba da vrati sigurnost qudima. Va`no je stvoriti mogu}nosti da se ratne rane izlije~e pra{tawem, a pra{tawe se temeqi na pravdi i istini. Ono {to je najva`nije je da osobe koje su do`ivjele poni`ewe i rane, da se one oslobode mr`we. Time se ne osloba|aju drugi od wihove vlastite krivwe. Taj proces nije nu`an samo ovdje u Bijeqini, nego u cijeloj BiH, kako bi ova zemqa za`ivjela kao jedna normalna zemqa u kojoj qudi zajedno, ne jedni protiv drugih, nego jedni sa drugima `ive i rade za op}e dobro. Nacio-
nalni i vjerski identitet ne smiju biti smatrani kao privilegija ili kao krivwa. U BiH treba uspostaviti istinsku ravnote`u uva`avawa razli~itosti i zajedni~kog nastojawa oko op}eg dobra, rekao je u Bijeqini kardinal Vinko Puqi}. @upnik Mijo Peri} je rekao da je obnovu u ratu uni{tenog kipa finansirala Vlada Republike Srpske, odnosno Sekretarijat za vjerske odnose, posredovawem sekretara Jove Turawanina i potpredsjednika Republike Srpske Davora ^orda{a. Prema Peri}evim rije~ima Katoli~ka crkva u Bijeqini postoji od 14. vijeka, a nakon perioda turske vlasti, wen rad je obnovqen M.E. 1881. godine.
QEKARSKI PREGLEDI KOD MANASTIRA obilne ekipe Doma zdravqa Bijeqina, u koje su ukqu~eni doktori medicine, stomatolozi, laboranti i medicinske sestre, u ponedjeqak su posjetili manastir u Gorwem Dragaqevcu, gdje su obavqali besplatne preventivne qekarske preglede za stanovni{tvo ovog dijela Semberije. - Nastavili smo, u pro{loj godini zapo~etu aktivnost, na posjeti svim naseqenim mjestima u Semberiji, u kojima ne postoje sektorske ambulante, kako bismo izvr{ili besplatne preventivne preglede. Takvih naseqa ima tridesetak u Semberiji, izjavio je doktor
M
Zlatko Maksimovi}, direktor bijeqinskog Doma zdravqa. Besplatni qekarski pregledi podrazumijevaju osnovne laboratorijske analize, EKG, pregled stomatologa i qekara op{te prakse, kao i izdavawe uputnica za qekara specijalistu i ispisivawe recepata za osnovne vrste lijekova. Doktor Maksimovi} ka`e da nije slu~ajno odabran manastir u Gorwem Dragaqevcu, kao {to je to ranije bila Tavna, za po~etak ove aktivnosti, jer manastiri u narodnom pam}ewu slove za sabori{ta na kojima je iskazivana i potvr|ivana humanost. Kako je rekao Dragan Maksimovi}, zamjenik
predsjednika Savjeta Mjesne zajednice Gorwi Dragaqevac, ovo je akcija za svaku pohvalu. - Ovo je selo gdje su, uglavnom, stara~ka doma}instva, a da bi oti{li na pregled kod qekara u Ambulantu porodi~ne medicine u Dowi Dragaqevac ili Gorwu ^a|avicu treba da pre|u od pet do deset kilomatera u jednom pravcu. @elim da istaknem i da }e radnici Doma zdravqa, kada budu gotovi laboratorijski rezultati, donijeti ih u selo, pojasnio je Maksimovi} i naglasio da su mobilne ekipe Doma zdravqa u Gorweg Dragaqevcu pregledale sedamdesetak mje{tana ovog sela, kao i sestrinstvo maE.S.N. nastira.
NEVOQE STANARA IZBJEGLI^KOG NASEQA U UGQEVIKU
VODA CURI NA SVE STRANE
aseqena lica smje{tena u dvije zgrade alternativnog centra u Ugqeviku imaju veliki problem da doka`u da nisu potro{ili vodu koju im komunalno preduze}e fakturi{e. Na nedavno upozorewe iz Komunalnog preduze}a ,,Kompred" da }e, zbog dugovawa, svima iskqu~iti vodu i ostaviti samo po jednu zajedni~ku ~esmu ispred zgrade, stanari ugqevi~kog alternativnog centra odgovaraju da se voda rasipa zbog nekvalitetno ura|ene vodoinstalacije i tvrde da je najmawe vode ,,pro{lo kroz wihove ~esme". Alternativni centar (dvije monta`ne zgrade po deset stanova) u ugqevi~kom nasequ ,,Sever’’ izgra|en je i useqen prije pet godina. U wemu je trenutno smje{taj na{lo dvadeset porodica sa oko 35 ~lanova iz svih krajeva Federacije BiH, a najvi{e iz Ilija{a, Olova, Vare-
R
{a i Smolu}e. Problem je {to svaka zgrada ima zajedni~ki vodomjer, pa se potro{ene koli~ine podijele na broj stanara. Zato stanari od nadle`nih tra`e da im instali{u vodomjere svakom posebno jer, kako ka`u, ne}e da pla}aju gubitke u mre`i, koji su vidqivi na ve}ini zidova obje zgrade. - Do{ao sam ovdje prije dvije godine i zatekao tri prazna stana. U svakom je curila voda po zidovima i plafonima, pa mi je ostalo da odaberem onaj u kojem je najmawe vlage, rekao je jedan od stanara i dodao da ga je svaki dan sve ve}i strah {ta }e se dogoditi kada voda stigne do elektroinstalacije. I pored siroma{tva, ve}ina ih je spremna o svom tro{ku kupiti vodomjere jer, kako tvrde, to bi ih mawe ko{talo nego da pla}aju gubitke na mre`i. Kapikul Koviqka, izbjegla iz Sarajeva, ka`e da joj je stigao
godi{wi ra~un za vodu u iznosu od 267 maraka iako dvanaest mjeseci nije boravila u stanu. Ona tvrdi da nije mogla potro{iti toliko vode ~ak i da je boravila u zgradi.
- Nemam nikava nov~ana primawa, pa mi je te{ko da platim i potro{enu vodu, a kamoli ono {to nisam potro{ila. Zato ho}u da mi se ugradi sat za o~itavawe vode, ka`e Koviqka.
Za nastali problem stanari najvi{e krive nadle`ne institucije koje su po zavr{etku izgradwe ovih objekata izvr{ile prijem, iako nisu ispo{tovani standardi izgradwe. Oni tvrde da se prilikom izgradwe alternativnog smje{taja {tedjelo na kvalitetu i da oni ne `ele da pla}aju taj ceh. Direktor Komunalnog preduze}a ,,Kompred", Milan Spasojevi}, apelovao je na dru{tvenu zajednicu, zadu`enu da brine o ugro`enim kategorijama, da pomogne stanarima ugqevi~kog Alernativnog centra oko sanirawa vodoinstalacije. - Wihova dugovawa za vodu su prema{ila tri i po hiqade maraka, istakao je Spasojevi} i dodao da su do sada tolerisali dugovawa ugro`enih, ali da ekonomska kriza nije zaobi{la ni ovo javno preduze}e, pa su primorani da iskqu~uju neredovne plati{e bez obzira na wihov R.J. socijalni status.
REPORTA@A
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
11
EKIPA SEMBERSKIH NOVINA POSJETILA SVETIWU IZ DOBA NEMAWI]A U TAVNI
POMEN ZA UPOKOJENE SVE[TENOSLU@ITEQE
Wegovo preosve{tenstvo vladika zvorni~ko-tuzlanski Vasilije sa sve{tenstvom u pro{lu subotu, u manastiru Tavna, slu`io je Svetu arhijerejsku liturgiju i pomen za sve stradale i upokojene sve{tenoslu`iteqe Eparhije zvorni~ko-tuzlanske...
iturgiji i pomenu svim stradalim i upokojenim arhijerejima, sve{tenicima, monasima, monahiwama, ~lanovima crkvenih odbora i mrtvopo~iv{im ktitorima bogomoqa Eparhije zvorni~ko-tuzlanske, prisustvovao je veliki broj sve{tenoslu`iteqa Bo`ijih Eparhije zorni~ko-tuzlanske i drugih eparhija, te rodbina upokojenih sve{tenoslu`iteqa. Kako je rekao vladika Vasilije ovaj pomen je za mir wihovih napa}enih du{a. - Od 1232. godine od kada ova eparhija postoji, najprije kao Eparhija Srebreni~ka, pa do danas, kroz wu su pro{li brojni sve{tenici i vjernici. Mnogi sve{tenici su, dijele}i sudbinu svog naroda, ubijani i progawani na ku}nome pragu. Neka Gospod wihove du{e useli tamo gdje nema pla~a, bola i uzdisaja, nego gdje je svjetlost `ivota i neka svima nama oprosti sagre{ewa na{a i pomogne nam da budemo hrabri kao ~uvari na{ih svetiwa i da ne budemo kukavice i izdajice svoga naroda, poru~io je, nakon parastosa, Wegovo preosve{tenstvo vladika Vasilije izra`avaju}i radost {to se bogomoqe obnavqaju i {to se narod vra}a crkvi svojoj. Nakon 68 godina u Tavnu je ponovo do{ao osamdesettrogodi{wi Du{ko Bilbija, ro|en u Drvaru, koji je kao dje~ak sa svojim stricem arhimandritom i igumanom manastira Tavna, Danilom Bilbijom, jedno vrijeme boravio tu. Ovaj vreme{ni starac u Kanadi, u Torontu, `ivi od 1957. godine i san mu je bio da, prije no {to se upokoji, do|e i vidi manastir Tavnu i prona|e grob svoga strica Danila. - Ovdje mi je bilo jako lijepo. Svako jutro sam sa stricem i{ao u crkvu na slu`bu. Pomagao sam u obavqawu mnogih poslova u manastiru. Naj~e{}e sam donosio vodu sa ovog istog mjesta gdje je i sada ~esma,
L
OBNOVA BOGOMOQE U Parastos
Manastirsko grobqe
manastiru Tavna u toku su radovi na renovirawu ove svetiwe koji traju ve} ~etiri godine. Ina~e, obnovu ove svetiwe prije 50 godina zapo~ela je pokojna igumanija Justina. Tokom posqedwe ~etiri godine izvode se radovi na temeqnoj obnovi, a u okviru tih radova predvi|eno je ure|ewe prilaznih puteva, ura|en je konak koji mo`e da primi ~etrdesetak gostiju, ure|eni salon i biblioteka, te izgra|ena kapela u manastirskom grobqu. Igumanija Marta i arhimandrit Lazar Kr{i} uz pomo} Vlade Republike Srpske, Skup{tine op{tine Bijeqina i vjernika obnovili su i fasadu i zvonik na crkvi, a postavqeni su i pozla|eni krstovi. U toku su zavr{ni radovi na izgradwi qetweg oltara. Kako je re~eno, oltar }e biti oslikan likovima sve{tenomu~nika koji su stradali u ratu.
Du{ko Bilbija sa suprugom posjetio je manastir Tavna poslije 68 godina
ali sve je tada bilo potpuno druga~ije, nego sada. Jako sam se iznenadio kada sam vidio kako je ovo sve sada ure|eno, isti~e Du{ko Bilbija i ka`e da u dobroj mjeri zadovoqio du{u, jer je nakon 68 godina vidio manastir, ali vidno potresen sje}a se kako je sa svojim stricem, igumanom Danilom, zbog ratnih dejstava i, kako ka`e, progona i nesi-
gurnosti 1941. godine, odavde oti{ao u Bawu Koviqa~u. - Tamo smo zajedno bili tri mjeseca, a potom smo se rastali. Poslije nisam znao {ta se de{avalo sa mojim stricem, ni kada se upokojio. @elim samo jo{ da vidim gdje je wegov grob, dodaje Du{ko Bilbija i ka`e da, nakon toga, mirno mo`e snivati u ,,vje~nom snu nebeskom’’.
Ure|ewe qetweg oltara
[QIVA ZA MANASTIRSKU RAKIJU U manastirskom {qiviku zatekli smo grupu radnika, wih petnaestak, kako vrlo spretno kupe {qive. Kante brzo pune, i oni stariji, iskusniji, a i oni mnogo mla|i. - U vo}waku je 560 sadnica {qive sorte ,,rodna ~a~anka’’ koje su zasa|ene prije pet-{ {est godina i sada su dospjele da daju prvi pravi rod. [to se ti~e ovogodi{weg roda, {qiva je ba{ dobro rodila i izuzetno je dobrog kvaliteta. Ina~e, ovo podnebqe, naro~ito ovaj pojas oko manastira, izuzetno pogoduje uzgoju vo}a, prvenstveno
Mi{el Dragi}
U kompleksu manastira Tavna proteklih dana skupqana je {qiva za rakiju za potrebe manastira i sve putnike namjernike koji do|u ili zastanu tu da okrijepe du{u svoju... {qive. Jo{ kada ima mnogo sun~anih dana u periodu kada {qiva zri, kao {to je to bilo ove godine, onda je kvalitet {qive prvorazredan, jer u plodovima ima mnogo {e}era. To je prvi uslov da rakija bude dobra. Nadaleko je poznato da je rakija koja se pe~e ovdje jako dobra, obja{wava Boban Savi} iz Tavne, jedan od najstarijih radnika-kupilaca {qive.
Kako ka`e, imaju}i u vidu da je {qiva krupna, a {qivik dobro o~i{}en i radnici vrijedni, dnevno jedan kupilac mo`e nakupiti od 500 do 600 kg {qive za kom. Ako je dobra godina u manastirkom {qiviku se nakupi oko vagon i po {qive. Me|u kupiocima {qive najmla|i je bio jedanestogodi{wi Mi{el Dragi}, koji je, bez obzira {to je sunce ve} bilo
podobro ugrijalo i {to mu je znoj curio niz lice, marqivo kupio zrele plodone. Veselo nam je rekao da mu uop{te nije te{ko i da voli da kupi {qive. Kada je dizao punu kantu da je istrese u vre}u ~inilo nam se da je kanta te`a od wega, ali on nas je ubje|ivao da mu to nije nikakav napor i da mi grije{imo u procjeni. Povjerovali smo mu sa iskrenom `eqom da on svoj zaslu`eni trud dobro naplati. Uskoro }e nova {kolska godina, pa }e mu i ta zarada, svakako, dobro do}i.
12
REPORTA@A
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
Predrag Jovi} i Goran Perkovi} razgledaju {tandove sa povr}em
Diwe Dragane Petrovi}
Kvalitetne crwelova~ke paprike...
ODR@ANA MANIFESTACIJA ,,
PLODO SVJETSKU Cvijeta Be{li}
Na ovogodi{wim, tre}im p Crwelovu nadaleko poznati po samo dio plodova rodne sember zna~ajno mjesto na
Pi{e: VERICA ZELENOVI] Foto: BO@IDAR MILO[EVI]
vaka manifestacija kojom se pokazuje {ta Semberija ima i kakvi su weni potencijali zaslu`uje veliku pa`wu, a pogotovo su va`ne izlo`be kvalitetnih plodova ove ravnice, prvenstveno povr}a koje je izuzetnog kvaliteta. - U Semberiji imamo niz manifestacija iz oblasti poqoprivrede ~ime na{ kraj dobija imix poqoprivrednog podru~ja koje unapre|uje poqoprivrednu proizvodwu. Ova dru`ewa treba da poslu`e i za rje{avawe mnogih problema koji prate poqoprivredu, a to je, prije svega, udru`ivawe proizavo|a~a, ure|ewe tr`i{ta, te direktnije subvencionirawe poqoprivrednih proizvo|a~a. Generalno gledano u svi-
S
Svadbarski kupus na semberski na~in
jetu postoji problem sa ishranom, jer u pojedinim podru~jima postoji vi{ak hrane, a u drugim mawak. Bez direktne pomo}i dr`ave poqoprivredna proizvodwa ne mo`e opstati, ka`e doktor poqoprivrednih nauka i poslanik u Narodnoj skup{tini RS, Goran Perkovi} podsje}aju}i da vrijedni semberski ratari proizvode dosta izuzetno kvalitetne zdrave hrane. I ovogodi{wi ,,Dani povr}a’’ su pokazali kakvu hranu nudi semberski poqoprivredni proizvo|a~. To je potvrdio i Branko Vaseli}, ~lan Organizacionog odbora ove manifestacije napomiwu}i da se ve}ina mje{tana Crwelova bavi proizvodwom povr}a. On je rekao da je oko pedesetak
REPORTA@A
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
13
Dragan Bo{wakovi} sa svojim lubenicama
Vasilije i Teodor \oki}
,, ,DANI POVR]A U CRWELOVU
OVI ZA U TRPEZU
po redu, ,,Danima povr}a’’ u vrtlari ovog sela izlo`ili su rske ravnice koji mogu zauzeti a svjetskoj pijaci... NAGRA]ENI IZLAGA^I
KVALITET NA PRVOM MJESTU CRNI LUK: Tomislav Be{li} KUPUS: Dragi{a Stevi} KARFIOL: Dragi{a Stojanovi} PARADAJZ: Tri{o Despotovi} DIWA: Dragana Petrovi} LUBENICA: Ostoja Bo{wakovi} KRASTAVAC: Savo Ru`i~i} PLAVI PATLIXAN: Stani{a Be{li} PAPRIKA: Aco @ivanovi} Najboqi svadbarski kupus na semberski na~in spremila je ekipa Dejana Gaji}a.
crwelova~kih povrtlara izlo`ilo najqep{e i najkvalitetnije proizvode. - U Crwelovu se najvi{e uzgajaju lubenice, paprika, paradajz, kupus, krastavac, te su, uglavnom, i izlo`eni ti proizvodi, pojasnio je Vaseli}. Me|u najmla|im izlaga~ima bio je osmogodi{wi Dragan Bo{wakovi}. Ni jednu lubenicu koje su bile pred wim Dragan nije mogao da podigne. Na pitawe kako ih je donio na izlo`bu odgovorio je: - Djed je dovezao ove lubenice i mene, oti{ao na pijacu da prodaje bostan, a mene ostavio da ovdje dobijem nagradu. Prvoklasni, nadaleko poznati crwelova~ki kupus pokazivali su jedanaestogodi{wi blizanci Vasilije i Teodor \oki}, koji su, tako|e, o~ekivali priznawe za kvalitet. Dobru ocjenu za kvalitet o~ekivala je i Dragana Petrovi} za prelijepe `ute
diwe, kao i Cvijeta Be{li} za crni luk. Sedamdesetogodi{wi Stevo Gruji~i} ka`e da je za ovu priliku donio rogu i baburu papriku iako proizvodi i kupus, kukuruz, je~am, p{enicu, bostan i djeteStevo Gruji~i}
linu. - Ove godine sam zasadio pet dunuma paprike, ali nema nikakve ra~unice. Vre}ica roge je dvije marke, a ova obi~na samo marku. Kakva je cijena kupusa i koliko je posa|eno, a kupaca nema, opet }e se wive sa kupusom zaoravati, ali {ta }e jadni seqak, mora od ne~aga da `ivi, dodaje razo~arano Stevo Gruji~i}. - Sa ovog skupa treba jo{ jednom poru~iti, da bez organizovane proizvodwe i organizovanog otkupa nema nema izlaska na evropsko tr`i{te. Dok je bila eks Jugoslavija, bilo je jednostavno i moglo se izvoziti povr}e, a danas je tr`i{te sku~eno i jedini na~in kako da opstane ova na{a poqoprivreda jeste organizovana proizvodwa i organizovan otkup, naglasio je na ,,Danima povr}a’’ u Crwelovu Predrag Jovi}, na~elnik Odjeqewa za privredu i poqoprivredu u Skup{tini op{tine Bijeqina.
14
HRONIKA
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
NAU^NICI IZ BAWALUKE I BEOGRADA NA MO^VARI GROMI@EQ
ISTRA@IVAWA U PUNOM JEKU
Saradnici Republi~kog zavoda za za{titu kulturnoistorijskog i prirodnog nasqe|a Republike Srpske ovih dana ponovo su istra`ivali na mo~vari Gromi`eq - najve}em ravni~arskom treseti{tu u Evropi... o~vara Gromi`eq po~ela je "odavati" svoje tajne - u woj osim raritetne ribe umbre krameri, u narodu poznate kao mrguda, `ivi jo{ dosta biqnih i `ivotiwskih vrsta, od kojih su neke odavno na crvenoj listi ugro`enih vrsta u Evropi. Osim toga sada se pouzdano zna da je Gromi`eq jedno od rijetkih ravni~arskih treseti{ta u Evropi i da zbog toga zaslu`uje da bude progla{en specijalnim rezervatom prirode. - U istra`ivawu ni{ta ne prepu{tamo slu~aju. Tim na{ih
M
saradnika sastavqen je od nau~nika raznih specijalnosti i svako pa`qivo obavqa svoj posao. Zadatak nam je da uradimo studiju o Gromi`equ, a taj posao trebalo bi da obavimo za dvije godine, rade}i u svakom godi{wem dobu. Nedvosmisleno je da se Gromi`eq mora za{titi kako bi dobio mjesto i u nauci i na{em prirodnom nasqe|u koje mu pripada, ka`e Dragan Kova~evi}, iz Republi~kog zavoda za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnog nasqe|a Republike Srpske. Wegov kolega Dejan Rado{e-
vi} isti~e da je prilikom ove posqedwe posjete Gromi`equ determinisano nekoliko vrsta vodozemaca i insekata. - Gromi`eq }e zasigurno u narednom periodu biti na{a najve}a labolatorija. Za wega ve} postoji veliko interesovawe u nau~nim krugovima i svako od nau~nika mo`e na}i dosta toga interestnog za svoju specijalnost, ka`e Rado{evi}. Poznati hidrogeolog iz Beograda Du{an Mijovi} napomiwe da je sada najva`nije da se obezbijedi dovoqno ~iste vode u Laketi}a viru kako bi bio o~uvan ov-
aj rijedak i specifina~ eko sistem. - Za samo dvadesetak dana nivo vode zna~ajno je opao. Sada je samo ima u reviru Laketi}a vira, a drugi, ne{to mawi vir, ve} je presu{io. Gromi`eq se nalazi na takozvanoj lepezi plavnih voda rijeke Drine, pa su zato hitno potrebna hidrogeolo{ka istra`ivawa. Uskoro }emo ovdje dovesti ronioce koji }e utvrditi "geografiju" dna Laketi}a vira, ka`e Mijovi}. Profesor Pedago{kog fakulteta u Bijeqini Milenko ]ur~i}, koji je pro{le godine
prvi potvrdio da se u Gromi`equ nalazi ribica umra krameri, ka`e da }e se narednih dana raditi na hemijskoj analizi vode u Gromi`equ. - Najva`nije je da sve vi{e sazrijeva svijest u Republici Srpskoj da je Gromi`eq veliko bogatstvo i pravi prirodni draguq. Ovdje ima biqnih vrsta nastalih jo{ u vrijeme i{~ezavawa Panonskom mora koje se nigdje vi{e ne mogu prona}i i dobro je {to su nau~nici skoro svakodnevno u ovoj mo~vari, ka`e za ,,Semberske novine’’ T.S.N. ]ur~i}.
VRIJEME JE ZA SPREMAWE ZIMNICE aprka, patlixan i paradajz su najtra`enije povr}e tokom posqedwih dana avgusta. To je omiqeno doba godine skoro svake doma}ice, jer je tad vrijeme da poka`u svoju vje{tinu pripremawa zimnice, bilo da kuvaju paradajz, ajvar, pin|ur ili kisele povr}e. Tako Zelena pijaca postaje omiqeno odredi{te onih koji `ele da spremno do~ekaju zimu. Na pijaci je ove godine dobar izbor povr}a, a i cijene su povoqnije nego lani. Iako se danas svje`e i konzervisano vo}e i povr}e mo`e da kupi u trgovinama tokom cijele godine, pripremawe zimnice je jo{ uvijek duboko ukorijewen obi~aj u na{im krajevima. Tradicija, qubav i posebni rituali prilikom pripremawa zimnice sastavni su dio svakog dobrog porodi~nog recepta. Povr}e za zimnicu naj~e{}e se ukuvava i ukiseqava, rje|e se su{i, a sve ~e{}e zamrzava. - Ima qudi na pijaci, kupuje se, ali samo onoliko koliko treba, komentari{u prodavci na bijeqinskoj Zelenoj pijaci koji navode da oni koji su odlu~ili da pripremaju zimnicu u ovom periodu najvi{e kupuju crvenu papriku i patlixan za ajvar, te paradajz za paradajz-sos. - Zimnicu spremam godinama i imam nekoliko dobrih recepata kojih se pridr`avam i tako uvijek budem zadovoqna i ja, ali i moji uku}a-
P
ni, svim onim {to pripremim, bez obzira da li je rije~ o ne~em slatkom, slanom ili kiselom. Sad }u prvo spremiti ajvar i pe}i }u crvenu papriku-r rogu, ka`e na{a sugra|anka Vilma Nule{i. Sve one koji ovih dana posje}uju Zelenu pijacu do~ekuju {tandovi prepuni raznovrsnih plodova semberske ravnice, ali i iz regiona, pa i {ire. Cijene su u zavisnosti od kvaliteta, pa se tako paradajz mo`e na}i po cijeni od marku, do marku i po po kilogramu, paprika od 0,50 KM do marku, paprika, crvena roga, ko{ta 1,50 KM, patlixan od 0,70 do 0,90 KM, kilogram crvenog luka je marka, a bijelog od tri do tri i po marke, kupus od 30 do 40 pfeniga, krastavci od 0,30 do marku... Od bogate ponude vo}a izdvajamo cijene {qive, za kilogram treba izdvojiti jednu mar-
ku, a jabuke i kru{ke su po marku i po. Na Kvanta{koj pijaci cijene vo}a i povr}a su znatno ni`e. Jedna vre}ica paprika te`ine oko 3,5 kilograma ko{ta samo jednu marku, za vre}icu krompira (od 5 do 6 kg) treba izdvojiti od marku do 1,5 KM, vre}ica patlixana (oko 3 kg) je jedna marka, karton kupusa (od 15 do 20 kg) ko{ta tri marke, gajba karfiola (oko 15 kg) ko{ta 8 KM, gajba paradajza (10 do 12 kg) od 5 do 7 maraka, vre}ica krastavaca (10 kg) je tri marke, a vre}ica pe~ewaka (18 do 20 komada) je dvije marke... - Te{ko se prodaje sve. Bez obzira na ovako nisku cijenu proizvoda koji su zaista vrhunskog kvaliteta. Na`alost, jo{ uvijek nema nekog velikog interesovawa, ka`e poqoprivredni proizvo|a~ Mustafa [e~i} iz Bijeqine.
KORISNI SAVJETI ! Za zimnicu birajte uvijek kvalitetno vo}e i povr}e, zrelo, ali ne i prezrelo. ! Plodove ne uzimajte poslije ki{e, jer su tada vodeniji (naro~ito vo}e) ! Tegle i fla{e dobro operite i polo`ite ih na ~istu krpu da se ocijede, a bez brisawa ih prije puwewa pasterizujte ! Vo}u i povr}u nemojte dodavati prevelike koli~ine {e}era, soli, sir}eta i hemijskih konzervanasa, a nemojte ga dugo ni iskuvavati, kako bi sa~uvali {to vi{e vrijednih sastojaka. ! Za~ini poput lovorovog lista, bibera u zrnu, kopra ili bijelog luka daju zimnici posebnu aromu i osiguravaju qekovita svojstva. ! Kako bi sprije~ili pucawe tegli pri puwewu vo}nim sadr`ajem, pod tegle treba staviti vla`nu krpu. ! Tegle je najboqe zatvoriti vakumskim zatvara~em, ali ako ih zatvarate celofanom, onda i wega i tegle prije zatvarawa prema`ite alkoholom ili sir}etom. ! Tegle i fla{e sa zimnicom ~uvajte na suvom, prozra~nom i tamnom mjestu.
DRVA ZA PRODAJU, A MU[TERIJA NIOTKUDA ako je sje~a i prodaja ogrevnog drveta u podmajevi~kom kraju u punom jeku, prodavci su nezadovoqni, kako cijenom, tako i slabom potra`wom, pa tvrde da }e se negativne posqedice svjetske ekonomske krize odraziti i na kvalitet grijawa naredne zime. Najvi{e majevi~kog drveta proda se u susjednoj ravnoj Semberiji, odnosno na bijeqinskom Agrotr`nom centru, gdje ove sezone kubik bukovog ogreva, koje je najpo`eqnije za zagrijavawe prostorija, ko{ta oko 65 maraka, {to je za skoro 20 maraka mawe u odnosu na isti period pro{le godine. Prodavci tvrde, da i pored sni`ene cijene, mu{terija nema ni pribli`no kao ranijih godina. - Ranijih godina standard je bio da se kupuje po deset metara, dok se ove godine najvi{e tra`i po pet metara, ali je i to rijetkost. Sude}i po kupovini, izgleda da }e naredna zima biti ,,najhladnija" u proteklih nekoliko godina, pa i decenija, govore prodavci dok ~ekaju da ih neko pita za cijenu. Ove godine cijenom su nezadovoqni, kako prodavci, tako i kupci. Ponu|a~i tvrde da, pored mukotrpnog posla izvla~ewa drva iz nepristupa~nih {umovitih predjela, imaju velike tro{kove
I
oko sje~e, ~eki}ovawa, dovoza i pla}awa placarine, ali da ih je slaba plate`na mo} gra|ana primorala da snize cijenu. Najvi{e ogrevnog drveta prodaju, kako ka`u, qudima iz semberskih sela koji u ovom periodu prodaju poqoprivredne proizvode kako bi se snabdjeli za zimu. Oni se nadaju da }e se potra`wa ogreva pove}ati kako se qeto po~ne ,,topiti" i nastanu hladniji dani. Ekonomista Ilija Ostoji} iz Bijeqine ka`e da mu je za zagrijavawe doma}instva potrebno deset do 15 metara drva. Po{to je jedini u peto~lanoj porodici zaposlen, za tro{kove grijawe su mu potrebne dvije mjese~ne plate. - Zato sam primoran da svakog mjeseca uzimam po dva do tri metra, jer samo tako mogu nabaviti dovoqne koli~ine, ka`e Ostoji}. U okviru mjera za ubla`avawe posqedica svjetske ekonomske krize Vlada Republike Srpske potpisala je ove godine sa Udru`ewem penzionera, Bora~kom organizacijom i Javnim preduze}em ,,[ume RS" protokol o isporuci ogrevnog drveta na odlo`eno pla}awe za potrebe penzionera i bora~kih kategorija. ,,[ume RS" su se obavezale da }e dugoro~no i povoqno snabdijevati ogrevom najugro`enije kaR. J. tegorije.
OGLASI
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
,, UNIVERZITET ,,SINERGIJA BIJEQINA
RASPISUJE KONKURS
ZA UPIS STUDENATA U DRUGOM UPISNOM ROKU [KOLSKE 2009/10. GODINE u drugom upisnom roku Univerzitet Sinergija, Bijeqina, vr{i}e upis studenata do popuwavawa kvota utvr|enih rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske na sqede}e organizacone jednice Univerziteta: 1. FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE, sa sqede}im studijskim programima: - FINANSIJE I BANKARSTVO - RA^UNOVODSTVO I REVIZIJA - MARKETING I TRGOVINA Na Fakultet poslovne ekonomije upisuje se jo{ 210 studenata (po 70 studenata na svaki od navedenih studijskih programa). Studijski programi vrednovani su sa 240 ECTS bodova i traju 8 semestara. Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani ekonomista (bachelor). 2. FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE sa studijskim programom: - POSLOVNA INFORMATIKA Na Fakultet poslovne informatike odnosno studijski program: Poslovna informatika upisuje se jo{ 90 studenata. Studijski programi vrednovani su sa 240 ECTS bodova i traju 8 semestara. Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani in`ewer poslovne informatike (bachelor). 3. PRAVNI FAKULTET, sa studijskim programom : - PRAVO Na Pravni fakultet upisuje se jo{ 130 studenata. Studijski program vrednovan je sa 240 ECTS bodova i traje 8 semestara. Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani pravnik (bachelor). 4. POSLOVNI FAKULTET u Vi{egradu sa sqede}im studijskim programima: - FINANSIJE I BANKARSTVO - RA^UNOVODSTVO I REVIZIJA - MARKETING I TRGOVINA - POSLOVNA INFORMATIKA Na Poslovni fakultet upisuje se jo{ 80 studenata (po 20 studenata na svaki od navedenih studijskih programa). Studijski programi vrednovani su sa 180 ECTS bodova i traju 6 semestara. Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe bachelor. 5. FILOLO[KI FAKULTET u Bijeqini, sa studijskim programom ANGLISTIKA. Licencirawe ovog studijskog programa je u toku. Po pribavqawu dozvole za rad (licence) upisa}e se ukupno50 studenata. Studenti mogu rezervisati upis na ovaj studijski program podno{ewem predprijave i uplatom dijela {kolarine u iznosu od 50,00 KM. Preostalo je jo{ 25 mjesta za rezervaciju upisa u drugom upisnom roku. Studijski program vrednovan je sa 240 ECTS bodova i traje 8 semestara. Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani filolog - anglista (bachelor). Godi{wa {kolarina za upis na sve organizacione jedinice odnosno studijske programe iznosi 2.000,00 KM. Utvr|eni iznos {kolarine studenti pla}aju u 10 jednakih mjese~nih rata. U cijenu {kolarine ukqu~eni su uxbenici i svi administrativni tro{kovi. Dokumentacija potrebna za upis (u originalu): - izvod iz mati~ne kwige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci) - svjedo~anstva i diploma o zavr{enoj sredwoj ~etvorogodi{woj {koli. - dvije fotografije. Drugi upisni rok za sve organizacione jedinice Univerziteta odnosno studijske programe traje do 30. 09. 2009. godine. Sve druge informacije vezane za upis na Univerzitet u {kolskoj 2009/10 godini mo`ete dobiti na sajtu Univerziteta www.sinergija.edu.ba i telefone: BIJEQINA 055 - 213-1132, 213-3331 faks: 055 - 224-5 571
VI[EGRAD 058 - 630-7781 faks: 058 - 630-7782 e - mail: univerzitet@sinergija.edu.ba
15
16
HRONIKA
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
PRVA TELEVIZIJSKA EMISIJA ZA INVALIDE U REPUBLICI SRPSKOJ
HIGIJENSKI ISPRAVNOM VODOM DO ZDRAVQA VIII DIO Pi{e: PRIM. POPOVI] DR DRAGAN SPECIJALISTA EPIDEMIOLOG
KAKVU VODU PIJEMO? Kao {to je u nekoliko navrata pisano, u na{oj lokalnoj zajednici se redovno vr{i ispitivawe vode na higijensku ispravnost. Nosilac ove aktivnosti je Higijensko-e epidemiolo{ka slu`ba Doma zdravqa Bijeqina, a analize se vr{e u Regionalnom zavodu za zdravstvenu za{titu Doboj. Pregledima i nadzorom je obuhva}eno 58 vodoobjekata na teritoriji op{tine Bijeqina i to: centralni (gradski) vodovod Bijeqina, lokalni vodovodi (mahom od kaptiranih izvora), arte{kih i subarte{kih bunara, kao i kopanih i bu{enih bunara, koji slu`e za javno vodosnabdijevawe. Tokom 2008. godine se iz navedenih (58) vodoobjekata prosje~no uzorkovalo oko 350 uzoraka za ispitivawe na mikrobiolo{ku ispravnost i oko 250 uzoraka na ispitivawe hemijske ispravnosti. Iz centralnog vodovoda Bijeqina mjese~no je pregledano po sedam uzoraka, dok su iz ostalih vodoobjekata pregledani jedan do dva uzorka mjese~no, zavisno od broja korisnika, shodno odredbama Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za pi}e ("Slu`beni glasnik RS " br.40/03 ). Samo dvije privatne kompanije imaju u svom vlasni{tvu sopstvene subarte{ke bunare, koje koriste za potrebe svojih proizvodnih djelatnosti ("Slobomir" i "Leder "), a pregledi se vr{e putem ugovornih obaveza sa Domom zdravqa Bijeqina, na godi{wem nivou za oko 100 uzoraka vode. Generalno posmatraju}i samo je voda iz gradskog vodovoda Bijeqina higijenski ispravna, na osnovu analiza i mikrobiolo{ke i hemijske ispravnosti, ako se izuzmu akcidenti na vodovodnoj mre`i koji su kod smawewa pritiska prouzrokovali usisavawe (insuflaciju) okolnog sadr`aja kod pucawa vodovodnih cijevi u krugu DZ Bijeqina i u selu Pu~ile. Tom prilikom je dokazana fekalna kontaminacija, ali korisnici nisu oboqevali, jer su na vrijeme obavije{teni o akcidentu, a popravka brzo izvr{ena. Najve}i postotak higijenski neispravnih uzoraka vode za pi}e zbog fekalne kontaminacije je zabiqe`ena kod kopanih bunara (91,4 odsto) i lokalnih vodovoda (85,7 odsto pregledanih uzoraka). Kod ostalih vrsta vodoobjekata, fekalna kontaminacije je na|ena u mawem postotku -sskoro zanemarqivo: arte{ki bunari - 9,0 odsto; subarte{ki bunari - 5,2 odsto pregledanih uzoraka. S obzirom na gra|evinsko - sanitarno tehni~ke karakteristike vodoobjekta, {to se naro~ito odnosi na kopane bunare i kaptirane izvore (lokalni vodovod), kao i podatka iz koga se vodonosnog sloja voda eksploati{e, mo`e se dati ocjena da je kvalitet vode za pi}e u direktnoj proporciji sa dubinom vodonosnog sloja. Ovome idu u prilog i nalazi ispitivawa vode, gdje su hemijski indikatori fekalnog zaga|ewa na|eni samo u uzorcima voda lokalnih vodovoda (lo{e ura|ena kapta`a) i kopanih bunara, dok u uzorcima drugih vrsta vodoobjekata nisu na|eni. Treba naglasiti da na|eni amonijak u vodama ovih drugih vrsta vodoobjekata (arte{kih i subarte{kih bunara) najvjerovatnije poti~e iz pedolo{kog sastava tla. Kako je nivo podzemnih voda u Semberiji dosta visok (podzemni slivovi rijeka Save i Drine, uglavnom), dubina kopanih bunara je u prosjeku oko 6 metara, to je i uz ranije pomenute propuste za{titnog sloja, velika mogu}nost sekundarnog zaga|ewa samim tim i fekalne kontaminacije. Stoga, je i na|en toliko lo{ kvalitet voda za pi}e iz ovih vodoobjekata. Pobijawem cijevi na ve}e dubine kod bu{enih bunara i postavqawem Northon ovih pumpi, voda se eksploati{e iz "ni`ih" vodonosnih slojeva (20 do 25 metara iz kojih poti~u "na{i"uzorci ), pa je zbog toga i mogu}nost kontaminacije mawa, {to se direktno odrazilo na kvalitet vode. Od 57 uzoraka vode iz bu{enih bunara samo u pet (8,7 odsto) uzoraka vode je bilo mikrobiolo{ki neispravno, odnosno u samo tri (5,2 odsto) uzoraka je na|ena fekalna kontaminacija.
POHVALE NA RA^UN SLOBOMIR TELEVIZIJE
e} vi{e od jedne decenije u Republici Srpskoj nije bilo ni jedne televizijske emisije koja bi se bavila problemima invalida. Tako da je javnost slabo bila obavije{tena o problemima sa kojima se stalno susre}e ova populacija. Dr`avna televizija RS dodu{e uprili~ila bi poneku kratku emisiju, koje su prolazile nezapa`eno i nisu bile trajne, kao {to je to na primjer emisija zagreba~ke televizije ,,Normalan `ivot’’. Od juna ove godine televizijaska ku}a ,,Slobomir’’ po~ela je da emituje specijalne emisije za invalide svakog prvog petka u mjesecu sa po~etkom u 18. ~asova. Emisije traju 30 do 40 minuta i ciq im je da informi{u sve kategorije invalida o wihovim pravima, ali i da upoznaju javnost sa smetwama koje svakodnevno ote`avaju i onako te`ak `ivot ovoj populaciji. Sve je po~elo zahvaquju}i humanosti i razumijevawu televizijskih poslenika iz ,,Slobomira’’, anga`ovawu Tawe Milinkovi} iz Organizacije `ena invalida ,,Impuls’’ i qudi koji rukovode invalidskim organizacijama u Bijeqini. Svi su se dobrovoqno ukqu~ili u ovu akciju i dali
V
svoj doprinos. Novo je i to, {to ova emisija po prvi put ima titlovani tekst i prevodioca za gestovni govor gluvih. Autori ovih emisija su svi mladi qudi, pa ima nade da }e to biti emisija na du`e vrijeme. Urednik emisije je mlada novinarka, Mirjana Markovi}, koja je prvi put u emisiju ukqu~ila invalide da slobodno govore o svemu {to ih mu~i i daju prijedloge kako im se mo`e pomo}i. U emisiju su ukqu~eni i studenti Pedago{kog fakulteta u Bijeqini, koji su ove godine uspje{no zavr{ili obuku za prevodioce gestovnog govora u Udru`ewu gluvih i nagluvih regije Bijeqina. Zasad to radi Sne`ana Radi{i}, a kako saznajemo ukqu~i}e se postepeno i drugi prevodioci. Ima ih ukupno 10 i svi oni rade kao vo-
lonteri Saveza gluvih i nagluvih Republike Srpske. Sada kada je Bosna i Hercegocina potpisala Konvenciju o pravima invalida o~ekuje se da u skoroj budu}nosti i druge televizijske ku}e uvedu vijesti za gluve sa prevodom na gestovni jezik. Gluvi nisu oslobo|eni pla}awa TV pretplate, kao {to je to slu~aj sa slijepim, pa je potrebno i wih informisati na wihovom jeziku. Dosad su prikazane dvije emisije. Prva je bila petog juna i odnosila se na arhitektonske barijere sa kojima se susre}u paraplegi~ari, distrofi~ari i ko{arka{i u invalidskim kolicima. Druga emisija se odnosila na jednake mogu}nosti invalida u dru{tvu o ~emu su govorili slijepi i gluvi 10. jula. Tre}a emisija snimqena je na temu zdravstvene za{tite
invalida u Republici Srpskoj i bi}e emitovana u petak, ~etvrtog septembra, u 18 ~asova. U ovoj emisiji, izme|u ostalog, slijepi i gluvi su govorili o problemima koje imaju kad moraju koristiti usluge Doma zdravqa i Bolnice u Bijeqini. Za sada je ovo prva i jedina stalna televizijska emisija ove vrste u Republici Srpskoj, a odnosi se, uglavnom, na problemima invalida u Semberiji. Sve invalidske organizacije u Bijeqini zahvalne su televizijskoj ku}i ,,Slobomir’’ na humanitosti i razumijevawu, Tawi Milinkovi} na inicijativi, urednici Mirjani Markovi} na dobro ura|enom poslu i Sne`ani Radi{i} na odli~nom prevodu na gestovni govor gluvih. Svi su oni dokazali, da se sa humano{}u i razumijevawem mo`e realizovati i ono za {ta ve} 10 godina dr`avna televizija Republike Srpske tvrdi da je nemogu}a misija. Lijepo je znati da u na{em gradu mo`e mnogo toga, kad qudi shvate da su invalidi wihovi sugra|ani kojima je potrebno samo malo pa`we i razumijevawa da i oni normalno `ive. Dubravka @ivkovi} Ostoji}
DELEGACIJA ROMA IZ INOSTRANSTVA POSJETILA MIZ BIJEQINA
DOGOVOR O NASTAVKU URE\EWA GROBQA elegacija bijeqinskih Roma koji `ive i rade u inostranstvu posjetila je u subotu, 22. avgusta, sjedi{te Mexlisa Islamske zajednice Bijeqina. Uz obostrane ~estitke povodom svetog mjeseca ramazana, tema razgovora bila je planirani nastavak ure|ewa mezarja (grobqa) Br~anska malta u Bijeqini, za ~ije odr`avawe i ure|ewe bijeqinski Romi prikupqaju posebne priloge jo{ od 2004. godine, kada je uspostavqena saradwa sa MIZ Bijeqina. Seada Muratovi}a i Sinana Muratovi}a, koji trenutno `ive i rade u Berlinu, do~ekali su predsjednik MIZ Bijeqina Sead Berberovi}, imam Mirsad ef. Okanovi}, a sastanku su prisustvovali i kamenoresci, te gra|evinari koji }e u~e-
D
stvovati u ure|ewu grobqa. - Do sada smo izgradili pomo}nu zgradu i ~esmu na mezarju, popravili ogradu. Zadovoqni smo ~isto}om i na~inom na koji se mezarje odr`ava, ali imamo `equ
uraditi i pristupne staze, te dvije ulazne kapije i naravno da ne}emo na tome stati, rekao je Sead Muratovi}. Sinan Muratovi} je istakao da u Berlinu trenutno `ivi i radi oko 1.500
Roma iz Bijeqine, dok ih je u Austriji oko 1.000. Svi su vezani za rodni kraj, dolaze u vrijeme praznika, grade ku}e i odr`avaju vezu sa familijom i {irom zajedM.E. nicom.
OBRAZOVAWE / ZDRAVSTVO
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
IZ ODJEQEWA ZA DRU[TVENE DJELATNOSTI PORU^UJU
SVE JE SPREMNO ZA PO^ETAK NASTAVE
Sve je spremno za po~etak nove {kolske godine koja po~iwe u ponedjeqak, 7. septembra. Na podru~ju na{e op{tine upisano je 10.104 u~enika u 12 osnovnih i 4.200 u~enika u {est sredwih {kola, izjavio je na~elnik Odjeqewa za dru{tveme djelatnosti, Slavko Ba{i} ocjewuju}i da bi ova, 2009/2010. {kolska godina u odnosu na prethodnu trebala da bude puno boqa kako po pitawu organizacije, tako i kvaliteta nastave... Slavko Ba{i}
Dragorad Vasi}
pojedinim osnovnim {kolama broj djece je smawen, ali jo{ uvijek je zadr`an isti broj {kola. One {kole koje iz godine u godinu biqe`e zna~ajnije smawewe broja upisane djece o~ekuje reorganizacija u status podru~nih {kola, a o zatvarawu ve} postoje}ih podru~nih {kola u selima na{e op{tine se ne razmi{qa, jer Semberija, za razliku od mnogih drugih regija, nije pogo|ena iseqavawem stanovni{tva. - [to se ti~e prostora za odvijawe nastave, najve}i problem je nedostatak prostora u centralnim osnovnim {kolama u gradu, odnosno {kolama ,,Sveti Sava’’, Vuk Karaxi}’’, ,,Knez Ivo od Semberije’’, dok je u O[ ,,Jovan Du~i}’’ taj problem ne{to mawe izra`en. Najve}i problem je ipak u O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’ koja ima vi{e od 1.700 u~enika i u kojoj se zbog nedostatka prostora nastava odvijala u ~etiri smjene, rekao je Slavko Ba{i} najavquju}i da }e taj problem jednim dijelom biti rije{en ve} od po~etka ove {kolske godine. Naime, {estog septembra je sve~ano otvarawe novoizgra|ene devetorazredne {kole u Koviqu{ama koja }e biti podru~na {kola O[ ,,Knez Ivo od Semberije’’. I pored toga, problem prostora i daqe }e biti aktuelan u ovoj {koli, jer se nalazi u dijelu grada u kom se najvi{e gradi i u koji se gotovo svakodnevno nastawuju nove porodice. Osnovna {kola ,,Sveti Sava’’ je u zavr{noj fazi adaptacije. Dobili su sredstva od Vlade Republike Srpske, a problem prostora u ovoj {koli bi}e rije{en nakon izmje{tawa fakulteta u zgradu visokog obrazo-
U
vawa. Vrata velelepnog objekta koji je zavr{en i u kom su se jo{ pro{le {kolske godine trebali smjestiti svi dr`avni fakulteti koji su u na{em gradu, a iz razloga koji nisu u nadle`nosti lokalne vlasti, jo{ su zatvorena za studente. - Evo ve} po drugi put se raspisuje tender za opremawe zgrade visokog obrazovawa nastavnim u~ilima, nakon ~ega bi se svi javni fakulteti iz Bijeqine preselili na jedno mjesto. Tim preseqewem najvi{e bi dobila O[ ,,Sveti Sava’’, ka`e Ba{i}. Do nedavno je u bijeqinskim {kolama bio vidqiv nedostatak nastavnih kadrova. - U osnovnim {kolama je ranije bio izra`en problem nastavnih kadrova, pogotovo kad je rije~ o izvo|ewu nastave stranih jezika. Sre}om, toga vi{e nema. Evo, na raspisani konkurs pred novu {kolsku godinu ima slu~ajeva da se i po deset kandidata javilo na pojedina radna mjesta. Zna~i, konkurencija je `estoka, isti~e Ba{i}. Uz saglasnost Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, na podru~ju na{e op{tine je uspje{no rije{en problem upisa svr{enih osnovno{kolaca. Kako poja{wava na~elnik Odjeqewa za dru{tvene djelatnosti, Slavko Ba{i}, u ponedjeqak 17. avgusta dogovoreno je sa direktorima sredwih {kola da svi oni koji `ele da nastave {kolovawe, a nisu primqeni u redovnim rokovima, budu naknadno upisani. Broj u~enika po odjeqewu je sa 28 pove}an na 30, tako da se tim pove}awem postiglo da se na|e mjesta za sve svr{ene osnovno{kolce sa podru~ja na{e op{tine, ali i za one koji su do{li sa podru~ja drugih op{tina sa `e-
qom da {kolovawe nastave u nekoj od bijeqinskih sredwih {kola. I u razgovoru sa direktorom Osnovne {kole ,,Vuk Karaxi}’’, Dragoradom Vasi}em, koji je predsjednik Aktiva direktora osnovnih {kola, saznajemo da je sve spremno za po~etak nove {kolske godine. [to se ti~e deficitarnog kadra navodi da nema tako izra`enih problema kao ranijih godina, mada se kao deficitarni i daqe navode matematika, fizika i wema~ki jezik. Vasi} ka`e da ove {kolske godine besplatne uxbenike dobijaju u~enici prvog i drugog razreda osnovne {kole za koje je resorno ministarstvo izdvojilo sredstva. On isti~e i da su sve osnovne {kole na podru~ju na{e op{tine podr`ale akciju Ministarstva prosvjete i kulture ,,Pokloni kwigu - pomozi drugu’’. Ciq ove humanitarne akcije je da zajedno sa {kolama obezbijedi uxbenike i onim u~enicima ~iji roditeqi nisu u mogu}nosti da ih kupe u kwi`arama. -[ [kole daju svoj doprinos time {to su organizovale prijem i podjelu uxbenika koje su u~enici dostavili. Prikupqawe je po~elo jo{ u junu, a podjela }e se izvr{iti kad po~ne {kolska godina, precizira Dragorad Vasi}. Na~elnik Odjeqewa za dru{tvene djelatnosti, Slavko Ba{i} i predsjednik Aktiva direktora osnovnih {kola, Dragorad Vasi}, svim u~enicima i nastavnicima u osnovnim i sredwim {kolama na podru~ju op{tine Bijeqina `ele da u ovoj {kolskoj godini ostvare {to boqi uspjeh u vaspitawu i obrazovawu. M.R.
17
ZA ONE KOJI NE ZNAJU, A @ELE DA PITAJU
Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran, ginekolog - aku{er
PREKID TRUDNO]E, POBA^AJ, ABORTUS Poba~aj jeste prekid trudno}e ~ije trajawe nije osposobilo plod za `ivot izvan materice. Abortus mo`e nastati spontano ili slu~ajno, za raziliku od arteficijalnog poba~aja, kada se trudno}a namjerno i nasilno prekida, pa se tada govori o vje{ta~kom prekidu trudno}e. Prema na{em zakonu, prekid trudno}e se mo`e obaviti na zahtjev `ene, pod uslovom da trudno}a nije starija od deset nedjeqa. Ovo pravo se mo`e ograni~iti samo u ciqu za{tite zdravqa. Ukoliko je trudno}a starija od deset nedjeqa, ona se mo`e prekinuti iskqu~ivo uz odobrewe posebne komisije u kojoj se nalaze dva qekara i socijalni radnik, dok za trudno}e starije od 20 nedjeqa ne postoji zakonski akt za prekidawe. Prekid trudno}e starije od 10 nedjeqa bez odobrewa komisije, ukoliko ga trudnica vr{i na sebi, nedozvoqen je, a kriminalan ako ga nad wom vr{i bilo koje stru~no ili nestru~no lice, te ono podlije`e krivi~noj odgovornosti. Razvojem savjetovali{ta za planirawe porodice, kori{tewem savremenih metoda i sredstava za kontracepciju stvoreni su svi uslovi da se planira trudno}a i da se vje{ta~ki prekid trudno}e svede na najmawu mjeru, zbog {tetnosti po zdravqe `ene. Prekid ne`eqene trudno}e predstavqa najgori vid planirawa porodice. Ve}ina `ena koje se suo~avaju sa dono{ewem odluke o poba~aju, kao i qekari koji obavqaju abortivnu proceduru, saglasni su da je poba~aj u prvom tromjesje~ju bezbjedniji i prihvatqiviji, eti~ki vi{e opravdan i jeftiniji, u odnosu na prekid trudno}e u drugom tromjese~ju. Abortivna procedura nosi veliki rizik po zdravqe i `ivot `ene. U posqedwih 10 godina vi{e od 700.000 `ena u svijetu umrlo je od posqedica poba~aja. Fatalni ishodi nastali u toku i poslije poba~aja mogli su biti izbjegnuti primjewivawem adekvatnih kontrceptivnih metoda. Istina, u sredinama gdje je visoka stopa nataliteta, pod uticajem drugih slo`enih okolnosti, abortusi nisu jo{ tako u~estali, jer se `ene prije odlu~uju na ra|awe neplaniranog i ne`eqenog djeteta, nego na prekid trudno}e.Tehnika arteficijalnog poba~aja prvenstveno zavisi od starosti trudno}e. Kada trudno}a nije starija od {est nedjeqa mo`e se prekinuti samo usisavawem materice, a ako je trudno}a ve}a, onda se poslije odgovaraju}e dilatacije kanala grli}a materice abortus vr{i ili metodom aspiracije ili metodom evakuacije i kireta`e. Abortus nije zahvat sa ~ijom se primjenom po~elo u novije vrijeme, instrumenti za kireta`u postojali su jo{ u doba Starih Grka i Rimqana. Tehnika usisavawa sadr`aja materi~ne {upqine, me|utim, novijeg je datuma i po~ela se primjewivati u Kini, zatim u Sovjetskom Savezu, a na{i ginekolozi su se sa ovom metodom upoznali na kongresu u Moskvi 1963. godine i od tada se primjewuje i kod nas. Prekid trudno}e je izuzetno ozbiqna i opasna intervencija koja mo`e biti pra}ena mnogim komplikacijama. Najva`nije neposredne i rane opasnosti od poba~aja, bez obzira ko, kako i na koji na~in izvr{i prekid trudno}e su sqede}e: povreda materice i wenih okolnih organa rascijepom ili probojem, obilna i te{ka krvarewa iz raskinutih i pro{irenih krvnih `ila materice i okolnih organa koja mogu biti smrtonosna, infekcije koje mogu da budu ograni~enog obima na same polne organe i malu karlicu, ili infekcija mo`e da bude op{ta, prodorom bakterija, ponekad i u krvne i limfne `ile. To je sepsa koja mo`e, ~esto, da se zavr{i smr}u `ene. Ove neposredne posqedice namjernog poba~aja, javqaju se ve} u toku samog prekida trudno}e, ili neposredno poslije wega i nisu jedine opasnosti koje prijete `eni.To je prije svega opasnost da `ena poslije poba~aja ostane neplodna, zatim dugotrajna i neprijatna hroni~na zapaqewa jajnika i wihove okoline, poja~ano bijelo prawe itd. Zbog toga mora se naglasiti da je: poba~aj najopasniji kad ga vr{i nestru~wak, ali je opasan i kad ga vr{i najboqi stru~wak u najboqoj medicinskoj ustanovi, zato je pravovremeno vaspitawe za humane odnose me|u polovima i odgovorno roditeqstvo i sprovo|ewe savremenih mjera kontracepcije jedino ispravan na~in da se izbjegnu sve opasnosti od poba~aja.
Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa mo`ete poslati elektronskim putem na adresu: semberske@spinter.net
18
HRONIKA / OGLASI
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
OSMI DIO PISMO ^ITALACA
BO[KO M. KI]ANOVI]: IZ PRO[LOSTI SEMBERIJE
POSQEDWI ^OBAN U LUGU KO SE USU\UJE?
osqedwi ~oban u Lugu bio je ~i~a S. Ki}anovi} (1900) zvani Ika. Bio je poznat kao miran, bistar i sna`an ~ovjek. Mnogi su bili svjedoci kako iz skladi{ta `ita na Ra~i, prenosi na brodove po tri vre}e p{enice, a u cijeloj okolini te{ko mu je bilo na}i parca u nadvla~ewu klipa. U mladosti je bio cijewen i
P
tra`en kao vje{t rukovalac vr{alica ,,parwa~a’’, te je ~esto radio na Tanasi}a vr{alici u Sremu i jo{ nekim mjestima. Jo{ poznatiji je bio u vje{tini i umije}u svirawa na nekoliko `i~anih i duva~kih in-
strumenata. I u zarobqeni{tvu u Wema~koj mu je dobro i{lo poznavawe i odr`avawe poqoprivrednih ma{ina i opreme. I dok su mnogi po dolasku iz zarobqeni{tva donosili obu}u, odje}u, satove, bombone, kafu i {e}er i druge razne sitnice, ~i~a Ika je donio orginalni klarinet wema~ke proizvodwe. Imao je smisla i za pri~e iz
starina, o vilama, vukodlacima i drugim sli~nim do`ivqajima, te je uvijek privla~io pa`wu djece, ali i odraslih, jer je pri~o ubjedqivo i sugestivno djelovao na slu{aoce. U pedeset i nekoj godini `i-
vota ostade sam i zapade u oskudicu i neima{tinu. Pristade da ~uva u Lugu stotinu i ne{to sviwa, vlasni{tvo Seqa~ke radne zadruge ,,Jedinstvo’’ Brodac. Stanovao je u kolibi u {umi ,,@estike’’. Koliba je bila zidana, vlasni{tvo Du{ana Ki}anovi}a, jednog od najbogatijih doma}ina stare Jugoslavije, koja je slu`ila ~obanima. Hranio se ribom, vo}em, povr}em, gqivama i jajima divqih pataka sve dok se nije udala, najmla|a k}i Ru`a, koja je po nama ~obanima slala mu u`inu i poneku namirnicu. Najvi{e nam ga je bilo `ao u predve~erje, kada smo se sa stokom vra}ali u selo, a on sam ostaje u {umi. Dugo i bez rije~i je gledao za nama. A kad zamaknemo iza prve okuke, na ,,Bunarima’’, nastavqao je da nas prati sjetnim melodijama frule ili dvojnica, ~iji su nas zvuci stizali sve do Tanasi}a ,,Lisi~ije grede’’, blizu sela. Tek nakon desetak godina, shvatio sam da je u tim sjetnim zvucima u predve~erje, osim li~ne sjete i tuge, bilo i istinske simbolike o predve~erju jednog na~ina `ivota, koji je vjekovima trajao, a tih godina je neumoqivo i sve ubrzanije nestajao i odlazio u nepovrat. Simbolike `ivota koji je odlazio u istoriju. Savvski i Lugg, jul li 1950-aapri il 1994. godi ine. Kraj...
Bosna i Hercegovina Republika Srpska
OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0 - Dn - 09 -001-004 U Bijeqini, dana 03. 07. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-001 004, po zahtjevu ZAJEDNICA ETA@NIH VLASNIKA ZGRADE (UL. DIMITRIJA TUCOVI]A br. 23 i br. 25) Bijeqina, zastupane po ZGO ,,GEO-VIN’’ Bijeqina, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarska parcela broj: 3033/1 po kulturi dvori{te u povr{ini od 959 m2 upisana u Pl. 832 k.o. Bijeqina 2.
o se usu|uje govoriti o novoj stopi PDV-a u smislu pove}awa, kada ovaj narod treba da o~ekuje smawewe da ne bi do kraja bio dotu~en. Jo{ ga dr`i ta nada, a oni koji nisu ni{ta u~inili na oduzimawu kupqenih diploma, oduzimawu nelegalno ste~enog bogatstva, davawu dividende na dionice od famoznih vau~era i da ne nabrajam, samo bi da {to prije uve}aju buxet, kako wihove ogromne plate ne bi bile umawene. Urazumite se vi, koji skoro ni{ta niste dobro donijeli ovom narodu i koji, kad vas natjeraju, donosite nekakve zakone koje skoro niko ne po{tuje, sem ako eliti donose privilegije i dobit. Ne isku{avajte vi{e svoj narod! Zar mislite da se nepravda mo`e trpjeti u nedogled? Moraju li ne~ija djeca biti bez posla u najboqim godinama, pa i moja, dok tamo sjede neki sa kupqenim diplomama, postav-
K
qeni po strana~koj mo}i i primaju platu. Treba li u nekim porodicama da rade tri i ~etiri ~lana, a u ve}ini porodica ni jedno, bez obzira {to imaju kvalifikacije? Ho}ete li se urazumjeti prije no {to natjerate mase da vas {ipkama i {tapovima otjeraju sa polo`aja? Ne mo`e me utje{iti ni vjest da se kona~no zna ubica onog ko je zastupao pravdu u Parlamentu po cijenu `ivota i da }e biti su|ewe tom \or|u @drale. Mislim da je to je moglo biti poznato i 2000. godine, a onda za osam godina da se ostvari i ono {to je pokojni Mauzer govorio, da se oduzme onima koji su nepravdom stekli, a da se da zaslu`nima u ratu. Novac ~esto nosi prokletstvo onima koji ga previ{e imaju, a bijedu onima koji ga nemaju. Imajte mjere vi ostra{}eni, pa da `ivimo kao qudi. Druga~ije ne bi smjelo i ne mo`e! Stoja Josi}, Br~ko
IZ MATI^NOG
UREDA
O D 1 9 . 0 8 . 2 0 0 9 . D O 2 6 . 0 8 . 2 0 0 9. g o d .
R O \ E N I OD 19.08.2009.DO 26.08.2009.GOD. Stevanovi} \or|e, sin Slavi{e i Qupke, Tahirovi} Rajfa Laura, k}i Suade, Skomorac Tea, k}i Nevresa i Nine, [abanovi} Almir, sin Samira i Xenite, Savi} Elena, k}i Zorana i Stanke, Riki} An|ela, k}i Vladimira i Milke, Kosti} Matej, sin @arka i Aleksandre, Kova~i} Andrea, k}i @ivka i Dragane, Manxi} Elma, k}i Ibrahima i Nermine, Vukovi} Danijel, sin Du{ka i Nevenke, Bajri} Ajdin, sin Samira i Xenite, Ostoji} Darija, k}i Pantelije i Mirjane, Ivanovi} Ana, k}i Mladena i Dijane, Jugovi} Jelena, k}i Mom~ila i Katarine, Peri} Milo{, sin @ike i Stojanke, Stjepanovi} Bojan, sin Du{ana i Julije, Ostoji} Damjan, sin ^edomira i Jelene, \uki} Stefan, sin Perice i Milene, Peri} Stefan, sin Milovana i Sla|ane, Jovanovi} Na|a, k}i Dragana i Tawe, Gavrilovi} Sla|an, sin Radislava i Jelice, Petrovi} Mi{o, sin Gorana i Du{anke, Staji} Simon, sin Du{ka i Dejane, Mujkanovi} Husejin, sin Kenana i Selme, Marjanovi} Stefan, sin Bori{e i Dragane, Marjanovi} Kristina, k}i Bori{e i Dragane, Radovanovi} Marko, sin Neboj{e i Dragane, Hamzi} Amer, sin Refika i Mirsade, Mati} Viktor, sin Mladena i Sla|ane, Elez Mladen, sin Wego{a i Milene, Vulovi} Mia, k}i Milana i Mirele, @ivanovi} Mihajlo, sin Milana i Mladenke, Vujovi} Isidora, k}i Bojane, Ostoji} David, sin Cvijetina i Danijele.
V J E N ^ A N I OD 19.08.2009.DO 26.08.2009.GOD.
Po podacima katastarske evidencije kao korisnik dru{tvene svojine u Pl. 832 k.o. Bijeqina 2 upisan je SUP Bijeqina-Zgrada stanice milicije sa dijelom 1/1.
Maki} Sini{a i Mitrovi} Sandra, Plakalovi} Dragan i Kerovi} Danijela, Gorowa Sr|an i Manojlovi} Tawa, Peji} @eqko i Cacanovi} Tawa.
U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka kao nosioci prava zajedni~ke svojine na predmetnom zemqi{tu bi}e upisane Zajednice eta`nih vlasnika (Ul. Dimitrija Tucovi}a br. 23 i br. 25) Bijeqina.
UMR LI OD 19.08.2009.DO 26.08.2009.GOD.
Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.
Sejdo H. Hajdi}, ro|. 1939, \uro Kalini}, ro|. 1946, Mejra Zul~i}, ro|. 1951, Vaso Nikoli}, ro|. 1953, Nedo Pavlovi}, ro|. 1951, Milivoje Maksimovi}, ro|. 1947, Petra Manojlovi}, ro|. 1935, Ilija Pavlovi}, ro|. 1938, \or|ije Staji}, ro|. 1940, Ratko Te{i}, ro|. 1936, Petko Marinkovi}, ro|. 1926, Veqko Jovanovi}, ro|. 1957, Branko Simi}, ro|. 1924, Jela Gavri}, Milorad Petrovi}, Salko Alimanovi}, ro|. 1953, Bosa Gaji}, ro|. 1942, Milorad Jurkovi}, ro|. 1924, Ivana Despotovi}, ro|. 1925, Qubica Maksimovi}, ro|. 1928, Natalija Gli{i}, ro|. 1925. godine.
HRONIKA / OGLASI
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009. TRI DECENIJE SEMBERSKIH NOVINA Priprema: TODOR NIKOLI]
Ul. Svetog Save br. 86 Bijeljina TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432
NOVO BIJEQINA KU]E
KREDIT ZA MELIORACIJU Iz Va{ingtona se vratila jugoslovenska delegacija, koju je predvodio dr Obrad Piqak, sekretar za finansije u Izvr{nom vije}u SR Bosne i Hercegovine, koja je uspje{no zavr{ila pregovore sa Me|unarodnom bankom za obnovu i razvoj o u~e{}u ove institucije u finansirawu projekta navodwavawa oko 17.000 hektara poqoprivrednog zemqi{ta u Semberiji. Ukupna vrijednost ovih radova iznosi}e 75 miliona dolara, od ~ega }e Me|unarodna banka u~estvovati s kreditom od 34,5 miliona dolara. Melioracija }e obuhvatiti ~etiri petine zemqi{ta u privatnom vlasni{tvu, tako da se o~ekuje da }e individualni proizvo|a~i jo{ vi{e razviti kooperaciju sa dru{tvenim sektorom. (S. novine, godina III, broj 33, datum: 15. april 1982. godine)
SVI U AKCIJU Na inicijativu Op{tinske komisije za prostorno ure|ewe, stambeno-komunalne poslove i urbanizam bi}e organizovan niz aktivnosti u okviru {ire akcije "Mjesec dana ~isto}e". [tab koji treba da sa~ini program aktivnosti i organizuje provo|ewe mjera ~i{}ewa i ure|ewa javnih povr{ina u svom sastavu ima predstavnike svih dru{tveno-politi~kih organizacija, mnogih radnih organizacija, a ~lanovi {taba su i op{tinski komunalni i sanitarni inspektori. Akcija "Mjesec dana ~isto}e" traja}e od 1. do 30. maja i za to vrijeme sve javne povr{ine u naseqenim mjestima op{tine Bijeqina treba da budu o~i{}ene i ure|ewe. Posebni zadaci u okviru ove akcije dati su omladinskim organizacijama u mjesnim zajednicama, omladini i pionirima u sredwim i osnovnim {kolama. U akciju su ukqu~ene i Komunalna radna organizacija "4. juli" i "Angrosirovina". Novina u odnosu na dosada{we akcije je u tome {to }e se ove godine posebna pa`wa posvetiti sakupqawu sekundarnih sirovina svih vrsta, {to }e istovremeno donijeti korist privredi, a isto tako za{tititi ~ovjekovu okolinu i urediti na{e `ivotne i radne sredine. (S. novine, godina III, broj 33, datum: 15.april 1982. godine)
SAVEZNA AKCIJA "SEMBERIJA 82" Ovogodi{we omladinsko qeto po~iwe u cijeloj zemqi prvih dana juna. Ove godine, iz svih krajeva na{e zemqe sti}i }e mladi i na Saveznu omladinsku radnu akciju "Semberija 82". Mladi }e raditi na projektu komasacije na podru~ju dvije katastarske op{tine: Batkovi} i Dowi Brodac. Me|u u~esnicima SORA "Semberija 82" bi}e i djeca na{ih radnika privremeno zaposlenih u inostranstvu. Sve pripreme za ovu akciju odvijaju se punom dinamikom, tako da }e Dom u~enika Poqoprivredne {kole biti spreman prve sedmice juna da primi brigadire prve smjene iz [ibenika, Sarajeva, Beograda, Skopqa, Qubu{kog i Republi~ke konferencije Saveza gorana BiH. U drugoj smjeni na akciji }e biti mladi iz Mostara, Sarajeva, Kola{ina, Murske Sobote, Bujanovca i brigada djece na{ih radnika iz Dizeldorfa. U tre}oj smjeni dolaze mladi iz ^elinca, Bosanske Krupe, Prwavora, Kiseqaka, Apatina i jedna brigada iz SAP Kosova. Omladinska radna brigada "Heroji Semberije" ve} po~etkom juna odlazi na SORA "Sarajevo 82" gdje }e raditi na ure|ewu terena za Zimske olimpijske igre 1984. godine, dok }e ORB "Alija Alijagi}", koja obiqe`ava desetogodi{wicu postojawa, u~estvovati na SORA "Sutjeska 82". (S. novine, godina III, broj 35, datum: 15. maj 1982. godine)
19
1.KNEZ IVO OD SEMBERIJE Ku}a 9x12 (prizeme, visoko potkrovqe), c.grijawe + pom. zgrada 15x5 (dvosoban stan sa gara`om), Na placu od 500 m2 (ogra|eno) CIJENA: 125.000 KM 2.LAZE KOSTI]A Ku}a 10x7 (prizemqe, sprat) Odmah useqiva, + pom. objekat Na placu od 230 m2 CIJENA: 75.000 KM 3.HERCEGOVA^KA Ku}a 13x8,50 (podrum, prizemqe, visoko potkrovqe) Nova gradwa, kompletno opremqena, Na placu od 463 m2 CIJENA: 150.000 KM
BIJEQINA STANOVI 1.KRAQA DRAGUTINA Stan P=73 m2, IV sprat. + gara`a 6x3 CIJENA: 61.000 KM 2.BORISA PASTERNIKA Stan jednosoban P=27 m2, I sprat, nov, odmah useqiv CIJENA: 1.450 KM/m2 3.CARA URO[A Stan P=40 m2, nov odmah useqiv, prizemqe CIJENA: 1.300 KM/m2
POSLOVNI PROSTORI 1.PAVLOVI]A PUT Poslovno stambeni objekat (200 m2 poslovnog i 100 m2 stambenog prostora) U funkciji, sve dozvole, Na placu od 3800 m2 CIJENA: 395.000 KM
PLACEVI 1.RAJE BANI^I]A Poqoprivredno zemqiste P=6000 m2 CIJENA: 13.500 KM
SEOSKA DOMA]INSTVA 1.PATKOVA^A Ku}a 13x11 (prizemqe, visoko potkrovqe), c.grijawe + gara`a, nova gradwa, odmah useqiva, Na placu od 500 m2 CIJENA:110.000 KM
2.DVOROVI Ku}a 9x7, prizemna, nova gradwa + spratni pom. objekat (stan, radionica) + ostali pomo}ni objekti Na placu od 1430 m2 CIJENA: 85.000 KM
EKSTRA POVOQNO
3.IVE ANDRI]A Stan P=68 m2, I sprat, ekstra izvedba + klima, eta`no (podno) grijawe, CIJENA: 105.000 KM 95.000 KM 4.LAZE KOSTI]A Stan P=43,50 m2, I sprat, CIJENA: 1.150 KM/m2 1.100 KM/m2
BIJEQINA - KU]E
BIJEQINA LOKALI
1.NIKOLE SPASOJEVI]A 2 ku}e, + qetna kuhiwa, Na placu od 750 m2 CIJENA: 140.000 KM 120.000 KM 2.BORISA PASTERNIKA Ku}a 8x9 (podrum, prizemqe, sprat) Nova ku}a, na placu od 230 m2 CIJENA: 190.000 KM 170.000 KM 3.PANTELINSKA Ku}a 12,80x10,5 (podrum, prizemqe, sprat, potkrovqe) Na placu od 480 m2 CIJENA: 125.000 KM 120.000 KM 4.LAZE KOSTI]A Ku}a 10x9 (prizemqe, visoko potkrovqe) + qetna kuhiwa 10x5 Na placu od 620 m2 CIJENA: 150.000 KM 140.000 KM 5.MAJEVI^KA Ku}a 9x8, prizemna, nova, nedovr{ena + starija ku}a, Na placu od 358 m2 CIJENA: 90.000 KM 85.000 KM 6.SOKOLSKA Ku}a ukupne stambene povr{ine 150 m2 (dupleks) + qetna kuhiwa, Na placu od 400 m2 CIJENA: 110.000 KM 90.000 KM
1.VIDOVDANSKA Lokal P=26 m2, prizemqe, CIJENA: 2.000 KM/m2 1.400 KM/m2 2.TRG \ENERALA DRA@E Lokal P=68 m2, u funkciji, ekstra lokacija, CIJENA: po dogovoru
PLACEVI 1. TRWACI Zemqi{te P=11.000 m2 (uz magistralni put BN-Ra~a) Mogu}a parcelacija, dozvoqena gradwa CIJENA: 10 KM/m2 8 KM/m2 2.PAVLOVI]A MOST - Drina Parcela P=10.000 m2 CIJENA: 60.000 KM 50.000 KM 3.PAVLOVI]A MOST Plac P=500 m2, + temeqi 9x6 CIJENA: 26.000 KM 24.000 KM
SEOSKA DOMA]INSTVA 1.BALATUN Ku}a P=40 m2,prizemna + pom.objekat P=47 m2, na placu od 440 m2 + vo}wak P=976 m2 + obradivo zemqi{te P=2005 m2 CIJENA: 25.000 KM 18.500 KM
BIJEQINA STANOVI 1. @RTAVA JADOVNOG Stan P=49,5 m2, I sprat, nov, odmah useqiv, CIJENA: 1.600 KM/m2 1.400 KM/m2 2.@RTAVA JADOVNOG Stan P=56,5 m2, I sprat, nov, odmah useqiv, CIJENA: 1.600 KM/m2 1.400 KM/m2
OSTALA MJESTA 1. SIMIN HAN Ku}a 10x11,50 (prizemqe, sprat, visoko potkrovqe) Prazna, useqiva + pomo}ni objekti (gara`a, su{nica...) Na placu od 1000 m2 (na gl. putu) CIJENA: 160.000 KM 140.000 KM
AD K OMUNALAC, Ul. M ilo{a C rwanskog b r 7 Centrala : 0 55/210-11 47, 2 08-00 24, F aks: 0 55/206-66 01
z a j e d n o z a ~i s t i j i g r a d z a q e p {u s e m b e r i j u ! Po{tovani korisnici na{ih usluga, pla}ajte ra~une za odvoz sme}a, da bi ste izbjegli neprijatnosti i doprinijeli da nam `ivotna sredina bude ~istija.
S po{tovawem ! A D , , K o m u n a l a c ’’ B i j e q i n a
20
HRONIKA / OGLASI
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
DEVET DECENIJA GIMNAZIJE ,,FILIP VI[WI]" U BIJEQINI
SVJETIONIK INTELEKTUALNOG @IVOTA BIJEQINE
ubileji su divan ~as da sa visina i qepota pro{losti nanovo opijemo se snovima i vizijama jo{ humanije i plemenitije budu}nosti danas i ovdje. Na tim matricama kulturne ba{tine i horizontima pedago{kog kosmosa bacamo malo svjetlosti u riznicu i sada{wost izuzetnog pedago{kog i kulturnog hrama u Semberiji - Gimnaziju "Filip Vi{wi}" u Bijeqini. Jer, ove godine navr{ava se devet decenija od kako je 12. septembra 1919. donijeto rje{ewe da se u Bijeqini otvori ni`a ~etvororazredna Gimnazija. Istorija pedago{kih institucija ovog ranga i profila, po
J
mali Prodajem auto,,mazda 626’’ 1986. godi{te dvije hiqade kubika (neregistrovana u voznom stawu). !: 065/311-522 ***** Prodajem stan veli~ine 72 m u strogom centru Bijeqine (kod crkve), renoviran. Cijena po dogovoru. !:065/664-917 ***** Dajem ~asove engleskog i holandskog jezika. !:062-751-288 ***** Tra`im ~ovjeka za brak, starosti od 65 do 70 godina. Obezbije|en stan u Velikoj Obarskoj. Molim bez SMS poruka ! 066/175-407. ***** Prodajem izuzetno povoqno elektro mlin za kruwewe i mqevewe `itarica. !:055/202-628 ***** Prodajem ku}u sa centralnim grijawem, dvori{tem i gara`om.
pravilu predstavqa stoqetni dio istorije {kolstva, ne samo u jednom gradu, nego u regionu, pa i {ire.Ta privilegija pripada i bijeqinskoj Gimnaziji "Filip Vi{wi}", o kojoj su zaslugom kulturnih i pedago{kih poslenika i stvaralaca objavqene tri kwige: "Gimnazija u Bijeqini 1919-1979.", deset godina kasnije dodatak "Gimnazija u Bijeqini 1919-1989." i "80 godina Bijeqinske Gimnazije (1919-1999.)". Nacionalna istorija pedagogije na semberskim i {irim prostorima u hronici, qetopisu, zbornicima, monografijama i drugim izvorima, a zatim u djelima svojih profesora i u~enika
oglasi Cijena po dogovoru. ! 055/209-133 ***** Izdajem dvosoban stan sa klimom i centralnim grijawem u centru Bijeqine. !: 061/616-276, 065/187-172 ***** Prodajem dvosoban stan. Cijena po dogovoru. !: 065/187-276 ***** Prodajem nov neuseqen trosoban stan 79 m2 u Ulici Filipa Vi{wi}a, na prvom spratu sa ugra|enom i opremqenom kuhiwom, c.g. i podrumskom prostorijom. Cijena 55.000,000 Eura. !: 055/255-264 ***** Prodajem plac 600 m2 pored puta na raskrsnici Koridor-Qeqen~a sa kompletnom infrastrukturom. Plac je pogodan za poslovnu i stambenu izgradwu. !: 055/255-264 *****
predstavqa impresivno bogatstvo za istra`iva~e i sledbenike prosvetiteqske i emancipacijske misije Gimnazije "Filip Vi{wi}", Narodne biblioteke "Filip Vi{wi}", U~iteqske {kole i drugih {kolskih i kulturnih institucija. Studenti i profesori Pedago{kog fakulteta u Bijeqini u ovim institucijama, imaju bogate izvore o idejama i dometima u stvarawu {kolskog sistema i razvoju pedago{ke ba{tine, pou~ne za dana{we i budu}e reforme vaspitawa i obrazovawa. Velika je {teta {to u studijskim planovima u~iteqskih - pedago{kih fakulteta nema mati~nog predmeta "Istorija pedagogije", a u Bijeqini ne postoji ni Pedago{ki muzej za podizawe pedago{ke profesije na vi{i nivo kompetentnosti za katedrom. Kao pripadnik generacije u~enika, koja je po odluci Ministarstva prosvjete NR BiH od 1949. godine pri potpunoj Gimnaziji u Bijeqini oformilo Pripremni u~iteqski te~aj, dvije godine imala skra}eno {kolovawe u Gimnaziji, od 1950. do 1954. zavr{ili smo jo{ ~etiri godine {kolovawa za u~iteqe. Dakle, na{a prva generacija {est godina se {kolovala za u~iteqski poziv, i to dvije godine u Gimnaziji i ~etiri godine u U~iteqskoj {koli.
Sticawem okolnosti u 2009. obiqe`ava se jubilej 90 godina od osnivawa Gimnazije "Filip Vi{wi}", 60 godina od po~etka {kolovawa u~iteqa u Gimnaziji po odluci Ministarstva prosvjete i 55 godina od diplomirawa prve generacije U~iteqske {kole u Bijeqini. Tim povodom su odr`ani od 26-27. juna 2009. u Bijeqini Prvi susreti generacija U~iteqske {kole (1950-1972). To su godine i decenije kada je Bijeqina postala jo{ zna~ajniji i kulturni centar u sjeveroisto~noj Bosni i Hercegovini. Listaju}i monografiju "80 godina Bijeqinske Gimnazije (19191999), koja govori o istorijatu privrednog i kulturnog razvoja Semberije, o vremenu prije nastanka Gimnazije, mjestu Gimnazije u obrazovnom sistemu Jugoslavije i BiH, zatim o Gimnaziji izme|u dva svjetska rata, te o razvoju Gimnazije u posqedwim decenijama, name}e se osje}aj ponosa {to pripadamo generacijama koje su u ovom hramu znawa i kulture kasnije otvarale vrata pedago{ke profesije u brojnim u~ionicama seoskih i gradskih {kola. Ostaje trajni zadatak svim generacijama i novim istra`iva~ima da prodube saznawa o ovom semberskom svetioniku {kolstva i kulture-zarad sqedbenika za katedrama i vaspi-
SEMBERSKIH Prodajem 6003 m2 gra|evinskog zemqi{ta u komadau u Ulici Semberskih ratara (put za Batkovi}), cjena po dogovoru. Zvati poslije 20 ~asova. !: 055/209-959 ***** Prodajem plac 707 m2 sa temeqom (9x8) u Ulici Raje Bawi~i}a kod fabrike ,,Sava’’. Zvati poslije 20 ~asova. !: 055/209-959, 00496948445208 ***** Povoqno izdajem lokal kod Bleda veli~ine 44 m2. !: 065/512-993, 065/524-746 ***** Izdajem nov nenamje{ten jednosoban stan 36 m2 u strogom centru Bijeqine. !: 055/201-047 ***** Izdajem dvosoban stan u Novom Sadu u blizini Medicinskog fakulteta. ! 065/616-208 ***** ^uvala bih djecu ili stariju osobu u Bijeqini. !: 055/204-668
***** Prodajem dvije ku}e na istom placu u centru grada u Ulici Knez Ivo od Semberije br. 10. !: 055/553-226 ***** Povoqno prodajem nov usisiva~-RANBOW, pogodan za sve vrste pru`awa usluga po stanovimaku}ama, prawe, usisavawe (tepiha, kau~a, prawe plo~ica). ! 065/438-944, 055/201-345 ***** Usamqen mu{karac tra`i slobodnu `enu od 50 do 55 godina radi zajedni~kog dru`ewa, mogu} i brak. !: 055/207-642 ***** Upoznao bih `enu od 45 do 60 godina, radi braka, koja je stambeno zbrinuta (moja penzija je 600 KM). ! 065/844-313 ***** ^uvala bih djecu u svojoj ku}i. ! 065/261-155 ***** Prodajem polovnu
tanika u u~ionicama i van wih. Pedago{ki pokret Srbije, ~iji sam predsjednik, je na [estom Vukovom pedago{kom saboru, osmog novembra 2008. u Loznici, Gimnaziji "Filip Vi{wi}" iz Bijeqine (pored NB biblioteke "Filip Vi{wi}", "Semberskih novina" i dr.) dodijelio priznawe - Poveqa "Filip Vi{wi}". U obrazlo`ewu `irija ovo visoko priznawe bijeqinskoj Gimnaziji dodijeqeno je, prije svega, za: rezultate u vaspitno-obrazovnom radu i kulturnom djelovawu koji je svrstavaju u najva`nije pedago{ke institucije Semberije i najuspe{nije gimnazije u Republici Srpskoj. Kolektiv profesora i u~enika ostvarili su i u nastavi i u javnom djelovawu domete koji su duboko humane vrijednosti. Gimnazija "Filip Vi{wi}" i daqe je svijetla ta~ka intelektualnog `ivota Bijeqine i RS, posebno u~e{}em u manifestacijama "Vi{wi}evi dani". Bijeqinska Gimnazija "Filip Vi{qi}", do jubileja i poslije wega, traje, funkcioni{e, vr{i visoku misiju visokih dometa, nastavqa da slu`i obrazovawu, nauci i kulturi RS, Semberiji, prije svega, a op{tinske i republi~ke vlasti imaju dodatnu obavezu da podr`e ovaj brend. Drago T. Panti}
NOVINA frezu, cijena 550,00 KM. ! 066/175-407 ***** Povoqno prodajem vikendicu pored Drine u Amajlijama. Cijena po dogovoru. ! 055/351-071 00381-63-353631 ***** Prodajem ku}u u Patkova~i veli~ine 8x8, 5000 m2 placa, struja, voda, telefon. Cijena 65.000,00 KM. !: 065/946-132 ***** Prodajem motor ,,jamaha ma`esti’’ 125 kubika, 1998. godi{te. !: 065/549-095 ***** Izdajem ku}u 94 m2 sa dvori{tem, podrumom, prikqu~en telefon i kablovska u Ulici Nedeqka ^abrilovi}a broj 2 (kod ,,Mileta Pekara’’). !: 065/829/432 *****
^ITUQE
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009. Dana 02. septembra navr{ava se deset godina od tragi~ne pogibije na{ih dragih i voqenih
DABI] VLADIMIR VLADO 06.11.1980-0 02.09.1999.
MARJANOVI] DARKO MAKI 19.12.1980-0 02.09.1999.
Dani i godine {to prolaze, ne donose utjehu i zaborav, nego sve ve}u bol, jer vas tako dugo nema PORODICA DABI] Prvog septembra 2009. godine je godina dana od kada nije sa nama na{a draga supruga, majka, baka...
21
TU@NO I BOLNO SJE]AWE NA NA[E NAJDRA@E
DABI] VLADIMIR VLADO 02.09.1999-002.09.2009. Tvoji: sestra BIQA, mama @IVADINKA , dejka VLADIMIR i keka DANKA sa porodicom
DABI] SPASOJA SPASO 04.07.2002-002.09.2009. Tvoji: k}erka BIQANA, supruga @IVADINKA, otac VLADIMIR i sestra DANKA sa porodicom
Dana 26. avgusta navr{ilo se dvije godine od smrti na{e drage supruge, majke i bake
DABI] DU[ANKA 15.08.2003-002.09.2009. Tvoji:suprug VLADIMIR, snaha @IVADINKA, unuka BIQANA i k}erka DANKA sa porodicom
Znam da ne}e{ do}i, a ~ekam... Znam i da }emo se sresti, ko zna gdje i ko zna kad... Javi}e{ se meni, iznenada i naglo: ,,MAMA BUDO’’
DESANKA NOVAKOVI] (1931-2 2008) 15.10.2009. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{e drage }erke, sestre, tetke...
BO@ICE NOVAKOVI] (1955-22007) S qubavqu i po{tovawem ~uvaju uspomenu na Vas. PORODICE NOVAKOVI] i JOVI^EVI]
IN MEMORIAM
Petog septembra navr{ava se pet godina od kada si oti{la od nas bez pozdrava. Vrijeme ne lije~i rane i ne ubla`ava bol, ovo je pozdrav koji ne ~uje{ i suze koje ne vidi{. Neka Te u ti{ini vje~nog mira prati na{a qubav ja~a od zaborava.
Tvoji: suprug @eqko, k}erke Sandra i Suzana, tata Mi}o, mama Novka i brat Jovica sa porodicom
Samo tvoja mama BUDA
IVONA BAJO
SVJETLANA BLAGOJEVI]NASTI] 13.02.1973-0 05.09.2004.
Dana 28.08.2009. godine, obiqe`ava se 40 dana od tragi~ne smrti na{eg i va{eg an|ela. Pomen }e se odr`ati na Gradskom grobqu Pu~ile.
MATI] STANE 26.08.2007-226.08.2009. Rije~i su suvi{ne da bi se iskazala bol za onim koga volimo, samo mi znamo koliko nam nedostaje{. Od smrti Te nismo mogli sa~uvati, ali vje~no }e{ `ivjeti u na{im srcima. TVOJA PORODICA
IVONA BAJO
Svvako od nas u svom m `ivotu, ima po neku Ivon nu. On ni sre}n niji i imaju ih i vi{e. Dobro ih ~uvvajte, buddite uz wih. @eli im im da ostan nu si igurn ne i sre}n ne. Mi i smo imali i sam mo jeddnu Ivon nu. Sadd je vi{e nem mam mo...
Dana 31. avgusta 2009. god. navr{ava se 15 godina od smrti na{eg
IME I PREZIME
TEKST DIKO ^OBI] 2004-22009. Postoji ne{to {to ne umire, a to je qubav i sje}awe na Tebe.
Supruga QIQANA i k}erka MILICA
RADENKA RAJKA NIKOLI]A ^uvamo ga u sje}awu i uspomenama. Supruga MARA, sinovi PREDRAG i NENAD, snahe TAWA i MARIJA, unuka MARIJA i unuci NOVAK i ALEKSANDAR
Atinska 2, Bijeqina
22
SPORT
Sport
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
RADNIK SLAVIO (3:0) PROTIV QUBI]A U PRWAVORU
TRI GOLA FILIPA VUJI]A QUBI] 0 P RADNIK 3
unih jedanaest godina fudbaleri Radnika ~ekali su gostuju}i trijumf protiv Qubi}a, ali ~ekawe se isplatilo, po{to su nakon ubjedqive pobjede (3:0) na stadionu u Prwavoru, preuzeli lidersku poziciju na tabeli. Tri boda osvojena na vru}em gostovawu imaju i dodatnu vrijednost, jer su potvdila da se Radnik nalazi u dobroj formi, koju su mnogi osporavali nakon te{ko izborenog trijumfa u prvom kolu u me~u sa Romanijom. - Mislim das smo bili boqi rival svih devedeset minuta i da na{em trijumfu niko ne mo`e staviti bilo kakvu zamjerku. Igrali smo strpqivo od po~etka do kraja, a kada smo u 72. minutu prvi put na~eli mre`u dobrog golmana Sari}a bilo je jasno da }emo ostvariti pozitivan rezultat. Do kraja postigli smo jo{ dva pogotka i ostvarili ubjedqiv trijumf, ka`e trostruki strijelac i kapiten Radnika Filip Vuji}. Mladi napada~ je ve} tre}u sezonu prvotimac u klubu u kome je i zapo~eo igra~ku karijeru, a ovo mu je prvi het-trik. Naravno, radostan je zbog toga. - Nije lako posti}i tri gola na utakmici, pogotovo u gostima. Bio sam koncentrisan, a mnogo su mi pomogli i saigra~i jer bez wihovih asistencija ne bi bilo ni pogodaka. Nadam se da sam razbio maler koji me je dugo pratio u stopostotnim si-
Filip Vuji} u akciji
STRIJELCI: 0:1 Vuji} (72), 0:2 Vuji} (80), 0:3 Vuji} (88), stadion: Qubi}a, gledalaca: 400, sudija: Robert [ormaz (Bawa Luka), pomo}nici: Dragan Petrovi} i Goran ]eji} (oba iz Bawa Luke), delegat: Nikola Daki} (Novi Grad), `uti karon: Ga{evi} (Radnik). Igra~ utakmice: Filip Vuji} (Radnik). QUBI]: Sari}, Simi}, Blagojevi}, @e`ak (od 79. [u{ak), Pezer, Prodanovi}, Deket, Balaban, Kraji{nik (od 88. Mirkovi}), Segi}, Vasi}. Trener Slavoqub Nikoli}. RADNIK: \or|i}, \uri}, Ostoji}, Takovac, Sapawo{, Joki} (od 74. Jefti}), Pavi}, Ga{evi}, Vuji}, Milutinovi} (od 46. Vasi}), Sajtanovi} (od 71. Niki}). Trener Nikola Bala.
tuacijama i da }e ovo biti po~etak moje golgeterske serije, ali i serije dobrih rezultata Radnika. Veliki broj kvalitetnih igra~a oti{ao je iz kluba, ali opet imamo ekipu koja }e biti u vrhu tabele, tvrdi, junak trijumfa Bijeqinaca na gostovawu u Prwavoru. U narednom kolu Radnik je doma}in Kozari, ekipi koja je u prethodna dva gostovawa odnijela ~itav plijen iz Bijeqine, pa }e to biti veliki ispit za doma}ina i pravi test prave
Rezultati 2. kola: PRWAVOR: Qubi} - Radnik 0:3, ISTO^NA ILID@A: Famos - BSK 0:1, PALE: Romanija - Proleter 0:0, DOBOJ: Sloga - Drina HE 1:1, GRADI[KA: Kozara - Sutjeska 1:0, ZVORNIK: Drina - Sloboda 1:1, TRN: Sloga Mladost 1:1. Parovi 3. kola: Drina HE - Sloga (T), Sloboda - Sloga (D), Sutjeska Drina (Z), Radnik - Kozara, Proleter - Qubi}, BSK Romanija, Mladost - Famos.
vrijednosti sada{we ekipe koju sa klupe predvode Nikola Bala i Jovo Borkovi}. T. N.
RADNIK ISTUPA IZ KUPA BIH ako su osvajawem tre}eg mjesta u prethodnoj sezoni Prve lige RS izborili pravo da se takmi~e u narednom ciklusu Kupa BiH, fudbaleri Radnika propusti}e ovo takmi~ewe. - Jedinstven stav uprave je da ne u~estvujemo u Kupu BiH. Razlozi su finansijske prirode, po{to se klub nalazi u te{koj nov~anoj situaciji a, ruku na srce, u Kupu BiH ne mo`emo ra~unati na neki zna~ajniji rezultat. Samo jedna utakmica u ovom takmi~ewu ko{ta oko 5.000 maraka i
I
mi, jednostavno, takav tro{ak ne mo`emo sebi priu{titi, ka`e predsjednik UO ovog kluba, Dragan Peri}. Zanimqivo je da su Bijeqinci u pro{loj sezoni, na molbu kancelarije Fudbalskog saveza Republike Srpske, u~estvovali u Kupu BiH umjesto Qubi}a koji je odustao, iako na to nisu bili obavezni. Dogurali su do ~etvrtfinala u kome su eliminisani od kasnijeg finaliste Zriwskog iz Mostara, a zbog tog "luksuza" klupska kasa bila je u mawku 20.000 konvertibilnih T. N. maraka.
RANG LISTE SVJETSKE BOKSERSKE FEDERACIJE
DOBAR PLASMAN VIDI]A Pored Velibora Vidi}a na rang listama AIBE nalaze se jo{ dvojica boksera Radnika, Adnan Haxihajdi}, kao reprezentativac BiH, i reprezentativac Srbije Zoran Mitrovi}... vjetska amaterska bokserska federacija (AIBA) izdala je, pred po~etak Svjetskog prvenstva u Milanu, najnovuje rang liste u svim kategorijama, na kojima se nalazi po stotinu bokse-
S
PO^EO I DRUGOLIGA[KI FUDBAL
USPJE[NI GORICA I PODRIWE digrana su dva kola u novom {ampionatu drugoliga{kog "istoka", a od semberskih ekipa najboqi start imali su Gorica iz Pu~ila i Podriwe iz Jawe koji su ostvarili po dvije pobjede i sakupili po {est bodova. Jedinstvo iz Broca ima pobjedu i poraz, Mladost iz Velike Obarske osvojila je samo bod, dok je najlo{ije startovao Proleter iz Dvorova, jer je zabiqe`io dva poraza. U drugom kolu najvi{e uzbu|ewa bilo je na semberskom derbiju u Dvorovima u kome je Podriwe iz Jawe ostvarilo trijumf rezultatom 3:0, a sva tri gola, strijelci Hoxi}, Babi} i Sofi}, postignuta su u posqedwih dvadeset minuta utakmice. - Vidjelo se od po~etka utak-
O
Dragan Peri}
Direktor 055 773 360 www.skalaradio.net
Marketing 055 771 520 skala@rstel.net
ra iz svih zemaqa svijeta. Od na{ih boksera najboqi plasman ima Velibor Vidi} koji je u svojoj kategoriji rangiran na 36. mjesto. Pored Vidi}a, na listama su rangirana jo{ tri boksera iz BiH. Memnun Haxi} (BK Ilixa) koji je osvojo bronzu na prethodnom evropskom {ampionatu nalazi se na 40. mjestu, ~lan bawalu~ke Slavije Darko Ku~uk je 72, a dugogodi{wi bokser Radnika Adnan Haxihajdi} nalazi se na 96. poziciji. Koliko je dobar plasman Velibora Vidi}a govori i ~iwenica da je hrvatski reprezentativac Borna Katalini}, koji se nekoliko godina nalazio me|u dvadeset najboqih, pao na najnovijoj rang listi na 81. mjesto. Najboqe rangirani bokser Srbije je Zoran Mitrovi} koji se nalazi na 78. mjestu u svojoj kategoriji. Zanimqivo je da Mitrovi} nastupa za ekipu Radnika u Premijer ligi BiH. - Pored ovog plasmana raduje nas i to {to je Velibor Vidi} na kampu u italijanskom sportskom centru Asisiju pokazao u test me~evima da se nalazi u izuzetno dobroj formi. Stru~waci iz mnogih zemalaj daju mu dobre {ae za visok plasman na narednom Svjetskom prvenstu u Milanu, a neki smatraju da mo`e sti}i i do borbe za medaqe, ka`e Milenko Tomi}, direktor bokserske repT. N. rezentacije BiH. mice da smo boqa ekipa, ali zbog ne{to lo{ije igre sredweg reda, kvalitet smo realizovali tek u fini{u utakmice. U narednom kolu dolazi nam preporo|eni Rudar iz Ugqevikai vjerujem da }e qubiteqi fudbala u Jawi prisustvovati istinkom derbiju, ka`e trener Podriwa Mirsad Alajbegovi}. U Pu~ilama Gorica je do~ekala Bratstvo iz Bratunca i golovima dvostrukog strijelca Suboti}a i Mari}a, ostvarila trijumf. - Pokazali smo da pobjeda u prvom kolu u Nevesiwu niej bila slu~ajnost. Pomalo smo se pribojavali ove utakmice, ali igra~i su pokazali potrebnu ozbiqnot i trijumf nije dolazio u pitawe. Iako smo dobro startovali na{ najva`niji ciq i daqe ostaje opstanak na drugolioga{koj sceni, tvrdi trener Gorice Miro Jawi~i}. Mladost iz Velike Obarske bila je u drugom kolu doma}in Vele`u iz Nevesiwa, a utakmica je zavr{ena bez pobjednika (1:1), dok je Jedinstvo iz Broca bilo gost imewaka iz Br~kog. Doskora{wi prvoliga{ iz grada na Savi iskoristio je prednost doma}eg terena i ostvario triT. N. jumf rezultatom 4:2.
SPORT
SEMBERSKE NOVINE 27. AVGUST 2009.
23
RENOVIRANA FISKULTURNA SALA POQOPRIVREDNE I MEDICINSKE [KOLE
BOQI USLOVI ZA NASTAVU
ako je kazala v.d. direktora Poqoprivredne i medicinske {kole Dragana Nikoli} fiskulturna sala je renovirana u maju ove godine, a projekat je zapo~et u oktobru pro{le godine zahvaquju}i razumijevawu resornog ministarstva i Vlade RS koja je za ovu namjenu izdvojila 100.000 konvertibilnih maraka. - Mi smo imali veliki problem oko kori{tewa sale, jer je ona bila gotovo neupotrebqiva. Sada su stvoreni adekvatni uslovi za na{e izuzetno talentovane sportiste da vje`baju i da posti`u jo{ ve}e uspjehe u svom radu. Spomenu}u samo jedan postignut uspjeh u ovoj godini. Na niovu RS na{ u~enik je osvojio prvo mjesto iz atle-
K
tike u disciplini bacawa kugle, {to je za ponos {kole, dodala je Dragana Nikoli}. - Prosto ne mogu prepoznati ovu salu, jer sam vidio u kakvom je prije bila stawu. Zaista
sam presre}an {to je ovo sve ovako ura|eno, ali bih htio re}i da je ova sve~anost po~etak otvarawa novih objekata u obrazovawu u RS. Ovu {kolsku godinu }e na{i osnovci i sred-
wo{kolci po~eti u pet novih {kola. Va`no nam je da imamo partnere, kao {to je lokalna vlast ovdje u Bijeqini sa kojom imamo punu saradwu. Ovdje imamo rezultate u stvarawu us-
lova za povoqniji rad u osnovnom obrazovawu. U tom pravcu radimo i u sredwem obrazovawu. Pri kraju smo da zavr{imo i zapo~ete poslove koji se odnose na visoko obrazovawe, rekao je na sve~anosti u Poqoprivrednoj i medicinskoj {koli ministar prosvjete i obrazovawa u Vladi Srpske, Anton Kasipovi}. Na~elnik op{tine Bijeqina, Mi}o Mi}i}, obe}ao je da }e op{tina Poqoprivrednoj i medicinskoj {koli pomo}i oko opremawa sale. - U ovoj {koli ima jo{ jedan veliki problem koji se mora rije{iti. Jedan kotao za grijawe je o{te}en i to se mora popraviti, kako bi se nastava normalno odvijala, preciziV.Z. rao je na~elnik Mi}i}.
ZAVR[EN MEMORIJALNI FUDBALSKI TURNIR U UGQEVIKU
FUDBAL U ^AST POGINULIH BORACA
USPJE[NA [KOLA U PLIVAWA U DVOROVIMA vog qeta je oko 400 polaznika uspje{no zavr{ilo {kolu plivawa koja se svake godine organizuje na bazenima Bawe ,,Dvorovi’’. Vremenski uslovi bili su dobri, djeca su zadovoqna, kao i wihovi roditeqi. Mnoga od djece su, kako je istakao direktor Bawe ,,Dvorovi’’, Svetislav Lopandi}, toliko zavoqela ovaj sport da su nakon zavr{ene {kole sa plivawem nastavili u pliva~kom klubu. Plivawe je ujedno i dru`ewe, popuwavawe slobodnog vremena, ja~awe samopouzdawa, te izuzetno pozitivno uti~e na psihosocijalni i fizi~ki razvoj djeteta. Instruktori plivawa nagla{avaju da ukoliko neko dijete ima strah od vode, da taj strah nije uro|en, nego nastane zbog nekog lo{eg iskustva. Mnogo je razloga da djeca {to prije nau~e plivati.
O
- Plivawe je sport koji izuzetno dobro uti~e na razvoj mladog organizma i zahvaquju}i Bawi ,,Dvorovi’’, koja ima dobre uslove, smatramo da }e idu}a godina biti jo{ uspje{nija i da }e jo{ ve}i broj djece nau~iti da pliva, rekao je Svetislav Lopandi} dodav{i da {kola plivawa, pod vo|stvom iskusnih instruktora, svake godine po~ne sredinom
juna. Obuka traje deset dana, odnosno 20 {kolskih ~asova koji se odvijaju u prijepodnevnim satima. Nakon zavr{etka {kole plivawa sva djeca mogu sama da borave u vodi, a kako ka`u instruktori, kada su pliva~ki pokreti usvojeni i automatizovani, mogu}nost da dijete zaboravi plivati je vrlo mala, {to zna~i da je znawe M.R. plivawa trajno.
Ugqeviku je zavr{en Memorijalni turnir u fudbalu, posve}en igra~ima i sportskim radnicima Fudbalskog kluba ,,Mladost", Bogutovo Selo koji su preminuli ili poginuli u Otaxbinskom ratu. Najboqi rezultat ostvario je Fudbalski klub ,,Jedinstvo" iz Broca, dok je drugo mjesto zauzela ekipa ,,Mladost", Bogutovo Selo, koja je organizovala turnir. Tre}eplasirana ekipa je Fudbalski klub ,,Partizan" iz Dowe Trnove. Ovaj tradicionalni turnir, koji se organizuje ve} 13-tu godinu zaredom u znak sje}awa na sedmoricu poginulih i jednog preminulog sportskog radnika, sve~ano je otvorio na~elnik op{tine Ugqevik, Vasilije Peri}. - Na{a sveta du`nost i obaveza je da ih se i na ovaj na~in sje}amo i da odr`imo one ideale za koje su se oni borili i `rtvovali, a to je sloboda, istakao je ovom prilikom Peri}. U znak vje~itog sje}awa
na one koji su igrali u ,,Mladosti’’ i poginuli ili umrli, na Upravnoj zgradi Kluba postavqena je spomen plo~a. Fudbalski klub ,,Mladost" Bogutovo Selo je pro{le godine sve~ano proslavio pola vijeka postojawa. Od osnivawa Klub je imao konstantan uspon da bi se u posqedwoj deceniji pribli`io Prvoj ligi Republike Srpske. U sezoni 2004/2005. ovaj fudbalski kolektiv je u{ao u Drugu fudbalsku ligu. Danas se uspje{no takmi~i u Tre}oj ligi i s pravom se mo`e re}i da je ovaj tim iz Bogutovog Sela najuspje{niji i najorganizovaniji amaterski sportski klub u op{tini Ugqevik koji ima ambicije da u|e u svijet profesinalnog sporta. Oni su dokazali da, zahvaquju}i sportskom duhu, mogu igrati kao profesionalci i zato ovaj kolektiv ima veliki broj posjetilaca na utakmicama. Obe}avaju da }e i ubudu}e dati sve od sebe da navija~i R.J. budu zadovoqni.