711

PRIZNAWA SO BIJEQINA

ZLATNA MEDAQA DOMU ZDRAVQA

NEBOJ[A MATI]

ODLO@ENO RU[EWE DOMA OMLADINE

PROPALA I DRUGA PRODAJA ,, ,,SAVE

str. 4 www.semberske.com

MI]O MI]I]

str. 3

str. 7

e-mail: semberske@semberske.com

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 711 ! CIJENA 1,00 KM

L I S T

G R A \ A N A

O P [ T I N E

B I J E Q I N A

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

ZAVR[ENI PANTELINSKI DANI

BIJEQINA U RITMU EVROPE

KRIZA NE]E USPORITI KAPITALNE PROJEKTE FILIJALA BIJEQINA

NIZOM MANIFESTACIJA GRA\ANI JAWE PROSLAVILI DAN OVE MJESNE ZAJEDNICE

OBIQE@EN DAN JAWE

,, KUD ,,SEMBERIJA

SEMBERCI ODU[EVILI ITALIJANE

Radna jedinica BIJEQINA 76300 BIJEQINA . [ABA^KIH \AKA .

PO[TANSKI FAH BP. 18 TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-2 211 456 TELEFAKS: 209-0 082, DIREKTOR: 209-4 426, TEHN. DIR.: 209-4

PO[TOVANI POTRO[A^I ELEKTRI^NE ENERGIJE! RACIONALNOM POTRO[WOM I REDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENE ELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE ISKQU^EWA, ^IME ^INITE USLUGU I

SEBI I NAMA.

S p o{tt ovawem, Elektt rodiss t ribb u cija Bijeqina

D.O.O. LEDER Bijeljina www.leder-bn.com E-mail: leder@rstel.net Ul. Nikole Tesle br. 2 Tel/fax: 055/212-303 055/212-302

Butik: Italijanska modna obu}a Ul. Gavrila Principa br.5 Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a: Tel: 055/255-355 Fax:055/255-237

NOVO! Maloprodajni objekti u Bijeljini: 1. Ul. Gavrila Principa 11 tel: 055/213-223 2. Ul. Dušana Baranjina 29 tel: 055/213-216

MODA RUGGI, BRUNELLA, ROSINA, MARIO BRUNI, MORESSI

OBU]A:

ODJE]A KREATORA IRENE GRAHOVAC

Direktor.........055 209 759 Centrala.........055 201 342 Komercijala...055 211 854 Fax.................055 201 445 Ul. Baje Pivljanina bb

U FOKUSU SUSRETI DOBROVOQNIH DAVALACA KRVI

HUMANOST I DRU@EWE

Povodom obiqe`ava ,,Svetog Pantelejmona,, u Bijeqini su organizovani 17. Susreti dru{tva dobrovoqnih davalaca krvi.

- Ovo je tradicionalna akcija na kojoj se okupi veliki broj davalaca krvi iz Republike Srpske i okru`ewa. Ove godine bilo je oko 120 davalaca krvi i gostiju. U Bijeqini su dva dana boravili davaoci krvi iz Sombora, Lu~ana, Jagodine, Novog Sada, Rume, te delegacije registrovanih dru{tva dobrovoPetar qnih davalaca krvi sa prostora Mati} Republike Srpske. @elim da naglasam da su nam do{li i predstavnici Humanitarnog dru{tva `eqezni~ara iz Ni{a, potvrdio je Petar Mati}, predsjednik Upravnog odbora Dru{tva dobrovoqnih davalaca krvi ,,Zdravqe’’ Bijeqina.

Kako ka`e ovom prilikom prikupqeno je 58 boca te~nosti koja `ivot zna~i.

U okviru 17. susreta davalaca krvi u Bijeqini odr`ana je i vanredna Skup{tina DDDK Republike Srpske na kojoj je izmijewen Statut, izabran jedan potpredsjednik Upravnog odnora DDDK Srpske, a najvi{e pa`we posve}eno je pripremi dokumenata koji }e omogu}iti u~e{}e u grantu Vlade Republike Srpske predvi}enom za humanitarne organizacije od posebnog interesa.

- Tokom boravka u Bijeqini na{i gosti su prisustvovali i nekim Pantelinskim sve~anostima, a u petak uve~e, prvog dana susreta, u Domu u~enika u Bijeqini, gdje su gosti bili smje{teni, organizovana je sve~ana ve~era i dru`ewe do duboku u no}, dodao je predsjednik Upravnog odbora DDDK ,,Zdravqe’’ Bijeqina.

V.Z.

,, TRE]I SABOR ,,SRPSKE MRE@E NA OZRENU

ODBRANA SRPSKE JEDINI GARANT OPSTANKA Odbrana Republike Srpske, kao najve}eg istorijskog dostignu}a srpskog naroda u posqedwih dvadeset godina, predstavqa garant biolo{kog i svakog drugog opstanka i boqitka srpskog naroda na wegovim vijekovnim teritorijama u BiH. Svako daqe rastakawe dejtonskih ovla{}ewa Republike Srpske je nedopustivo i u nastupaju}im ustavnim promjenama u BiH sve snage treba jedinstveno usmjeriti u odbranu RS, a tu obavezu posebno ima i dr`ava Srbija kao potpisnik Dejtonskog sporazuma. Ovo je glavni zakqu~ak 3. Sabora "Srpske mre`e" koji je uz blagoslov episkopa zvorni~ko-ttuzlanskog gospodina Vasilija odr`an u manastiru Svetog Nikole na Ozrenu.

- Sabor na Ozrenu bio je nadahnut slobodarskim idejama srpskog naroda. Republike Srpska je odabrana za odr`avawe ovogodi{weg Sabora upravo zbog ~iwenice {to je Republika Srspka najve}a i jedina pobjeda srpskog naroda u posqedwih 20 godina kada je na{ narod do`ivio mnogo istorijskih poraza. Od srpskog naroda u Republici Srskoj mo`e se nau~iti mnogo toga o kultu slobode i otpora koji je u Srbiji u defanzivi, rekao je Bo{ko Obradovi} iz Srpskog sabora "Dveri".

Asocijacija "Srpska mre`a" okupqa oko 70 nestrana~kih, pravoslavnih i rodoqubivih srpskih organizacija iz Srbije, Republike Srpske, Crne Gore i dijaspore.

S.M.

3

SA TRAKE DOGA\AJA

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

KI[A U PRAVO VRIJEME Kako tvrde poqoprivredni stru~waci, a i poqoprivredni proizvo|a~i ki{a koja je proteklih dana padala dobro je do{la usjevima na semberskim poqima, a naro~ito kukuruzu.

- Kukuruz je u fazi nalivawa zrna i sada mu je potrebna vlaga.

Ove padavine, iako nisu bile obilne, su kao Bogom dane za kukuruz. Ki{a je }e olak{ati i muke povrtlarima da bar nekoliko dana ne moraju zalivati parcele zasa|ene povr}em. Gorivo je jako skupo, a cijene povr}a su nikakve. Od proizvodwe povr}a, a i bostana ove sezone nema zarade, podsje}aju ogor~eno semberski ratari.

,,

NEUSPJELA I DRUGA LICITACIJA ZA KUPOVINU BIJEQINSKE PREHRAMBENE INDUSTRIJE

PROPALA PRODAJA ,,SAVE ropao je i drugi poku{aj licitacije za kupovinu Prehrambene industrije ,,Sava’’ zato {to nije bilo zainteresovanih kupaca.

- S obzirom na to da se do utorka 11. avgusta, do 12 ~asova, kada je bio krajwi rok, nije pojavio niko ko je zainteresovan za drugu licitaciju sa cijenom od 9.800.000 KM, prodaja je propala, rekao je ste~ajni upravnik Neboj{a Mati}.

Na prvoj licitaciji za kupovinu ,,Save’’ cijena ovog nekada{weg privrednog giganta iznosila je 13.000.000 maraka, na koliko je i procijewena vrijednost imovine ovog preduze}a. Da podsjetimo, odluka o prodaji ,,Save’’ putem licitacije donesena je nakon {to su propali svi poku{aji za pronalazak strate{kog partnera i o`ivqavawe ovog preduze}a kroz anga`man op{tine Bijeqina i Vlade Republike Srpske. Skup{tina povjerilaca tada je donijela i odlu-

P

ku da, ukoliko se ne postigne prodajna cijena od minimum 9.800.000 KM, {to je najmawa suma za namirewe svih dugova ,,Save’’, ponovo }e biti razmatrane preostale mogu}nosti privatizacije.

- Odbor povjerilaca je ju~e predlo`io u kom pravcu bi trebalo daqe da se djeluje, a veoma brzo }e se sastati i Skup{tina povjerilaca koja }e odlu~iti {ta ubudu}e ~i-

niti, izjavio je za ,,Semberske novine’’ ste~ajni upravnik Neboj{a Mati} dodav{i da zakon omogu}ava da se na tre}u licitaciji ne izlazi sa utvr|enom cijenom, nego da se ona mo`e utvrditi i putem slobodne prodaje, odnosno pogodbe. Kako saznajemo, Skup{tina povjerilaca ,,Save’’ }e se sastati ~im se ste~ajni sudija vrati sa godi{weg odmora.

M.R.

,, KUD ,,SEMBERIJA ODU[EVILO ITALIJANE lanovi KUD ,,Semberija’’ u~estvovali na me|unarodnoj smotri folklora na Sardiniji u Italiji na kojoj su bili folklorni ansambli iz jo{ {est zemaqa.

Kako su potvrdili ~lanovi KUD ,,Semberija’’, koji su bili u Italiji, oni su u~estvovali i na zajedni~kim koncertima koji su odr`ani u sedam gradova Sardinije.

U svakom od tih gradova organizovan je sve~ani konert sa defileom svih u~esnika, te kra}a dru`ewa sa doma}inima mjesta u kom su nastupali. Prema tvrdwama ~lanova KUD ,,Semberija’’ boravak u Italiji bio je prilika i za razmjenu

^

iskustava i upoznavawe kulture, jezika i obi~aja.

- Oni su dostojno predstavqali Bijeqinu i mi smo ih i potpomogli da odu na tu turneju, rekao je na~elnik Odjeqewa

SEMBERSKE NOVINE

za dru{tvene djelatnosti, Slavko Ba{i}, na prijemu koji je povodom nastupa KUD ,,Semberija’’ u Italiji organizovan u Skup{tini op{tine BijeV.Z. qina.

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126 * Zamjenik gl. i odg. ,, urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina * Izdava~: JIP ,,SIM Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Bo`idar MILO[EVI] * Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka) * Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina * [tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka * Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godine list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.

4

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

SVE^ANA SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA POVODOM SLAVE GRADA

PRIZNAWA I NAGRADE NAJBOQIMA Maksimalna racionalizacija potro{we i anga`ovawe na gradwi kapitalnih infrastrukturnih objekata u Bijeqini recept su za prevazila`ewe krize...

subotu nave~e u Domu omladine odr`ana je sve~ana sjednica Skup{tine op{tine Bijeqina na kojoj su podijeqena priznawa i nagrade zaslu`nim gra|anima i organizacijama, koji su u razli~itim oblastima `ivota ostvarili zapa`ene rezultate.

Najzna~ajnije op{tinsko priznawe, Zlatna medaqa "Knez Ivo od Semberije" uru~ena je kolektivu Doma zdravqa Bijeqina za izuzetan doprinos u oblasti zdravstva na podru~ju op{tine Bijeqina, dok je Srebrna medaqa "Knez Ivo od Semberije" dodijeqena privredniku Vojinu Mitrovi}u za aktivno u~e{}e u sportskim, kulturnim, humanitarnim i donatorskim aktivnostima i kao uspje{nom privredniku na teritoriji op{tine Bijeqina i RS. Zlatne medaqe "Filip Vi{wi}" dodijeqene su Zdravku Zgowaninu za dugogodi{wi rad u oblasti prosvjete, kulture i za objavqivawe {est kwiga pjesama i proze, kao i za aktivnost u Kwi`evnom klubu "Jovan Du~i}", te doktoru Milanu Spasojevi}u za postignute izuzetne rezultate u oblasti hirur{ke medicine, humanosti, u~e{}u u humanitarnim akcijama i omiqenom qekaru u Semberiji.

Srebrna medaqa "Filip Vi{wi}" pripala je Sini{i Paji}u za izuzetan doprinos na poqu muzi~ke umjetnosti i Milanu [ubari}u iz ^ikaga za izuzetan doprinos u humanitarnim aktivnostima i ja~awu veza sa dijasporom.

Dobitnici Bronzane medaqe "Filip Vi{wi}" su Dragoslav Peri} iz Pu~ila za anga`ovawe u unapre|ewu ukupnog dru{tvenog `ivota u Pu~ilama i Bogdan Kova~evi} iz Bijeqine za dugogodi{wi rad i doprinos razvoju vaspitno - obrazovnog procesa u oblasti fizi~ke kulture i za postignute rezultate na takmi~ewima.

U

Zlatne zna~ke op{tine Bijeqina dodijeqene su Odbojka{kom klubu "Radnik", Qubi{i Lazi}u iz Golog Brda i Savjetu Mjesne zajednice Brodac, dok je Srebrna zna~ka op{tine Bijeqina pripala Kwi`evnom klubu "Jovan Du~i}".

Pozdravqaju}i goste iz gradova pobratima, Kru{evca u Srbiji, Kumanova u Makedoniji, Langenhagena u Wema~koj i od sada i grada pobratima Ruse u Bugarskoj, te brojne goste iz susjednih

op{tina RS i Srbije, na~elnik op{tine Bijeqina, Mi}o Mi}i} istakao je da se slava op{tine Bijeqina obiqe`ava u vremenu globalne ekonomske krize, ali i u situaciji dobrih me|unacionalnih odnosa, razumijevawa i povjerewa koje vlada me|u gra|anima.

- Na ekonomsku krizu odgovori}emo na dva na~ina, maksimalnom racionalizacijom javne potro{we i anga`ovawem na igradwi kapitalnih infrastrukturnih projekata,

kao {to je gradska kanalizacija, gradska zaobilaznica, regionalna deponija i nova bolnica. Neki od tih objekata su u zavr{noj fazi, a neki }e biti izgra|eni uz kreditnu podr{ku me|unarodnih finansijskih institucija i donacija. I daqe }emo se anga`ovati na pru`awu socijalne pomo}i onima kojima je ona najneophodnija. Ostvarili smo izuzetan napredak u proteklom periodu, a na{a `eqa je da i narednu slavu op{tine do~ekamo u zdravqu

i vesequ, sa {to mawe problema i sa {to vi{e razvojnih planova i ambicija, rekao je u svom obra}awu na Sve~anoj sjednici SO Bijeqina, na~elnik Mi}i}.

Prisutne je pozdravio i Wegovo preosve{tenstvo episkop zvorni~ko - tuzlanski Vasilije, rije~ima da `rtvovawe za drugoga predstavqa najve}u qudsku vrlinu i da istinite bogoqupce i ~ovjekoqupce i Bog ujediwuje u me|usobnoj qubavi i E.S.N. blagostawu.

Op{tinska priznawa zaslu`nim gra|anima i organizacijama

Najzna~ajnije priznawe kolektivu Domu zdravaqa Bijeqina

Srebrna medaqa privredniku Vojinu Mitrovi}u

Detaq sa Skup{tine

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

5

NASTAVAK RADOVA NA IZGRADWI KANALIZACIJE

KRIZA NE USPORAVA KAPITALNE PROJEKTE U Ulici Svetozara ]orovi}a, u ponedjeqak, 10. avgusta, zvani~no, a i po planu, po~eli su radovi na izgradwi tre}e faze kanalizacije, kapitalnog infrastrukturnog projekta u Bijeqini. U narednih 240 radnih dana bi}e ura|eno 4.500 metara fekalne kanalizacije, oko 6.000 metara vodovoda, te vi{e od 2.000 metara ulica. Sredstva u iznosu od 3.619. 000 evra obezbije|ena su kreditom Evropske razvojne banke, a izvo|a~ radova je Kompanija ,,Buk promet’’... vani~an po~etak radova bio je u Ulici Svetozara ]orovi}a, dok su istovremeno radovi otpo~eli na jo{ dvije lokacije, kod zgrade Vodoprivrede, u Ulici Cara Uro{a, te u Ulici Pere Stani}a, iza {kole ,,Knez Ivo od Semberije’’.

- Danas smo krenuli sa jo{ jednom od faza kanalizacije, a to je kolektor koji ide ulicom Du{ana Baranina i koji spaja ~itav ovaj dio grada. Kompletan tender i tenderska cijena ovog projekta kanalizacije je 3.619.000 evra, a time }emo napraviti vi{e od 2.000 metara ulica, 4.500 metara fekalnog kolektora i oko 6.000 metara vodovoda, izjavio je na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} izra`avaju}i nadu da ne}e biti probijawa rokova i da }e izvo|a~e radova poslu`iti lijepo vrijeme kako bi u roku, do juna 2010. godine obavili sve predvi|ene radove.

Po~etku radova prisustvovao je i pomo}nik ministra poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede u Vladi RS, Mihajlo Stevanovi}.

Z

- U Vladi RS smo veoma zainteresovani za ovakve infrastrukturne objekte, pogotovo za objekte koji su u komunalnoj infrastrukturi u smislu vodosnabdijevawa, a i kanalisawa i odvo|ewa otpadnih voda. Vlada RS je iza ovog projekta stala u smislu garancija koje je dala Evropskoj razvojnoj investicionoj banci, a zajedno sa op{tinom veoma aktivno radi na tome kako da i daqe obezbijedi sredstva, jer ovo je samo jedna od faza realizacije projekta, rekao je Mihajlo Stevanovi} isti~u}i da je sada prioritet obezbje|ivawe sredstava za ure|aj tretmana otpadnih voda, te kako otpadne vode odvesti od Pumpne stanice 1 do [e}erane, gdje }e biti lociran pre~ista~.

Stevanovi} je ovom prilikom najavio i nastavak radova na navodwavawu poqoprivrednih povr{ina.

- U septembru }e Vlada imati intenzivne aktivnosti u smislu obezbje|ivawa kreditne linije Evropske investicione banke, a imamo intenzivne razgovore i sa Svjetskom ban-

eka se ne zavaravaju oni koji misle da }e ovo politi~ko primirje da potraje, jer je u RS i BiH izuzetno te{ka politi~ka situacija, istakao je predsjednik SRS ,,Dr Vojislav [e{eq” za RS, Mirko Blagojevi} na redovnoj konferenciji za novinare istovremeno izra`avaju}i nezadovoqstvo sada{wom vla{}u na nivou RS, a pogotovo na nivou BiH, te svim onim {to se name}e kao slika politi~kog stawa u zemqi.

- Nas kao da neko poku{ava da prevari, pa se stvorila la`na slika u kojoj se poistovje}uju federalni organi i organi BiH. Federacija BiH je jedno, a Predstavni~ki dom i Savjet ministara su ne{to sasvim drugo. To su zajedni~ke institucije svih naroda BiH, rekao je Blagojevi} navode}i da u stvarawu la`ne slike u posqedwe vrijeme dosta doprinose izjave Du{anke Majki} i Milice Elez, a izrazio je i svoje razo~arewe radom ministra i wegovih pomo}nika.

- Kao da se ne{to priprema, upozorava Blagojevi} ukazuju}i da su pri~e o ustavnim promjenama sve glasnije, te istakao da se o promjenama ustava ne mo`e razgovarati sve dok se ne izvr{i popis stanovni{tva.

-U U svim savremenim zemqama praksa je da se popis stanovni{tva vr{i svakih 10 godina, a od posqedweg popisa kod nas pro{lo je punih 18 godina. To ne bi bilo ni te{ko, ni skupo obaviti, jer su danas razvijene informacione tehnologije, a za{to se to ne uradi ja mogu samo da naga|am.

Kada bi se izvr{io popis stanovni{tva, iz tog popisa bi se vidjelo da je srpski narod najve}a `rtva proteklog rata, tvrdi Mirko Blagojevi}.

Srpski radikali su na pres konferenciji uputili kritike na rad bo{wa~kih predstavnika u Domu naroda i Narodnoj skup{tini RS nagla{avaju}i da ,,je to za svaku osudu i na to na{i predstavnici u Parlamentu RS treba odlu~no i adekvatno da reaguju, a ne da se ovako prenema`emo i da ih molimo da se vrate i da po~nu da rade ono za {ta su izabrani i za {ta su pla}eni”, ocjewuju}i da su ta doga|awa najava jedne burne politi~ke jeseni u BiH. -Z Za nas, srpske radikale, koji smo krenuli ,,U napad”, a to je slogan na{e kampawe, koji }e sve vi{e biti prisutan i kog }emo potpuno afirmisati 18. oktobra na Izbornoj skup{tini OO SRS ,,Dr Vojislav [e{eq” u sali bioskopa ,,Radnik”, najavio je novinarima Mirko Blagojevi}.

M.R.

N

kom, tako da se najvjerovatnije po~etkom sqede}e godine ponovo otvaraju radovi na navodwavawu zna~ajnih poqoprivrednih povr{ina, {to zna~i da idemo u tre}u fazu vodoprivrednog ure|ewa Semberije.

U ime Kompanije ,,Buk promet’’ Qubomir Ivanovi}, je poru~io gra|anima Bijeqine kojima }e izvo|ewe radova ometati funkcionisawe svakodnevnog `ivota, da }e se narednih 10 mjeseci truditi da budu {to korektniji i efikasniji, napomiwu}i da su u

dogovoru sa policijom osigurani alternativni pravci za odvijawe saobra}aja.

Tehni~ki direktor ,,Buk prometa’’, Jovan Gaji} precizira da }e se prikqu~ci i sanacija dvori{ta raditi paralelno kako se budu odvijali radovi na glavnom kolektoru, ali da ne}e biti u funkciji odmah, nego kad sa radovima do|u do mjesta uliva. On procjewuje da }e izvo|a~ radova bez problema ostvariti predvi|eni rok zavr{etka radova.

M.R.

BRVNARE IZ KOJ^INOVCA

P

Milenko Stevanovi}

ru~ju Semberije koje zapo{qava i povratnike, te uspje{no posluje uprkos ekonomskoj krizi. Vlasnik Milenko Ste-

,, SRS ,,DR VOJISLAV [E[EQ

^EKA NAS BURNA JESEN!

NOVI BREND SEMBERSKE PRIVREDE

reduze}e "Eurotimber" iz Koj~inovca koje se bavi preradom drveta i postoji ve} 13 godina, od pro{le godine u svom asortimanu kupcima nudi i ku}e brvnare koje, zavisno od kvadrature, ko{taju izme|u 7.000 i 15.000 KM. Atraktivne ku}e od drveta prodaju se u okviru posebne firme "Steco Centar", a osim 70 ku}a prodatih na doma}em tr`i{tu, prodaja je krenula i u inostranstvu. Preduze}e iz Koj~inovca jedno je od rijetkih na pod-

www.panradio.com

vanovi}, koji je poslovno iskustvo stekao rade}i u Sloveniji i Australiji, ka`e da je svih 60 zaposlenih u ovom

preduze}u uredno prijavqeno.

- Tako je bilo od po~etka.

Najva`nije je da dobro radimo i da se dobro sla`emo. Na{ stav je takav, a sve {to smo postigli, postigli smo vlastitim sredstvima i vlastitim radom, ka`e Stevanovi}.

On isti~e da je plan zapo{qavawe jo{ 20 radnika, a osim brvnara, za koje izra|uju i kompletan namje{taj od drveta, ovo preduze}e odavno proizvodi parket, dok kuvanu bukovinu izvozi u gotovo 30 zemaqa svijeta.

M.E.

6

AKTUELNOSTI

BIJEQINA I RUSE GRADOVI POBRATIMI

akon {to su lokalni parlament grada Ruse u Bugarskoj i Skup{tina op{tine Bijeqina na svojoj nedavnoj sjednici donijeli odluke o bratimqewu dva grada, u subotu, osmog avgusta potpisan je i Sporazum o bratimqewu - prijateqstvu, koji su potpisali gradona~elnik grada Ruse u Bugarskoj Bo`idar Jotov i na~elnik op{tine Bijeqina Mi}o Mi}i}.

Ceremoniji potpisivawa prisustvovale su i delegacije op{tina Kru{evac u Srbiji, Kumanovo u Makedoniji, Langenhagen u Wema~koj, s kojima je op{tina Bijeqina ve} potpisala ovakve sporazume.

Nakon potpisivawa sporazuma o bratimqewu, na~elnik op{tine Bijeqina Mi}o Mi}i} izjavio je da op{tinska uprava ima za ciq da Bijeqinu izgradi kao moderan, otvoren grad koji }e pro{irivati i u~vr{}ivati saradwu sa drugim evropskim gradovima.

- Povodimo se za onom pozna-

N

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

tom izrekom, da "svak onaj koji je prona{ao novog prijateqa, prona{ao je pravo bogatstvo’’. U~vr{}ivawem saradwe sa pomenutim gradovima pobratimima i pronala`ewem novih prijateqa u evropskim gradovima, Bijeqina }e lak{e i br`e ostvarivati svoje zacrtane razvojne ciqeve.

Gradona~elnik grada Ruse u Bugarskoj, Bo`idar Jotov istakao je da se potpisivawem spo-

DRAG GOST IZ GR^KE Na poziv ~elnika Skup{tine op{tine Bijeqina u na{em gradu ovih dana boravio je i Konstandinos Kunakos, zamjenik gradona~elnika grada Kavala iz Gr~ke.

- Zamjenik gradona~elnika Kavale prisustvovao je i sve~anostima povodom Pantelina. Gospodin Kunakos nije krio odu{evqewe zbog gostoprimstva i qepote Semberije i obe}ao da }e ponovo posjetiti Bijeqinu, rekao je Dragan \ur|evi}, predsjenik Skup{tine op{tine Bijeqina nagla{aju}i da je ovo jo{ jedna potvrda dobrog srpsko-ggr~kog prijateqstva.

razuma o bratimqewu postavqa temeq dugoro~ne i uspje{ne me|usobne saradwe.

- Me|usobnim upoznavawem, kad je pro{lost i sada{wost u pitawu, kultura, tradicija i obi~aji, bogata istorija Bijeqine, kao i na{eg grada koji je prepoznatqiv po Spomeniku slobode, postajemo bogatiji i duhovno i materijalno, naglasio je gradona~elnik grada Ruse.

Q.Q.

POVRATAK U SELO JASEWE ejra Beganovi} (63) prva je povratnica u romsko selo Jasewe na Majevici. Mejra se ove godine vratila iz Amerike i trenutno `ivi u susjednom selu Jasikovcu, ali je po~ela obnovu svoje ku}e u Jasewu. U tome joj poma`u Bajro Beganovi}, nekada{wi u~iteq u Jasewu, danas nastawen u Tuzli, predsjednik Udru`ewa Roma Tuzlanskog kantona, Mujo Beganovi}, predsjednik Udru`ewa Roma Teo~ak-Jasewe, Beriz Beganovi}, predsjednik MZ Jasewe, te romski aktivisti Alaga Suqi} i Refik Beganovi}. Svi se nadaju da }e wihovo selo jednog dana ponovo biti obnovqeno, ali znaju da je jo{ dug put do toga. Mejra ne mo`e vi{e ~ekati.

- Mu` Ismet je umro i ovdje smo ga sahranili, kao {to se sahrawuju svi Jasewani bilo gdje da umru u svijetu. Moji sinovi i ja `elimo se vratiti u na{e selo. Tu|ina je tu|ina i ja ne mogu nigdje biti mirna osim ovdje gdje sam nikla i ponikla, gdje su sahraweni moji najmiliji, gdje smo `ivjeli sretno, ka`e Mej-

M

VLADIKA VASILIJE SLU@IO LITURGIJU U KORENITI ovodom hri{}anskog praznika Svete Petke Trnove Wegovo preosve{tenstvo vladika zvorni~ko-tuzlanski gospodin Vasilije slu`io je Svetu arhijerejsku liturgiju u Koreniti, u crkvi posve}enoj ovoj svetici. Obra}aju}i se mnogobrojnim vjernicima vladika Vasilije ih je zamolio da se uvijek sjete sirotih vjernika jer, kako je naglasio, hri{}anski `ivot tra`i samoodricawe.

- Danas mnogi `ive u rasko{i zaboravqaju}i sirotiwu.

Kada za praznik ,,okre}ete ra`weve" zapitajte se koliko puta ste se sjetili sirotiwe koja nema nasu{noga hqeba i koliko puta ste se sjetili `ene poginulog borca koja je ostala sama sa puno djece, rekao je

P

vladika Vasilije.

Korenita, jedna od najudaqenijih mjesnih zajednica od administrativnog centra op{tine, do`ivjela je preporod za veoma kratko vrijeme. Zahvaqju}i anga`ovawu mje{tana i finansijskoj pomo}i op{tine ovo selo je za posqedwih sedam godina dobilo asfalt, novu {kolu i {kolsko igrali{te, ambulantu, vodovod, crkvu, rasvjetu... Izgradwu crkve Svete Petke Trnove u

Korenti, koja je zavr{ena i osvje{tana pro{le godine, pomogli su op{tina Ugqevik, privrednici i vjernici iz ovog sela dobrovoqnim prilozima. Prema pri~i mje{tana, novoizgra|ena crkva je posve}ena svetoj Petki Trnovoj, po{to se ona proslavqa u avgustu, kada se u selu okupe mje{tani Korenite koji su na privremenom radu u inostranstvu i koji su dobrovoqnim prilozima najvi{e u~estvovali u izgradwi crkve, kao i drugih infrastrukturnih objekata.

- Skoro da i nema evropske zemqe u kojoj ne radi neka porodica iz Korenite, pa je u selu malo qudi. Zato qeti, u vrijeme godi{wih odmora, ovo mjesto o`ivi kada svi do|u u rodno selo, isti~u mje{tani KoreR.J. nite.

ra Beganovi}.

Prije rata Jasewe je imalo oko 120 ku}a sa oko 700 stanovnika, od ~ega oko 100 zaposlenih na Rudniku i Termoelektrani Ugqevik.

Imali su struju, vodu, {kolu, grobqe, mjesnu zajednicu i va`ilo je za jedinu organizovanu romsku zajednicu na Balkanu. Na`alost, tokom rata na linijama razdvajawa, selo je ostalo totalno razru{eno, a uprkos inicijativama i najavama povratka jo{ od 2001. godine, do danas se nijedan stanovnik nije vratio u ovo selo. Nekada{wi mje{tani Jasewa sada `ive u Bijeqini, Tuzli i {irom svijeta i nadaju se donacijama i pomo}i za obnovu seoske infrastrukture. Na{i sagovornici ka`u da je selo ostalo u nemilosti nadle`nih za povratak i da nije realizovana ni obe}ana obnova {kole i prvih 20 ku}a. Nakon Okruglog stola "Romi sela Jasewe", odr`anog 2005. godine u Tuzli, deminiran je samo teren {irine oko 100 metara pored puta kroz selo u du`ini od 600 metara, ali jo{ mnogo toga je ostalo da se uradi u ovoj nekada ure|enoj romskoj zajednici. M.E.

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

7

,, U PARKU NA TRGU KRAQA PETRA PRVOG KARA\OR\EVI]A ODR@ANA MANIFESTACIJA ,,DANI MEDA U SEMBERIJI 2009

BAGREM JAKO DOBRO MEDIO

Bijeqini je pro{log petka otvorena tradicionalna privredna manifestacija "Dani meda u Semberiji" na kojoj je svoje proizvode izlo`ilo petnaest p~elara iz Semberije, sa Ozrena, Romanije, iz Br~kog i Drenovaca u Hrvatskoj.

Otvaraju}i ovu tradicionalnu manifestaciju, na~elnik op{tine Mi}o Mi}i} izjavio je da Bijeqina ima jedno od najbrojnijih p~elarskih udru`ewa u RS i BiH i da, uz dobru organizaciju, ova privredna grana mo`e ostvariti jo{ boqe rezultate i ekonomsku dobit.

Qubo Kne`evi}, p~elar iz Popova, predsjednik Udru`ewa p~elara "Semberija" ka`e da bijeqinski i semberski p~elari imaju dugu tradiciju u proizvodwi meda i p~eliwih proizvoda, ali da je jo{ uvijek sporan plasman meda.

- Imali smo relativno dobru godinu, kad je u pitawu proizvodwa meda od bagrema, dok su druge vrste meda u ovoj godini podbacile. Nastojimo da {to vi{e mladih qudi ukqu~imo u p~elarstvo i da na taj na~in ostvarimo jo{ boqe rezultate, ka`e Kne`evi} koji se p~elarstvom bavi ve} tridesetak godina i ima 120 ko{nica.

Neboj{a Andri}, iz Karanovaca na Ozrenu, p~elarstvom se bavi tridesetak godina.

- Po struci sam gra|evinski

U

tehni~ar i pukom igrom slu~aja postao sam p~elar. Vremenom mi je ovo postala profesija i od p~elarstva `ivi moja porodica.

Imamo 250 proizvodnih ko{ni-

ekstra medio ovog proqe}a i da je imao prinose od 30 do 35 kilograma meda po ko{nici. Livadski med je podbacio zbog velikog broja ki{nih dana u maju. Svoj

Dragica i Slobodan Luki}, dugogodi{wi proizvo|a~i meda iz Bijeqine, imaju 70 ko{nica.

Ove godine prvi med su vrcali od uqane repice, bagrema i bag-

ca i 500 ko{nica u kojima se vr{i oplodwa za proizvodwu matica. Moja specijalnost je proizvodwa matica. Posjedujem selekcijski centar kontinentalnog eko tipa za RS koji je pod kontrolom Poqoprivrednog fakulteta u Beogradu i Bawaluke.

Stru~waci povremeno dolaze i kontroli{u selekciju matica.

Neboj{a ka`e da je bagrem

med Andri} prodaje kod ku}e i na sajmovima. organizovanog otkupa meda s ovog podru~ja jo{ uvijek nema.

Uz med, Neboj{a proizvodi i druge p~eliwe proizvode, kao {to je propolis, mlije~, polen, rakiju medova~u i travaricu, razne likere s medom, propolis kapi. Ka`e da mu u svemu puno poma`e i supruga Zorica.

remca. Ka`u, kad bi bilo organizovanog otkupa meda, bilo bi i boqe zarade.

Dragan Mandi} do{ao je na ovu smotru proizvo|a~a meda iz Drenovaca u Hrvatskoj.

- P~elarstvom se bavim petnaestak godina. Imam oko 150 ko{nica i svake godine proizvedemo dvije do tri tone meda. Cijena meda u Hrvatskoj je ni`a nego

ODLO@ENO RU[EWE DOMA OMLADINE

ajavqeno ru{ewe zgrade Doma omladine u centru grada odlo`eno je za desetak dana, jer je obnovqen tender za izvo|a~a radova novog objekta, objasnio je na~elnik op{tine Bijeqina, Mi}o Mi}i}.

- O~ekujem da }emo do kraja mjeseca zavr{iti tendersku proceduru za izvo|a~a radova za gradwu centra, a za ru{ewe Doma omladine posao je na tenderu ve} dobilo preduze}e ,,Peri}’’, precizirao je Mi}i} i dodao da ru{ewe jo{ ne `ele da zapo~nu, jer namjeravaju da izgradwu objekta Centra za kulturu po~nu ~im se ukloni stara zgrada ~ije ru{ewe }e ko{tati oko 40.000 konvertibilnih maraka.

N

ovdje, jer i dr`ava snosi dio podsticaja. Trenutno u maloprodaji kilogram meda prodajemo po cijeni od tri evra. Ovo je bila jedna prosje~na godina za nas, a ovdje smo do{li da vidimo kako to drugi rade. Na sajmovima p~elarstva mo`e se puno toga nau~iti, ka`e Mandi}.

Nikola Kerezovi}, p~elar iz Br~kog ka`e da p~elare ugro`ava "fal{" roba, vje{ta~ki proizveden med, a takvih proizvo|a~a ima puno na tr`i{tu BiH. - Imao sam prinos od deset do 12 kilograma po dru{tvu. Za p~elare bi bilo povoqno, kad bi no}u padala ki{a, a dawu sijalo sunce. Ipak, klima se mijewa i te{ko je ostvariti boqe prinose u p~elarstvu. Ima proizvo|a~a meda koji vje{ta~ki med prodaju po cijeni od 3,5 KM po kilogramu i taj med u maloprodaji ko{ta pet maraka, dok tegla pravog, kvalitetnog meda ko{ta trenutno 10 KM, ka`e Kerezovi}.

Jovanka i Milorad Te{i} ve} dvadesetak godina p~elare u Semberiji i na Majevici.

- P~elarimo za svoje potrebe.

Dio meda prodamo prijateqima, onima koji znaju {ta je pravi kvalitet. Na{ med prolazi redovne analize i kvalitet je na prvom mjestu, ka`e Jovanka Te{i}.

Na ,,Danima meda u Semberiji 2009’’ Gordana \ukovi} iz Rudog jednina je imala {tand na kojem je izlo`ila su{ene {umske E.S.N. plodove.

8

HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

STUDENTI OBI[LI GROMI@EQ

tudenti biologije s Prirodno - matemati~kog fakulteta u Novom Sadu, ~lanovi Nau~no istra`iva~kog dru{tva studenata biologije "Josif Pan~i}" na istra`iva~kom kampu "Zasavica 2009" posjetili su Laketi}a vir i baru Gromi`eq koja se nalazi u Velinom Selu. Prema rije~ima studenta ~etvrte godine biologije, Dimitrija Radi{i}a, tresetna mo~vara Gromi`eq ih je zainteresovala nakon saznawa da se u woj nalazi raritetna vrsta ribe "umbra krameri".

- Ovdje je vi{e ekipa, od ornitologa, hidrobiologa, hepetologa, ihtiologa i endemologa. Na{a `eqa je da se ukqu~imo u istra`ivawa na ovom lokalitetu, da pomognemo u nekim daqim postupcima za{tite prirode. Uz dobar sistem pra}ewa i dobru nau~nu podlogu mogu}e je na najboqi na~in za{tititi prirodu i endemske vrste. Rezervat prirode "Zasavica" je blizak po

S

mnogo ~emu ovom lokalitetu i mogu}e je uporediti biqke i `ivotiwe sa ova dva lokaliteta.

Profesor dr Milenko ]ur~i}, koji je me|u prvima utvrdio postojawe rijetke vrste ribe "umbra krameri" na lokalitetu Laketi}a vir, na bari Gromi`eq, ka`e da je iznena|en ogromnim interesovawem nau~nika, studenata, ali i qubiteqa prirode za ovaj lokalitet.

- Razo~aran sam u lokalnu zajednicu koja nije pokazala veliko interesovawe za ovaj lokalitet, iako je iskazana deklarativna podr{ka. Obe}ano je da }e lokalitet u {to kra}em roku biti ogra|en i za{ti}en, me|utim, to do sada nije ura|eno. Razumijem da je u pitawu ekonomska kriza, ali ovo nije stvar samo za nauku, nego i za sve qubiteqe prirode.

Svi oni `ele da da posjete ovo podru~je, da se uvjere u autenti~nost jedne stare vrste ribe, kao {to je "umbra krameri".

Profesor ]ur~i} ka`e da je

neophodno popraviti put do samog Gromi`eqa, bez obaveze da se taj put asfaltira, ali je neophodno da bude prohodan. Laketi}a vir neophodno je i ograditi, kako bi se sprije~ilo bacawe sme}a, uni{tavawe flore i faune od strane nesavjesnih qudi.

- Ovdje se nalaze i druge biqne i `ivotiwske vrste koje treba za{tititi. Rije~ je o rijetkim vrstama koje su ve} i{~ezle u nekim dijelovima Evrope. Jedna vrsta jagor~evine nestala je na

POGINULA @ENA U

te{koj saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u petak nave~e, oko 20.35 ~asova, na magistralnom putu Bijeqina - Tuzla u selu Ravno Poqe, izme|u Bijeqine i Ugqevika, smrtno je nastradala An|elija Jovanovi} (73). Wen suprug, Petar Jovanovi} (59), voza~ automobila "jugo 45", koji je iz za sada nepoznatih razloga udario u traktor s prikolicom, te{ko je povrije|en i zadr`an je na lije~ewu u

bijeqinskoj bolnici zbog potresa mozga. Do sada nije utvr|eno kako je do{lo do ove saobra}ajne nesre}e, a istraga je utvrdila da je traktor bio neosvijetqen, zbog ~ega je voza~ traktora, T.S. (39) iz Ugqevi~ke Obrije`i priveden u policiju i ubrzo pu{ten ku}i.

Prema rije~ima de`urnog tu`ioca Okru`nog tu`ila{tva u Bijeqini, Milorada Debeqevi}a, izdat je nalog za privo|ewe T.S., koji je upravqao traktorom i

nakon policijske obrade i alko - testa, koji je bio negativan, on je pu{ten ku}i. Tu`ilac je izdao nalog da se izvr{i obdukcija preminule An|elije Jovanovi}. Konstatovano je da je smrt nastupila usqed preloma vratnih pr{qenova. Doktor Slobodan Lovri}, de`urni hirurg na Hirur{kom odjeqewu bijeqinske bolnice, izjavio je da je Petar Jovanovi} van `ivotne opasnosti i da je jo{ uvijek pod nadzorom qekara u ovoj bolnici. E.S.N.

podru~ju Evrope i u Bugarskoj.

Neke vrste ve} se nalaze u takozvanoj "crvenoj kwizi", a rije~ je o ugro`enim vrstama kojima prijeti opstanak. Mi ovaj lokalitet moramo za{tititi zbog nauke i zbog budu}ih generacija.

Profesor ]ur~i} nagla{ava da je "umbra krameri" izuzetno rijetka vrsta ribe koja je opstala tek u nekoliko stani{ta u Evropi. Na bari Gromi`eq ima je u velikim koli~inama. Rije~ je o netaknutoj oazi prirode,

staroj dvije do tri hiqade godina, gdje se ova vrsta ribe odr`ala. Mnogi nau~nici smatraju da je u pitawu rijedak nau~ni fenomen, da se na tako malom prostoru jedna autohtona vrsta mo`e prona}i u tolikoj koli~ini. Da bi se dobio prethodni za{titni status, prva preliminarna nau~na istra`ivawa treba da traju oko dvije godine. Tek nakon toga Gromi`eq bi mogao biti progla{en prirodnim rezervatom. Na tom podru~ju postoje rijetke raritetne biqke, ali i oko 160 vrsta ptica. Hidrolozi za Laketi}a vir tvrde da se nalazi na takozvanoj "planinskoj lepezi Drine", te da natalo`eni muq spre~ava doticawe hladne ~iste vode u vir. Podzemne vode, ve} je odavno uo~eno, u vrijeme zemqotresa naprosto prokqu~aju i pove}aju nivo vode u bari Gromi`eq. Sve su to elementi za dodatno interesovawe nau~nika koji }e u narednom periodu ovdje ~esto boraviti. Q.Q.

REPROGRAMIRAWE DUGA ZA STRUJU

KRAJWI ROK 20. AVGUST!

z ZEDP ,,Elektro Bijeqine’’ poru~uju svojim potro{a~ima da je 20. avgust krajwi rok za zakqu~ivawe Ugovora o reprogramu duga za utro{enu elektri~nu energiju, te pozivaju svoje du`nike da se jave u Uslu`ni centar pripadaju}e radne jedinice elektrodistribucije radi potpisivawa ugovora.

Oni gra|ani koji se odazovu u navedenom roku mo}i }e zakqu~iti ugovor o pla}awu duga, a koji je zate~en na dan potpisivawa

I

i to u vi{e mjese~nih rata, dok }e kamate nastale nakon potpisivawa Ugovora o reprogramirawu biti otpisane po izmirewu duga.

U zavisnosti od visine duge kao i kategorije potro{we, du`nici }e mo}i reprogramirati svoje obaveze na 24 ili 36 mjeseci, dok }e za doma}instva koja su korisnici Vladinog programa socijalno ugro`enih kategorija potro{a~a elektri~ne energije taj rok biti du`i i iznosi}e 48 E.S.N. mjeseci.

HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

OBIQE@EN DAN JAWE radicionalnom proslavom i dru`ewem na obali Drine, uz prigodan kulturno - umjetni~ki program, u subotu, osmog avgusta, obiqe`en je Dan Mjesne zajednice Jawa, najve}e bijeqinske mjesne zajednice u kojoj `ivi izme|u trinaest i ~etrnaest hiqada stanovnika. Huso Ze~kanovi}, predsjednik Savjeta ove mjesne zajednice ka`e da je od prije dvije godine nastavqena tradicija obiqe`avawa Dana Mjesne zajednice i da je to prilika za

T

okupqawe i dru`ewe stanovnika ovog naseqa sa Jawanima koji privremeno `ive i rade u brojnim evropskim zemqama.

Ve}ina stanovnika u ovoj velikoj mjesnoj zajednici `ivi od poqoprivrede, a nezaposlenost je jo{ uvijek najve}i problem, pogotovo mladih koji zavr{avaju sredwe {kole i fakultete.

Odre|eni broj Jawana bavi se zanatima i trgovinom, ali je sve to nedovoqno da bi se mogli br`e rje{avati brojni infrastrukturni problemi u ovom nase-

qu. Op{tinska uprava je u posqedwih nekoliko godina ulo`ila zna~ajna sredstva u razvoj infarstrukture u ovom nasequ, a nije izostala ni pomo} Vlade RS i dr`avnih institucija BiH.

Tradicionalno okupqawe Jawana na obali Drine nije moglo prote}i bez u~e{}a lovaca i ribolovaca. U popularnoj disciplini ga|awa glinenih golubova najboqe rezultate postigao je

9

Miladin Stjepanovi}, ~lan Lova~kog udru`ewa "Podriwe" iz Jawe, nastupao je za LU "Glavi~ice". Postigao je 24 od mogu}ih 25 pogodaka. Ekipno, najboqi su bili ~lanovi Lova~kog udru`ewa "Semberija", sa 55 osvojenih pogodaka, drugi su bili ~lanovi LU "Crwelovo" sa 54 pogotka, dok su tre}e mjesto podijeli LU "Kova~evi}i" iz Tuzle i LU "Majevica" iz Lopara sa po 51 pogotkom. Azem \eli}, predsjednik Udru`ewa uzgajiva~a golubova "Qubimac Jawe" organizovao je promociju i zvani~an upis nove autohtone rase golubova "Jawanski prevrta~", {to su verifikovali predstavnici Saveza udru`ewa uzgajiva~a golubova BiH iz Sarajeva.

Lovci i ribolovci organizovali su ru~ak za sve u~esnike takmi~ewa i goste, poslu`iv{i ih ribqom ~orbom, lova~kim paprika{om i pasuqem. E.S.N.

100 GODINA FILMA U SEMBERIJI! ovodom slave grada - Svetog Pantelejmona, u izlo`benom prostoru Muzeja Semberije otvorena je izlo`ba " Stotinu godina prikazivawa filmova u Bijeqini". O vijeku prikazivawa "pokretnih slika" i iluzija koje su voqeli gledati milioni qudi, govorio je jedan od autora izlo`be, Zoran Midanovi}.

- Nakon Sarajeva, Bijeqina je bila drugi grad koji je u tada{woj BiH, potkraj 19. vijeka upoznao filmsku umjetnost zaslugom na{eg sugra|anina, Mladena Gruji}a, koji je nakon boravka u Be~u, u Bijeqinu donio aparat za prikazivawe filmova.

Aparat se zvao "laterna magika", odnosno "~arobna lampa". U tada{wem Vatrogasnom domu, koji se nalazi u Majevi~koj ulici, organizovao je filmske predstave za znati`eqnu publiku. Okretawem ru~ice, koja se nalazila s desne strane "laterne" na zid ili platno u zamra~enom prostoru, projicirao je pokretne slike - pravo ~udo za ono vrijeme kad su i stati~ne fotografije (dagerotipije) bile rijetkost. Ta novost je bila ravna senzaciji. Ipak, do prvog bioskopa Bijeqina }e pri~ekati jo{ jedanaest godina, kad je wema~ki kolonista, ma{inbravar Hajnrih Brajtvizer otvorio prvi stalni bioskop u Bijeqini prije ta~no stotinu godina.

Prvi bioskop bio je smje{ten u magazi koja se nalazila u Ulici Jovana Du~i}a. Za pogon kino aparature slu`ila je obi~na Hofer - [ranc

P

GLAS DRINE U ETERU krugu preduze}a "Semberka" u Jawi u subotu je pu{tena u rad prva radio stanica u ovom nasequ "Glas Drine Studio Semberka Jawa", koja }e svoj program emitovati svakodnevno od 17 do 22 ~asa na frekvenciji od 104,2 megaherca.

Jedan od dvojice suvlasnika ovog radija, Vahidin Mulamustafi} ka`e da je to istorijski trenutak za Jawu u oblasti informisawa, jer je otvorena prva radio stanica u nasequ od petnaestak hiqada stanovnika.

- Organizovani smo kao Udru`ewe gra|ana Jawa i Bijeqina.

Samir Haxire{i} je tako|e suvlasnik ove radio stanice.

Opremu smo nabavili uz pomo} donacija, me|u kojima je najve}a donacija austrijskog dr`avnog radija i televizije. Imamo dvojicu zaposlenih radnika, a uskoro }emo zaposliti urednika i jednog novinara. Trenutno emitujemo samo muzi~ke sadr`aje, jer je u pitawu eksperimentalna faza na{eg radija.

Zahvalio bih se zaposlenima u

U

"Glasu Drine", "Semberki" i Skup{tini op{tine Bijeqina koja nam je pomogla u realizaciji ovog projekta.

Mulamustafi} ka`e da }e ova radio stanica biti informativni servis gra|ana Jawe i da }e ih informisati o lokalnim temama iz oblasti ekonomije, kulture i sporta.

Huso Ze~kanovi}, predsjednik savjeta Mjesne zajednice Jawa ka`e da }e nova radio stanica za Jawu predstavqati informativni "prozor u svijet".

- Jawa ima veliku dijasporu i radio stanica }e predstavqati informativni most izme|u slu{alaca, a trebalo bi da nam pomogne i u realizaciji brojnih infrastrukturnih i privrednih aktivnosti.

Na~elnik op{tine Bijeqina Mi}o Mi}i}, na sve~anosti u Jawi, izjavio je da je op{tinska uprava nesebi~no pomogla realizaciju ovog projekta, u `eqi da gra|ani imaju pravovremenu i istinitu informaciju o svim doga|ajima.

E.S.N.

lokomobila od vr{a}e garniture. Prodornim piskom je najavqivala po~etak predstave, na veliko zadovoqstvo najmla|ih posjetilaca, podsjetio je Midanovi} koji je sa Swe`anom Anti} postavio ovu zanimqivu izlo`bu.

Prvi bijeqinski bioskop radio je sve do po~etka Prvog svjetskog rata 1914. godine. Bijeqinski jevrejski trgovci, bra}a semo, Jakov i Aron, otvori}e 1919. godine bioskop "Edison" u strogom centru grada, u tada{woj Staroj ~ar{iji.

Nezaobilazno je i ime Frawe Berdice, lokalnog bonvivana, sina poznatog bijeqinskog trgovca \oke Berdice, koji je 1937. godine nabavio aparaturu za zvu~ni i kolor film. zahvaquju}i wemu, bijeqinska bioskopska publika upozna}e zvijezde zvu~nog i nijemog filma: ^arlija ^aplina, Bastera Kitona, Klerka Gebla, Erola Flina, Gretu Garbo, Marlen Ditrih, Freda Astera i druge. Sve do po~etka Drugog svjetskog rata, kino "Edison" bilo je najzna~ajnija kulturna ustanova u gradu.

U Muzeju Semberije izlo`eni su i filmski plakati, me|u kojima je najstariji za film "Nino~ka" iz 1939. godine.

Bijeqinski bioskop je trenutno, kako reko{e autori izlo`be, ni na nebu ni na zemqi.

Da li }e izgradwom novog Centra za kulturu ponovo do}i do reinkarnacije popularnih "pokretnih slika" u nekim modernijim izdawima i tehnikama, tek treba da vidimo. I do`ivimo.

Q.Q.

10

HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

,, VE^E SRPSKO-RUSKOG PRIJATEQSTVA U NARODNOJ BIBLIOTECI ,,FILIP VI[WI]

JEDINSTVEN NASTUP U POLITICI

ovodom slave grada Svetog Pantelejmona, Narodna biblioteka "Filip Vi{wi}" organizovala je srpsko rusko ve~e i tom prilikom predstavqena je kwiga "Isto~no pitawe u ruskoj misli", autora Branimira Kuqanina, u izdawu Folozofskog fakulteta Bawaluka. O kwizi su govorili profesor doktor Aleksa Buha i mr @eqko Vujadinovi}, vi{i asistent na Filozofskom fakultetu u Bawaluci.

Filozofska rasprava o isto~nom pitawu, kao pitawu duha, sadr`aja i vrijednosti razli~itih vjera, kultura i civilizacija koje su se susrele i sukobile na Balkanu i {irem prostoru Isto~nog Sredozemqa, kao i u odnosima Istoka i Zapada, otvorena je i danas, sa obavezom i neop-

saca, teoreti~ara dru{tva i politike.

- Od raznih tuma~ewa ~esto ne vidimo samo djelo. ^ak je i shvatawe i poimawe hri{}anstva od strane ruskih filozofa, iako je uglavnom rije~ o religioznim nau~nicima, dosta razli~ito i te{ko ga je svesti u jednu ravan.

Upitan je i wihov pristup ateisti~kom pravcu ruske misli.

Najte`a i najva`nija pitawa za ~ovjeka vjerovatno nikada ne}e biti rije{ena. Samosvijest je otvorena za uvijek nova iskustva, u protivnom, bio bi izgubqen i sam smisao `ivota. A smisao `ivota vjerovatno treba svesti na vje~ito tragawe, {to i ~ini vje~nu mladost qudskog roda, ka`e Kuqanin.

O zna~aju razvijawa srpsko ruskog prijateqstva i wegovawa prijateqskih veza koje se nikada

P

hodno{}u da se daju odgovori na brojna pitawa na{eg vremena, istaknuto je na promociji.

Sam autor, Branko Kuqanin, profesor istorije dru{tvenih teorija, politi~ke i dru{tvene

ISPLATA DJE^IJEG I MATERINSKOG DODATKA edovna isplata dje~ijeg i materinskog dodatka za juli po~ela je u petak, sedmog avgusta, saop{teno je iz Javnog fonda za dje~iju za{titu RS. Julskom isplatom dodatka obuhva}eno je 36.303 djece, odnosno 26.205 korisnika-roditeqa, {to je u odnosu na decembar 2008. godine vi{e za 4.168 djece, odnosno 3.260 korisnika-roditeqa.

Dje~iji dodatak za tre}e dijete i za djecu iz vulnerabilne (osjetqive) kategorije je 100 maraka, a za drugo i ~etvrto dijete je 45 maraka.

Ukupna sredstva obezbije|ena za redovnu julsku isplatu dodatka za djecu iznose 2.442.190 KM

R

ili vi{e za 17.465 KM u odnosu na mjesec jun, a u odnosu na decembar 2008. godine vi{e za 170.540 maraka. Za isplatu materinskog dodatka obezbije|eno je 314.300 maraka, odnosno 100 maraka po djetetu, za ukupno 3.143 majke.

Ovom prilikom iz Javnog fonda za dje~iju za{titu RS obavje{tavaju sve korisnike prava na dodatak na djecu da je u toku obnova zahtjeva za ostvarivawe ovog prava. Podno{ewe zahtjeva sa potrebnom dokumentacijom se vr{i do 30. septembra 2009. godine u nadle`nom centru za socijalni rad, odnosno slu`bi socijalne i dje~ije za{tite u mjestu prebivali{ta podnosioca zahtM.R. jeva.

QETOVAWE DJECE NA CRNOGORSKOM PRIMORJU odmarali{te Kumbor u okviru projekta ,,Socijalizacija djece Republike Srpske-2009’’ sedmog avgusta otputovala je osma smjena sa ukupno 164 lica, od kojih je 147 djece, 10 vaspita~a, jedan qekar, jedna medicinska sestra, dva sportska animatora, dva studenta i jedan koordinator.

Projekat je to koji se odnosi na podr{ku ujedna~avawu uslova za zadovoqavawe razvojnih potreba djece i kvalitetniji psihofizi~ki razvoj, a realizuje se ve} sedmu godinu za redom. Ovogodi{wim projektom su obuhva}ena posebno nadarena djeca pobjednici na republi~kim i u~esnici na me|unarodnim takmi~ewima, te posebno istaknuti sportisti, zatim djeca sa smetwama u psiho-fizi~kom razvoju, djeca sa hroni~nim oboqewima, djeca bez roditeqskog starawa, djeca iz strukturalno i funkcionalno poreme}enih porodica, djeca iz socijalno ugro`enih

U

porodica, djeca poginulih boraca i RVI, djeca civilne `rtve rata, djeca romske populacije, te djeca obuhva}ena Fondovim projektom ,,Rano otkrivawe djece sa posebnim potrebama i wihovih razvojnih problema - 2008’’, takozvana ,,novootkrivena djeca’’.

Osmu smjenu ~ini 67-oro djece iz Bijeqine koja obuhva}aju sve ciqne kategorije projekta, a oformqena je u saradwi sa Centrom za socijalni rad, Udru`ewem Roma ,,Otaharin’’, Udru`ewem roditeqa sa ~etvoro i vi{e djece, Udru`ewm za pomo} mentalno nedovoqno razvijenim licima ,,Nada’’, i Op{tinskom bora~kom organizacijom, zati, 16oro djece iz Ugqevika i 15-oro iz Lopara (saradwa sa Centrom za socijalni rad i Udru`ewa porodica sa ~etvoro i vi{e djece), te 49-oro djece iz Bawa Luke. Djeca iz Bijeqine, Ugqevika i Lopara su, raspore|ena u dva autobusa, krenula u sedam ~asova sa gradskog trga, a u isto vrijeme su krenula i djeca iz Bawa Luke. M.R.

filozofije i ruske filozofije na Filozofskom fakultetu u Bawaluci, ka`e da ovu kwigu vidi kao mogu}i podsticaj za ~itawe brojnih djela istra`iva~a isto~nog pitawa, filozofa, pi-

kroz istoriju nisu prekidale, govorili su i aktuelni ministar u Vladi RS za rad i bora~ko - invalidsku za{titu, Rade Ristovi} i predsjednik Udru`ewa gra|ana "Srpsko - ruska zajednica", Savo Cvjetinovi}.

- Otaxbinski rat je osvijestio srpski narod i vratio ga crkvi i duhovnosti. Saradwu s bratskim ruskim pravoslavnim narodom nikada nismo prekidali kroz istoriju. To istorijsko iskustvo nas i primorava da gradimo jedinstven nastup u balkanskoj, evropskoj i svjetskoj politici, rekao je ministar Ristovi}.

Savo Cvjetinovi} je najavio uzvratnu posjetu Sankt Peterburgu i drugim ruskim gradovima s kojima Republika Srpska `eli da ostvari privrednu i kulturnu saradwu.

E.S.N.

RODE NA BALATUNSKOJ CRKVI akon provedene komasacije u Semberiji prije tridesetak godina drasti~no je bio naru{en ekolo{ki sistem, jer su kr~ewem {uma i stvarawem novih oranica uni{tena stani{ta brojnih ptica i `ivotiwa, pa su mnoge vrste bile napustile ovu ravnicu, prvenstveno rode i druge barske ptice. Posqedwih godina priroda se ipak izborila - uspostavqena je kakva - takva ravnote`a, pa su se ptice po~ele vra}ati.

Prvo je do{lo nekoliko parova roda u svoja stara gnijezda u Dvorovima, Crwelovu, Popovima, Brocu i drugim selima, a onda ih je na-

N

rednih godina dolazilo sve vi{e u atare sela pored rijeka Save i Drine. Za rode se u ovoj ravnici vjeruje da su simboli napretka, rodnosti i plodnosti, pa su se wihovom povratku Sembersci obradovali.

Rode se ovih qetwih dana ~esto mogu vidjeti na poqima, po utrinama i pored rijeka gdje ima dovoqno hrane za wih, ali je, ipak, jedan par koji ima gnijezdo u centru sela Balatun, pored puta Bijeqina-Ra~a, najpoznatiji, jer se ~esto odmaraju na vrhovima krstova crkve ,,Sveta tri jerarha’’ u ovom selu.

Balatunci vele da se raduju {to se ove rode odmaraju na wihovoj crkvi - vjeruju da

je to siguran znak da }e wihovo selo biti napredno i da }e se u wemu ra|ati vi{e djece.

Rode su ~esto meta objektima fotografskih aparata i kamera brojnih prolaznika, jer rijetko koji qubiteq umjetni~ke ili dokumentarne fotografije mo`e odoqeti ovakvom lijepom prizoru.

Roda je, ujedno, i za{titni znak akcije proizvodwe zdrave hrane u Semberiji, koju je prije nekoliko godina, otprilike kada su se ove graciozne ptice po~ele vra}ati u ovu ravnicu, pokrenulo rukovodstvo op{tine BijeT.S.N. qina.

FLOTILA NA RIJECI SAVI bala rijeke Save pored Semberije posqedwih godina postala je pravo urbano naseqe, sve od Vr{ana, Crwelova, Ostoji}eva i Broca do Ra~e i u{}a Drine. Pouzdano se ne zna koliko je izgra|eno ku}a, vila, koliba, vikendica i potleu{ica (zavisno od statusnog polo`aja vlasnika), ali je zato nasip pored ove rijeke najdu`a ulica u Semberiji i Republici Srpskoj - vi{e od dvadesetak kilometara.

U posqedwe vrijeme stanari "Sava male" sve vi{e

O

nabavqaju plovne objekte: ~amce, glisere, jahte, splavove... Tako je sada na semberskoj obali Save prava flotila.

Ve}ina vlasnika svoja plovila koriste za ribolov, a mnogi za brzu vo`wu po {irokoj rijeci, krstarewe od Crwelova do Ra~e i sli~no.

Na vezovima pored nekih ku}a privezano je vi{e ~amaca, ali su ipak najpopilarniji oni klasi~ni - drveni premazani katranom.

To je zbog bezbjedne plovidbe, stabilnosti ~amca, ali T.S.N. i nostalgije.

HRONIKA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

11

SLAVA OP[TINE BIJEQINA - SVETI PANTELEJMON

DA @IVIMO U MIRU I SLOZI! Liturgijom u crkvi Svetog \or|a, sve~anom litijom kroz grad i lomqewem slavskog kola~a ispred zgrade Skup{tine op{tine, obiqe`ena je slava op{tine Bijeqina - Sveti Pantelejmon. Slavske, u Semberiji poznate i kao tradicionalne Pantelinske sve~anosti, trajale su od prvog avgusta i obiqe`ene su nizom kulturnih, promotivno - turisti~kih i muzi~kih manifestacija.

a Bogoslu`ewu u ~ast Svetog Pantelejmona u bijeqinskom hramu ,,Sveti \or|e’’ bili su prisutni ~elnici politi~kog, kulturnog i javnog `ivota Semberije i okoline, gosti iz bratskih gra-

N

dova Kru{evca, Langenhagena, Rusa i Kumanova, kao i veliki broj vjernika. Nakon liturgije i litije kroz grad ispred zgrade Skup{tine op{tine Bijeqina obavqeno je lomqewe slavskog kola~a.

- Proslavqamo Svetog Pan-

telejmona kao za{titinika ovog grada. Slavimo u ~ast wemu, a i svim qudima koji `ive na ovim prostorima sa `eqom da dugo `ivimo u qubavi i slozi, poru~eno je nakon lomqewa slavskog kola~a.

- Pozdravqam drage prijate-

qe koji su do{li iz bratskih nam gradova, Langenhagena, Rusa, Kumanova, Kru{evca, te goste iz Gr~ke, Hrvatske, Republike Srpske i Federacije BiH, te sve druge koji su gosti na{eg grada. Hvala svima koji ste i ove godine do{li da uve-

li~ate na{u slavsku sve~anost. Nadam se, da }emo jo{ dugo godina u miru i vesequ slaviti Svetog Pantelejmona, za{titnika na{eg grada, rekao je, obra}aju}i se prisutnima, na~elnik op{tine Bijeqina, Mi}o Mi}i}.

V.Z.

SEDI[TE [KOLE: To{in bunar 7a,Zemun- Beograd Kontakt: Tel/fax: 011/30 76 472, 30 76 470 www.vzsvisan.edu.yu

PROGRAM: - STRUKOVNI SANITARNO EKOLO[KI IN@INJER - STRUKOVNI TERAPEUT - STRUKOVNA MEDICINSKA SESTRA Prijave studenata i polaganje kvalifikacionih ispita po~inje u junu i traje do septembra teku}e godine.

Kvalifikacioni ispit pola`e se iz BIOLOGIJE u obliku testa, po studijskim grupama (testovi sa rje{enjima mogu se dobiti u {koli).

Nastava po~inje 1. oktobra teku}e god.

MOGU]NOST PLA]ANJA U VI[E RATA

12

PANTELINSKI DANI

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

BIJEQINA U R

ve~anim defileom i igrom u centru grada, u okviru obilqe`avawa slave grada - Svetog Pantelejmona, u Bijeqini je organizovan ^etvrti me|unarodni festival folklora "Ritam Evrope 2009".

Na ovoj smotri predstavili su se folklorni ansambli iz Gr~ke, Srbije, Poqske, Makedonije i BiH.

S

^etvrti festival folklora otvorio je Slavko Ba{i}, na~elnik Odjeqewa za dru{tvene djelatnosti: - Dobrodo{licu upu}ujem na{im gostima, ~lanovima folklornih ansambala koji }e zajedno sa nama u~estvovati u proslavi ovogodi{we slave na{e op{tine. Bijeqina je otvoren grad, grad s dugom tradicijom postojawa i grad koji weguje sa-

radwu i prijateqstvo s vi{e evropskih gradova i op{tina. Na{a `eqa je da gosti nakon boravka u Bijeqini ponesu lijepe utiske i uspomene iz na{eg grada, rekao je Ba{i}, uz `equ da u miru, qubavi i me|usobnom razumijevawu bude obiqe`ena slava op{tine Bijeqina.

Sini{a Bo{kovi}, direktor festivala "Ritam Evrope" istakao je da ovaj festival postaje

tradicionalan, jer se svake godine u Bijeqini okupqaju folklorni ansambli iz razli~itih evropskih zemaqa.

- Bijeqina je i dosada{wim organizovawem ovog festivala potvrdila da je dobar doma}in, jer svi u~esnici, koji do|u u Bijeqinu, odavde odlaze zadovoqni, s `eqom da se ponovo vidimo ovdje ili na nekom drugom festivalu u bilo kom dijelu Evrope,

precizirao je Bo{kovi}.

Nakon sve~anog otvarawa festivala na Gradskom trgu kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a posjetioci su imali priliku da pozdrave nastupe folklornih grupa. Prvi su nastupili gosti iz Gr~ke.

- Dolazimo iz Soluna i drago nam je da smo gosti Bijeqine.

Odu{evqeni smo qudima, wihovim temperamentom i smislom

FOLKLORNI ANSAMBLI ODU[E ovodom Svetog Pantelejmona, na Gradskom trgu organizovan je i koncert doma}ih folklornih ansambala. Uprkos ki{i, nekoliko stotina posjetilaca u`ivalo je u igri i pjesmi ~etiri semberska folklorna ansambla. Nastupili su dje~iji ansambli SKUD-a "Semberija", jer se prvi ansambl nalazi na gostovawu u Italiji. Dje~iji ansambli ovog renomiranog KUD-a izveli su "[aqive igre iz Banata", igre iz Poni{avqa i [umadije. Nakon toga nastupio je SKUD "Crwelovo" koji je izveo "Kraji{te" i igre iz okoline Beograda i Leskovca. Folklorni ansambl iz Dvorova izveo je igre iz jugoisto~ne Srbije i igre iz okoline Leskovca, dok je SKUD "Batkovi}" iz Batkovi}a nastupio sa "Vla{kim igrama", i "Vrawanskom svitom’’.

E.S.N.

P

PANTELINSKI DANI

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

13

RITMU EVROPE OD NEDE S QUBAVQU akon smotre folklornih grupa iz vi{e evropskih zemaqa, koje je nosio "Ritam Evrope", doma}ih folklornih grupa iz Semberije, nastupa Plesnog kluba 101 i koncerta doma}ih rok grupa, u subotu nave~e na centralnom gradskom trgu nastupila je Neda Ukraden. Jednoipo~asovni koncert protekao je u znaku Nedinih najve}ih hitova koje je publika pozdravila dugim aplauzima. Tako je na najqep{i na~in i zatvorena desetodnevna proslava Pantelinskih sve~anosti, u znak

N za humor, rekao je Nikos Fortopulos, ~lan gr~kog ansambla.

Poqaci su tako|e prvi put posjetili Bijeqinu. Agwe{ka Kopiuska ka`e da je atmosfera u gradu slavqeni~ka i na ovom festivalu poqski ansambl }e predstaviti igre iz cijele Poqske.

Svetlana Mazgaloska - Vu~eti} iz Makedonije ka`e da

ova posjeta Bijeqini i u~e{}e na festivalu "Ritam Evrope" za makedonski ansambl predstavqa nastavak saradwe zapo~ete prije tridesetak godina.

- Ta~no prije 30 godina nastupili smo u emisiji "Znawe imawe". Tada su ovdje igrali roditeqi ovih mladih qudi koji su do{li u Bijeqinu da nastave zapo~etu tradiciju,

kazala je Svetlana Mazgaloska - Vu~eti}.

Andrija Karaklaji}, umjetni~ki direktor KUD-a "Dimitrije Koturovi}" iz Beograda ka`e da su za ovaj festival Beogra|ani pripremili srpske svadbene igre iz Kosovskog pomoravqa. ^etvrti me|unardoni festival folklora zatvoren je E.S.N. sedmog avgusta.

EVILI SEMBERCE

slave grada Svetog Pantelejmona u Bijeqini.

^AROBNI ZVUCI GITARE r Elvis Siv~evi}, profesor gitare, koji je sredwu muzi~ku {kolu zavr{io u Tuzli, a muzi~ku akademiju u Roterdamu, predstavio se bijeqinskim qubiteqima ozbiqne muzike u Galeriji "Milenko Atanackovi}" povodom slave op{tine - Svetog Pantelejmona.

- Zvawe magistra gitare stekao sam u Den Hagu, na Kraqevskoj akademiji 2005. godine. Tokom {kolovawa osvajao sam brojne presti`ne nagrade i nastupao sam sa Roterdamskom filharmonijom. Trenutno `ivim i radim u Br~kom. Za ovaj koncert odabrao sam tradicionalan repertoar, djelo "Ciaccona" Johana Sebastijana Baha. Napisana je za violinu, ali, mi, muzi~ari, rado je izvodimo na gitari. Andrej Segovija prvi je otpo~eo da je svira na gitari i qubiteqi muzike vole da je slu{aju. Pripremio sam i "Cavatinu" od Aleksandra Tansmana, kompozitora koji je me|u prvima po~eo pisati kompozicije za gitaru. Za ovaj koncert pripremio sam i "Libra Sonatine" od Rolanda Dyensa, modernog francuskog kompozitora za sonatu. Naravno, nisam mogao, a da ne izvedem i "Sonatu" od Antonia Hosea koji je nastradao u [pan-

M

skom gra|anskom ratu.

Siv~evi} ka`e da je nastupao u skoro svim evropskim dr`avama, dok u Bosni i Hercegovini nije imao priliku da do sada ~esto nastupa na koncertima.

Igor \ukanovi}, direktor Muzi~ke {kole "Stevan Stojanovi} Mokrawac" ka`e da je ostvario dobru saradwu sa Elvisom Siv~evi}em, te da postoje dobre {anse da Siv~evi} preuzme predmet gitara u ovoj {koli.

- Siv~evi} je radio u Francuskoj, [paniji, Holandiji i mi smo zainteresovani za wegov anga`man. Imamo puno zainteresovanih u~enika za odsjek gitara, ne samo iz Bijeqine, ve} i iz drugih gradova u okru`ewu, ka`e na kraju \ukanovi}.

Q.Q.

14

HRONIKA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

NAKON VELIKIH TE[KO]A TOKOM @ETVE P[ENICE U SEMBERIJI

LOVA^KI PAPRIKA[ NA RATARSKI NA^IN emberski poqoprivrednici zavr{etak svakog velikog posla obiqe`avaju dru`ewem i obilnim ru~kom. Tako je to u ovoj ravnici od kako se proizvodi hrana. Kada se zavr{e sjetve, `etve, berbe, orawa, kopawa, vr{idbe i drugi poslovi okupqali su se ratari na zajedni~kom ru~ku: na seoskim molitvi{tvima, utrinama, plandi{tima, dvori{tima i wivama. U takvim prilikama obi~no su pekli prasi}e i jagwad, a u na{e vrijeme ratari ove ravnice, nastavqaju}i zavjetni obi~aj, promijenili su mjesta okupqawa, ali i meni na zajedni~kom ru~ku.

- Obi~no se okupqamo pored rijeka Save i Drine, gdje imamo dosta koliba i vikendica. Tu nam je najprijatnije i ima mjesta za vi{e zvanica. Rijetko ko sada za ovu priliku priprema pe~ewe, jer imamo dosta vje{tih kulinara, qudi koji spravqaju ukusne ~orbe i paprika{e, ka{e Milorad Viki} iz Meteriza.

Semberci su ina~e, dru`e}i se sa Sremcima i Ba~vanima nau~ili da kuvaju ribqe ~orbe i da pripremaju paprika{e.

- Najomiqeniji nam je lova~ki paprika{, jer se ovo jelo priprema sa dosta qubavi i kuvari mogu pokazati svoje umje}e. Dodu{e, ima i drugih vrsta paprika{a, ali je lova~ki, ipak, najomiqeniji, obja{wava Petar Viki} iz sela Brodac.

Semberci priznaju da je te{ko obezbijediti meso divqa~i, ali zato ima dosta ribe u wihovim rijekama, pa i na trpezma ovih tradicionalnih ratarskih ru~kova ima vrlo ukusnih jela od ribe.

T.S.N.

S

VE^E SMIJEHA

a otvorenoj sceni ispred Doma kulture ,,Filip Vu{wi}" u Ugqeviku odr`ano je Ve~e humora, satire i aforizama u kojem je publika u`ivala vi{e od jednog ~asa. Toplo podmajevi~ko ve~e dodatno su uqep{ali aforisti~ari Jovo Nikoli} iz Lopara, Bijeqinac Grujo Lero i Rade \ergovi} iz [apca.

Wihova originalna duhovitost nagra|ena je aplauzima i smijehom mnogobrojnih posjetilaca. Satiri~na ,,kopqa" wihovih aforizama upu}ena su na ra~un politi~ara, ekononomskog stawa u dru{tvu, bra~nih odnosa i mnogih drugih tema.

Jovo Nikoli}, autor Antologije bh. aforizama pod nazivom ,,Protesti mo`dane mase", (u kojoj su sabrani najboqi aforizmi 64 aforisti~ara iz cijele BiH) ka`e da je zadovoqan koliko su qudi na

N

ovim prostorima zainteresovani za humor i satiru i da su ovakve manifestacije veoma posje}ene. Za aforizme on ka`e da ih ne treba shvatiti kao ne{to {to mijewa svijet, nego kao formu koja, iako je kratka, mo`e da promijeni pogled na svijet.

- Aforisti~ar, kao svjedok vremena, ispoqava svoje misli i poku{ava da uka`e na neke negativne pojave. To ne zna~i da mo`e da ru{i re`im ili dr`avu ali mo`e da uka`e na ono {to je negativno, istakao je Nikoli}.

Nikoli} je dobitnik nagrade Vuk Gligorijevi} na Satira festu 2007. godine u Beogradu i kao izvanredan poznavalac aforistike primje}uje da su aforizmi u RS ispred Federacije BiH. - To je zahvaquju}i tome {to su aforisti~ari iz Srpske bili nasloweni na kwi`evni, novinarski i satiri~-

ni korpus Srbije pa se tako iskristalisala dobra satira u RS, ka`e Nikoli}, koji je i ~lan beogradskog aforisti~arskog kruga.

Govore}i svoje aforizme, Jovo Nikoli} ka`e: - A kad oslobodite svaku stopu moje zemqe, da li }u mo}i da stanem na obje noge.

-Budite hrabri kao {to su bili va{i preci i neka vam je vje~na slava.

- Sinhronizovali smo ton i sliku. Ne mo`emo vi{e ni da ih gledamo ni da ih slu{amo.

Grujo Lero: -Jao, da ste vidjeli {ta rade na Kosovu. Ma, to su {okovi.

-Djed i baka su `ivi, ali je wihova memorija: in memoriam.

Rade \ergovi}: -Oni koji su be`ali od {kole daleko su nam odmakli.

-Mi smo nebeski narod, samo nam zvezde nisu naklowene.

-[ta vredi {to su uzde u na{im rukama kad je kow na izdisaju.

HRONIKA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

15

QETNE VE^ERI JAWA 2009

POEZIJA, VE^E SEVDAHA I PRIGODNE TRIBINE O ISTORIJI I ZDRAVSTVU Promocija kwige Jusufa Trbi}a

Otvarawe biblioteke

radicionalne "Qetne ve~eri" u Jawi, koje su petu godinu zaredom organizovali BZK Preporod Bijeqina i Jawa i BKUD Mula Alija Sadikovi} Jawa, trajale su od 23. jula do sedmog avgusta, uz veliko interesovawe mje{tana Jawe i wihovih gostiju iz inostranstva. Manifestacija je po~ela zajedni~kim nastupom BKUD "Mula Alija Sadiko-

T

vi}" i udru`ewa "Sevdalije" Tuzla, a do osmog augusta Organizacioni odbor pripremio je bogat kulturno-zabavni program, poetske i kwi`evne ve~eri, ali i prigodne politi~ke tribine i tribine posve}ene istoriji i zdravstvu. I ove godine op{tina Bijeqina djelimi~no je bila pokroviteq ove manifestacije.

Jawani }e posebno pamtiti pozori{nu predstavu "Dr`av-

ni lopov" Narodnog pozori{ta Tuzla, koja je na repertoaru bila u ~etvrtak 30. jula, zatim predstavqawe romana "Miraz" autorke Nizame Granov ^au{evi}, promociju antologije poezije "Semberija u stihu i srcu" autora Jusufa Trbi}a, te gostovawa Amira Tali}a, [ime E{i}a, Fatmira Alispahi}a, Mirsada Mustafi}a, profesora dr Midhata Ja`i}a i dr Xeme Tufekxi}a.

Zanimqivo je bilo i Ve~e sevdaha zami{qeno kao sje}awe na Zekerijaha \ezi}a, koji je bio rodom iz Jawe, a posebno ve~e uprili~io je hor "Gazija" iz Bu`ima, sa izvo|ewem pobo`nih pjesama ilahija i kasida. Za qubiteqe sporta uprili~eno je ve~e kik-boksa na kojem je gostovao Salko Zilxi}, prvak svijeta u Low Kick-u.

Jusuf Trbi}, predsjednik BZK Preporod Bijeqina i

Jawa kao posebno zna~ajno isti~e otvarawe Biblioteke "Preporod" sa oko 6.000 naslova prikupqenih uglavnom putem donacija mnogih organizacija i pojedinaca.

Biblioteka je smje{tena u obnovqenom Domu kulture u Jawi, a vrpcu je sve~ano presjekla Enisa @uni}, direktorka Narodne i univerzitetske biblioteke "Dervi{ Su{i}" M.E. Tuzla.

Na osnovu ta~ke III Odluke Skup{tine op{tine Bijeqina o na~inu i uslovima prodaje neizgra|enog gra|evinskog zemqi{ta u dr`avnoj svojini broj: 01-0 022-118/09 od 05.03.2009. godine i Odluke o izmjeni Odluke o uslovima i na~inu javne prodaje neizgra|enog gra|evinskog zemqi{ta u dr`avnoj svojini broj: 01-0022-557/09 od 27.05.2009. godine ("Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina’’ broj 5/09 i 14/09), ~lana 6. Pravilnika o postupku javnog nadmetawa za prodaju gra|evinskog zemqi{ta u dr`avnoj svojini ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 14/07) i Rje{ewa na~elnika op{tine Bijeqina broj: 01-1111-1182/09 od 22.07.2009. o imenovawu Komisije za prodaju gra|evinskog zemqi{ta i stanova objavquje se

OGLAS O PRODAJI GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA U DR@AVNOJ SVOJINI 1. Op{tina Bijeqina prodaje neizgra|eno gra|evinsko zemqi{te u dr`avnoj svojini ozna~eno kao k.~. broj 846/1 zv."Rupa~e" u naravi pa{wak 2. klase povr{ine 22965 m2 upisane u zemqi{nokwi`ni ulo`ak broj 17008 k.o. Bijeqina 1, na kojoj je Op{tina Bijeqina upisana sa pravom raspolagawa sa dijelom 1/1 i k.~. broj: 883/5 u naravi {ume 3. klase povr{ine 321 m2, upisane u zemqi{nokwi`ni ulo`ak broj: 15391 k.o.

Bijeqina 1 na kojoj je op{tina Bijeqina upisana sa pravom raspolagawa sa dijelom 1/1. Ukupna povr{ina katastarskih parcela su predme prodaje ozna~enih kao k.~. broj: 846/1 i k.~. broj: 883/5 k.o. Bijeqina 1 je 2386 m2.

Na navedenim parcelama je predvi|ena izgradwa objekata kolektivnog stanovawa maksimalne spratnosti P+4+Pot. u skladu sa regulacionim planom ,,Kru{ik-Intergaj’’ (,,Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina’’ broj: 4/02).

2. Prodaja gra|evinskog zemqi{ta izvr{i}e se neposrednom prodajom koja }e se odr`ati dana, 01.09.2009. godine, u zgradi Skup{tine op{tine Bijeqina (velika sala), sa po~etkom u 12,00 ~asova.

3. Po~etna prodajna cijena predmetnog zemqi{ta iznosi 57,00 KM po m2 (slovima: pedeset sedam KM), odnosno 1.33.603,00 KM za ukupnu povr{inu koja je predmet prodaje .

4. Za u~e{}e u postupku neposredne prodaje u~esnik je du`an uplatiti kauciju u iznosu od 133.260,30 KM, {to predstavqa 10 % od ukupnog iznosa kupoprodajne cijene koju su u~esnici neposredne prodaje du`ni

uplatiti na jedinstveni ra~un trezora op{tine Bijeqina broj 555-00100777777-70 prije po~etka postupka neposredne prodaje, o ~emu }e dokaz o uplati dostaviti Komisiji prije po~etka postupka prodaje.

5. Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu imaju sva pravna i fizi~ka lica.

6. Zainteresovana lica mogu izvr{iti uvid u dokumentaciju o gra|evinskom zemqi{tu koje je predmet prodaje ( zemqi{nokwi`ne, katastarske i druge podatke), dobiti tra`ene informacije usmeno u zgradi op{tine Bijeqina (kancelarija 25 ) ili na telefon broj 055/ 233-193 kao i izvr{iti razgledawe gra|evinskog zemqi{ta u vremenu od 14,00-15,00 ~asova, svaki radni dan, od dana objavqivawa oglasa do 28.08.2009. godine.

7. Kupoprodajna cijena za navedeno zemqi{te, ima se uplatiti prije zakqu~ewa kupoprodajnog ugovora, a predaja kupcu u posjed kupqenog zemqi{ta izvr{i}e se u roku od 8 dana nakon isplate kupoprodajne cijene.

8. Ovaj oglas }e se objaviti u dnevnom listu " Euro Blic", "Semberskim novinama" i na oglasnoj tabli Administrativne slu`be op{tine Bijeqina.

Broj: 02/ 014-1- 602/09 Datum, 07. 08. 2009. godine

NA^ELNIK OP[TINE BIJEQINA Mi}o Mi}i}

16

HRONIKA

HIGIJENSKI ISPRAVNOM VODOM DO ZDRAVQA VII DIO

MIKROBIOLO[KA ISPRAVNOSG VODE Pi{e: PRIM. POPOVI] DR DRAGAN SPECIJALISTA EPIDEMIOLOG

Vode}i zna~aj u ocjeni higijenske isravnosti vode za pi}e ima mikrobiolo{ka ispravnost vode, kako po mogu}em sadr`aju izolata i metodama izolacije, tako i mogu}oj masovnosti oboqevawa kod propusta u ,,proizvodwi" i stavqawu u upotrebu zaga|ene vode, naro~ito vode iz velikih, centralnih vodovoda.

Bolesti, u ~ijem preno{ewu patogenih mikroorganizama, bilo direktno, bilo indirektno-p posredno u~estvuje voda, nazivaju se hidri~ne bolesti, a u slu~aju masovnog {irewa bolesti putem vode, govorimo o hidri~nim epidemijama.

S obzirom da je voda neophodna za odr`avawe `ivota, te se zbog toga svakog dana konzumiraju znatne koli~ine vode. Ali, voda krije u sebi velike opasnosti za zdravqe ~ovjeka. Ona mo`e biti potencijalni rezervoar za uzro~nike raznih zaraznih bolesti.

Me|u wima su naj~e{}e crijevne zarazne bolesti (u zagradi su navedeni nazivi uzro~nika bolesti) dizenterija (Shigellae), trbu{ni tifus (Salmonella tiphy), paratifus (Salmonella paratyphy), kolera (Vibrio cholerae), gastroenteritis (Rota virus) i dr. No, voda mo`e biti rezervoar i za uzro~nike koji u organizam dospijevaju putem probavnog trakta, a odatle krvqu (naj~e{}e) dolazi do drugih organa i tkiva i izazivaju upalne reakcije: dje~ija paraliza (Poliovirus), zarazna `utica (Virus hepatitis A), kao i druge bolesti i uzro~nici. Svi navedeni uzro~nici, kao i oni koji nisu pomenuti, mogu se izlu~ivati kod akutno oboqelih , kod oboqelih sa atipi~nom klini~kom slikom ili klicono{a. Dakle, fekalna kontaminacija vode za pi}e, predstavqa najve}u opasnost za zdravqe qudi, pa prema tome i ima najve}i medicinski zna~aj.

Mikroorganizmi koji se nalaze u vodi se po svom porijeklu mogu, uslovno, podijeliti u dvije grupe: -m mikroorganizmi kojima je prirodno boravi{te voda (saprofiti i saprozoi), -m mikroorganizmi koji dospijevaju u vodu, uglavnom iz vazduha, zemqe, sa biqaka, iz `ivotiwa i ~ovjeka.

Va`no je napomenuti da se mikroorganizmi razmno`avaju samo }elijama zahva}enog `ivog organizma, a da nakon dospijevawa u spoqnu sredinu gube spoobnost razmno`avawa. Aktuelna i potencijalna opasnost od zaraznih bolesti prenosivih vodom za pi}e mogle bi se najsigurnije utvrditi izolovawem uzro~nika tih bolesti u vodi. Me|utim, ti mikro-o organizni su u vodi malobrojni, pa je wihova izolacija veoma komplikovana i skupa. Patogene bakterije u vodi i ina~e `ive veoma katko, obi~no jednu do dvije nedjeqe, ali u jako zaga|enim vodama sa dosta organskih materija mogu opstati i po nekoliko mjeseci.

Nastavi}e se...

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

UPOZOROWE IZ CENTRA ZA UKLAWAWE MINA BiH

U BIH IMA JO[ OKO 220.000 MINA

z Centra za uklawawe mina BiH,,BH MAK’’ upozoravaju da na teritoriji na{e zemqe ima jo{ oko 220.000 mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava na oko 1.620 kilometara kvadratnih minski zasijane povr{ine. Od zavr{etka rata, 1996. godine, od mina je u Bosni i Hercegovini stradalo 1.670 osoba od kojih su 49 smrtno stradali.

Me|u stradalim osobama su i 96 deminera od kojih je 41 izgubio `ivot.

Direktor Centra za uklawawe mina, Du{an Gavran navodi da je od mina ove go-

I

dine stradalo 10 lica, od kojih ~etvoro smrtno, dok je u posqedwih mjesec dana stradalo troje djece me|u kojima je jedno dijete poginulo.

-U U~iweno je mnogo napora da se identifikuju i o~iste od mina zaga|ene povr{ine, ali one se i daqe mogu na}i skoro po cijeloj zemqi, rekao je Gavran.

Prema wegovim rije~ima, wihovo locirawe je veoma komplikovano, jer je po pravilu rije~ o minskim poqima nepoznatog raspored, a kao i o pojedina~nim minama ili grupama mina na {irem podru~ju. Iz Centra za uklawawe mina BiH pozi-

vaju sve gra|ane da na besplatan telefonski broj 0800 50 700 prijave sumwive povr{ine, ukoliko o wima posjeduju informacije, te da tako doprinesu {to ve}oj redukciji minski sumwive povr{ine i bezbijednosti stanovni{tva koje `ivi ili se kre}e u blizini minske opasnosti. [to se ti~e planova za ovu godinu, direktor Du{an Gavran isti~e da plan za prvih {est mjeseci nije ispuwen zbog nedostatka finansijskih sredstava, jer BiH nije uplatila 30.000 maraka koliko je bilo predvi|eno za 2009. godinu, dok }e dona-

tori, kako su obe}ali, u narednom periodu ulo`iti oko 20 milona dolara.

Godi{we je za deminirawe potrebno izdvojiti oko 80.000 maraka, a mo`e se deminirati izme|u 35 i 40 kilometara kvadratnih.

U Centru za uklawawe mina BiH podsje}aju da je 1996. godine u BiH bilo 4.200 kilometara kvadratnih sumwive povr{ine, te izra`avaju nadu da }e do 2019. godine na{a zemqa biti o~i{}ena od mina, te jo{ jednom pozivaju gra|ane da prijave sve lokacije pod minama.

M.R.

BIJEQINA DOMA]IN TURNIRA U [AHU ahovski klub "Penzioner" iz Bijeqine ove godine je povodom slave na{e op{tine Svetog Pantelejmona, po prvi put organizovao "Bijeqina open" {ahovski turnir na kojem su u~e{}e uzela 22 igra~a.

Predsjednik kluba Luka Jefti} isti~e da je turnir bio "pun pogodak", jer je imao i me|unarodni karakter.

- Imali smo goste iz Italije, Rumunije i Hrvatske i s ponosom turnir mo`emo nazvati me|unarodnim, a

[

u~estvovalo je nekoliko FIDE majstora i majstorskih kandidata. @eqa nam je da ovaj turnir preraste u tradicionalni ali za to }e nam ubudu}e trebati ve}a podr{ka op{tine Bijeqina. Ovog puta smo skromni nagradni fond od 200 KM obezbijedili zahvaquju}i dobrovoqnim nov~anim prilozima vlasnika FIS-aa Dragana Jovanovi}a i Oktan-p prometa Vojina Mitrovi}a, ka`e Jefti}.

Prvo mjesto na turniru u Bijeqini osvojio je doma}i takmi~ar i FIDE

majstor Nenad Puri}.

Drugi je bio majstorski kandidat Branko Bjelica iz Hrvatske, a tre}i Vojislav Markovi}, tako|e iz Bijeqine.

Jefti} je najavio da }e 15. septembra u prostorijama Doma penzionera po~eti sa radom i "[kola {aha" koju }e voditi FIDE majstor Vojo Markovi}. On je pozvao sve qude koji vole {ah, bez obzira kojoj generaciji pripadaju, da se ukqu~e u rad ove {kole.

S.M.

ZDRAVSTVO

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

PO^ELI SISTEMATSKI PREGLEDI FUDBALERA

BRIGA ZA ZDRAVQE SPORTISTA Maksimovi} u ambulanti u Velikoj Obarskoj odakle su krenuli sa akcijom preventivnih sistematskih pregleda fudbalera na podru~ju na{e op{tine. Akcija }e trajati dok svi fudbaleri ne budu pregledani.

- O~ekujemo da }emo u roku od 15 do 2 0 d ana p regledati s ve f udbalere. K renuli s mo i z V elike Obarske odakle dolazi klub koji je ~lan druge lige RS, iz ambulante Velika Obarska koja je renovirana sredstvima Doma zdravqa, rekao je dr Maksimovi} istakav{i da }e medicinske ekipe obi}i sve drugoliga{e (Pu~ile, Brodac, Dvorovi), a ostali pregledi }e biti obavqeni u ambulanti na gradskom fudbalskom stadionu u Bijeqini. O~ekuju da }e obaviti oko 2.000 besplatnih preventivnih pregleda sportista koji se bave sportom koji zahtijeva velike napore, te }e svima wima biti ura|en fizikalni pregled doktora medicine, EKG snimawe, analiza krvi i po potrebi dodatne dijagM.R. nosti~ke procedure.

obilne ekipe Doma zdravqa su petog avgusta po~ele sa preventivnim sistematskim pregledima fudbalera. Prvo se obavqaju pregledi drugoliga{a, a zatim, od 11. avgusta, pregledi ostalih fudbalera.

- Ova godina {tedwe je specifi~na po mnogo ~emu. Mi iz Doma zdravqa Bijeqina poku{avamo da nam godina {tedwe ne bude izgovor za bilo {ta, bez obzira {to je nama smawen priliv novca, odnosno, svi koji nas finansiraju {to su nam umawili sredstva. Mi poku{avamo da sve ostane kao do sada, kao n a p ro{logodi{wem n ivou, ako ne i boqe. Poja~anim radom svih zaposlenih poku{avamo da nadoknadimo sve nedostatke kada je godina {tedwe u pitawu. Poznati smo po tome i ja sam na vi{e sastanaka rekao, da, ako `elimo da {tedimo treba ulagati {to vi{e u zdravstvo, a ako se mora {tediti u zdravstvu, treba ulagati u primarnu zdravstvenu za{titu, izjavio je direktor Doma zdravqa dr Zlatko

M

VAKCINACIJA DJECE skladu sa razvojem medicinske nauke, kao i neospornih iskustava brojnih zemaqa, povremeno dolazi do promjena kalendara vakcinacije.

Jedna takva promjena je izvr{ena pro{le godine, te je sada va`e}i kalendar vakcinacija u RS, po kome se vr{i vakcinacija i djece u bijeqinskom Domu zdravqa, utvr|ena Pravilnikom o imunizaciji i hemoprofilaksi protiv zaraznih bolesti, ,,Sl. glasnik RS’’ br.04/0.

U

IMUNIZACIJA DJECE PROTIV TUBERKULOZE Obavezna je za djecu u prvoj godini `ivota, a obavqa se po ro|ewu, u porodili{tu. Vakcinacija protiv tuberkuloze obavqa se BCG vakcinom iskqu~ivo intradermalno (u ko`u), u predjelu deltoidnog mi{i}a nadlaktice lijeve ruke, u dozi 0,05 ml suspenzije.

IMUNIZACIJA DJECE PROTIV HEPATITISA B (ZARAZNE @UTICE B) Obaveznoj imunizaciji protiv hepatitisa B podlije`u djeca od ro|ewa do navr{ene jedne godine `ivota. Djeci se daju tri doze vakcine (0,5 ml ) intramuskularno, po {emi 0,1,6 mjeseci.

IMUNIZACIJA PROTIV DIFTERIJE, TETANUSA I VELIKOG KA[QA Obaveznoj imunizaciji protiv difterije podlije`u djeca od navr{ena 2 mjeseca pa do 14 godina. Obaveznoj imunizaciji protiv tetanusa podlije`u djeca od navr{ena 2 mjeseca do navr{enih 18 godina. Obaveznoj imunizaciji protiv velikog ka{qa podlije`u djeca od navr{enih 2 mjeseca do navr{enih 5 godina `ivota.

Vakcinacija protiv difterije, tetanusa i velikog ka{qa vr{i se kombinovanim vakcinama u tri doze.

Revakcinacija protiv difterije, tetanusa i velikog ka{qa vr{i se godinu dana od prijema tre}e doze Di-

Te-Per vakcine. Druga revakcinacija vr{i se davawem Di-Te vakcine u sedmoj godini. Tre}a revakcinacija protiv difterije i tetanusa vr{i se u zavr{nom razredu osnovne {kole davawem Di-Te pro adultis vakcine. ^etvrta revakcinacija protiv tetanusa vr{i se mono vakcinom protiv tetanusa u zavr{nom razredu sredwe {kole.

IMUNIZACIJA PROTIV DJE^IJE PARALIZE Obaveznoj imunizaciji protiv dje~ije paralize podlije`u djeca od navr{ena dva mjeseca do navr{enih 14 godina. Vakcinacija se vr{i u tri doze. Prva revakcinacija protiv dje~ije paralize vr{i se godinu dana od dana prijema tre}e doze vakcine. Druga revakcinacija vr{i se u prvom razredu osnovne {kole, a tre}a revakcinacija u 14. godini `ivota.

IMUNIZACIJA PROTIV HEMOFILUS INFLUENCE B Obaveznoj imunizaciji protiv hemofilus influence B podlije`u sva djeca od navr{ena dva mjeseca davawem dvije doze vakcine u deltoidni mi{i} ruke u intervalu od jednog do dva mjeseca. Revakcinacija protiv hemofilus influence B vr{i se u drugoj godini `ivota djeteta.

IMUNIZACIJA PROTIV MORBILA, RUBELE I ZAU[WAKA Vakcina protiv morbila, rubele i zau{waka daje se djeci u drugoj i u sedmoj godini `ivota. Vakcinacija se provodi davawem vakcine subkutano (pod ko`u).

17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU, A @ELE DA PITAJU

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran, ginekolog - aku{er

HORMONSKA KONTRACEPCIJA Hormonska kontracepcija je metod spre~avawa za~e}a, odnosno planirawa porodice upotrebom hormona jajnika koji djeluju sli~no prirodnom estrogenu i progesteronu koji proizvodi tijelo.

Ovaj vid je posebno efikasan i potpuno reverzibilan metod, {to zna~i da `ena mo`e da zatrudni odmah po prestanku uzimawa tableta.

Hormoni se mogu uzimati u obliku tableta. Kada qudi govore o "piluli" obi~no misle na kombinovani oralni kontraceptiv (registrovan 1959. godine) koji sadr`i estrogen i progesteron. Ali postoji i "mini pilula" koja sadr`i samo progestin.

Dugo djeluju}i hormonski preparati vrlo sporo otpu{taju hormone u tijelo u toku du`eg vremenskog perioda. Kontraceptivi ovog tipa suintrauterini sistemi, iwekcioni kontraceptivi, implanti, kontraceptivni flasteri i vaginalni prsten. Pilula za "jutro poslije" (postkoitalna kontracepcija) tako|e mo`e sprije~iti trudno}u, ali bi trebalo da se koristi samo u hitnim slu~ajevima.

Trenutno tr`i{te nudi tri osnovne vrste kontraceptiva.

1. Kombinovana hormonska oralna kontracepcija.

Ona sadr`i `enski polni hormon (estrogen) i hormon `utog tijela (progestin). Ovim hormonima ona blago uti~e na mehanizam povratne sprege izme|u jajnika i mo`danih centara i na taj na~in blokira ovulaciju.

2. Gestagena kontracepcija koja koristi iskqu~ivo hormon `utog tijela i uti~e prije svega na sluz u kanalu grli}a materice koja tako postaje neprohodna za spermatozoide.

3. Intrauterina kontracepcija kada se u matericu postavqa ulo`ak koji je hormonalno aktivan.

Hormonska kontracepcije dijeluje na cijeli organizam, a ne samo na polne organe. Djeluje na hipotalamus i hipofizu {to dovodi do izostanka stimulacije jajnika i ovulacije. Na polnim organima uzrokuje promjenu sluzi grli}a materice i sluznice materice, te mijewaju pokretqivost jajovoda. Zbog ovog vi{estrukog hormonskog djelovawa hormonska kontracepcija je jedna od najefikasnih oblika kontracepcije. Prije po~etka uzimawa hormonske kontracepcije potrebna je konsultacija sa va{im ginekologom i obavqawe ginekolo{kog pregleda, pregleda dojki, mjerewa tjelesne te`ine, krvnog pritiska, te uzimawe laboratorijskih nalaza.

Hormonska kontraceptivna sredstava uzimaju se u trajawu od tri nedjeqe sa pauzom od sedam dana izme|u dva ciklusa uzimawa. Preporu~qivo je zapo~eti uzimawe prvog dana menstrualnog ciklusa. Nikako se ne smiju primjewivati kod bolesti srca, krvnih sudova, o{te}ewa jetre, sistemskih bolesti, kao i kod hormonski zavisnih tumora. S oprezom ih davati `enama iznad 35 godina starosti koje su pu{a~i, ili imaju {e}ernu bolest, povi{en pritisak, hiperlipidemiju. Kod uzimawa hormonskih kontraceptiva krvarewe je oskudnije i pravilnije nego kod normalne menstruacije, izostaje bolnost na po~etku menstruacije i premenstruacijski sindrom.

Smawuje se obolijevawe od karcinoma jajnika i endometrijuma, a imaju za{titno dijelovawe i od pojave raka debelog crijeva. Smawuju u~estalost cista jajnika i dobro}udnih tumora dojke, usporavaju gubitak ko{tane mase i tako spre~avaju rani nastanaqk osteoporoze.

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa mo`ete poslati elektronskim putem na adresu: semberske@spinter.net

18

HRONIKA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

BO[KO M. KI]ANOVI]: IZ PRO[LOSTI SEMBERIJE

[ESTI DIO

SRPSKA ZEMQORADNI^KA ZADRUGA BRODAC e|utim zahvaquju}i podacima iz carinskih kwiga, te iz sje}awa starijih Semberaca, savremenika Carinskog rata, mo`e se ista}i pribli`no objektivna slika dru{tvenoekonomskih i politi~kih prilika tog vremena, a oni su bitno uticali na psihologiju i mentalitet qudi, karakteristi~nu za qude koji vijekovima `ive na granici. Treba imatu u vidu i ~iwenicu, da je Op{tina Brodac, odnosno sela: Balatun, Velino Selo, Brodac, Trwaci, Sviwarevac, Me|a{i i Dazdarevo, po~etkom 20-tog vijeka imali zapa`en broj obrazovnih qudi (prosvjetni radnici, pravoslavni sve{tenici, studenti) naprednih poqoprivrednika i trgovaca, te skoro iz svakog sela ,,pone{to vojnika, oficira, policajaca u Monarhiji’’ koji su davali doprinos razvoju i ugledu qudi ovog prostora i wegovom br`em razvoju.

Dakle, Monarhija je imala povjerewa u semberske ratare, sto~are, trgovce, la|are, `andarme i dr., te je u nekim oblastima `ivota, bila naklowena prema rje{avawu nekih `ivotnih pitawa ovog prostora. Nave{}emo jedan primjer naklonosti Be~a prema Semberiji i to u agraru.

Naime, broda~ka Op{tina je prva u BiH, po~etkom pro{log vijeka, zatra`ila od vlade u Be~u da im dozvoli formirawe (osnivawe) zemqoradni~ke zadruge sa neograni~enim jemstvom i to pod nazivom: ,,Srpska zemqoradni~ka zadruga Brodac’’, sa neograni~enim jemstvom.

Be~ se suprotstavio takvoj namjeni Bro~ana, jer do tada nije bilo u BiH zadruga sa neograni~enim jemstvom, a posebno su bili protiv toga da zadruga u svom nazivu nosi predznak ,,Srpska’’, jer ni jedna institucija u BiH nije imala nacionalni predznak.

Me|utim, Bro~ani ne popu{taju i

M

mogu upore|ivati sa najve}im dijelom ostalog stanovni{tva ove zemqe. Jer, op}ina Brodac stoji odvajkada u uskoj vezi sa Monarhijom i sa trgova~kim centrima Br~ko i Bijeqina, pa su zbog toga i kulturom i shva}awem daleko napredovali’’.

Osim dobrih odnosa sa Austrougarskom, Semberci dobro sara|uju i sa agama i begovima iz Bijeqine, zbog wihovog dominantnog polo`aja u agraru o ~emu je ve} bilo rije~i.

Dakle, semberski seqak je bio prisiqen da sara|uje sa obje strane, jer su se interesi Turske i Austrougarske ukr{tali i mrsili, daleko konkretnije i vidqivije upravo na Savi, u Lugu, odnosno na granici, nego u unutra{wim dijelovima Bosne i Hercegovine.

Tako je gra|en specifi~an odnos i na~in `ivota na granici, koji je stvarao i poseban mentalitet i psihologiju `ivota qudi na granici.

Naru{iti takve odnose i uslove `ivota, bilo je u suprotnosti sa logikom mogu}eg `ivota i opstanka na prostoru koji, i pored svih pote{ko}a, naro~ito u nemirnim i ratnim prilikama, ipak nudio povoqne uslove `ivota.

Stoga se Semberci nikada nisu odricali uzgoja stoke pa{arewem i prometa `ivom stokom, iako se kao izvoznici rijetko pojavquju na carini.

Stoku prodaju svojim kom{ijama iz Srema i to na pa{i u oboru ili na sto~noj pijaci ,,Jasenik’’ kod Broda~ke crkve.

Na carini Ra~a pojavquju se Sremci skoro iz svih sela uz lijevu obalu Save, kao {to se vidi iz sqede}eg priloga.

Iz sela Jamene - Jano{evi} Gligorije (Panti} Nikola, Li~anin Nikola) Jovanovi} Mitar, Jovanovi} Ostoja, Jankovi} Ostoja, Jankovi} Jovan, Vasiqevi} Stevan, Devi} \ura, iz Grka - Stani{i} Simo, Murga{i}

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0 - Dn - 09 - 000 295 U Bijeqini, dana 29. 07. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini

NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-000 295, po zahtjevu OP[TINE BIJEQINA, zastupane po Pravobranila{tvu RS-sjedi{te zamjenika u Bijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~.br. 2511/2 u naravi stambena zgrada povr{ine 116 m2 upisane u Pl. 830 K.O. Bijeqina II. Po podacima katastarske evidencije kao korisnik DS u Pl. 830 K.O. Bijeqina II upisana je Skup{tina Op{tine Bijeqina sa 1/1.

Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0 - Dn - 09 - 000 827 U Bijeqini, dana 31. 07. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-000 827, po zahtjevu QIQANE ^OBI] k}eri Jovana iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. br. 910/4 u naravi wiva 2. klase povr{ine 15049 m2 upisane u Pl. 655 K.O. ^arda~ine-Koj~inovac.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednici u Pl. 655 K.O. ^arda~ine-Koj~inovac upisana je Qiqana ^obi} k}i Jovana iz Bijeqine sa 1/1.

Prava na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stekla je Qiqana ^obi} k}i Jovana iz Bijeqine sa 1/1.

godinama }e se sporiti za svoja prava, te nakon nekoliko godina dobiti bitku. Time su otvorili vrata i ostalim narodima da osnivaju zadruge sa nacionalnim predznakom.

Pravosudno odjeqewe vlade u Be~u, staje, istina, diskretno na stranu Bro~ana, pravdaju}i ih, izme|u ostalog, i sqede}im odlikama: ,,ali s druge strane, mora se ukazati na to, da se stanovnici op{tine Brodca, u pogledu kulturnog razvoja, ne

Uro{, Drezgi} Gligorije, Panti} Nikola, Li~anin Nikola, Petakovi} Stanoje, Vujasibovi} Lazar, Ne{i} Marijan, Nasti} Josim, ^okari} Petar, No}ajac Timotije, Miladinovi} Simo, iz Bosuta - Mihajlovi} Stevan, Mihajlovi} Kosta, iz Kuzmina Plav{i} Simo, Karastanko Stojan i na desetine drugih poznatih trgovaca `ivom stokom, kao {to je npr. Nikolajevi} Stevan iz Morovi}a.

Nastavi}e se...

Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

HRONIKA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

TRI DECENIJE SEMBERSKIH NOVINA Priprema: TODOR NIKOLI]

Ul. Svetog Save br. 86 Bijeljina TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

NOVO BIJEQINA KU]E

NESTAJU ME\E Jedan od zadataka u provo|ewu programa komasacije u Semberiji jeste i uklawawe me|a sa semberskih poqa. Ra~una se da se samo pod me|ama nalazi oko 3.500 hektara orani~nih povr{ina. U ovu akciju aktivno su se ukqu~ili i bijeqinski sredwo{kolci. Organizovani u omladinske radne brigade oni neprekidno od mjeseca septembra rade na ovim poslovima. Do sada su skinute me|e sa preko 15 hektara, a ovi poslovi bi}e nastavqeni i tokom idu}e godine. Po{to su zadaci pozama{ni, razmi{qa se i o organizovawu savezne radne akcije ~iji bi zadatak bio uklawawe me|a sa semberskih poqa.

(S. novine, godina II, broj 23, datum: 15. novembar 1981. godine)

SVE^ANOST U KASARNI U kasarni JNA koja nosi ime narodnog heroja Fadila Jahi}a [panca bilo je ovih dana izuzetno sve~ano. Iz svih krajeva stigli su roditeqi i prijateqi mladih vojnika da prisustvuju ~inu davawa sve~ane obaveze mladih vojnika. Pored boraca, omladine, predstavnika radnih organizacija i mjesnih zajednica, sve~anostima u kasarni prisustvovali su i predstavnici dru{tveno-politi~kih organizacija i Skup{tine op{tine Bijeqina.

O `ivotu u jedinici i obavezama koje ih ~ekaju u izvr{avawu ~asnog i odgovornog zadatka mladim vojnicima govorio je Du{an Vujkovi}, a u ime dru{tveno-politi~kih organizacija i Skup{tine op{tine mlade vojnike i u~esnike sve~anosti pozdravio je Cvijetin Mati}, ~lan Predsjedni{tva Op{tinskog vije}a Saveza sindikata.

Zatim su gosti razgledali spomen-sobu jedinice, biblioteku i ~itaonicu, vojni~ki klub i prostorije gdje `ive i rade vojnici ove jedinice koja je pro{le godine progla{ena za najboqu u rodu kopnene vojske.

Za u~esnike sve~anosti prire|en je i prigodan program.

19

1.KNEZ IVO OD SEMBERIJE Ku}a 9x12 (prizeme, visoko potkrovqe), c.grijawe + pom. zgrada 15x5 (dvosoban stan sa gara`om), Na placu od 500 m2 (ogra|eno) CIJENA: 125.000 KM 2.LAZE KOSTI]A Ku}a 10x7 (prizemqe, sprat) Odmah useqiva, + pom. objekat Na placu od 230 m2 CIJENA: 75.000 KM 3.HERCEGOVA^KA Ku}a 13x8,50 (podrum, prizemqe, visoko potkrovqe) Nova gradwa, kompletno opremqena, Na placu od 463 m2 CIJENA: 150.000 KM

BIJEQINA STANOVI 1.KRAQA DRAGUTINA Stan P=73 m2, IV sprat. + gara`a 6x3 CIJENA: 61.000 KM 2.BORISA PASTERNIKA Stan jednosoban P=27 m2, I sprat, nov, odmah useqiv CIJENA: 1.450 KM/m2 3.CARA URO[A Stan P=40 m2, nov odmah useqiv, prizemqe CIJENA: 1.300 KM/m2

POSLOVNI PROSTORI 1.PAVLOVI]A PUT Poslovno stambeni objekat (200 m2 poslovnog i 100 m2 stambenog prostora) U funkciji, sve dozvole, Na placu od 3800 m2 CIJENA: 395.000 KM

PLACEVI 1.RAJE BANI^I]A Poqoprivredno zemqiste P=6000 m2 CIJENA: 13.500 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA 1.PATKOVA^A Ku}a 13x11 (prizemqe, visoko potkrovqe), c.grijawe + gara`a, nova gradwa, odmah useqiva, Na placu od 500 m2 CIJENA:110.000 KM

2.DVOROVI Ku}a 9x7, prizemna, nova gradwa + spratni pom. objekat (stan, radionica) + ostali pomo}ni objekti Na placu od 1430 m2 CIJENA: 85.000 KM

EKSTRA POVOQNO

3.IVE ANDRI]A Stan P=68 m2, I sprat, ekstra izvedba + klima, eta`no (podno) grijawe, CIJENA: 105.000 KM 95.000 KM 4.LAZE KOSTI]A Stan P=43,50 m2, I sprat, CIJENA: 1.150 KM/m2 1.100 KM/m2

BIJEQINA - KU]E

BIJEQINA LOKALI

1.NIKOLE SPASOJEVI]A 2 ku}e, + qetna kuhiwa, Na placu od 750 m2 CIJENA: 140.000 KM 120.000 KM 2.BORISA PASTERNIKA Ku}a 8x9 (podrum, prizemqe, sprat) Nova ku}a, na placu od 230 m2 CIJENA: 190.000 KM 170.000 KM 3.PANTELINSKA Ku}a 12,80x10,5 (podrum, prizemqe, sprat, potkrovqe) Na placu od 480 m2 CIJENA: 125.000 KM 120.000 KM 4.LAZE KOSTI]A Ku}a 10x9 (prizemqe, visoko potkrovqe) + qetna kuhiwa 10x5 Na placu od 620 m2 CIJENA: 150.000 KM 140.000 KM 5.MAJEVI^KA Ku}a 9x8, prizemna, nova, nedovr{ena + starija ku}a, Na placu od 358 m2 CIJENA: 90.000 KM 85.000 KM 6.SOKOLSKA Ku}a ukupne stambene povr{ine 150 m2 (dupleks) + qetna kuhiwa, Na placu od 400 m2 CIJENA: 110.000 KM 90.000 KM

1.VIDOVDANSKA Lokal P=26 m2, prizemqe, CIJENA: 2.000 KM/m2 1.400 KM/m2 2.TRG \ENERALA DRA@E Lokal P=68 m2, u funkciji, ekstra lokacija, CIJENA: po dogovoru

PLACEVI 1. TRWACI Zemqi{te P=11.000 m2 (uz magistralni put BN-Ra~a) Mogu}a parcelacija, dozvoqena gradwa CIJENA: 10 KM/m2 8 KM/m2 2.PAVLOVI]A MOST - Drina Parcela P=10.000 m2 CIJENA: 60.000 KM 50.000 KM 3.PAVLOVI]A MOST Plac P=500 m2, + temeqi 9x6 CIJENA: 26.000 KM 24.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA 1.BALATUN Ku}a P=40 m2,prizemna + pom.objekat P=47 m2, na placu od 440 m2 + vo}wak P=976 m2 + obradivo zemqi{te P=2005 m2 CIJENA: 25.000 KM 18.500 KM

BIJEQINA STANOVI 1. @RTAVA JADOVNOG Stan P=49,5 m2, I sprat, nov, odmah useqiv, CIJENA: 1.600 KM/m2 1.400 KM/m2 2.@RTAVA JADOVNOG Stan P=56,5 m2, I sprat, nov, odmah useqiv, CIJENA: 1.600 KM/m2 1.400 KM/m2

OSTALA MJESTA 1. SIMIN HAN Ku}a 10x11,50 (prizemqe, sprat, visoko potkrovqe) Prazna, useqiva + pomo}ni objekti (gara`a, su{nica...)

Na placu od 1000 m2 (na gl. putu) CIJENA: 160.000 KM 140.000 KM

(S. novine, godina III, broj 28, datum: 3. februar 1982. godine)

KREDITI ZA SJETVU Jedan od najva`nijih poslova u pripremama za {to uspje{nije obavqawe proqetne sjetve predstavqa blagovremeno obezbje|ewe kredita poqoprivrednim proizvo|a~ima. U UPIjevoj Radnoj organizaciji "Podriwe" saznali smo da }e to uspje{no i na vrijeme biti privedeno kraju.

Privrednoj banci Sarajevo, Osnovnoj banci Bijeqina, podnesen je zahtjev za odobrewe kredita za sjetvu {e}erne repe u iznosu od 130 miliona dinara, pa se o~ekuje da }e Banka ovaj zahtjev uskoro pozitivno rije{iti. Pored kredita za {e}ernu repu, obezbijedi}e se i krediti za sjetvu kukuruza. Zahtjev za ovaj kredit bi}e uskoro podnesen Banci.

Ovi krediti poqoprivrednim proizvo|a~ima daju se po veoma povoqnim uslovima. Rok otplate je godina dana, a kamatna stopa iznosi sedam odsto. Zbog toga nije ni ~udo {to je interes poqoprivrednika svake godine izuzetno veliki. Samo u pro{loj godini ove kredite koristilo je preko 10.000 poqoprivrednika.

(S. novine, godina III, broj 28, datum: 3. februar 1982. godine)

AD K OMUNALAC, Ul. M ilo{a C rwanskog b r 7 Centrala : 0 55/210-11 47, 2 08-00 24, F aks: 0 55/206-66 01

z a j e d n o z a ~i s t i j i g r a d z a q e p {u s e m b e r i j u !

Po{tovani korisnici na{ih usluga, pla}ajte ra~une za odvoz sme}a, da bi ste izbjegli neprijatnosti i doprinijeli da nam `ivotna sredina bude ~istija.

S po{tovawem !

A D , , K o m u n a l a c ’’ B i j e q i n a

20

OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

PISMA ^ITALACA

LIJEKOVI U DISTRIKTU DUPLO JEFTINIJI io sam u Br~kom kod prijateqa koji su penzioneri Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske. Ko o ~emu - penzioneri o zdravqu i penzijama. Tokom razgovo-

B

odsto! Nevjerovatno, ali istinito.

Nazvah bijeqinsku poslovnicu Fonda (ne znam ta~no ime) i qubazni {ef mi re~e da je to vjerovatno regulisano nekom odlukom Vlade Br~ko distrikta i da

ra spomenu{e moji prijateqi da oni sve lijekove za koje recept izdaje qekar porodi~ne medicine dobijaju, u svim apotekama, u Distriktu jeftinije za 50

se ona odnosi (logi~no je) samo na penzionere koji `ive u distriktu.

I, eto, jo{ jedne nejednakosti u bolesti kod penzionera. Neko }e i umrijeti, prije ne-

go {to to priroda i Bog odrede, samo zato {to nema para da plati skupe lijekove. A takvih je, na`alost, mnogo.

A dr`ava, ~ini se ravnodu{na. Oni koji odlu~uju o na{em zdravqu imaju dovoqno para, "veza i vezica" da se mogu lije~iti tamo gdje je to najboqe, kao i da pla}aju najskupqe lijekove. "Sit gladnome ne vjeruje", {to ka`e na{ narod. Ne moramo biti bogati, ali bi trebalo da budemo zdravi. Vaqda je zdravqe najve}e bogatstvo!

Neka se napravi informacija koliko bi Republiku ko{tala participacija od 50 odsto u cijeni lijekova za penzionere i najsiroma{nije i neka se narod Republike pita, na neki na~in, "{ta bi skresali u buxetu da bi se lijekovi pla}ali 50 odsto jeftinije" ili ,,kako bi Republika mogla "nama}i" pare da lijekovi budu 50 odsto jeftiniji".

Luka Vidovi} Bijeqina

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- Dn - 09 - 000 171 U Bijeqini, dana 31. 07. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-000 171, po zahtjevu MILORADA LAZII]A, sina Laze iz Gorweg Crwelova, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. br. 527 u naravi wiva 5. klase povr{ine 6944 m2, k.~. br. 528 u naravi {uma 4. klase povr{ine 1996 m2 k.~. br. 1596 u naravi vo}wak 3. klase povr{ine 1734 m2, k.~. br.

1597 u naravi wiva 3. klase povr{ine 578 m2, k.~. br 1598 u naravi vo}wak 3. klase povr{ine 239 m2, k.~. br. 1599 u naravi stambena zgrada, 3 pomo}ne zgrade, dvori{te i wiva 3. klase ukupne povr{ine 1156 m2, k.~. br. 1614 u naravi wiva 3. klase povr{ine 2572 m2, k.~.br. 2363 u naravi wiva 4. klase i {uma 3. klase ukupne povr{ine 2733 m2, k.~.br. 2620 u naravi {uma 4. klase povr{ine 1359 m2, k.~. br.

2714 u naravi wiva 3. klase, wiva 4. klase i wiva 5. klase ukupne povr{ine 10335 m2, k.~.br. 2729/1 u naravi wiva 2. klase, wiva 4. klase i wiva 5. klase ukupne povr{ine 25838 m2, k.~. br. 2883 u naravi {uma 3. klase povr{ine 2833 m2, k.~.br.

3413 u naravi wiva 5. klase povr{ine 5307 m2, k.~. br. 3477 u naravi {uma 3. klase povr{ine 10925 m2 i k.~. br. 3518 u naravi wiva 5. klase povr{ine 21051 m2 upisane u Pl. 503 K.O. Crwelovo Gorwe.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednici u Pl. 503 K.O. Crwelovo Gorwe upisan je Milorad Lazi} sin Laze iz Gorweg Crwelova sa 1/1.

Pravo na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stekao je Milorad Lazi} sin Laze iz Gorweg Crwelova sa 1/1.

Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

Na osnovu ta~ke III Odluke Skup{tine op{tine Bijeqina o na~inu i uslovima prodaje neizgra|enog gra|evinskog zemqi{ta u dr`avnoj svojini broj: 01-0 022-1 16/09 od 05.03.2009. godine ("Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina broj 5/09), ~lana 6. Pravilnika o postupku javnog nadmetawa za prodaju gra|evinskog zemqi{ta u dr`avnoj svojini ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 14/07) i Rje{ewa na~elni111-1182/09 od 22.07.2009. o imenovawu Komisije za prodaju gra|evinskog zemqi{ta i stanova, objavquje se ka op{tine Bijeqina broj: 01-1

OGLAS O PRODAJI GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA U DR@AVNOJ SVOJINI 1. Op{tina Bijeqina prodaje neizgra|eno gra|evinsko zemqi{te u dr`avnoj svojini ozna~eno kao k.~. broj 19601 zv."[qunkare" u naravi wiva 2. klase ukupne povr{ine 4920 m2 upisane u list nepokretnosti broj 458 K.O. Dvorovi, na kojoj je Op{tina Bijeqina upisana kao korisnik zemqi{ta u dr`avnoj svojini u dijelu 1/1, a {to odgovara k.~. broj 1960/00 u naravi wiva 2. klase zv."[qunkara" povr{ine 4920 m2, upisane u z.k. izvadak broj 391 K.O. Dvorovi, na kojoj je Op{tina Bijeqina upisana sa pravom raspolagawa i pravom kori{}ewa sa dijelom 1/1.

2. Prodaja gra|evinskog zemqi{ta izvr{i}e se neposrednom prodajom koja }e se odr`ati dana, 31.08.2009. godine, u zgradi Skup{tine op{tine Bijeqina (velika sala), sa po~etkom u 12,00 ~asova.

3. Po~etna prodajna cijena predmetnog zemqi{ta iznosi 6,00 KM po m2 (slovima: {est KM), odnosno 29.520,00 KM za ukupnu povr{inu koja je predmet prodaje.

4. Za u~e{}e u postupku neposredne prodaje u~esnik je du`an uplatiti kauciju u iznosu od 2.952,00 KM, {to predstavqa 10 odsto od ukupnog iznosa kupoprodajne cijene koju su u~esnici du`ni uplatiti na jedinstveni ra~un trezora op{tine Bijeqina broj 555-00100777777-70 prije otvarawa postupka neposredne prodaje i Komisiji dostaviti dokaz o uplati.

5. Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu imaju sva pravna i fizi~ka lica.

6. Zainteresovana lica mogu izvr{iti uvid u dokumentaciju o gra|evinskom zemqi{tu koje je predmet prodaje (u zemqi{nokwi`ne, katastarske i druge podatke), dobiti tra`ene informacije usmeno u zgradi op{tine Bijeqina (kancelarija 25 ) ili na telefon broj 055/ 233-193, kao i izvr{iti razgledawe gra|evinskog zemqi{ta u vremenu od 14,00-15,00 ~asova, svaki radni dan, od dana objavqivawa oglasa do 28.08.2009. godine.

7. Kupoprodajna cijena za navedeno zemqi{te, ima se uplatiti prije zakqu~ewa kupoprodajnog ugovora, a predaja kupcu u posjed kupqenog zemqi{ta izvr{i}e se u roku od 8 dana nakon isplate kupoprodajne cijene.

8. Ovaj oglas }e se objaviti u dnevnom listu " Euro Blic", "Semberskim novinama" i na oglasnoj tabli Administrativne slu`be op{tine Bijeqina.

Broj: 02/ 014-1- 601/09 Datum, 7.08.2009. godine

NA^ELNIK OP[TINE BIJEQINA Mi}o Mi}i}

^ITUQE / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

Dana 14.08.2009. godine navr{ava se 18 mjeseci kako nije sa nama na{a draga i nikad pre`aqena supruga, majka i baka

POMEN Dana 15. avgusta navr{ava se 10 godina od kako nas je napustio na{ dragi suprug, otac, brat i djed

21

Dajem ~asove engleskog i holandskog jezika. !:062-751-288

Tra`im ~ovjeka za brak, starosti od 65 do 70 godina.

Obezbije|en stan u Velikoj Obarskoj.

Molim bez SMS poruka ! 066/175-407.

DRAGAN MARI] S ponosom i qubavqu ~uvamo uspomenu na Tebe.

TVOJI NAJMILIJI

CVIJETA RISTANOVI] 10.04.1952-114.02.2008.

Tvoj plemeniti lik }e zauvijek `ivjeti u na{im srcima, a bol i tuga zbog tvog odlaska nikada ne}e prestati.

Tvoji: suprug DRAGO, sinovi ZORAN i GORAN i k}erka DRAGANA sa porodicama

IZ MATI^NOG

UREDA

O D 0 5 . 0 8 . 2 0 0 9 . D O 1 2 . 0 8 . 2 0 0 9. g o d .

R O \ E N I OD 05.08.2009.DO 12.08.2009.GOD. Damjanovi} Ivona, k}i Neboj{e i Tawe, Lali} Aleksandar, sin Gorana i Violete, Ostoji} Marija, k}i Bojana i Mirjane, Muratovi} Leonardo - Ahil, sin Amira i Sandre, Smaji} Adonis, sin Adisa i Mirjane, Stevi} Stanislav, sin Raje i Stoje, Savi} Ilija, sin Nedeqka i @akline, Piwi} Andrea, k}i Dragana i Milijane, E{pek Aleksa, sin Aleksandra i Dragane, Beganovi} Melisa, k}i Be{e i Jasminke, Jovi} Anastasija, k}i Sr|ana i Katarina, Cvijanovi} Slobodanka, k}i Dra`ena i Angeline, Vujevi} Sergej, sin Predraga i Gordane, Cvijetinovi} Sa{a, sin Miroslava i @eqke, Maksimovi} Kristijan, sin Riste i Milanke, Prodanovi} Tina, k}i Dalibora i Veliborke, Bubi} Mirnesa, k}i Zekerijaha i Merside, Radovanovi} Sla|ana, k}i Radoslava i Mire, Simi} Dijana, k}i Zorana i Jovane.

V J E N ^ A N I OD 05.08.2009.DO 12.08.2009.GOD. Me{anovi} Emir i Polenz Alehandra, Rexi} Elvis i Beganovi} Vesna, \eri} Boris i Trako Ilda, Hamzi} Omer i Jahi} Edita, Kova~evi} Danijel i Bakmaz Marijana, Markovi} Bo{ko i Mitrovi} Slavica, Vuleta Igor i Ivkovi} Sandra, Lazi} Goran i Lazarevi} Bojana, \uri} Vawa i Kurtovi} Sawa, Stojanovi} Miroslav i Nikoli} Slavica, Mati} Bojan i Modrakovi} Danka, Qubojevi} An|elko i Raili} Tina, Fantin Cristian i Luki} Irina, Milo{evi} Tripun i Vi}anovi} Svjetlana, Vasili} Zlatan i Borogovac Fatima.

U M R L I OD 05.08.2009.DO 12.08.2009.GOD. Anica Simixi}, ro|. 1929, Dimitrija Doki}, ro|. 1946, Milo{ Savi}, ro|. 1927, Cvija Jovanovi}, ro|. 1913, \ulka Mujagi}, ro|. 1921, Mustafa Deli}, ro|. 1944, Milan Mi}i}, ro|.

1947, Milka Erceg, \ura| Tomi}, ro|. 1939, Ibrahim Jakupovi}, ro|. 1947, Dragutin Zari}, ro|. 1925, Veqko \uri}, ro|.

1955, ]azim Hidanovi}, ro|. 1959, Stefan Pauni}, ro|. 1928, Miodrag Peri}, ro|. 1968, Aco Peri}, ro|. 1953, Gojko Milovanovi}, ro|. 1936, Nevenka Cvjetinovi}, ro|. 1928, Slobodan Mitrovi}, ro|. 1953, Rizo Hamzi}, ro|. 1930, Ranko Andri}, ro|. 1949, ^edomir Simi}, ro|. 1968, Desanka Pajkanovi}, ro|.

1924, Ivana Bo`i}, ro|. 1933, Radojka Risti}, ro|. 1926, Novka Petrovi}, ro|. 1937, Sija Ahmetovi}, ro|. 1923, Milinko Mijanovi}, ro|. 1940, Danica Gavri}, ro|, 1936. godine.

mali Prodajem auto,,mazda 626’’ 1986. godi{te 2 kubika (neregistrovana u voznom stawu). !: 065/311-522 ***** Prodajem dvosoban stan.

Cijena po dogovoru. !: 065/187-276 ***** Izdajem dvosoban stan u Novom Sadu u blizini Medicinskog fakulteta. !: 065/616-208 ***** Povoqno izdajem lokal kod Bleda veli~ine 44 m2. !: 065/512-993, 065/524-746 ***** Izdajem nov nenamje{ten jednosoban stan 36 m2 u strogom centru Bijeqine. !: 055/201-047 ***** ^uvala bih djecu ili stariju osobu u Bijeqini. !: 055/204-668 ***** Prodajem dvije ku}e na istom placu u centru grada u Ulici Knez Ivo od Semberije br. 10. !: 055/553-226 ***** Prodajem motor ,,Jamaha ma`esti’’ 125 kubika, 1998. godi{te. . !: 065/549-095 ***** Prodajem ku}u u Patkova~i veli~ine 8x8, 5000 m2 placa, struja, voda, telefon.

Cijena 65.000,00 KM. !: 065/946-132 ***** Izdajem apartmane i sobe na samoj obali mora sa privatnom pla`om, Herceg Novi, Bao{i}. !: 00382/31 374 083 00382/69 449 663

Upoznao bih `enu od 45 do 60 godina, radi braka, koja je stambeno zbrinuta (moja penzija je 600 KM). ! 065/844-313

oglasi

***** Prodajem auto ,,pe`o 406 Hdi’’, prva registracija februar 2002. Prvi vlasnik. !: 065/661-100 ***** Prodajem plac u Qeskovcu 730 m2, prilaz asfaltnim putem, u blizini prikqu~ci struje, vode i telefona. !: 055/250-274, 065/976-650 ***** Povoqno izdajem lokal u strogom centru Bijeqine 70 m2 cg, Ul. Gavrila Principa br. 15. Pogodno za kancelarije, predstavni{tva, ordinacije i sl.

Prodajem pet dunuma {ume, udaqena od grada pet kilometara. !: 065/164-343, 055/201-665 ***** Izdajem sobe sa kupatilom i terasom , 300 m od mora u Igalu. Nova gradwa. !: 00382-67-814-847 ***** Prodajem ku}u sa centralnim grijawem, dvori{tem i gara`om.

Cijena po dogovoru. ! 055/209-133

***** Povoqno iznajmqujem apartmane u Tivtu, kod hotela , Palma’’, izlaz iz dvori{ta na pla`u. !: +38232674450, +38267242676 ***** Izdajem namje{ten stan sa centralnim grijawem u Ulici Gavrila Principa br. 12, vezni dio iznad butika Azaro. ! 055/205-241 ***** Izdajem stan u Bijeqini.

Kupujem dunum zemqe do 500 km/dunumu. ! 065/849-931 ***** Povoqno prodajem nov usisiva~-RANIBOW, pogodan za sve vrste pru`awa usluga po stanovima-ku}ama, prawe, usisavawe (tepiha, kau~a, prawe plo~oca). ! 065/438-944, 055/201-345 ***** Povoqno prodajem vikendicu pored Drine u Amajlijama. Cijena po dogovoru. ! 055/351-071 00381-63-353631

IME I PREZIME

TEKST

Atinska 2, Bijeqina

22

SPORT

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

KRENULI ODBOJKA[I RADNIKA dbojka{i Radnika u ponedjeqak su zapo~eli pripreme za predstoje}u sezonu u Premijer ligi BiH. Bijeqinci su pro{le godine ostvarili veliki uspjeh plasmanom u polufinale plej-ofa i bili najboqe plasirana ekipa iz Republike

O Direktor 055 773 360 www.skalaradio.net

Marketing 055 771 520 skala@rstel.net

Srpske. Trener Radnika Darko Manojlovi} ka`e da }e wegov tim u narednoj sezoni nastupiti u neizmjewenom sastavu.

- Za sada niko nije oti{ao a niko nije ni do{ao. Imamo par ponuda iz inostranstva za pojedine igra~e ali ipak mislim da }e ekipa ostati na okupu. Za sa-

PROJEKAT HELSIN[KOG ODBORA ZA QUDSKA PRAVA U RS, O PONA[AWU NAVIJA^A NA FUDBALSKIM STADIONIMA

PRIORITET BEZBJEDNOST NA STADIONIMA udbalski navija~i jedna su od najrizi~nijih i najagresivnijih dru{tvenih grupa u RS i BiH, a nasiqe na sportskim terenima dodatno uslo`wava i komplikuje prilike u ovoj zemqi. Ovo je jedan od najva`nijih zakqu~aka istra`ivawa koje je nedavno sproveo "Helsin{ki odbor za qudska prava u RS" u saradwi sa nevladinom organizacijom "Vesta" iz Tuzle, u okviru projekta "Razvoj lokalne politike i mjere za sprije~avawe nasiqa na sportskim terenima u op{tinama Bijeqina i Tuzla" koji podr`ava Evropska komisija u BiH. U istra`ivawu je u~estvovalo 1.000 ispitanika, po 500 sa podru~ja Bijeqine i Tuzle, koji redovno posje}uju sportske doga|aje. Ispitanici su bili mu{karci starosti od 17 do 35 godina koji su se, skoro stoprocentno izjasnili da na sportskim doga|ajima na neki na~in manifestuju huligansko pona{awe!

Branimir Jeli} iz "Helsin{kog odbora za qudska prava u RS" ka`e da ovakvi rezultati ukazuju na potrebu pokretawa {ireg dru{tvenog dijaloga koji }e doprinijeti poboq{awu bezbjednosti na sportskim terenima u BiH {to je i glavni ciq projekta.

- Ova akcija je samo jedna u nizu na{ih aktivnosti koje treba da doprinesu vra}awu povjerewa me|u qudima u ovoj zemqi. Komunikacija izme|u Bijeqine i Tuzle, {to mo`e da se odnosi i na druge regije, veoma se te{ko uspostavqa! Tako se javila ideja da upravo na primjeru fudbalskih navija~a, koji va`e kao jedna od najagresivnijih dru{tvenih grupacija, poka`emo da je tolerancija me|u qudima mogu}a. Bez obzira na sve razlike ciq nam je da na sportskim terenima qudi budu bezbjedni kao i da se prestane sa praksom nacionalisti~kih parola i transparenata, kao i fizi~kih obra~una na stadionima. Intervjui koje su na{i aktivisti uradili sa ~lanovima navija~kih grupa "Incident" iz Bijeqine i "Fukare" iz Tuzle, pokazali su nam da je huligansko pona{awe i te kako prisutno i da ono mo`e biti okida~ za eskalaciju nasiqa na sportskim terenima u narednom periodu. Me|utim, ohrabruje ~inenica {to smo kroz direktne susrete navija~a iz Tuzle i Bijeqine, koje smo organizovali u prvoj fazi ovog projekta, dokazali da je razgovor me|u wima mogu}, ka`e Jeli}.

Jeli} isti~e da je veliki usp-

F

jeh upravo ~iwenica {to su se doju~era{wi "smrtni neprijateqi" na{li u razgovoru za istim stolom. Do sada su u realizaciji ovog projekta, pored ankete sa navija~ima, uprili~ena ~etiri sastanka u Bijeqini i Tuzli, na kojima su pored ~lanova navija~kih grupa u~estvovali i predstavnici policije, stru~waci za bezbjednost, ~elnici sportskih klubova, psiholozi i sportski novinari.

- Na{a ideja je da se upravo kroz razgovore svih subjekata koji u~estvuju u jednom sportskom doga|aju, do|e do toga da sportska borili{ta u BiH budu bezbjedna mjesta za sve koji do|u na neku utakmicu. Ciq nam je da na osnovu istra`ivawa do|emo do pravih podataka o nasiqu me|u mladima na sportskim terenima, te da na osnovu toga pristupimo izradi i usvajawu kodeksa pona{awa navija~a {to bi podrazumijevalo sporazum o neno{ewu uvrijedqivih transparenata i zastava, poziv navija~ima da ne podsti~u fizi~ke sukobe, nacionalnu i vjersku mr`wu. Tako|e, o~ekujemo da }e se kroz te razgovore do}i i do inicijative za formirawe lokalnih radnih grupa za sprije~avawe nasiqa na sportskim terenima, ka`e na kraju za ,,Semberske novine’’ Jeli}.

S.M.

REMI SA [EST GOLOVA posqedwoj provjeri pred nastupaju}u sezonu Radnik i Banat odigrali su utakmicu bez pobjednika, a gledaoci su vidjeli dopadqivu predstavu sa po tri gola na obje strane. Navija~i bijeqinskog prvoliga{a mogu biti zadovoqni igrom sasvim novog sastava u odnosu na pro{lu sezonu, mada je bilo i stvari koje se ne bi smjele doga|ati u prvenstvenim utakmicama.

Doskora{wi superliga{ Srbije do|ao je u vo|stvo ve} u 11. minutu nakon velike gre{ke doma}eg golmana Dragana \or|i}a koju je kaznio snala`qivi Qubi{a Stevanovi}. Samo tri minuta kasnije zatresla se i mre`a Igora Stefanovi}a, a strijelac je bio bek gostiju Slobodan @ivkov koji je centar{ut po zemqi Muhameda Sajtanovi}a skrenuo u sopstveni gol.

Dva minuta kasnije fantasti~nim udarcem sa preko 30 metara radost doma}im navi-

KAPITEN U FORMI: Filip Vuji}

ja~ima donio je Darko Ga{evi} koji je za postignuti pogodak dobio buran aplauz od svih prisutnih na Gradskom stadionu.

Revija golova u prvom poluvremenu nastavqena je u 33. minutu kada je Vinko \uri} nepotrebno igrao rukom u svom {esnaestercu, a udarac sa bijele ta~ke sigurno je izveo Ivica Milutinovi}. Na odmor se oti{lo s predno{}u gostiju po{to je Milan Grumi} u 37. minutu lako probio lijevu stranu odbrane

Radnika i potom sa ivice {esnaesterca lobovao istr~alog \or|i}a.

U drugom poluvremenu Radnik je bio za nijansu boqi rival {to je izjedna~uju}im pogotkom za 3:3 realizovao kapiten Filip Vuji}.

Sportski direktor bijeqinskog kluba Dragan Jevti} smatra da je ekipa potpuno spremna za start prvenstva istakav{i da o~ekuje pobjedu u premijernoj utakmici, u kojoj Radnik do~ekuje paqanT. N. sku Romaniju.

VEDRAN BOROV^ANIN U SLOGI IZ KRAQEVA

NORVE[KA ISKUSTVA! Grupa ~lanova Helsin{kog odbora za qudska prava u RS nedavno je boravila u Norve{koj gdje su se upoznali sa tamo{wim iskustvima u suzbijawu nasiqa na sportskim terenima.

- Norve{ka je daleko odmakla u tom procesu i oni mnogo pa`we posve}uju bezbjednosti u sportu. Razgovarali smo sa gospodom Andersom Kristadom i Hansom Finstatom, funkcionerima Fudbalske asocijacije Norve{ke i sigurno je da na osnovu wihovih iskustava mo`emo mnogo uraditi na smawewu nasiqa na sportskim terenima u BiH, tvrdi Jeli}.

Darko Manojlovi}

RADNIK UGOSTIO EKIPU BANATA U GENERALNOJ PROBI PRED SUBOTWI START PRVENSTVA U PRVOJ LIGI RS

U

Branimir Jeli}

da je jo{ rano da govorimo o ambicijama, jer tek smo krenuli sa pripremama, ka`e Manojlovi}.

Odbojka{i Radnika cjelokupni pripremni period odradi}e u Bijeqini. U prvoj fazi priprema prioritet je sticawe fizi~ke snage, a nakon toga slijede kontrolne utrakmice. S.M.

oskora{wi kapiten ko{arka{a Radnika Vedran Borov~anin potpisao je jednogodi{wi ugovor sa Slogom iz Kraqeva, ~lanom Svislajon Ko{arka{ke lige Srbije. Borov~anin je svojim igrama tokom sedmodnevne probe u potpunosti zadovoqio kriterijume trenera Kraqev~ana Dragana Kosti}a i nema sumwe da }e predstavqati veliko poja~awe za Slogu u predstoje}oj sezoni.

- Izuzetno sam zadovoqan

D

prijemom i uslovima u Kraqevu. Bi}e mi velika ~ast da nosim dres kluba ~ije je boje nekada branio i veliki Vlade Divac. Takmi~ewe u ligi Srbije bi}e za mene veliki izazov i nadam se da }u opravdati povjerewe rukovodstva kluba.

Zahvalio bih se i upravi Radnika na svemu {to su u~inili za mene tokom dosada{we karijere i mogu re}i da }e Radnik uvijek biti moja druga ku}a, ka`e Borov~anin.

S druge strane, trener Radnika Igor Mihajlovi} ka`e da ve} razmi{qa o dovo|ewu igra~a koji bi mogao dostojno da zamijeni Vedrana Borov~anina.

- Imamo u vidu nekoliko igra~a kao potencijalna poja~awa. Vedranu `elimo uspjeh u dresu Sloge a mi smo prvenstveno usmjereni na pripreme za narednu sezonu u Prvoj ligi RS. U `eqi da se {to boqe fizi~ki pripremimo za novu sezonu, anga`ovali smo i iskusnog kondicionog trenera Miroslava Krgovi}a koji }e raditi sa ekipom u naredna dva mjeseca, ka`e Mihajlovi}.S.M.

JOVI] TRE]I U TUZLI

M

ladi biciklista bijeqinskog "Istoka" Dragi{a Jovi} osvojio je odli~no tre}e mjesto u kategoriji juniora na brdskoj trci koja je proteklog vikenda odr`ana u Tuzli. Jovi} je tako nastavio niz odli~nih rezultata u doma}im takmi~ewima, ~ime je jo{ jednom potvrdio da se radi o jednom od najperspektivnijih biciklista BiH. - Staza u okolini Tuzle bila je izuzetno te{ka u du`ini od 17 kilometara. Jovi} se izuzetno dobro sna{ao u situaciji gdje su se stalno smjewivali te{ki usponi i spustovi i ovo je veliki rezultat za wega i na{ klub. Ovo je samo nastavak wegovih odli~nih trka u ovoj sezoni i vjerujemo da su velika ostvarewa tek pred wim, ka`e predsjednik BK "Istok" Dragan Mi{i}.

PANTELINSKI DANI

SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.

23

DEFILE OLDTAJMERA BIJEQINSKIM ULICAMA

ROMANTIKA NA ^ETIRI TO^KA

okviru obiqe`avawa Svetog Pantelejmona, gradskim ulicama u subotu popodne prodefilovalo je dvadesetak ~etvoroto~ka{a - oldtajmera. Vr{ilac du`nosti direktora Turisti~ke organizacije Bijeqina, koja je i organizovala ovaj defile, Simo

U

Laketi}, pozdravio je goste iz Sremske Mitrovice, Novog Sada i Beograda, ali i vlasnike oldtajmera iz Bijeqine, koji su pro{li ulicama: Ra~anskom, Gavrila Principa, Nikole Tesle, da bi se najdu`e zadr`ali na Trgu kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a, gdje su izlo`ene automo-

bile dugo posmatrali i zagledali znati`eqni gra|ani. Najvi{e povika ushi}ewa izazvao je "mercedes 500 K" iz 1936 godine, a svojom pojavom, specijalno kostimiran za ovu priliku, obu~en u frak i sa {e{irom na glavi, izazvao je veliko interesovawe i diplomirani in`ewer Brani-

mir Bane Tanasi} iz Sremske Mitrovice, koji je doputovao "{evroletom" iz 1986. godine.

- Ovo je jedan od mojih najdra`ih hobija. Inicijator sam i osniva~ udru`ewa vlasnika oldtajmera koji u svakom gradu, kad se pojave, predstavqaju svojevrsnu atrakciju. Putovali smo po ci-

jeloj Srbiji. Sa svojim "{evroletom" vozio sam mnoge poslovne qude, ali i mladence koji su na ovaj na~in uqep{avali svoju svadbu. Bio sam na mnogim svadbama i ovdje u Bijeqini. Oldtajmere uglavnom posjeduju uspje{ni i poslovni qudi, ka`e Bane Tanasi}.

E.S.N.

KOWI^KI DAN SEMBERIJE 2009

KOWI VRANI RAZIGRANI od pokroviteqstvom Ministarstva poqoprivrede, {umarstva i vodprivrede, Ministarstva trgovine i turizma, te Skup{tine op{tine Bijeqina, Kowi~ki klub "Semberija" organizovao je u subotu "Kowi~ki dan Semberije 2009" na gradskom trkali{tu Obrije` kod Bijeqine. Da je rije~ o tradicionalnoj manifestaciji koja se decenijama odr`ava u Bijeqi-

P

ni, potvrdilo je i interesovawe posjetilaca, zaqubqenika u kowe i kowi~ke trke.

Organizovano je osam takmi~arskih disciplina, od takmi~ewa i smotre fijakera, zaprega i paradnih kowa, do galopske trke "Semberski ratar", galopske trke arapskih kowa "Drina", galopske trke "Semberija", do trke zaprega "Kaubojski dvopreg", galopske trke "grada Bijeqine" za grla sa navr{ene tri godine i

starija, do galopske trke sulki koja je podsje}ala na nekada{we gladijatorske rimske trke.

U takmi~ewu dvoprega i jednoprega pobijedilo je grlo "Bleki" Zorana Zelenovi}a iz Bijeqine. U galopskoj trci "Semberski ratar" pobijedilo je grlo "Mirna" iz odgajiva~nice "Husi}", sa xokejom Miletom Tadi}em. U galopskoj trci arapskih kowa "Drina", pobjedni~ki pehar i

lovorov vijenac pripao je grlu "Saabich 316", vlasni{tvo Zakira Be}ara iz Sarajeva, a xokej je bio Tarik Be}ar.

U galopskoj trci "Semberija" pobjedni~ki pehar i lovorov vijenac odnio je Elen Omeragi} iz Kowi~kog kluba "Posavina" iz Grada~ca, sa grlom "Nexi Street" koje je jahao Darko Filipovi}. U galopskoj trci "Grada Bijeqine" pobijedilo je grlo "Perfect Crime", odgajiva~nice

"Volving", koje je jahao Aleksandar [a{i}.

Stevan Mesarovi}, predsjednik Kowi~kog kluba "Semberija" ka`e da ovaj klub postoji ve} 111 godina i da weguje tradiciju organizovawa kowskih trka na kojima u~estvuju odgajiva~i rasnih trka}ih kowa, ali i oni koji imaju sportske i paradne kowe. Ovaj klub, sa dvadesetak svojih ~lanova, ima osamdesetak grE.S.N. la za takmi~ewa.