Page 1

www.semberske.com

e-mail: semberske@semberske.com

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 710 ! CIJENA 1,00 KM

L I S T

G R A \ A N A

TURIZAM NA DRINI

O P [ T I N E

B I J E Q I N A

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

PANTELINO 2009

REGATA NIKAD BOQA

str. 13

NA^ELNIK MI]O MI]I]

EFIKASNA MATI^NA SLU@BA

str. 4

FOND PIO RS

JULSKE PENZIJE NA VRIJEME str. 3

SRE]NA SLAVA! FILIJALA BIJEQINA


Sre}na slava!

Radna jedinica BIJEQINA 76300 BIJEQINA . [ABA^KIH \AKA . PO[TANSKI FAH BP. 18 TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-2 211 456 TELEFAKS: 209-0 082, DIREKTOR: 209-4 426, TEHN. DIR.: 209-4

PO[TOVANI POTRO[A^I ELEKTRI^NE ENERGIJE! RACIONALNOM POTRO[WOM I REDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENE ELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE ISKQU^EWA, ^IME ^INITE USLUGU I

SEBI I NAMA.

S p o{tt ovawem, Elektt rodiss t ribb u cija Bijeqina Sre}na slava Sveti Pantelejmon!

Sre}na slava!

D.O.O. LEDER Bijeljina www.leder-bn.com E-mail: leder@rstel.net Ul. Nikole Tesle br. 2 Tel/fax: 055/212-303 055/212-302

Butik: Italijanska modna obu}a Ul. Gavrila Principa br.5 Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a: Tel: 055/255-355 Fax:055/255-237

Sre}na slava!

NOVO! Maloprodajni objekti u Bijeljini: 1. Ul. Gavrila Principa 11 tel: 055/213-223 2. Ul. Dušana Baranjina 29 tel: 055/213-216

MODA RUGGI, BRUNELLA, ROSINA, MARIO BRUNI, MORESSI

OBU]A:

ODJE]A KREATORA IRENE GRAHOVAC

Direktor.........055 209 759 Centrala.........055 201 342 Komercijala...055 211 854 Fax.................055 201 445 Ul. Baje Pivljanina bb


SA TRAKE DOGA\AJA

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

U FOKUSU PRIZNAWA Odbornici Skup{tine op{tine Bijeqina donijeli su na julskoj sjednici odluke o dobitnicima op{tinskih priznawa koja se dodjequju povodom 9. avgusta - Svetog velikomu~enika Pantelejmona koji se obiqe`ava kao slava op{tine Bijeqina i 24. septembra - Dana op{tine Bijeqina. Na Sve~anoj sjednici SO Bijeqina koja je zakazana za 8. avgust najsjajnije op{tinsko priznawe Zlatna medaqa "Knez Ivo od Semberije", dodijeqeno povodom slave op{tine, bi}e uru~ena kolektivu Doma zdravqa Bijeqina za izuzetan doprinos u oblasti zdravstva na podru~ju op{tine, dok je Srebrna medaqa "Knez Ivo od Semberije" dodijeqena Vojinu Mitrovi}u za, kako pi{e u obrazlo`ewu, aktivno u~e{}e u sportskim, kulturnim, humanitarnim i donatorskim aktivnostima i kao uspje{nom privredniku u Bijeqini i Republici Srpskoj. Zlatne medaqe "Filip Vi{wi}" dodijeqene su Zdravku Zgowaninu za dugogodi{wi predani rad u prosvjeti i kulturi i {est objavqenih kwiga pjesama i proze, kao i za aktivnost u Kwi`evnom klubu "Jovan Du~i}" i doktoru Milanu Spasojevi}u za izuzetne rezultate postignute u oblasti hirur{ke medicine, humanosti, u~e{}u u humanitarnim akcijama i omiqenom qekaru u Semberiji. Medaqa "Filip Vi{wi}" srebrnog sjaja pripala je Sini{i Paji}u iz Bijeqine za izuzetan doprinos na poqu muzi~ke umjetnosti i Milanu [ubari}u iz ^ikaga za izuzetan doprinos u humanitarnim aktivnostima i vezi sa dijasporom. Dobitnici Bronzane medaqe "Filip Vi{wi}" su Dragoslav Peri} iz Pu~ila za anga`ovawe u unapre|ewu ukupnog dru{tvenog `ivota u Pu~ilama i Bogdan Kova~evi} iz Bijeqine za dugogodi{wi rad i doprinos razvoju vaspitno-o obrazovnog procesa u oblasti fizi~ke kulture i postignute rezultate na takmi~ewima. Zlatne zna~ke op{tine Bijeqina pripale su Odbojka{kom klubu Radnik, Qubi{i Lazi}u iz Golog Brda i Savjetu mjesne zajednice Brodac, dok je Srebrna zna~ka op{tine Bijeqina pripala Kwi`evnom klubu "Jovan Du~i}". Za 24. septembar - Dan op{tine Bijeqina nagra|eni su Srebrnom medaqom "Knez Ivo od Semberije" DOO "Ra{evi}", Bronzanom zna~kom "Knez Ivo od Semberije" Slobodan Petri} iz Doweg Magnojevi}a, Zlatnom medaqom "Filip Vi{wi}" mr Mirko Babi}, Srebrnom medaqom "Filip Vi{wi}" SKUD "Crwelovo", a Bronzanom medaqom "Filip Vi{wi}" Slobodanka Puqak iz Bijeqine i Vera Vuji}, tako|e iz Bijeqine. Zlatnu zna~ku op{tine dobili su Izet Salihbegovi} i Svetislav Cile Bo`i}, Srebrnu zna~ku Husref Osmanovi}, dok je dobitnik Bronzane zna~ke op{tine Jasmin Ahmetovi}. T. N.

3

SEMBERSKI KOWI OPET JURE Na gradskom trkali{tu Hipodroma Obrije` 8. avgusta, sa po~etkom u 15 ~asova, bi}e odr`ani ,,Kowi~ki dan Semberije 2009’’. Kako je najavio Stevan Mesarovi}, predsjednik Kowi~kog kluba ,,Semberija’’ Bijeqina ulaz za posjetioce je besplatan. - Bi}e interesantno takmi~ewe sa ukupno {est galopskih trka, te fijakerijada, smotra i takmi~ewe paradnih kowa i zaprega. Za glavnu trku dana ,,SPORT VISION’’ nagrada grada Bijeqine prijavqen je maksimalan broj grla. Rivalitet vlasnika i jaha~a iz zemqe i regiona izazvao je ogromno interesovawe za u~e{}e na ovoj kowi~loj smotri u na{em gradu, dodao je Mesarovi}.

PO^IWE ISPLATA JULSKIH PENZIJA splata julskih penzija po~iwe danas (~etvrtak) za 215.738 penzionera, od ~ega u RS `ivi 182.011 korisnika i 33.727 korisnika sa prebivali{tem u drugim dr`avama, saop{tio je na redovnoj konferenciji za {tampu u Fondu PIO RS, direktor Fonda Zoran Mastilo. - Broj penzionera u odnosu na jun pove}an je za 1055, a ukupno pove}awe broja penzionera za {est mjeseci ove godine iznosi 6.278 korisnika, jer smo u decembru 2008. godine imali 209.321 penzionera u RS. Prosje~na penzija za jul iznosi 320 KM, najni`a 160, a najve}a ispla}ena po op{tim propisima 1.564 KM.Za isplatu julske penzije Fond je obezbijedio 71.987.524 KM. Zoran Mastilo je naglasio da je za sedam mjeseci u Fond upla}eno 352.372.293 KM, {to je za 40 miliona KM vi{e u odnosu na isti period pro{le godine. Tokom jula napla}eno je 56.044 931 KM, {to je za pet miliona vi{e

u odnosu na jul pro{le godine. Planirano je da se u ovoj godini od doprinosa za penzijsko osigurawe prikupi 666 miliona maraka, {to je garancija da }e penzije biti redovno ispla}ivane, iako ne}e biti pove}avane i ostaju na pro{logodi{wem nivou. Zanimqiv je podatak da se me|u 6.102 nova penzionera nalazi 1309 invalidskih penzija, 3.329 starosnih penzija i 1464 porodi~ne penzije. Govore}i o efektima primjene programa automatskog dono{ewa rje{ewa, Mastilo je istakao da je za mjesec dana zavr{eno 249 rje{ewa. Bilo bi ih i vi{e, ali su stizali nekompletni zahtjevi osiguranika. Korisnici su

zadovoqni, jer sa kompletnim spisom za nekoliko minuta mo`e se izraditi rje{ewe za porodi~nu i invalidsku penziju. U narednoj godini sva rje{ewa osiguranika bi}e dono{ena automatskim putem. Mastilo je izjavio da Fond PIO RS priprema i apelaciju koja }e biti upu}ena Ustavnom sudu BiH, nakon {to je Vrhovni sud F BiH odbio `albu Fonda PIO RS protiv Fonda PIO/ MIO Federacije BiH po predmetu isplate penzija svim korisnicima koji su penziju ostvarili na teritoriji F BiH. - Nadamo se da politika ubudu}e ne}e mo}i uticati na pravosu|e, kao {to je to do sada bio slu~aj i da }e Ustavni sud cijeniti pravo i pravne ~iwenice, odnosno da }e uzeti u obzir i pozitivnu presudu u slu~aju Du{ka Karanovi}a koju je dobio u Evropskom sudu za qudska prava u Strazburu. Oko 20.000 korisnika prava trebalo bi svoje penzionersko pravo da ostvaruje u F BiH. Ukoliko Ustavni sud negativno rije{i na{u apelaciju, onda idemo do Strazbura, istakao je Mastilo. Na kraju konferencije za {tampu Mastilo je istakao da je Glavna slu`ba za reviziju javnog sektora Republike Srpske dala pozitivno mi{qewe o poslovawu Fonda u pro{loj godini i da je to svojevrsna satisfakcija i priznawe za sve zaposlene u Q.Q. Fondu.

On ka`e da ova iskopavawa imaju kulturolo{ku dimenziju, jer }e prona|eni ostaci qudskih skeleta biti dostojno izmje{teni na drugu lokaciju,

ali ima i stru~nu dimenziju, jer }e ponuditi nau~ni odgovor na neka jo{ uvijek nerazja{wena pitawa iz pro{losti E.S.N. Bijeqine.

I

PRONA\ENI OSTATACI NEKROPOLE KOD SUDA! P rilikom izvo|ewa radova na izgradwi isto~nog aneksa zgrade Osnovnog suda u Bijeqini otkrivena je nekropola koja je bila formirana oko bijeqinske Atik xamije, potvrdio je areholog Mirko Babi}. - Prilikom izgradwe temeqa i podruma budu}eg objekta, primijetio sam ostatke qudskih skeleta i zakqu~io sam da je to dio velike nekropole koja je formirana kroz vijekove. Gra|evinski radovi su obustavqeni u petak, 31. jula i mi smo formirali jednu stru~nu

arheolo{ku ekipu koja treba da istra`i ovu lokaciju. Otkrili smo devet grobnih mjesta, me|u kojima je i jedna velika zidana grobnica, ozidana posebnim opekama dimenzija 25x25 centimetara, debqine 3,5 centimetara. Ono {to nismo uspjeli prona}i tokom 2002. godine, prilikom izgradwe Atik xamije, poku{avamo prona}i sada, a to je sredwovijekovni sloj sahrawivawa. Svojevremeno smo prona{li nadgrobni spomenik sa imenom ktitora pravoslavne crkve, Belosava Lu~i}a. Sredwovijekovni spo-

menici iz temeqa Atik xamije upu}uju na zakqu~ak da su tu postojala grobna mjesta. Ovo je prilika da jo{ jednom provjerimo postojawe takvih slojeva u centru Bijeqine. Babi} isti~e da je nekropola formirana isto~no od Atik xamije i nakon ru{ewa Doma omladine bi}e nastavqeni arheolo{ki radovi na utvr|ivawu ~iweninog stawa. Nagovije{teno je i postojawe ostataka stare arhitekture na lokaciji Doma omladine i zbog toga arheolozi ovom istra`ivawu pridaju poseban zna~aj.

SEMBERSKE NOVINE

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126 * Zamjenik gl. i odg. ,, urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina * Izdava~: JIP ,,SIM Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Bo`idar MILO[EVI] * Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka) * Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina * [tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka * Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godine list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.


4

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

EFIKASNA MATI^NA SLU@BA OP[TINE

www.panradio.com

ovodom sve ~e{}ih optu`bi gra|ana na velika ka{wewa i sporost u procesu izdavawa li~nih dokumenata, oglasio se obavje{tewem za javnost na~elnik op{tine Bijeqina, Mi}o Mi}i}, u kome navodi da Odjeqewe za op{tu upravu - Mati~na slu`ba, gdje se vr{i provjera podataka iz

P

,, REDOVNA PRES KONFERENCIJA SRS ,,DR VOJISLAV [E[EQ

PRAVOSU\E STAVITI U FUNKCIJU PRAVDE ao ~lan ekspertskog tima koji poma`e odbranu dr Vojislava [e{eqa `elim da saop{tim da imamo jedan interesantan dokument, a to je izjava izvjesnog Avdi} Samira iz Srebrenice koji je na 102 stranice opisao situaciju u srebreni~kom kraju u vrijeme izbijawa ratnih sukoba, od 1992. godine, pa na ovamo. On je to uradio tako dobro da je Tu`ila{tvo Republike Srpske tragom tih opisa pokrenulo istragu 9. decembra 2008. godine, izjavio je predsjednik Srpske radikalne stranke ,,Dr Vojislav [e{eq’’ za RS, Mirko Blagojevi} naglasiv{i da je samo dva dana nakon pokretawa istrage advokat Vasvija Vidovi} uputila pismo Ha{kom tribunalu tra`e}i za{titu wenog brawenika Nasera Ori}a, na {to je Tribunal reagovao i uticao da se taj predmet izuzme iz nadle`nosti Okru`nog tu`ila{tva Bijeqina i prebaci u nadle`nost Tu`ila{tva BiH ~ime je, kako ka`e Blagojevi}, taj predmet ,,gurnut negdje u fijoku’’. - Samir Avdi} u svojoj izjavi nabraja zlo~ine Hakije Mehagi}a koji je bio komandir stanice milicije u Sreb-

K

renici u vrijeme ratnih sukoba. On navodi i zlo~ine komandanata i boraca Armije BiH koji su djelovali na podru~ju Srebrenice i Bratunca, naveo je Blagojevi} istakav{i da putem ove konferencije `eli da uka`e na potrebu upoznavawa javnosti sa radom pravosudnih organa kako bi pravda bila zadovoqena. - To je ono {to mi imamo da ka`emo danas, ali ja se nadam da }e ova konferencija doprinijeti da Tu`ila{tvo BiH na najboqi na~in po~ne da radi svoj posao, rekao je Mirko Blagojevi} ukazuju}i da u Bosni i Hercegovini ima dosta problema koje treba rije{iti, ali da te probleme treba da rje{avaju weni gra|ani zajedni~kim snagama. On ocjewuje da postoje problemi koje Srbi, Hrvati i Bo{waci ne mogu da rije{e, jer su to problemi koji se vuku vijekovima, te ih zato sada treba ostaviti sa strane, a baviti se onim pitawima od kojih zavisi boqi `ivot svih gra|ana BiH. Srpski radikali isti~u da `ivot qudi koji `ive na ovim prostorima ometaju stranci koji su, kako ka`u, najprije izazvali tragi~ne sukobe, zatim se umije{ali, a sada gospodaM.R. re na{im sudbinama.

UHAP[ENI PQA^KA[I ijeqinska policija 30. jula je uhapsila tri devetnaestogodi{waka zbog osnovane sumwe da su 28. jula oko 19.00 sati opqa~kali benzin,, sku pumpu ,,Bra}a Lazi} u Popovima, na vrlo prometnom putu Bijeqina - Pavlovi}a most. Sva trojica su nakon istrage, uz izvje{taj predati Okru`nom tu`ila{tvu u Bijeqini. Kako je saop{teno iz policije, nakon provedene istrage utvr|eno je da su uhap{eni S.M., R.K. i M.D. opqa~kali benzinsku pumpu tako da je M.D. svojim automobilom dovezao S.M. i R.K. koji su zatim u{li u objekat. S.M. je bejzbol palicom fizi~ki napao radnika benzinske pumpe, Aleksu \ugumovi}a, dok je wegov sau~esnik iz kase uzeo 721 KM. Napadnuti radnik rekao je da je vidio da su se iz obli`we wive pod kukuruzom pojavile dvije osobe sa ~arapama i sun~anim nao~alama na glavama, te je potvrdio da ga je jedan od wih odmah napao bejzbol palicom. - Uspio sam za{tititi glavu rukama. Natjerali su me da otvorim kasu iz koje su uzeli novac i vrlo brzo nestali u nepoznatom pravcu, rekao je \ugumovi}. M.E.

B

mati~nih kwiga ro|enih i kwiga dr`avqana, svoje poslove obavqa efikasno i na vrijeme, isti~e se u saop{tewu za javnost. Mi}i} ka`e da je u periodu od kada se vr{e provjere navedenih podataka, od {estog jula ove godine do danas, u ovoj slu`bi ura|eno 1.660 provjera. Shvataju}i zna~aj ovog posla, uvedeno je i produ`eno radno vrije-

me - do 20 ~asova svakodnevno, a slu`benici mati~ne slu`be radili su i vikendom. S obzirom na to da poslovi vezani za izdavawe li~nih dokumenata nisu u nadle`nosti lokalne samouprave, ve} organa unutra{wih poslova u BiH, upu}en je apel nadle`nim organima da ubrzaju ovaj proces, kako bi gra|ani u najkra}em roku dobili dokumenta.

NEGATIVNI EFEKTI SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE

[TEDWA I U VODOVODU egativni efekti svjetske ekonomske krize i neostvarivawe planiranih i projektovanih prihoda, primorali su i organe upravqawa u AD "Vodovod i kanalizacija" Bijeqina da donesu plan mjera za ubla`avawe krize. Predsjednik Nadzornog odbora u ovom preduze}u, Miroslav Bosiq~i} ka`e da je jedna od mjera smawewe neto plata radnika za pet (5) odsto, ukoliko plate ne prelaze iznos od hiqadu maraka, odnosno za 10 odsto, ukoliko plate prelaze iznos od hiqadu maraka. - Smawili smo nadoknade ~lanovima Nadzornog odbora, odbora za reviziju i direktoru odjeqewa za internu reviziju za 10 odsto od predvi|enih nadoknada. Odlo`ena je do daqweg isplata regresa za kori{tewe godi{weg odmora, zimnice i ogreva radnicima. Smawena je isplata nadoknade tro{kova putovawa na posao i sa posla u iznosu od 50 odsto. Smawili smo i tro{kove reprezentacije za 50 odsto od planiranog iznosa za ovu godinu. [tedwa se odnosi i na smawewe upotrebe mobilnih telefona. Smawi}emo tro{kove reklamirawa, propagande i svih vrsta usluga medijima". Bosiq~i} isti~e da su sma-

N

weni i tro{kovi koji nisu direktno povezani sa vr{ewem registrovane djelatnosti ovog preduze}a, za ~ak 100 odsto od planiranih, a rije~ je o raznim donacijama i finanasijskoj pomo}i koja je dodjeqivana sportskim klubovima i organizacijama, kao i udru`ewima gra|ana. Izuzetak je na~iwen kad je u pitawu ugovor o reklamirawu sa Fudbalskim klubom "Radnik". Organi upravqawa u ovom preduze}u rigorozne mjere {tedwe najavili su i kad je rije~ o upotrebi fiksnih telefona, obavqawu privatnih razgovora, smawewe tro{kova

kori{tewa kancelarijskog materijala, anga`ovawa spoqnih saradnika po osnovu ugovora o djelu i radnika na odre|eno vrijeme. Izuzetak }e biti po{tovan u slu~aju da preduze}e nema vlastite kadrove sa znawem i iskustvom za obavaqawe odre|enog posla i kad je rije~ o poslovima koji ne trpe prolongirawe rokova ili donose odre|enu poslovnu korist preduze}u. U " Vodovodu" }e biti smaweni i tro{kovi goriva i slu`benih putovawa, a od uprave preduze}a se zahtijeva da jednom mjese~no analiziraju primjenu mjera {tedwe i da ocijene wihove efekte. Q.Q.

ZAKINUTI ZA NADOKNADU?! ~esnici tradici-onalnog semberskog festivala sela ,,Znawem, pjesmom i igrom kroz Sem,, beriju uskra}eni su za nov~anu nadoknadu, koja im je bila obe}ana za organizaciju i pripremawe takmi-~arskih ekipa, tvrdi Milenko Nikoli}, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Hase, koja se pojavila u dva kruga takmi~ewa i postigla svoj najboqi rezultat otkako se takmi~i na ovom festivalu. - Javno nam je obe}ano da }e svaka takmi~arska ekipa dobiti po 1.000 KM za pripremu ekipe i u~e{}e na takmi~ewu po svakom takmi~arskom krugu, izuzimaju}i polufinalni i finalni susret. Od tih sredstava bio bi pla}en koreograf, prevoz gostuju}ih ekipa, nadoknada za iznajmqivawe narodne no{we i drugi tro{kovi. Obe}ano nam je da }e novac biti upla}en najdaqe do kraja januara, ali do danas, a ve} je po~etak avgusta, ni{ta od toga nije

U

ispo{tovano, ka`e Nikoli}, naglasiv{i da su od predsjednika Organizacionog odbora festivala, Predraga Novakovi}a do sada dobijali samo obe}awa. - Na{a mjesna zajednica u~estvovala je u dva kruga takmi~ewa i zabiqe`ila je najboqi rezultat do sada, a od svega toga imamo samo probleme. Povjerioci nas svakodnevno zovu i tra`e ugovorene nadoknade. Osam pojedina~nih ta~aka nam je pro{lo u polufinale, ali zbog ka{wewa obe}anih sredstava, nismo mogli odvesti takmi~are na takmi~ewe. Uskoro treba da otpo~nu pripreme i za naredni ciklus ovog festivala, a mi nismo izvr{ili finansijske obaveze prema povjeriocima za protekli ciklus, te iskqu~ujemo telefone zbog stida da qudima ne bismo neprestano ponavqali kako }emo ispuniti svoje obaveze, ka`e Nikoli}. Predsjednik Organizacionog odbora festivala, Predrag Novakovi}, pak, tvrdi da nisu obe}ani

nov~ani iznosi koje navodi Milenko Nikoli}. - Bilo je uobi~ajeno da se pomogne takmi~arskim ekipama u dijelu tro{kova, ali do sada iz buxeta nikome nije ni{ta ispla}eno, jer je smawen i priliv sredstava u op{tinski buxet. Svjesni smo ~iwenice da imamo mawi dug prema nekim u~esnicima na festivalu, ali u ovom trenutku ne mogu precizirati koliko ta~no taj dug iznosi. Vjerovano ima neizmirenih tro{kova koji se odnose na u~esnike festivala, ali, u ovoj situaciji niko nije bio privilegovan, niti je neko izuzet kad je u pitawu izmirivawe tro{kova. Stawe u oblasti kulture je takvo kakvo jeste i mi to svi osje}amo, ka`e Novakovi}, naglasiv{i da se Op{tinski odbor ,, SPKiD ,,Prosvjeta ve} dva puta obra}ao op{tinskoj upravi s molbom da se uplate obe}ana sredstva na ime organizacije ovog seoskog festivala. Q.Q.


^ESTITKE

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

SRE]NA SLAVA!

Iskrene ~estitke svim gra|anima op{tine Bijeqina koji slave Svetog Pantelejmona, slavu grada .

Odbornici Skup{tine op{tine i zaposleni u Op{tinskoj upravi Op{tine Bijeqina

5


6

^ESTITKE

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

Iskrene ~estitke za slavu grada!

SRE]NA SLAVA!

Sre}na slava!


HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

7

NA PODRU^JU KOJE POKRIVA CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI BIJEQINA U PORASTU BROJ SLU^AJEVA PRIVREDNOG KRIMINALA

^ESTE PRONEVJERE I ZLOUPOTREBE SLU@BENOG POLO@AJA prvom polugodi{tu 2009. godine radnici kriminalisti~ke policije CJB Bijeqina na podru~ju ove op{tine otkrili su 46 krivi~nih djela privrednog kriminala i podnijeli 32 izvje{taja protiv 44 osobe. Me|u krivi~nim djelima privrednog kriminala najbrojnije su poslovne prevare (sedam), pronevjere (5), falsifikovawe ili uni{tavawe slu`benih isprava (5), zloupotreba polo`aja ili ovla{tewa (~etiri), nedozvoqena trgovina (dva), te po jedno krivi~no djelo utaje poreza i doprinosa, prawe novca, falsifikovawe ili uni{tavawe poslovnih ili trgovinskih kwiga i 20 ostalih krivi~nih djela iz ove oblasti. Ukupna materijalna {teta pri~iwena krivi~nim djelima privrednog kriminaliteta iznosi 1,9 miliona KM, od ~ega se 810.000 KM odnosi na protivpravnu imovinsku korist. Iako ovi podaci izgledaju zabriwavaju}e, va`no je spomenuti i podatak da je u prvom polugodi{tu otkriveno,

U

ipak, za 27 odsto mawe privrednog kriminala nego u istom periodu pro{le godine. U CJB Bijeqina isti~u da je, pojedina~no gledano, najve}a materijalna {teta pri~iwena krivi~nim djelima pronevjere i zloupotrebe slu`benog polo`aja ili ovla{}ewa. Zbog osnova sumwe da su po~inili krivi~no djelo pronevjere, izvje{taji su podneseni protiv direktora preduze}a ,, ,,Estetik in`ewering Bijeqi,, na i ,,Estetika interprojekt Beograd - Radna jedinica Bijeqina, biv{eg direktora AD ,,Gr,, ,, ad , te protiv radnika ,, Aleksa DOO, Poqoprivredne apoteke ,, ,,Ze~kanovi} i Benzinske pum,, pe ,,Bast CO Sin . Zbog izvr{ewa krivi~nog djela zloupotrebe polo`aja ili ovla{}ewa izvje{taji su podneseni protiv koordinatora otkupa poqoprivrednih ,, proizvoda u AD ,,Sava , direkto,, ,, ra ZZ ,,Vr{ani , AD ,,Drina Jawa, te direktora ,,Estetik in,, `ewering i ,,Estetika interp,, rojekt , kao i biv{eg direktora ,, AD ,,Grad .

PUNO POSLA ZA INSPEKTORE: Zgrada CJB Bijeqina

Po visini materijalne {tete, isti~e se u informaciji CJB Bijeqina o stawu kriminaliteta za prvih {est mjeseci ove godine, izdvaja se pronevjera koju su po~inili direktor ,,Esteti,, ka in`ewering Bijeqina DOO, ,, i ,,Estetika interprojekt Beograd - Radna jedinica Bijeqina, koji su gradili stambeno - poslovne objekte u Ulici majora Gav-

STRU^WACI ZADOVOQNI SITUACIJOM NA POQIMA [IROM SRPSKE

rilovi}a i biv{i direktor AD ,, ,,Grad . Rije~ je o ukupnom nov~anom iznosu od oko 800.000 KM. Tako|e, izdvaja se i izvje{taj podnesen protiv vlasnika ,,Fri{,, ko i slatko DOO iz Doweg Dragaqevca, zbog osnova sumwe da je po~inio krivi~no djelo poslovne prevare, o{tetiv{i pre,, duze}e ,,Mar~eta impeks DOO za iznos od 65.000 KM.

Inspektori za privredni kriminal radili su i na otkrivawu djela utaje poreza i doprinosa, te prawa novca, po~iwenih od strane odgovornih osoba u fiktivnim firmama, i to u ,,De Silva ,, ,, Prom DOO, ,,Grafo-{ped ,, DOO, ,,Pikolo - M Bijeqina i ,, ,,Odex - komerc Brodac DOO, u kojoj je utvr|eno da je preko wenog ra~una izvr{en promet vi{e od dva miliona maraka, a nema tragova o uplati poreza, te je po ovim predmetima nastavqena istraga. Interesantan je i podatak da se me|u 20 ostalih krivi~nih djela privrednog kriminaliteta, ~ak deset odnosi na krivi~no djelo obmane pri dobijawu kredita ili drugih pogodnosti, jer su prijavqene osobe, prilikom ostvarivawa prava na kredite kod vi{e banaka, za sebe i `irante, prilagale falsifikovanu dokumentaciju o zaposlewu, primawima i prebivali{tu, te su na osnovu falsifikovane dokumentacije obmanuli banke koje su im odobrile kredite u ukupnom iznosu od oko 100.000 KM. E.S.N.

PENZIONERI, OPREZ!

KUKURUZ U DOBROM STAWU Z D

ovoqno vlage u zemqi{tu i visoke dnevne temperature pogoduju dobrom razvoju kukuruza u Semberiji ba{ u vrijeme naqevawa zrna, ali bi bilo dobro da po~etkom avgusta padne jo{ jedna ki{a, pa bi prinosi ove `itarice bili veoma visoki. Ovo je na{em listu potvrdio poznati bijeqinski stru~wak za kukuruz dr Dragi{a Lopandi}. - Posqedwih dana obi{ao sam brojna kukuruza poqa u skoro svim dijelovima Republike Srpske i veoma sam zadovoqan stawem ove `itarice. Posebno je kukuruz dobro ponio u kraji{kim brdskim op{tinama, te u Lijev~e poqu, Posavini, Semberiji i zvorni~kom Podriwu, jer je nakon proqetwe su{e usjev dobio dovoqno vlage. Ako po~etkom avgusta bude padavina onda ne bi trebalo da brinemo za visinu ovogodi{weg roda kukuruza, obja{wava Lopandi}. Zbog naglog rasta kukuruza ve}ina poqoprivrednika je zabrinuta, jer je uvrije`eno mi{qewe da }e bujan kukuruz imati vi{e kukuruzovine nego zrna. Tako|e, neki tvrde da stabqike sa vi{e klipova, tri, ~etiri ili pet, ne}e imati dobar rod.

- U Republici Srpskoj gajimo kvalitetne sorte hibrida koji imaju ~vrstu i stabilnu stabqiku, ali i krupne klipove. Vremenske prilike su pogodovale da se br`e nego ranijih godina kada su bile su{e, stabqike razviju, ali to nije nikako na {tetu klipa. Tako|e, nema straha da }e stabqike kukuruza sa vi{e

jer je to nepotreban posao. - Prvo poqoprivrednici uzalud rade posao koji nije potreban i izla`u se i tro{kovimi i naporima, a kada pokidaju zaperke na stabqici se stvaraju mehani~ka o{te}ewa koje ona mora da zalije~i i tako gubi snagu. Zaperci, naime, rastu uz stabqiku neko vrijeme, a onda prestane

Savo Panteli}

svemu sli~nom obavijeste policiju i Udru`ewe penzionera. Savo Panteli} sugeri{e penzionerima da sve ponude za jednokratne pomo}i, povoqne kredite, odlaske u bawu ili bilo {ta sli~no, obavezno provjere jer prevaranti `ele na svaki na~in do}i do novca ili li~nih dokumenata penzionera, koji se kasnije zloupotrebqavaju. Sli~ne prevare zabiqe`ene su i proqetos u Bijeqini, a krizno vrijeme, o~ito, neke qude navodi da varaju ~ak i siroma{ne penM.E. zionere.

AUTO U VO]WAKU

dr Dragi{a Lopandi}

klipova imati mawi prinos. Naprotiv, sama biqka omogu}ava normalan razvoj za dva glavna zametka, a ostali zameci klipova ne {tete prinosu, ka`e dr Lopandi}. On je pojasnio da nije potrebno ni zakidati takozvane zaperke, mawe strukove kukuruza koji ni~u iz istog korijena sa glavnom stabqikom,

a sada nepoznata, mlada `enska osoba, ovih dana posje}uje bijeqinske penzionere i na prevaru im iznu|uje ili pqa~ka novac, predstavqaju}i se da radi u Udru`ewu penzionera. Proteklog vikenda zabiqe`eno je nekoliko takvih slu~ajeva, a o svemu je obavije{tena policija, upozorava Savo Panteli}, predsjednik Op{tinskog i Regionalnog udru`ewa penzionera Bijeqina. - Policija je pokrenula istragu, a mi znamo da je ova osoba nedavno bila u stanu jednog penzionera i tra`ila odre|enu dokumentaciju potrebnu za, navodnu, pomo} penzionerima. Penzioner je potpisao i nekakav bjanko obrazac za kredit, a dok joj je donio ~a{u vode koju je tra`ila, djevojka je nestala sa wegovim nov~anikom i dijelom dokumentacije, ka`e Panteli}, upozoravaju}i penzionere da ne nasjedaju na ovakve prevare i da o

wihoiva vegetacija, pa tako uop{te ne {tete usjevu, savjetuje dr Dragi{a Lopandi}. Zahvaquju}i povoqnim vremenskim prilikama o~ekuje se da }e biti dobar i postrni kukuruz koji su semberski poqoprivrednici zasijali za sto~nu hranu na blizu pet stotina hektara nakon `etve p{eT.S.N. nice.

edna osoba je te`e, a druga lak{e povrije|ena u saobra}ajnoj nezgodi koja se desila u nedjequ 2. augusta oko {est sati ujutro na magistralnom putu Bijeqina - Pavlovi}a most, u Dijelovima. Iz za sada neutvr|enih razloga, put,, ni~ki automobil marke ,,BMW sletio je sa asfaltnog puta na makadam, a zatim kroz wive uletio u vo}wak Mirka Simeunovi}a iz Dijelova, uni{tiv{i

J

dio ograde i nekoliko sadnica. Bijeqinska policija potvrdi,, la je da je voza~ ,,BMW-a D.S. (1983) iz Zagona pored Bijeqine zadobio te`e tjelesne povrede, nakon ~ega je odvezen u bijeqinsku bolnicu gdje mu je, kako je rekao de`urni qekar Slobodan Lovri}, operisan prelomqeni kuk, dok je wegov suvoza~ D.M. (1978), nakon ukazane medicinske pomo}i, pu{ten ku}i. M.E.


8

^ESTITKE

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

Iskrene ~estitke za slavu grada!

Svim gra|anima Bijeqine koji slave Svetog Pantelejmona, `elimo sre}nu krsnu slavu grada...

Direkcija za izgradnju i razvoj grada

Sre}na slava!


HRONIKA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

9

INCIDENT ZBOG PAPRIKA!

ezivawe kanapom petnaestogodi{weg dje~aka, sa inicijalima M.M., koji je uhva}en u kra|i paprika na imawu Muje Hajdukovi}a u Novom nasequ kod Jawe i poku{aj wegovog sprovo|ewa u takvom stawu u Policijsku stanicu Jawa, izazvao je ogor~ewe kod dijela stanovni{tva srpske nacionalnosti u ovom izbjegli~kom nasequ. Stevan Markovi}, radnik Kancelarije Centra za socijalni rad u Jawi, ka`e da je rije~ o dje~aku ometenom u psihofizi~kom razvoju i mentalno retardiranom, koji je ve} boravio u socijalnoj ustanovi u Bawaluci, ali da tamo nije pokazao rezultate, te je vra}en u krug porodice. - Dje~ak poha|a specijalno odjeqewe za djecu ometenu u razvoju. Ina~e, rije~ je o dje~aku koji `ivi u porodici Nove Xini}a i Swe`ane Mitrovi}, ~ije je troje djece izgorjelo u po`aru izazvanom od dimwaka u baraci prije dvije godine. Op{tinska uprava i mjesna zajednica su im izgradili ku}u i obezbijedili uslove za stanovawe. Porodica prima dje~iji dodatak za dvoje djece u iznosu od 200 KM i jo{ 80 KM pomo}i od Centra za socijalni rad. Markovi} ka`e da je dje~ak zate~en u kra|i paprika, te da su ga vlasnik wive, Mujo Hajdu-

V

kovi} i wegov sin vezivali kanapom od manile i htjeli sprovesti u policiju. - Na rukama su vidne lak{e tjelesne povrede, nate~ena ko`a i crvenilo od vezivawa. Vlasnici wive su ga primorali da pred wima ubere nekoliko paprika i to su snimili mobilnim telefonom. Vezali su mu kanapom ruke na le|a i poveli ga cestom. Nai{ao je taksista Simo Mi}anovi} i on im je rekao da mu odve`u ruke i da ga onda prijave policiji. Policijska patrola je izvr{ila uvi|aj, privela je dje~aka u kancelariju Centra za socijalni rad u Jawi, znaju}i da je on na{ {ti}enik. Dje~ak je pregledan u Domu zdravqa i konstatovane su lak{e tjelesne povrede. Osu|ujemo na~in na koji

je dje~ak vezivan i o~ekujemo od nadle`nih organa da preduzmu odgovaraju}e mjere, rekao je Stevan Markovi}. Potpredsjednik Mjesne zajednice Jawa Slavko Novakovi} ka`e da je za svaku osudu neovla{teno vezivawe i poku{aj privo|ewa dje~aka u policiju, kao {to je za osudu i kra|a paprika na tu|oj wivi. - Vezivati ruke kanapom djetetu ometenom u razvoju zbog pet - deset paprika je neprihvatqivo na po~etku 21. vijeka. Pre}utkivati i zata{kavati ovakve stvari nije dobro. Ne `ivimo mi u vremenu od prije stotinu godina, ve} `ivimo u 2009. godini, kad je civilizacija, ipak, uznapredovala. Pratim situaciju u ovom nasequ i osu|ujem i dje~akov postupak,

kad je kra|a u pitawu. Zbog toga starateqi, u ovom slu~aju Centar za socijalni rad, treba da vode vi{e ra~una o pona{awu tog dje~aka i wegove porodice, ka`e Novakovi}. Mujo Hajdukovi} ka`e da je dje~akov o~uh, Novo Xini} u vi{e navrata pri~inio {tetu na wegovom imawu, te da je prvi put na wivi prona{ao dje~aka, koga je navodno majka poslala da ubere paprike s wegove wive. - Revoltirani smo i povrije|eni kao qudi koji `ive od poqoprivrede. Nije ovo prvi put da mi se uni{tava povr}e. Policija je izlazila na wivu ~etiri puta do sada. Uvijek su pravili zapisnik i pitali me za visinu {tete. Uvijek sam odgovarao da mi ne treba nadok-

nada, ali tra`im da se sprije~i daqa kra|a i uni{tavawe povr}a. Pri~iweno mi je do sada vi{e od hiqadu maraka {tete. To je jedina wiva uz izbjegli~ko naseqe u kojoj se uzgaja dvadesetak vrsta povr}a. [teta mi je pri~iwavana na mladom krompiru, luku lubenicama, ka`e Hajdukovi}, naglasiv{i da je dvadesetak puta do sada uo~avao {tetu na wivi. Na konstataciju radnika centra da nije smio vezivati dje~aka, ve} je trebao pozvati policiju na wivu, tamo gdje ga je i zatekao, Hajdukovi} ka`e da je morao tako postupiti. - Ako ja nisam imao pravo da ga ve`em i li{avam slobode, kako je on imao pravo da u|e u moju wivu i da mene li{ava moga truda i znoja. U kancelariji Centra za socijalni rad jo{ nam je re~eno da je de`urni tu`ilac, Muhamed Gruhowi} zakqu~io da nema krivi~ne odgovornosti ni sa jedne ni sa druge strane, ve} da se sve svodi na slu`benu zabiqe{ku. Centar za socijalni rad }e ubudu}e, vjerovatno, morati vr{iti puno ozbiqniji nadzor u dje~akovoj porodici, kako bi se sprije~ile sli~ne nemile scene koje mogu naru{iti, ina~e, dobre me|unacionalne odnose u Jawi. E.S.N.


10

^ESTITKE

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

Sre}na slava!

Sve najboqe povodom slave grada, Svetog Pantelejmona!

Sre}na slava!


HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

11

,, ZAPOSLENI U ZEDP ,,ELEKTRO-BIJEQINA OBIQE@ILI KRSNU SLAVU OVOG PREDUZE]A

SVETI ILIJA ZA[TITNIK ELEKTRI^ARA

aposleni u ZEDP ,, ,,Elektro - Bijeqina proslavili su u subotu svoju krsnu slavu Svetog proroka Iliju. Sve~ani obred lomqewa slavskog kola~a, koji je obavio Wegovo preosve{tenstvo episkop zvorni~ko tuzlanski Vasilije, obav-

Z

qen je u prostorijama preduze}a. Ilindan je posebno po{tovan praznik u srpskom narodu, a elektri~ari su ga uzeli i za svog za{titnika. - Sveti Ilija je u svome `ivotu pokazao ~estitost, plemenitost, qubav prema ~ovjeku, ali je bio i veoma rigorozan

prema onima koji su u `ivotu ~inili nepravdu. @elim da va{e preduze}e napreduje za dobro naroda, da premo{}ujete elektri~nim centralama i Drinu i Bosnu, da proizvedete jo{ vi{e elektri~ne energije i da otvorite jo{ puno novih radnih mjesta, rekao je izme|u ostalog

vladika Vasilije. O poslovnim rezultatima ovog preduze}a, postignutim u pro{loj i u prvih {est mjeseci ove godine, govorio je direktor ,, ZEDP ,,Elektro - Bijeqina Du{an Gli{i}. - Uprkos aktuelnoj ekonomskoj krizi, na{e preduze}e je pos-

tiglo zavidne rezultate u pro{loj i u prvom polugodi{tu ove godine. Za {est mjeseci ove godine ostvaren je ostatak dohotka od oko tri miliona maraka. U{li smo u veliki investicioni ciklus i na{e planirane investicije u ovoj godini iznose oko 16,5 miliona maraka. Samo na podru~ju Bijeqine investira}emo oko 2,5 miliona maraka. Ambiciozni razvojni planovi podrazumijevaju izgradwu elektro-eenregetskih objekata, rekonstrukciju niskonaponske mre`e i izgradwu novih objekata za normalno funkcionisawe na{ih slu`bi i postrojewa, rekao je Gli{i}, istakav{i da je podru~je Bijeqine me|u prioritetima, kad je u pitawu izgradwa i rekonstrukcija elektroenergetskih objekata, s obzirom na to da na podru~ju Bijeqine `ivi veliki broj stanovnika kojima je neophodna redovna i kvalitetna isporuka elekQ.Q. tri~ne energije.

PROSLAVQEN ILINDAN U JAWI iturgijom u crkvi ,,Svetog Ilije Proro,, ka u Jawi i litijom koja je pro{la ulicama ovog naseqa, u subotu nave~e i u nedjequ obiqe`en je veliki pravoslavni praznik - Ilindan. Nakon lomqewa slavskog kola~a, organizovan je slavski ru~ak i bogat kulturno - zabavni program. Zanimqivo je da se u Jawi, u kojoj je prije rata `ivjelo devedeset odsto bo{wa~kog stanovni{tva, Ilindan slavio i prije rata, a ovaj praznik prihvatili su i novoprido{li stanovnici ove semberske mjesne zajednice. Na~elnik op{tine, Mi}o Mi}i} istakao je ovom prilikom da je op{tinska uprava, uz koordinaciju sa Vladom RS, finansijski pomagala i podr`avala izgradwu infrastrukture u ovom nasequ, od asfaltirawa ulica, rekonstrukcije vodovodne mre`e, adaptacije Doma kulture i drugih neophodnih infrastrukturnih objekata za potrebe stanovni{tva. Na~elnik Mi}i} ka`e da je Jawa o~igledan primjer dobre saradwe svih sta-

L

PLANINARI U TAVNI

ko 220 planinara iz svih dijelova RS i Republike Srbije okupilo se proteklog vikenda u planinarskom kampu u Bawici, nedaleko od manastira Tavna. U~esnici tradicionalnog planinarskog pohoda ,,Tav,, na 2009 bili su planinari iz Vaqeva, Loznice, Sombora, Beograda, Ba~ke Palanke, Koceqeve, [apca, ali i iz Br~kog, Vlasenice, sa Pala, iz Isto~nog Sarajeva. Neboj{a Zori}, predsjednik Planinarsko eko,, lo{kog dru{tva ,,Majevica , organizator ove smotre planinara, ka`e da je na planinarskoj stazi bilo oko 120 planinara iz pomenutih gradova i op{tina Republike Srpske i Srbije. - Akcija je otvorena u subotu ujutro, kada smo krenuli od vodenice do vodopada Skakavac. Jedna staza ide do Novakove pe}ine i sela Dowa Kr}ina u du`ini od sedam kilometara, dok dru-

O

novnika koji `ive u ovom nasequ, bez obzira na wihovu nacionalnu pripadnost, ~emu je doprinio i multi-etni~ki sastav Savjeta mjesne zajednice Jawa koji se u svim dosada{wim aktivnostima rukovodio prakti~nim potrebama gra|ana koji `iQ.Q. ve na ovom podru~ju.

STADION U NOVOM NASEQU U JAWI ga staza vodi do [upqe stijene i Orlovi} vodenice, u du`ini od 15 kilometara. Svi planinari uspje{no su savladali sve prepreke, jer uprkos visokim temperaturama, staza ve}im dijelom prolazi kroz {umovite predjele, tako da nam nije nedostajalo ni hladovine, ka-

`e Zori}. Svako dru`ewe planinara, pa i ovo, neizostavno se zavr{ava uz logorsku vatru, pjesmu i dobru zabavu. U~esnicima ove planinarske smotre podijeqene su i diplome za dobro poznavawe i uspje{no savladavawe planinarskih staza. Q.Q.

dbornici Skup{tine op{tine Bijeqina odobrili su na posqedwoj sjednici lokalnog parlamenta kupovinu zemqi{ta za izgradwu fudbalskog igrali{ta u Novom nasequ Jawa, povr{ine oko 1,5 hektara, za cijenu od 46.305 KM. Kupovina je obrazlo`ena velikom zainteresovano{}u mladih ko-

O

ji `ive u ovom izbjegli~kom nasequ za sportske aktivnosti i formirawe fudbalskog E.S.N. kluba.


12

TURIZAM

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

DANI GRMQAVINE pu @ivo u kam ra Pet jeze

snagatora... Takmi~ewe

Pi{e: QUBO QUBOJEVI] Foto: B.MILO[EVI], G.BOBI]

okom vikenda u Bijeqini je odr`an tradicionalni 20. moto-fest ,,Dani gr,, mqavine , skup motociklista iz cijele Evrope. Organizator ove manifestacije ,, bio je Moto klub ,,Knez , pokroviteqi Skup{tina op{tine Bijeqina i Turisti~ka organizacija grada. Na ovoj zanimqivoj manifestaciji okupilo se vi{e od 2.000 bajkera koji su bili smje{teni u kampu na reviru Pet jezera. Ve} prvog dana, u petak popodne, oko 300 bajkera posjetilo je etno selo ,,Stani,, {i}i , da bi nakon toga kod Saborne crkve priredili zanimqiv program motociklisti~ke akrobatike, u kome je zvijezda ve~eri bio svjetski prvak Toma{ Veg (22) iz Ma|arske koji se ve} osam godina dru`i sa motociklom. Toma{ svoj motocikl bukvalno vozi na jednom to~ku, ubrzava do maksimuma na malom prostoru, ustaje, ple{e i izvodi takve vratolomije od kojih gledaocima zastaje dah. Toma{ ka`e da je i pro{le godine u~estvovao ,, na ,,Danima grmqavine u Bijeqini, te da je za nepunih osam godina postigao maksimum, kad je u pitawu ova neobi~na sportska disciplina. Sre}om, u dosada{woj karijeri motocikliste nije imao ozbiqnijih povreda, sem jednog preloma ruke. Svoje akrobatske vje{tine prikazao je i na centralnom gradskom trgu u subotu popodne, izmamiv{i veliki aplauz pri-

T

sutnih gledalaca. Bra~ni par, Radica i Rade iz Zemuna, ve} pet - {est godina dru`e se sa ovim brzim ma{inama. Iako ve} u sredwoj `ivotnoj dobi, ka`u da su izuzetno aktivni kad je u pitawu okupqawe novih ~lanova. ,, - Na{ ,,^oper klub u Beogradu trenutno broji 24 ~lana. ^lanstvo je na dobrovoqnoj osnovi, bez ikakvih formalnosti. Kad su nam djeca porasla i {kolovala se, odlu~ili smo da se i mi malo posvetimo sebi. Ovo je uzbudqiv i neobi~an sport. Za nekoliko ~asova stignemo do Sarajeva, Budve, Budimpe{te, svugdje tamo gdje se okupqaju bajkeri. Motori ne tro{e puno goriva, tako da je i s te strane ovo ekonomi~an sport. Naravno, ima skupih ma{ina koje ko{taju pravo malo bogatstvo, ali mi ne patimo od toga. Rade vozi kra}e relacije zbog zdravstvenih problema, ali zato ja sti`em u sve gradove Srbije, gdje imamo ~lanove, ka`e Radica. U subotu su odr`ane trke ubrzawa, koje su odu{evile Bijeqince. Postizane su brzine i do 280 kilometara na ~as. U muzi~kom dijelu programa, u petak i subotu nave~e, nastupilo je vi{e grupa iz Novog Sada, Pan~eva, Sente, Bijeqine. Veliko interesovawe mladi su pokazali i ,,za koncert grupe ,,Regina i za nastup poznatog beogradskog rok muzi~ara \or|a Davida.

Koncert grupe ,,Regina

,, ,,MOTO-BRAK : Radica i Rade

TOMA[ VEG

,,


TURIZAM

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

DRINSKA REGATA 2009

okviru ,, ,,Pantelinskih dana , kojima se obiqe`ava slava op{tine Bijeqina, u subotu, prvog avgusta, organizovana je Tre}a drinska regata. Sa startne pozicije {qunkara ,,Milo{e,, vi} u Jawi krenulo je, kako je saop{tio organizator, oko 140 plovila sa vi{e od 1.000 u~esnika ove zanimqive manifestacije na vodi. U hladnu drinsku vodu porinuti su moderni brzi ~amci, ali i improvizovana plovila sastavqena od komada daske i naduvanih kamionskih i traktorkih guma. Ono {to se imalo, to se i dovezlo na rijeku. Moderni gusari i Vikinzi imali su i svoje zastave, neobi~ne zmajeve i druga obiqe`ja na pramcima. Dok su jedni u ~amce ubacivali velike muzi~ke ure|aje, drugi su ukrcavali raspaqene ro{tiqe. Jedan u~esnik u ~amac je ubacio kompletan ra`aw na kome se okretalo prase. Drugi, opet, nije `elio da se mu~i na takav na~in, te je donio pe~eno prase na velikoj tacni. U ~amce su ubacivane i velike koli~ine osvje`avaju}ih napitaka, me|u kojima je dominiralo pivo. Poseban ukras ovogodi{we regate bile su i djevojke, koje kao da su si{le sa najve}ih svjetskih modnih pista, rije{ene da se poka`u i na regati, jer ova atrakcija se ne propu{ta. [est ~asova plovidbe, bez upaqenih motora, sa veslima, no{eni brzom drinskom maticom, raspjevani i dobro raspolo`eni, svi u~esnici su regatu do`ivjeli kao ne{to neponovqivo i nezaboravno. Mnogi su, ve} na startu, rekli da }e do}i ponovo, sve dok ih zdravqe bude slu`ilo i sre}a juna~ka. Organizator i pokroviteq ovogodi{we regate bila je Skup{tina op{tine Bijeqina. U~esnike regate pozdravio je na~elnik op{tine, ujedno i po~asni komandant regate Mi}o Mi}i},

ena Regata pra} m no { du az ,,v i ,, podr{kom

Foto: B.MILO[EVI], G.BOBI]

Najmasovnija regata do sada...

13

}i} i Na~elnik Mi}o Mi mica To k ani sl po narodni regate... Stojanovi} na startu

U

zahvaliv{i u~esnicima {to su na ovakav na~in uveli~ali ,,Pan,, telinske dane . - Ove godine s mnogo mawe finansijskih sredstava u{li smo u obiqe`avawe svih zna~ajnijih datuma, jer to diktira i ekonomska kriza. Ipak, uz ovoliki broj u~esnika, mogu slobodno re}i da je i ovogodi{wa regata uspje{no organizovana. Turizam bi trebalo da postane zna~ajna privredna grana Bijeqine i Semberije, jer na ovom podru~ju imamo preduslove za wegov razvoj. Imamo dvije prekrasne rijeke, Drinu i ,, Savu, etno selo ,,Stani{i} , manastire koji mogu biti okosnica razvoja vjerskog turizma. Uz turisti~ku, zna~ajna je i sportska komponenta, a sve je povezano i sa onom najzna~ajnijom i najvrednijom qudskom osobinom, dru`ewem i stvarawem prijateqstava, od ~ega treba sve da polazi i gdje treba sve i da se zavr{ava, rekao je na~elnik op{tine Mi}o Mi}i}. Drago Risti}, {ef Odsjeka Civilne za{tite saop{tio je da su preduzete sve neophodne mjere za bezbjedno savladavawe planirane rute od dvadesetak kilometara, koliko su u~esnici regate trebali da pre|u od Milo{evi}a {qunkare do Pavlovi}a mosta.

- Preduzeli smo sve bezbjednosne i organizacione mjere kako bi svi u~esnici regate stigli do ciqa. Tu su ekipe hitne pomo}i, Crvenog krsta, ronila~ke ekipe Ronila~kog kluba ,,Panteri,,, svi oni koji mogu pomo}i na vodi, ukoliko to bude neophodno, rekao je Risti}. Simo Laketi}, vr{ilac du`nosti direktora Turisti~ke organizacije Bijeqina, koja je bila zadu`ena za realizaciju promotivnih aktivnosti na ,,Drin,, skoj regati , ka`e da su se i ove godine u ovu manifestaciju ukqu~ili qubiteqi Drine iz Kraqeva, Vr{ca, Beograda, Novog Sada, Sremske Mitrovice, Subotice, [ida, Zvornika i drugih gradova i op{tina u okru`ewu. Mnogi od wih su porijeklom iz Semberije, te ih je povukao i zov zavi~aja. - Ovo je za sve nas, zaposlene u Turisti~koj organizaciji grada, ali i za gra|ane Bijeqine, bio veliki izazov, da ugostimo u~esnike regate, da im poka`emo u kojoj mjeri smo gostoqubivi, srda~ni qudi, koji vole dru`ewe, zabavu, ali, prije svega prirodu. Ovakvim manifestacijama na svojevrstan na~in predstavqamo onaj boqi dio sebe, svoje kulturne ba{tine i svoga zavi~aja, reQ.Q. kao je Laketi}.

Drinske qepote

Ro{tiq na vodi


14

^ESTITKE

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

SRE]NA SLAVA!

Sre}na slava!


HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009. ,, OMLADINSKA ZADRUGA ,,MLADI RADNIK BIJEQINA

15

NOVOSTI IZ SLU@BE ZA ZDRAVSTVENU ZA[TITU DJECE I OMLADINE

MLADI NE ODBIJAJU POSLOVE NEMA ^EKAWA NA VAKCINACIJU O

mladinska zadruga je anga`ovana na pronala`ewu privremenih i povremenih poslova ~lanovima zadruge i time im omogu}ava da steknu radno iskustvo, radne navike, da zarade za xeparac i rasterete roditeqski buxet. -M Mladi ne odbijaju nikakve poslove i bilo kakav posao da je u pitawu nije im te{ko da rade, ali najvi{e vole one poslove koji traju kra}e i na kojima mogu vi{e da zarade, ka`e direktor zadruge Slobodan Trivkovi} isti~u}i da je ponuda poslova uslovqena strukturom privrede na{eg kraja. Zadrugari se na razli~itim poslovima anga`uju tokom cijele godine, mada se ve}ina sezonskih poslova vezuje za lijepo vrijeme, pogotovo kad je rije~ o poqoprivredi. Sezonski poslovi su vezani i za gra|evinske radove, ali u tom sektoru, kako isti~u u OZ ,,Mladi radnik”, svoje ~lanove ne anga`uju jer je na{im zakonom regulisano da se zadrugari ne anga`uju na onim poslovima u kojima postoji pove}ana opasnost od povrede na radu. Visina dnevnice je u zavisnosti od vrste posla. Satnice se kre}u od dvije, pet, sedam pa sve do 10 maraka koliko se pla}a sat rada na poslovima istovara koji su te{ki i na kojima se anga`uje mu{ka radna snaga. -P Poslova koji su dobro pla}eni i koji kratko traju je sve mawe, jer su te poslove preuzele ma{ine. Ranije se dosta na{ih ~lanova anga`ovalo na poslovima istovara i utovara u skladi{tima, a sad to obavqaju viqu{kari. Isto tako je bila dobra zarada i kod kopawa kanala, ali to sad obavqaju ma{ine i samo jedan mali dio posla ostaje da se obavi ru~no, ka`e Trivkovi}.

Slobodan Trivkovi}

Kako saznajemo ~lanovi Omladinske zadruge mogu biti u~enici, studenti i nezaposlena lica od 15 do 35 godina starosti, te i oni stariji od 35 godina koji imaju preporuku Centra za socijalni rad. Za u~lawewe treba donijeti li~nu kartu, u~enici |a~ku kwi`icu ili svjedo~anstvo, studenti indeks, a nezaposleni potvrdu sa Biroa za zapo{qavawe. -S Svaki na{ ~lan je `ivotno osiguran, a to kompenzujemo kroz tri i po marke koliko pla}aju za jednu kalendarsku godinu, istakao je direktor zadruge dodav{i da oni vode evidenciju ~lanstva na bazi kalendarske godine preciziraju}i da su u julu mjesecu imali 590 zadrugara u evidenciji od kojih je wih 250 bilo anga`ovano na raznim poslovima. Ina~e, kroz Omladinsku zadrugu je od wenog osnivawa 1984. godine pro{lo oko 30.000 mladih. Poslovi na kojima se anga`uju su razli~iti, od onih stru~nih, preko jednostavnih te raznih fizi~kih poslova. -N Nemamo problem ponude radne snage. Sve {to poslodavci tra`e mi im spremno izlazimo u susret, mada se uglavnom radi o sezonskim i privremenim poslovima gdje

se ne tra`i posebna kvalifikovana radna snaga, za utovare, istovare, iskope, prenos namje{taja, ure|ewe poslovnih prostora, a obzirom da je ovo poqoprivredni kraj uvijek smo dobru saradwu ostvarivali sa Poqoprivrednim dobrom ,,Semberija”, a do prije dvije godine i sa ,,Savom” na poslovima prerade vo}a i povr}a. Ove godine smo oko 100-ttiwak u~enika anga`ovali na kidawu metlice u PD ,,Semberija” i uz wih i jedan broj sezonaca starije dobi, te studenata. Dnevnica je iznosila 20 KM, a imali su obezbije|en prevoz i hranu. Pro{le godine smo sa Poqoprivrednim dobrom imali du`i anga`man obzirom da su imali i poqa zasijana suncokretom. Jedan broj zadrugara }e ove godine biti anga`ovan na preradi vo}a i povr}a u privatnom preduze}u ,,Tanasi}”, ka`e Slobodan Trivkovi} dodav{i da dobru dugogodi{wu saradnaju ostvaruju i sa firmama ,,Komunalac”, ,,Vodovod” i ,,Bijeqina-put” koji tako|e imaju potrebu za sezonskom radnom snagom. Omladinska zadruga preko austrijeske firme ,,Trenkwalder” {aqe sezonske radnike na crnogorsko primorje. Tamo su na sezonske poslove pomo}ne radne snage u ugostiteqstvu (pomo}ne radnice u kuhiwi, servirke i sobarice) poslali 25 djevojaka. One su oti{le prije prvog juna, a o~ekuje se da }e imati posla do kraja avgusta ili ~ak do kraja septembra. -P Povremenim i privremenim radnim anga`ovawem mi zadrugarima omogu}ujemo i da steknu svoja prva radna iskustva i radne navike, a imamo i slu~ajeva da oni koji se najboqe istaknu u radu poslodavci prime u stalni radni odnos, istakao je Trivkovi}. M.R.

ahvaquju}i dobrom poslovodstvu Doma zdravqa na ~elu sa direktorom dr Zlatkom Maksimovi}em u~inili smo reorganizaciju Konsultativno - specijalisti~ke slu`be za djecu i omladinu u na{em Domu zdravqa tako da sada na{e pacijente za vakcinaciju zakazujemo u ta~no odre|eno vrijeme na svakih 10 do 15 minuta, izjavila je doktorka Sne`ana Simi} Peri}, spec. pedijatar-kardiolog istakav{i sa zadovoqstvom da sada nema gu`vi niti dugih ~ekawa. -Ovakvom organizacijom se omogu}ava kvalitetnije pru`awe zdravstvene usluge, a ~ekawe se svelo na minimum, tako da, kako tvrdi doktorka Sne`ana Simi} Peri}, niko ne ~eka du`e od pet minuta. Ona je ovom prilikom pohvalila i pacijente, odnosno roditeqe malih pacijenata koji po{tuju novu organizaciju i dolaze u ta~no zakazano vrijeme. -M Moram ista}i da smo sad svi zadovoqni, te da treba imati na umu da se ovako dobra komunikacija ne bi mogla ostvariti ukoliko bi izostalo povjerewe izme|u nas kao davaoca zdravstvenih usluga i na{ih pacijenata, poja{wava doktorka. Ovu reorganizaciju ka`u da nije bilo mogu}e ranije u~initi zbog toga {to to nije zavisilo od bijeqinskog Doma zdravqa. Naime, uvijek im je falilo ne{to od vakcina, a to je u nadle`nosti Zavoda za zdravstvenu za{titu. -M Mi vakcine dobijamo iz Bawa Luke. Zapravo, ~ekalo se da vakcine pro|u atest u institutu ,,Torlak” u Beogradu i mi naravno, {to je potpuno jasno, nismo mogli davati vakcine bez atesta, jer niko sebi ne bi dozvolio da daje ne{to, a da se ne zna da li je potpuno ispravno. Kada je to stiglo, razumqivo je da su se tad stvorile gu`ve jer su svi istovremeno pohrlili da wihova djeca dobiju vakcinu, pojasnila je doktorka Peri} dodav{i da je vi{e gu`vi nema i da svaki roditeq koji je doveo djete na vakcinu zna kad }e ga dovesti sqeM.R. de}i put i u koliko sati.

Z

Sne`ana Peri}

KALENDAR VAKCINACIJA Naredbom Ministarstva zdravqa odre|ene su bolesti za koje se provodi vakcinacija prema utvr|enom kalendaru vakcinacije, a to u praksi izgleda ovako: Po ro|ewu - hepatitis B - BCG ( tuberkuloza) Sa navr{enih mjesec dana - revakcinacija hepatitis B U tre}em mjesecu `ivota - Dite-Per + Polyo ( difterija, tetanus, pertuzis, polyomelitis) Ista vakcina se primjewuje uzastopno tri puta svakih 42 dana Sa 6 mjeseci - druga revakcinacija Hepatitis B i kontrola BCG o`iqaka Sa 12 mjeseci -M Morbili, Rubeola, Paratitis ili vakcina protiv krzamaka, zau{ki i crvenke Sa 18 mjeseci -P Prva revakcinacija DiTePer + Polyo U ~etvrtoj godini -v vakcina protiv velikog ka{qa U sedmoj godini -r revakcinacija BCG, DiTe + Polyo, MMR U dvanaestoj godini -DiTe per adultis ( za odrasle) U osamnaestoj godini -Ana Te (tetanus)

U TOKU SU QETWA SNI@EWA

PRILIKA ZA U[TEDU

bilaze}i bijeqinske trgovine uvjerili smo se da je ve}ina trgovaca snizila cijene qetwih kolekcija. Na skoro svakom izlogu kupce do~ekuje natpis o sni`ewima koja se kre}u u rasponu od 20 pa do 50 posto. Na{e sugra|anke ka`u da su ~ekale na sni`ewa mada, kako ve}ina wih isti~e, zbog ekonomske krize i pada kupovne mo}i kupuju mawe nego ranije jer sve mawe novca mogu da izdvoje za kupovinu garderobe. Mogli su se ~uti i komentari na visinu cijena robe ,,da je sve preskupo, a da su tek u vrijeme sni`ewa cijene onakve kakve bi zapravo trebale da budu”. U buticima koji nude odje}u poznatih marki sni`ewa za ovo-

O

godi{wu kolekciju su uglavnom 20 posto, a ve}a sni`ewa su na onu odje}u koja je preostala iz ranijih sezona, tako da se popularne marke Rifle, Tom Tejlor i Navigare mogu na}i sni`ene za 40, 50 ili ~ak 60 posto. Kupovinom odijela u ,,Varteksu” mo`ete u{tedjeti 70 maraka, dok je `enski komplet sa 278 KM sni`en na 166 KM, a farmerke iz ,,Levis” programa nisu sni`ene u zna~ajnijem postotku. U trgovini ,,Bata”, koja je nezaobilazno odredi{te prilikom tra`ewa obu}e, ovogodi{wa qetwa kolekcija je na sni`ewu sa 30 posto, dok su modeli `enske i mu{ke obu}e preostali od predhodnih sezona sni`eni vi{e, tako da se elegantne mu{ke cipele u ovoj trgovini mogu ku-

piti za 50 KM. I u trgovini obu}e ,,Peko” traju sni`ewa. Kompletan asortiman je na sni`ewu, a cijene su sni`ene od 20 do 60 posto. Ovdje mo`ete na}i `enske cipele od 89 KM, mu{ke za 99 KM, a dje~ije Ciciban cipelice po cijeni od 59 maraka. Iako sada nije vrijeme kad biste se odlu~ili za cjelodnevni boravak u patikama, ovo je pravo vrijeme da ih kupite. Popularne ,,naikice” koje su posebno popularne me|u mladima, a poznate su i po svom kvalitetu, mogu se kupiti ve} za 79 KM, koliko sad ko{ta najjeftiniji model mu{kih patika, pa do modela koji ko{ta 329 maraka. @enske patike su po cijeni od 109 KM, a dje~ije 79 KM. Na sni`ewu su se na{le i trenerke, te sportske majice, a

prodava~ice ka`u da je interesovawe kupaca za cjelokupan asortiman veliko. U ovim vru}im qetwim danima sun~ane nao~are nisu samo modni detaq nego i neophodna za{tita vida. Optike su snizile cijene svim modelima od 15 do 40 posto. U trgovinama koje prodaju dje~iju odje}u i obu}u mo`ete na}i cijene koje su zaista povoqne i kojima se posebno vesele mame koje imaju vi{e djece. Pored

sni`ewa qetwe kolekcije u ponudi imaju i pro{logodi{wu jesewu kolekciju, tako da ve} sada za svoje mali{ane mogu po povoqnim cijenama kupiti garderobu za {kolu. Qetwa sni`ewa su pogodila i asortiman doweg rubqa i kupa}ih kostima. Za `ene `eqne ugodnog doweg rubqa u butiku ,,Minerva” grudwake koji su ko{tali 40 KM, sada prodaju po 14 KM, ga}ice su sa 8 KM sni`ene na 3 KM, a kompleti su sa 63 KM sni`eni na samo 18 KM. U trgovini ,,M&W sekret” `enski kupa}i kostimi su po cijeni od 55 KM, mu{ke kupa}e ga}ice su 15 KM, te za dje~ake 10 KM, a za djevoj~ice 15 KM. U trgovini ,,Happening” u ponudi imaju iskqu~ivo `ensku odje}u i cijena kompletnog asortimana je sni`ena 50 posto, a prodava~ica ka`e da su wihovi kupci zadovoqni i da se uvijek posebno vesele sezonskim sni`ewima koja su u pola cijene. M.R.


16

HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

HIGIJENSKI ISPRAVNOM VODOM DO ZDRAVQA - VI DIO

HEMIJSKA ISPRAVNOST VODE Pi{e: PRIM. POPOVI] DR DRAGAN SPECIJALISTA EPIDEMIOLOG Hemijski indikatori fekalnog zaga|ewa su od posebne va`nosti za hemijsku ispravnost vode za pi}e. Sa higijenskog aspekta zna~ajno je zaga|ivawe vode za pi}e qudskim i `ivotiwskim sadr`ajem iz crijeva. Kao posqedica ovakvog zaga|ewa vode za pi}e mo`e se javiti oboqevawe velikog broja korisnika od, naro~ito, akutnih crijevnih zaraznih bolesti. Hemijski indikatori fekalnog zaga|ewa vode nastaju kao posqedica mineralizacije organskih materija. U procesu nitrifikacije, najprije se amonijak (NH3) oksidi{e u nitrit (NO2), a zatim nitrit u nitrat (NO3). U svakoj od ove dvije faze u~estvuju mikrooganizmi: u prvoj fazi nitrozne bakterije (vrste Nitrosomonas ), a u drugoj nitratne bakterije (vrste Nitrobacter). Amonijak je zato indikator svje`eg organskog zaga|ewa, nitriti ukazuju da je zaga|ewe u toku, dok su nitrati produkt zavr{ene mineralizacije organske materije. Pove}an sadr`aj nitrata u vodi bez nalaza amonijaka i nitrita govori da je bilo zaga|ewe vode, ali da se vi{e ponovo ne doga|a. Ako je u vodi dokazano prisustvo i nitrita i amonijaka, onda to ukazuje na stalno organsko - fekalno zaga|ewe. Nalaz znatnijih koli~ina amonijaka i nitrata u vodama iz velikih dubina (arte{ki bunari) kada su svi ostali nalazi hemijskog ispitivawa u granicama propisanih standarda, po pravilu ne ukazuje na organsko zaga|ewe vode, nego da je taj sadr`aj nastao hemijskom redukcijom iz tla bogatog u nitratima (tzv. pedolo{ki sastav tla ). Mogu}e fekalno zaga|ewe vode je i ako se hemijskim ispitivawem doka`e i prisustvo hlorida iznad propisanih standarda. No, ako se doka`e prisustvo hlorida, naro~ito iz podzemnih voda ~ak i u ve}im koncentracijama, a da su sve ostale vrijednosti u granicama propisanih standarda onda se ne radi o hloridima iz fekalnih masa, ve} iz tla bogatog hloridima (podzemne vode iz okoline tuzle, npr. ). Mineralni sadr`aj vode odre|uje tvrdo}u vode i ona mo`e biti prolazna (karbonatna) i stalna (nekarbonatna: sulfatna i hloridna ) i ukupna tvrdo}a (zbir karbonatne i nekarbonatne). Prolazna tvrdo}a vode poti~e od prisustva bikarbonata, ali se obi~nim kuvawem uklawa, jer visoka temperatura pogoduje razlagawu bikarbonata u monokarbonate koji se lako talo`e. Kod sulfatne ili hloridne tvrdo}e (stalna tvrdo}a) kuvawem se ove soli ne mogu ukloniti iz vode. Minerali u vodi umawuju pitkost vode, ali i ograni~avaju upotrebu ovakve vode u industriji. Poznata je ~iwenica da se tvrdim vodama te{ko pere i da tro{e velike koli~ine deterxenata ili sapuna za izazivawe pjene, a da meke vode lak{e pjene i tako lak{e otklawaju ne~isto}u. Tako|e, tvrda voda usporava i kuvawe mesnih namijernica u doma}instvu. Tvrdo}a vode se izra`ava stepenima i to kao meka (do 8o), sredwe tvrda (8o - 12o) i vrlo tvrda (preko 18o). [tetne i opasne materije su materije koje izazivaju promjene fizi~kih, hemijskih i mikrobiolo{kih osobina vode za pi}e koje mogu ugroziti zdravqe korisnika ({tetne materije) ili dovesti u opasnost (opasne materije). Pozama{an je spisak, naro~ito opasnih materija koje se mogu na}i u vodi za pi}e. Nave{}emo samo neke: olovo, cink, bakar, gvo`|e, fenoli, cijanidi, kadmijum, benzol, pesticidi itd. Neki od nabrojanih otrova imaju trenutno dejstvo, dok se drugi ,,sakupqaju’’ u organizmu, pa kada dostignu kriti~nu vrijednost, onda ozbiqno ugro`avaju fiziolo{ke funkcije. Ove materije se u vodi mogu na}i: " prirodnim putem iz zemqe, " kao posqedica industrijskog zaga|ewa, ili " iz materijala od kojih su napravqene same vodovodne cijevi. Posebnu opasnost za zdravqe ~ine kancerogene materije. Evropska unija je svojom deklaracijom o kancerogenim materijama utvrdila stav da ne postoje koncentracije ovih materija koje su bez rizika po zdravqe. Me|unarodna komisija za radiolo{ku za{titu SZO oformila je listu hemijskih materija sa utvr|enim kancerogenim dejstvom ili koje potencijalno mogu da djeluju kancerogeno. Navodimo samo neke supstance sa te liste: osiroma{eni uranijum, arsen, kadmijum, hrom, benzol, benziopiren, vinilhlorid, akrilamid i dr. Ujedno, nave{}emo i neke akcidentalne doga|aje i katastrofe iz novije istorije, gdje su posqedice jo{ prisutne u naru{enom eko - sistemu. Sredinom osamdesetih godina pro{log vijeka do{lo je do velike havarije u hemijskoj industriji u indijskom gradu Bopol. Tom prilikom je do{lo do trovawa sa vinilhloridom kod velikog broja qudi (otrovu je bilo izlo`eno vi{e desetina hiqada qudi, od kojih je oko hiqadu akutno oboqelo, a od kojih je oko 350 umrlo). Najvi{e oboqelih je imao o{te}en o~ni `ivac, zbog ~ega je bilo i pojava sqepila. I pored poku{aja neutralizacije vinilhlorida koji je dospio i na tle (ina~e radi se o jediwewu u gasovitom stawu) do{lo je do prodora otrova i u podzemne vodotokove, dodu{e u veoma niskim koncentracijama. Jo{ uvijek se izu~avaju pojave uve}anog broja novoregistrovanih slu~ajeva oboqevawa od raka organa digestivnog trakta ( jetra i `eludac, prevashodno ) kod pre`ivjelih iz grupe izlo`enih havariji, a nisu akutno oboqeli neposredno poslije katastrofe. Na kraju ovog poglavqa potrebno je ponoviti i ve} ranije izne{eni podatak da je u ciqu o~uvawa zdravqa korisnika neophodno dodavati neke hemijske supstance u vodu za pi}e: hlor - za dezinfekciju vode, jod - u ciqu spre~avawa endemske gu{avosti, fluor - u ciqu smawewa karijesa zuba.

BIJEQINSKI LIKOVNI SALON ovodom predstoje}e slave grada - Svetog Pantelejmona, u bijeqinskoj Galeriji "Milenko Atanackovi}" otvorena je izlo`ba "Bijeqinski likovni salon", na kojoj su predstavqeni radovi petnaest bijeqinskih likovnih umjetnika i stvaralaca, Miladina Luki}a, Zorana Jezdimirovi}a, Milijanka Mihoq~i}a, Nenada Todorovi}a, Vesne Todorovi}, Nenada Male{evi}a, Natalije Cime{a, Igora Sredojevi}a, Sr|ana ]erani}a, Slobodana Krsti}a, Radmile Maksimovi}, Mirjane Kretija, Milo{a Dumi}a, Bratislava Hegyessy i Radovana Simi}a. Na izlo`bi su, kako re~e wen autor, akademski grafi~ar Milijanko Mihoq~i}, zastupqene sve likovne tehnike, od crte`a, uqa na platnu, kombinovane tehnike, grafike, vajarskih radova, instalacija, mozaika, tapiserija, sve do umjetni~ke i digitalne fotografije. - Sama ~iwenica da Bijeqina danas u oblasti likovne umjetnosti mo`e predstaviti

P

poku{aj da se u najskorije vrijeme formira udru`ewe likovnih umjetnika Bijeqine koji }e svojim stvarala{tvom afirmisati svoj grad. Nenad i Vesna Todorovi}, otac i k}erka, oboje akademski slikari, izlo`ili su po svoja tri rada na ovoj izlo`bi. - Dok sam ja predstavnik najstarije ili prve generacije diplomiranih studenata sarajevske Likovne akademije, Vesna je predstavnik prve generacije diplomaca bawalu~ke likovne akademije. To je ono {to nam je zajedni~ko. Volim realizam i to je ono {to predstavqa moju umjetni~ku preokupaciju. Nadarenim umjetnicima uvijek sam govorio da se dr`e realizma, ka`e Nenad Todorovi}, isti~u}i da je crte` temeq likovne umjetnosti. I akademski slikar Miladin Luki} ka`e da je "Bijeqinski likovni salon" kulturni doga|aj u Bijeqini, jer se amaterizam i diletantizam, sveprisutan u dru{tvu, kona~no zamjewuju pravim kulturnim vrijednostima. E.B.

VEZA SA ZAVI^AJEM

e} pet godina Senad Deli}, ro|en u Jawi, sa privremenim mjestom boravka u Be~u, u Austriji, na neobi~an na~in uspostavqa svake ve~eri kontakt sa svojim sugra|anima, qudima koji su prije rata `ivjeli u Jawi i Bijeqini, a sada su rasuti po cijelom svijetu. - Prije pet godina do{ao sam na ideju da kreiram sajt koji }e biti svojevrsna veza sa mojim zemqacima, qudima koji

V

umjetnike ovako {irokog spektra interesovawa, odnosno likovnog i umjetni~kog izraza, dovoqno govori o interesovawu likovne publike koja spremno prihvata sve ono {to je vrijedno i {to je rezultat inspiracije i nadahnu}a velikog broja stvaralaca i umjetnika koji `ive na ovom podru~ju, ka`e Mihoq~i}. Na ovoj izlo`bi zastupqeni su mladi, ve} afirmisani stvaraoci, kao i stvaraoci koji se nalaze u svojoj zreloj fazi, u godinama pune umjetni~ke afirmacije, rekao je akademski vajar, Zoran Jezdimirovi}, istakav{i da se svi stvaraoci odlikuju posebno{}u i individualno{}u, te da veliki uspjeh predstavqa i to {to su wihovi radovi okupqeni na jednom mjestu. Izlo`bu je otvorio na~elnik op{tine, Mi}o Mi}i}, rije~ima da }e op{tinska uprava i ubudu}e podr`avati likovne umjetnike i stvaraoce, pogotovo one najmla|e, koji se tek pojavquju na kulturnoj sceni. Otvarawe "Bijeqinskog likovnog salona" istovremeno je i

su privremeno ili trajno nastaweni na svim kontinentima zemqinog {ara. Za ovih pet godina sajt www. janja - bih.at imao je oko 11,5 miliona posjeta. Ne pro|e dan bez petnaest do 20.000 posjeta ili "klikova", kako mi to ka`emo. Qude zanimaju vijesti iz ovog kraja i foto galerija. Veliki broj wih ukqu~uje se u forum, komentari{u i razmjewuju informacije. Imali smo i rekord od 30.000 posjeta na dan.

Fotografi{em prakti~no sve ono {to vidim u Jawi i rezultat svega toga je oko 5000 registrovanih ~lanova, ka-

`e Senad. Mnogi stanovnici Jawe petnaest godina nisu se ~uli, ni vidjeli sa ro|acima, bliskim prijateqima i poznanicima. Sajt im je veza sa zavi~ajem i sa dragim qudima. Senad ka`e da nema finansijsku korist od tog posla, ali ima svojevrsnu satisfakciju, jer na taj na~in odr`ava i on vezu sa qudima koje je poznavao i s kojima je proveo mnoge zajedni~ke nezaboravne trenutke. Q.Q.


^ESTITKE

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

17

Sve najboqe povodom slave grada SVETOG PANTELEJMONA! Odobravamo

POPUST

Sre}na slava!

za stalne korisnike

5%

za penzionere i ratne vojne invalide

10%

slava a n } e r S

Bijeqina PODRU^NA PRIVREDNA KOMORA BIJEQINA

Stefana de~anskog bb

Br~ko Apoteka ,,Zdravqe’’ Br~ko, Ulica Bosne Srebrene 37, tel.049/217-760 Apoteka ,,Zdravqe’’ Br~ko, Ulica Bawalu~ka bb, tel. 049/213-029

Zdravqe-pharm 1 apoteka Bijeqina, Trg Kraqa Petra I, Robna ku}a (t.c. ,,Emporium’’) tel. 055/223-722

Apoteka ,,Zdravqe 2’’ Br~ko, Bulevar mira 5, tel.049/217-200

Zdravqe-pharm Bijeqina, Srpske vojske 11, tel.055/210-833

Apoteka ,,Zdravqe 3’’ Br~ko, ,, ,,[ naseqe, tel.049/235-350

Lopare Apoteka ,,Zdravqe’’ Lopare, Ulica Cara Du{ana bb, tel.055/650-126

Ugqevik Apoteka ,,Zdravqe-pharm’’ Ugqevik, Ulica Kara|or|eva bb tel.055/773-222


18

HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

BO[KO M. KI]ANOVI]: IZ PRO[LOSTI SEMBERIJE

PETI DIO

BEGOVI [TITE INTERESE KMETOVA O d svih mjera koje su preduzimane protiv krijum~ara, ipak, najve}e nezadovoqstvo je kod seqaka izazvala pojava sve ~e{}eg upadawa `andarma, poreznika i carinskih organa u dvori{te, obore i sviwce oko koliba u Lugu u ciqu pqenidbe stoke, tvrde}i da je stoka ste~ena krijum~arewem. Na molbe i `albe, ni svjedo~ewa i dokazi da to nije ta~no, nisu pomogli seqacima. Nezadovoqstvo i protesti su bili tim ve}i, {to su prijave o navodnom posjedovawu prokrijum~arene stoke bile anonimne, ali su imale snagu legalne prijave. Seqaci su izgubili povjerewe u op{tinsku vlast, policiju i zatra`e pomo} od svojih begova, tvrde}i da }e posve osiroma{iti, ali da ne}e mo}i davati ni ,,begu begovo’’. Pograni~ni begovat je bio dobro informisan o stawu u zemqi pa i {ire. I sami nezadovoqni svojim statusom, te predvi|aju}i da }e uskoro do}i do oru`anog sukoba izme|u Srbije i Austrougarske, jedan broj begova uzima u za{titu svoje kmetove, koje su dobro poznavali, izme|u ostalog i da su oduvijek imali svoj sto~ni fond koji su godinama uzgajali. Nekoliko begova se javno oglasilo protiv nelegalne konfiskacije i pqenidbe stoke i pismeno se obratili baronu Burijanu u Be~u, isti~i}i: ,,Da se ~esto konfiskuje legalno ste~ena stoka kmetova i da to mo`e dovesti do zamirawa sto~nog fonda. Posebno je nedopustivo {to se prihvataju tajne prijave, koje su ~esto rezultat li~ne osvete ili zavisti’’. Molbu su potpisali (07.11.1907.) Omer - beg Alipa{i}, Salih-beg Pa{i}, Osman-beg Pa{i} i Zija -beg. Ve} po~etkom decembra iste godine begovi su isti tekst molbe uputili i Zemaqskoj vladi u Sarajevu. I Zemaqska vlada u Sarajevu i vlada u Be~u na{le su se u neprijatnom polo`aju, jer begovi nisu mogli podnijeti bilo kakvu mjeru, tj. sporewe wihove za{tite kmetova, imaju}i u vidu wihovu lojalnost prilikom okupacije BiH, ali i zbog sporazuma o povlasticama begova u BiH. Naime ,,Saferskom naredbom iz 1859. godine, begovi su postali vlasnici tapija na zemqu i drugu imovinu, a to je prihvatila Austrougarska, kao nagradu za wihovu lojalnost vladi Be~a i Pe{te”. Stoga se ni Be~ ni Sarajevi nisu izja{wavali o istupu begova, ali su poslije wihove reakcije u pismenoj formi, izostali upadi finaca u kmetovska dbvori{ta i ispa{a radi pqenidbe stoke. Tako ima podataka da su begovi krijum~arenu stoku raspore|ivali do isporuka, me|u stoku svojih kmetoa, nema podataka da su trgovbali sviwama, ve} iskqu~ivo govedima, ako je tako i bilo, to su radili preko svojih kmetova, ula`u}i kapital u profit.

U CARINSKIM KWIGAMA NAJMAWE SEMBERACA Iz veoma pregledne ,,gra|e’’ za istoriju trgovine Bosne i Srbije sa Austrougarskom, koju je objavio akademik Slavko Gavrilovi}, veoma je upadqivo da se kao izvoznici stoke, posebno sviwa, rijetko pojavquju qudi iz Balatuna, Velina Sela, Broca,Sviwarevca,

Batkovi}a, Crwelova, Vr{ana i dr. mjesta, iako se pouzdano zna da ih je upravo iz ovih sela i tokom Austrougarske i tokom Kraqevine Jugoslavije bio zna~ajan broj qudi sa ve}im kapitalom. Uz ostalo, oni su imali i po nekoliko stotina dunuma zemqe u Lugu, ali i na desetine goveda i stotine sviwa, koje su uzgajali pa{arewem i u ri`i{tima i prodavali, legalno ili ilegalno. Od stotinu i ne{to evidentiranih trgovaca stokom, evidentiranih na carini B. Ra~a, od 1871. do 1906. godine, dakle i tokom Carinskog rata, koji su legalno izvozili stoku, pla}ali carinu i skelarinu, na|e se tek poneko ime iz pomenutih sela, ali ni jedan od imu}nijih qudi, te se tih nekoliko tretiraju u zapisniku kao trgovci ,,sitni~arske’’ robe, i samo jedan trgovac sviwama. Tako na primjer pojavquju se iz Balatuna Bogdanovi} Jefto i Debri} Petar, iz Velina Sela Petrovi} Jefto, iz Broca \uri{i} Stevan, iz Obarske Svetin Andrija, iz Dragaqevca Georgojevi} Simo i Kalin Simo, iz Vr{ana Vukovi} Petar, dok se iz sela uz Drinu, gdje je tako|e bilo imu}nih i poznatih poqoprivrednika i trgovaca, pojavquje samo Leginovi} Stevan, iz Me|a{a sa oko 1.300 komada sviwa spremni za cariwewe na Ra~i. Izgleda da su stanovnici B. Ra~e imali poseban status ili neku privilegiju, jer se masovno pojavquju kao izvoznici stoke iz Semberije, iako je o~ito da neki od wih (carinici, policajci i dr. slu`benici) nisu imali vlastitu stoku, pa{wake i obore, {to zna~i da su kupovali od Semberaca, a onda se kao izvoznici pojavquju na Ra~i. Iz prilo`enog spiska se to vidi: Antunovi} Nikola, An|eli} Gajo, Beli Petar, Bilek Josip, Vladisavqevi} Ivan, @ivanovi} Risto, @ivanov} Jovan, Ili} Marko, Jovanovi} Mihajlo, Kekerovi}, Stevan, Dimitrijevi} Pavle, Kamerer Josip, Mirkovi} Stevan, Marciki} Ivan, Markovi} Vi}entije, Markovi} Petar, Markovi} Jefto, Mandu{i} Ilija, Popovi} Carinik, Prihaska Jakob, Ra|ani} Stevan, Rado{evi} Lajtan, Stani{i} Lazar, Stani{i} Jovan, Stani{i} Sveto, Ciku{a Qubomir, Trepi} Nikola, Igwac Hir{l, Kapetan [ena i na desetine drugih. Za{to nema Bro~ana, Sviwarev~ana, Crwelov~ana i drugih, odgovor bi se djelimi~no mogao na}i u ~iwenici, da je upravo iz ovoh sela znatan broj sposobnih, snala`qivih i vrijednih qudi, jo{ krajem 18-tog vijeka na{ao zaposlewe ili privremni rad u Vojnoj granici, Jegerima, Frajkoru, `andarmeriji, ali i u privrednim subjektima, na brodovima i {lepovima, na sje~i i izvozu {umskih trupaca, na nasipu te u drugim firmama Monarhije. Me|utim, u wihovim biografijama nije smjelo da se na|e ni jedan podatak o kr{ewu zakona, kao ni wihovih ~lanova porodica, a posebno nisu smjeli imati nikakve veze sa ktrijum~arewem stoke i oru`ja. Sigurno je da je bilo Semberaca koji su radije prodavali vlastitu stoku Sremcima i po ne{to ni`oj cijeni, samo da se ne okarakteri{u kao u~esnici krijum~arewa i tako na{kode svojim bli`im koji su imali zaposlewa u unutra{wosti Monarhije. nastavi}e se...

TRI DECENIJE SEMBERSKIH NOVINA Priprema: TODOR NIKOLI]

NIKO NE]E U [INTERE Ka`u da je pas ~ovjekov najboqi prijateq. Ali, kako u to uvjeriti one koji se, iz ovih ili onih razloga, nalaze na ulicama u kasnim no}nim ili ranim jutarwim ~asovima. Pogotovo ako su u slabo osvijetqenoj ulici, a takvih ulica ima podosta. Pa, malo-malo, nalete na ~opr pasa lutalica koji za qude ba{ mnogo i ne mare, ~ak ih ponekad i pojure, neke sporije i stignu, {to nije ni malo zgodno, bar za qude. Vitlaju ovi ~eterono`ni besku}nici po ~itavom gradu, zabavqaju se po parku, i{etaju ponekad i na korzo, zavla~e se u kapije i dvori{ta., Ukratko, ima ih svuda i sve ih je vi{e. Za sad, sre}om, nije bilo slu~ajeva zaraznih bolesti koje oni prenose , a i wihova qutwa na prolaznike nije do sad imala najte`e posqedice, mada je mawih incidenata bilo. Ali, ko mo`e da garantuje da }e tako biti i sutra i prekosutra? Radnika kafilerije na bijeqinskim ulicama sje}aju se jo{ samo na{i stariji sugra|ani, i to kroz maglu. Odavno nisu vi|eni. Izgledalo je dugo da u Veterinarskoj stanici, kojoj je ovo redovni dio posla, rade sve sami qubiteqi pasa, i to onih lutaju}e vrste. Pare za rad utamaniteqa nepo`eqnih pasa za sad stoje. Veterinarska stanica je tu negdje skoro raspisivala dva puta konkurs za {intere nude}i sve i sva{ta. Ali, avaj, {inter ne}e niko da bude! (S. novine, godina II, broj 26, datum: 31. decembar 1981. godine)

KO JE BEZ POSLA? U Poslovnoj jedinici ZOIL "Sarajevo" Bijeqina 24. 9. 1981. godine raspisan je konkurs za prijem radnika na neodre|eno vrijeme na poslove i radne zadatke kurira, lo`a~a, portira i domara, a uslov je KV bravar i KV stolar bez radnog iskustva. Na raspisani konkurs javilo se sedam kandidata. Wih pet je ispuwavalo uslove konkursa, od kojih je jedan konkurisao iz radnog odnosa, a ~etiri kandidata su se vodila na evidenciji nezaposlenih lica kod Osnovne zajednice za zapo{qavawe Bijeqina. Kandidati koji su ispuwavali uslove pozvani su na razgovor kada im je saop{teno {ta bi bili wihovi poslovi i radni zadaci i obaveze, da je radno vrijeme qeti od {est do 13,30 ~asova, a zimi od ~etiri do 11,30 ~asova, a da je li~ni dohodak oko 7.000,00 dinara. Tom prilikom nijedan kandidat nije izfrazio `equ da bi radio. Procedura o izboru morala je biti obavqena do kraja i izabranom kandidatu je poslana obavijest da se javi na posao 26. 10. 1981. godine, ali on, niti je do{ao na posao, niti je na{ao za shodno da obavijesti da ne `eli raditi. Ponovo je raspisan konkurs . 11. 1981. godine sa istim uslovima, ali se prijavilo samo pet kandidata. Na kraju, ipak moramo postaviti pitawe: da li uop{te od 114 bravara i ~etiri stolara koji se nalaze na evidenciji nezaposlenih lica, a koji ispuwavaju uslove konkursa, neko `eli da radi? (S. novine, godina II, broj 25, datum: 15. decembar 1981. godine)

^AS ISTORIJE U~enici i profesori Poqoprivrednog {kolskog centra u Bijeqini, posjetili su 21. oktobra spomen-obiqe`je u Bosanskoj Ra~i. Vi{e od hiqadu u~enika i profesora ovog centra vozom je krenulo sa `eqezni~ke stanice u Bijeqini da bi zatim jedean dio puta, u du`ini od pet kilometara, pre{li mar{iraju}i. Sve~ani istorijski ~as zapo~eo je polagawem cvije}a na grobove palih boraca i prigodnim kulturno-umjetni~kim programom, da bi zatim govorio predsjednik SUBNOR-a op{tine Bijeqina Vujadin Trifkovi}, evociraju}i uspomene na slavne dane NOB-a i socijalisti~ke revolucije. Nakon toga odr`an je kros na kome su u~estvovali u~enici i u~enice Poqoprivrednog {kolskog centra. Najboqima su pripale prigodne nagrade. (S. novine, godina II, broj 22, datum: 1. novembar 1981. godine)


HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009. SAVEZ DISTROFI^ARA REPUBLIKE SRPSKE REGIONALNO UDRU@EWE DISTROFI^ARA BIJEQINA Wego{eva br. 30. BIJEQINA, Tel./Faks: 055 / 211 932; 065/660-437; 065/925-255 E-mail: rudbn@teol.net i rudbn@teol.net, www.rud-bijeljina.com Broj: 24/ZAH-05/09 Datum, 23.07.2009.godine.

GODI[WA SKUP[TINA UDRU@EWA

Regionalno udru`ewe distrofi~ara Bijeqina svake godine odr`ava redovnu godi{wu Skup{tinu Udru`ewa. Na Skup{tinu, osim delegata Skup{tine Udru`ewa pozovemo i sve qude dobre voqe kao i institucije koje su pomogle rad Udru`ewa u protekloj godini. Skup{tina je jednoglasno usvojila Izvje{taj o radu za 2008. godinu kao i Finansijski izve{taj. U pro{loj godini Udru`ewe je postiglo odli~ne rezultate. Sa velikim zadovoqstvom mo`emo re}i da smo realizovali dosta dobrih projekata, bazu podataka, socijalnu kartu, rehabilitaciju odnosno bawsko lije~ewe za osam na{ih ~lanova u bawi "Dvorovi", obezbijedili prevozno sredstvo, auto za Udru`ewe, u~estvovali u izradi Lokalnog plana na poqu invalidnosti (LPAI) rad projekta u koaliciji "KOLOSI" nosilac projekta na{e Udru`ewe. Skup{tina je jednoglasno usvojila Program rada za 2009. godinu kao i Finansijski plan za 2009.godinu. Plan rada za 2009. godinu nije preop{iran i nije finansijski nedosti`an, ali smo suo~eni sa vrlo malim sredstvima i najvjerovatnije ga ne}emo mo}i 100 odsto realizovati. Distrofi~ari sa podru~ja djelovawa Udru`ewa veoma te{ko `ive i suo~eni su sa diskriminatorskom praksom, kad je u pitawu finansirawe rada i aktivnosti. Nalaze se u specifi~nom polo`aju (imaju}i u vidu obolewe ) i s punim pravom o~ekivali su ve}u pomo} od dru{tva, odnosno od op{tina. I pored pozitivnih zakonskih prava na papiru, u praksi su ta prava minimalna i uop{te se ne po{tuju. Na{e Udru`ewe, ipak, vidi budu}nost u slede}im koracima koji }e se provoditi u skoroj budu}nosti u svim lokalnim i dr`avnim zajednicama: "Konvenciji UN o pravima osoba sa invaliditetom koja je stupila na snagu 3.5.2008.godine "Progresu evropskih integracija i regionalne saradwe "Zabrani diskriminacije po osnovu invalidnosti (treba da bude u fokusu na{e i svih dr`ava u regionu.) "Nacionalne strategije u oblasti invalidnosti (primjena u svim dr`avama u regionu do 2010.g.) "Obrazovawu za sve. "Socijalni servis i samostalan `ivot , "Zapo{qavawu i odr`ivom `ivotu i "Sveobuhvatna me|usobna saradwa i ja~awu pokreta OOSI i samih OSI, po{tuju}i princip "Ni{ta o nama bez nas" U Bijeqini, 23.07.2009 godine Predsjednik Skup{tine Profesor Milan Nikoli}

NI VE^ERAS NEMA PREDSTAVE etwe ve~eri su prijatne i dobro bi bilo oti}i u bioskop i pogledati neki dobar film. Me|utim, u najavama za de{avawa u na{em gradu ovog qeta izostaju bioskopske predstave. Bioskopska dvorana je, kako ocjewuje sada ve} malobrojna filmska publika, smje{tena ba{ na pravom mjestu, u centru grada, u okriqu gradskih ulica i trgova. Na`alost, ovo jedino bijeqinsko kino ve} du`i niz godina biqe`i pad posje}enosti. Razli~ita su mi{qewa o tome za{to je prekinut kontinuitet kada je u pitawu rad bioskopa i okupqawe filmske publike i za{to u na{em gradu ve}u posje}enost nisu biqe`ili ni filmovi za koje se u susjednim op{tinama ~ekalo u redu za kupovinu ulaznice, ali kao va`an razlog izdvajamo ~iwenicu da je bioskopska sala postala neuslovna, da joj nedostaju savremeni ure|aji. Kinooperater u bijeqinskom bioskopu ka`e da je posqedwa projekcija koju je na{a publika mogla pogledati bila krajem marta kada je prikazan film ,,Sveti Georgije ubiva a`dahu�. I mada se ne zna kada }e ponovo da se zavrti traka sqede}eg filma u sali na{eg bioskopa, nadamo se da na taj kulturni doga|aj ne}emo ~ekati predugo, te da }e se i qubiteqi sedme umjetnosti pojaviti u ne{to ve}em broju. Razlog za optimizam je taj {to su nastavqeni prekinuti radovi na renovirawu M.R. bioskopske zgrade.

19

ZA ONE KOJI NE ZNAJU, A @ELE DA PITAJU

Q

Sre}na slava!

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran, ginekolog - aku{er

INTRAUTERINA KONTRACEPCIJA Intrauterina kontraceptivna sredsta su {iroko rasprostrawen metod za{tite od ne`eqene trudno}e. Iako predstavqju savremeni vid kontrole fertilnosti,intrauterina kontracepcija ima svoju duga~ku istoriju. Hipokrat je u svojim spisima navodio da su goni~i kamila stavqali oblutke kamena u uterus `ivotiwa,kako bi sprije~ili wihovu bremenitost u dugim putovawima karavanima kroz pustiwu. Od tada pa sve do {ezdesetih godina dvadesetog vijeka poku{avano je da se prona|e najefikasniji na~in intrauterine kontracepcije. L. C. Margulies je 1962. god. objavio rezultate sa svojim spiralnim polietilenskim ulo{kom koji se jednostavno aplikuje, bez dilatacije cervikalnog kanala, mijewaju}i svoj oblik prilikom uvo|ewa, a potom u prvobitno spiralnom obliku ispuwava materi~nu dupqu. Poznato je oko 100 tipova razli~itih intrauterinih ulo`aka, ali jo{ uvijek nije prona|ena ona vrsta koja bi predstavqala idealno kontraceptivno sredstvo, sa apsolutnom za{titom od ne`eqene trudno}e i najni`im stepenom sporednih efekata. U odnosu na svojstva materijala od kojih su izra|ena intrauterina kontraceptivna sredstava mogu se podijeliti u dvije grupe: 1. inertna - nemedicirana 2. bioaktivna - medicirana. Iako je {iroko rasprostrawena primjena IUU, ta~an mehanizam kontraceptivnog efekta jo{ uvijek nije u potpunosti poznat. [iroka rasprostrawenost kori{}ewa i dugogodi{wa pozitivna iskustva,svrastavaju ovo kontraceptivno sredstvo u red efikasnih metoda za sprje~avawe ne`eqene trudno}e. Ulo`ak je konformno kontraceptivno sredstvo sa vi{egodi{wom za{titom od ne`eqene trudno}e. Aplikuje se za vrijeme menstrualnog krvavqewa, po izvr{ewu areteficijalnog abortusa ili u postpartalnom periodu. Godine starosti korisnica nemaju uticaja na odluku o mogu}oj inserciji ulo{ka,kako je to kod oralne kontracepcije. Prije svake aplikacije ulo{ka neophodno je provjeriti stepen ~isto}e vaginalnog sekreta i RARA nalaz. Kolposkoski pregled i otkrivawe promjena na grli}u materice determinisa}e odluku o evenualnoj aplikaciji ulo{ka. Akutini zapaqenski procesi u maloj karlici iskqu~uju mogu}nost insercije ulo{ka, dok se kod hroni~nih upalnih procesa odluka mo`e donijeti od slu~aja do slu~aja. Bolne i obilne mensruacije, polipi cervikalnog kanala, anomalije uterusa, premaligne lezije grli}a ili sumwa na malignitet predstavqaju kontraindikacije za aplikaciju ulo{ka. Aplikovani nemedicirani ulo{ci,ukoliko ne izazivaju zna~ajnije sporedne efekte, prakti~no imaju neograni~en rok upotrebe,dok medicirani ulo{ci moraju se svakih 5 godina mjewati novim. Intrauterini ulo{ci imaju svojih brojnih prednosti kao kontraceptivna sredstva i zbog toga nailaze na {iroku primjenu. Naj~e{}e ne`eqene pojave kod upotrebe IUU su: 1. krvavqewa 2. bolni sindrom 3. spontana ekspulzija 4. infekcija 5.poreme}aj menstrualnog ciklusa. U koliko primjetite bilo koju od ovih pojava obavezno se javite svom ginekologu. Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa mo`ete poslati elektronskim putem na adresu: semberske@spinter.net


20

OGLASI

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0 - Dn - 09 - 001 084 U Bijeqini, dana 29. 07. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-001 084, po zahtjevu VLADE MODRAKOVI]A sina Mitra iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. br. 6553 u naravi wiva 3. klase povr{ine 3115 m2 upisane u Pl. 2826 K.O. Batkovi}. Po podacima katastarske evidencije kao posjednici u Pl. 2826 K.O. Batkovi} upisani su Stanislav Sekuli} sa dijelom od 1000/3115, Vlado Modrakovi} sa dijelom od 1495/3115 i Desanka Petrovi} sa dijelom od 620/3115. Prava na upis prava susvojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stekli su Vlado Modrakovi} sin Mitra iz Bijeqine sa dijelom od 1495/3115 i Bo`o Bo`i} sin @ivojina iz Batkov}a sa dijelom od 1620/3115. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0 - Dn - 09 - 002 314 U Bijeqini, dana 20. 07. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-002 314, po zahtjevu MUHIDINA MULABDI]A sina Zuhdije iz Sarajeva, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. br. 22 u naravi wiva 2. klase povr{ine 9577 m2 upisane u Pl. 576 K.O. Bijeqina Selo. Po podacima katastarske evodencije kao posjednik u Pl. 576 K.O. Bijeqina Selo upisan je Muhidin Mulabdi} sin Zuhije iz Sarajeva sa 1/1. Prava na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stekao je Muhidin Mulabdi} sin Zuhdije iz Sarajeva sa 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0 - DN - 08 - 004 182 U Bijeqini, dana 10. 07. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 182, po zahtjevu NOVAKA POPOVI]A sina Mili}a iz Batkovi}a, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele broj: 485 po kulturi stambena zgrada u povr{ini od 91 m2, stambena zgrada u povr{ini od 46 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 28 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 73 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 40 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 24 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 36 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 10 m2, dvori{te u povr{ini od 500 m2 i wiva 3. klase u povr{ini od 1799 m2, broj: 486 po kulturi pomo}na zgrada u povr{ini od 19 m2 i vo}wak 3. klase u povr{ini od 1185 m2, broj: 487 po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od 1553 m2, broj: 488 po kulturi vo}wak 4. klase u povr{ini od 2008 m2, broj: 1114/4 po kulturi wiva 4. klase u povr{ini od 5043 m2 i wiva 5. klase u povr{ini od 4488 m2, i broj: 1939 po kulturi wiva 2. klase u povr{ini od 10281 m2, wiva 3. klase u povr{ini od 26776 m2 i wiva 4. klase u povr{ini od 5315 m2 upisane u Pl. 336 k.o. Brodac Gorwi. Po podacima katastarske evidencije kao suposjednici u Pl. 336 k.o. Brodac Gorwi upisani su Popovi} (Mili}a) Novak sa dijelom od 1/2 i Peji} (Mike) Vojin sa dijelom od 1/2. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004 251 U Bijeqini, dana 01. 07. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 251, po zahtjevu MILORADA GAJI]A sina Branka iz Koj~inovca, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele broj: 278 po kulturi vrt 1. klase u povr{ini od 692 m2, broj: 279 po kulturi vo}wak 3. klase u povr{ini od 581 m2, broj: 280 po kulturi vrt 1. klase u povr{ini od 581 m2, broj: 281 po kulturi stambena zgrada u povr{ini od 90 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 34 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 101 m2, dvori{te u povr{ini od 500 m2 i vrt 1. klase u povr{ini od 1179 m2, broj: 586/13 po kulturi {uma 3. klase u povr{ini od 1250 m2, broj: 955 po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od 11236 m2, broj: 956 po kulturi vo}wak 3. klase u povr{ini od 825 m2, broj: 957 po kulturi vo}wak 3. klase u povr{ini od 723 m2, broj: 958 po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od 4501 m2 i broj: 967 po kulturi wiva 3. klase u povr{ini od 988 m2 upisane u Pl. 74 k.o. ^arda~ine - Koj~inovac. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 74 k.o. ^arda~ine - Koj~inovac upisan je Gaji} (Branka) Milorad sa dijelom 1/1. U postupku uspostave novog zemqi{nokni`nog ulo{ka Milorad Gaji} sin Branka je stekao pravo na ukwi`bu prava svojine na predmetnim nekretninama sa dijelom 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.


OGLASI / ^ITUQE

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

12.08.2001-12.08.2009.

21

SJE]AWE

A.D. VODO OVO OD I KANALIZAC CIJA Hajduk Stanka br. 20, Bijeqina 76000, Tel. +387-555-2 226-4460, Faks +387-5 55-2210-7 751, E-maill: office@bnvodovod.com

VODA JE @IVOT

XEVDET (SUQE) SKOKI]

prof. ^EDO MATI] ^asnim i vrijednim `ivotom i radom ostavio si trag koji se ne bri{e. TVOJA PORODICA

Tra`im ~ovjeka za brak, starosti od 65 do 70 godina. Obezbije|en stan u Velikoj Obarskoj. Molim bez SMS poruka ! 066/175-407.

Prodajem polovnu frezu, cijena 550 KM. !: 066/175-407

Prodajem ku}u u Patkova~i veli~ine 8x8, 5000 m2 placa, struja, voda, telefon. Cijena 65.000,00 KM. !: 065/946-132

2003-22009. Qubav, plemenitost i dobrotu dragog supruga, tate i djeda ~uvamo kao trajnu uspomenu.

Blagovremenim pla}awem Va{ih ra~una obezbje|ujete kvalitetno vodosnabdijevawe i zdravu vodu za pi}e!

Supruga Faketa, k}erke Erdinka i Vesna, unu~ad i zetovi

Upoznao bih `enu od 45 do 60 godina, radi braka, koja je stambeno zbrinuta (moja penzija je 600 KM). ! 065/844-313

Izdajem apartmane i sobe na samoj obali mora sa privatnom pla`om, Herceg Novi, Bao{i}. !: 00382/31 374 083 00382/69 449 663

Bijeqina. Ul. N. ^abrinovi}a br. 2 izdajem ku}u od 94 m2, telefon, kablovska TV. Ku}a ima podrum i dvori{te. ! 065/829-432

IZ MATI^NOG

Va{ AD ,,Vodovod i kanalizacija” Bijeqina Izdajem dvosoban stan u Novom Sadu u blizini Medicinskog fakulteta. !: 065/616-208 ***** Izdajem nov nenamje{ten jednosoban stan 36 m2 u strogom centru Bijeqine. !: 055/201-047 ***** ^uvala bih djecu ili stariju

UREDA

O D 2 9 . 0 7 . 2 0 0 9 . D O 0 5 . 0 8 . 2 0 0 9. g o d . R O \ E N I OD 29.07.2009.DO 05.08.2009.GOD. Gordi} Ana, k}i Sini{e i Dijane, Toji} Wego{, sin Dalibora i Jelene, Ostoji} Mirjana, k}i Branislava i Dare, Todi} Teodora, k}i \or|a i Gordane, Lali} Ana Mirjana, k}i Sr|ana i Dragane, Milanovi} Magdalena, k}i Bla`ana i Nade, \uranovi} Marko, sin Igora i Nedeqke, Te{anovi} Milica, k}i Darka i Danijele, Radi} Nikola, sin Stojana i Dragane, Blagi} Ivan, sin Slobodana i Gordane, Gejak Mihajlo, sin Miroslava i Tijane, Azi} Teodora, k}i Dalibora i Dragane, Te{i} Iva, k}i Dragana i Gordane, @ivanovi} Aleksandar Sa{a, sin Dragana i Sla|ane, Zelenovi} Dra`en, sin @ike i Milene, Bo`i} Luka, sin Vladislava i Dragane, Bo`i} Petar, sin Maksima i Biqane, Mi}i} Pavle, sin Zorana i Vladane, Nikoli} Sun~ica, k}i Aleksandra i Milene, Radenkovi} Jovan, sin Danijela i Gordane, Lazarevi} Stefan, sin Milana i Dragane, Risti} David, sin Vinka i Sne`ane, Damjanovi} Ivona, k}i Neboj{e i Tawe, Kne`evi} Ogwen, sin Gorana i Jelene.

V J E N ^ A N I OD 29.07.2009.DO 05.08.2009.GOD. Hajdarevi} Nedim i Sennewald Jasminka, Ostoji} Radivoje i Ostoji} Radojka, Aberer Thomas Maria Alfons i Tomi} Milkica, @ivkovi} Predrag i Mi}anovi} Maja, Pqevaq~i} Zoran i Pavquk Zorana, Sekuli} Radi{a, i Dragi~evi} Sne`ana, Pelemi{ Goran i Spasojevi} Dijana, Durakovi} Edin i Radunovi} Tatjana, Ga}e{a Zoran i Blagojevi} Stojanka, Luki} Mladen i Petri~evi} Oqa, Lazarevi} Sini{a i [ovi} Sawa, Radovanovi} Mladen i Stojanovi} Qiqana, \oki} Milomir i Radosavqevi} Milijana, Me{anovi} Emir i Polenz Alexandra.

U M R L I OD 29.07.2009.DO 05.08.2009.GOD. Milena Aksi}, ro|. 1921, Ru`a Mirosavqevi}, ro|. 1962, Desanka Andri}, ro|. 1956, @arko Bo`i}, ro|. 1931, Mihajlo Mihajlovi}, ro|. 1934, Gojko Risti}, ro|. 1933, Bosiqka Ivanovi}, ro|. 1939, Miladin Konculi}, ro|. 1955, Goran Karanovi}, ro|. 1972, Anica Simixi}, ro|. 1929, Dimitrija Doki}, ro|. 1946, Milo{ Savi}, ro|. 1927, Cvija Jovanovi}, ro|. 1913, \ulka Mujagi}, ro|. 1921, Mustafa Deli}, ro|. 1944, Milan Mi}i}, ro|. 1947, Milka Erceg, \ura| Tomi}, ro|. 1939, Ibrahim Jakupovi}, ro|. 1947, Dragutin Zari}, ro|. 1925. godine.

osobu u Bijeqini. !: 055/204-668 ***** Prodajem dvije ku}e na istom placu u centru grada u Ulici Knez Ivo od Semberije br. 10. !: 055/553-226 ***** Prodajem ku}u sa centralnim grijawem, dvori{tem i gara-

`om. Cijena po dogovoru. ! 055/209-133 ***** Povoqno iznajmqujem apartmane u Tivtu, kod hotela Palma’’, izlaz iz dvori{ta na pla`u. !: +38232674450, +38267242676

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0 - Dn - 09 - 000 543 U Bijeqini, dana 03. 08. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-000 543, po zahtjevu @IVANE KOKANOVI] iz Gorweg Crwelova, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. br. 357 u naravi wiva 2. klase i wiva 3. klase ukupne povr{ine 2694 m2, k.~. br. 358 u naravi 2 stambene zgrade, 3 pomo}ne zgrade, dvori{te i wiva 3. klase ukupne povr{ine 1285 m2, k.~. br. 2809/1 u naravi {uma 3. klase povr{ine 1100 m2, k.~. br. 2809/2 u naravi {uma 3. klase povr{ine 800 m2, k.~. br. 3049 u naravi wiva 3. klase i wiva 5. klase ukupne povr{ine 10023 m2, k.~. br. 3054 u naravi {uma 3. klase povr{ine 4345 m2, k.~. br. 3080 u naravi vo}wak 3. klase povr{ine 1017 m2 i k.~. br. 3083 u naravi wiva 4. klase povr{ine 2154 m2 upisane u Pl. 356 K.O. Crwelovo Gorwe. Po podacima katastarske evodencije kao posjednik u Pl. 356 K.O. Crwelovo Gorwe upisan je Marko Kokanovi} sin Alekse iz Gorweg Crwelova sa 1/1. Prava na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stekao je Marko Kokanovi} sin Alekse iz Gorweg Crwelova sa 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.


22

^ESTITKE

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

Sre}na slava Sveti Pantelejmon! Sre}na slava!

Sre}na slava!


SPORT

SEMBERSKE NOVINE 6. AVGUST 2009.

POZNAT RASPORED JESEWEG DIJELA FUDBALSKOG [AMPIONATA REPUBLIKE SRPSKE

PRVO STI@E ROMANIJA

ro{le sedmice obavqeno je u prostorijama FS RS u Bawa Luci `rijebawe takmi~arskih brojeva na osnovu ~ega je formiran raspored narednog, {esnaestog po redu, fudbalskog {ampionata Srpske. U Prvoj ligi RS u narednoj sezoni takmi~i}e se 14 klubova, a po~etak {ampionata zakazan je za 15. avgust. Fudbaleri Radnika u prvom kolu do~ekuju novajliju u ligi Romaniju sa Pala, u drugom gostuju u Prwavoru protiv Qubi}a, a u tre}em im u goste dolazi ekipa Kozare. Pored Romanije sa Pala, koja je administrativnim putem postala prvoliga{, zbog kazne izre~ene Napretku iz Doweg [epka, povratnik u Prvu ligu je i ekipa Sloge iz Trna. Rudar Prijedor je oti{ao u Premijer ligu

P

BiH, a u drugu ligu su ispali Glasinac iz Sokoca, Jedinstvo iz Br~kog i Borac iz [amca. Na `rijebawu u Bawa Luci, klubovi su dobili sqede}e takmi~arske brojeve: 1. Sloga (D), 2. Drina HE, 3. Sloboda, 4. Sutjeska, 5. Radnik, 6. Proleter, 7. BSK, 8. Mladost, 9. Famos, 10. Romanija, 11. Qubi}, 12. Kozara, 13. Drina, 14. Sloga (T). Za predsjednika Konferencije klubova Prve lige RS izabran je Slobodan \or|i}, dugogodi{wi fudbalski radnik iz Semberije. On je na toj du`nosti zamijenio Mirka Luki}a iz [amca koji je u protekle dvije godine predsjedavao ovim tijelom. Radnik u jesewem dijelu {ampionata sedam utakmica igra kod ku}e, a {est u gostima. U ~etvrtom kolu Bijeqinci gostuju u Zvorniku, u {estom u Vi{eg-

Nikola Bala

radu, u osmom igraju sa Sutjeskom u Fo~i, u jedanaestom sa BSK-om u Bawa Luci, a u trinaestom sa Famosom u Isto~noj Ilixi. Kod ku}e nakon utakmica sa Romanijom i Kozarom, do-

~ekuju Slogu iz Doboja, Slobodu iz Novog Grada, Slogu iz Trna, Proleter iz Tesli}a i Mladost iz Gacka. - Ne razmi{qamo mnogo o rasporedu, jer se u sezoni moramo sa svakim rivalom sastati dva puta. Mi }emo kao i u pro{loj sezoni na svim utakmicama igrati otvoreno, sa `eqom da se nadigravamo i da pobje|ujemo. Koliko }emo u tome uspjeti ne zavisi samo od nas, ve} i od snage protivnika, sportske sre}e, su|ewa i drugih faktora. Po{to imamo utakmicu vi{e na doma}em terenu nego u gostima, za nas bi bilo va`no da se to na kraju polusezone vidi i kroz bodovni saldo, mada, jo{ jednom ponavqam, na svim utakmicama ima}emo pobjedni~ki pristup, ka`e Nikola Bala, {ef stT. N. ru~nog {taba Radnika.

AMBICIJE PODRIWA IZ JAWE

OPET U GORWEM DOMU takmicom protiv Drine iz Zvornika odigranom u srijedu Podriwe je uvelo u zavr{nu fazu pripreme za predstoje}i {ampionat Druge fudbalske lige RS, grupa "istok". [ef stru~nog {taba Mirsad Alajbegovi} zadovoqan je pripremnim periodom i smatra da }e ekipa iz Jawe i u narednoj sezoni biti u vrhu drugoliga{kog fudbala. - Uradili smo tokom priprema sve {to smo planirali. Imali smo dovoqan broj prijateqskih utakmica, a i povrede su nas mimoi{le, i zbog toga sam uvjeren da sasvim spremni ulazimo u naredni {ampionat. Na{e ambicije vezane su za vrh tabele, mada nemamo nikakav imperativ da napadnemo prvo mjesto. @elimo da se nadigravamo sa svim, da igramo napada~ki i dopadqiv fudbal, a rezultat }e do}i sam po sebi, smatra Alajbegovi}. Podriwe je ostalo bez ~etiri prvotimca iz prethodne sezone, a iz drugih klubova su dovedena dva fudbalera (Babi} i Hoxi}) dok se nakon {estomjese~ne pauze aktivirao Bekir Sofi}. - Mislim da smo za nijansu boqi i iskusniji nego prethodne sezone. Igra~ki smo otprilike na istom nivou, ali smo svi zajedno za jednu sezonu iskusniji i zreliji {to bi trebalo da se odrazi i na rezultate koje }emo postizati. U pripremnom periodu Podriwe je odigralo tri utakmice sa premijerliga{ima. Sa Olimpikom i Vele`om susreti su zavr{eni bez pobjednika, a jedino je uspjela da slavi Sloboda iz Tuzle. - Te utakmice bile su na{ dug prema na{im vjernim navija~ima. Pokazali smo da mo`emo da se nosimo i sa ja~im ekipama od nas. Protiv Slobode nas je stigao umor, jer smo sve te utakmice odigrali u periodu od deset dana, ali ne `alimo. Ekipa je stekla dodatno samopouzdawe posti`u}i dobre rezultate protiv premijerliga{a, tvrdi Alajbegovi}.

U

ODLAZE LI PREDRAG SOJI] I VEDRAN BOROV^ANIN IZ RADNIKA?

SOJI] BEZ UGOVORA I ako je rukovodstvo Ko{arka{kog klub Radnik najavilo juri{ na osvajawe {ampionske titule u {ampionaru RS i povratak u Premijer ligu BiH, jo{ uvijek je neizvjesno da li }e Predrag Soji} i Vedran Borov~anin, dva najiskusnija i ponajboqa igra~a iz pro{le sezone, ostati u bijeqinskom klubu. Soji}u je istekao jednogodi{wi ugovor sa Radnikom i on je slobodan igra~, dok je Vedran Borov~anin, iako je vezan ugovornom obavezom, dobio "zeleno" svjetlo u potrazi za novim klubom. I jedan i drugi ko{arka{ nagovje{tavaju mogu}nost

odlaska, ali u upravi Radnika vjeruju da }e ostati vjerni mati~nom klubu. - Soji} je slobodan igra~, ali smo se u na~elu dogovorili da bi, ako ne dobije odgovaraju}u ponudu, wegova pomo} bila zna~ajna u pohodu na Premijer ligu BiH. [to se ti~e Borov~anina istina je da ima ugovor, ali smo se dogovorili da pod povoqnim uslovima i on mo`e promijeniti sredinu. Kako situacija sada izgleda vrlo vjerovatno je da }e ova dva igra~a ostati u Radniku, pi{e na zvani~nom sajtu ovog kluba. Da li }e tako i biti zna}e se u narednih nekoliko dana. Najboqi igra~ Prve ko{ar-

ka{ke lige RS u prethodnoj sezoni Vedran Borov~anin otputovao je ju~e u Kraqevo gdje pregovra sa ~elnicima Sloge, dok je mogu}nost da ode iz sada{weg kluba nagovijestio i Predrag Soji} koji ne `eli da govori u kom bi klubu mogao da nastavi karijeru. Trener Radnika Igor Mihajlovi} po~etak priprema zakazao je za 10. avgust i tada }e biti jasniji status dvojice ko{arka{a. Bijeqinci su najavili juri{ na Premijer ligu, a do sada su anga`ovali kao poja~awa dosada{we ~lanove ugqevi~kog Rudara Marka Bari~anina i Zorana Stevanovi}a. T. N.

BOKSERI RADNIKA PO^ELI PRIPREME ZA NASTAVAK SEZONE

KAKO PRETE]I SLAVIJU ktuelni ekipni prvak BiH Radnik iz Bijeqine po~eo je pripreme za drugi dio Premijer lige koji po~iwe krajem septembra. Pripremama na kojima se ne}e nalaziti reprezentativci BiH iz ovog kluba i trener Milenko Tomi} koji }e odsustvovati zbog obaveza prema reprezentaciji, rukovodi}e doskora{wi kapiten Slavi{a Simeunovi}. - Na{e ambicije su poznate. @elimo da u nastavku {ampionata zabiqe`imo sve pobjede i popravak poen koli~nika koji bi nam omogu}io da odbranimo titulu osvojenu u prethodnom takmi~arskom ciklusu. Na tom putu stoji nam Slavija i s obzirom da ih do~ekujemo na doma}em ringu, na{e ambicije

A

nisu nerealne, tvrdi Simeunovi}. Cjelokupne pripreme Bijeqinci }e provesti u svom gradu, a baza }e im biti vlastita prostor za treninge koji se nalazi pod zapadnom tribinom gradskog stadiona u Bijeqini. - Prvu provjeru ima}emo krajem avgusta protiv wema~kog kluba Aj{tat. O~ekujem da }emo na{im bokserima omogu}i-

ti jo{ neku provjeru prije po~etka {ampionata, isti~e mladi {ef stru~nog {taba aktuelnog {ampiona BiH. Sa priprema Radnika izosta}e reprezentativac Velibor Vidi} i trener Milenko Tomi} koji }e od 10. do 26. avgusta boraviti na kampu z AIBE (Svjetske bokserske federacije) u italijanskom gradu Asisiju. Kamp za najperspektivnije svjetske boksere odr`ava se neposredno pred po~etak Svjetskog amaterskog prvenstva u Milanu koje po~iwe 1. septembra. Pored Vidi}a i Tomi}a, koji na kampu boravi kao direktor reprezentacije BiH, u Asisiju je i perspektivni bokser iz Biha}a Ismet @eri} koji je kandidat za u~e{}e na svT. N. jetskom {ampionatu.

23

RUDAR IZ UGQEVIKA POJA^AO SE U POSQEDWI ^AS

DOSTA BORBE ZA OPSTANAK

osqedwe dane prelaznog roka rukovodstvo Rudara odradilo je na udarni~ki na~in, pa je pristupnice za "zeleno-crne" potpisalo ~ak sedam fudbalera me|u kojima svi imaju vi{egodi{we iskustvo u entiteteskim fudbalskim ligama. Nekoliko dana prije toga za {efa stru~nog {taba postavqen je Dragomir Jovi~i}, ~ime su Ugqevi~ani najavili mnogo ve}e ambicije nego {to su bile u pro{loj sezoni. - Dobili smo vrlo kvalitetna poja~awa, ali je sasvim izvjesno da ne}emo imati dovoqno vremena da se fizi~ki pripremimo i uigramo sastav. No, nema mjesta kukawu, gleda}emo da vrijeme koje nam je na raspolagawu iskoristimo na najboqi mogu}i na~in. Pored redovnih treninga do sada smo odigrali tri pripremne utakmice, a u utorak imamo generalku sa Goricom u Pu~ilama. Ni raspored na startu nije

P

@EQKO GAVRILOVI]: Od naredne sezone u zelenocrnom dresu

nam i{ao na ruku, jer u prva ~etiri kola imamo te{ka gostovawa u Bratuncu i Jawi, ka`e Dragomir Jovi~i}. Sigurno je da su dovo|ewem kvalitetnih fudbalera porasle i ambicije Rudara u novoj sezoni. - Da smo odradili cio pripremni period kako treba mogao bih realno govoriti o dometima ovog tima. Moje vi|ewe situacije je da poku{amo u jesewem dijelu sezone osvojiti {to ve}i broj bodova i onda, tokom zimske pauze, sjesti i vidjeti {ta i kako daqe. Vidqivo je da je sada u Rudaru mnogo boqa atmosfera i na nama u stru~nom {tabu i igra~kom kadru je obaveza da dobrim igrama i rezultatima pratimo ono {to od nas `eli rukovodstvo kluba, tvrdi Jovi~i}. U prelaznom roku u Rudar su stigli golman Bori{a Bodiroga i napada~ Zoran Ivi} iz Sutjeske iz Fo~e, Mladen Mitrovi} i @eqko Gavrilovi} iz Bijeqinkog Radnika, Radenko Blagojevi} i Hamdija Spre~akovi} iz Slavena (@ivinice), dok se iz {ama~kog Borca vratio Darko Lazi}. Uz Mladena Stjepanovi}a, Gorana i Dragana Simiki}a i ostale igra~e, Rudar }e imati resT. N. pektabilnu ekipu.


Sre}na Vam slava Sveti Pantelejmon! Bank l a on ti a rn te n I i} ov vl a P Va{a

Sre}na slava Sveti Pantelejmon!

710  

Семберске новине број 710 - 06.08.2009

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you