Page 1

www.semberske.com

e-mail: semberske@spinter.net

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 704 ! CIJENA 1,00 KM

L I S T

G R A \ A N A

O P [ T I N E

B I J E Q I N A

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

SDS O KRIMINALU

ODUZETI NEZAKONITO! str. 5

SVIJET U ME\A[IMA

ZBOG OBILNIH PADAVINA ZAUSTAVQENI RADOVI NA SEMBERSKIM POQIMA

ULICA DJECE EVROPE

str. 10

FK ,,RADNIK

ODLAZE NAJBOQI

,,

str. 22

STALA @ETVA! FILIJALA BIJEQINA


Radna jedinica BIJEQINA 76300 BIJEQINA . [ABA^KIH \AKA . PO[TANSKI FAH BP. 18 TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-2 211 456 TELEFAKS: 209-0 082, DIREKTOR: 209-4 426, TEHN. DIR.: 209-4

PO[TOVANI POTRO[A^I ELEKTRI^NE ENERGIJE! RACIONALNOM POTRO[WOM I REDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENE ELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE ISKQU^EWA, ^IME ^INITE USLUGU I

SEBI I NAMA.

S p o{tt ovawem, Elektt rodiss t ribb u cija Bijeqina

D.O.O. LEDER Bijeljina www.leder-bn.com E-mail: leder@rstel.net Ul. Nikole Tesle br. 2 Tel/fax: 055/212-303 055/212-302

Butik: Italijanska modna obu}a Ul. Gavrila Principa br.5 Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a: Tel: 055/255-355 Fax:055/255-237

NOVO! Maloprodajni objekti u Bijeljini: 1. Ul. Gavrila Principa 11 tel: 055/213-223 2. Ul. Dušana Baranjina 29 tel: 055/213-216

MODA RUGGI, BRUNELLA, ROSINA, MARIO BRUNI, MORESSI

OBU]A:

ODJE]A KREATORA IRENE GRAHOVAC

Direktor.........055 209 759 Centrala.........055 201 342 Komercijala...055 211 854 Fax.................055 201 445 Ul. Baje Pivljanina bb


SA TRAKE DOGA\AJA

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.

3

SAMOSTALNI ODBORNIK

U FOKUSU VRIJEME I USJEVI

KI[A PROTIV @ETVE

Ne tako davno `etva p{enice bila je prvorazredni ekonomski doga|aj za Semberiju, a sada, iako se po~etak `etve hqebnog `ita sasvim primakao, to kao da nikoga vi{e ne interesuje. Nedavnom isplatom podsticaja od 25 KM po hektaru za jesewu sjetvu Vlada RS kao da je skinula p{enicu sa dnevnog reda, op{tina za svoj dio podsticaja seqacima duguje jo{ oko 300.000 maraka, a {to je u svemu najte`e, poqoprivrednici su ostavqeni na milost i nemilost konkurenciji iz okru`ewa i mlinsko - pekarskoj industriji. Protiv proizvo|a~a p{enice urotila se i ki{a koja ne dozvoqava po~etak `etve i sigurno }e negativno uticati na smawewe roda kao i kvaliteta hqebnog `ita. - @etva je~ma, koji je pro{le jeseni zasijan na oko 2.800 hektara, zavr{ena je u optimalnom roku, ali su prinosi zbog su{e u aprilu i maju umaweni za 20 do 30 posto. Na po~etku ove sedmice trebalo je da se po~ne sa `etvom p{enice, ali je ki{ni period odlo`io po~etak `etvenih radova. Pri ovakvim vremenskim prilikama nezahvalna je bilo kakva prognoza u pogledu prinosa, mada se mo`e re}i da }e oni ipak biti umaweni ne samo zbog toga {to posledwe ki{e lo{e uti~u na rod i kvalitet, ve} i zbog ~iwenice da je p{enica bila izlo`ena su{i i da poqoprivrednici unajve}em dijelu nisu ispo{tovali sve agrotehni~ke mjere, a posebno upotrebu vje{ta~kih |ubriva, jer ne treba zaboraviti da je u vrijeme sjetve cijena kompleksnog |ubriva bila 140 maraka za sto kilograma, ka`e Jelica Radi~i}, stru~ni saradnik za poqoprivredu u Odjeqewu za privredu i poqoprivredu op{tinske administrativne slu`be. Prema zvani~nim podacima, p{enica se nalazi zasijana na 13.402 hektara, mada su stvarne povr{ine vjerovatno mawe, jer je sjetva prijavqivana u ve}em obimu zbog naplate podsticaja od Vlade RS i op{tine Bijeqina. Ono {to u najve}oj mjeri trenutno zanima proizvo|a~e svakako je otkupna cijena hqebnog `ita. Prognoze su sumorne i kre}u se od 26 do 30 konvertibilnih maraka za 100 kilograma, mada ni otkupqiva~i jo{ uvijek ne otkrivaju sve karte, ~ekaju}i po~etak `etve i prve podatke o kvalitetu zrna koji, ukoliko se produ`i ki{ni period, mo`e biti znatno umawen. - Cijena }e biti onakva kakva bude i u bli`em okru`ewu. Vjerujem da nema teorije da }e biti ve}a od 30 maraka. Moja prognoza je da ni u periodu posle `etve ne}e do}i do zna~ajnijeg porasta cijena, eventualno do visine tro{kova skladi{tewa, mi{qewe je Predraga Jovi}a, na~elnika Odjeqewa za privredu i poqoprivredu. Proizvo|a~ima }e biti te{ko da se sna|u u takvim uslovima. Pretpro{le godine p{enicu su odmah prodali i prevarili se, pro{le godine odlu~ili su se da je uskladi{te i sa~ekaju boqu cijenu i opet su imali pogre{nu procjenu. [ta ih ove godine ~eka to, vjerovatno, niko ne zna. Nekada smo Semberiju nazivali fabrikom pod vedrim nebom, `etva je bila sve~anost za svako sembersko doma}instvo, a p{enica sembersko zlato. Sada, skoro da ni{ta nije ostalo od toga. T. N.

INTEGRISANI SISTEM IZDAVAWA ISPRAVA Od prvog jula ove godine po~iwe funkcionisati integrisani sistem izdavawa putnih isprava i provo|ewe procedure biometrijskog rada, kao da se izdaju biometrijske putne isprave, a izdava}e se postoje}e putne isprave, saop{teno je iz CJB Bijeqina. - U periodu od prvog do {estog jula sistem ne}e biti u funkciji zbog migracije, odnosno preno{ewa postoje}ih podataka. To se odnosi i na sistem za izdavawe li~nih karata, voza~kih dozvola, evidenciju prebivali{ta i boravi{ta, evidenciju nov~anih kazni i sistem pristupa informacijama. Zahtjevi za izdavawe putnih isprava prima}e se samo do 26. juna ove godine. Imaju}i u vidu da }e sistem, koji ukqu~uje oko 300 lokacija u BiH i vi{e od 20 lokacija u dr`avnim konzularnim predstavni{tvima, biti pu{ten u rad u jednom danu, o~ekuju se i mogu}i problemi tehni~ke prirode. Zbog toga molimo gra|ane da na vrijeme podnesu zahtjeve za izdavawe putnih isprava kako bi se izbjegle gu`ve i blagovremeno izradile nove putne isprave, saop{teno je iz CJB Bijeqina i nagla{eno da }e se izdavawe putnih isprava vr{iti na svim lokacijama koje pokriva ovaj centar. E.S.N.

Radosava Rada Peri}, odbornik Socijslisti~ke partije, obavijestila je predsjednika SO, Dragana \ur|evi}a da }e od 19. juna ove godine u Skup{tini djelovati kao samostalni odbornik, shodno ~lanu 1.9 stav 2 Izbornog zakona BiH.

UJEDIWEWE Demokratska partija organizova}e danas, 25. juna konferenciju za {tampu na kojoj }e proglasiti ujediwewe Demokratske srpske stranke iz Br~kog i Pokreta za Semberiju iz Bijeqine u DP.

DUVAN OBE]AVA DOBAR PRINOS

BORBA PROTIV VIROZE

osqedwe ki{e pogoduju razvoju duvana koji je u Semberiji zasa|en na 184 hektara, ali pove}ana vla`nost ide na ruku i razvoju viroznih bolesti, veoma opasnih za ovu poqoprivrednu kulturu. - Duvan je zasa|en u optimalnom roku, a vremenske prilike pogoduju wegovom razvoju i sada se nalazi u fazi od pet do deset listova. Izvr{eni su prihrana, me|uredno kultivisawe i okopavawe, a trenutno nam je u prvom planu borba protiv viroze koja mo`e da nanese veliku {tetu. Vjerujem da }emo dobiti i ovu bitku, {to bi zna~ilo da se mogu o~ekivati dobri prinosi, po{to duvanu nakon ovih ki{a nove padavine ne}e biti potrebne do prve dekade avgusta, ka`e in`ewer @eqko Simojlovi}, rukovodilac Sirovinskog sektora u preduze}u A.D. "Duvan". On isti~e da je ova firma u me|uvremenu ispunila i ostale obaveze prema duvanarima i da bez problema mogu o~ekivati berbu koja }e po~eti za dvadese-

P

tak dana. - Za one koji duvan su{e na ugaq pri kraju je raspodjela ovog energenta, a vlasnicima su{ara na plin gorivo je ve} dopremqeno.Treba ista}i da je cijena plina za 50 posto mawa, nego pro{le godine, {to je svakako dobra vijest za na{e proizvo|a~e. Pro{le godine kooperanti "Duvana" zasijali su oko 240 hektara, {to zna~i da je ovog proqe}a do{lo do smawewa povr{ina za vi{e od 50 hektara.

MAMOGRAF U MODRANU om zdravqa Bijeqina organizovao je ovih dana besplatne mamografske preglede za `ene starosti od 45 do 70 godina u Modranu. Direktor Doma zdravqa, doktor Zlatko Maksimovi} ka`e da se dnevno pregleda dvadesetak `ena. - Od po~etka rada pokretnog mamografa pregledano je ukupno oko hiqadu `ena na podru~ju Semberije i podmajevi~kog kraja. Interesovawe za ove preventivne preglede je izra`eno i mi }emo biti na raspolagawu pacijentima onoliko koliko to bude neophodno u nasequ u koje do|e pokretni mamograf. Na{ ciq je da tokom ove godine obavimo preglede za sve pacijentkiwe koje izraze `equ za ovakvim pregledima, ka`e doktor Maksimovi}. Preventivni pregledi omogu}avaju da se na vrijeme otkrije zlo}udna bolest i otpo~ne lije~ewe koje u devedeset odsto slu~ajeva daje pozitivne rezultate. Od hiqadu do sada obavqenih pregleda otkriveno je svega jedan odsto E.S.N. patolo{ki lo{ih nalaza.

D

SEMBERSKE NOVINE

- To je rezultat ukupnog stawa u poqoprivredi, ali i ~iwenice da je visina podsticaja bila nepoznata u trenutku zasnivawa proizvodwe, pa je nesigurnost u isplativost ove proivodwe uticala da su neki proizvo|a~i smawili, a neki i sasvim ugasili proizvodwu. Pro{le godine Vlada RS dala je podsticaj u iznosu od 1,5 KM po kilogramu otkupqenog duvana, pa treba o~ekivati da }e tako biti i ove godine, smatra Simojlovi}. T. N.

UHAP[ENI DILERI DROGE ijeqinska policija uhapsila je tri osobe na podru~ju Bijeqine, me|u kojima je i jedna maloqetnik, koji se dovode u vezu za nedozvoqenim prometom narkotika. Na osnovu naredbe Osnovnog suda izvr{en je pretres stanova i drugih prostorija kod M.B. (17) i M.D. (25) iz Bijeqine. U stanu u kome `ivi M.B. prona|eno je 34,2 grama heroina, 1,8 grama marihuane, 47 kesica namijewenih za pakovawe droge, pola tablete ekstazija, osam sjemenki indijske konopqe, pi{toq marke CZ 7,62 i 48 komada municije za pi{toq. Prilikom pretresa kod M.B. i M.D. prona|eno je 4,2 grama marihuane i pet komada municije razli~itog kalibra. Uhap{en je i A.\. (25) iz Beograda koji se dovodi u vezu sa navedenim osobama i sumwi~i da je na podru~ju Bijeqine i na {irem podru~ju prodavao drogu drugim osobama. Nakon kriminalisti~ke obrade navedene osobe bi}e predate Okru`nom tu`ila{tvu na daqu istragu, saop{teno je iz CJB BiE.S.N. jeqina.

B

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126 * Zamjenik gl. i odg. ,, urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina * Izdava~: JIP ,,SIM Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Bo`idar MILO[EVI] * Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka) * Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina * [tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka * Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godine list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.


4

AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.

JUNSKA SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA

KRIZA OZBIQNO KUCA NA VRATA Zbog umawewa buxetskih prihoda odbornici ve}inom glasova donijeli odluke o smawewu u~e{}a op{tine u tro{kovima prevoza u~enika osnovnih {kola za april i maj ove godine i regresirawu tro{kova boravka djece u ustanovama za pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe ~iji osniva~ nije Skup{tina op{tine Bijeqina. O~ekuje se da }e na ovaj na~in u buxetu biti u{te|eno 175.000 KM. Pred po~etak `etve p{enice prognoze su da tr`i{na cijena ne}e biti ve}a od 30 maraka za 100 kilograma... unska sjednica Skup{tine op{tine Bijeqina osta}e upam}ena po tome {to su odbornici skup{tinske ve}ine bili primorani da, zbog nedovoqnog puwewa buxeta, donesu odluke kojima se umawuju ranije utvr|ena prava koja se odnose na subvenciju tro{kova prevoza u~enika osnovnih {kola i za boravak djece u ustanovama za pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe. Odluke su donijete glasovima odbornika skup{tinske ve}ine, dok odbornici opozicije, iako su bili protiv odluka, u raspravi nisu prakti~no ni poku{ali da ih ospore. S obzirom na to da Ministarstvo prosvjete i kulture RS nije ispo{tovalo svoju zakonsku obavezu da u cjelini finansira prevoz u~enika osnovnih {kola udaqenih vi{e od ~etiri kilometra od {kolskog objekta u kome poha|aju nastavu, SO Bijeqina je u februaru donijela odluku o privremenoj subvenciji u~eni~kog prevoza do 31. marta. Po{to ministarstvo ni poslije toga nije u potpunosti izmirilo svoje obaveze prevoznici na podru~ju bijeqinske op{tine "Semberijatransport"i D.O.O "Samarxi}" uputili su zahtjev da op{tina u~estvuje u ovim tro{kovima za april i maj. Odlukom koja je donijeta na junskoj sjednici Skup{tina je prihvatila taj zahtjev, ali je iznos subvencije po u~eniku za jedan mjesec smawen za polovinu, pa }e tako "Semberijatransport" za navedeni period dobiti 15 KM po u~eniku mjese~no, a "Samarxi}" 10 KM, uz obrazlo`ewe da su linije drugog prevoznika rentabilnije i sa mawe makadamskih puteva, kao i zbog ~iwenice da prevozi mawe od deset procenata ukupnog broja u~enika. U raspravi odbornik SP RS Stevan Ostoji} zatra`io je da se za neke linije na ju`nom dijelu op{tine, subvencija zbog udaqenosti i lo{ih puteva, pove}a na 20 maraka, ali to nije prihva}eno. - Ciq subvencija je da se pomogne roditeqima i djeci, a ne prevoznicima. Cijena je utvr|ena na nivou prosjeka i ne

J

mogu se praviti iznimke. Ministarstvo daje 28 maraka po u~eniku, a ovo je na{e u~e{}e i mislim da je to optimalno od nas, obrazlo`io je na~elnik Odjeqewa za dru{tvene djelatnosti Slavko Ba{i}. Regresirawe boravka djece u ustanovama za pred{kolsko vaspitawe i obrazovawe uvedeno je pro{le godine, ali je buxetska kriza primorala op{tinske vlasti da izdvajawa za ovu oblast planirana u 2009. godini sa 250.000 smawi na 125. 000

konvertibilnih maraka. - Po novoj odluci regresi su za 50 posto mawi u odnosu na dosada{we. Mislim da u buxetu postoje mogu}nosti da se smawe neki drugi tro{kovi, odnosno da se do sada utvr|ena visina regresa ne smawuje, istakla je odbornica SNSD Nata{a Jovanovi}, {to prilikom glasawa nije uva`eno. Mjese~na visina regresa za jedno dijete iznosi}e 20 KM, za dvoje djece iz jedne porodice 25 KM, a za troje i vi{e djece 35

SKUPQA VJEN^AWA Ukoliko budu}i mladenci slu`beno vjen~awe budu `eqeli da obave u ugostiteqskim ili drugim javnim i privatnim prostorijama, to zadovoqstvo }e ih ubudu}e umjesto dosada{wih 150 ko{tati 200 maraka. Odluka o pove}awu cijene donijeta je {to takvo vjen~awe zahtijeva puno vi{e vremena zbog odlaska i povratka slu`benih lica na mjesto ceremonije zbog ~ega se tokom dana mo`e obaviti mawe vjen~awa, kao i zbog ~iwenice da su ti prostori vrlo ~esto nepripremqeni za vjen~awe, iako se na to mladencima skrene pa`wa prilikom zakazivawa vjen~awa.

O (NE)ZAPOSLENOSTI Odbornici su na junskoj sjednici jednu za drugom razmatrali informacije o zaposlenosti i nezaposlenosti na podru~ju bijeqinske op{tine. U kakvom vremenu `ivimo najboqe svjedo~i ~iwenica da, prema zvani~nim podacima, na dva zaposlena imamo jedno nezaposleno lice. Posqedwi podaci govore da je na podru~ju bijeqinske op{tine zaposleno oko 23.500 lica, a da se na evidenciji slu`be za zapo{qavawe nalazi 12.500 nezaposlenih lica. Najvi{e zaposlenih je u privatnom sektoru, a zatim dolaze dr`avni sektor, samostalne djelatnosti i akcionarska dru{tva.

KM. Na taj na~in izdvajawa za ove svrhe bi}e umawena sa planiranih 250.000 na 125.000 KM. Rasprava o Informaciji o realizaciji proqetne sjetve u 2009. godini i pripremama za `etvu strnih `ita jo{ jednom je ukazala na te{ko stawe u poqoprivredi, {to posebno poga|a Semberiju u kojoj je to osnovna privredna grana, ali i nemogu}nost op{tinskog parlamenta da u~ini neki va`niji korak da se stawe popravi. Najvi{e rije~i bilo je o

predstoje}oj `etvi p{enice, pri ~emu je istaknuto da se prvi put doga|a da nije poznata za{titna cijena hqebnog `ita, iako je `etva prakti~no ve} po~ela. Odbornici su isticali vi{e prijedloga za koje su tra`ili da se u pismenoj formi upute Ministarstvu za poqoprivredu Republike Srpske, iako je i wima bilo jasno da se to uzalud ~ini, jer takva prepiska, koja traje godinama, nikada nije dala nikakav pozitivan rezultat. - Vlada Republike Srpske je, uz veliko ka{wewe, izmirila svoje obaveze prema jesewoj i proqetnoj sjetvi, kao i obaveze prema sto~arima i mqekarima, a danas je isplatila i obaveze u pogledu premije za p{enicu. Skup{tina op{tine jo{ uvijek duguje 300.000 KM podsticaja za sjetvu p{enice i

treba da se ka`e kada }e to biti rije{eno, da proizvo|a~i znaju. Podsticaji Vlade za proqetnu sjetvu jako su mali, jer kada se prera~unaju regresi za naftu i |ubrivo onda to iznosi 77,5 maraka po hektaru, a za jesewu sjetvu podsticaji su bili 250 KM po hektaru. Ne znam da li u Vladi razmi{qaju da seqacima pomognu na neki drugi na~in, rekao je Pero Spasojevi}, odbornik Pokreta za Semberiju. Velikog optimizma nije bilo ni u izlagawu Predraga Jovi}a, na~elnika Odjeqewa za privredu i poqoprivredu. - Na pitawa koje smo Ministarstvu upu}ivali pismenim putem nikada nismo dobili odgovore. Potrebno je vi{e direktnih razgovora i zajedni~kih aktivnosti, {to sada poku{avamo u rje{avawu problema sa kojima se susre}u proizvo|a~i mlijeka, obrazlo`io je Jovi}. - [to se ti~e otkupa p{enice, Vlada Republike Srpske mo`e uticati samo kroz eventualno utvr|ivawe premije. Jasno je da }e cijena p{enice uticati od cijene u okru`ewu. Na otkupqiva~e niko ne mo`e uticati kakvu }e cijenu ponuditi, a prema informacijama kojima ja raspola`em nema {anse da otkupna cijena bude ve}a od 30 KM za 100 kilograma p{enice. Nema vi{e dirigovanog otkupa i dr`avnih mlinova. To je pro{lost, podsjetio je odbornike Predrag Jovi}. Odbornici su iz op{tinskog buxeta odobrili Javnoj ustanovi "Bawa Dvorovi" sredstva u iznosu od 19.600 KM. - Upravni odbor ove javne ustanove donio je odluku da besplatan ulaz na bazene tokom qetne sezone imaju u~enici osnovnih {kola, sredwo{kolci i studenti iz porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida. Procjena je da }e to bawu ko{tati oko 19.500 KM i zbog toga apelujem na odbornike da usvoje ovu odluku, rekao je na~elnik Odjeqewa za bora~ku za{titu Nenad Radlovi}, prilikom obrazlagawa pomenutog priT. N. jedloga odluke.


POLITIKA

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.

5

JAVNA TRIBINA SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE O KRIMINALU I KORUPCIJI

SVIMA ODUZETI NEZAKONITO STE^ENO! ako je re~eno na javnoj tribini o kriminalu i korupciji koju je u Bijeqini organizovala Srpska demokratska stranka Republike Srpske treba krenuti od onih koji su najkorumpiraniji, a to mogu biti samo vlast i politika. Srpska demokratska stranka }e se odlu~no boriti da Narodna skup{tina Republike Srpske donese zakon kojim }e se sankcionisati svi oni koji su nelegalno stekli imovinu. - Korupcija i kriminal su povezani sa aktuelnom vla{}u i politikom. Na{a namjera je da se zaustavi takva praksa, a i da se dono{ewem zakona o oduzimawu nezakonito ste~ene imovine krene s ra{~i{}avawem kriminala i korupcije u RS. Trudi}emo se, da se prije svega ispita na koji na~in i kako su odre|eni qudi do{li do svoje imovine, odnosno da li imaju legalno pokri}e za sve {to posjeduju. Smatramo da treba prvo krenuti od politi~kih stranaka. Spreman sam da se prvo krene od Srpske demokratske stranke i da se najprije ispita imovina na{ih funkcionera. Izjavqujem i da sam spreman da se prvo utvrdi porijeklo moje imovine i na~in na koji je ona ste~ena, izjavio je Mladen Bosi}, predsjednik SDS-a RS na javnoj tribini o korupciji i kriminalu u RS, odr`anoj u Na-

K

Aleksa Milojevi}

www.panradio.com

OPLAKUJU NAS ONI KOJI NISU NA WIVI etva je ve} po~ela, sjetva odavno zavr{ena i zbog toga smatramo da je informacija o ovim aktivnostima sa zaka{wewem postavqena na dnevni red op{tinskog parlamenta. Dok neki politi~ari prikupqaju poene raspravqaju}i o ovoj temi, nas naj~e{}e oplakuju oni koji nikada nisu ni radili na wivi, izjavio je odbornik SNSD-a u Skup{tini op{tine Bijeqina, Mi}o @ivi} na konferenciji za {tampu ove stranke, koja je odr`ana nakon sjednice lokalnog parlamenta. @ivi} je ponovio neophodnost osnivawa agencije za istra`ivawe tr`i{ta i preciznog utvr|ivawa tr`i{nih vi{kova, kako bi se eliminisala nelojalna konkurencija i poguban uticaj lobija na proizvodwu hrane. On je to ilustrovao i primjerom nabavke muznih krava iz evropskih zemaqa koje su poqoprivrednici kupili uz pomo} kredita, da bi sada jednostavno bili primorani da prosipaju mlijeko. Odbornik Nata{a Jovanovi} govorila je o neopravdanom smawewu subvencioniranih buxetskih sredstava za smje{taj djece u privatnim pred{kolskim ustanovama, istakav{i da je za sport u prvoj polovini godine preba~eno 520.000 KM, dok je za subvencionirawe smje{taja djece preba~eno svega 61.000 KM. - Ukoliko je puwewe buxeta umaweno za 25 odsto, onda o~ekujemo da se na sve oblasti ravnomjerno raspodijeli taj procenat a ne da se jednima ispla}uje vi{e, drugima mawe, rekla je Nata{a Jovanovi}. O ovom problemu govorio je i odbornik Savo Jovanovi}, istakav{i da nije trebalo smawivati subvencije za |a~ki prevoz, jer po tome ispada da su u vrijeme predizborne kampawe sredstva za ovu namjenu postojala, dok se sada ide na smawewe tih subvencija. - Ta~no je da se nalazimo u ekonomskoj krizi, ali to nije razlog da se {tedi na djeci. Neka se smawe nadoknade ~lanovima upravnih i nadzornih odbora koje idu do iznosa od 300, 400 i 500 KM, pa }e biti sredstava i za ove namjene, E.S.N. rekao je Jovanovi}.

@

Ogwen Tadi}

rodnoj biblioteci ,,Filip Vi{wi}’’. Bosi} je istakao da pomenuti zakon ne bi trebalo da bude zakon za obra~un samo s jednom politi~kom strankom ili jednom politi~kom opcijom, ve} da se ispita porijeklo imovine svih predstavnika dosada{wih vlasti u RS i da to postane platforma za budu}e politi~ko djelovawe i funkcionisawe vlasti u Srpskoj. - Narod na neki na~in treba da promijeni svoje standarde i da prihvati da treba da ih zastupaju oni koji nisu povezani s kriminalom, precizirao je predsjednik Srpske demokratske stranke RS, a potpredsjednik SDS-a, Ogwen Tadi} podsjetio, da je Nacrt zakona o nelegalno ste~enoj imovini pro{le godine aktuelna vlast stavila

Mladen Bosi}

na javnu raspravu samo zbog izbora, te da je ove godine taj nacrt na vol{eban na~in nestao. - Na{e su pretpostavke da je on pro{le godine trebao biti iskori{ten od strane Vlade kako bi uticao na lokalne izbore. Sada pretpostavqam da su ga sklonili da bi ga sa~uvali za op{te izbore. Ru`no je, {to je to sa jedne strane zamajavawe naroda, a sa druge strane }e vladaju}a stranka tim zakonom poku{ati da kupi izbornu pobjedu, objasnio je Ogwen Tadi}. On je istakao da }e predstavnici SDS-a u Narodnoj skup{tini RS insistirati da se ovaj zakon ponovo vrati u skup{tinsku proceduru. Ekonomski analiti~ar profesor doktor Aleksa Milojevi} je istakao da je korupcija sistem vladawa mo}nih i po-

stavio pitawe da li stranci koji vladaju na ovim prostorima proizvode korupciju ili imaju interes da je sprije~e. - Kad su u pitawu wihove zemqe, tu su vrlo rigorozni. Za kupovinu karte u kino oni smjewuju ministre, a ovdje toleri{u sve i ne tjeraju korupciju sve dok je naklowenost odre|ene vlade interesima razvijenih i intersima koji vladaju ovim prostorom. Korupcija se kod nas pojavi kao problem tek onda kad vlada postane neposlu{na u odnosu na strane interese. To zna~i da je kod nas korupcija sistem vlasti i veliko je pitawe da li }e ova zemqa mo}i da opstane ako se ne obra~una sa kriminalom i korupcijom, zakqu~io je na javnoj tribini u Bijeqini profesr dr Aleksa Milojevi}. E.S.N.

[ESNAEST GODINA SOCIJALISTI^KE PARTIJE

VJERUJEMO U IDEJU JEDNAKIH [ANSI ZA SVE QUDE

ocijalisti~ka partija je u proteklih 16 godina pro{la kroz jedan buran period svoga postojawa i djelovawa na ovim prostorima. Formirana je kao izraz potrebe afirmacije RS i borbe na{eg naroda za slobodu, opstanak i ravnopravnost koja je bila ugro`ena, izjavio je Petar \oki}, predsjednik Socijalisti~ke partije prilikom obiqe`avawa {esnaestog ro|endana ove politi~ke stranke u Bijeqini. \oki} je podsjetio da su Socijalisti~ku partiju formirali hrabri qudi, koji su u ratnim vremenima imali druga~iji politi~ki stav. Nije zaboravio da naglasi da je Socijalisti~ka partija u RS tada imala bezrezervnu podr{ku Slobodana Milo{evi}a i Socijalisti~ke partije Srbije, te da je dala svoj doprinos u pokretawu brojnih mirovnih inicijativa kako bi se zausta-

S

vio tragi~an ratni sukob na prostorima BiH. - Bili smo do sada i u opoziciji i u vlasti. U koaliciji sa SNSD-o om danas uspje{no vodimo Republiku Srpsku, uprkos ekonomskoj krizi koja vlada kod nas i u svijetu. I daqe ne odstupamo od ideja socijalne pravde i socijalne sigurnosti

za sve gra|ane u Republici Srpskoj. Vjerujemo u ideju neophodnosti obezbje|ewa jednakih {ansi za sve qude i solidarnosti sa onima koji ne mogu sami sebi osigurati uslove za normalan `ivot, rekao je \oki}, naglasiv{i da Socijalisti~ka partija biqe`i sve ve}u popularnost i da narod prepoz-

naje ideje koje ona zastupa. @ivan Deli}, predsjednik Op{tinskog odbora Socijalisti~ke partije izjavio je da je ova politi~ka stranka, kao druga po redu partija koja je osnovana u RS, postavila temeqe politi~kog pluralizma. - Imali smo i uspona i padova u svome radu. Uspjeli smo izgraditi svoj politi~ki stav, svoju politi~ku paltformu koja po~iva na o~uvawu RS i wenih institucija u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, rekao je Deli}. Deli} je komentarisao novinske napise o navodnim sukobima u Socijalisti~koj partiji, istakav{i da postoje samo razli~ita vi|ewa i pristupi ostvarewu ciqeva SP. Do kongresa }e biti definisana i potvr|ena platforma na{e stranke. Ko god bude izabran za prvog ~ovjeka SP, provodi}e program ove stranke, ka`e DeQ.Q. li}.


6

POLITIKA

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.

,, SRS ,,DR VOJISLAV [E[EQ

BORBA PROTIV NEGATIVNIH DRU[TVENIH POJAVA i kao stranka koja se permanentno od 1996. godine protivimo preno{ewu ovla{tewa na nivo BiH, kao stranka koju su mnogi napadali, jer smo se uvijek jasno protivili preno{ewu nadle`nosti sa nivoa RS na nivo BiH, nismo dali neku naro~itu va`nost zakqu~cima Narodne skup{tine, jer smatramo da stalno treba voditi ra~una o budu}nosti i o~uvawu RS, ponovio je na konferenciji za novinare predsjednik SRS ,,Dr Vojislav [e{eq’’ za RS, Mirko Blagojevi}. Ponovio je i da ga ne iznena|uje odluka visokog predstavnika Valentina Incka da, podr`an predstavnicima SAD, Velike Britanije, Wema~ke, Francuske i Italije, poni{ti zakqu~ke NS RS, ali da posjeta predsjednika Republike Srbije ukazuje da je stvar oko sukoba me|unarodne zajednice i RS vrlo ozbiqna. -D Da je stvar ozbiqna, ne oko zakqu~aka, nego oko sukoba me|unarodne zajednice i RS govori iznenadna posjeta Borisa Tadi}a Bawa Luci. To nam govori o ozbiqnosti situacije, jer je sasvim sigurno da Tadi} zna ne{to vi{e o svemu tome i to je vjerovatno i saop{tio onome kome treba da saop{ti, rekao je Blagojevi}. Predsjednik Republike Srbije Boris Tadi} izjavio je u Bawa Luci da je Srbija garant Dejtonskog sporazuma i punog teritorijalnog integriteta BiH, te da od te politike ne odustaje, a istovremeno ne prihvata nikakva nametnuta rje{ewa. Istakao je i da je za Srbiju prihvatqivo svako ono rje{ewe koje prihvate legitimni predstavnici sva tri naroda u BiH. Takav stav izra`avaju i srpski radikali. -M Mi uvijek `elimo da se provode, kao i da budu preto~ene u zakon, one odluke oko kojih se dogovore sve tri naroda BiH, srpski, bo{wa~ki i hrvatski i od toga nikada ne treba odustajati, istakao je Mirko Blagojevi}. Na konferenciji je bilo rije~i i o nedavno pokrenutoj akciji borbe protiv kriminala. -B Borba protiv kriminala i korupcije koju je pokrenula SDS, da, dobro je to i uvijek je dobro da se o tome pri~a, ali mi, srpski radikali, insistiramo i uvijek smo insistirali da se na tome neprekidno mora da radi, a ne samo u vidu povremenih akcija. Stalna mora biti i borba protiv monopola i borba za konkurenciju, me|utim mi imamo situaciju ovdje u RS da se podsti~e monopol, a da se suzbija konkurencija. Imamo situaciju da samo odre|ene firme mogu da uvoze, samo odre|ene firme da izvoze, te samo one firme ~iji su vlasnici u bliskim odnosima sa vladaju}im politi~kim partijama mogu da budu izvo|a~i velikih radova. To je ne{to {to nikako nije dobro, rekao je Mirko Blagojevi} nagla{avaju}i da se [e{eqevi radikali od svog osnivawa bore protiv kriminala i korupcije. M.R.

M

JAVNA DEBATA PARTIJE DEMOKRATSKOG PROGRESA U BIJEQINI

LO[A PENZIONA POLITIKA J edan od pet na{ih programskih ciqeva je i penzioni sistem i bora~ko invalidska za{tita u Republici Srpskoj. Ovo je jedna od javnih debata koje ovih dana organizujemo s ciqem da i na taj na~in do|emo do ocjene postoje}eg stawa u ovoj oblasti, ali i do mogu}ih rje{ewa problema i otvorenih pitawa koja se svakodnevno postavqaju u oblasti penzionog sistema i bora~ko - invalidske za{tite u Republici Srpskoj, izjavio je Branislav Borenovi}, potpredsjednik PDP-a na javnoj debati koju je ova politi~ka partija organizovala u Bijeqini. Borenovi} je naglasio da je polo`aj penzionera u Republici Srpskoj nepovoqan, te da posebno treba insistirati na upravqawu penzionerskom

imovinom u akcionarskim dru{tvima i PIF-ovima, koja nije na adekvatan na~in valorizovana i iskori{tena za poboq{awe penzionerskog statusa. Rade Rakuq, predsjednik Udru`ewa penzionera Republike Srpske, ka`e da je polo`aj penzionera te`ak u svim ovim poratnim godinama, te da je vo|ena i neadekvatna politika u ovoj oblasti, u odnosu na zemqe iz okru`ewa. - Penzioneri u susjednim zemqama imaju puno boqi status nego {to imaju penzioneri u Republici Srpskoj. Politi~ka voqa aktuelnih vlasti nikada nije bila naklowena na{im penzionerima. Nije to samo pitawe nivoa penzionerskog standarda, ve} i uslovi penzionisawa u Republici Srpskoj. Niko tome nije posve}ivao

dovoqno pa`we. Republika Srpska je nemo}na da finansira 17 odsto penzionerske populacije. Takav procenat imaju najrazvijenije zemqe u Evropi. Kod nas su masovno penzionisani i oni koji nemaju nijednu godinu radnog sta`a. To nisu penzije, to su posebna prava i dr`avna davawa koja se moraju finansirati iz buxeta. Rakuq isti~e podatak da je 62.000 qudi s takvim posebnim pravima i da takav procenat ne mogu izdr`ati ni daleko razvijenije zemqe. - Penziona politika je lo{a. Upozoravali smo da u penziju treba da idu samo qudi koji su radom stekli pravo na penziju. Da je takva situacija, danas bi pravi penzioneri bili u daleko boqem polo`aju. Vlada Republike Srpske ni u ovoj go-

dini nije izdvojila dovoqno novca za ta posebna prava. Ona se i daqe finansiraju iz doprinosa, {to nije po{teno. Rakuq ka`e da dru{tvo nije sposobno da izvr{i korjenitu reviziju penzionog sistema i da se bje`i od te obaveze. - U pro{loj godini smo poku{ali izvr{iti reviziju invalidnina, pa smo dobili vi{e invalida nego {to smo imali. Od ovakvih debata o~ekujem da se pritisak javnosti usmjeri na br`e rje{avawe ovog problema, precizirao je Rakuq. On ka`e da je svaka vlada do sada formirala radne grupe eksperata koji su uglavnom spavali, dok su politi~ari uo~i izbora obe}avali i voluntaristi~ki kreirali rje{ewa koja je nemogu}e ispuniti. E.S.N.

INICIJATIVNI ODBOR ZA FORMIRAWE DEMOKRATSKE PARTIJE U BIJEQINI

STRANKA ZA PROMJENE

mam puno razloga za optimizam, jer za nepuna ~etiri mjeseca ve} imamo 40 inicijativnih i op{tinskih odbora. U me|uvremenu je sedam inicijativnih preraslo u op{tinske odbore. U zavr{noj fazi je konstituisawe Gradskog osdbora Demokratske partije u Bawaluci. Ve} imamo blizu 11.000 ~lanova. Formirali smo 19 kancelarija i svakim danom nas je sve vi{e. Na{ ciq je da krajem jeseni organizujemo kongres Demokratske partije i da konstitui{emo Glavni odbor i organe stranke. Na taj na~in }emo postati relevantan u~esnik u politi~kom `ivotu RS. U Bijeqini imamo Inicijativni odbor za formirawe Demokratske partije. Otvorili smo svoje prostorije i stvorili preduslove za formirawe Op{tinskog odbora Demokratske partije, izjavio je Dragan ^avi}, predsjednik Demokratske partije na promotivnom skupu ove stranke u Bijeqini. ^avi} je izjavio da su u redovima ove stranke uglavnom novi qudi, u politi~kom smislu, a istovremeno i prepoz-

I

natqivi u lokalnim sredinama po struci i autoritetu. - Predsjednik Inicijativnog odbora DP u Bijeqini je Boro Bosi}, biv{i prvi predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH, dugogodi{wi rukovodilac ugqevi~ke Termoelektrane. Vrata na{e stranke su otvorena za sve qude i mi nemamo bilo kakvih ograda, jer ovo nije elitisti~ka organizacija ili sekta, ve} otvorena politi~ka organizacija, izjavio je ^avi}. Komentari{u}i odijum i etiketirawa koja dolaze od predstavnika drugih stranaka, ^avi} ka`e da se kamewe ne baca na drvo bez vo}a.

- To je tipi~no za qude iz SNSD-aa. Taj wihov generalni sekretar je dobio zadatak da pquva~kim `lijezdama kvalifikuje svoje politi~ke suparnike. Izbori }e pokazati ko je kakav i u kojoj mjeri je ko politi~ki razuman. Zajedno smo mi, mislim na predsjednika SNSD-a a, Milorada Dodika, pregovarali 2005. i 2006. godine. Imam i dokaze kako smo zajedni~ki pregovarali sa predstavnicima me|unarodne zajednice. Tada nisam bio izdajnik, jer smo djelovali sa istih politi~kih pozicija i imali iste politi~ke principe. Danas sam izdajnik samo zbog

toga {to druga~ije politi~ki razmi{qam. Moram ponoviti da i daqe imam intenzivne kontakte sa predstavnicima me|unarodne zajednice i brojnim diplomatama, ka`e ^avi}. Boro Bosi}, predsjednik Inicijativnog odbora Demokratske partije u Bijeqini ka`e da wegov osnovni motiv za politi~ki anga`man u ovoj stranci predstavqa `eqa da se promijeni ekonomsko i politi~ko stawe u dru{tvu. - Op{te je uverewe da vode}e politi~ke stranke ne mogu dati odgovor i rje{ewa za izlazak iz te{ke ekonomske krize u kojoj smo se na{li. Insistira}emo na korjenitim promjenama u odnosima vlasti prema narodu. Brigu o egzistencijalnim problemima qudi treba ozbiqno shvatiti. Vlast ne mo`e `ivjeti samo za sebe i zatvarati o~i pred brojnim problemima dru{tva. Socijalna situacija prijeti da eksplodira i mo`e dovesti do te{kih lomova u dru{tvu. Da nije osnovana ova partija, u svakom slu~aju bi se morala formirati nova politi~ka stranka koja }e ponuditi nova rje{ewa i perspektive za razvoj, rekao je Bosi}. Q.Q.


AKTUELNOSTI

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.

7

,, GRUPA BIV[IH RADNIKA BIJEQINSKOG ,,KURJAKA ISPRED ZGRADE SUDA

TRA@E IZVR[EWE NAPLATE rupa od dvadesetak biv{ih radnika Konfekcije "Kurjak" okupila se u pro{li ponedjeqak ispred zgrade Osnovnog suda u Bijeqini, poku{avaju}i da do|u do sudije Xevada ^ejvanovi}a koji je vodio postupak naplate radni~kih potra`ivawa od septembra 2003. do kraja aprila 2006. godine. Jelisavka Stojanovi}, biv{a radnica "Kurjaka", koja je u ovom preduze}u provela punih 30 godina, ka`e da se postupak izvr{ewa naplate radni~kih potra`ivawa nedopustivo razvla~i i ote`e unedogled. - Nakon procjene vrijednosti imovine od strane sudskog vje{taka gra|evinske struke, insistirano je na drugom vje{ta~ewu imovine koja bi trebalo da bude prodata, da bi se isplatila radni~ka potra`ivawa. Nas {ezdesetak radnika ukupno potra`ujemo na ime tri tu`be oko 300.000 KM i u taj iznos ukqu~ene su i zatezne kamate. Rje{ewe o izvr{ewu i pokretawe postupka pqenidbe imovine stupilo je na snagu 25. juna pro{le godine. Evo, ve} je pro{la godina dana, a izvr{ne presude nisu realizovane. Godinu dana ne

G

mo`emo da naplatimo ono {to smo putem suda dobili, ka`e Jelisavka Stojanovi}. Ogor~eni biv{i radnici ovog preduze}a ka`u da su odlu~ili, ukoliko u najskorije vrijeme ne naplate svoja zakonom utvr|ena potra`ivawa, organizovati protesni skup ispred suda, gdje }e ostati sve dok wihovi zahtjevi ne budu ispo{tovani. Dragan Gaji}, koji je svojevremeno obavqao funkciju predsjednika sindikalne organizacije u ovom preduze}u, ka`e da sada{wi poslodavac sve poku{ava kako bi izvrdao obavezu izmi-

rewa obaveza prema radnicima. - Mi smo nezadovoqni radom suda. Ukoliko danas napravite bilo kakav prekr{aj, u roku od osam dana morate platiti nov~anu kaznu. U slu~aju ostvarewa i po{tovawa radni~kih prava situacija je katastrofalna. Mo`ete ~ekati mjesecima i godinama na izvr{ewe sudske presude, niko vam ne garantuje da }e ona biti i ispo{tovana. Svojevremeno smo uspjeli izdejstvovati privremenu sudsku mjeru zabrane raspolagawa imovinom preduze}a za poslovodstvo i direktora, tako da je to do sada i

na{a najve}a pobjeda u ovom sudskom sporu. Imovina preduze}a, svojevremeno procijewena na oko 3,5 miliona maraka, ne mo`e se prodati. ^ak i ono {to je u me|uvremenu prodato, ne mo`e se ukwi`iti na nove vlasnike. Sada{wi poslodavac je u trenutku kada je u{ao u preduze}e zatekao 260 radnika. Kasnije je ostalo 150 radnika. Oni bi, izgleda, bili najsretniji kad bi umjesto nas pred kapijom ugledali 150 na{ih posmrtnica, ka`e Gaji}. U razgovor se ukqu~uje i radnica koja jo{ uvijek radi u "Kurjaku". ka`e da ve} ~etvrti mjesec nisu primili platu i da uglavnom obavqaju fizi~ke poslove koji nemaju veze sa osnovnom djelatno{}u ovog predue}a. Jasminka Medi}, direktorka "Kurjaka" ka`e da je samo djelimi~no ta~no to da ve} ~etvrti mjesec sada{wi radnici ne primaju platu. Ona je situaciju u "Kurjaku" obrazlo`ila globalnom krizom, izjaviv{i da je sve ono {to se pi{e i izjavquje o ovom preduze}u djelimi~no ta~no i da bi zahtijevalo kompleksan odgovor za koji treba vi{e i prostora i vremena. E.S.N.

BIRO ZA ZAPO[QAVAWE U BIJEQINI

KAKO PRONA]I POSAO?

ako je stopa nezaposlenosti u Bijeqini na nivou republi~kog prosjeka i iznosi oko 34 odsto, tendencija rasta nezaposlenosti je i daqe prisutna u ovoj op{tini i iz godine u godinu broj onih koji ~ekaju na stalno zaposlewe postaje sve ve}i. Prema najnovijim evidencijama, zakqu~no sa krajem pro{le godine u Bijeqini je na posao ~ekalo 12.495 nezaposlenih osoba. Krajem aprila ove godine evidentirano je 23.695 osiguranika u Filijali Fonda PIO RS u Bijeqini, {to zna~i da na dvojicu zaposlenih dolazi jedan nezaposleni stanovnik ove op{tine. Nepovoqna je i kvalifikaciona struktura onih koji ~ekaju na posao, jer su to uglavnom kvalifikovani, nekvalifikovani i radnici sa sredwom stru~nom spremom. Na posao ~ekaju prodavci, bravari, konobari, kuvari, metalostrugari, obu}ari, konfekcionari, ma{inbravari, {iva~i, ali i ekonomisti, ma{inski tehni~ari, maturanti gimnazije, poqoprivredni i medicinski tehni~ari, diplomirani ekonomisti i diplomirani pravnici, diplomirani menaxeri, profesori fizi~kog vaspitawa, profesori razredne nastave i diplomirani tehnolozi, ka`u u bijeqinskom Birou za zapo-

I

{qavawe. Ohrabruje, ipak, podatak da je posredstvom biroa u pro{loj godini zaposleno 2.747 osoba. Poslodavci su dostavili ukupno 1.543 prijave o potrebi za 1930 radnika. Zanimqiv je i podatak da je tokom 2008. godine na evidenciju Birao za zapo{qavawe

Bijeqina prijavqeno ukupno 5.027 osoba, od ~ega ih je 2.422 bilo bez dana radnog sta`a, dok se 2.605 osoba prijavilo na evidenciju po prestanku radnog odnosa. Zbog ste~aja preduze}a na biro se javilo 188 radnika, 206 ih se prijavilo zbog prestanka rada i pos-

tupka likvidacije preduze}a, 639 je progla{eno za tehnolo{ki vi{ak, 199 zbog prestanka rada na odre|eno vrijeme, 68 na li~ni zahtjev prekinulo je radni odnos, ~ak 1.192 sporazumno, dok je 119 radnika na evidenciju prijavqeno zbog nekih drugih zakonskih razloga. Najve}i broj nezaposlenih na posao ~ekaju izme|u tri i pet godina, veliki je broj i onih koji na posao ~ekaju dvije do tri godine, a najmawe je onih koji na posao ~ekaju izme|u sedam i devet godina. Ono {to se javqa kao veliki problem i u Bijeqini, to je nepovoqna starosna struktura osoba koje se nalaze na evidenciji biroa, izra`en je suficit radnika u pojedinim zanimawima, a istovremeno i deficit odre|enih zanimawa koja poslodavci tra`e. Jo{ uvijek je slaba i pokretqivost radne snage, {to je ote`avaju}i faktor i za planere i za poslodavce. Dr`avna preduze}a, koja su svojevremeno predstavqala ki~mu razvoja bijeqinske regije, u me|uvremenu su kroz proces privatizacije potpuno uga{ena ili je pokrenut ste~ajni i likvidacioni postupak. neka od wih rade sa minimumom kapaciteta. Sve to u cjelini stvara jednu prili~no sumornu sliku privrednog okru`ewa u kome se nalazi ova regija. E.S.N.

SPOMENIK NA NOVOJ LOKACIJI Ugqeviku je otkriven novoizgra|eni spomenik borcima Narodnooslobodila~kog rata i `rtvama fa{isti~kog terora. Novi spomenik i kosturnica izgra|eni su po ugledu na ve} postoje}i (izgra|en 1955. godine) u Starom Ugqeviku koji se skoro sru{io zbog blizine rudnika. Aktivnosti oko prenosa i izgradwe spomenika trajale su vi{e od osam godina. Kao naknadu za eksproprisane nekretnine, Javno preduze}e Rudnik i Termoelektrana ,,Ugqevik" je finansirala izgradwu spomenika, dok je op{tina obezbijedila lokaciju. Govore}i o zna~aju Narodnooslobodila~kog pokreta na ovim prostorima, koji su od 1941. godine bili u sastavu Nezavisne dr`ave Hrvatske (NDH), predsjednik Ugqevi~kog SUBNOR-a Ratko \urkovi} je podsjetio da je usta{ka vlast odmah po~ela da odvodi Srbe u zloglasni Jasenovac iz kojeg se niko nije vratio. Za samo tri mjeseca 1942. godine, na prostorima dana{weg Ugqevika pokatoli~eno je 130 porodica. Usta{ka deviza da tre}inu pravoslavnih treba pobiti, tre}inu protjerati, a tre}inu pokatoli~iti, rekao je \urkovi}, obistinila bi se da nije bilo Narodnooslobodila~kog pokreta. - Ovi heroji borili su se za najve}e i naj~asnije vrijednosti. Ovdje le`i ubijena mladost i pokopani ideali. Na{e prisustvo ovdje je dokaz da oni nisu zaboravqeni, istakao je \urkovi}. Cvije}e i vijence na novoizgra|eni spomenik polo`ili su predstavnici Skup{tine i mjesnih udru`ewa SUBNOR-a, Skup{tine op{tine Ugqevik, Op{tinske bora~ke organizacije, politi~kih partija i pojedinci po{tovaoci antifa{izma. Ovom prilikom dodijeqena su priznawa pojedincima i ustanovama koje su pomogle izgradwu R.J. spomenika.

U


8

POQOPRIVREDA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.

SAVREMENI AGRAR U VLASTITOJ RE@IJI

vrijeme velikih klimatskih promjena koje se naro~ito nepovoqno odra`avaju na ratarsku i povrtlarsku proizvodwu i u doba kada gotovo niko od nadle`nih ne razmi{qa da pomogne proizvodwu zdrave hrane, osim deklarativno, svaki poku{aj, a posebno uspjeh na poqu poqoprivredne proizvodwe prava je dragocjenost i vrijedi mnogo rije~i hvale. Takav primjer mukotrpnog i marqivog rada, prepunog odricawa i velikih finansijskih investicija, biqe`imo u Dijelovima gdje je porodica Anti} zasnovala intenzivnu povrtlarsku proizvodwu. - Prije pet godina smo do{li iz centra grada i na ovom posjedu, podigli vlastitim novcem kompleks staklenika, tako da se ovdje, na vi{e od 2500 m2 kontinuirano uzgaja povr}e, ka`e Gordana Anti}, vrijedna i marqiva djevojka koja je diplomirani ekonomista i koja u poqoprivrednoj proizvodwi vidi svoje mjesto pod suncem. - Trenutno je u toku ber-

U

KI[A PRIJALA KUKURUZU osqedwe ki{e su dobrodo{le kukuruzu, dok je ki{a zakasnila za je~am i uqanu repicu, po{to je u Semberiji ve} uveliko obavqena `etva ovih ratarskih kultura. Prema svim procjenama, su{ni period }e se najnepovoqnije odraziti na razvoj i kasnije na prinos kukuruza. - Nepovoqne vremenske prilike u fazi nicawa, odnosno jednomjese~ni su{ni period ostavi}e velike posqedice na prinos kukuruza, potvrdio je dr Dragi{a Lopandi}. - Trenutno imamo heterogenu sliku na na{im parcelama, jer zbog problema u nicawu imamo biqke sa razli~itim brojem

P

listova, {to je za ovo doba vegetacionog perioda veoma veliki problem, tako da }e ta neujedna~enost biqaka na parcelama, onemogu}iti daqu primjenu agrotehnike u punom obimu, {to }e se direktno odraziti i na fazu zrewa i veli~inu klipa. Dodatni problem predstavqa velika najezda ptica i drugih {teto~ina koje su ovoga proqe}a o{tetili usjeve na velikom broju parcela i time pogor{ali strukturu biqaka na wivama. Ovome treba dodati i problem neefikasnosti primjene herbicida protiv korova, {to je direktna posqedica su{e, tako da se mo`e o~ekivati razvoj korovskog biqa i daqi nesklad u rastu biqaka,

nagla{ava dr Dragi{a Lopandi}. Prema wegovim tvrdwama jedini spas, ali u mawoj mjeri, za kukuruz mo`e biti korektivno tretirawe nekim preparatima i kultivirawe gdje se mo`e u}i na wivu sa mehanizacijom. Pri tome je nu`no ubaciti i odre|enu koli~inu mineralnih |ubriva, najboqe KAN, ili AN i tada se mo`e u izvjesnoj mjeri, pomo}i biqkama da lak{e u|u u fazu intenzivnijeg razvoja. - Naravno najva`niji uslov i daqe je optimalna koli~ina padavina, jer sve pobrojane agrotehni~ke mjere bez dovoqne vla`nosti zemqi{ta nemaju efekta, isti~e dr Dragi{a Lopandi}. S.\.

Gordana Anti}

ba krastavca i za prethodna dva mjeseca postignut je veliki prinos, tako da smo zadovoqni i o~ekujemo da }emo do kraja sezone ostvariti zavidan rezultat. Jedan od razloga ovakvih rezultata je sami objekat, koji je ura|en po najsavremenijim standardima i koji omogu}ava konstantno uzgajawe povrtlarskih kultura. Na{e iskustvo govori da je najrentabilnija proizvodwa krastavca i mi }emo nastaviti sa tom proizvodwom, a u planu je da naredne sezone probamo sa zimskom paprikom, obja{wava Gordana i ka`e da je najboqa potvrda kvaliteta proizvoda sa porodi~nog imawa potra`wa wihovih pro-

izvoda koji se mogu na}i na mnogim pijacama i van Semberije. Anti}i su voqni da pro{ire proizvodne kapacitete, bez obzira {to izostaje podr{ka onih koji bi mogli u odre|enom smislu pomo}i povrtlarsku proizvodwu. - Svih ovih godina, vlastitim novcem finansiramo povrtlarsku proizvodwu i nikada nismo dobili ni deklarativnu podr{ku bilo koga iz op{tine Bijeqina ili Ministarstva poqoprivrede, {to govori o wihovoj nezainteresovanosti da podr`e projekte zdrave hrane. Smatram da je budu}nost u poqoprivrednoj proizvodwi, jer imamo dosta vrijednih i stru~nih qudi, kvalitetno zemqi{te i druge potrebne resurse, jo{ samo da dr`ava pomogne proizvodwu i sve bi bilo mnogo boqe. Tako bi Republika Srpska iskoristila sve potencijale i postigla mnogo boqe rezultate u proizvodwi hrane, {to bi otvorilo perspektivu i za zapo{qavawe velikog broja qudi u ovoj oblasti, napomiwe S.\. Gordana Anti}.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska

Bosna i Hercegovina Republika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija

OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000-377 U Bijeqini, dana 23. 06. 2009. god.

Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000-977 U Bijeqini, dana 22. 06. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini

NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-377, po zahtjevu OP[TINE BIJEQINA, zastupane po Pravobranila{tvu RS-sjedi{te zamjenika u Bijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. br. 846/1 u naravi pa{wak 2. klase povr{ine 22965 m2 k.~. br. 846/3 u naravi pa{wak 2. klase povr{ine494 m2 i k.~. br. 846/4 u naravi pa{wak 2. klase povr{ine 2135 m2 upisane u Pl. 8034 K.O. Bijeqina 1. Po podacima katastarske evidencije kao korisnik DS u Pl. 8034 K.O. Bijeqina 1 upisana je Op{tina Bijeqina sa 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-977, po zahtjevu OP[TINE BIJEQINA, zastupane po Pravobranila{tvu RS-sjedi{te zamjenika u Bijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. br. 94/3 u naravi stambena zgrada povr{ine 72 m2 i dvori{te povr{ine 245 m2 i k.~. br. 110/2 u naravi wiva 5.klase povr{ine 997 m2, upisane u Pl. 223 K.O. Brijesnica-Hase. Po podacima katastarske evidencije kao korisnik DS u Pl. 223 K.O. Brijesnica-Hase upisana je Op{tina Bijeqina sa 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.


HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.

9

SVE VI[E MO@DANIH UDARA! roteklih dana na Neurolo{ko odjeqewe Op{te bolnice ,,Sveti vra~evi", primqen je znato vi{e pacijenata od uobi~ajenog broja sa neurolo{kim oboqewima, po~ev od bla`ih akutnih napada, pa do mo`danih udara. Najvi{e su bili ugro`eni hroni~ni bolesnici i starije osobe, {to je direktna posqedica stresa, ranijih oboqewa i velikih temperaturnih oscilacija. - Najvi{e smo primili oboqelih koji su do`iveli akutni mo`dani udar, a bilo je i prijema pacijenata sa poreme}ajem svijesti, kao i sa kolapsom i pojavom toplotnog udara, potvrdio je dr Goran Maksimovi}, neurolog u Op{toj bolnici "Sveti vra~evi". - Mo`dane udare naj~e{}e dobijaju hroni~ni bolesnici i osobe koje ve} boluju od drugih oboqewa, naro~ito kardiovas-

P

Dr Goran Maksimovi}

kularnog sistema i dijabetesa, a veoma ~esto se ova oboqewa javqaju i udru`ena, {to je jo{ opasniji preduslov za mo`dani udar. Nekada su ovo te{ko oboqewe dobijale starije osobe, a danas je to bolest savremenog doba i sve ~e{}e se kao pacijenti javqaju i osobe u tridesetim godinama `ivota. Mo`dani udar se javqa zbog nedovoqnog protoka krvi kroz mozak i nastaje kao

posqedica povi{enog krvnog pritiska, ili arteroskleroze, dijabetesa i drugih poreme}aja. Kod starijih osoba i hroni~nih bolesnika dolazi do su`avawa krvnih sudova, {to direktno ima za posqedicu neki od oblika mo`danog udara, ka`e dr Maksimovi}. Da se u posqedwe vrijeme javqa veliki broj gra|ana na neurolo{ke preglede, govori i podatak da se u neurolo{koj ambu-

lanti svakodnevno pregleda oko tridesetak pacijenata. Postoji nekoliko izra`enih faktora rizika koji dovode do mo`danih udara, kao {to su nepravilna ishrana, u kojoj dominiraju slana i masna hrana, zatim konzumirawe alkohola, pu{ewe, povi{en nivo holesterola i triglicerida, ostale negativne navike,te stres, koji se najvi{e pojavquje kod mla|ih qudi i

NAKON POGIBIJE POMO]NOG RADNIKA DAMIRA SAVANOVI]A NA GRADILI[TU U BIJEQINI

^ESTO SE ZATVARAJU O^I S

mrt pomo}nog radnika, Damira Savanovi}a(45) na gradili{tu u Ulici Petrova gora, gdje radove izvodi preduze}e "Megadrvo in`ewering" DOO jo{ jednom je potvrdila svu ozbiqnost situacije u kojoj se nalazi gra|evinski sektor u kome je zaposlen veliki broj radnika na podru~ju Bijeqine. Bjesomu~na trka s vremenom, rokovi, profit, te{ki uslovi rada, visoke temperature, sve to uti~e na status i li~nu bezbjednost radnika zaposlenih u gra|evinskom sektoru. Stru~wak iz oblasti nadzora na gra|evinskim objektima, koji dobro poznaje ovu problematiku, ka`e da inspekcija ~esto samo zadovoqava formu i nerijetko zatvara o~i pred o~iglednim propustima koje svjesno ili nesvjesno prave investitori i gra|evinski operativci. - Velike gra|evinske firme moraju da poka`u vlastitim primjerima kako treba po{tovati propise. [ta zna~i ako imate u magacinu pet {lemova koje radnici uglavnom ne koriste. Bojim se da postoji svojevrsna sprega izme|u inspektora i gra|evinaca. Inspektor obavi pet do deset kontrola, napravi zapisnik, izrekne dvije do tri nov~ane kazne i to je sve. Oni moraju nenajavqeno da dolaze na gradili{ta i da utvr|uju stvarno stawe na terenu. Gra|evinci poku{avaju da {to jeftinije pro|u na objektu. Improvizuju se

Mjesto nesre}e

skele, nema za{titne ograde oko skele, nema merdevina, rukohvata, nema za{titinih pojaseva za radnike. Nekada se o svemu tome moralo voditi ra~una. Radnici sada moraju kao akrobate da se prebacuju s jednog nivoa na drugi. ^esto su ugro`eni i pje{aci koji prolaze trotoarom, ka`e na{ sagovornik. Milenko Stevanovi},

tehni~ki direktor ovog preduze}a ka`e da je Damir Savanovi} radio kao pomo}ni radnik, da je uredno bio prijavqen, te da je imao za{titnu opremu koja je zakonom propisana i koja podrazumijeva za{titni {lem, bluzu i ~izme. - Po svemu sude}i, bio je to tragi~an slu~aj. Jedan trenutak nepa`we i pogre{an korak odveo ga je u

ambis. U pitawu je tavanski prostor objekta, a ne peti sprat. Radnik je kolicima izbacivao {ut iz prostorije. Teret se podi`e dizalicom, a isto tako je propisano kako se spu{ta sa vi{ih spratova. Radnik nije smio na takav na~in izbacivati teret iz objekta. Na{ objekat je uredno prijavqen i gradili{te je jo{ u januaru dobilo odobrewe od Inspekcije za rad i radne odnose, tvrdi Stevanovi}. On ka`e da je objavqen pogre{an termin stradawa radnika, jer je slu~aj prijavqen u 17. 45, a radnik je pao iz potkrovqa u 16.50 minuta. Stevanovi} ka`e da je Hitna pomo} brzo reagovala i ukazala Savanovi}u pomo}, ali je on podlegao usqed te`ine povreda. Poslovodstvo preduze}a je iskazalo spremnost da pomogne porodici nastradalog radnika i da izmiri sve neophodne tro{kove sahrane, ka`e Stevanovi}. Damir Savanovi} je ro|en u Zagrebu, a sa suprugom i desetogodi{wim sinom bio je nastawen u ^a|avici. Okru`ni tu`ilac, Marko Zeki} ka`e da }e obdukcijom tijela nesre}nog radnika biti ta~no utvr|en uzrok wegove smrti. Tu`ilac Zeki} ka`e da je nadle`na inspekcija, policija i tu`ila{tvo odmah reagovalo, kako bi utvrdili sve ~iwenice koje mogu rasvijetliti okolnosti pod kojima je nastradao radnik Damir SaE.S.N. vanovi}.

osoba koje su poslovno i na drugi na~in vi{e anga`ovane. - Da bi se sprije~ila pojava mo`danog udara i drugih neurolo{kih oboqewa potrebno je da i sami u~inimo neke korake i sa~uvamo svoje zdravqe. To se prije svega odnosi na pravilnu ishranu u kojoj treba znatno redukovati so, zatim na izbjegavawe masne hrane i obilnih obroka, treba prestati sa pu{ewem i konzumirawem ve}ih koli~ina alkohola. Hroni~ni bolesnici moraju se pridra`avati prepisane terapije, a u dane sa visokim temperaturama, ili naglim oscilacijama, potrebno je smawiti sve fizi~ke aktivnosti. Va`no je ista}i zna~aj bavqewa sportom i rekreativne aktivnosti, koje u znatnoj mjeri poma`u organizmu da se preventivno za{titi od mnogih te{kih oboqewa, savjetuje dr Goran Maksimovi}. S.\.

UKRADENA RO]KOVA BISTA ista revolucionara Rodoquba ^olakovi}a netragom je nestala iz Gradskog parka u no}i izme|u ~etvrtka i petka. Ovu informaciju zaposlenima u bijeqinskom Muzeju Semberije saop{tili su gra|ani. Direktor Muzeja Semberije, mr Mirko Babi} odmah je o ovom, kako ka`e, vandalskom ~inu, obavijestio na~elnika op{tine, na~elnika Odjeqewa za dru{tvene djelatnosti i policiju. - Na postoqu, na kome se nalazila bista, primije}ena je velika koli~ina ispaqenih petardi. Da li je ta detonacija pomogla vandalima da lak{e skinu bistu, to tek treba da utvrdi policija. Uglavnom, Mirko bista Rodoquba ^o- Babi} lakovi}a nije prona|ena u parku, te je najvjerovatnije i odnesena u nepoznatom pravcu, ka`e Babi}. Babi} isti~e da je bista Rodoquba ^olakovi}a postavqena sredinom osamdesetih godina pro{log vijeka, te da izrada jedne biste i weno modelovawe ko{ta oko 10.000 KM. - Kradqivci obi~no uni{tavaju i o{te}uju biste i na otpadu ih prodaju za 200 do 300 KM, jer toliko mo`e ko{tati ta koli~ina bronze i bakra. U pitawu su javni spomenici sa elementima pokretnog kulturnog dobra i u civilizovanim dru{tvima ovakve stvari su nedopustive. Dru{tvo se mora ozbiqno pozabaviti za{titom ovakvih javnih spomenika, pogotovo onih koji se nalaze na listi kulturne ba{tine, ka`e Babi}. Prije dvije godine vandali su sa postoqa u Gradskom parku skinuli bistu Filipa Vi{wi}a, rad Jovana Lukomskog, bjeloruskog emigranta, {kolovanog u Kijevu, profesora u Kraqevu i Bijeqini. Bista je, sre}om, prona|ena u `buwu. Babi} ka`e da Muzej trenutno nema sredstava da na adekvatan na~in za{titi i ponovo postavi Vi{wi}evu bistu u Gradskom parku. Trenutno se na tom prostoru jo{ nalaze biste Kneza Ive od Semberije i Dimitrija Lopandi}a. E.S.N.

B


10

HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.

DJE^IJE SELO ME\A[I

ULICA DJECE EVROPE

lijedom odluka Mjesne zajednice Me|a{i i SO Bijeqina, u subotu 20. juna u Me|a{ima je otvorena Ulica djece Evrope, a i ostale ulice u ovom semberskom selu }e dobiti nazive po djeci sa svih kontinenata na{e planete. Realizatori ove dugogodi{we ideje su aktivisti-volonteri Dje~ije ambasade, koja postoji ve} 18 godina zahvaquju}i wenom predsjedniku advokatu Du{ku Tomi}u i svima onima kojima je srcu bliska ideja posebne brige za budu}nost na{e djece. Sve~anosti u Me|a{ima prisustvovali su Vojin Mijatovi}, izaslanik predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH Nikole [pi-

S

ri}a, Mi}o Mi}i}, na~elnik op{tine Bijeqina, Dragan \ur|evi}, predsjednik Skup{tine op{tine Bijeqina, Svjetlana Broz, unuka Josipa Broza, te Marija Karla Milenkovi} i Zoran Milenkovi} sa porodicom, roditeqi devetogodi{weg Teofila Milenkovi}a, novog, tre}eg po redu ambasadora Dje~ije ambasade Me|a{i. Prvi ambasador bio je Teofilov polubrat, slavni violinist Stefan Milenkovi} koji trenutno `ivi u Americi. Na~elnik na{e op{tine obe}ao je da }e op{tinska administracija pomo}i nastavak realizacije projekta Dje~ije ambasade. Nakon otkrivawa table sa natpisom Ulica djece Evrope, u

PEDAGO[KI FAKULTET U BIJEQINI

BOMBA U DISKOTECI diskoteci ,,\edin" u Ugqeviku policija je, po dojavi, prona{la bombu zategnutu u`etom oko pono}i 20/21. jun dok je ovaj ugostiteqski objekat bio pun gostiju. Centar Javne bezbjednosti Bijeqina je saop{tio da je nepoznato lice u oko 23.20 ~asova SMS porukom obavijestilo policiju da je u diskoteci postavqena bomba. Pripadnici Centra su ubrzo ispraznili prostorije, a zatim u sanitarnom ~voru prona{li bombu (P75) koja je bila zategnuta u`etom. - Policija preduzimaju sve operativno-ttakti~ke mjere i radwe u ciqu pronalaska izvr{ioca ovog krivi~nog djela, saop{teno je iz CJB. Jedan od gostiju te ve~eri, koji nije `elio da se predstavi, ka`e da je policija u{la i ubrzo ispraznila objekat, te da su gosti bili ubije|eni da je rije~ o la`noj dojavi. - Nismo ni pomislili da se radi o istinitoj dojavi jer danas, zahvaquju}i mobilnim telefonima, svako mo`e anonimno da prijavi da je negdje postavqen eksploziv. Tek sam kasnije, iz medija, saznao da je eksplozivna naprava zaista i prona|ena, ka`e ovaj mladi}.

U

muzi~kom dijelu manifestacije, guda~ki orkestar porodice Milenkovi}, Marija Karla, Zoran, Teofil (9), Timofena (7) i Atanasije (5) svirao je Uvod u Verdijevu Travijatu, te Betovenovu Odu radosti, a izuzetno efektno je sviran triptih pjesama sa na{ih prostora, sa~iwen od melodija ,,U Stambolu na Bosforu’’, ,,Tamo daleko’’ i ,,Za svaku toplu rje~ ti fala’’. Du{ko Tomi} je rekao da je ovo veliki dan za Semberiju, jer ideja Dje~ije ambasade nastavqa svoj `ivot za dobrobit djece i wihove budu}nosti. Zoran Milenkovi} je napomenuo da djecu u~imo i vaspitavamo da ne budu onakvi kakvi smo mi sami ~esto M.E. bili.

Teofil Milenkovi}

VELIKO INTERESOVAWE ZA UPIS STUDENATA

a jo{ uvijek postoji veliko interesovawe za upis na bijeqinski Pedago{ki fakultet, pokazuje slika koju smo zabiqe`ili u Studentskoj slu`bi ovog fakulteta. Ve} u prvim jutarwim ~asovima prvog dana odre|enog za prijavqivawe kandidata u studentsku slu`bu stiglo je vi{e od pedesetak prijava. Zaposleni u studentskoj slu`bi ka`u da je interesovawe sli~no pro{logodi{wem i da o~ekuju da }e do petka, zadweg dana za prijavqivawe kandidata, sti}i mnogo vi{e prijava studenata nego {to ih se mo`e upisati na ovaj fakultet. Ina~e, ove godine odobren je upis 50 buxetskih i 70 samofinansiraju}ih studenata na odsjek razredne nastave i po 40 buxetskih i samofinansiraju}ih studenata na odsjek pred{kolskog

D

vaspitawa. Tina Maksimovi} ka`e da je zavr{ila gimnaziju vrlodobrim uspjehom i nije puno razmi{qala o svom budu}em `ivotnom pozivu. - Opredjeqewe za poziv nastavnika rodilo se odavno. Ovdje `ivim i nemam finansijske uslove za studirawe u nekom ve}em gradu, izvan Bijeqine. Nekako mi je bilo lo-

gi~no da do|em ovdje i da predam dokumenta, ka`e Tina. Sli~no razmi{qa i Darko Simiki} iz Ugqevika. Zavr{io je tehni~ku {kolu - smjer elektrotehni~ar. - Znam da je i u ovoj profesiji te{ko prona}i posao, ali bih volio da budem nastavnik i da radim u {koli. Mo`da }e do}i i do smjene generacija u prosvjeti, te }e se ukazati

{ansa za posao. Ali, prvo treba zavr{iti fakultet i do}i do diplome, ka`e Darko. Na Fakultet spoqne trgovine u Bijeqini ove godine bi}e ukupno upisano 170 studenata, od ~ega 45 buxetskih i 125 samofinansiraju}ih. Dekan ovog fakulteta, Sr|an Damjanovi} ka`e da je interesovawe za ovaj fakultet izra`eno u istoj mjeri, kao {to je bio slu~aj i ranijih godina. - Trenutno na na{em fakultetu studira oko 1.200 redovnih studenata. Imamo i oko 300 studenata sa Vi{e {kole spoqne trgovine koji su se u me|uvremenu prebacili na ~etvorogodi{wi studij. O~ekujemo da }e do oktobra biti opremqen i useqen Centar visokog obrazovawa u Bijeqini, jer bismo u tom slu~aju imali mnogo boqe uslove za rad i studirawe, ka`e Damjanovi}. E.S.N.


HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.

11

PO^ELA IZGRADWA [KOLE U DOWOJ ^A\AVICI

DJECA ZASLU@UJU NAJBOQE P olagawem kamena temeqca u ponedjeqak je ozvani~en po~etak radova na izgradwi {kolske zgrade u Dowoj ^a|avici, ~ime }e se u dogledno vrijeme stvoriti uslovi za normalno izvo|ewe nastave. - Ovo je veliki dan za sve u~enike i nastavnike na{e {kole, jer smo danas krenuli u izgradwu nove zgrade, tako da }e |aci od prvog do petog razreda, naredne godine mo}i da se usele u nove u~ionice, rekao je \oko Ani~i}, direktor O[ "Stevan Nemawa", ~ija se centralna {kola nalazi u Gorwem Dragaqevcu, a {kola u izgradwi u Dowoj ^a|avici jedna je od 11 podru~nih {kola. Po geografskoj rasprostrawenosti ova {kola je najrazu|enija u op{tini Bijeqina. - Trenutno u Dowoj ^a|avici nastavu za 33 u~enika izvodimo u neuslovnim prostorijama zgrade Doma kulture i po~etak izgradwe novog objekta je od izuzetnog zna~aja za sve sa-

da{we i budu}e generacije u~enika. Predvi|eno je da se sagradi moderan objekat sa tri u~ionice i svim prate}im sadr`ajima, a u drugom djelu zgrade }e biti ura|ena svla~ionica za potrebe FK "Jedinstvo", tako da }e ovaj objekat imati veliki zna~aj za ovo selo i wegove mje{tane, istakao je direktor Ani~i}. Zgradu {kole u Dowoj ^a|avici finansira}e op{tina Bijeqina i ovaj objekat predstavqa nastavak rekonstrukcije i izgradwe {kolskih objekata u Semberiji.

- Djeca zaslu`uju najboqe uslove za izvo|ewe nastave i sre}an sam {to u ime op{tinske administracije, mogu da ozvani~im po~etak radova na izgradwi novog objekta {kole, rekao je Mi}o Mi}i}, na~elnik op{tine Bijeqina prilikom polagawa kamena temeqca. - Za izgradwu ove {kole, izdvoji}emo iz op{tinskog buxeta 268.000 KM i prema dinamici izvo|ewa radova o~ekuje se da se za dva mjeseca sagradi objekat i zavr{e grubi radovi, a ukoliko bude nov~anih sredstava, {kola }e mo`da biti potpino

ura|ena do kraja godine. Podsjeti}u, da je na ovom mjestu, do pro{le godine bila stara {kola koju smo morali sru{iti i da smo prona{li privremeno rje{ewe sa adaptacijom prostorije u zgradi Doma kulture u u~ionicu, {to nam daje za obavezu vi{e da kvalitetno i u roku izgradimo ovaj objekat i na{oj djeci stvorimo optimalne uslove za {kolovawe. Obaveza svih nas koji upravqamo op{tinskom administracijom je da stvorimo adekvatne uslove za sve u~enike na podru~ju na{e op{tine i u tom pravcu, mogu da ka`em, da }e u dogledno vrijeme i u skladu sa finansijskim mogu}nostima biti nastavqena izgradwa {kole u Dowem Dragaqevcu, gdje je do sada sagra|en temeq, a ura|en je i projekat za {kolu u ^arda~inama. To sve dovoqno govori o spremnosti da se stvore {to boqi uslovi za {kolovawe djece, naglasio je na~elnik Mi}i} na ozvani~ewu po~etka radova na gradwi {kole u ^a|avici. S.\.

ASFALT ZA POVRATNIKE P

PRIKUPQENO 150 DOZA KRVI organizaciji ugqevi~kog Dru{tva dobrovoqnih davalaca krvi ,,Rudar" proteklog vikenda je odr`ana me|unarodna akcija dobrovoqnog davala{tva krvi u kojoj je prikupqeno 150 doza ove dragocjene te~nosti. Pored doma}ina u akciji su u~estvovala dru{tva iz cijele Republike Srpske i Srbije. Na~elnik Centra za transfuzijsku medicinu u Bijeqini dr Sne`ana Gegi} pohvalila je organizaciju isti~u}i da nigdje, kao ovdje u Ugqeviku, nema tako dobro organizovnih akcija. - Sva prikupqena krv od ove akcije ide za potrebe bijeqinske bolnice, koja pokriva veliku regiju i ~ak 200 hiqada zdravstvenih osigu-

U

ranika. Svaka akcija dobrovoqnih davalaca krvi u Ugqeviku predstavqa veliki godi{wi resurs za ovu bijeqinsku ustanovu, jer ni u jednoj akciji ne mo`emo da prikupimo toliko dragocjene te~nosti na jednom mjestu kao ovdje, istakla je dr Gegi}. Predsjednik Dru{tva Milan Markovi} ka`e da ,,Rudar" ima 550 aktivnih ~lanova i tvrdi da je najmasovnije i najorganizovanije dru{tvo dobrovoqnih davalaca krvi u biv{oj Jugoslaviji. - Svake godine dva puta organizujemo dobrovoqno davala{tvo ovdje u Ugqeviku i na{i ~lanovi se redovno odazivaju svim akcijama u Srpskoj i Srbiji. U raznim akcijama pro{le godine na{i ~lanovi su dali 1.118 pu-

ta krv, ka`e Markovi}. On je naro~ito pohvalio novoformirani Savez mladih dobrovoqnih davalaca od kojih je wih 15 sada prvi put dalo krv. Ohrabruje ga, ka`e on, to {to se ,,armija" dobrovoqnih darovalaca krvi stalno pove}ava. Dru{tvo dobrovoqnih davalaca krvi ,,Rudar", Ugqevik omasovqeno je 1984. godine kada je osnovano Javno preduze}e Rudnik i Termoelektrana ,,Ugqevik" ~iji radnici ~ine ve}inu ~lanova. Od tada ugqevi~ki humanitarci svake godine po dva puta organizuju akcije prikupqawa krvi u Ugqeviku i redovno se odazivaju akcijama koje organizuju druga dru{tva iz cijele Srpske i R.J. Srbije.

ovratnici u ugqevi~ka sela Atma~i}e i Gliwe imaju razloga da budu zadovoqni, jer su dobili dva i po kilometra asfalta, koji su zajedni~kim sredstvima izgradili Vlada Republike Srpske, Ministarstvo za izbjegla i raseqena lica u Federaciji BiH i op{tina Ugqevik. Ova dionica povezuje susjedna povratni~ka naseqa Jaware, Atma~i}e i Gliwe, te znatno skra}uje putovawe prema Loznici i Zvorniku i susjednoj federalnoj op{tini Teo~ak. Otvaraju}i ovaj put, ministar za izbjegla i raseqena lica u RS, Omer Brankovi} podsjetio je da je izgradwa puta ko{tala 270 hiqada maraka i da je Vlada RS izdvojila najvi{e, 170 hiqada, dok su Federalna Vlada i op{tina Ugqevik izdvojili po 100 hiqada maraka. - Ovaj asfaltni put }e znatno poboq{ati uslove za `ivot povratni~ke populacije dok je sam projekat dobar primjer kako vi{e institucija u Bosni i Hercegovini mogu zajedni~ki pomo}i povratnicima, istakao je ovom prilikom Brankovi}. U Atma~i}e se do sada vratilo

65 porodica koji se uglavnom bave poqoprivredom i svaka pomo} im je dobro do{la. Ku}e su obnovili zahvaquju}i me|unarodnim organizacijama, dok im je op{tina Ugqevik pomogla u izgradwi, obnovi i rekonstrukciji infrastrukture. Za razliku od bh. prosjeka, povratak Bo{waka u ugqevi~ka mjesta nije pratio nijedan incident. Op{tina Ugqevik im je pomagala u skladu sa mogu}nostima. Zajedni~kim radom i do-

govorom u ve}ini povratni~kih mjesnih zajednica izgra|eni su ili obnovqeni mnogi objekti od vitalnog zna~aja kao {to su {kole, vodovodi, putevi, mjesne ambulante. Ni druge vrste pomo}i od op{tine nisu izostale kao {to su besplatna dodjela sadnica vo}a i regresirawe kamata na poqoprivredne kredite povratnika, koji se uglavnom bave zemqoradwom i sto~arstvom. R.J.


12

OBRAZOVAWE

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.

,, JO[ JEDNA USPJE[NA [KOLSKA GODINA ZA GIMNAZIJU ,,FILIP VI[WI]

PUNO RAZLOGA ZA ZADOVOQSTVO

Sa 921 u~enikom, koliko ih je poha|alo bijeqinsku Gimnaziju u {kolskoj 2008/2009. godini, ova sredwa {kola se svrstava u red velikih {kola. Me|utim, nije samo broj u~enika taj kojim se mjeri wena veli~ina. U~enici Gimnazije ,,Filip Vi{wi}’’ skre}u pa`wu na sebe i rezultatima koje posti`u na brojnim takmi~ewima tokom {kolske godine. Na koktelu prire|enom povodom uspje{no zavr{ene {kolske godine, posebna pa`wa je poklowena upravo wima-najuspje{nijim u~enicima... 90 godina dugoj tradiciji, bijeqinska Gimnazija je izwedrila brojne generacije od kojih su mnogi postali profesori, qekari, advokati i poznati nau~ni radnici, kako u lokalnoj zajednici, tako i {ire. Gimnazija je zahtjevna {kola, ali svi oni u~enici koji su `eqni znawa i napredovawa, ova {kola je uvijek bila najboqi izbor. - Danas je prilika da progovorimo o onim u~enicima koji su bili najboqi u protekloj {kolskoj godini i pravo je zadovoqstvo pri~ati o najboqima me|u onima koji su i najvi{e doprinijeli tome, to su u~enici, wihovi roditeqi i profesori koji su svesrdnim zalagawem tokom godine doveli do ovako dobrih rezultata. Kad ka`em dobri rezultati, onda na prvom mjestu mislim na u~enike koji su osvojili prva mjesta na takmi~ewima, istakla je direktorica Dobrila \ukanovi} preciziraju}i da na kraju ove {kolske godine imaju devet regionalnih i pet republi~kih prvaka. Uvidom u oblasti u kojima su se u~enici takmi~ili, evidentno je da se u ovoj {koli podjednako bave, kako u~enicima koji su skloni prirodnim, tako i onima kojima su dra`e dru{tvene nauke, tako da svi u~enici, shodno svojim interesovawima i sklonostima, mogu razvijati svoje potencijale. - Ovo je prilika da progovorim i o maturantskoj generaciji, o 222 u~enika koji odlaze, i tu smo uvijek ispuweni izmije{anim osje}awima. Tu`ni

U

Direktorka Gimnazije Dobrila \ukanovi} sa Jovanom Topali}, u~enicom generacije

smo zbog rastanka s wima, ali isto tako smo ispuweni i zadovoqstvom {to smo ih pripremili za daqe {kolovawe. Me|u wima je 14 ,,vukovaca’’, a u~enik generacije je Jovana Topali}. Jovana je u~enica od koje svi mnogo o~ekujemo, svjesni da ona to mo`e, a ona se, kako sam ~ula, opredijelila za gra|evinski fakultet, ka`e Dobrila \ukanovi}. Jovana Topali}, u~enik generacije, ,,vukovac’’, i u osnovnoj, i u sredwoj {koli, potvrdila je da }e upisati gra|evinarstvo na Fakultetu tehni~kih nauka u Novom Sadu.

- Mislim da je to pravi poziv za mene, jer omogu}ava da do izra`aja do|u kako kreativnost tako i logika, poja{wava Jovana osvr}u}i se na tek zavr{eno sredwo{kolsko obrazovawe isti~e da kora~aju}i kroz `ivot u sje}awu ~uva uvijek samo lijepe uspomene, jer se samo tako mo`e posti}i `eqeni uspjeh. Prvi na republi~kim takmi~ewima su: Danijela Mitrovi}, drugi razred, prvo mjesto iz matematike, Dragana Trivakovi}, ~etvrti razred, prvo mjesto iz srpskogh jezika i kulture izra`avawa, Sandra \o-

DOBITNICI VUKOVE DIPLOME Jovana Topali}, Milo{ Tomi}, Jelena Savi}, Ivana Milovanovi}, Ivana Vidakovi}, Nina Ivani}, @eqka Markovi}, Jelena Milanovi}, Dragana Trivakovi}, Nikolina Stjepanovi}, Miroslav Mari}, Tijana Radovanovi}, Dragana Rodi} i Milena Kova~.

Profesor Jovan Vasili} sa u~enikom Vladanom Lazarevi}em

ki}, prvi razred, prvo mjesto iz srpskog jezika i kulture izra`avawa, Vasilije Marjanovi}, drugi razred, prvo mjesto iz engleskog jezika i kwi`evnosti i Vladan Lazarevi}, drugi razred, prvo mjesto iz fizike. - Vladan je zauzeo prvo mjesto na republi~kom takmi~ewu. Bili smo i na dr`avnom takmi~ewu, gdje je od 24 u~enika iz cijele BiH bio deseti. Veliki je to uspjeh, jer su na tom takmi~ewu svi drugi bili stariji od wega, bili su to u~enici iz tre}ih i ~etvrtih razreda. Kad su iz Dru{tva fizi~ara BiH vidjeli wegove rezultate, o~ekuju da }e ve} sqede}e godine biti u dr`avnoj reprezentaciji na Olimpijadi, ka`e profesor fizike Jovan Vasili}. Profesor Vasili} je u dosada{wem radu uvijek postizao veoma zapa`ene rezultate na

brojnim takmi~ewima. Ka`e, da razlog tome mo`da le`i u na~inu na koji ovu nauku pribli`ava u~enicima. - U~enika prvo treba motivisati i na neki na~in dovesti do toga da oni sami rade. Za dobre rezultate je potrebno puno rada, talenat tu igra mawu ulogu. Mo`da moj nekakav druga~iji pristup fizici kao nastavnom predmetu dovodi do toga da je u~enici zavole, ali ja stalno govorim da djecu fizikom ne treba pla{iti. Prvi kontakt u~enika sa novim nastavnim predmetom uvijek treba biti kroz lijepu pri~u i kroz ukazivawe u~enicima na ono {to im je poznato i blisko, pa tek onda krenuti u daqa istra`ivawa. Poslije dolaze na red zadaci i formule, kad shvate o ~emu se tu radi, ka`e profesor Vasili}. - Osvojio sam prvo mjesto na republi~kom takmi~ewu i pro{le i ove godine. Ja volim fiziku, isti~e Vladan, a koliko je zna govore postignuti rezultati. Rezultati na kraju {kolske godine bi bili nepotpuni kad se ne bi pomenula i sportska takmi~ewa, jer, kako ka`e direktorica Gimnazije, i to govori koliko se radi na ja~awu i duha i tijela. Mu{ka rukometna ekipa je druga u Republici Srpskoj, a djevojke su tre}e u ko{arci. - Sve u svemu, mislim da na kraju ove nastavne godine, svi oni koji su bili zainteresovani za rad ove {kole, imaju razloga da osje}aju zadovoqstvo, zakqu~uje Dobrila \ukaM.R. novi}.

,, MUZI^KA [KOLA ,,STEVAN STOJANOVI] MOKRAWAC

SLOBODNO MJESTO ZA JO[ JEDNOG VIOLINISTU redwa muzi~ka {kola ove godine ima mjesta za isti broj u~enika kao i pro{le godine, tako da se u prvi razred mo`e upisati ukupno 20 u~enika. Prema kalendaru upisa, koji je utvrdilo Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, 17. i 18. jun su datumi upisa za one koji `ele upisati sredwu muzi~ku {kolu. Jedanaesti i 12. jun su bili dani za podno{ewe prijava, dok je srijeda, 17. jun sa po~etkom u 9 ~asova, vrijeme za polagawe prijemnog ispita, koje su u Ministarstvu imenovali kao poseb-

S

ni ispit. Na prijemnom ispitu se vr{i provjera sluha, intonacije i ritma, a rezultati su objavqeni sqede}eg dana, 18. juna do 10 ~asova, na oglasnoj plo~i {kole. Onaj kandidat koji na prijemnom ispitu osvoji ispod 50 bodova, ne mo`e se upisati, jer je taj broj bodova propisani minimum. U prvom upisnom roku primqeno je 19 u~enika i to, na odsjek za harmoniku dva u~enika, na odsjek za klavir ~etiri, na odsjek solo pjevawa dva i na teorijski odsjek 11 budu}ih mladih muzi~ara. Drugi upisni rok je tre}eg jula, primi}e se, kako ka`u u

Sredwoj muzi~koj {koli, jedan u~enik na odsjek za violinu, a kona~ni rezultati bi}e objavqeni 6. jula. Proteklu, 2008/2009. {kolsku godinu, u Osnovnoj i Sredwoj muzi~koj {koli ,,Stevan Stojanovi} Mokrawac’’ ocijewu kao uspje{nu godinu. Zahvaquju}i marqivom vje`bawu u~enika i wihovom talentu, te uz predano umjetni~ko i pedago{ko vo|ewe profesora, {kolsku godinu je uspje{no zavr{ilo 69 sredwo{kolaca i 208 osnovno{kolaca. Za upis u bijeqinsku muzi~ku {kolu interesovawe su

pokazali kako mladi sa podru~ja na{e op{tine, tako i

iz Br~kog, Prwavora, ZvorM.R. nika i Loznice.


HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.

,, GODI[WI KONCERT SKUD ,,SEMBERIJA

PJESMA NA[A NARODNA, KOLO NA[E [IROKO

T

radicionalni godi{wi koncert SKUD-a ,,Semberija’’ ove godine se odr`ava tokom dvije

uzastopne ve~eri u velikoj sali Doma omladine, sa po~etkom u 20 ~asova i 30 minuta. Na pozornici }e se na}i gotovo svi ~lanovi

ove bijeqinske folklorne institucije. Prve ve~eri, u petak, 26. juna, koncert za svoje sugra|ane prire|uje jedan dio ansam-

bla, a to je Narodni orkestar ,,Bisernica’’ i vokalni solisti Slobodanka Ka{ikovi}, Vlada Petrovi}, Gina Nikoli}, Jelena Kokanovi} i Marija Nikoli}, te ansambl igara sa solistima igra~ima Svetlanom Terzi} i Dra`enom Kokanovi}em. Druge koncertne ve~eri, u subotu, 27. juna, nastupi}e prvi izvo|a~ki ansambl, te prvi i drugi dje~iji izvo|a~ki ansambl koji }e izvesti desetak najqep{ih koreografija iz svog bogatog repertoara. Koncert po~iwe spletom starih srpskih kola. Na ~elu 13-o~lanog orkestra je Stanko Zari}, virtuoz na harmonici, a harmoniku sviraju i Dragi{a Tomi}, Sa{a Bradari} i @iko Lazi}, violinu Dragana Gaji} i Biqana Petrovi}, flautu Ma{a Koji} i Jelena Dubov, a Stefan Bo{kovi} svira klarinet, duduk i frulu, Nenad Prodanovi} kontrabas i gitaru, dok }e se gitara, tapan i tarabuka smjewivati pod prstima Damjana Axi}a. Na repertoaru su poznate i uvijek rado slu{ane starogradske pjesme, te pjesme sa Kosova, vla{ke narodne pjesme, makedonske, rumunske... i sigurno }e mnoge od wih, zajedno s izvo|a~ima, zapjevati i publika. Subotwe ve~e zapo~iwe uz zvuke @ikinog kola, zatim na pozornicu izlaze najmla|i, a to su ~lanovi dje~ijeg ansambla

13

koji ~ine djeca osnovno{kolskog uzrasta. Prvo }e nastupiti drugi dje~iji ansambl sa ,,[aqivim igrama iz Banata’’, a zatim prvi dje~iji ansambl sa ,,Igrama iz Poni{avqa’’, te ,,Igrama iz [umadije’’. Prvi izvo|a~ki ansambl je za godi{wi koncert priredio ~etiri koreografije: ,,Igre sela Koreti{te’’, ,,[opske igre’’, ,,Igre iz Timo~ke krajine’’ i ,,Dubo~ke kraqice’’. Narodni orkestar }e tokom druge ve~eri godi{weg koncerta, pored muzi~ke pratwe svih koreografija, pratiti i vokalne soliste, izvo|a~e starih, ali uvijek rado slu{anih, narodnih pjesama. -P Posebno zadovoqstvo nam predstavqa to {to prire|ujemo koncert u na{em gradu, a da bi mogli {to uspje{nije da ga priredimo pomo} i podr{ku smo dobili od Skup{tine op{tine Bijeqina. Pomo} smo dobili i od prijateqa SKUD-aa ,,Semberija’’, ,,Spektar-ddrinka’’, restorana ,,Lovac’’ i ,,ZP Komerca’’, istakao je direktor na{eg proslavqenog kulturnoumjetni~kog dru{tva, Milan Radi} ujedno uputiv{i poziv za dolazak na koncert na kome }e, kako obe}avaju iz SKUD ,,Semberija’’, dati sve od sebe i pokazati se u najboqem svjetlu. M.R.

KONCERT UGQEVI^KOG KULTURNO - UMJETNI^KOG DRU[TVA

^UVARI TRADICIJE PODMAJEVI^KOG KRAJA U SUSRET TRADICIONALNOJ MANIFESTACIJI

ZLATNI KOTLI] SEMBERIJE

organizaciji Sportskog ribolova~kog udru`ewa ,,Riba’’ i suorganizaciji Turisti~ke organizacije Bijeqina, a pod pokroviteqstvom SO Bijeqina, na prelijepom izleti{tu ,,Pet jezera’’, 11. i 12. jula (petak i subota), odr`a}e se turisti~ko-zabavna manifestacija ,,Zlatni kotli} Semberije’’. Na ovogodi{woj, 15-oj po redu manifestaciji, o~ekuje se stotiwak ekipa i oko 5.000 posjetilaca. Iako }e se mnogi slo`iti da je dru`ewe i provod u prirodi najva`nije, ekipe koje dolaze da poka`u svoju vje{tinu u pripremawu ,,najboqe ribqe ~orbe’’ s tim se ne}e u potpunosti slo`iti. Kuvari i wihovi pomo}nici najavquju da }e dati sve od sebe, a recepti }e, kao i ranijih godina, biti zaista raznovrsni, a na zadovoqstvo brojnih Bijeqinaca koji svoje slobodno vrijeme vole da provedu uz takmi~arske ekipe pored wihovih kotli}a i ro{tiqa. Atraktivni prirodni ambijent revira ,,Pet

U

jezera’’ zaista pru`a idealne uslove za odr`avawe jedne ovakve manifestacije. U okviru ovogodi{weg ,,Zlatnog kotli}a Semberije’’, kako najavquju organizatori, bi}e pripremqena ~orba od 3.500 litara. - Pro{le godine smo po prvi put pripremili tako veliku koli~inu ~orbe za posjetioce manifestacije, kada je u kazan uba~ena tona ribe i nekoliko desetina kilograma raznih za~ina. ^orbu smo tokom dva dana trajawa ,,Zlatnog kotli}a’’ besplatno podijelili gra|anima. Podijeqeno je oko {est i po hiqada porcija, precizirao je predsjednik Organizacionog odbora, Miodrag \uki}, te najavio da }e centralni doga|aj i ove godine biti takmi~ewe u pripremawu najboqe ~orbe. Prema najavama, takmi~i}e se stotiwak ekipa iz dvadesetak gradova RS, Federacije BiH, Srbije i Hrvatske, me|u kojima su i ekipe koje }e anga`ovati i profesionalne kuvare poznatih restorana i hotela, a sve sa `eqom da osvoje prvu nagradu.

ulturno-umjetni~ko dru{tvo ,,Rudar" odr`alo je koncert na Trgu ispred op{tine. Nastupom pred mnogobrojnom ugqevi~kom publikom, ovi momci i djevojke su jo{ jednom dokazali da su najve}i ~uvari tradicije u podmajevi~kom kraju. ,,Rudar" je posqedwih godina mnogo radio, nastupao i putovao. Obi{li su ve}inu dr`ava zapadne, sredwe i isto~ne Evrope. Samo u ovoj godini imali su 40 nastupa. Koncert na otvorenoj sceni bio je i svojevrsna smotra ugqevi~kog Dru{tva pred odlazak u bugarski grad Velingrad, gdje }e u julu nastupati na festivalu koji okupqa najboqa dru{tva ovog dijela Evrope. Pro{logodi{wi nastup je odu{evio publiku u Velingradu pa je to bila ,,viza" za ponovni poziv bugarskih doma}ina. Umjetni~ki rukovodilac KUD-a Spomenko Novakovi} ka`e da imaju pozive da nastupaju u mnogim zemqama ali da ekonomska kriza nije zaobi{la ni kulturu, pa }e zbog nedostatka sredstava mnoga putovawa po svijetu biti odgo|ena. Kulturno-umjetni~ko dru{tvo ,,Rudar" je najmasovnija kulturna organizacija u Ugqeviku i ima oko 300 ~lanova organizovanih po ansamblima i sekcijama. Najbrojniji su folklorni ansambli, wih ima devet u Ugqeviku i ~etiri u mjesnim zajednicama - Gorwa i Dowa Trnova, Obrije` i Tutwevac. Zatim je tu duva~ki orkestar, stariji i

K

mla|i, te vokalna grupa i izvorne grupe. Novakovi} ka`e da najvi{e ohrabruje ~iwenica da je u posqedwe vrijeme najve}i priliv studentske omladine i zavr{enih sredwo{kolaca. - KUD im pru`a mogu}nost da se bave ne samo folklorom, nego i muzi~kim stvarala{t-

vom. U tom radu je veoma bitan socijalni aspekt, odnosno da su sva ta djeca na{la sebe i ovom dru{tvu, istakao je Novakovi}. Od po~etaka rada Kulturnoumjetni~kog dru{tva ,,Rudar", od 1976. godine, pa sve do sada kroz ovo dru{tvo je pro{lo vi{e hiqada ~lanova. R.J.


14

OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.


EKOLOGIJA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009. Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004-025 U Bijeqini, dana 19. 06. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004-025, po zahtjevu ,,DOM U^ENIKA BIJEQINA’’ sa sjedi{tem u Bijeqini zastupanog po Du{anu Male{evi}u, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao katastarske parcele br. 172/10 po kulturi poslovna zgrada u vanprivredi u povr{ini od 1008 m2 i broj: 172/11 po kulturi pomo}na zgrada u vanprivredi u povr{ini od 151 m2 upisane u Pl. 6044 k.o. Bijeqina 2. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 6044 k.o. Bijeqina 2 upisan je ,,DOM U^ENIKA BIJEQINA’’ iz Bijeqine sa dijelom 1/1. U postupku uspostve ovog zemqi{nokwi`nog ulo{ka ,,DOM U^ENIKA BIJEQINA’’ sa sjedi{tem u Bijeqini je stekao pravo na ukwi`bu prava raspolagawa na predmetnim nekretninama sa dijelom 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

VU^JI BOB VODE]I

posqedwih 20 godina alergije na hranu su se u~etvorostru~ile, prvenstveno zbog upotrebe aditiva koji se danas stavqaju u sve namirnice da omogu}e ~uvawe i wihovu stabilizaciju, poboq{aju wihov ukus i daju im qep{u boju. Prije 20 godina aditivi su imali oko stotiqak proteina, a danas ih ima na hiqade. Ti proteini su uzrok alergija i netolerancije na hranu koji podsti~u razli~ite imunolo{ke mehanizme, a ispoqavaju se ne`eqenim reakcijama na ko`i i drugim organima. I genetski modifikovane namirnice isto nose rizik od alergija. Odrediti alergene ~esto je veoma te{ko. Svi podaci o sastojcima proizvoda na etiketama ~esto nedostaju. Vode}i na listi novih alergena je tzv. vu~ji bob. Ta vrsta boba je bogata proteinima i obilno se koristi u industriji hrane. Bra{no vu~jeg boba poboq{ava elasti~nost tijesta, kvalitet, meko}u i trajawe hqeba i ostalih proizvoda od bra{na. Ovaj bob pripada porodici mahunarki u koju se ubrajaju kikiriki, soja, gra{ak, pasuq... Osobe koje su alergi~ne na kikiriki mogu ispoqiti alergijsku reakciju na hqeb umije{an sa bra{nom od vu~jeg boba. Aditivi su svi konzervansi, odnosno hemijska sredstva koja spre~avaju kvarewe namirnica. Naj~e{}e se koriste nitriti, nitrati, fosfati, natrijum acetat,

U

natrijum proprionat. Stavqaju se u suhomesnate proizvode, margarin, slatki{e, vo}e i povr}e, vino i prera|evine od bra{na. Za dotjerivawe gustine i izgleda namirnica koriste se emulgatori, prirodne i vje{ta~ke boje, baze, kiseline i enzimski preparati. Osim ovih aditiva namirnicama se dodaju i sredstva za spre~avawe pjenu{awa, za bistrewe i filtraciju. Neki aditivi se koriste i pri zamrzavawu namirnica. Ve}ina qudi odli~no podnosi aditive, ali wihovom ~estom upotrebom i pretjeranim uno{ewem kod puno qudi izazivaju alergijske reakcije, oboqewa organa za varewe i bubrega. Posqedwih godina otkriveno je da se nepodno{qivost na aditive ispoqava glavoboqom, razdra`qivo{}u, nesanicom i hiperaktivno{}u kod djece. Pitawe je koliko su aditivi {kodqivi za zdravqe i da li uti~u na pojavu malignih oboqewa. Na pozitivnoj listi je 313 aditiva, od kojih se 300 koristi i u na{oj zemqi. Iako su preduzeta brojna istra`ivawa, sve reakcije na aditive nije mogu}e predvidjeti, budu}i da se mnogi od wih ispoqavaju tek poslije du`e upotrebe. [ta nam preostaje, osim da razmislimo prije nego zagrizemo zalogaj takve hrane, vo}ke, povr}a, ~okolade, kikirikija i svega ostalog {to unosimo u organizam. Q.V.

OPREZNO SA VATROM!

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000-787 U Bijeqini, dana 16. 06. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-787, po zahtjevu OP[TINE BIJEQINA, zastupane po Pravobranila{tvu RS-sjedi{te zamjenika u Bijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. 1. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. br. 468 u naravi fiskulturno igrali{te i {kola ukupne povr{ine 2220 m2, 469 u naravi vo}wak 4. klase povr{ine 2421 m2, 470 u naravi wiva 5. klase povr{ine 5228 m2 i 471/3 u naravi wiva 5. klase povr{ine 20367 m2, upisane u Pl. 7 K.O. Qeqen~a. Po podacima katastarske evidencije kao korisnik DS u Pl. 7 K.O. Qeqen~a upisana je O.[. ,,KNEZ IVO OD SEMBERIJE’’ sa dijelom 1/1. 2. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. br. 471/4 u naravi livada 2. klase povr{ine 9543 m2, upisane u Pl. 898 K.O. Qeqen~a. Po podacima katastarske evidencije kao korisnik DS u Pl. 898 K.O. Qeqen~a upisana je Op{tina Bijeqina sa dijelom 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tv a ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

15

etwe visoke temperature, nepa`wa, neznawe i nepo{tovawe pravila paqewa vatre naj~e{}i su izaziva~i po`ara. ^ovjek usqed neznawa ili panike ne postupa dovoqno brzo i pravilno kada po`ar izbije, da bi ga blagovremeno lokalizovao i ugasio. U Bosni i Hercegovini godi{we se evidentira vi{e od 2600 po`ara sa velikom posrednom i neposrednom materijalnom {tetom, kojom se uni{ti oko 2,5 odsto dru{tvenog proizvoda BiH. Po`ar ne samo {to uni{tava materijalna dobra, nego i odnosi qudske `ivote ~ime je cijena po`ara nemjerqiva. Da bi se za{titili od po`ara moramo otkloniti uzro~nike po`ara i sa vatrom postupati oprezno i odmjereno. Bez potrebe ne palite otvorenu vatru nikad, naro~ito ne u prirodi i mjestima koja

Q

niste prethodno obezbjedili od po`ara. Ne upotrebqavajte otvorenu vatru (paqewe {ibica, zavarivawe, pu{ewe, spaqivawe dvori{nih i wivskih ostataka, radove koji varni~e) na mjestima gdje postoji opasnost od po`ara. Redovno kontroli{ite ispravnost elektri~nih i plinskih instalacija i ure|aja. Odr`avajte u ispravnom stawu ure|aje za zagrijavawe i dimwake. Uklonite zapaqive materijale sa tavana, prolaza i izlaza. Obezbijedite kori{tewe po`arnih prolaza i prilaza za slu~aj po`ara. Redovno kontroli{ite protivpo`arna sredstva za ga{ewe po`ara, nastojte da u svom stanu, zgradi i automobilu imate ispravne protivpo`arne aparate. Uo~eni {umski, dvori{ni, wivski i svaki drugi po`ar koji prijeti da se pro{iri prijavite u najkra}em roku vatrogascima, policiji, civil-

noj za{titi, svima koji mogu pomo}i u lokalizovawu po`ara dok ne stignu vatrogasci. Ako se svjesno pridr`avate ovih mjera smawuje se mogu}nost nastajawa po`ara, a kada po`ar i nastane smawuje se {teta koju po`ar izaziva. [ta treba znati o ga{ewu vatre? Tri elementa potrebna su za nastajawe vatre: goriva materija, kiseonik i toplota. Odstrawewe bilo koja od tri pomenuta elementa zaustavqa po`ar. Gorivu materiju je te{ko odmah odstraniti, te se pristupa zaustavqawu ukidawem kiseonika ili smawivawem okolne toplote. Pri ga{ewu po`ara naro~ito je bitno znati {ta se sa ~ime gasi. Prah je univerzalno sredstvo za ga{ewe gotovo svih gorivih stvari. Vodom se gase gorive materije koje gore `arom, a pjenom koje gore `arom i zapaqive te~nosti i materije koje gore samo na povr{ini. Ugqen-dioksidom mogu se ugasiti zapaqive te~nosti, kao i mawe koli~ine krutih materija u ograni~enim prostorima. Gas kao i zapaqeni metali mogu se gasiti samo prahom. Priru~no sredstvo za ga{ewe po`ara koji voda ne mo`e ugasiti jeste pokva{ena tkanina dovoqno velika, kojom se zaustavqa dovod kiseonika. Broj vatrogasne slu`be je 123. Q.V.


16

HRONIKA

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.

PREVENTIVNO MEDICINSKA ZA[TITA 3

VRSTA VODE PO PORIJEKLU Pi{e: PRIM. POPOVI] DR DRAGAN SPECIJALISTA EPIDEMIOLOG

U principu koli~ina vode, u toku poznatih geolo{kih perioda, ostala je prakti~no ista, bez obzira {to se u prirodi odvijaju hemijske reakcije pri kojima se voda trajno vezuje, jer istovremeno u prirodi teku i obratne reakcije koje ovaj gubitak nadokna|uju. Voda isparava sa vodenih povr{ina, sa kopna i biqaka i u obliku vodene pare, di`u}i se u atmosferu, stvara oblake, koji se u zavisnosti od temperature kondenzuju i vra}aju vodu na zemqu u obliku padavina kao ki{a, snijeg, led, rosa ili iwe. Voda, ovako dospjela na zemqu, jednim dijelom ponovo isparava, drugim dijelom ponire u zemqu, a ostalim dijelom se kre}e po povr{ini zemqe dok ne dospije do rijeka, jezera i mora, odakle tako|e u znatnoj mjeri isparava. Ova pojava - isparavawe vode, weno kondenzovawe i vra}awe u vidu atmosferskih padavina, kretawe po zemqinoj povr{ini i kroz tle i ponovo isparewe, neprekidno se obavqa i naziva se kru`ni tok vode u prirodi. Zato govorimo o: - atmosferskoj vodi, - povr{inskim vodama, - podzemnim vodama. Atmosferska voda u vidu padavina dospijeva na povr{inu zemqe, ali nije pouzdana za upotrebu, jer prolaskom kroz ni`e prizemne slojeve atmosfere mo`e se zagaditi raznim hemijskim isparewima, pra{inom, ~a|i, naro~ito iznad industrijskih zona, a dolaskom na povr{inu, zavisno od ~isto}e tla, mo`e se i mikrobiolo{ki zagaditi. Ova voda spada u red vrlo mekih voda, jer na svom putu ne dolazi u kontakt sa mineralnim materijama koje, rastvorene u vodi, daju vodi tvrdo}u. Ove vode se naj~e{}e koriste u kra{kim krajevima, ali se prije upotrebe moraju podvrgnuti re`imu popravke vode. Ina~e, u higijenskom pogledu ove vode su dobre za pi}e, ali je, naro~ito zbog wene meko}e, bqutavog ukusa. Povr{inska voda je ona koja te~e ili le`i na povr{ini tla (potoci, rijeke, prirodna ili vje{ta~ka jezera, more). Ove vode nastaju od atmosferskih voda, jednim dijelom od onih koje direktno padnu na povr{inu, a drugim koje se u wu sliju sa povr{ine tla. Ove vode u principu smatramo kontaminiranim, jer je kontakt sa zamqi{tem i zaga|iva~ima na woj uvijek realno mogu}. Stoga, ove vode imaju mineralni sastav koji zavisi od sastava tla, a organski sastav ovih voda odgovara sastavu i karakteru ispu{tenih kanalskih voda. Zato su ove vode obavezno mutne, vidno prqave, a ~esto i neprijatnog mirisa. Danas, s obzirom na ograni~ene zalihe podzemnih voda, povr{inske vode se sve vi{e koriste za pi}e uz prethodnu popravku kvaliteta. Podzemne vode nastaju od padavina i vode iz povr{inskih vodenih tokova koja prodire kroz porozna zemqi{ta, dolazi do vodonepropustqivog sloja gline i iznad wega obrazuju vodonosni sloj maweg ili ve}eg kapaciteta. ^esto se, idu}i od povr{ine tla u dubinu, naizmjeni~no re|aju propusni i nepropusni slojevi, tako da na nekim mjestima mogu postojati dva ili vi{e vodonosnih slojeva jedan ispod drugog, koji su me|usobno razdvojeni vodonepropusnim slojevima. Voda iz ovih slojeva je boqeg kvaliteta, sigurnija, ne muti se, stalne je temperature, ne presu{uju u vrijeme su{a, pa ovu vodu treba koristiti. Va`no je napomenuti da postoji stalno, lagano kretawe slojeva podzemnih voda, zavisno od konfiguracije slojeva zamqe. Ove vode se uglavnom kre}u u pravcu sa velikim povr{inskim vodama. Po{to je ovo kretawe veoma sporo i du`e vremena ostaju u prisnom kontaktu sa raznim mineralnim materijama, od kojih jedan dio rastvara i nosi sa sobom, pa postaje mawe ili vi{e mineralizovana. Ako se na taj na~in oboga}uje solima kalcijuma i magnezijuma, dobija karakter tvrdih voda. Kada se podzemna voda nalazi pod uve}anim hidrostatskim pritiskom izme|u dva nepropusna sloja govorimo o dubinskoj arte{koj vodi, koja, kada se bu{ewem do we do|e, spontano izbija na povr{inu.

PROMOVISAN PRVI BROJ ^ASOPISA STUDENATA SLOBOMIR P UNIVERZITETA

STUDENTSKI MOST

vih dana u Bijeqini je promovisan prvi studentski ~asopis "Studentski most", ~ija su ciqna grupa, kako reko{e Jelena Juro{evi} i Goran Stevi}, urednici ovog ~asopisa, studentska i sredwo{kolska omladina u Bijeqini - @elimo da budemo svojevrsna spona izme|u sredwo{kolaca i studenata i da mladima omogu}imo uspje{nu saradwu sa uspje{nim firmama u RS i BiH. Prvi broj ~asopisa od{tampan je uz podr{ku Slobomir P univeriteta, ali mi sadr`aj ovog ~asopisa `elimo da pro{irimo i da o aktuelnim problemima studentske omladine pi{u i studenti Pedago{kog, Ekonomskog, Pravnog, Fakulteta za spoqnu trgovinu, studenti "Sinergije" i drugih univerziteta i fakulteta. Razmi{qamo i o regionalnoj saradwi, jer Slobomir P univer-

O

dine Pravnog fakulteta na Slobomir P univerzitetu. Opredjeqewe mladih ured-

LABUDOVA JEZERA

a malom vje{ta~kom jezeru, koje je nastalo nakon eksploatacije {qunka kod asfaltne baze preduze}a AD "Bijeqina put", ovaj par labudova nedavno je u svoju redovnu plove}u {etwu izveo i petoro malih labudova. Bila je to gotovo prava senzacija za ribolovce i sve one koji su prolazili pored ove vodene povr{ine, kada su ih prvi put ugledali. Prilikom obilaska i fotografisawa ponosnih labudova i wihovog podmlatka, primijetili smo i veliki broj divqih pataka. Me|utim, primijetili smo i to da se jo{ uvijek na obale ovog vje{ta~kog jezera odla`u velike koli~ine ~vrstog

N

zitet ima svoje odjeqewe i u Doboju, ka`e Jelena Juro{evi}, studentkiwa druge go-

nika je da u novom studentskom glasilu afirmi{u i objave sve ono {to je korisno za mlade, u smislu br`eg zapo{qavawa, pro{irivawa obrazovnih i intelektualnih vidika mladih. ^asopis "Studentski most" od{tampan je u 3000 primjeraka, a procjene su da na podru~ju Bijeqine trenutno studira oko 5.000 mladih. ^asopis }e biti distribuiran u sve prostore u kojima se okupqaju mladi. - U prvom broju na{eg ~asopisa objavili smo tekst o tome kako mladi da napi{u svoj CV i da se predstave potencijalnim poslodavcima. Imamo zanimqive rubrike o `ivotu i uspjesima studentske omladine i na{a namjera je da "Studentski most" iz broja u broj bude sve kvalitetniji i raznovrsniji, ka`e za ,,Semberske novine’’ Jelena Juro{evi}. E.S.N.

otpada. Evo i povoda ekolo{kim udru`ewima za pokretawe velike akcije na ure|ewu obala i na za{titi ovog malog prirodnog rezervata. Umjesto na gradskim trgovima i u galerijskim prostorima, gdje obi~no organizuju svoje promocije, bijeqinski

ekolozi bi mogli na obalama ovakvih vodenih povr{ina da uz pomo} drugih qubiteqa prirode izgrade {etali{ta, trim staze i prostor za du`i boravak u prirodi. Uz to bi imali i obavezu da vode brigu o labudovima koji su postali pravi ukras ovog jezera.

Labudica sa svojih petoro mladih novi je ukras i etno sela ,,Stani{i}i. Kako ka`u u etno selu, od kako imaju labudove, tek su se prvi put izlegli mladi. Rijetko koji posjetilac da ih ne zapazi, ali najvi{e pliE.S.N. jene dje~iju pa`wu.


OBRAZOVAWE / ZDRAVSTVO

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.

QETNA [KOLA ZA ROMSKU DJECU

NEMAJU PREDZNAWE, ALI SVAKE GODINE SU PSIHI^KI SPREMNIJI ZA [KOLU Qetna {kola, koja je po~ela u ponedjeqak, 22. juna u O[ ,,Jovan Du~i}’’ odvija se u vidu pripremne nastave ~iji je ciq opismewavawe romske djece, wihova priprema i ukqu~ivawe u redovno {kolovawe. Projekat }e biti realizovan kroz niz aktivnosti tokom narednih osam sedmica koje }e ovoj djeci pomo}i da se prije po~etka {kolske godine upoznaju sa {kolskim okru`ewem i steknu osnovna znawa iz srpskog jezika i matematike. [kolski ~asovi po~iwu u devet ~asova, podu~ava ih dvoje u~iteqa, jedan asistent i tri mlade asistentkiwe-volonterke...

rupa djece se oko osam sati ujutro okupila ispred Romskog omladinskog kulturnog centra, odakle su zajedno sa asistentima Mujom i Begzadom, preko Bogdanovi}a placa (gdje im se pridru`ilo jo{ jedan broj djece sa asistentkiwom Fatimom), krenuli prema {koli u koloni dvoje po dvoje. Ovako }e tokom trajawa qetne {kole mali{ani svakodnevo pje{a~iti, a wihovi asistenti }e ih upoznati sa pravilima pona{awa pje{aka u saobra}aju. -P Po~ela je qetna {kola za 25 romske djece koja su se u aprilskom upisnom roku upisala u prvi razred osnovne {kole. [kola traje osam sedmica i zavr{i}e polovinom avgusta, izjavio je Dragan Jokovi}, projekt-menaxer Udru`ewa gra|ana ,,Otaharin’’ Bijeqina istakav{i da je ove godine upisan ve}i broj djece nego {to je bio slu~aj ranijih godina. Jokovi} je podsjetio da romska djeca nemaju pristup pred{kolskom obrazovawu, te da program qetne {kole ovim {estogodi{wacima omogu}ava elementarne pripreme za redovno {kolovawe napomiwu}i da }e im poku{ati pribli`iti srpski jezik koji je za wih strani jezik. -M Mogu vam re}i da svake godine dolaze djeca koja su psihi~ki sve spremnija za {kolu. Ne mogu re}i da imaju neko predznawe, ali psihi~ki su spremniji od ranijih generacija romske

G

djece. Vjerovatno je razlog tome taj {to ve} imaju bra}u ili sestre koji idu u {kolu, ili nekog wima bliskog u romskoj zajednici, ka`e \ur|ija Maksimovi}, u~iteqica koja ve} nekoliko godina radi na ovom projektu. U~iteqi i asistenti prvog dana mali{ane u~e kako da dr`e olovku u ruci, a zatim, korak po korak, savladavaju razna znawa i vje{tine. U~e matema-

tiku i srpski jezik, a kroz razne radionice u~e o higijeni, kao i o kulturi pona{awa kako bi se {to lak{e uklopili u {kolski sistem. U~iteq defektolog, Ranko Ranki} nagla{ava koliko je neophodno imati puno qubavi i razumijevawa za svu djecu, a onaj ko to nema, taj ,,s djecom ne mo`e ni da radi’’. -R Radimo na implementaciji Plana akcije obrazovawa Roma i nacionalnih mawina koji je donesen 2004. godine na nivou BiH. Jedna od tih projektnih aktivnosti iz Plana akcije je i qetna {kola koja ima za ciq da se romska djeca adaptiraju, da se upoznaju sa elementarnim pravima i obavezama, da upoznaju u~iteqe, {kolu, u~ionicu, {kolsko dvori{te i sportsku salu, ka`e Ranki} isti~u}i zna~aj socijalizacije za daqe u~ewe i {kolovawe kako bi bili ravnopravni gra|ani sredine u kojoj `ive. Program qetne {kole finansira wema~ka fondacija ,,U~enici poma`u `ivot’’, a u Udru`ewu ,,Otaharin’’ o~ekuju pomo} i Ministarstva za prosvetu i kulturu RS. U {kolskoj 2009/2010. godini, od prvog do devetog razreda, nastavu }e redovno poha|ati oko 120-oro romske djece koja su raspore|ena, prema mjestu stanovawa, u {kole ,,Jovan Du~i}’’, ,,Knez Ivo od Semberije’’ i ,,Sveti M.R. Sava’’ u Bijeqini.

17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU, A @ELE DA PITAJU

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran, ginekolog - aku{er

NEPLODNOST I ASISTIRANA HUMANA REPRODUKCIJA Pod terminom neplodnosti podrazumijevamo pojavu kada kod nekog bra~nog para za godinu dana redovnih polnih odnosa, bez kori{}ewa kontraceptivnih sredstava ne do|e do za~e}a. Na mogu}nost plodnosti i za~e}a uti~u ~etiri faktora: -` `ivotna dob `ene -` `ivotna dob mu{karca -u u~estalost odnosa -ttrajawe odnosa Maksimalna mogu}nost ostvarewa plodnosti kod `ena je oko 24. godine, a onda polako opada, naro~ito poslije 30. godine. Sli~no ovome, maksimalna mogu}nost ostvarewa plodnosti kod mu{karaca je od 24 do 25 godine i do za~e}a dolazi kod 75 odsto u roku mawem od {est mjeseci. Ako je `ena starija od 40 godina, samo kod 22 odsto parova do|e do za~e}a. Prou~avawa jasno pokazuje da }e 25 odsto `ena ostati u drugom stawu tokom prvog mjeseca, 63 odsto tokom {est mjeseci, 75 odsto tokom devet, 80 procenata tokom godinu dana i 90 odsto tokom 18 mjeseci. Poslije toga, bez obzira na starost `ene ili mu`a, ili u~estalosti odnosa, sa sve ve}im protokom vremena opada mogu}nost za~e}a i skoro je izvjesno da je tada u pitawu neki drugi medicinski uzrok. Prema tome, mo`e se predvidjeti mogu}nost za~e}a kod mladog bra~nog para i ona zavisi od gore navedenih faktora, a sve pod uticajem razli~itih fizi~kih, psiholo{kih, ili psiholo{ko-m medicinskih ~inilaca. Razli~ite studije pokazuju da }e najmawe 10 procenata neplodnih parova imati koristi od ovog pristupa. Upotreba razli~itih lijekova za stimulaciju ovulacije, postupci kod hormonalnog deficita `utog tijela, terapije kod imunolo{ke nekompatibilnosti, pove}ana primjena vje{ta~ke inseminacije i usavr{ene dijagnosti~ke tehnike, doprinose uspje{nosti za~e}a. Inseminacija se mo`e obaviti uzmimawem sjemena supruga, koje se ubacuje specijalnim katetetorom u grli} materice ili direktno u matericu. Ukoliko je iz bilo kojih razloga sjeme mu`a odba~eno kao nekvalitetno za oplodwu, onda se uzima sjeme davaoca. Sjeme davaoca mo`e biti svje`e ili konzervirano iz banke sperme. Vje{ta~ko oplo|ewe sjemenom mu`a (A.I.H.) vr{i se: -U U slu~aju malog broja vitalnih i dobro pokretqivih spermatozoida, a lije~ewem se nije mogao taj broj popraviti (sjeme se ubacuje ili u grli} ili direktno u unutra{wost tijela materice). -U Ukoliko je sjeme mu`a dobro, a kiselost vagine, ili neki drugi vaginalni faktori smetaju, onda se specijalnim kateterom sjeme ubacuje ili u grli} ili u unutra{wost tijela materice. -A Ako su i vaginalni faktor i sperma mu`a dobri, a postoji mogu}nost da je cervikalni faktor prepreka za plodnost, onda se sjeme mu`a kateterom ubacuje direktno u matericu. -U Ukoliko je sve skupa dobro, a ne zna se {ta bi moglo biti prepreka plodnosti, onda se poku{a inseminacija da bi se jo{ na taj na~in na{lo odgovaraju}e rje{ewe za mogu}u oplodwu. Vje{ta~ko oplo|ewe sjemenom donatora-d davaoca (A.I.D.) vr{i se: -K Kad je sjeme supruga toliko biolo{ki lo{e da je nemogu}e da do|e do spontane oplodwe, makar se vr{ila i inseminacija. -K Kada sjeme mu`a mo`e biti dobro ali genetski optere}eno da postoji opasnost da se rodi dijete sa trajnim deformitetima. -Z Za izvo|ewe inseminacije sjemenom davaoca potrebno je pismena saglasnost oba supru`nika. Izvo|ewe insiminacije: Sjeme ne treba da bude starije od dva sata ako je uzeto svje`e. Neki qekari ga prvo centrifugiraju, pa zatim te~nost odstrane i samo dio centrifugiranog sjemena ubacuju specijalnim kateterom ({est ili osam) u grli} materice. Ubacivawe sjemena u unutra{wost tijela materice mo`e da izazove bolove usqed ja~ih kontrakcija materice. Jedan broj qekara savjetuje ubacivawe rastvora kortizona (50 mg) u unutra{wost materice, pa tek onda sjemena davaoca. Nakon intervencije `ena ostaje da le`i na le|ima najmawe pola sata u ordinaciji gdje je inseminacija izvr{ena. Inseminacija se vr{i tri puta za vrijeme jednog ciklusa: dan prije o~ekivane ovulacije, na dan kada se o~ekuje ovulacija i dan poslije o~ekivane ovulacije. Rade se poku{aji u pet do {est menstrualnih ciklusa, a ako ne do|e do za~e}a nakon toga, preporu~uje se neki drugi postupak.

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa mo`ete poslati elektronskim putem na adresu: semberske@spinter.net


18

PISMA ^ITALACA / OGLASI

,, I ,,SEMBERSKIM RU@I^ASTI KARTON

I sama priroda, ta vje~na dama Samari}anka, u svoje savr{enstvo je utkala u termin humanitosti, ili jo{ qep{e doma}e obja{wewe: ~ovje~nost, ~ovjekoqubivost, qubav prema bli`wem, ta rije~ kojoj treba dati sveto zna~ewe i mnogo vi{e prostora uz same skute milosrdne princeze. U ova smutna i te{ka vremena, kada su sve morlne norme u pepelu, a tamni oblaci brode nad na{im prostorima, ova je rije~ (humanost), nikada nije imala vi{e smisla i potrebe (na`alost)! Du{ko Radovi}, za koga R{umovi} re~e:,,Ni vi{e du{e kao {to je imao Du{ko, a ni rada kao {to je Radovi}’’. I poru~i:,,Provjerite da li ste dobar ~ovjek, pomozite onima koji vam to ne mogu vratiti!’’ Bi}u neskroman, ali moram zbog ozbiqnosti prijedloga za otvarawe rubrike ,,Humanost na djelu’’, recimo, ili pod nekim drugim nazivom koji bi obra|ivao tu problematiku. S obzirom na to, da sam za svoj humanitarni rad dobio zna~ajna priznawa, uzeo sam sebi za pravo da vam to predlo`im.

Sekretar Crvenog krsta \oko Mihajlovi}, usu|ujem se da dam kvalifikaciju, pravi ~ovjek na pravom mjestu, bi imao dovoqno materijala da popuni tu rubriku. Uostalom, potreba je mnogo, a i na~ina da se pomogne onima kojima je pomo} potrebna. Moje kom{ije Vukovi}i, Zora i Drago, su prepoznali problem, ponudili pomo} i pomogli (priroda problema u ovom slu~aju nije bitna), a sve to bez ikakvog interesa, ucjene i poni`ewa. To je pravi ~in humanitosti! Pa zar i lijepa rije~, upu}ena onima koji su je `eqeli, nije humano djelo? Veliki Sadi je rekao:,,O ti, koji ne razumije{ nevoqu drugih, dostojan nisi imena.’’ Za|imo, samo, po na{im kancelarijama tra`e}i jednu najbanalniju potvrdu, pa }emo se uvjeriti da je poput materijala sa najve}om ,,specifi~nom te`wom’’. Tu ve} sre}emo dvije kategorije slu`benika:oni kod kojih ~ekate satima u redu da bi vam, ne prezaju}i ni od upotrebe uvredqivih rije~i, kojima, obi~no lije~e svoju nervo-

zu ili pokazuju}i svoju superiornost, vam saop{tavaju da to nije predmet za wih, ili vrijeme je za pauzu, a naj~e{}e da do|e{ sutra, no, na sre}u, wih je mawi broj, a ova druga kategorija zaslu`uje vi{e pa`we i prostora, pa bi u nekom od narednih brojeva jedna reporta`a moglo biti samo wima posve}eno. Za wih je dodjela ru`i~astog kartona, a jedan dodjequjem i za va{u ku}u. Kao prvo za prostor ustupqen najmla|im, a drugo zbog divnog gesta u va{oj ku}i, gdje sam se na{ao nekim poslom, ali sam djelovao prili~no zbuweno i izgubqeno. Primjetiv{i to djevojka, novinarka va{e ku}e, nasmijana i prijatne spoqa{nosti pozvala me je u kancelariju, maksimalno se trude}i da mi pomogne da rije{imo ,,problem’’. U{li smo u jo{ nekoliko kancelarija i svuda prijatan prijem. Tu ne mo`e, a da ti se ne otme pomisao: ,,Kako bi `ivot bio qep{i kada bi svako svoj posao obavqao na ovakav na~in!’’ Bogdan Borov~anin

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000-735 U Bijeqini, dana 17. 06. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN09-000-735, po zahtjevu MUHAMEDA TRBI]A, sina Ibrahim iz Tuzle, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. 1. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~.br. 767 u naravi wiva 1. klase povr{ine 3063 m2, upisane u Pl.6029 K.O. Bijeqina II. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 6029 K.O. Bijeqina II upisan je Muhamed Trbi} sin Ibrahima iz Tuzle sa 1/1. 2. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. br. 15 u naravi wiva 2. klase i wiva 3. klase ukupne povr{ine 8529 m2, upisane u Pl. 6030 K.O. Bijeqina II. Po podacima katastarske evidencije kao posjednici u Pl. 6030 K.O. Bijeqina II upisani su Muhamen Trbi} sin Ibrahima iz Tuzle i Emira Fichna k}i Ibrahima iz Bijeqine sa dijelovima od po 1/14 i Amir Trbi} sin Ibrahima iz Bijeqine, Munevera Bekti} k}i Ibrahima iz Sarajeva, Mubera Selimovi} k}i Ibrahima iz Bijeqine i Fatima Topal k}i Ibrahima iz Sarajeva sa dijelovima od po 3/14. 3. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. br. 395 u naravi wiva 1. klase povr{ine 7780 m2, upisane u Pl. 821 K.O. Bijeqina Selo. Po podacima katastarske evidencije kao posjednici u Pl. 821 K.O. Bijeqina Selo upisani su Muhamed Trbi} sin Ibrahima iz Tuzle i Emira Fichna k}i Ibrahima iz Bijeqine sa dijelovima od po 1/14 i Amir Trbi} sin Ibrahima iz Bijeqine, Munevera Bekti} k}i Ibrahima iz Sarajeva, Mubera Selimovi} k}i Ibrahima iz Bijeqine i Fatima Topal k}i Ibrahima iz Sarajeva sa dijelovima od po 3/14. 4. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nok-

wi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. br. 794/1 u naravi {uma 2. klase povr{ine 3512 m2 i 794/2 u naravi wiva 6. klase povr{ine 2248 m2, upisane u Pl. 820 K.O. Bijeqina Selo. Po podacima katastarske evidencije kao posjednici u Pl. 820 K.O. Bijeqina Selo upisani su Fadil Trbi} sin Mustafe iz Bijeqine, Hajrija Trbi} k}i Omera iz Bijeqine, Faketa Trbi} k}i Mustafe iz Jawe, Mensura Trbi} k}i Mustafe iz Bijeqine, Zijada Trbi} k}i Mustafe iz Bijeqine, Zumreta Trbi} k}i Mustafe iz Bijeqine, Adil Trbi} sin Mehe iz Bijeqine sa dijelovima od po 14/112 i Amir Trbi} sin Ibrahima iz Bijeqine, Munevera Bekti} k}i Ibrahima iz Sarajeva, Mubera Selimovi} k}i Ibrahima iz Bijeqine i Fatima Topal k}i Ibrahima iz Sarajeva sa dijelovima od po 3/112 i Muhameda Trbi} sin Ibrahima iz Tuzle i Emira Fichna k}i Ibrahima iz Bijeqine sa dijelovima od po 1/112. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000-579 U Bijeqini, dana 11. 06. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-579, po zahtjevu TATJANE TOJI] k}eri ]ire iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. br. 2082/2 u naravi vo}wak 4. klase povr{ine 1420 m2 i {uma 4. klase povr{ine 255 m2, upisane u Pl. 1148 K.O. Zagoni. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 1148 K.O. Zagoni upisana je Tatjana Toji} sa 1/1. Pravo na upis prava svojine u postupku uspostave novog zemqi{nokwi`npg ulo{ka stekla je Tatjana Toji} k}i ]ire iz Bijeqine sa 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.

Bosna i Hercegovina Republika Srpska OSNOVNI SUD U BIJEQINI Zemqi{nokwi`na kancelarija Broj: 080 - 0- DN - 09 - 000-016 U Bijeqini, dana 15. 06. 2009. god. Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini NAJAVQUJE USPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-016, po zahtjev RAJE KOJI]A sina Qubi{e iz Doweg Crwelova, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni ulo`ak ozna~ene su kao k.~. br. 6155 u naravi wiva 2. klase povr{ine 8385 m2, upisane u Pl. 2103 K.O. Crwelovo Dowe. Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 2103 K.O. Crwelovo Dowe upisan je Rajo Koji} sin Qubi{e iz Doweg Crwelova sa 1/1. Pravo na upis prava svojine u postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka stekao je Rajo Koji} sin Qubi{e iz Doweg Crwelova sa 1/1. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to doka`u potrebnom dokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka. Lica koja doka`u da pola`u odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produ`ewe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni ulo`ak }e biti uspostavqen, na osnovu ranije prilo`ene dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ Bijeqina.


HRONIKA / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009. TRI DECENIJE SEMBERSKIH NOVINA Pi{e: TODOR NIKOLI]

Ovako je po~elo Ove godine navr{avaju se tri decenije od izlaska prvog broja na{eg lista. Tim povodom }emo, do kraja godine, na stranicama ,,Semberskih novina’’ objavqivati, po na{em izboru, tekstove koji su u proteklom periodu ugledali svjetlost dana u lokalnoj novini koja se odr`ala pune tri decenije, {to je svakako vrijedan jubilej. Prvi broj ,,Semberskih novina’’ na{ao se u rukama ~italaca 20. oktobra 1980. godine, kao probno izdawe, a svoj redovni `ivot novina je po~ela 1. januara 1981. godine, izlaze}i dva puta mjese~no. Autori tekstova u prvom broju ,,Semberskih novina’’ bili su Panto S. Sekuli}, Petar Ili}, Halid Rifatbegovi}, @arko Simi}, Todor Nikoli}, Jusuf Trbi}, Milovan Blagojevi}, Dobrivoje Tuki}, Slavka Radlovi}, Panto I. Sekuli}, Slobodan Petrovi}, Slobodan @ivanovi}, Mustafa @deri} i Braco H. Omerovi}, koji je ujedno bio i prvi fotoreporter. Na po~etku ovog serijala objavqujemo uvodnik uz prvi broj koji nije samo svjedo~anstvo o tome kako su svoje bitisawe po~ele ,,Semberske novine’’, ve} svjedo~i i o tada{wem vremenu, politi~kim i ekonomskim okolnostima.

ANGA@OVANO I NEPOSREDNO Pred vama je informativni list na{eg kraja ,,Semberske novine", prvi broj, a mo`da, prvi i posqedwi. Da li }e na{a op{tina imati infomativni list, zavisi}e od javne rasprave koju }e voditi radni qudi i gra|ani. Pred vama je, dragi ~itaoci, da date svoju rije~: da li na{oj op{tini treba informativni list koji bi bio, otprilike, ovakvog sad`aja i oblika, {ta treba da pi{e i kako, kako da se zove? Sekretarijat Sekcije za informativnu djelatnost Op{tinske konferencije SSRN Bijeqina, uz pomo} jednog broja entuzijasta, pripremio je ovaj broj da bi radni qudi i gra|ani imali jasniju sliku o izgledu wihovog budu}eg glasila. Sigurno je da ovo nije krajwi domet, u uslovima na{eg dinami~nog i sadr`ajnog sveukupnog `ivota mogu}e je imati osjetno sadr`ajniji i sveobuhvatniji informativni list. Nadajmo se da }e tako i biti. List bi svoje anga`ovawe usmjerio u pravcu ostvarivawa programskih zadataka naj{ireg organizovanog fronta - Socijalisti~kog saveza radnog naroda sa Savezom komunista na ~elu. Wegov zadatak bio bi da podsti~e sprovo|ewe dogovorene politike, s posebnim akcentom na to, kako se ona ostvaruje u osnovnoj organizaciji udru`enog rada i mjesnoj zajednici. Polaze}i od na~ela Ustava, Zakona o udru`enom radu , Sedmog kongresa SK BiH i Jedanaestog kongresa SKJ, te`e}i da doprinese razvoju svijesti o daqem unapre|ewu dru{tveno-ekonomskih odnosa, usavr{avawu delegatskog sistema, sprovo|ewu Titove inicijative o kolektivnom radu i odgovornosti, u funkciji ja~awa politi~kog sistema socijalisti~kog samoupravqawa, demokratizaciji dru{tvenog `ivota i uticaju radnog ~ovjeka u svim fazama delegatskog odlu~ivawa. Kada list bude redovno izlazio, predvi|eno je da to bude petnaestodnevno, pred wim }e biti zadatak da usavr{ava pristup temama, wihovom izboru i obradi. Svi koji budu pisali za list mora}e unositi vi{e stvarala~kog, anga`ovano tretirati pitawa i probleme iz neposrednog `ivota. List }e morati neposredno da se obra}a javnosti i izra`ava mi{qewe radnih qudi i gra|ana , tako uti~u}i djelotvorno na sredinu u kojoj }e `ivjeti. Ako javna rasprava poka`e da na{oj sredini treba ovakav list , najvjerovatnije }ete sqede}i broj imati u rukama negdje oko novogodi{wih praznika, a idu}e godine svakih 15 dana. ,,S. novine’’, godina I, broj 1, Bijeqina, 20. oktobar 1980. godine)

19

Ul. Svetog Save br. 86 Bijeljina TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

NOVO BIJEQINA KU]E 1.KNEZ IVO OD SEMBERIJE Ku}a 9x12 (prizeme, visoko potkrovqe), c.grijawe + pom. zgrada 15x5 (dvosoban stan sa gara`om), Na placu od 500 m2 (ogra|eno) CIJENA: 125.000 KM 2.LAZE KOSTI]A Ku}a 10x7 (prizemqe, sprat) Odmah useqiva, + pom. objekat Na placu od 230 m2 CIJENA: 75.000 KM 3.HERCEGOVA^KA Ku}a 13x8,50 (podrum, prizemqe, visoko potkrovqe) Nova gradwa, kompletno opremqena, Na placu od 463 m2 CIJENA: 150.000 KM

BIJEQINA STANOVI 1.KRAQA DRAGUTINA Stan P=73 m2, IV sprat. + gara`a 6x3 CIJENA: 61.000 KM 2.BORISA PASTERNIKA Stan jednosoban P=27 m2, I sprat, nov, odmah useqiv CIJENA: 1.450 KM/m2 3.CARA URO[A Stan P=40 m2, nov odmah useqiv, prizemqe CIJENA: 1.300 KM/m2

POSLOVNI PROSTORI 1.PAVLOVI]A PUT Poslovno stambeni objekat (200 m2 poslovnog i 100 m2 stambenog prostora) U funkciji, sve dozvole, Na placu od 3800 m2 CIJENA: 395.000 KM

PLACEVI 1.RAJE BANI^I]A Poqoprivredno zemqiste P=6000 m2 CIJENA: 13.500 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA 1.PATKOVA^A Ku}a 13x11 (prizemqe, visoko potkrovqe), c.grijawe + gara`a, nova gradwa, odmah useqiva, Na placu od 500 m2 CIJENA:110.000 KM

2.DVOROVI Ku}a 9x7, prizemna, nova gradwa + spratni pom. objekat (stan, radionica) + ostali pomo}ni objekti Na placu od 1430 m2 CIJENA: 85.000 KM

EKSTRA POVOQNO

3.IVE ANDRI]A Stan P=68 m2, I sprat, ekstra izvedba + klima, eta`no (podno) grijawe, CIJENA: 105.000 KM 95.000 KM 4.LAZE KOSTI]A Stan P=43,50 m2, I sprat, CIJENA: 1.150 KM/m2 1.100 KM/m2

BIJEQINA - KU]E

BIJEQINA LOKALI

1.NIKOLE SPASOJEVI]A 2 ku}e, + qetna kuhiwa, Na placu od 750 m2 CIJENA: 140.000 KM 120.000 KM 2.BORISA PASTERNIKA Ku}a 8x9 (podrum, prizemqe, sprat) Nova ku}a, na placu od 230 m2 CIJENA: 190.000 KM 170.000 KM 3.PANTELINSKA Ku}a 12,80x10,5 (podrum, prizemqe, sprat, potkrovqe) Na placu od 480 m2 CIJENA: 125.000 KM 120.000 KM 4.LAZE KOSTI]A Ku}a 10x9 (prizemqe, visoko potkrovqe) + qetna kuhiwa 10x5 Na placu od 620 m2 CIJENA: 150.000 KM 140.000 KM 5.MAJEVI^KA Ku}a 9x8, prizemna, nova, nedovr{ena + starija ku}a, Na placu od 358 m2 CIJENA: 90.000 KM 85.000 KM 6.SOKOLSKA Ku}a ukupne stambene povr{ine 150 m2 (dupleks) + qetna kuhiwa, Na placu od 400 m2 CIJENA: 110.000 KM 90.000 KM

1.VIDOVDANSKA Lokal P=26 m2, prizemqe, CIJENA: 2.000 KM/m2 1.400 KM/m2 2.TRG \ENERALA DRA@E Lokal P=68 m2, u funkciji, ekstra lokacija, CIJENA: po dogovoru

BIJEQINA STANOVI 1. @RTAVA JADOVNOG Stan P=49,5 m2, I sprat, nov, odmah useqiv, CIJENA: 1.600 KM/m2 1.400 KM/m2 2.@RTAVA JADOVNOG Stan P=56,5 m2, I sprat, nov, odmah useqiv, CIJENA: 1.600 KM/m2 1.400 KM/m2

PLACEVI 1. TRWACI Zemqi{te P=11.000 m2 (uz magistralni put BN-Ra~a) Mogu}a parcelacija, dozvoqena gradwa CIJENA: 10 KM/m2 8 KM/m2 2.PAVLOVI]A MOST - Drina Parcela P=10.000 m2 CIJENA: 60.000 KM 50.000 KM 3.PAVLOVI]A MOST Plac P=500 m2, + temeqi 9x6 CIJENA: 26.000 KM 24.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA 1.BALATUN Ku}a P=40 m2,prizemna + pom.objekat P=47 m2, na placu od 440 m2 + vo}wak P=976 m2 + obradivo zemqi{te P=2005 m2 CIJENA: 25.000 KM 18.500 KM

OSTALA MJESTA 1. SIMIN HAN Ku}a 10x11,50 (prizemqe, sprat, visoko potkrovqe) Prazna, useqiva + pomo}ni objekti (gara`a, su{nica...) Na placu od 1000 m2 (na gl. putu) CIJENA: 160.000 KM 140.000 KM

A.D. VODOVOD I KANALIZACIJA Hajduk Stanka br. 20, Bijeqina 76000, Tel. +387-555-2226-4460, Faks +387-555-2 210-7751, E-maill: office@bnvodovod.com

VODA JE @IVOT Blagovremenim pla}awem Va{ih ra~una obezbje|ujete kvalitetno vodosnabdijevawe i zdravu vodu za pi}e!

Va{ AD ,,Vodovod i kanalizacija” Bijeqina


20

^ITUQE / OGLASI

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.

Dana 28. juna 2009. godine navr{ava se pet tu`nih godina kako nije sa nama na{ najmiliji

Dana 26. juna 2009. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{eg dragog supruga oca, brata strica, djevera, ujaka, kuma, ro|aka...

NELA MIQANOVI] 06.07.1996-006.07.2009. S ponosom i qubavqu ~uvamo uspomenu na tebe.

Tvoji: MILO[, TAMARA i \OR\E Mila na{a

MILENKO @IVI] -D DUGI iz G. Crwelova Najdra`i, ka`u da vrijeme lije~i sve rane, ali na{ bol za tobom je vje~an i nikada te ne}emo zaboraviti. Budi na{a najsjajnija zvijezda na nebu i daj nam snage da `ivimo bez tebe. Ne postoje rije~i da ka`emo koliko nam nedostaje{.

S qubavqu otac MOMIR, majka MILA, sestre SLAVENKA, MILENKA i MLADENKA, zetovi RADENKO i LUKA i sestri~ina NATA[A Dana 27. 06.2009. navr{ava se sedam dana od iznenadne smrti na{e drage

VIDOVI] (Mihajila) SAVO dr. primarijus 1933-22007. Vje~no zahvalni za sve {to si u~inio za `ivota. Supruga ADA, sin URO[, k}i NATA[A, bra}a NE\O i DRAGO, sestra MILKA, snaja GOJA i unu~ad Tra`im ~ovjeka za brak, starosti od 65 do 70 godina. Obezbije|en stan u Velikoj Obarskoj. Molim bez SMS poruka. ! 066/175-407

^uvala bih djecu ili stariju osobu u Bijeqini. !: 055/204-668

Izdajem namje{ten stan u centru Bijeqine (zgrada Welting). !:065/582-647

NELA MAKI] MIQANOVI] 06.07.1996-0 06.07.2009. Nosimo te u du{i, s nama `ivi Tvoja mladost, a na{a vje~na tuga

Povoqno iznajmqujem apartmane u Tivtu, kod hotela ,Palma’’, izlaz iz dvori{ta na pla`u. !: +38232674450, +38267242676

Tvoji mama i tata Prodajem ku}u sa centralnim grijawem, dvori{tem i gara`om. Cijena po dogovoru. ! 055/209-11 33

Prodajem dje~iji krevetac sa du{ekom u odli~nom stawu, dvoja dje~ija kolica, bebi sjedi{te za auto, dje~iju {etalicu, bebi quqa{ku, sve veoma povoqno 6 70-7 7 51 ! 065-6

IZ MATI^NOG Prodajem polovnu frezu, cijena 550 KM. !: 066/175-4407

NE\EQKE (JANKOVI]) PRTVAR 1946-22009. S qubavqu, po{tovawem i tugom ~uva}emo uspomenu na tebe. Tvoji: suprug SPASOJE, brat BORISLAV, sestre \UR\A i DRAGICA te mnogobrojna rodbina i prijateqi

mali Usamqen mu{karac tra`i slobodnu `enu od 50 do 55 godina radi zajedni~kog dru`ewa, mogu} i brak. !: 055/207-642 Prodajem ku}u u Patkova~i veli~ine 8x8, 5000 m2 placa , struja, voda, telefon. Cijena 65.000,00 KM. !: 065/946-132 ***** Izdajem stan u privatnoj ku}i namje{ten u strogom centru grada (za mu{karca). Odvojen ulaz, kablovska TV, internet. !: 065/849-931, 055/206-351 ***** Prodajem povoqno autodi-

Izdajem sobe sa kupatilom i terasom , 300 m od mora u Igalu. Nova gradwa. !: 00382-67-814-847

oglasi

jelove, uglavnom nove, za auto ,,Zastava 101’’. !: 055/483-178 ***** Povoqno prodajem vikendicu pored rijeke Drine u Amajlijama. Cijena po dogovoru. !: 055/351-071, 00381-63-353631 ***** Izdajem apartmane i sobe na samoj obali mora sa privatnom pla`om, Herceg Novi, Bao{i}. !: 00382/31 374 083 00382/69 449 663 ***** Prodajem auto ,,pe`o 406 Hdi’’, prva registracija februar 2002. Prvi vlasnik.

!: 065/661-100 ***** Prodajem plac u Qeskovcu 730 m2, prilaz asfaltnim putem, u blizini prikqu~ci struje, vode i telefona. !: 055/250-274, 065/976-650 ***** Povoqno izdajem lokal u strogom centru Bijeqine 70 m2 cg, Ul. Gavrila Principa br. 15. Pogodno za kancelarije, predstavni{tva, ordinacije i sl. Prodajem pet dunuma {ume, udaqena od grada pet kilometara. !: 065/164-343, 055/201-665

UREDA

O D 1 7 . 0 6 . 2 0 0 9 . D O 2 4 . 0 6 . 2 0 0 9. g o d .

R O \ E N I OD 17.06.2009.DO 24.06.2009.GOD. Lazarevi} Kristina, k}i @arka i Brankice, Tomi} Sergej, sin Jovice i Vere, To{i} Sergej, sin Radana i Qiqane, Dragi} Goran i Zoran, sinovi @eqka i Qepojke, Tvrdi{i} Amer, sin Muhameda i Alise, Panti} Gordana, k}i Milana i Aleksandre, @i`ovi} Lana, k}i Mladena i Qubane, Krivi} Ajla, k}i Sabahudina i Sanele, Grada{~evi} Selma, k}i Ramiza i Almire, [erifovi} Mersiha, k}i Seada i Xevdane, Ivanovi} An|ela, k}i Goluba i Milijane, Jankovi} Helena, k}i Sini{e i Andrijane, Spasojevi} Jana, k}i Vojina i Vlatke, Bogdanovi} Emilija, k}i Radenka i Ane, Mitrovi} Milan, sin ]eke i Svetlane, Stojanovi} Marko, sin Nenada i Sla|ane, Blagojevi} Aleksandra, k}i Laze i Danice, Vuji} Milo{, sin Mileta i Aleksandre, Lazi} Bla{ko, sin Borka i Ru`ice, Todorovi} Sara, k}i Milenka i Sla|ane, Nuki} Helena, k}i Jasmina i Diane, Tri{i} Marta, k}i Aleksandra i Zorice, ^embi} Katarina, k}i Petra i Dragane.

V J E N ^ A N I OD 17.06.2009.DO 24.06.2009.GOD. Vu~i} Dragan i Santra~ Dijana, Hujdurovi} Asim i Sorlovi} Mirela, Cvijanovi} Dragan i Dragi} Dragana, \or|i} Miroslav i Kuli{i} Jadranka.

U M R L I OD 17.06.2009.DO 24.06.2009.GOD. Borislav Tula~, Rade Mudrini}, ro|. 1939, Radojka Cvijeti}, ro|. 1932, Danica Vuli}, ro|. 1932, Pero Pejkanovi}, ro|. 1946, Nenad Bo`i~kovi}, ro|. 1924, Dragan Lazi}, ro|. 1964, Joka Sari}, ro|. 1930, Vidosava Mla|en, ro|. 1951, Ruvejda Idi}, ro|. 1939, Mirko ]eha, ro|. 1936, Mehmedalija Begi}, ro|. 1939, Mile Daki}, ro|. 1936, Rizo Gani}, ro|. 1938, Gligor Stojanovi}, ro|. 1932, An|a Popovi}, ro|. 1942, Vesna Simi}, ro|. 1963, Jovanka Bogdanovi}, ro|. 1939, Qeposava Luki}, ro|. 1923. godine.


21

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.

Sport

Direktor 055 773 360 www.skalaradio.net

Marketing 055 771 520 skala@rstel.net

BIJEQINSKI SPORTISTI NA MEDITERANSKIM IGRAMA U PESKARI

BOKSERI I ODBOJKA[ICE

Bokseri Velibor Vidi} i Adnan Haxihajdi}, te odbojka{ice Olivera Petri~evi} i Sawa Koji}\uri} u~estvuju u reprezentacijama BiH na MI u italijanskoj Peskari... ijeqinski sport ima}e ~etiri predstavnika na Mediteranskim igrama koje se od 24. juna odr`avaju u italijanskom gradu Peskari. To su bokseri Radnika Velibor Vidi} i Adnan Haxihajdi}, te odbojka{ice istoimene ekipe Olivera Petri~evi} i Sawa Koji}\uri}. Pored aktivnih sportista, u delegaciji BiH na regionlanoj sportskoj smotri koja ima dugogodi{wu tradiciju nalaze se i trener karatea Milorad Markovi} u delegaciji Karate saveza BiH, bokserski stru~wak Milenko Tomi} kao direktor reprezentacije i odbojka{ki trener Miroslav Mi}i} koji je ~lan stru~nog {taba `enske odbojka{ke selekciej RS. Te{ko je govoriti o tome kakve su mogu}nosti da neko od bijeqinskih sportista osvoji medaqu, po{to }e to zavisiti i od ja~ine reprezentacija koje

B

ostale zemqe u~esnice po{aqu na ovu smotru. Na papiru najbli`i medaqi mogao bi bi-

ti bokser Velibor Vidi}. - Kao peti na evropskom prvenstvu Velibor Vidi} je, ob-

JO[ DVA BOKSERA Na Mediteranskim igrama u Peskari pored Vidi}a i Haxihajdi}a u~estvova}e jo{ dva boksera koji u ovoj sezoni nastupaju za Radnik, ali }e oni braniti boje Srbije. Radi se o dugogodi{wim srpskim reprezentativcima Zoranu Mitrovi}u i Milisavu Vuku Simi}u koji se nalaze me|u favoritima za osvajawe medaqa u svojim kategorijama.

RONILA^KI KLUB ,,PANTERI

,,

jektivno, najbli`i osvajawu medaqe. Ipak, pored wegovog kvaliteta odlu~iva}e i `rijeb po{to ne treba zaboraviti da je konkurencija u bantamu, u kome on nastupa, uvijek najbrojnija i naj`e{}a. Izgledi Adnana Haxihajdi}a da osvoji medaqu ne{to su slabiji i u prvom redu }e zavisiti od `rijeba, mada se nikada ne treba predavati unaprijed, tvrdi Milenko Tomi}.

Na `enskom odbojka{kom turniru u~estvuje osam reprezentacija svrstanih u dvije grupe. Ekipa BiH nalazi se u grupi sa Albanijom, Gr~kom i Turskom. - Mo`emo savladati Albaniju i Gr~ku, dok je Turska objektivno mnogo ja~a od nas, {to bi nam omogu~ilo da se plasiramo me|u ~etiri najboqe reprezentacije na Mediteranu. To bi za nas bio veliki uspjeh, ka`e trener Miroslav Mi}i}. Me|u odbojka{icama naazi se i Dragana Bartula koja je po~ela u Radniku, a trenutno nastupa za Klek u Srbiji, dok poziv, zbog privatnih obaveza, nisu mogle da prihvate Jelena Ini} i Ivana Deli} koje su ponikle u bijeqinskoj odbojka{koj {koli. Da su i one u reprezentaciji kolonija bijeqinskih sportista na MI u Peskari bila bi jo{ brojnija - i kvalitetnija. T. N.

KO[ARKA[I BIJEQINE PLUSA U TREBIWU

DVIJE DECENIJE U [KOLU KOD BODIROGE POSTOJAWA ^

a bazenima Bawe Dvorovi, uprkos ki{i i hladnom vremenu, odr`an je Me|unarodni kup u podvodnim disciplinama i prvenstvo Republike Srpske u rowewu u klupskoj konkurenciji pod nazivom [esti memorijal Nikole Vojakovi}a. Takmi~ilo se deset ekipa iz klubova iz Bawa Luke, Bijeqine, Prijedora, Gradi{ke, Beograda, Sombora i Bele Crkve. Prvo mjesto u ukupnom plasmanu pripalo je doma}inu Ronila~kom klubu Panteri. Druga pozicija pripala je RK Buk iz Bawa Luke, a tre}i su bili ronioci iz RK "Sana" iz Prijedora. U okviru Me|unarodnog kupa prvo mjesto pripalo je Klubu podvodnih aktivnosti Bela Crkva, drugo Dru{tvu podvodnih aktivnosti Sombor, dok su

N

tre}e mjesto osvojili ronioci Pantera. Ovim takmi~ewima i prigodnim dru`ewem ujedno je obiqe`en i vrijedan jubilej, 20. godina postojawa Ronila~kog kluba "Panteri".

ak petnaest mladih ko{arka{a Bijeqine Plusa, uzrasta od 11 do 17 godina, boravi}e u prvoj smjeni ko{arka{kog kampa u Trebiwu, legendarnog Dejana Bodiroge. Na taj na~in Bijeqina Plus je nastavila praksu iz pro{le godine, kada je bila jedini klub iz RS i {ireg okru`ewa koji je na organizovan na~in poslao najtalentovanije ko{arka{e u, bez sumwe, najboqi ko{arka{ki kamp u {irem okru`ewu. - Sigurno je da }e boravak u Trebiwu i rad sa najistaknutijim ko{arka{kim trenerima biti od velike koristi za na{e mlade ~lanove. Poznato je da kamp Dejana Bodiroge nudi vrhunske uslove za rad i napredovawe, a mladi ko{arka{i bi}e, kao i pro{le godine, u mogu}nosti da upoznaju i dru`e se sa vrhunskim srpskim i evropskim ko{arka{ima koji su, svaki u svom vremenu, obiqe`ili istoriju igre pod obru-

Mladi ko{arka{i Bijeqine plusa na pro{logodi{wem kampu u Trebiwu

~ima, ka`e trener Branimir \oki}, koji }e, zajedno sa bijeqinskim ko{arka{ima, boraviti na kampu u Trebiwu. Boravak u jednoj smjeni trebiwskog ko{arka{kog kampa

ko{ta 330 evra, a novac su obezbijedili roditeqi mladih bijeqinskih ko{arka{a. Smje{taj za u~esnika kampa obezbije|en je u hotelu "Leotar". T. N.


22

SPORT

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009. PIONIRI RADNIKA U ZAVR[NICI [AMPIONATA BOSNE I HERCEGOVINE

BOQI OD ^ELIKA

,, ATLETSKI KLUB ,,AKADEMAC

USPJE[NI PRVI KORACI

ro{lo je ne{to vi{e od dvije godine od formirawa Atletskog kluba "Akademac" i mo`e se re}i da su prvi koraci, koji su uvijek najte`i, uspje{no savladani. Sportski radnici u Bijeqini poku{ali su do sada nekoliko puta sa formirawem atletskog kluba, ali su oni redovno zavr{avali neuspjehom. Sada je, izgleda, situacija mnogo boqa, jer atletski klub postaje stvarnost. - Imamo 40 ~lanova koji se uglavnom bave trka~kim disciplinama, a ima mjesta i za one koji vi{e upra`wavaju tehni~ke discipline kao {to su skok u

P

NAJAVIO RASTANAK: Kapiten Radnika Perica Trifkovi}

daq i skok u vis, troskok, bacawe kugle ili kopqa. Sa atleti~arima rade dva ili tri trenera, a treninge odr`avamo ponedjeqkom i petkom u popodnevnim ~asovima na Gradskom stadionu. Me|u na{im ~lanovima imamo i nekoliko izuzetno talentovane djece, ali je put od talenta do uspje{nih rezultata u atletici vrlo trnovit. Iako nam mnogo toga nedostaje, ne predajemo se ni mi ni atleti~ari, jer smo uvjereni da }emo uskoro imati takmi~are koji }e imati {ta da ka`u u kraqici sportova u Republici Srpskoj i BiH, ka`e jedan od trenera ovog kluba Milan Stojanovi}.

"Konkurs" za upis novih ~lanova stalno je otvoren. Dovoqno je u vrijeme treninga do}i na Gradski stadion i izraziti `equ za bavqewem atletikom, jer su upis novih ~lanova i trenirawe besplatni. - Kao i za druge sportove, Bijeqina ima {iroku bazu i za atletiku. Pozivamo ne samo osnovce i sredwo{kolce nego i studente da do|u u na{ klub i oku{aju se u nekoj od atletskih disciplina. Oja~a}e i tijelo i duh i sklopiti nova prijateqstva, a oni najuporniji sti}i se i do dobrih takmi~arskih rezultata, tvrdi Stojanovi}. Jedna od najva`nijih klupskih

aktivnosti je ve} nekoliko godina organizovawe atletskog mitinga "Tr~i Bijeqino" povodom Dana op{tine koji }e se ove godine odr`ati 27. septembra. Do tada ~lanove Akademca o~ekuje u~e{}e na nekoliko atletskih priredbi u Republici Srpskoj. - Na{ prvi naredni nastup vezan je za tradicionalnu Vidovdansku trku u Br~kom koja je na rasporedu 28. juna. Ima}emo i na{e predstavnike na pojedina~nom prvenstvu RS za atleti~are i atleti~arke koje se 12. avgusta odr`ava u Sokocu, a tri dana kasnije nastupi}emo i na Nevesiwskoj olimpijadi, ka`e jedan od trenera u AK "Akademac." T.N.

PRELAZNI ROK U RADNIKU

ODLAZE NAJBOQI... arednu sezonu u Prvoj fudbalskoj ligi RS, Radnik }e do~ekati sa mnogo lo{ijim igra~kim kadrom od onog koji je u prethodnom {ampionatu izborio tre}u poziciju iza Rudar Prijedora i Kozare. I dok najobqi igra~i lako pronalaze klubove u kojima }e im biti boqe nego u Radniku, Upravni odbor bijeqinskog prvoliga{a vrti se u krugu. Iako je sada{wa uprava pokazala apsolutnu nesposobnost da rukovodi ovim klubom, krivicu za te{ko finansijsko stawe u Radnika uporno poku{ava prebaciti na op{tinsko rukovodstvo, iako je prava istina da aktuelni Upravni odbor koji, uz mawe izmjene, ve} egzistira godinu i po dana, nije sa svoje strane ni{ta u~inio da to stawe popravi. Prvi fudbaler koji je u ovom prelaznom roku napustio redove Radnika je golgeter Mirko Marinkovi} koji je pristupio novom premijerliga{u Olimpiku iz Sarajeva. Wegovim stopama nekoliko dana

N

kasnije krenuo je Pavle Su{i} koji se nalazi na pripremama aktuelnog prvaka Zriwskog iz Mostara, Dragan Nikoli} se pridru`io Slaviji iz Isto~nog Sarajeva, a ~uvar mre`e Asmir Avduki} blizu je potpisivawu ugovora sa Rudar Prijedorom koji je kao {ampion RS pre{ao u Premijer ligu BiH. Odlazak pomenute ~etvorice prvotimaca sigurno je da ne}e biti i kraj odlascima sa Gradskog stadiona. Rastanak sa mati~nim klubom najavio je dugogodi{wi kapiten Perica Trfkovi} koji, zbog velikih obaveza na radnom mjestu, nije u mogu}nosti da udovoqi obavezama koje se od wega tra`e u Radniku, a blizu odlaska je i mladi Dalibor Mi~i} koji }e karijeru najvjerovatnije nastaviti u Romaniji sa Pala, gdje namjerava da nastavi fakultetsko {kolovawe. Sve to pokazuje da od najavqenog rada na duge staze nema ni{ta i da }e Radnik u narednu sezonu u{i sa "skrpqenim" timom, jer eventualna poja~aT. N. wa niko i ne pomiwe.

Pionirska ekipa Radnika bila je boqa od ^eliak iz Zenice (4:2) i u revan{ utakmici na stadionu "Biqino Poqe" i tako se, s dva trijumfa, plasirala na zavr{ni turnir koji }e biti odr`an 25. i 26. juna, najvjerovatnije u Sarajevu. Iako su imali prednost iz prve utakmice koja je odigrana u Bijeqini (2:1), pioniri Radnika koje sa klupe predvodi trener Mile Te{anovi} nisu se branili na revan{u u Zenici, pa su ve} u 8. minutu do{li u vo|stvo pogotkom @eqka Obradovi}a. Prelomni trenutak na utakmici dogodio se ~etiri minuta kasnije kada je Dejan Mili} udvostru~io vo|stvo svoje ekipe. Do kraja utakmice Radnik je golovima Blagoja [avije do{ao do ubjedqivog vo|stva od 4:0, da bi ^elik nakon toga uspio samo da ubla`i poraz golovima Jagawca i Burekovi}a. U prvoj utakmici odigranoj u Bijeqini Radnik je slavio sa 2:1, a golove su postigli Blagoje [avija i Aleksandar Te{anovi} za doma}i tim, te Vedad Jagawac iz penala za ^elik. Pored Radnika na zavr{ni turnir plasirali su se pioniri Borca iz Bawa Luke, @eqezni~ara i Slavije. Polufinalni parovi su `eqezni~ar - Slavija i Borac Radnik. T. N.

PRVA OP[TINSKA LIGA BIJEQINA

SLOBODA IPSRED SVIH Najvi{e razloga za radovawe po zavr{etku Prve op{tinske lige Bijeqina imaju navija~i Slobode iz Doweg Dragaqevca koja je, ubjedqivo, nekoliko kola prije kraja osvojila {ampionsku titulu i plasman u isto~wu grupu Regionalne fudbalske lige. Sloboda je bila najboqa i po zavr{etku jeseweg dijela, tako da na wen trijumf nema zamjerki jer je pokazala da je imala najboqi ekipu i, samim tim, postizala i najboqe rezultate. Na drugo mjesto plasirao se BUK iz Gorwe Bukovice, tre}i je "Stevi} Jovan" iz Vr{ana a ~etvrta OFK Qeqen~a. Najslabija ekipa bila je Lazarevica iz ^engi}a, a pri dnu tabele nalaze se i Piperci, Balatun i Omladinac iz Gorwe ^a|avice. Rezultati 30. kola: Glogovac Sloboda 5:4, Proleter (GD) Proleter dva 5:2, Modran Omladinac 3:0 (slu`. rezultat), Tavna - Napredak 5.3, "Stevi} Jovan" - Lazarevica 6:0, Qeqen~a Pobjeda 3:0, Qeskovac - Piperci 2:1 i BUK - Balatun 8:2.

TABELA 1. Sloboda 2. Buk 3. ,,Stevi} Jovan,, 4. OFK Qeqen~a 5. Pobjeda 6. Modran 7. Napredak 8. Proleter 2 9. Glogovac 10. Qeskovac 11. Tavna 12. Proleter (GD) 13. Piperci 14. Balatun 15. Omladinac 16. Lazarevica

64 56 54 52 48 47 43 42 41 40 39 39 38 37 32 16


TURIZAM

SEMBERSKE NOVINE 25. JUN 2009.

Folklor iz Crwelova,,u etno selu ,,Stani{i}i

Vo`wa jezerom

,, ETNO SELO ,,STANI[I]I PRVI DOMA]IN QETA OTVORENA QETNA TURISTI^KA SEZONA U BOSNI I HERCEGOVINI

avnim snimawem 70-minutne tv emisije u okviru projekta "Turizam plus", koji zajedni~ki realizuju FTV i RTRS i projekta ,,Osmijeh za Bosnu i Hercegovinu u etno selu "Stani{i}i’’, u pro{lu subotu zvani~no je po~ela qetna turisti~ka sezona u Bosni i Hercegovini. Kako je potvrdio Zlatko Prlenda, autor projekta ,,Turizam plus’’, etno selo ,,Stani{i}i’’ izabrano je, jer hrana i turizam, kako je rekao, idu zajedno, a etno selo je turisti~ki brend koji nudi prvorazredne specijalitete doma}e semberske kuhiwe. Genreralni pokroviteq manifestacije je Ministarstvo turizma u Vladi RS, a suorganizatori SO Bijeqine i Turisti~ka organizacija Bijeqina. Pred brojnim zvanicama i gra|anima nastupili su Limena glazba iz Stoca, @enska vokalna grupa Tuzla, hor ,,Srbadija’’ Bijeqina, Zbor sazlija iz Lukavca, KUD Dvorovi, KUD Crwelovo i mnogi drugi. Prema rije~ima Zlatka Prlende ovo je te{ka godina za turizam, ali }e, ipak, nakon pro{logodi{wih sedam projekata "Turizam plus" ove godine realizovati ~etrnaest emisija. Uprkos recesiji, rekao je Prlenda, ovo je tre}i put, nakon Dobojske tvr|ave i Panonskog jezera u Tuzli, da se na atraktivnoj lokaciji kakva je etno selo ,,Stani{i}i‘’ obiqe`ava po~etak qetne turisti~ke sezone u BiH. - Izra`avam zadovoqstvo {to su Bijeqina i etno selo ,,Stani{i}i’’ doma}ini otvarawa qetwe turisti~ke sezone. To govori da op{tina Bijeqina i etno selo ,,Stani{i}i’’ zaslu`uju to, jer je etno selo turisti~ka destinacija u koju se rado dolazi. Mi u Bijeqini imamo niz tiristi~kih, izuzetno dobrih ponuda, mo`emo da ponudimo i zdravu

J

hranu, rekao je na~elnik op{tine Bijeqina, Mi}o Mi}i}. - Meni kao doma}inu imponuje da sam uradio toliko, da se ovako velika manifestacija realizuje kod nas. Vjerovatno mi je ukazano to povjerewe, jer smo dobitnici brojnih nagrada u oblasti turizma, kao {to je npr. ,,Zlatna turisti~ka ru`a’’, precizirao je Boris Stani{i}, vlasnik etno sela ,,Stani{i}i’’. Manifestaciju koju je realizovalo i u woj u~estvovalo oko 500 qudi, sve~ano je otvorila Jasna Brki}, potpredsjednica Vlade RS, a etno selo ,,Stani{i}i’’ od subote je bogatije za turisti~ku mini `eqeznicu du`ine 600 metara, koja je najvi{e privukla pa`wu posjetilaca, naro~ito najmla|ih, te dva nova jezera i nekoliko novoizE.S.N. gra|enih ku}ica.

Vozi} oko jezera sa Nojevom barkom...

Na~elnik Mi}o Mi}i} i Zlatko Prlenda

Ma`oretkiwe iz Br~kog

23


704  

Семберске новине број 704 - 25.06.2009

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you