The Croatian Herald 4th October 2023

Page 1

VJESNIK Hrvatski

MARIJA BISTRICA

Nadbiskup Kutleša: Stepinac je dar Božji hrvatskom narodu

Str.6

RATNI ZRAKOPLOVI

Hrvatska preuzela

svoj prvi Rafale

Nitko u ovom dijelu Europe neće imati moćnije ratno zrakoplovstvo od nas, kaže ministar Banožić

Hrvatska je u ponedjeljak preuzela svoj prvi višenamjenski borbeni zrakoplov Rafale na svečanosti u zračnoj bazi Mont-deMarsan u Francuskoj. Prvih šest zrakoplova Rafale u Hrvatsku stiže na početku

drugog kvartala sljedeće godine, a ostalih šest prema ugovoru. Na Plesu u Zagrebu grade se infrastrukturni objekti za njihov prihvat. Ministar obrane Mario Banožić, koji je uz druge dužnosnike nazočio toj ceremoniji, poručio je da nitko u ovom dijelu Europe neće imati moćnije ratno zrakoplovstvo od Hrvatske. Nastavak obuke hrvatskih pilota, tehničara i mehaničara bit će u Bordeauxu.

Nema mira na desnici, sukob

Mosta i Domovinskog pokreta

KOLUMNA

Na jednoj strani Goldstein

i Markovina, a na drugoj vladika

Jovan. Kome vjerovati?

Piše: Zvonimir Hodak

ZAVRŠNI KONCERT

Australska turneja Zaprešić Boysa koja

će se dugo pamtiti

Str.24

NOGOMET, HNL

Hajduk i drugi put ove sezone slavio protiv Dinama

USPJEŠAN 47. HRVATSKI NOGOMETNI TURNIR AUSTRALIJE

Sydney United pobjednik sjajnog turnira u Adelaideu

O ovom turniru govorit će se još dugo –pohvalno, pozitivno i sa zahvalom, vidimo se dogodine na terenima NK St. Albans

Dinama

Hrvatski nogometni turnir u Adelaideu, 47. po redu, opravdao je visoka očekivanja, bila su to četiri nezaboravna dana nogometa, zabave i hrvatske tradicije.

Pobjednik turnira je Nogometni klub Sydney United, a najboljim igračem proglašen je Adrian Vlastelica, kapetan tog tima. Tu su i ne manje važni pobjednici u drugim kategorijama. Turnir će se pamtiti i po gala večeri na kojoj je prvi

put u Kuću slavnih uveden i jedan hrvatski Dom, AHD Melbourne iz Footscrayja.

Vjerujemo da ćemo potvrditi utiske mnogih ako zaključimo da će se o ovom turniru govoriti još dugo – pohvalno, pozitivno i sa zahvalom zbog odlične organizacije, uzbudljivih utakmica, koncerata za pamćenje i raznolike gastronomske ponude te vojske volontera koji su bili svima na usluzi.

Uz čestitke nagrađenima, pohvale domaćinima te svim natjecateljima, kao i klubovima koji su se odazvali (njih 48) i zahvale svima koji su svojim dolaskom podržali ovaj turnir, na kraju je naša poruka - vidimo se dogodine na terenima NK St. Albans Dinama!

Adelaide Tourney 2023: Four Days of Football, Celebration, and Croatian Heritage

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 1 OGLASI
1 AUD = 1 USD = 0,0617 €
35 Str. 8, 9, 12, 13, 14, 23, 32, 33
8
Str.
Str.
4, 5
Str.
Str. 4

Dokumentarni �ilm ‘Naš sveti Jeronim’

Dokumentarni

�ilm Hrvatske radiotelevizije (HRT)

“Naš sveti Jeronim”, autorice Antonie Hrvatin Roth, nastao na inicijativu Splitsko- dalmatinske županije, pretpremijerno je prikazan u petak navečer u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu.

Film je sniman u Splitu, Solinu, Jeruzalemu, Rimu i drugim lokacijama vezanim uz život i rad svetoga Jeronima.

Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban zahvalio je ekipi Hrvatske radiotelevizije koja je, kako je rekao, prikazala ono što mnogi ne znaju o svetom Jeronimu.

“Kroz ovaj �ilm mnoge stvari o svetom Jeronimu prikazane su našim građanima. Interesantno je vidjeti život jednoga čovjeka koji u sebi ima ono što gotovo svaki Dalmatinac danas ima - temperamentnu narav kada u sebi osjetiš da si u pravu u

svojim stavovima”, rekao je Boban.

Generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Franjo Frankopan-Velić rekao je da se kroz �ilm priča se o istini, pravednosti, dobroti i ljepoti. Zahvalio je svima na toj inicijativi i drugima koji se trude da “sveti Jeronim zaživi u našim srcima”.

Glazbu za �ilm skladao je splitski skladatelj Tomislav Mrduljaš. “Sveti Jere zaštitnik je svakog Dalmatinca”, rekao je i zahvalio autorici koja ga je, kaže, obvezala kad je rekla da je glazba jednako važna kao i slika.

Scenaristica Antonia Hrvatin Roth zahvalila je svima koji su na bilo koji način sudjelovali u stvaranju �ilma.

“Želim istaknuti moje kolege s HRT-a koji su strpljivo sa mnom hodali stopama svetoga Jeronima gotovo 30 dana. Svaki �ilm je timski rad”, dodala je.

Natprosječne temperature trebale bi se nastaviti i u listopadu, a čak niti studeni neće zahladiti kao nekih prijašnjih godina

Visoke temperature u Hrvatskoj produljile su sezonu ljetne odjeće, pića na terasama, pa čak i kupanja - jer se i prošlog vikenda uživalo na preko 25 stupnjeva diljem zemlje.

Prema dugoročnim vremenskim prognozama Državnog hidrometeorološkog zavoda, čini se da žitelji u domovini još uvijek ne trebaju vaditi kapute iz ormara jer bi se natprosječne temperature trebale nastaviti i u listopadu, a čak niti studeni neće zahladiti kao nekih prijašnjih godina.

Srednja mjesečna temperatura za deveti mjesec u Hrvatskoj je nadmašila prosječnu iz razdoblja 1991.2020. za čak 3 do 4 °C pa se može govoriti o rujnu koji će gotovo sigurno ući u pet najtoplijih u povijesti mjerenja, ponegdje odmah iza najtoplijeg zabilježenog 2011. godine, dok je u Osijeku postavio novi temperaturni rekord.

No ovaj rujan nije poseban samo po temperaturi već i po količini i distribuciji obo-

Kupanje u moru i u listopadu

rina. Broj kišnih dana bio je razmjerno malen, a u usporedbi s višegodišnjim srednjim vrijednostima, u većini dijelova Hrvatske zabilježen je manjak oborina, no u Rijeci i Zagrebu bilo je i viška. Na mjernoj postaji Zagreb Maksimir zabilježena je druga najveća količina oborina od 2014. kada je od siječnja do rujna izmjereno 1035 mm. Ove godine radi se o 938 mm ili litara po četvornom metru.

A slično vrijeme - suho i

Zdenina lička pramenka prva

Na tradicijskoj izložbi “Jesen u Lici“ mogli su se vidjeti autohtoni primjerci konja pasmine hrvatski hladnokrvnjak, goveda pasmine bušta, ovce pasmine lička pramenka, magarce, koze i razne vrste peradi…

Regata od Osijeka do Aljmaša

Prizor s dravske promenade u Osijeku plijenio je pozornost svih šetača, biciklista i rekreativaca u subotu prijepodne kada se veliki broj nautičara okupio u, kako govore, najljepšoj zimskoj luci i zaplovio tradicionalno prema ušću i Dunavu.

Zamjenik gradonačelnika

Dragan Vulin poveo je u prvom plovilu Kapetanije ovu već 23. po redu Regatu inače u organizaciji Motonautičkog kluba Drava, i to od Osijeka do

Hrvatski VJESNIK

ABN: 85-006-217-232

69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068

Tel:(03) 9481 8068

Fax: (03) 9482 2830

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Poštanski pretinac

(Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

Aljmaša. „Vrhunac je Regate na ušću Drave u Dunav, gdje je položen vijenac u spomen svim onima koji su dali svoj život u obrani naše domovine. Na taj se način čuva sjećanje na sve njih. Osim toga, lijepo je ovo druženje u prirodi i plovidbi uz prekrasne osječke vizure na startu Regate“, izjavio je Vulin.

Dodao je kako Grad Osijek podržava ovu Regatu kao i svih prijašnjih godina i činit će to i u budućnosti.

IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

GLAVNI I ODGOVORNI

UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

UREDNIŠTVO(Editorial staff):

Suzana FANTOV

Andrej BUTKOVIĆ

Josip HERCOG

Budući je ovca lička pramenka, odnosno njena janjetina, zaštićena markicom za kvalitetu Europske unije, mnoštvo posjetitelja zanimalo je tko će biti pobjednik sajma.

I ove godine je to Zdeno Ra-

mljak iz Kompolja Koreničkog. Skromni Zdeno nije previše okolišao govoreći pred novinarima.

- Držim oko 2 000 grla čiste ličke pramenke, jako pazim na genetski kod mojih ovaca pa nije niti čudo da sam u zadnjih 10-15 godina vječiti šampion sa svojim grlima“, rekao je. Inače, Zdenina obitelj se nakon progonstva iz BiH 1995. godine nedaleko od Korenice prihvatila posla kojega najbolje znaju. I tako već naraštajima.

natprosječno toplo, očekuje se i u listopadu. U prva dva tjedna 10. mjeseca mala je vjerojatnost za znatne količine oborina. U drugoj polovici mjeseca povećava se vjerojatnost za veću količinu padalina, naročito na Jadranu. Dugoročne prognoze, iako manje pouzdane, upućuju na to da bi i studeni mogao biti natprosječno topao, no padalina bi u Hrvatskoj moglo biti i više no što je uobičajeno.

Prognoza za zimu pak daje

povećane vrijednosti za prosječnu i malo višu temperaturu zraka, no vrijednosti odstupanja od prosjeka i vrijednosti vjerojatnosti tog odstupanja znatno su manje nego za jesen - dakle zima bi trebala biti sličnija prosječnoj zimi no što je jesen prosječnoj jeseni. Količina oborina, prognozira se, mogla bi zimi biti veća od prosječne, a najbolje šanse za snijeg su u siječnju i veljači, dok bi i prosinac mogao biti topliji no što se neki nadaju.

Zabavne igre poletnih ‘penzića’

Ucrikveničkoj Gradskoj sportskoj dvorani u subotu su održane Županijske sportske igre umirovljenika. Organizator susreta sportskih igara je Matica umirovljenika

Primorsko-goranske županije, dok je domaćinstvo susreta preuzela crikvenička udruga umirovljenika »Sunce«.

Igre su okupile više od 700 umirovljenika s područja ove županije, a u samim natjecanjima sudjelovalo je oko 500 umirovljenika. Poletni »pen-

KOLUMNISTI (Columnists):

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO

GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ

GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

Utemeljen

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ

FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK

MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068

E-mail:

croatianherald@netspace.net.au

zići« natjecali su se u četiri discipline – bacanju kolutova, bacanju lopte u koš, visećem kuglanju i pikadu.

Na svečanosti otvorenja prisutni su bili i čelnici umirovljeničkih udruga te predstavnici lokalnih vlasti.

Zabave nije nedostajalo, ali niti natjecateljskog duha. Nakon natjecanja, koji su bili neizvjesni, za sve sudionike organiziran je i ručak te podjela zasluženih medalja i priznanja.

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution

Tel: 03 9482 1145

Australia Wide

Wrap Away Distribution

Tel: 02 9550 1622

TISAK (Printed by):

Streamline Press (03) 9417 2766

CIJENA PRIMJERKA

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST)

GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 2 VIJESTI
1983.
iza
VRIJEME ‘BABLJE LJETO’ U HRVATSKOJ, TOPLO I DALJE
Igre okupile više od 700 umirovljenika Ponosni nakon nove pobjede Prizor s Drave kod Osijeka Vani temperatura iznad 25 °C, a more oko 23 °C - savršeno Neka “sve� Jeronim zaživi u našim srcima”

‘Ustanak hrvatskih kmetova i velikaša protiv ugarskih plemića’

Uz srednjovjekovni

ples, jedna od najvećih atrakcija bio je čarobni vatreni show koji su priredili Koprivnički mušketiri i haramije

Uperivoju dvoraca Prandau-Mailath kod Donjeg Miholjca održana je u nedjelju manifestacija

“Ustanak hrvatskih velikaša”, u sklopu koje je prikazana pobuna ugnjetavanih hrvatskih kmetova protiv ugarskih ple-

mića iz 14. stoljeća. Prikaz pobune kmetova organizirala je Povijesna udruga Mailath iz Donjeg Miholjca. U povijesnom prikazu bitke kmetova kojima su se pridružili hrvatski plemići protiv ugarskih plemića sudjelovali su kostimirani članovi Viteškog reda svetog Nikole iz Varaždina, Povijesno-plesne skupine Kontea iz Konjščine, Udruge oživljene povijesti

“Anno Domini” iz Koprivnice, Reda vitezova Ružice grada iz Orahovice i Viteške udruge

“Zlatne kune” iz Osijeka.

Sudjelovali su i članovi Streličarske udruge “Knez Domagoj” iz Donjeg Miholjca, koji su u pobuni bili drumski razbojnici na strani kmetova, te donjomiholjačkog KUD-a “Matija Gubec”, koji su bili kmetovi.

Osim scenskog prikaza pobune kmetova, održan je bogat popratni program. Za djecu je organizirana radionica izrade štitova i škola mačevanja. Uz srednjovjekovni ples, jedna od najvećih atrakcija bio je čarobni vatreni show. Za

nezaboravan vatreni doživljaj pobrinuli su se Koprivnički mušketiri i haramije.

Ovogodišnju povijesnu manifestaciju zaključio je nastup donjomiholjačkog rock-benda The Frontiers

- Prezadovoljni smo. S obzirom na to da smo zbog lošeg vremena morali promijeniti datum i da je broj viteških udruga bio prepolovljen, izvukli smo maksimum - zadovoljno nam je rekla Mirjam Ćosić, predsjednica Povijesne udruge Mailath Donji Miholjac.

POVRATAK U 14. STOLJEĆE

Planirajte unaprijed

REFERENDUM | SUBOTA 14. LISTOPAD

Sadašnji saziv Sabora svoj mandat će, najavljuje se, odraditi na Trgu svetog Marka, a novi, na nekoj novoj adresi

Hrvatski sabor, čija je zgrada oštećena u potresima 2020. godine, napravio je nove korake u drugom pokušaju da zgradu obnovi, no kada bi obnova konačno mogla krenuti, teško je precizirati.

Nakon što je tvrtka IGH izradila projekte za konstruktivnu i sveukupnu obnovu zgrade, koji su stajali oko pola milijuna eura, sada je u postupku ishođenje građevinske dozvole.

Nakon toga, raspisat će se natječaj za izvođenje radova, a paralelno s tim tražiti lokacija na koju će se Sabor preseliti dok se bude obnavljala zgrada na Trgu svetog Marka, najavio je nedavno predsjednik Sabora Gordan Jandroković, ne iznoseći druge pojedinosti.

Ipak, jedno je izvjesno, bit će vrlo zahtjevno naći lokaciju koja će zadovoljiti saborske potrebe, jer kako je napomenuo Jandroković, trebat će osigurati dvoranu za plenarnu sjednicu, na desetke soba i manjih dvorana.

Preseljenje će biti logistički izazov, jer trebat će naći prostor koji će moći primiti zastupnike, zaposlenike, opremu. Naime, u zgradi na Gornjem gradu smješteni su kabineti predsjednika i pet potpredsjednika Sabora, dvorane za sjednice odbora, saloni za protokolarne potrebe.

Svoje prostore imaju i predsjednici radnih tijela, klubovi, Straža, saborski izvjestitelji, stručne službe. U zgradi su i dva restorana, ka�ić, mala tiskara, knjižnica.

Iako će se lokacija na koju će se Sabor preseliti tek odabrati na javnom pozivu, neslužbeno se moglo čuti da su neke lokacije pregledavane ovo ljeto, te da se kao jedna od potencijalnih spominjao i Buzin, prigradsko naselje u gradskoj četvrti Novi Zagreb – istok.

Službenih informacija o selidbi nema, no u neformalnim razgovorima doznaje se da će sadašnji, 10. saziv svoj mandat odraditi na Trgu svetog Marka, a novi, 11. na nekoj novoj adresi.

Spominje se i kako će obnova vjerojatno potrajati nekoliko godina, dijelom jer će biti sveobuhvatna, a dijelom jer je saborska zgrada zaštićeno kulturno dobro, što dodatno utječe na tempo radova.

Svi australski državljani od 18 i više godina moraju glasovati na nadolazećem referendumu.

Ako ne možete otići na biralište na dan glasovanja, možda imate pravo na:

• glasovanje u centru za glasovanje unaprijed, ili

• zatražiti glasovanje putem pošte.

Možete glasovati unaprijed ako putujete, radite, ili ćete na dan referenduma biti izvan izbornog okruga u kojem ste upisani.

Planirajte unaprijed – jer kada glasujete na referendumu, Vaš odgovor je važan.

Posjetite aec.gov.au/early ili nazovite 13 23 26 kako biste saznali koje Vam je biralište najbliže i provjerili opcije za glasovanje unaprijed i pravo na to

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 3 VIJESTI
Sabor će se zbog obnove iseliti s Trga svetog Marka
Ovlastio povjerenik za izbore,
ACT.
10 Mort Street, Canberra, ACT. Authorised by the Electoral Commissioner, 10 Mort Street, Canberra,
Povijesni prikaz bitke Obnova zgrade Sabora će traja� nekoliko godina

Nema mira na desnici, sukob

Mosta i Domovinskog pokreta

Lagali su, a predstavljaju se za moralne vertikale u Saboru, rekao je za

Mostovce zastupnik

Domovinskog pokreta

Stipo Mlinarić

Uoči super-izborne godine, kada će se birati i novi članovi Hrvatskog sabora, zastupnici u Europskom parlamentu, a bit će i predsjednički izbori, posebno je napeto na desnici, gdje se vodi bitka između Domovinskog pokreta i Mosta.

Domovinski pokret prošli tjedan Državnom odvjetništvu je kazneno prijavio Ninu Raspudića jer smatraju da je lagao kad je u siječnju u Saboru tvrdio da je član stranke Most, a ne samo zastupnik iz njihovog saborskog kluba.

“Lagali su, a predstavljaju se za moralne vertikale u Saboru. Ide vam prvo Grmoja, Raspudići, ekipa iz Most, onda ide Isus Krist, a mi smo onda svi ispod njih”, rekao je Stipo Mlinarić, saborski zastupnik

Domovinskog pokreta.

Sve to, smatraju, kako bi Most imao pravo na svog člana u Državnom izbornom povjerenstvu. “U tom formularu uopće ne piše član, nego predstavnik stranke Mosta”, istaknuo je Raspudić.

No, na saborskim stranicama kao član Mosta vodi se još od siječnja ove godine, iako je službenu iskaznicu dobio u četvrtak.

“Zato što sam se osjećao kao zastupnik Mosta. Tamo nije pisalo da ste nužno član stranke, ni broj članske iskaznice. Sad se jasno vidi tko je razjedini-

telj, ne samo oporbe, nego na ovoj konzervativnoj strani”, ustvrdio je Raspudić.

Na konzervativnoj strani Domovinski pokret nije omiljen ni Hrvatskim suverenistima.

Oni su već dogovorili izbornu suradnju s Mostom.

“Nije u duhu zajedništvu to što Domovinski pokret zadnjih nekoliko godina čini

Hrvatska preuzela prvi Rafale,

Ministar obrane Mario Banožić poručio je da nitko u ovom dijelu Europe neće imati moćnije ratno zrakoplovstvo od Hrvatske

budućnosti Hrvatske vojske i nezamjenjiva ključna snaga naših Oružanih snaga”, poručio je Banožić.

Hrvatski Rafale �jekom leta u francuskoj zračnoj bazi

prvenstveno prema Mostu i Hrvatskim suverenistima, a to je blaćenje na gotovo dnevnoj razini. Na taj način se mostovi ne grade i zajedništvo se ne gradi. Oni to nisu prepoznali i neka se zapitaju zašto baš nitko ne želi ići s njima”, rekao je Marijan Pavliček, predsjednik Hrvatskih suverenista.

S Domovinskim pokretom u sabor je ušao Milan Vrkljan, a sada je u svojoj stranci Pravedna Hrvatska. Što će biti nakon izbora?

“Ako HDZ procijeni da u Hrvatskoj treba okupiti sve što je prozapadno orijentirano, onda smo spremni razgovarati”, rekao je. Uz HDZ je već sada Hrvatska demokršćanska stranka.

“Sigurno neću s Mostom, neću sa Možemo, SDP-om i sličnim strankama”, napomenuo je Hrvoje Zekanović te dodao da ne može tajiti da mu je Domovinski pokret svjetonazorski bliska stranka.

U cijeloj ovoj slagalici, dođu li u situaciju da sastavljaju većinu, morat će se snalaziti HDZ. “Ono što mi gledamo je svoju politiku, politiku Vlade. Na izbore izlazimo samostalno, uz eventualno kojeg partnera”, rekao je HDZ-ov Marko Pavić.

Snažan pad in�lacije u rujnu, očekuje se pad i idućih mjeseci

Eurostat je izvijestio da je u Hrvatskoj in�lacija u rujnu pala na 7,3 posto, s 8,4 posto u kolovozu

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u petak je ocijenila kako je in�lacija snažno pala u rujnu, a pad očekuju i u idućim mjesecima zbog slabljenja in�lacije prehrambenih proizvoda, normalizacije dobavnih lanaca i stabilizacije cijena nafte i drugih energenata.

Državni zavod za statistiku (DZS) ranije je objavio da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu u odnosu na isti lanjski mjesec u prosjeku više za 6,6 posto, što je usporavanje u odnosu na

stopu in�lacije od 7,8 posto u kolovozu. Eurostat je, pak, objavio da je godišnja stopa in�lacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u Hrvatskoj u rujnu pala na 7,3 posto, s 8,4 posto u kolovozu.

Iz HUP-a u komentaru tog podatka ističu kako je taj “snažan pad”, ponajviše rezultat “snažnog pada cijena usluga te proizvoda u sektoru hrane, pića i duhana.

Hrvatska je u ponedjeljak preuzela svoj prvi višenamjenski borbeni avion Rafale na svečanosti u Francuskoj, a ministar obrane Mario Banožić poručio je da nitko u ovom dijelu Europe neće imati moćnije ratno zrakoplovstvo od Hrvatske, priopćio je MORH.

Hrvatska je preuzela prvi od dvanaest ugovorenih višenamjenskih borbenih aviona Rafale na svečanoj ceremoniji u bazi francuskog ratnog zrakoplovstva Montde-Marsan.

“Želim naglasiti kako će upravo modernizacija Hrvatskog ratnog zrakoplovstva učiniti da u ovom dijelu Europe nitko neće imati snažnije, modernije i moćnije ratno zrakoplovstvo”, rekao je Banožić.

Ministar obrane opisao je ovo “generacijskim uspjehom” i zaslugama hrvatske vlade. Zahvalio je francuskim kolegama, a posebno hrvatskim pilotima i tehničarima, navodi se u priopćenju.

“Iako je ovo velik dan za Republiku Hrvatsku, ovo je velik dan za naše borbene pilote koji su pokazali koliko predane, profesionalne i stručne ljude imamo u redovima Hrvatske vojske. Hvala svakom našem pilotu, hvala svakom zrakoplovnom tehničaru na svemu što su pokazali tijekom obuke u Francuskoj: vi ste jamac sjajne

Ministar Banožić je u nedjelju bio najavio da će prvih šest Rafalea stići u Hrvatsku početkom drugog kvartala 2024., a ostali prema ugovorima.

Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika hrvatske vlade i supredsjedatelj Međuresornog povjerenstva nadležnog za nabavu višenamjenskog borbenog aviona, rekao je da

“Zabilježeni mjesečni pad od 0,7 posto je također snažniji u odnosu na naša očekivanja. Hrvatska je tako među tri članice euro područja s najvećim mjesečnim padom cijena”, navode iz HUP-a u osvrtu na podatke Eurostata. Poslodavci ocjenjuju da se snažan mjesečni pad cijena može pripisati jenjavanju sezonski snažnih turističkih aktivnosti te, kao i obično, hlađenju cijena usluga.

mu je drago što se hrvatska vlada “opredijelila za najbolji avion, francuske, odnosno europske tehnologije”.

“Sposobnost projekcije snaga koju dobivamo Rafaleom duboko će promijeniti strateško pozicioniranje Hrvatske na geopolitičkoj i vojnoj karti Europe. To će omogućiti da damo dodatni doprinos jačanju sigurnosti u našem dijelu Europe gdje će zračna nadmoć Rafalea biti bez premca”, rekao je Frka-Petešić, dodaje se.

S hrvatske strane prisustvovali su još ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i izaslanstvo Oružanih snaga RH na čelu s načelnikom Glavnog stožera OS RH admiralom Robertom Hranjem, a Francusku je predstavljalo izaslanstvo Oružanih snaga i ministarstva obrane Republike Fran-

cuske predvođeno inspektorom OS za ratno zrakoplovstvo Luc de Rancourtom.

Dubrovčani obilježili 32 godine od

Samo u prvom tjednu listopada 1991. poginulo je 27, a ranjeno 100 dubrovačkih branitelja i civila

Prigodnim tradicionalnim programom „Da se ne zaboravi“ Dubrovčani u nedjelju obilježavaju 32 godine od početka srpsko-crnogorske agresije na Dubrovnik i jug Hrvatske u Domovinskom ratu - 1. listopada 1991. godine.

Program je počeo polaganjem vijenaca kod Spomen križa na gradskom groblju Boninovo, a potom je održan prigodan školski program u am�iteatru na brdu Srđu, gdje su u podne položeni vijenci uz molitvu.

Poslijepodne je ispred crkve sv. Vlaha nastupila gradske

glazbe Dubrovnika i Imotskog, a u luci Gruž spušteni su vijenci u znak sjećanja na poginule na moru. Sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu služena je tu večer u franjevačkoj crkvi Male braće.

Prvog dana listopada 1991. godine točno u 6 sati više od 13 tisuća pripadnika jugoslavenske vojske, uz pomoć srpskih i crnogorskih re-

zervista, napali su područje Dubrovnika i jug Hrvatske s kopna, mora i iz zraka. Među neprijateljskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa te 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova te 50 oklopnih transportera.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 4 AKTUALNO STRANKE ŽESTOKE RASPRAVE U SABORU FRANCUSKA PRAVNO PREUZET PRVI ZRAKO
‘Da se ne zaboravi’, sjećanje na 1. listopada
1991.
Manje cijene dijela prehrambenih proizvoda S�po Mlinarić i Mario Radić –kaznena prijava pro�v Raspudića Nino Raspudić Marijan Pavliček Hrvatski pilo� ispred Rafalea s hrvatskim oznakama

prvih šest stiže u travnju 2024.

DIPLOMACIJA IZ PODGORICE UPUĆENA

Dobili smo notu… priznaju da su vršili agresiju i priznaju da su otuđili tu imovinu ... to znači da možemo očekivati onda i povratak Jadrana, rekao je Grlić Radman

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u četvrtak u Splitu da je Crna Gora priznala da su pripadnici Jugoslavenske narodne armije iz Crne Gore sudjelovali u agresiji na dubrovačkom ratištu, što je znak da se može očekivati povratak školskog broda Jadrana u Hrvatsku.

Izgradnja ide po planu

Zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) brigadni general Michael Križanec također je rekao kako će sve bi� spremno za dolazak Rafalea iduće godine, naglasivši da “izgradnja cjelokupnog paketa sposobnos� za prihvat aviona ide po planu”.

“Nemamo kašnjenja, sve je u zelenom i u budžetu. Segmen� vezani za infrastrukturu će bi� gotovi početkom drugog kvartala iduće godine, za prihvat aviona. Među�m, do tada će bi� instalirana i postavljene ostala imovina, poglavito simulator za pilote”, poručio je general

‘Ti

Preuzimanje prvog Rafalea komen�rao je i premijer Andrej Plenković. “Danas je važan dan kada je prvi borbeni avion došao u naše vlasništvo. Ta naša odluka je jedna od najvažnijih odluka koje se odnose na oružane snage. Tih 12 borbenih zrakoplova mijenjaju karakter

Križanec.

Zbog radova dio MiG-ova ovoga mjeseca prebačen je u zadarsku zračnu luku, među�m dežurni borbeni dvojac ostao je na Plesu. Prizemljenje MiG-ova i dolazak Rafalea vremenski će se uskladi�, tako da Hrvatska u nijednom trenutku neće bi� bez borbene sposobnos�, što je jedan od ključnih momenata nabavke nove eskadrile.

Hrvatska je zadnja članica NATO-a koja još uvijek koris� MiG-ove. Prijelaz s MiG -21 na Rafale skok je od nekoliko generacija borbenih aviona.

Banožić je dobio maketu VBA Rafale s hrvatskim oznakama, a francuskom generalu Rancourtu ministar je poklonio uokvirenu pilotsku kapu i pilotski znak Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Izgledan je povratak školskog broda Jadran, kaže ministar

Crna Gora priznala agresiju na RH, može se očekivati povratak Jadrana

“Mi smo dobili notu u kojoj stoji da su na dubrovačkom ratištu sudjelovali pripadnici Jugoslavenske narodne armije iz Crne gore, koji su sudjelovali u tim operacijama. Prema tome, znači oni priznaju da su vršili agresiju i priznaju da su otuđili tu imovinu ...

Počast logoru Morinj u Boki

naše obrane. Dan dolaska Rafalea u Hrvatsku je sve bliže”, rekao je.

O �m zrakoplovima ranije se oglasio i predsjednik Zoran Milanović koji je rekao da će to nekima posluži� kao predizborna pla�orma te da skupo koštaju i da ih je skupo održava�.

U Centru za obuku Bordeaux provodit će se daljnja obuka hrvatskih pilota i tehničara. U isto vrijeme, u vojarni Pukovnik Marko Živković na Plesu u Zagrebu u tijeku su opsežni građevinski radovi kako bi sve bilo spremno za prihvat prvih šest Rafalea u drugom kvartalu 2024., gradi se zgrada eksadrile, zgrada simulatora i tri hangara - za održavanje aviona, za održavanje motora i parking hangar.

Dio radova trebao bi biti gotov do kraja ove godine, a cijeli kompleks do prve polovice 2024..

početka srpsko-crnogorske agresije

Brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili na crti obrane dugoj više od 200 kilometara suprotstavilo se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga ZNG-a, policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.

Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, a s ciljem potpune informativne blokade agresor je zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu, čime su prekinute telefonske i oštećene radijske veze. Prve granate ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja pale su na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ i Mokošicu.

Samo u prvom tjednu listo-

pada 1991. poginulo je 27, a ranjeno 100 dubrovačkih branitelja i civila.

Već 5. listopada srpsko-crnogorski agresor zauzeo je Konavle i Slano i tako presjekao i posljednju kopnenu vezu s ostatkom Hrvatske. Do kraja listopada izbio je na same prilaze gradu u kojem je, bez struje, vode i redovite opskrbe hranom, ostalo 50 tisuća ljudi. Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srpsko-crnogorskih postrojbi u grad i učvrstili crtu obrane.

Najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti Dubrovnik je pretrpio u studenome i prosincu 1991.. Od 8. do 14. studenoga te 6. prosinca, na blagdan Svetoga Nikole, u jakim napadima na grad je palo više od 5.000 topničkih projektila, a u napadu 6. prosinca više od

šesto ih je palo na dubrovačku povijesnu jezgru. Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.

Tijekom srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje poginula su 184 branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1500 osoba. U srpskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 tisuće prognanih i izbjeglih.

Na području od Stona do Konavala spaljeno je 2127 kuća, kao i zaštićeni, skoro pet stotina godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno, opljačkano je.

To znači da je (to) dobar znak, to znači da možemo očekivati onda i povratak Jadrana”, rekao je Grlić Radman na otvorenju izložbe “Hrvatski školski brod Jadran - matična luka Split, 1933.-2023.“ u Domu Hrvatske vojske u Lori.

Nota o tome u MVEP je stigla u četvrtak ujutro. Njome se Hrvatska izvješćuje da je u Crnoj Gori pronađena oprema otuđena u vrijeme sudjelovanja crnogorskih vojnika JNA na dubrovačkom ratištu uz podršku tadašnjih crnogorskih vlada.

Crnogorski premijer Dritan Abazović objavio je u utorak da je prilikom popisa imovine crnogorskih aerodroma pronađena i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena iz zračne luke Ćilipi u napadu JNA na Dubrovnik 1991-1992. i najavio da će Hrvatska o tome uskoro biti obaviještena.

Ministar Grlić Radman je pritom pojasnio. “Hrvatski školski brod Jadran je građen na inicijativu Jadranske straže, znači Hrvata iz Dalmacije, plaćen je, izrađen je u Hamburgu, projektant je bio Josip Škarica, Hrvat iz Rijeke. 1933.godine je došao u Split i to je bilo njegovo prvo uplovljavanje u matičnu luku.

Tamo je upisan, znači u matičnu luku, ali je bio i upisan u sve �lotne liste svih hrvatskih luka na Jadranu. Išao je redovno na manje, srednje i veće remonte, slučajno je 1990. godine u listopadu mjesecu završio na remontu u Tivtu i tu je ostao.

Da recimo tada nije otišao

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomen ploče bivšeg logora Morinj u nazočnos� izaslanstva iz Republike Hrvatske i Crne Gore u petak je obilježena 32. godišnjica uspostave logora Morinj u Boki Kotorskoj u kojem su u nečovječnim uvje�ma bile zatvorene 292 osobe iz Dubrovnika, Konavala, ali i Hrva� Boke.

Trojica su tamo i umrla nakon brutalnog premlaćivanja i psihičkog iživljavanja što su ih nad njima svakodnevno provodili čuvari logora, dok je jedan ubijen na samom putu u tadašnji crnogorski logor. U tom logoru bili mučeni i zlostavljani između listopada 1991. i kolovoza 1992. godine.

- Danas smo položili vijen-

ce i zapalili svijeće, današnji datum koincidira sa samoubojstvom admirala Vladimira Barovića, koji je bio crnogorski admiral u JNA i koji je radije sebi skra�o život nego da puca po hrvatskim gradovima. Ovdje smo danas kako bi iskazali pijetet i poštovanje prema žrtvama i kako bi njegovali sjećanje na ono što se dogodilo prije više od trideset godina i kako se ne bi nikada više događalo, istaknuo je Grlić Radman.

Vijenac je položio i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i brojni drugi hrvatski dužnosnici. Ispred Crne Gore bio je državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Robert Markić.

na remont u Tivat nitko ne bi pitao gdje je školski brod Jadran jer svi su znali po tradiciji i povijesti da on pripada Lori. Tako da se ja nadam

da će nova Vlada Crne Gore u duhu dobrosusjedskih odnosa uraditi nešto i da ćemo dobiti taj brod natrag”, kazao je Grlić Radman.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 5 AKTUALNO
PLOV, PILOTI IDU NA DALJNJU OBUKU
NOTA
zrakoplovi mijenjaju karakter naše obrane’
Počast u logoru Morinj Oznake na odori hrvatskih pilota

Spomen na troje stradale djece

Obljetnica spomena na najmlađu žrtvu u Domovinskom

Dvije djevojke i tromjesečno dijete izgubili su 26. rujna 1991. živote od krhotina granate ispaljene na prognanički kamp

Komemoracijom kod spomen-obilježja u Grabovcu u srijedu je obilježena 32. obljetnica pogibije troje djece u velikosrpskoj agresiji, među kojima je bila i najmlađa žrtva iz Domovinskog rata, tromjesečni Ivan Špoljarić.

Obljetnicu stradanja 18-godišnje Josipe Špoljarić, 17-godišnje Dubravke Špoljarić i tromjesečnog Ivana Špoljarića obilježili su kod spomenika obitelj stradalih, izaslanici predsjednika Republike, Vlade i Sabora, učenici Srednje škole Plitvička jezera, te predstavnici županije, gradova, općina i udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja

Ličko-senjske i Karlovačke županije.

Nedaleko od ceste D1 podignuto je 2017. spomen-obilježja djeci ubijenoj 26. rujna 1991. u turističkom kampu gdje su prognane obitelji iz sela Karana našle privremeno utočište. Dvije djevojke i tromjesečno dijete izgubili su živote od krhotina granate ispaljene s brda Višnjevača iznad sela Smoljanca na prognanički auto-kamp u Grabovcu.

ratu

U trenutku tragedije, očevi poginule djece (hrvatski branitelji) nalazili su se u selu Korana i branili svoje domove od velikosrpskog agresora. Tužnu vijest su čuli tek sutradan ujutro oko 6 sati na radiju.

Njihovoj žrtvi danas su se poklonili izaslanik predsjednika RH brigadir Marin Kostelac, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora ličko-senjski župan Ernest Petry, izaslanik predsjednika Vade i ministra hrvatskih branitelja general Josip Lucić, u ime Ličko-senjske županije zamjenica župana Jasna Orešković Brkljačić.

Načelnik Općine Plitvička jezera Ante Kovač zahvalio je udrugama branitelja koje iz godine u godinu organiziraju obilježavanja takve vrste, ne samo u Grabovcu, već širom plitvičkoga kraja.

General Josip Lucić prisjetio se i tragedije koja se dogodila na Krvavi Uskrs kada je poginuo Josip Jović te istaknuo da su najveća vrijednost prisutna djeca. “Pred njima je život i naša je odgovornost da ta djeca rastu u miru, sreći i vjeri u hrvatsku državu“, poručio je. Župan Petry izrazio je duboki pijetet obitelji Špoljarić te naglasio sva ulaganja i nastojanja kako bi djeca toga kraja ostala na svojoj djedovini i održala opstojnost života na tim prostorima.

MARIJA BISTRICA 25. OBLJETNICA PROGLAŠENJA BLAŽENIM

Stepinac je ‘dar Božji hrvatskom narodu’

“Stepinac je dar, Božji dar hrvatskom narodu, u jednom od važnijih trenutaka njegove povijesti....“, rekao je nadbiskup Kutleša

Upovodu 25. obljetnice proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca, zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša je na svečanosti u Mariji Bistrici u subotu rekao da je Stepinac “dar Božji hrvatskom narodu”.

Podsjetio je da je i sveti papa Ivan Pavao II. nazvao Stepinčevu beati�ikaciju povijesnim događajem u životu Crkve i naše nacije.

“Stepinac je dar, Božji dar hrvatskom narodu, u jednom od važnijih trenutaka njegove povijesti.... Slobodan od svake ljudske prosudbe i fabriciranih mišljenja vladajuće ideologije o njegovoj krivnji, prepustio je Božjoj providnosti da ga brani. Jer, mučenici nisu robovi ideologija, trendova i utjecaja, nego slobodni ljudi kojima je jedini smjerokaz Isus Krist i njegovo Evanđelje”, rekao je Kutleša.

Naglasio je i da čovjek kojemu je jedini putokaz Bog i njegove zapovijedi, i sam postaje svjetlo i orijentir drugima.

“Mudro je to izrazio Sveti Otac Ivan Pavao II. prilikom beati�ikacije: ‘Svojim ljudskim i duhovnim životnim putem blaženi Alojzije Stepinac svojemu narodu pruža svojevrsni kompas da bi se znao orijentirati. Evo glavnih točaka: vjera u Boga, poštovanje čovjeka, ljubav prema svima sve do praštanja, jedinstvo s Crkvom kojoj je na čelu Petrov nasljednik.”, podsjetio je Kutleša.

Naglasio je da je svojom mirnoćom, strpljivošću i predanjem u Božju providnost, blaženi Alojzije Stepinac snažno posvjedočio vjeru u uskrsnuće.

Iskapanja kod groblja u Gospiću

U Gospiću pronađena masovna grobnica

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medvjed izjavio je u petak kod gospićkog groblja sv. Marije Magdalene, na lokaciji ekshumacije posmrtnih ostataka iz Drugog svjetskog rata i poratnog razdoblja, da je pronađena masovna grobnica s 40 posmrtnih ostataka.

“Riječ je o primarnoj grobnici, poznato je kako je Gospić s okolicom mjesto velikih stradavanja, a ovo mjesto, gdje je nađeno puno tragova vatrenog oružja i veliki broj čahura,

kao i tragovi vezanja, to samo potvrđuje”, rekao je ministar Medved i podsjetio da se u prethodnoj fazi ekshumacija pronašlo i sahranilo više od stotinu posmrtnih ostataka iz tog razdoblja.

U mandatu ove Vlade istražena je 81 lokacija grobišta iz vremena Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, pri čemu su ekshumirani posmrtni ostaci 1943 osobe, a Medved je najavio da će se s tim programom nastaviti.

“Blaženi Alojzije, čovjek poput nas, volio je život, poštovao je svačiji život, neovisno o nacionalnoj, ideološkoj, rasnoj ili klasnoj pripadnosti, ali je znao da vrijednost života nije vezana samo uz horizonte ove zemlje. Znao je – Bog je temelj života, po njemu jesmo, On nas je stvorio i htio. Pa iz toga temelja proizlazi nepovrjedivo dostojanstvo svakoga ljudskog bića”, kazao je i naglasio da “svaka �ilozo�ija, ideologija ili zakon koji progovara o čovjeku, a da ne uzima u obzir ovu temeljnu istinu završava u laži, a nerijetko i u krvi”.

Kutleša je rekao i da je blaženi Alojzije Stepinac bio

čovjek prodorna, proročkog duha, koji je slutio da će jednoga dana doći do ujedinjenja Europe te podsjetio na Stepinčeve riječi: ‘Hoću li ja to doživjeti, ne znam, ali želim da takva Europa, bazirana na principima Kristova Evanđelja, donese de�initivni mir čovječanstvu, koliko je na zemlji moguće’.

Nažalost, kaže Kutleša, poznato nam je da mira nema. “I danas bukti rat usred Europe, jer hoćemo mir, ali ne želimo Boga”, dodao je napominjući da je i prije više od osamdeset godina, blaženi Alojzije prokazao najveću slabost suvremene Europe – gubitak njezina kršćanskog identiteta, njezinih duhovnih korijena, baštine, običaja, povijesne istine i kršćanskih simbola u javnome prostoru.

Naglasivši da je Alojzije Stepinac sudjelovao u spašavanju ljudi svih nacionalnosti i vjera, te komunista, podsjetio je da su u vrijeme njegova sudskoga procesa toliki ljudi svjetske politike, znanosti, vjere i kulture dali svoja svjedočanstva o Stepinčevoj nevinosti, među kojima i britanski

premijer Winston Churchill i predsjednik američkih Židova Louis Breier.

“Njegovu ljubav nije zaustavila ni otvorena mržnja ni neprijateljstvo. Čuvari u zatvoru, a kasnije u kućnom pritvoru, svjedočili su njegovoj velikoj dobroti i sućuti. A sućut prema progonitelju i ljubav prema mrzitelju očit je znak prisustva Duha Kristova u srcu. Zanos ljubavi njegovim je progoniteljima bio trajan prijekor savjesti”, istaknuo je i dodao da su i komunisti koji su ga osudili, znali da je nepravedno osuđen zbog „političke nužde“.

Kutleša kaže i da su “u tami 20. stoljeća” mnogi ostali postojani gledajući svoga kar-

dinala koji je položio svoj život za jedinstvo Katoličke Crkve te podsjetio na riječi pape Benedikta XVI. da su “hrvatski katolici, a posebno kler, bili predmet mučenja i sustavnih nasilja, koji su išli za tim da razore katoličku Crkvu... Narod je vidio da svećenici nisu nikad gubili vjeru, nadu, ljubav, te su tako ostali uvijek sjedinjeni. To jedinstvo objašnjava ono što je ljudski neobjašnjivo: da tako kruti režim nije mogao slomiti Crkvu.“

Danas, u ovoj prigodi, apostolski nuncij stavio je palij zagrebačkom nadbiskupu metropolitu kao znak zajedništva biskupa na razini naše metropolije, ali i znak povezanosti, vjernosti, poslušnosti i zajedništva s Papom.

Kutleša je, utječući se zagovoru Majke Božje Bistričke i blaženoga Alojzija Stepinca i svih svetaca i blaženika hrvatskoga naroda, nakraju poželio da mu, kako je rekao, u dio padne obilje Stepinčeva duha te zahvalio papi na iskazanom povjerenju.

Tijekom svečanosti s neba je helikopterom prosuto 10.000 latica ruža na prostor crkve na otvorenom.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 6 PANORAMA
Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša Mnoštvo vjernika u Mariji Bistrici Iz helikoptera su bacane la�ce ruža

‘Pozdrav

‘Beloj nedeji’, proslava mladog vina

Cijela zemlja je napredovala, imamo deformitete koje moramo ispraviti, ali stvari se ipak mijenjaju, rekao je Milanović

Predsjednik Republike

Zoran Milanović priključio se u nedjelju obilježavanju Bele nedeje, tradicionalne manifestacije proslave mladog vina, istaknuvši da se ovakvim događanjima čuvaju tradicija i korijeni kraja.

Sudjelujući u programu Pozdrav Beloj nedeji, Milanović je ustvrdio kako je u proteklih 15-tak godina, od njegovog prvog dolaska na manifestaciju ostvaren veliki napredak, prije svega u kulturi uzgajanja vinove loze, čuvanja, proizvodnje i stavljanja na tržište vina. To je središnja tema ove manifestacije, a pokazuje napredak i ovog kraja i cijele zemlje, rekao je. “Cijela zemlja je napredovala. Možemo se ljutiti i prigovarati, imamo deformitete koje moramo ispraviti jer ćemo

JEDINSTVENA PRIČA

Utrka ‘Vukovarskih 198’ stepenicama Vodotornja

Cilj je doći do samog vrha Vodotornja kada svaki od natjecatelja završava utrku dodirivanjem jarbola s hrvatskim stijegom

Više od 220 domaćih i inozemnih natjecatelja sudjelovao je u subotu u jedinstvenoj utrci “Vukovarskih 198”, kojoj je cilj u što kraćem vremenu pretrčati 198 stepenica vukovarskog Vodotornja, jednog na simbola otpora Vukovaraca u Domovinskom ratu.

Svaki natjecatelj, a bilo ih je prijavljenih 229, kreće od podnožja Vodotornja te trči uz 198 stepenica i na kraju pretrčava i 200 metara memorijalne staze. Cilj je doći do samog vrha Vodotornja kada svaki od natjecatelja završava utrku dodirivanjem jarbola s hrvatskim stijegom.

“Svatko na ovu utrku dolazi iz svojih razloga, a ima tu i puno emotivnih trenutaka. Vukovarski Vodotoranj je simbol rata, stoga je utrka iz tog razloga i posebna. Utrka je kratka, dinamična, ali zahtjeva puno snage“, kazala je Ivona Vrebac, predsjednica Atletskog kluba Vukovar, koji je organizator utrke.

Svaki natjecatelj je na vrhu vodotornja dobio medalju kao nagradu za sudjelovanje u ovoj dinamičnoj utrci, u kojoj je najboljima u prosjeku trebalo nešto više od 100 sekundi da pretrče dionicu od podnožja Vodotornja pa do jarbola na njegovom vrhu.

Jedinstvena utrka “Vukovarskih 198” održana je drugu godinu za redom, u organizaciji Atletskog kluba Vukovar uz podršku Grada.

Znak za početak utrke dao je gradonačelnik Ivan Penava koji je rekao kako je promocija sporta i zdravog načina života na najvećem simbolu hrvatskog zajedništva, vukovarskom Vodotornju, unikatan spoj koji šalje pozitivnu i sjajnu priču iz Vukovara.

inače nastaviti rasti u krivom smjeru, ali se stvari ipak mijenjaju”, ocijenio je predsjednik.

Ljudi iz cijele zemlje, pa tako i iz ovog kraja, odlazili su u svijet. No, mnogi su ostajali, gradili ovaj kraj i čuvali tradiciju, istaknuo je. Brojne okupljene su pozdravili i kastavski gradonačelnik Matej Mostarac i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.

U programu “Pozdrav Beloj nedeji” sudjelovali su Glazbeno društvo “Spinčići” Kastav, DVD Kastav, sopci, KUD Učka

Matulji, Mješoviti pjevački zbor „Sempre Allegro“ Rijeka, i učenici Osnovne škole “Milan Brozović” Kastav.

Bela nedeja je manifestacija proslave mladog vina, tradicionalno se slavi prvog vikenda u listopadu, uključujući i ponedjeljak. Spominje se u Zakonu Grada Kastva još iz 1400. godine.

Uz sajam mladog vina, “Belu nedeju” obilježavaju prezentacije starih zanata, te zanimljiva kulturna događanja kojima se oživljava baština ovog kraja.

Kako da Vaš glas bude važan

REFERENDUM | SUBOTA 14. LISTOPAD

Glasovanje na referendumu se razlikuje od izbora.

1. Trebate ispuniti jedan glasački listić.

2. Na glasačkom listiću će biti navedeno pitanje o predloženoj promjeni Ustava.

3. Za glasovanje, upišite ili ‘Yes’ ILI ‘No’ na engleskom, u kućicu na svom glasačkom listiću.

Svi australski državljani od 18 i više godina moraju glasovati.

Ne brinite ako pogriješite. Zatražite novi glasački listić i počnite ponovno.

Saznajte više na aec.gov.au/translated ili nazovite 1300 720 136

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 7 KRONIKA
Ovlastio povjerenik za izbore, 10 Mort Street, Canberra, ACT. Authorised by the Electoral Commissioner, 10 Mort Street, Canberra, ACT.
Primjerak glasačkog listića KASTAV
KOD
RIJEKE Predsjednik Milanović na sajmu mladog vina Promocija sporta i zdravog načina života na najvećem simbolu hrvatskog zajedništva

Vjerujemo da ćemo potvrditi utiske mnogih ako zaključimo da će se o ovom turniru govoriti još dugo – pohvalno, pozitivno i sa zahvalom

Tekst i foto: Suzana FANTOV

Svaka završnica, svako �inale sa sobom donosi neka nova uzbuđenja, pa je tako donio i četvrti dan ovogodišnjeg Hrvatskog nogometnog turnira u Adelaideu.

Nedjelja 1. listopada, bila je “obiteljski dan” u kojem je zaista svatko pronašao zabavu za sebe – i ne samo zabavu! U posebnu gastronomsku ponudu bila je uključena janjetina i svinjetina s ražnja koja se mogla naručiti i tako ste mogli počastiti čitavo društvo!

Baš kao i prethodnih dana, hrane nije nedostajalo jer ako ste se uz �inalne utakmice opskrbili litrama hladnog piva onda je trebalo napuniti želudac svježim “grill-mixom” s roštilja, sarmom…, a za one koje vole slatko – palačinka i krafna nije nedostajalo.

Kako su se sve završne utakmice odigravale na terenu ispred samog Centra, okolni travnjaci bili su nalik pravom obiteljskom pikniku gdje su obitelji s malom djecom uživale na svojim piknik-prostiračima, a vjerni navijači navijali za svoje favorite.

Malo dječje igralište, a onda i veliki tobogani za napuhuvanje, privukli su najmlađe za koje je u poslijepodnevnim satima organiziran i poseban koncert Zaprešić Boysa koji su se za ovu priliku popeli na “kamion-pozornicu”.

Glazba se čula i iz restorana, a veselo je bilo i uz gitaru i harmoniku pod šatorom “Boće Bowl”. Vesela je zasigurno bila i sretna dobitnica nagradne tombole – Mitsubishi ASX automobila vrijednog AU$29 980!

A pobjednik može biti samo jedan – pa je tako ovogodišnji šampion NK Sydney United, a najboljim igračem turnira proglašen je Adrian Vlastelica, kapetan tog tima.

Na nama je da čestitamo svim sudionicima turnira, posebice �inalistima koji su odnijeli pobjede – veteranima NK Melbourne Knightsa, seniorskoj ženskoj ekipi St. Albans Dinama, HNK-u “Kralj Tomislav” i ekipi “Gospić Bearsa“. Čestitke svima na sportskoj igri, odazivu i podršci turniru koji će sljedeće godine obilježiti 50. godišnjicu održavanja.

Razloga za slavlje bilo je mnogo, a najbolje rješenje bilo je - naravno - fešta!

Glazbenu poslasticu za kraj priredili su omiljeni bendovi Major Minor i Laganini. Na kraju vjerujemo da ćemo

potvrditi utiske mnogih ako zaključimo da će se o Hrvatskom nogometnom turniru u Adelaideu govoriti još dugo –pohvalno, pozitivno i zahvalno, jer dugogodišnje pripreme, pravovremene i detaljne najave (hvala Stela&Leo!), dobrodošlica i predanost cijelog radnog odbora predvođenog predsjednicom July Čirjak i predsjednikom NK Adelaide Croatije Raidersa Ianom Krivičićem, uz doslovce „vojsku“ volontera – nije mogla ponuditi ništa manje.

Hrvati Adelaidea, vidimo se na terenima NK St. Albans Dinama!

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 8 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE
47. HRVATSKI NOGOMETNI
TURNIR – ČETIRI DANA NOGOMETA, ZABAVE I HRVATSKE TRADICIJE (4.)
‘Sydney United’ - šampioni ovogodišnjeg uspješnog turnira u Adelaideu

47. HRVATSKI NOGOMETNI TURNIR – ČETIRI DANA NOGOMETA, ZABAVE I HRVATSKE TRADICIJE (3.)

Uz čestitke nagrađenima, pohvale domaćinima te svim natjecateljima, kao i klubovima koji su se odazvali (njih 48) i svima koji su svojim dolaskom podržali ovaj turnir, večer se nastavila u plesnom ritmu uz grupu More

Tekst i foto: Suzana Fantov

Uz osjetno zatopljenje, subota 30. rujna protekla je uz nastavak nogometnih utakmica i druženja u hladovini. „Lakše se disalo“ u večernjim satima u svečanoj dvorani Adelaide Ovala u kojoj je priređena „Gala večer“.

Nogometni timovi i njihovi prijatelji, treneri, pokrovitelji, uzvanici iz političkog života Adelaidea te brojni uzvanici uživali su u elegantnoj večeri u kojoj ih je zabavljala grupa

More.

Voditelji Ante Smolić i Belinda Fusco uvodili su sve goste u ono što slijedi, a bilo je toga dosta i bilo je zaista raznovrsno: od samog izvođenja hrvatske i australske himne, pozdravnih govora, najavljenih ulazaka u „Kuću slavnih“, dodjele priznanja i dražbe.

Gostima se obratila i Betty Pavelić, veleposlanica Republike Hrvatske u Australiji, istaknuvši kako joj je čast biti na ovom najvećem turniru u ovom dijelu svijeta. Iz njezina obraćanja izdvajamo naglašenu potrebu da stvoreni hrvatski brend vezan uz „crveno-bijele kockice“ sačuva svoju pozitivnu sliku te nogomet ostavi izvan politike kako bi zaštitili reputaciju naše zajednice, ne samo u Australiji i na Novom Zelandu, već u čitavom svijetu gdje je Hrvatska znana kako moderna, progresivna i tolerantna zemlja.

Ian Krivičić, predsjednik NK Adelaide Croatije Raidersa zahvalio je svima na dolasku, posebice brojnim pokroviteljima i volonterima bez kojih ovaj turnir ne bi bio moguć.

Zanimljivo je bilo vidjeti i prilog o hrvatskim nogometnih klubovima koji već godinama sudjeluju na ovom turniru, a onda dočekati i imena koja su ove godina upisana u Kuću slavnih:

Aldo Siketa – koji se nalazio među osnivačima NK North Geelong Warriorsa i koji je bio jedan od predsjednika koji je najduže vodio ovaj klub - od 1969. do 1976. godine.

Vjekoslav Yakka Banovićnekadašnji igrač australskog nogometa koji je ostvario i svoju karijeru u NK Adelaide Croatiji.

Prvi put u Kuću slavnih uveden je i jedan hrvatski Dom (dosad su to bili samo pojedinci), a riječ je o AHD-u Melbourne u Footscrayju. Njegov predsjednik Ante Jurič u svom govoru prisjetio se svih onih kojih nema, i njihovih zasluga,

Prvi put u Kuću slavnih uveden

i jedan hrvatski Dom - AHD Melbourne iz Footscrayja

pa tako i pok. Anđelka Cimere naglašavajući potrebu čuvanja hrvatskoga jezika i tradicije, međusobnog podržavanja i „svega onog što ne možemo promijeniti, a što nas čini Hrvatima“.

Predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Australije, Jure Dragović, čestitao je domaćinu ovogodišnjeg turnira te najavio domaćina turnira za sljedeću godinu: organizaciju će preuzeti NK Dinamo St. Albans, na čelu s predsjednikom Ilijom Dragičevićem.

Posebne nagrade za najbolje igrače dobili su Filomena Delić (NK St. Albans Dinamo) i Tomi Banić (NK Edensor

Park), a nagradu „Ivi Jurkovic Team Spirit“ NK Western Knights, North Perth.

Potpisani dresovi Luke Modrića, umjetničko djelo Mariane Mezić, koje je oslikano za vrijeme same večere, i pršut dosegnuli su velikodušne ponude na dražbi.

Uz čestitke nagrađenima, pohvale domaćinima te svim natjecateljima, kao i klubovima koji su se odazvali (njih 48) i svima koji su svojim dolaskom podržali ovaj turnir s dugom povijesti i tradicijom koja okuplja veliki broj Hrvata iz brojnih hrvatskih zajednica, večer se nastavila u plesnom ritmu uz grupu More.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 9 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

Rafali su najbolja vijest!

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Napokon je došao i taj dan: Hrvatska je preuzela prvi od 12 naručenih višenamjenskih borbenih zrakoplova Rafale! Na svečanosti u bazi francuskog ratnog zrakoplovstva Mont-deMarsan ministar obrane Mario Banožić poručio je da nitko u ovom dijelu Europe neće imati moćnije ratno zrakoplovstvo od Hrvatske. S obzirom na to da Hrvatska trenutačno raspolaže s osam dotrajalih aviona MiG 21, od kojih nekima resursi istječu ove godine, a nekima 2024. godine, a u takvom su stanju da je dnevno operativno njih četiri ili pet, dok su ostali na popravku, logično je bilo očekivati da će ta vijest izazvati nepodijeljeno oduševljenje u Hrvatskoj. Bez ikakvog „ali”. Pogotovo kad se zna kakve su trenutačno prilike na istoku Europe, ali i u hrvatskom neposrednom susjedstvu.

No, Hrvatska ne bi bila Hrvatska da nije bilo onih koji su i u takvoj vijesti našli razloge za nezadovoljstvo i kritike. Pa je, primjerice, predsjednik Milanovi, istina, načelno podržavši nabavu novih zrakoplova, istaknuo kako su oni skupi i još cijelu priču smjestio u kontekst predizborne kampanje.

U prošlosti, od kraja devedesetih pa sve do odluke o kupnji zrakoplova, koju je donijela vlada Andreja Plenkovića, jedna od ključnih sastavnica hrvatske državne politike bilo je rezanje vojnog proračuna, a najveći doprinos tom političkom trendu dala je vlada koju je kao premijere vodio Zoran Milanović. Doduše, takvi su trendovi prevladavali i u Europi. I tamo su se smanjivali vojni troškovi, nije bilo odgova-

A ako Nizozemska zaključuje da joj trebaju novi tenkovi, a susjedi su joj Belgija i Njemačka, jasno je kakvu obrambenu politiku treba voditi Hrvatska, s obzirom na svoj zemljopisni položaj

rajućih ulaganja u suvremenu vojnu tehniku, raspuštale su se vojne postrojbe... Živjelo se u uvjerenju da nikakvog rata ne može biti, da će Europa vječno živjeti u blagostanju grijući se na ruski plin, zaklonjena američkim vojnim kišobranom.

No, onda je najprije Amerika, u vrijeme predsjednika Donalda Trumpa, jasno rekla da Europa mora preuzeti svoj dio vojnih (NATO-vih) troškova, a potom je došla ruska agresija na Ukrajinu koja je, s jedne strane, pokazala da opasnost o rata u Europi i te kako postoji te da, s druge strane, Europa za rat nije spremna, da ne raspolaže ni ljudstvom, ni tehnikom. Europske države odjednom su počele trošiti ogroman novac da bi modernizirale i dodatno opremile svoje vojske, pa je tako Nizozemska odlučila ponovo nabaviti tenkove. Da, ponovo! Jer, Nizozemska je na kraju Hladnog rata imala 441 tenk, i to ne neke muzejske primjerke iz drugog svjetskog rata, nego suvremene Leoparde 2A4, ali ih je zbog „zbog nestanka prijetnje s istoka” i politike štednje rasprodala. Zadnju vojnu vježbu u kojoj su sudjelovali tenkovi nizozemska je vojska održala 2011. godine.

Prije nekog vremena objavljena je informacija da čitava Europa za godinu dana ne može proizvesti toliko granata koliko oh ukrajinske snage ispale za jedan mjesec. S obzirom na aktualne prilika, to je više nego dramatična vijest, no europski, pa i hrvatski, mediji njome su se bavili dan-dva i sve je palo u zaborav. Rat kuca na vrata, a Europa je razoružana! Ipak, trendovi se mijenjaju, što pokazuje primjer Nizozemske. A ako Nizozemska zaključuje da joj trebaju novi tenkovi, a susjedi su joj Belgija i Njemačka, kakvu politiku treba voditi Hrvatska koja graniči s BiH i Srbijom, a Kosovo joj je u neposrednom susjedstvu? Stoga je isporuka prvog od 12 borbenih zrakoplova, i to neposredno nakon terorističkog napada na sjeveru Kosova, najbolja vijest koju smo ovih dana mogli čuti.

Piše: Davor Ivanković

Francuski Rafalei će znatno nadograditi sposobnosti HRZ-a, i to relativno brzo, ostvari li se plan da prvih šest zrakoplova u Hrvatsku stigne 2024. godine, a iduće godine ostalih šest. U prvoj će isporuci vjerojatno biti i dva dvosjeda, jer će se obuka u RH organizirati po isprobanom principu (pri obuci na američkim izviđačko-borbenim helikopterima Kiowa) da već obučeni piloti postaju treneri i počnu obučavati druge pilote. Pokaže li se to mogućim, brže bismo riješili problem nedostatka vojnih pilota, jer za cijelu eskadrilu HRZ-a treba barem dvadesetak obučenih pilota.

Hrvatska nabavlja rabljene Rafale, s potrošenih oko 7000 sati naleta, dakle s preostalih pola resursa. Kritičari se hvataju za činjenicu da su Rafalei za nas preskupi, da je i njihova eksploatacija skupa (oko 17.000 eura po satu letenja) te da smo se ipak trebali odlučiti za još starije i jeftinije zrakoplove, poput Miragea, da je potreban postupni prijelaz s aviona 2. generacije (MiG-21), na avion 4,5 generacije, kakav je Rafale. Ističe se da još nemamo dovoljno pilota koji bi trebali krenuti na obuku, a još valja urediti i infrastrukturu, sagraditi nove “kondicionirane” hangare i učiniti ostale prilagodbe.

Razlog zašto je Vlada odlučila nabaviti najbolji borbeni zrakoplov jest vremenski tjesnac, jer će za godinu dana RH ostati bez svoje borbene avijacije. Drugi je razlog što je bilo dosta “kokošarenja” i zaključeno je da si Hrvatska može priuštiti ovo kvalitetno rješenje. Treći je razlog što očito postoji uvjerenje da će naši piloti biti sposobni svladati upravljanje zrakoplovom 4,5 generacije, uza sve hendikepe.

Rafale je još uvijek svojevrsna tajna jer još nije do kraja otkriveno kako su Francuzi uspjeli postići njegovu gotovo nevidljivost, toliko smanjiti njegov radarski i infracrveni odraz i kako,

Rafalei su još svojevrsna tajna

kada ugasi radare da ga ne otkriju po radarskom zračenju, ipak može obarati protivničke letjelice i gađati ciljeve udaljene i 90 kilometara. Inženjeri teoretski znaju kako se to radi, no kako to u praksi uspijeva ovom avionu, još nije najjasnije. No zanemarimo li ove podatke, ne može se zanemariti to da je Rafale u borbenim akcijama dokazao da je prvi pravi višenamjenski zrakoplov.

Njemu, naime, ne treba zaštita drugih zrakoplova kada u akciju kreće kao bombarder, niti mu treba elektronička zaštita “nebeskog radara” AWACS-a. Rafale bombardira i gađa ciljeve na zemlji, istodobno ruši ili odvraća letjelice koje ga napadaju i elektronički ometa protuavionske rakete. Za usporedbu, u vojne akcije u Libiji F-16 kao bombarder kretao je u akciju uz zaštitu F-15 i nadzor AWACS-a. Rafale je išao sam. Ovaj je zrakoplov dokazan u ratnim uvjetima, osim u Libiji i u Afganistanu, Maliju, Iraku i Siriji. Dassault Aviation do sada ih je proizveo više od 200, a ubrzava proizvodnju zbog novih narudžbi iz Egipta, Indije, Katara i Grčke, koja ih je naručila 18, a kada je vidjela da se Hrvatskoj nude i rabljeni, naručila je još deset rabljenih. Kako Grci imaju nekoliko stotina borbenih pilota, već se obučavaju na rabljenim Rafaleima i dobivaju ih prije Hrvatske.

Među rijetko viđene sposobnosti spada i mogućnost tzv. superkrstarenja, gdje se bez

uporabe dodatnog izgaranja (i trošenja goriva) probija zvučni zid. Zbog toga što Rafale posjeduje dva moćna motora Snecma, pogodan je i za patroliranje iznad mora, tako da će HRZ prvi put bez velikog rizika moći nadzirati i naš dio Jadrana, a i šire.

Nabava rabljenih aviona u vrhunskom stanju sigurno će omogućiti i dugoročnu stratešku suradnju Hrvatske i Francuske te jačanje hrvatske vojne industrije unutar europskog obrambenog fonda.

Koliko je moćan taj avion i koliko su dobri piloti, vidjelo se najbolje pri isporuci Rafalea Indiji. Francuzi su to obavili izravnim, neprekinutim letom za osam i pol sati, uz dopunu goriva u zraku. Francuzi proizvode i mornaričku verziju Rafalea, a koriste ih na svom nuklearnom nosaču zrakoplova Charlesu de Gaulleu (jedina zemlja koja uz SAD posjeduje nuklearni nosač), gdje je stacionirano 30 Rafalea i desetak drugih letjelica. Francuzi su uvježbali i slijetanje i uzlijetanje Rafaleima i s američkih nosača aviona. Njegov stakleni kokpit posjeduje i integrirani sustav izravnog glasovnog unosa (DVI) pa pilot zrakoplovom može upravljati i glasovnim naredbama, ali to se ne koristi pri ispaljivanju oružja zbog sigurnosti, nego se to odvija isključivo ručno. Avion pak posjeduje sposobnost autonomne obrane od navođenih projektila protivnika.

Piše: Višnja Starešina

Baš su se donekle u BiH primirile tenzije i utihnula nagađanja hoće li visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt dati uhititi političkoga gazdu Republike Srpske Milorada Dodika ili će gazda Mile dati uhititi visokoga međunarodnog predstavnika Schmidta. Kad ono, zapucalo je u istočnijemu međunarodnom protektoratu na Balkanu.

Ukratko: u Banjskoj, selu na Kosovu, organizirana srpska paravojna formacija napala je kosovsku policiju ubivši jednog policajca (Albanca). Zatim je potražila zaklon u tamošnjemu manastiru Srpske pravoslavne crkve (SPC). Za kosovsku policiju napad očito nije bio iznenađenje. Dočekala ga je spremna, opkolila je manastir, ušla u njegove prostorije i prema zasad potvrđenim informacijama ubila četvoricu i uhitila šestoricu napadača na policiju.

Ostali su uspjeli pobjeći. I na to se, dakako, navezalo mnogo interpretacija, nagađanja o

Odlikuju ih rijetko viđene sposobnosti spada i mogućnost tzv. superkrstarenja, gdje se bez uporabe dodatnog izgaranja (i trošenja goriva) probija zvučni zid

pozadini napadačke skupine, političko-ratne propagande…

Ipak, nekoliko detalja razlikuje ovaj incident od dosadašnjih sličnih srpskih incidenata na sjeveru Kosova. Prvi je neuobičajeno duga šutnja srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. Njegovi mediji plasirali su fantastične priče da je riječ o nekoj srpskoj inačici ruskog Wagnera, da su u automobilima pronađeni ruski dokumenti, da su ti rusko-srpski specijalci međusobno navodno govorili engleski. Što pak sugerira da ih je zapravo pokvareni Zapad podmetnuo nedužnom Vučiću da bi preko njega okrivio i Vladimira Putina.

Drugi je zanimljiv detalj duga šutnja Srpske pravoslavne crkve.

Najzanimljiviji detalj ipak je snimka dronom koju je navodno napravila kosovska vlada Albina Kurtija i njezine dijelove ustupila Associated Pressu. Na njoj se vidi srpska paravojna formacija kako kreće u napad na selo Banjsku i njezin boravak u manastirskom zdanju. Čini se izglednim da je još mnogo toga snimljeno. I vrlo je moguće da su upravo te snimke, zajedno sa šestoricom srpskih napa-

Vučić bi mogao biti optužen za izravno sudjelovanje u terorističkim operacijama u susjednoj državi radi njezine destabilizacije

Francuzi nude i širok izbor naoružanja. Uz rotirajući top od 30 milimetara, tu su i razne rakete i krstareći projektili kratkog, dometa do 50 i više od sto kilometara. “Meteor”, koji je izuzetno skup projektil, gađa izvan vidnog polja, na udaljenostima većima od 300 kilometara. (Večernji list)

dača koje je uhitila kosovska policija, glavni izvor nelagode i za Vučića i za vrh SPC-a. Naime, to će omogućiti da se rasvijetle organizacija i uloge u ovome napadu. I drugo, to sugerira da su kosovska vlada odnosno zapadni saveznici (ili, ako baš hoćete, SAD) unaprijed znali za tu srpsku diverzantsku operaciju i da su im pripremili zamku. Ako se bjelodano pokaže da je s njome direktno povezan Vučić (drugo je što se to ‘zna‘ ili nagađa), to će za njega biti mnogo neugodnije nego da (ponovno) dobije etiketu nesuradničke strane u srpsko-kosovskim razgovorima pod okriljem EU-a, koji su ionako u slijepoj ulici. To je onda izravno sudjelovanje u terorističkim operacijama u susjednoj državi radi njezine destabilizacije, kao i destabilizacije njezina međunarodnoga zapadnog (ili, ako hoćete, američkog) pokroviteljstva.

Ova kosovska epizoda svakako će imati nastavak. Novi izazov Vučiću kosovski je zahtjev za izručenje napadača koji su pobjegli u Srbiju. On mu, dakako, neće udovoljiti (ne smije zbog sebe). No time se još više pokazuje kao aktivan destabilizator Balkana. Međutim, i u ovome kosovskom serijalu, baš kao i u onome bosanskohercegovačkom iz Republike Srpske s početka teksta, lokalni akteri danas su više podizvođači nego samostalni akteri. U tim se incidentima ogleda odnos između Rusije i Zapada u dva balkanska međunarodna protektorata – u BiH i na Kosovu. (Lider)

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 10 KOLUMNE
Je li Vučić upao u kosovsku zamku?

Listopadske pobožnosti - uzmimo

u ruke krunicu i ojačajmo vjeru u Boga!

Krunica je ustvari meditacija i mnogi sveti ljudi – poznati i nepoznati kroz povijest Crkve došli su do vrhunaca mistike i kontemplacije upravo po molitvi krunice

Mjesec listopad je posebno posvećen Majci Božjoj i pobožnosti krunice – molitvi koja je vrlo često neshvaćena ili krivo shvaćena, pa je mnogi smatraju i dosadnom i besmislenom i zastarjelom… A sve to samo zato što je ne poznajemo.

Krunica je ustvari meditacija i mnogi sveti ljudi – poznati i nepoznati kroz povijest Crkve došli su do vrhunaca mistike i kontemplacije upravo po molitvi krunice. Kažu da bi rječnikom glazbe izgovaranje Zdravo Marije u krunici bio ritam, a razmišljanje o Isusovu životu bile bi riječi i melodija. Krunica angažira u molitvi čitavog čovjeka – po razmatranju otajstava aktivira duh, maštu, inteligenciju, po trajnom kontaktu s Marijom angažira nas emotivno, po ponavljanju riječi i prebiranju zrnaca angažira nas na neki način i �izički… U molitvi krunice lako se ujedine i prepoznaju katolici cijelog svijeta – ona se u

Uobitavalištu braće u Grecciu je svetac rado boravio, kako zato što je siromaštvo smatrao bogatstvom, tako i zato što se u osamljenoj ćeliji, koju je predstavljala jedna izbočena stijena, slobodnije predavao nebeskim poukama. To je ono mjesto, u kojem je nekoć slavio rođenje Betlehemskoga Djeteta, te s Djetetom postao dijete. Dogodilo se da su stanovnike snašla mnogobrojna zla.

Tako je mnoštvo krvoločnih vukova napadalo ne samo životinje nego i ljude, a tuča bi svake godine opustošila polja i vinograde. Kad im je sveti Franjo jednoga dana propovijedao, rekao je: “Na čast i hvalu svemogućega Boga, čujte istinu koju ću vam objaviti! Ako svi ispovjedite grijehe i donesete plodove dostojne obraćenja, kunem vam se da će ovoga svekolikog pokaranja nestati. Gospodin će vas pogledati i umnožiti vam vremenita dobra. No, i ovo poslušajte: Ponovno vam objavljujem, budete li za dobročinstva nezahvalni i povratite li se bljuvotini, pokaranje će se ponoviti, kazna će biti podvostručena, protiv vas će još

svakom dijelu svijeta moli na isti način i divan je doživljaj u velikim svetištima moliti je s mnoštvom vjernika koji iste riječi izgovaraju svatko na svom jeziku. Izraz “pobožnost” prvo znači osobnu pažnju, sabranost i predanje Bogu u osobnoj molitvi. Pobožnost se, međutim, zove i zajednički oblik molitve, koji nije strogo liturgijski, već više pučki. Jednostavnijim molitvama i vježbama (primjerice klečanjem, naklonom, i ponavljanjem nekih molitava kroz neko vrijeme i sl.) sakupljeni vjernici iskazuju poštovanjem (časte) pojedina Božja svojstva ili Isusa Krista, Duha Svetoga, Majku Božju Mariji ili pojednog sveca. Tako, primjerice, postoje pobožnosti Srcu Isusovu, simbolu Kristove ljubavi prema

čovječanstvu, svetom Josipu i drugim svecima.

Među poznatijim marijanskim pučkima pobožnostma su “svibanjske večernjice” i “listopadske večernjice”. Vjernici sabrani u crkvi svake večeri dotičnog mjeseca, zajednički mole krunicu. U mnogim crkvama nakon krunice slijedi večernje sveta mise. Treba dodati da ove i slične pobožnosti nisu obvezne kao nedjeljna misa, nego su slobodne, dragovoljne i znak većeg štovanja Blažene Djevice Marije, Gospe.

Ove marijanske pobožnosti imaju stoljetnu tradiciju i preporučuju ih i danas mnogi crkveni dokumenti. Listopad je mjesec svete krunice. Po kalendaru se 7. listopada slavi i blagdan Blažene Djevica Marija od Krunice.

Kako je stanovnike Greccia

oslobodio od vukova i tuče

ČUDESNE PRIČE IZ ŽIVOTA SV. FRANJE ASIŠKOG

Sveti Franjo Asiški, 4. listopad

Kad govorimo o svecima Božjim, uzoritim, najvjernijim sljedbenicima Krista Gospodina, teško je i nezahvalno, gotovo nemoguće, a možda i neprilično, praviti nekakve rang-liste. Ipak, možemo kazati da slavimo jednog od najznačajnijih, a vjerojatno i najpopularnijeg kršćanskog sveca, čiji su sljedbenici (franjevci, klarise, trećoreci, konventualci, kapucini, franjevke) ostavili veličanstven, neizbrisiv trag i u hrvatskoj povijesti.

To je sveti Franjo Asiški, vjerski reformator, legendarni propovjednik i osnivač franjevaca, koji se 1181. ili 1182. kao Giovanni Francesco di Bernardone rodio u Assisiju (Umbrija). Sin trgovca suknom i majke Francuskinje, kao mladić je vodio bezbrižan život i za rata protiv Perugie (1204) bio zarobljen. Teško bolestan, doživio je duhovnu preobrazbu, 1206. ostavio obitelj i imetak te kao prosjak počeo pomagati bolesnima, gubavcima i popravljati razrušene crkve u okolici Assisija. Propovijedao je apsolutno evanđeosko, sveto siromaštvo, poniznost, velikodušnost i okupio mnogo pristaša, svoje “pokorničke” braće.

veća srdžba bješnjeti.”

Tako se, zahvaljujući zaslugama i molitvama svetog oca, dogodilo da su od onoga časa prestale nesreće. Minule su opasnosti, vukovi i tuča nisu više zadavali nikakvih neprilika. Štoviše, ako bi kada tuča zahvatila susjedna polja, kad bi se približila njihovoj granici, ili bi ondje prestala, ili bi skrenula na drugu stranu. Pošto im je bio darovan mir, silno su se namnožili i mnogo su se obogatili vremenitim dobrima. Ali je blagostanje prouzročilo ono, što se redovito običaje dogoditi; obrazi su im odebljali, a obilje vremenitih dobara, ili bolje, iz-

metine su ih zaslijepile. Napokon upadoše u još veća zla, “zaboraviše Boga koji ih je izbavio”.41 I to ne prođe nekažnjeno, jer strogost Božje pravednosti manje kažnjava prvi pad nego ponovljeni. Božja se srdžba raspaljuje protiv onih i onda, kad se povrate zla kojih je nestalo.

Osim toga je pridošao i ljudski mač. Iako je s neba određena smrtnost progutala mnoge, napokon je cijelo mjesto spaljeno osvetničkim požarom.42 - Zaista, i pravo je da nesreća snađe one koji su dobročinstvima okrenuli leđa.

Na poziv pape Inocenta III. došao je u Rim, gdje je papa

1209. potvrdio novi, franjevački red (Red manje braće). Vodstvo reda prepustio je 1220. drugima, a 1221. sastavio njegova pravila. Putovao je kao propovjednik u Španjolsku, Palestinu i Egipat. Njegov život protkan je brojnim legendama (Bonaventurina “Legenda major”, “Fioretti”, “Dicta Egidii” i dr.) i fantastičnim, živopisnim detaljima (propovijed pticama, dobivanje svetih rana na brdu Alverni, putovanje među saracenske nevjernike). Ljubitelj narodnog duha, prvi talijanski pjesnik koji je stvarao na pučkom jeziku, pisao je pjesme u duhu provansalskih trubadura (poetski iznimno snažna i uvjerljiva “Pjesma bratu Suncu” ili “Pjesma stvorova”, 1225).

Njegova sveobuhvatna ljubav prema čitavoj prirodi oslobodila je umjetnost od ukočenih formi. Putujući misionar, lirik, čudotvorac i vizionar unio je nove, pozitivne motive u kršćansku mistiku (stigmatizacije, evanđeoska djetinja vjera, božićne jaslice, ljubav prema životinjama). Njegova osebujna ličnost i vedra optimistička pojava unijela je neizmjerno svjetlo u srednjovjekovni mrak, a njegova sitna asketska �igura postala motivom mnogih likovnih i književnih djela. Povukao se u intimni bratski krug kraj stare crkvice Porcijunkule, sve češće zapadao u zanosno-mistična raspoloženja i veselio se “sestrici smrti”. Preminuo je 3. listopada 1226. u Assisiju.

"Asiški siromašak" sasvim je sigurno jedna od najsnažnijih i najautentičnijih kršćanskih osobnosti. Svetim ga je već 1228. proglasio papa Grgur IX. Zaštitnik je životinja, društava za zaštitu životinja, ptica, zooloških vrtova, okoliša, ekologa i ekoloških društava, trgovaca, slijepih putnika, obitelji, čipkarica, mirotvoraca, švelja, goblenara, Italije, Colorada i mnogih krajeva, naselja, župa, crkava, kapela i samostana diljem svijeta i hrvatskih krajeva.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 11 VJERSKI KUTAK
U CRKVI I PREPORUČUJU SE I DANAS
MOLITVE IMAJU STOLJETNU TRADICIJU

ADELAIDE 2023. ODRŽAN 47. HRVATSKI NOGOMETNI TURNIR – ČETIRI DANA NOGOMETA,

Svatko od nas ovdje

može ponuditi jako puno te jedino tako možemo sačuvati živi hrvatski duh u našoj lijepoj zemlji Australiji. Živjela Croatija!, rekao je na otvaranju turnira Ian Krivičić, predsjednik NK Adelaide Croatije Raidersa

Tekst i foto: Suzana FANTOV

Nakon dugih priprema, pomne organizacije i predanog rada brojnih volontera, velikodušnosti pokrovitelja i zajedništva Hrvatskog sportskog centra, Australsko-hrvatskog nogometnog saveza te najstarijeg registriranog nogometnog kluba u Australiji, Adelaide Croatije Raidersa, u četvrtak 28. rujna započeo je ovogodišnji Hrvatski nogometni turnir u Adelaideu.

Uređeni nogometni travnjaci, tribine, mjesta pod šatorom („Boće bowl“), unutarnja dvorana u samom Centru, te vojska volontera dočekali su svoje prve goste, prvog sunčanog dana 47. po redu Hrvatskog nogometnog

turnira. Ovogodišnji domaćini, koji su započeli pisati svoju bogatu i uspješnu nogometnu povijest 10. travnja 1952., već na samom otvaranju pokazali su što čine iskustvo i snažno zajedništvo.

Uz primamljivu ponudu tradicionalne hrane, veliki izbor pića, mirisne kave i domaćih kolača, prve utakmice donijele su sate odličnog nogometa svih ekipa koje su nastupale toga dana. Napomenimo i to da je ove godine pristiglo 48 nogometnih momčadi.

U Hrvatskom sportskom centru dočekala nas je izuzetno velika gostoprimljivost domaćina – od predsjednice Juli Čirjak, predsjednika Nogometnog kluba Iana Krivičića, Stelle Špoljar koja nam je omogućila uvid u cjelokupni raspored događanja, te ostalih volontera koji su, usprkos prezaposlenosti, našli vremena da nas upoznaju s radom kluba, ponosni na sva svoja dosadašnja ostvarenja.

U poslijepodnevnim satima, nakon održanih nogometnih utakmica, započelo je i službeno otvaranje otpjevanom hrvatskom i australskom himnom u izvedbi Hrvatskog folklornog sastava Lenek iz Adelaidea.

Održani su pozdravni govori predstavnika političkih vijeća Adelaidea, a velikim pljeskom pozdravljen je i sam premijer Južne Australije, Peter Malinauskas, koji je ovom prilikom istaknuo važnost velikog doprinosa ove hrvatske zajednice te nasli-

Lijepom našom započeo ov nogometni

jeđa koje ona ostavlja svojim budućim naraštajima. Kako bi ovo naslijeđe bilo i dodatno osigurano, još jednom potvrdio je iznos od AU$1.5 milijuna koji dodjeljuje država Južna Australija za namjenu obnove Hrvatskog sportskog centra. Država je pomogla i sam turnir �inancijskom potporom u iznosu od AU$ 50.000.

Ian Krivičić, predsjednik NK Adelaide Croatije Raidersa, posebno je zahvalio na dolasku i potpori premijeru, prisutnim vijećnicima i ministrima, predsjedniku Hrvatskog nogometnog saveza Australije – Juri Dragoviću, direktoru RWB Adria Chicago Anti Lončaru koji je pristigao iz SAD-a, kao i svima koji kontinuirano podržavaju Centar.

„Ponosan sam što stojim ovdje gledajući različiti miks nacionalnosti i kultura koje su se ovdje okupile večeras, ne samo da sudjeluju u turniru već i volontiraju. Svi možemo biti ponosni na naš klub jer svatko od nas ovdje može ponuditi jako mnogo te jedino tako možemo sačuvati živi hrvatski duh u našoj lijepoj zemlji Australiji. Živjela Croatija!“ – izdvajamo iz obraćanja predsjednika Iana.

Blagoslovom kojeg je udijelio fra Ivo Tadić, voditelj hrvatske katoličke misije u Wollongongu, te molitvom časne sestre Slavice, sa željama za mnogo dobre zabave i sportskog duha u narednim danima, krenulo se u toplu noć u kojoj se nastavilo uz pjesmu odličnog benda Akord.

Velikim pljeskom pozdravljen je i sam premijer Južne Australije, Peter Malinauskas, koji je istaknuo važnost velikog doprinosa ove hrvatske zajednice te naslijeđa koje ona ostavlja budućim naraštajima

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 12 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

domovinom' službeno ogodišnji Hrvatski turnir u Adelaideu

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 13 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE ZABAVE I HRVATSKE TRADICIJE, OTVARANJE UVELIČAO I PREMIJER JUŽNE AUSTRALIJE (1.)

ADELAIDE 2023. ODRŽAN 47. HRVATSKI NOGOMETNI TURNIR –

Dugački stol urešen maslinama, domaćim maslinovim uljem, mamio je poglede, a bogati jelovnik kojeg je za ovu prigodu priredio Kruno Velican oduševio je sve

Tekst i foto: Suzana FANTOV

Sve toplije vrijeme u sunčanom Adelaideu, u petak 29. rujna, drugog dana Hrvatskog nogometnog turnira, izmamilo je i brojne nove posjetitelje koji su pristigli iz raznim hrvatskih zajednica Australije (čak i s Tasmanije) kako bi bodrili svoje timove i uživali gostoprimstvo koje ih je dočekalo u Hrvatskom sportskom centru.

Tribine, paviljon, "al fresco"… vrvjeli su od žamora, smijeha, nadglasavanja veselog nadmetanja uz nastavak brojnih odigranih nogometnih utakmica na terenima domaćina, NK Adelaide Croatije Raidersa.

Poseban ugođaj pripremljen je u klupskom masliniku gdje je organiziran "ručak pod maslinama", doslovce ispod samih krošanja plodnih maslina koje pomno čuvaju obrađuju članovi Centra.

Dugački stol urešen maslinama, domaćim maslinovim uljem, mamio je poglede, a bogati jelovnik kojeg je za ovu prigodu priredio Kruno Velican oduševio je sve one koji su uživali u svježim morskim plodovima, pršutu i siru, odabranim "Tomich" vinima i ugodnoj glazbi.

Riječi pohvale za salatu od hobotnice, pa sve do mirisnog istarskog kolača uz ohlađeno vino, nisu prestajale.

Toplo vrijeme išlo je na ruku i razdraganoj dječici koja su uživala u ograđenom dječjem igralištu, ali i na okolnim travnjacima gdje se "nabijala" lopta. Hladno pivo bilo je spremno za sve one koji su žeđali, a vrijedni volonteri pobrinuli su se da hrane ne nedostaje ni na jednom mjestu gdje se posluživala.

Na gornjem katu Centra promotivna prodaja dobila je još neke od štandova pa su tako osvanule prekrasne kape "šilterice", suveniri od bračkog kamena, domaće ulje koje se ovdje proizvodi, promotivne majice, čarape, naljepnice… i još mnogo toga uz, naravno, obavezno - hrvatsko obilježje. Štand su pripremili i članovi Folklornog ansambla Hrvatske zore koji su pristigli iz Melbournea.

Na vanjskom dijelu travnjaka postavljen je i promotivni štand Zaklade hrvatskih studija s velikim brojem novih naslova knjiga, dječjih slikovnica, rječnika hrvatskoga jezika… "stranica" koje će vjerujemo zanimati ne samo posjetitelje turnira već i one koji ih mogu pronaći (i kupiti) na njihovoj web stranici https://www. croatianstudiesfoundation.com.a.

I dok se žeđ gasila hladnim "limenkama", približavala se i dugo očekivana noć s koncertnim nastupima uvijek izvrsnih članova benda Major Minor te posebnim gostima iz Hrvatske – Zaprešić Boysima. (Nastavlja se na str.24.)

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 14 15 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE IZ HRVATSKE ZAJEDNICE
ZABAVE I HRVATSKE TRADICIJE – BROJNI POSJETITELJI STIGLI S RAZNIH STRANA, ČAK I S TASMANIJE (2.)
ČETIRI DANA NOGOMETA,
Ručak u hladu maslina dok padaju golovi pod sunčanim nebom Adelaidea
Volume 27. No. 1228 Wednesday 4th of October 2023 Thousands Attend Croatian Tourney in Adelaide for a Four-Day Football Extravaganza Sydney United Claim a Record 10th Title Zaprešić Boys
the
of Churches
Rock
City

47th Croatian Soccer Tournament Adelaide 2023.

“Lijepa naša domovino” of�icially kicked off this year’s Croatian soccer tournament in Adelaide.

Story and Photos: Suzana FANTOV

After long preparations, meticulous organisation, and dedicated work of numerous volunteers, the generosity of sponsors, and the unity of the Croatian Sports Centre, the Australian-Croatian Soccer Federation, and the oldest registered soccer club in Australia, Adelaide Croatia Raiders, this year’s Croatian soccer tournament in Adelaide kicked off on Thursday, September 28.

Well-maintained soccer pitches, stands, tent areas (‘Boće bowl’), an indoor hall in the centre itself, and an army of volunteers welcomed their �irst guests on the �irst day of the 47th Croatian soccer tournament. The hosts of this year, who began writing their rich and successful soccer history on April 10, 1952, showed at the opening night what experience and strong unity mean.

With an enticing offer of traditional food, a wide selection of drinks, the aroma of coffee, and homemade cakes, the �irst matches brought hours of football from all the teams that played. It’s worth noting that 48 teams participated at this year’s tourney.

In the Croatian Sports Centre, we were welcomed with exceptional hospitality by the hosts – from the president, Juli Čirjak, the president of the soccer club, Ian Krivičić, Stella Špoljar who provided us with an overview of the entire schedule of events, and other volunteers who, despite being busy, found time to introduce us to the club’s work, proud of all their achievements so far.

In the afternoon, after the

Four Days of Football, Entertainment, And Croatian Tradition

soccer matches, the of�icial opening began with the singing of the Croatian and Australian anthems performed by HFS Lenek from Adelaide. Welcoming speeches were given by representatives from various councils of Adelaide, along with the premier of South Australia, Peter Malinauskas, who was greeted with a large applause. On this occasion, the Premier emphasised the importance of the signi�icant contribution of this Croatian community and the legacy it leaves to future generations. To further secure this legacy, he con�irmed once again the amount of AU$1.5 million allocated by the state of South Australia for the renovation of the Croatian Sports Centre. The state also assisted the tournament with �inancial support of AU$50,000.

Ian Krivičić, president of Adelaide Croatia Raiders, thanked the premier, all present councillors and ministers, the president of the Croatian Soccer Federation of Australia – Jure Dragović, director of RWB Adria Chicago Anti Lončar who arrived from the USA, as well as everyone who continuously supports the Croatian Sports Centre.

“I am proud to stand here looking at a diverse mix of nationalities and cultures that have gathered here tonight not only to participate in the tournament but also to volunteer. Each of us can offer a lot here, and only in this way can we preserve the lively Croatian spirit in our beautiful country, Australia.

Long live Croatia! – said President Ian in his address.

With the blessing given by Fra Ivo Tadić, parish priest from Croatian Catholic Mission in Wollongong, and the prayer of Sister Slavica, with wishes for much enjoyment and sportsmanship in the coming days, the warm night continued with the tunes from band ‘Akord’ with the tourney of�icially moving into party mode.

16 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 4th of October 2023 NEWS & VIEWS THE NEW GENERATION │ Wednesday 21st of August FEATURE 16 16 EXCLUSIVE REPORT NEWS & VIEWS THE NEW GENERATION │ Wednesday 25th of September CROATIAN COMMUNITY 16 ADELAIDE CRO TOURNEY 2023 THURSDAY

With the increasingly warm weather in sunny Adelaide, on Friday, September 29, the second day of the Croatian football tournament brought numerous new visitors from various Croatian communities around Australia (even from Tasmania). They came to cheer for their teams and enjoy the hospitality that awaited them at the Croatian Sports Centre in Adelaide.

The stands, pavilion, ‘al fresco’... were buzzing with chatter, laughter, cheering, and lively competition as numerous football matches continued on the �ields of Adelaide Croatia Raiders.

A wonderful atmosphere awaited in the club’s olive grove, where a ‘lunch under the olive trees’ was organised, literally beneath the branches of fruitful olives carefully tended to by the members of the centre.

A long table adorned with olives and homemade olive oil captured the gaze, while the rich menu prepared for this occasion by Kruno Velican delighted those who enjoyed fresh seafood, prosciutto, and cheese, as well as selected ‘Tomich’ wines and pleasant background music. Words of praise for the octopus salad to the fragrant Istrian cake with chilled wine were endless.

The warm weather brought out the childlike joy of little ones who enjoyed the enclosed playground and the surrounding lawns where the ball was kicked around. Cold beer was always on hand for those who were thirsty, and diligent volunteers made sure that food was abundant at every serving point.

On the upper �loor of the centre, promotional sales added some stands, and beautiful ‘caps,’ souvenirs made of Brač stone, locally produced oil, promotional shirts, socks, stickers... and much more appeared, with, of course, the obligatory - Croatian emblems. The stand was prepared by members of the FA Hrvatska Zora who came from Melbourne.

On the external part of the lawn, a promotional stand for the Croatian Studies Foundation was set up with a large number of new book titles, children’s picture books, Croatian language dictionaries that we believe will interest not only tournament visitors but also those who can �ind them (and buy them) on their website (https://www.croatianstudiesfoundation.com.au).

And as the thirst was quenched with cold ‘cans,’ the long-awaited night with concert performances by the always excellent members of the ‘Major Minor’ band and special guests from Croatia‘Zaprešić Boys’ approached.

(To be continued on page 18.)

Goals and Olive Groves: Friday’s Highlights from the Croatian Football Tournament in Adelaide 2023

17 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 4th of October 2023 CROATIAN COMMUNITY NEW GENERATION Wednesday 21st of August 2019 CROATIANNEWSCOMMUNITY & VIEWS 17 EXCLUSIVE REPORT 6th of February 2019 NEWS 25th of September 2019 ADVERTISEMENT 17 ADELAIDE CRO TOURNEY 2023 FRIDAY

Zaprešić Boys Ignite Friday Night at the Adelaide Tourney

Celebrating Heroes and Heritage: Football Gala Shines Bright at Adelaide’s Tourney

Witha noticeable warming, Saturday, September 30th, unfolded with the continuation of football matches and gatherings that sought refuge in the shade. It ‘breathed easier’ in the evening when the ‘Gala Evening’ took place in the ceremonial hall of Adelaide Oval.

Memorable Moments and Energetic Performances

Text and photos: Suzana FANTOV

In the evening, after a �ish dinner in the club’s restaurant, with amazing food in the ‘Boće Bowl’ area, it was time to gather under the big tent, near the ‘Stara Kuća,’ where on Friday, September 29, the �inal performance of the Australian tour of Zaprešić Boys and the always energetic members of one of a Australia’s premier Croatian bands ‘Major Minor’ took place.

The party, of�icially limited to over 18’s, brought together more than a thousand people who enjoyed the well-lit terrace. The still, warm night ‘demanded’ a cold drink, which numerous volunteers at the improvised bar quickly delivered to the cheerful crowd that danced and sang under the huge tent of ‘red & white checkers.’

Before the concert began, the Zaprešić Boys took photos with children playing on the lawn with giant balls, and later, with everyone who saw them and seized the opportunity to create a shared memory.

Talking to the guys about this year’s Australian tour, we received only positive feedback about the entire Croatian community that followed them at all their

concerts, warmly welcomed them, and enjoyed their performances together with them. After Australia upon returning home, Zaprešić Boys will continue with a concert in Bratislava, where a surprisingly large number of followers awaits them in the Czech Republic!

But a large number of fans awaited them at the promotional stand, where they also happily took photos with all those who were arriving in increasing numbers for another of their impressive concerts �illed with powerful emotions.

It seems that the capacity crowd did not need much warming up because DJ Šime, with his music, drew the elated youth to the podium under the tent, where, later on, with the �irst sounds of ‘Moja,’ ‘Neopisivo,’ ‘Igraj moja Hrvatska,’... and then all the other much-loved fan songs where echoing throughout the Croatian Spirts Centre.

Hit after hit – enthusiastic singing continued well into the night with the members of the band Major Minor, who ended this memorable night in their unique style – with powerful rhythms of songs that tie us to songs like “Dobra stara vremena” and, “Nije u šoldima sve”. It was without a doubt one of the most, if not THE most memorable Friday night parties that we have seen at a Tourney. Again, hats off to all who worked so hard to make this event a huge success.

Football teams and their friends, coaches, sponsors, dignitaries from the political life of Adelaide, and numerous guests enjoyed an elegant evening entertained by the group ‘More.’ Hosts Ante Smolić and Belinda Fusco guided all the guests through what followed, and there was plenty and truly diverse: from the performance of the Croatian and Australian anthems, welcoming speeches, announced entries into the ‘Hall of Fame,’ to awards and auctions.

The Ambassador of the Republic of Croatia in Australia, Betty Pavelić, addressed the guests, saying it was an honour for her to be at this largest tournament in this part of the world. From her address, we highlight the emphasized need to preserve the positive image of the created Croatian brand associated with the ‘red-and-white squares’ and to keep football outside of politics to protect the reputation of our community, not only in Australia and New Zealand but throughout the world, where Croatia is known as a modern, progressive, and tolerant country.

President of Adelaide Croatia Raiders, Ian Krivičić, thanked everyone for coming, as well as the numerous sponsors and volunteers without whom this tournament would not have been possible.

It was interesting to see a segment about Croatian football clubs that have been participating in this tournament for years and then welcome the names that entered the Hall of Fame this year: Aldo Siketa – who was among the founders of North Geelong Warriors and one of

the presidents who led this club for the longest timefrom 1969 to 1976. Vjekoslav Yakka Banović, former Australian football player who also had a signi�icant career at Adelaide Croatia. For the �irst time, a Croatian club was introduced into the Hall of Fame (so far,

only individuals have been included), and it is AHD Melbourne in Footscray. AHD President, Ante Jurič, in his speech, recalled all those who are no longer with us and their merits, including the late Anđelko Cimera, emphasising the need to preserve the Croatian language, Croatian tradition, and supporting each other in everything ‘we cannot change makes us Croatians.’

The President of the Croatian Football Association of Australia, Jure Dragović, announced and congratulated the hosts of the football tournament next year as Dinamo St. Albans, led by President Ilija Dragičević, Special awards for the best players went to Filomena Delić from Dinamo St Albans as best women’s player and Tomi Banić from Edensor Park as best men’s player, and the ‘Ivi Jurković Team Spirit’ award went to Western Knights, North Perth.

Signed jerseys of Luka Modrić, the artistic work of Marijana Mezić painted during the dinner, and of course as always the customary pršut reached generous bids at the auction.

With congratulations to the awardees, praises to the hosts, and all participants, the clubs that participated (48 of them), and everyone who supported this tournament with a long history and tradition that brings together a large number of Croatians from numerous Croatian communities, the evening continued all night in a dance and rhythm with the group “More” from Melbourne.

19 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 4th of October 2023 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 4th of October 2023 18 FEATURE CROATIAN COMMUNITY 18 NEWS & VIEWS 19 NEWS & VIEWS 18 19 EXCLUSIVE REPORT EXCLUSIVE REPORT THE NEW GENERATION │ Wednesday 6th of February 2019 EXCLUSIVE INTERVIEW – MARIN ČILIĆ 19 ADELAIDE CRO TOURNEY 2023 FRIDAY NIGHT ADELAIDE CRO TOURNEY 2023 SATURDAY GALA NIGHT
Text and photos: Suzana FANTOV

Four Days of Football, Celebrati Heritage as Sydney United Claim

Every �inal brings some new excitement, and so did the fourth day of this year’s Croatian soccer tournament in Adelaide.

Sunday, October 1, 2023, was the ‘family day’ where everyone truly found entertainment for themselves – and not just entertainment! A special gastronomic offer included lamb and pork on the spit that could be ordered to treat the whole family !

Just like in the previous days, food was not lacking because if you stocked up on litres of cold beer for the �inal matches, you

also had to �ill your stomach with fresh ‘grill mix’ from the barbecue, cabbage rolls... and for those who love sweets –pancakes and donuts were not lacking.

As all the �inal matches were played on the �ield in front of the Centre itself, the surrounding lawns were like a real family picnic where families with small children enjoyed on their picnic blankets, and loyal fans cheered for their favourites.

A small children’s playground and then large in�latable slides attracted the youngest, for whom in the afternoon a special concert by the ‘Zaprešić Boys’ was organised, who climbed on the ‘truck stage’ for

this occasion.

Music could be heard from the restaurant, and it was just as festive with the guitar and accordion under the ‘Boće Bowl’ tent.

Equally jubilant was the fortunate recipient of the lottery prize, walking away with a Mitsubishi ASX car valued at AU$29,980!

And on the �ield, there can only be one winner – and this year’s Division one champion is Sydney United, and the best player of the tournament was announced as Adrian Vlastelica, the captain of this team.

And a huge congratulations to all participants, and �inalists who claimed victories – Mel-

bourne Knights in the Veterans Division, St. Albans Dinamo in Women’s Division, Division 2 HNK Kralj Tomislav and in the Masters Division Gospić Bears were the winners. Congratulations to everyone on sportsmanship, participation, and support for the tournament that will mark 50 years of existence next year although it will be the 48th Tourney as 2020 & 2021 were cancelled due to covid.

There were many reasons to celebrate, and the best solution is, of course – another party! The musical treat at the end was provided by the favourites ‘Major Minor’ along with the band ‘Laganini.’

20 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 4th of October 2023 2020 ADELAIDE CRO TOURNEY 2023 SUNDAY THE BIG FINALE
Text and photos: Suzana FANTOV Winners of Division One Sydney United Winners of Division Two HNK Kralj Tomislav Winners of Veteran’s Division Melbourne Knights Winners of of the Masters Division Gospić Bears

on, and Croatian 10th Tourney Title

In the end, we believe that we echo the impressions of many if we conclude that the Croatian soccer tournament in Adelaide will be talked about for a long time – commendably, positively, and gratefully because the long-term preparations, timely and detailed announcements (thanks to Stella & Leo!), welcome, and the dedication of the entire working committee led by President Julie Čirjak and President of Adelaide Croatia Raiders, Ian Krivičić, with literally an ‘army’ of volunteers – could not offer anything less.

Croatians in Adelaide, see you on the �ields of St. Albans Dinamo in 2024!”

21 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 4th of October 2023 SPORT ADELAIDE CRO TOURNEY 2023 SUNDAY THE BIG FINALE
Winners of Women’s Division Dinamo St Albans

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

22 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 4th of October 2023 ADVERTISEMENT ZAGREB CROATIAN BOOKSHOP BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS) CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South.
are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print,
Franchise
the industry’s future is
“We
Marketing and Design
in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for
TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au VJESNIK Hrvatski The Croatian Herald

ADELAIDE 2023. ODRŽAN 47. HRVATSKI NOGOMETNI TURNIR, ZABAVA ZA PAMĆENJE (2.)

Već uz prve zvuke ‘Moja’, ‘Neopisivo’, ‘Igraj moja Hrvatska’, a onda i svih ostalih nam dragih navijačkih pjesama, užarila se atmosfera kraj blještećih re�lektora

Tekst i foto: Suzana FANTOV

Uvečernjim satima, nakon riblje večere u restoranu, odlične hrane u prostoru “Boće Bowla”, došlo je vrijeme okupljanja pod velikim šatorom, kraj “Stare kuće”, gdje se u petak 29. rujna održao posljednji nastup australske turneje Zaprešić Boysa i uvijek energičnih članova Major Minora.

Na partiju, koji je službeno bio ograničen na “18 plus”, okupio se više od tisuću ljudi koji su uživali na uređenoj osvijetljenoj terasi.

I nadalje topla noć “tražila je” hladna pića koja su brojni volonteri na improviziranom šanku vrlo brzo dostavljali veseloj ekipi koja je plesala i pjevala pod golem šatorom “crveno-bijelih kockica”.

Prije samog početka koncerta Zaprešić Boysi snimali su zajedničke fotogra�ije s djecom koja su se igrala na travnjaku s gigantskim loptama, a onda i sa svima onima koji su ih ugledali i iskoristili još ovu priliku za zajedničku uspomenu.

Razgovarajući s dečkima o ovogodišnjoj australskoj turneji dobili smo samo pozitivne odgovore o čitavoj hrvatskoj zajednici koja ih je pratila na koncertima te toplo dočekala i zajedno s njima uživala u njihovim nastupima.

A nakon Australije i povratka u domovinu Zaprešić Boysi nastavljaju svoju turneju koncertom u Bratislavi

Kako je dobro biti na turniru opet, i opet i opet!

- u glavnom gradu Slovače u kojem ih čeka iznenađujuće velik broj pratitelja!

Mnoštvo pak obožavatelja čekalo ih je i pokraj promotivnog štanda, gdje su se također rado fotogra�irali sa svima onima koji su u sve većem broju pristizali na još jedan njihov upečatljiv koncert nabijen snažnim emocijama.

Čini se kako atmosferu nije bilo potrebno previše zagrijavati jer je DJ Šime uz svoju glazbu privukao razdraganu mladost na podij ispod šatora, gdje se kasnije već uz prve zvuke pjesama “Moja”, “Neopisivo”, “Igraj moja Hrvatska”, a onda i svih ostalih nam dragih navijačkih pjesama, užarila atmosfera kraj blještećih re�lektora.

Hit za hitom – grleno se pjevalo i u nastavku uz članove benda Major Minor, koji su ovu noć završili u svom jedinstvenom stilu – snažnom ritmu pjesama koje nas vežu za “neka dobra stara vremena” - jer “nije u šoldima sve”…

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 24 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

Prvi slučaj afričke kuge u

Hercegovini

HRVATSKI MINISTAR OBRANE U SARAJEVU Hrvatska

Ministar obrane BiH Zukan Helez izrazio je zadovoljstvo nastavkom suradnje, kazavši kako je Hrvatska ključni vanjskopolitički saveznik Bosne i Hercegovine

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Kada će BiH u EU i NATO?

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Uopćini Nevesinje prošlog tjedna u četvrtak, registriran je prvi slučaj afričke svinjske kuge. Kako su javili iz Lokalnog kriznog centra za kontrolu i suzbijanje ove bolesti, pozitivan nalaz stigao je za svinju iz jednog obiteljskog gospodarstva, koja je nabavljena u Brčkom.

Sugerirano je svim građanima da se informiraju kod nadležnih službi o procedurama koje treba ispoštovati u slučaju sumnje na bolest. Iz Lokalnog kriznog centra podsjećaju da je i dalje na snazi zabrana prodaje svinja na stočnoj tržnici u Odžaku, kao i prodaja hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje izvan registriranih poslovnih objekata.

Od članova Lovačke udruge “Srndać” očekuje se da prate stanje u lovištu i prijave eventualnu pojavu bolesti u populaciji divljih svinja, prenosi una.ba. Podsjetimo, afrička svinjska kuga stigla je u Bosnu i Hercegovinu krajem lipnja ove godine.

Prvo žarište zabilježeno je u općini Šamac da bi se proširila diljem Semberije. Zbog ove neizlječive zarazne bolesti eutanazirani su deseci tisuća svinja.

Republika Hrvatska snažno podupire cjelovitost BiH, legitimno političko predstavljanje Hrvata u BiH te osuđuje sve secesionističke ideje vezane uz BiH - poruka je hrvatskog ministra obrane Marija Banožića koju je uputio nakon susreta koji su u Sarajevu imala izaslanstva ministarstava obrane dviju zemalja. Banožić je u kontekstu dobrih vijesti koje stižu iz BiH kazao kako ga raduju pozitivni pomaci koji omogućuju učinkovit rad Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH, a tu misli najprije na donošenje proeuropskih akata, usvajanje obrambenog proračuna i posvećenost reformskim procesima. U tom kontekstu naglasio je kako Hrvatska prepoznaje važnost NATO-a i Europske unije, instrumenata kojima se mogu jačati kapaciteti Oružanih snaga BiH. Potvrdio je i kako je Hrvatska podržala sve mjere predložene u okviru EU mjera i NATO inicijativa koje sigurno mogu pomoći razvoju obrambenih sposobnosti BiH, podizanju otpornosti, pogotovo u suočavanju s hibridnim izazovima, ali i ukupnom stanju sigurnosti u BiH. „Pogotovo želim istaknuti brzu provedbu zaključaka zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH koje se odnose na obranu”, kazao je dodavši kako su potpisivanjem tehničkog sporazuma između Ministarstva obrane RH i Ministarstva obrane BiH u području izobrazbe omogućili nastavak aktivnog doprinosa Hrvatske potrebama Ministarstva obrane za vojnom izobrazbom. U pogledu procesa izobrazbe u RH potvrdio je i kako pripadnici Oružanih snaga BiH s kadetima čine najbrojniju grupaciju stranih vojnih polaznika na školovanju u Hrvatskoj. Ministar obrane BiH Zukan Helez izrazio je za-

dovoljstvo nastavkom suradnje, kazavši kako je Hrvatska, s obzirom na granicu s BiH, historijat, demografsku strukturu jedne i druge države, ključni vanjskopolitički saveznik i susjed Bosne i Hercegovine.

„Ono što me raduje je da je potpuno jasno ministar obrane rekao da Hrvatska ne podržava nikakav oblik secesije i na tomu im hvala. Podržavaju cjelovitost, teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Hrvatska je predvodnik država EU-a i NATO-a kada su u pitanju euroatlantske integracije”, naglasio je Helez.

Zamjenik ministra obrane BiH za politiku i planove Slaven Galić izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom s Republikom Hrvatskom. Posebno je naglasio veliki značaj vojnog školovanja kadeta i pripadnika Oružanih snaga BiH na Hrvatskom vojnom učilištu (HVU) u Zagrebu te zahvalio na toj vrsti podrške. Pozvao je na nastavak suradnje, ali i na povećanje kvota za kadrove iz BiH u Ratnoj školi Republike Hrvatske. Zamjenik Galić zatražio je i mogućnost daljnje podrške u projektima razminiranja. Pozvao je i na daljnju potporu RH na putu

Prilikom dogovora-sporazuma stranaka o uspostavi vlasti poslije izbora, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, najavio je kako će do konca listopada biti, između ostalih, usvojen i Zakon o izmjenama Izbornoga zakona. Nakon razgovora „Trojke“, SNSD-a i HDZ-a u Mostaru izjavio je isto.

Budući da je do sada, bezbroj puta, najavljivao optimistička rješenja, a njegove najave se nikad nisu ostvarile, nitko pametan u njih više ne vjeruje. Godinama pišem zašto Bošnjaci-muslimani ne žele izmjene Izbornoga zakona pa ću to i sada ponoviti – izmjenama Izbornoga zakona (i u njemu ostvarenog legitimnog predstavljanja) pada u vodu i teoretska mogućnost uspostave neke, kao fol građanske BiH, zapravo unitarne BiH, koja bi veoma brzo postala islamska BiH! Točka. Nema dalje. Sve bošnjačko-muslimanske stranke, zvale se one SDA, SDP ili bilo koja druga, zbog toga ne žele dogovor oko izmjena Izbornoga zakona. Taktika današnje „Trojke“, bošnjačko-muslimanske reprezentacije, kako to veli Dodik, u dlaku je ista kao i taktika Bakira Izetbegovića, koji je pred prošle izbore izjavio kako je on pregovarao oko tog zakona s jasnom nakanom da nikad ne postigne dogovor. Doduše, „Trojka“ bi možda i željela postići dogovor, ali da u tom dogovoru nema legitimnoga predstavljanja, za koje je i Ustavni sud u presudi Ljubić kazao da je natkrovljujuće načelo.

BiH prema punopravnom članstvu u NATO-u i Europskoj uniji. Zamjenik ministra obrane BiH za upravljanje resursima Aleksandar Goganović konstatirao je kako je suradnja s Hrvatskom dobra te da je treba nastaviti, kao i takvu suradnju sa Srbijom jer to doprinosi razvoju međusobnih odnosa te miru i stabilnosti. Izaslanstvo iz RH jučer je dočekao ministar Helez sa zamjenicima

Slavenom Galićem i Aleksandrom

Goganovićem te zamjenikom načelnika Zajedničkog stožera Oružanih snaga BiH za operacije general-bojnikom Ivicom Jerkićem.

Glavna tema sastanka bila je bilateralna vojna suradnja dviju zemalja, koja je u razgovorima obostrano ocijenjena izvrsnom. Pružena je i suglasnost memorandumu između ministarstava obrane BiH i RH te Vrhovnog zapovjedništva savezničkih snaga za Europu (SHAPE) o realizaciji razmjene podataka o situaciji u zračnom prostoru. Time će RH s BiH dijeliti vojnu sliku u zračnom prostoru, što će biti inicijalni korak u budućoj integraciji sustava nadzora i zaštite zračnog prostora BiH u jedinstveni euroatlantski sustav.

Veleposlanik Murphy oduševljen ljepotama BiH

Murphy je otkrio kako je uživao u druženju, hrani i piću uz logorsku vatru, ali i fotogra�iranju prizora koji oduzimaju daj svojom ljepotom

Američki veleposlanik Michael Murphy uživao je u obilasku Čvrsnice i Hajdučkih vrata, a između ostalih društvo su mu pravili bh. alpinista

Tomislav Cvitanušić i Haris Ćosić, vlasnik agencije Visit Jablanica.

Na službenom Instagram pro�ilu američkog veleposlanstva u BiH objavljen je i video u kojem je Murphy podijelio svoje oduševljenje prirodnim ljepotama BiH.

“Bosna i Hercegovina jed-

no je od najspektakularnijih mjesta u Europi. Prošli tjedan smo s timom Visit Jablanica i Tomislavom Cvitanušićem planinarili do Hajdučkih vrata i imali priliku doživjeti jedan od najljepših zalazaka i izlazaka sunca na prekrasnoj planini Čvrsnici”, stoji u opisu ispod

videa. Murphy je otkrio kroz video kako je uživao u druženju, hrani i piću uz logorsku vatru, ali i fotogra�iranju prizora koji oduzimaju daj svojom ljepotom.

“Bosna i Hercegovina je fantastično, gostoljubivo i uzbudljivo mjesto za posjetiti.

Nadamo se da će partnerstva koja stvaramo i posao koji obavljamo kroz USAID i druge programe vlade SAD-a koji podržavaju poduzetnike iz privatnog sektora kao što su Visit Jablanica i Tomislav Cvitanušić potaknuti više ljudi na posjet”, poručeno je uz video.

Zbog toga će odugovlačiti pregovore i neće ih postići do Nove godine, a onda dolaze lokalni izbori pa će to razvući još godinu dana i tako u nedogled. Što se Srba, pak, tiče, njihova strategija je jasna i nemaju nikakvu bojazan javno je kazati – o svemu možemo razgovarati i dogovoriti se, ali ako ne ide zakon o Ustavnom sudu bez stranih sudaca, nećemo glasovati ni za jedan zakon, ni jedan dogovor onda ne važi.

Kada bi Hrvati tako kazali, ako se ne dogovorimo oko izmjena Izbornoga zakona u kojemu će biti ugrađeno legitimno predstavljanje, ni za jedan zakon nećemo glasati, možda bi i postojala mogućnost da se nešto u Dragoj Našoj riješi. Ali, Hrvati u BiH ne mogu ništa blokirati jer onda ne bi imali potporu Hrvatske. Po svemu sudeći i na sljedećim izborima opet će hrvatski član Predsjedništva BiH biti Sejdo. Bošnjaci-muslimani, pak, se nadaju kako će visoki predstavnik intervenirati u njihovu korist.

Prema najavama europskih političara, u koje baš ne treba čvrsto vjerovati, da bi Draga Naša otvorila pristupne pregovore treba ispuniti 14 prioriteta.

Je li to baš tako?

EU nije spremna za proširenje!

Unutar Unije vode se rasprave oko načina njenog funkcioniranja, na koji način i kada proširiti Uniju. Ima raznih prijedloga, a jedan od njih je da nekoliko zemalja uđe u „paketu“, ali također ima prijedloga da se Unija više ne širi. Kako god bilo, kao moguća godina ulaska Drage Naše spominje se 2030! Ali, to je samo spominjanje. Na stranu to što EU još nije spremna na proširenje, ali ni Draga Naša nikako nije spremna za ulazak u EU. Treba li spominjati bezbroj razloga? Da ne duljimo, BiH još uvijek nije, ispunila onih 14 uvjeta-prioriteta i pitanje je kad će ih i hoće li ih ikada ispuniti. Badava je predsjedniku Hrvatske govoriti - ako je Ukrajina mogla dobiti kandidatski status onda je BiH već trebala biti članica unije, BiH bi preko reda trebala ući u EU, itd. Ono što bi Milanović morao znati jest činjenica da Bošnjaci-muslimani i nisu baš nešto zainteresirani za ulazak BiH u EU. Osim toga, neće ga poslije ovakvih izjava prestati mrziti i Hrvatsku nazivati agresorom na BiH. Da je ovo točno moglo se tako zorno vidjeti na gostovanju ministra obrane BiH, Zukana Heleza poslije sastanka s hrvatskim ministrom obrane, Banožićem, najpoznatijim po ekspresnom stjecanju raznoraznih akademskih zvanja. Ukratko, Bošnjaku-muslimanu Helezu nije problem kazati kako BiH za svaku pomoć treba Hrvatska, ali mu istovremeno nije problem pokazati i koliko mrzi sve hrvatsko. Nema potrebe prepričavati taj njegov teve nastup, tko je gledao jasno mu je sve. Zapravo, njegov nastup pokazuje orijentalnu politiku Bošnjaka-muslimana - sve što možeš iskamčiti, sve što možeš dobiti od drugih, uzmi, ali to te ne priječi da ih mrziš.

Nakon što je Bošnjak-musliman Zlatko Lagumdžija negativno govorio o istupu Željka Komšića Sejde u Vijeću sigurnosti, bez obzira na to što zastupa istu politiku kao i svi njegovi sunarodnjaci, krenuli su, naravno preko botova SDA, zahtjevi za njegovu smjenu. Ukratko, sve možeš, ali ne smiješ ništa protiv politike Bakira Izetbegovića, uspostave neke islamske BiH zamišljene u njegovoj, odnosno babinoj mu glavi iz „Islamske deklaracije“!

Na sreću takvu državu nikad neće napraviti, a kakva bi to država bila svjedoči i najnovije skrnavljenje spomenika u Kazanima, podignuta u znak sjećanja na Hrvate i Srbe, građane Sarajeva koji su tijekom rata pobijeni i bacani u tu provaliju. Sprejom napisani gra�it - Caco još u nama živi - jasno kazuje što bi se događalo Hrvatima i Srbima u državi po mjeri „Islamske deklaracije“. Ovo je samo još jedan u nizu dokaza kakvu zapravo multietničnost, multikonfesionalnost i svaku drugu multi zastupaju Bošnjaci-muslimani.

Denis Bećirović, bošnjačko-muslimanski član Predsjedništva Drage Naše, svoj mandat izgleda je shvatio kao slanje otvorenih pisama, priopćenja, poruka, što javnosti, što na određene političke adrese. Tako je ministru vanjskih poslova Danske pojasnio da je strateški interes BiH ulazak u EU i NATO, a odluku RS o neutralnosti proglasio je nevažećom. Nije poznato je li danski ministar čuo o tom strateškom interesu i mišljenje srpskog člana Predsjedništva ili Bećirović misli da je mišljenje Srba o članstvu u NATO savezu nebitno.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 25 VIJESTI IZ BiH
je ključni saveznik
BiH, podupire cjelovitost BiH i legitimno predstavljanje

Australci godišnje bace hrane u vrijednosti 19.3 milijarde dolara

Stručnjak stranice comparethemarket.com.

au Chris Ford savjetuje

Australcima da paze na troškove gdje god je to moguće budući da dvije trećine kućanstava baca hranu.

„Primijetili smo veliko povećanje u supermarketima, ali i kada je riječ o gotovoj hrani za van ili konzumiranju hrane izvan kuće”, rekao je. „Stoga ako osjećate da vas bacanje hrane boli, pokušajte iskoristiti ono što već imate u hladnjaku, zamrzivaču ili kuhinji.”

Australska kućanstva bacaju hrane u vrijednosti gotovo 20 milijardi dolara, što je ekvivalent težine 152 mosta luke u Sydneyju, maloprodajni lanci zbog jednostavnog čina bacanja hrane zarađuju 1.2 milijarde dolara. Ovo su šokantni nalazi progresivne radne skupine Australskog instituta koji je pratio veliku zaradu koju bilježe lanci za prodaju živežnih namirnica usred krize

Ograničenja cijena te javna objava popisa pružatelja usluga koji naplaćuju previše neke su od mogućnosti koje se trenutno razmatraju u vladi kako bi se stalo na kraj podivljalim cijenama skrbi za djecu, navodi ministar obrazovanja Jason Clare.

Ministar Clare rekao je da vlada djeluje kako bi pružila dodatna olakšanja troškova obiteljima kroz subvencije troškova, no kako namjerava provesti „ozbiljne reforme” kojima će pokušati ograničiti cijene.Ova intervencija uslijedila je nakon objave izvješća o troškovima skrbi za djecu koje je objavila Australska komisija za konkurentnost i prava potrošača (ACCC) u kojem se navodi da su troškovi skrbi za djecu u Australiji manje cjenovno dostupni u usporedbi s drugim zemljama članicama OECD-a.

Prosječni australski par 2022. s dvije plaće i dvoje djece u skrbi tijekom pet dana tjedno trošio je 16% svojih neto tjednih primanja na pokrivanje troškova skrbi za djecu u usporedbi s 9% koliko se prosječno na skrb djece troši u zemljama članicama OECD-a, navodi se u izvješću. Ranije ove godine Komisija za konkurentnost i prava potro-

šača pronašla je da su naknade za skrb djece nadmašile inflaciju tijekom proteklih pet godina te da su povećanja cijena iznosila između 20 i 32% u proteklih pet godina do 2022.

Kao odgovor na ove činjenjice, Komisija je donijela niz preporuka vladi uključujući dodatne subvencije za ranjive skupine, provedbu kontrole cijena i snažnije praćenje cijena od strane vlade kako bi se spriječio nekontrolirani rast

nastale povećanjem troškova života u kojoj se Australci muče izaći na kraj sa sve većim cijenama namirnica.

U kolovozu je Woolworths za razdoblje do lipnja nakon odbitka poreza prijavio dobit od 1.62 milijarde dolara, što je porast od 4.6% u odnosu na prošlu godinu. Coles je prijavio dodatni porast od 4.8% dobiti za razdoblje 2021/2022., što u apsolutnim brojkama iznosi 1.1 milijardu neto dobiti.

Istraživači Australskog instituta pronašli su da kućanstva u Australiji bacaju

7.6 milijuna tona hrane svake godine. Za usporedbu, pritom se radi o ekvivalentu težine 152 mosta u luci u Sydneyju, a taj je most težak 50.000 tona.

U izvješću pod naslovom „Bacanje hrane u Australiji i kako supermarketi profitiraju od toga” istraživači navode da vrijednost bačene hrane odgovara 19.3 milijarde dolara gubitka od strane

IZVJEŠĆE

obitelji što u prosjeku iznosi između 2.000 do 25.000 dolara po kućanstvu. „Ironično je da bacanje i ponovna kupnja hrane doprinosi rastu troškova života i dalje povećava financijske pritiske”, navodi se u izvješću. U ovom izvješću analizirani su podaci o bacanju hrane iz 2018/2019. kao i novija izvješća studije o provedivosti nacionalne strategije o sprječavanju bacanja hrane čiju je provedbu prije dvije godine naručila federalna vlada.

KONTROLA PODIVLJALIH CIJENA

Uvođenje ograničenje

naknada za skrb za djecu

cijena za skrb o djeci. Na pitanje o tome koji će idući koraci vlade ograničiti povećanje troškova, ministar Clare nije isključio nijednu od reforma koje je predložio ACCC.

„Ideja javnog prozivanja onih koji naplaćuju previše se čini smislenom”, rekao je Clare. „Jasno sam rekao koji je cilj kada smo prije nekoliko mjeseci objavili zakone o manjim troškovima skrbi za djecu… ako ljudi budu iskorištavali mogućnost i povećavali cijene do neprikladnih granica, uz to što se događa u gospodarstvu, trebamo na takve izvršiti pritisak.”

„Ograničenja cijena za skrb o djeci također će morati biti uvedena kako bi se pružatelje ovakvih usluga spriječilo da dižu cijene kao odgovor na veće državne subvencije”, rekao je Clare. „Cijene jednostavno eksplodiraju unatoč ograničenjima, ovo izvješće nam govori da moramo uvesti određenu reformu ograničenja cijena”, rekao je.

Rezultati istrage ACCC-a datiraju prije provedbe vladina povećanja subvencija za skrb o djeci koja su na snagu stupila 1. srpnja i koja su vladu stajala 4.5 milijardi dolara

Analiza je otkrila da maloprodajni lanci godišnje bilježe profit od 1.2 miljarde dolara samo na temelju bačene hrane.

„Ako prosječna stopa dobiti u industriji iznosi 6.1%, a pretpostavljamo da je 19.3 milijarde dolara vrijednosti hrane koju kućanstva bace dio prosječne dobiti, tada profit od bačene hrane iznosi 1.2 milijarde dolara”, navodi se u izvješću. „Važno je primijetiti da ovih 1.2 milijarde dolara predstavlja profit koji maloprodaja

hranom bilježi isključivo od bačene hrane. U njega nisu uračunati prihodi i troškovi od drugih povezanih industrija kao što su proizvodnja ili procesuiranje hrane kada se proizvede hrana koju se nikada ne konzumira.”

Razloge bacanja hrane ovo izvješće pripisuje strogim kozmetičkim standardima izgleda voća i povrća. Stariji stručnjak za gospodarstvo Australskog instituta Matt Grudnoff navodi da su potrebne reforme želimo li smanjiti bacanje hrane i do-

segnuti cilj prepolavljanja bačene hrane do 2030.

Organizacija Food Innovation Australia Limited (FIAL) 2021. razvila je plan koji bi trebao pomoći Australiji u smanjenju bacanja hrane te su kroz taj plan osmišljene moguće kampanje i promjene politike koje bi utjecale na smanjenje količine bačene hrane.

Autori izvješća pronašli su kako je dostižan cilj prepoloviti bačenu hranu u Australiji tijekom idućeg desetljeća te da bi ulaganja federalne i državnih vlada za postizanje tog cilja iznosila 7-7.5 milijardi dolara.

„Za svaki dolar potrošen na intervencije radi bacanja hrane ovaj scenarij donosi dobit gospodarstvu od najmanje 7 dolara”, navodi se u izvješću FIAL-a.

„Ovaj povrat ulaganja bit će još i veći kako se bude povećavao trošak za odlagališta otpada te trošak nastao zbog emisija štetnih plinova.”

Clive Parker obećaje 2miljuna dolara za pristaše glasa protiv

te će utjecati na 1.2 milijuna obitelji diljem Australije. Sukladno spomenutim promjenama, obitelj koja ima prihode 120.000 dolara godišnje s jednim djetetom, uštedjet će oko 1.700 dolara troškova. Za obitelji čija su primanja ispod 80.000 dolara godišnje, vlada će pokriti 90% troškova skrbi za djecu.

Za obitelji koje u skrbi imaju dvoje ili više djece, subvencija će se povećati na 95% troškova za drugo odnosno svako iduće dijete.

Izvješće ACCC-a također navodi da je ljudski rad najveći faktor u troškovima skrbi za djecu. Ranije tijekom tjedna edukatori dejce dobili su pravo isposlovati povećanje plaća do 25% kod zaposljenja u više državnih centara za obrazovanje djece sukladno novim zakonima vlade o odnosima na radnom mjestu.

Pregovaranje oko plaća u slučaju da osoba ima više poslodavaca, pokrit će 12.000 djelatnika koje zapošljava 64 pružatelja usluga skrbi za djecu, a koji su članovi udruga Community Child Care Association i Community Early Learning Australia.

Premijer Anthony Albanese upozorio je na „katatstrofalne ishode” glasa protiv prijedloga referenduma o glasu urođenika koji je sve bliže. Među pristašama kampanje za prijedlog referenduma o uključivanju prava glasa urođenika u parlamentu u Ustav, sve je napetije jer pristaše glasa za pokušavaju promijeniti situaciju u sve im manje naklonjenoj potpori birača.

Albanese i ostali vođe kampanje zavjetovali su se utrošiti dodatna sredstva u iduća dva tjedna uoči održavanja referenduma 14. listopada kako bi uvjerili što je veći broj građana da glasaju za prijedlog referenduma. Ova potpora objavljena je u trenutku kad je postalo poznato da je milijarder Clive Parker odlučio poduprijeti glas protiv referenduma s dva miljuna dolara što će se utrošiti na reklamiranje u posljednji tren u Južnoj Australiji i Tasmaniji, obje države smatraju se ključnima za obje strane debate. U do sada najsnažnijim riječima upućenim na ovu temu, Albanese je izjavio da se boji kako bi kampanja poduprta multimilijunskim iznosima u posljednji čas mogla biti žestoka, „strahom nikada nećete postići promjene nabolje”.

Premijer dodaje da će kampanja u posljednjim tjednima uoči održavanja referenduma Australcima pojasniti situaciju, posebno onima koji su neodlučni i

čiji glas protiv nije još posve učvršćen rekavši da se kod ovog referenduma radi o priznanju i slušanju. S obzirom da je za uspješnost referenduma potreban većinski glas u većini država, obje strane kampanje pokušavaju se učvrstiti u Južnoj Australiji i Tasmaniji. U Zapadna Australija i Queensland se uvelike smatraju izgubljenima za zagovornike refereduma, dok su Viktorija i Novi Južni Wales naklonjeniji glasu za referendumski prijedlog.

Ukupni trošak kampanje za referendum ograničen je na blizu 30 milijuna dolara do 14. listopada, obje strane zagovornici protiv i za referendumski prijedlog usmjerili su glavninu aktivnosti na posljednje tjedne kampanje. Gospodin Palmer, koji je 2022. utrošio 117 miljuna dolara kako bi njegova stranka United Australia Party osvojila samo jedno jedino mjesto u parlamentu, rekao je za Australian kako će uključiti i svoju tvrtku Mineralogy. Za novine je izjavio kako nije konzultirao vođe

urođenika te kako njegova kampanja nije povezana sa službenom kampanjom protiv referendumskog prijedloga.

„Trošimo novac kako bismo izrekli svoje mišljenje. Usmjerili smo se na Tasmaniju i Južnu Australiju. Reklamirat ćemo se u svim državama, ali ćemo biti poglavito usmjereni na ove dvije”, rekao je Palmer. Reklamne kampanje jeftijnije su u Tasmaniji i Južnoj Australji. „Mislim da će prevladati opcija protiv referendumskog prijedloga. Moja predviđanja su da će na dan glasovanja pristaše glasa za referendumski prijedlog dobiti 30% glasova. Pogledate li to u pravilnom kontekstu, najvažnija stvar u Australiji danas nije da ili ne, već sve veći životni troškovi i kako će prosječni Australac preživjeti.”

Glasovanje je u udaljenim područjima zemlje počelo ovog tjedna, a glasovanje unaprijed za one koji nisu u mogućnosti glasovati na dan održavanja referenduma počinje u ponedjeljak i utorak.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 26 AUSTRALSKE VIJESTI
PREMIJER UPOZORIO NA „KATASTROFALNE POSLJEDICE”

Na jednoj strani Goldstein i Markovina, a na drugoj vladika Jovan. Kome vjerovati?

Tomislav Mihanović postavlja logično pitanje prije nedjeljnog sraza u Splitu: "Jel' gol koji je postignut iz zaleđa 'pe*erski gol?'. El Croatica je pred vratima. Kad se ova kolumna pojavi na portalima znat će se već rezultat i navijači pobjednika bit će pametni i mudri, a oni drugi j***t će mater 'sudiji' itd. Zlobnici šire glasine da rezultat zna jedino grčka policija.

Ovih su dana Grci objavili da je Wagner poginuo u "avijunu". Kako bi rekli kod mene u Lici: koja ultimativna brzina! Hajduk ulazi u derbi sa 100.000 članova što bi moglo i odlučiti utakmicu kad bi svi odjednom mogli istrčati na travnjak. Moj frend Roman misli da bi najpravednija bila liga osam, a ne dosadašnja deset klubova. Hajduk i sedam Kaštela. Ja sam po običaju strogo neutralan. Najvažnije je da sve prođe u športskom duhu i da Dinamo pobijedi! Sam sebe podsjećam na čovjeka koji je bio na dijeti pa je izvukao deblji kraj. Leko odiše klasičnom splitskom skromnošću kad kaže: "Tih sto tisuća zaslužilo je sto tisuća pobjeda. Prva slijedeća je Dinamo". Brzo će proći tih sto tisuća. Nakon toga, evo nas 'rame uz rame' sa Švicarskom ili kako se pravilno kaže 'Švajcarskom'.

Kad smo već kod Švicaraca, oni, zna Adriano Sculac, imaju četiri naroda: Nijemce, Talijane, Francuze i Retoromane, 8,5 milijuna stanovnika, petnaest parlamentarnih zastupnika i sedam ministara, koji su svi osim predsjednika volonteri. Predsjednik jedini prima plaću jer jedini obnaša tri funkcije. Uz to što je predsjednik federacije, on je ujedno i ministar vanjskih i unutarnjih poslova. Nitko od njih nema imunitet, niti ih itko čuva…. Sad vam je sigurno jasno što znači četvrti narod - Retoromani. Odmah ste skužili da se u tom nazivu sakriva popularni hrvatski izraz "retardirani" – Hrvateki. Kakvi su to zastupnici bez plaća, skoro bez gaća. Kakva je to država?

Bilo bi dovoljno da se naši političari presele i sklope s Retoromanima jednu zdravu koaliciju, kao što je kod nas, i u Švici bi odmah za koju godinu došli u stanje da bi bili kao kod nas. Zamislite da njihov ministar obrane dodijeli sebi stančugu od stotinjak kvadrata i zatraži držanje katedre na nekom fakultetu. Švicarci bi ga odmah strpali u ludnicu. Pa riječ je samo o sitnoj slabosti… Mnogi bi naši političari itekako rado došli na neku fakultetsku katedru. To je za anonimce, uz užarenu ministarsku fotelju s koje ionako mogu svaki trenutak odletjeti, pitanje prestiža i statusa. Uostalom, to im i nije tako nerealna želja, ali uz uvjet da im je tata stolar ili kako se pravilno kaže "tišler" pa kad tatica bude izrađivao drvenu katedru da mu dotični ministar(ica) drži daske dok zabija čavle u katedru…

Zamislite da smo taj retro-politički model odlučili 1991. g. ugraditi u Ustav Lijepe naše. Koja bismo to država bili

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

danas? Ne bi bilo toliko političara, zastupnika, korupcije, klijentelizma i lopovluka na svim razinama, a ljudi bi morali pošteno raditi da zarade svu tu silnu lovu koju su kod nas maznuli na brzaka i u mutnome. Tada bi praznik rada slavili samo oni koji rade i ne bi bilo gužve na ulicama i po autoputovima.

Nismo baš tako zamišljali akumulaciju kapitala

Hrvatska je ukinula vize za balkanske susjede, ali Slovenija ih ne ukida, tako da će Slovenija postati brana Eu-

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Nakon dugo vremena srela su se dva bivša partijska druga. Obojica se od čuda prekriže

rope prema Balkanu, a mi ćemo postati akumulacijska peć za švercere, trgovce ljudima, narkodilere, ekonomske bjegunce, balkansko podzemlje… Nismo baš tako zamišljali akumulaciju kapitala.

Naše političke vegetarijance samo upozoravam da smo iz raja izbačeni zbog jabuke, a ne zbog pečene janjetine.

Novak Đoković je ozbiljno razljutio Ivicu Granića. Kaže Đole u pravedničkom bijesu: "Kako je moguće da se velike države udruže i bombardiraju jednu malu s bespomoćnim ljudima?

To je mene i sve u Srbiji veoma razljutilo". Ljutiti Granić misli da Đole ne zna misliti pa se retorički pita: "A mene interesira kako je moguće da netko s četiri razreda osnovne škole smatra da može komentirati sve teme ovog svijeta, praveći se da ne zna kako je ta država odgovorna za četiri osvajačka rata, genocid, etnička čišćenja i teror u svom okruženju. To je mene jako razljutilo, Novače". Ja bih još dodao sitnicu: i prvi svjetski rat.

Naša nova kandidatkinja za premijerku, famozna Sandra, navodno je izjavila "da joj je prva godina kad je upisala studij ostala u uspomeni kao deset najljepših godina života…".

Naravno da ocjene, dužina studiranja i diplomiranje ovog ili onog faksa ne predstavlja sveti gral nečije uspješnosti. Sandra ima silnu energiju koja, kad bi se pozitivno usmjerila, mogla bi značiti više od diploma, magisterija i doktorata. I sam sam bio izrazito loš student i prilično sam dugo studirao pa ako ništa barem imam razumijevanja za "ne-odlikaše". Prisjetite se samo Krleže ili Winstona Churchilla. O njihovim diplomama i školovanju vlada čisti muk. "Dajte, naj te", rekli bi u Zagorju. Zato Sandra Benčić ima pravo kukuriknuti ranije od drugih. Ako ništa drugo, zvuči hrabro…

Priča se, mada tko zna je li doista istina, da je prilikom jednog davnog posjeta Vatikanu, navodno tadašnji predsjednik Stipe Mesić predočio Papi transkripte i video zapise i pri tom mu zamjerio kontakte s dr. Franjom Tuđmanom. Na kraju susreta Papa je od

Mesića zatražio oprost.

Nakon donošenja Zakona o hrvatskom jeziku na redu je i drugi dokument - Hrvatski pravopis. Navodno izlazi zbog lakšeg nesnalaženja!

Tako su u socijalizmu padale glave Evo nama Hrvatekima opet jedne zgodne afere vezane uz obiteljsko nasilje. Bivšeg hrvatskog rukometnog reprezentativca Denisa Buntića supruga je javno optužila za obiteljsko nasilje. I sav naš narod i narodnosti su se odmah opredijelili. Denis ili Klara? Nema kod nas sredine. Mesićev poučak o tome da "institucije trebaju raditi svoj posao" je zgužvan i bačen u smeće. Mediji su već od početka izrekli javnu osudu Buntiću kao "surovom" suprugu koji tuče ženu. Presuda je izrečena i već postala pravomoćna iako cijeli slučaj još nije ni došao pred sud. U zao trenutak javio se i pater Iko Mandurić. Željezni medijski "demokrati" su samo to čekali. Logično da su potom zaredali komentari u stilu: "Šatoraški pop, smeće, bijednik, bolesnik…". Špranca je uvijek ista. Prvo javno prokaži, osudi i ogadi, a poslije će sud reći što ima o tome.

Tako su nekada u socijalizmu padale glave, ljudi su odlazili na robiju kao "narodni" neprijatelji… Mora se znati red! Prvo te optuže bez činjenica i dokaza, potom te pod političkim pritiskom osude i nakon toga pravac Jasenovac i Gradiška stara. Nisam naravno protiv žena, ali sam istinski protiv svakog, čak i najmanjeg nasilja protiv žena, djece i staraca u obiteljima. To je grozno i za svaku osudu – ali kad se sudski utvrdi. Žena mora imati društvenu zaštitu. Sjetih se jedne sjajne žene. Večernjak je tu ženu svojevremeno proglasio osobom godine na čemu treba čestitati 6. ličkoj u tim novinama. Riječ je o legendarnoj Milki Planinc. Naša Milka, narodni heroj, politička komesarka u vrijeme Kočevskog Roga i masovnih ubojstava kao i silovanja, bila je senzibilna i osjetljiva te je sve te silne žrtve oprostila sama sebi. Kao što vidite, a možda i znate, Milka Planinc je provodila krvavo nasilje ili je i stajala iza njega mada je bila samo žena. A je li je bila ili nije bila žena, e to treba zapitati Matu Granića koji je usko surađivao

s njom! Zeleni još uspijevaju samo u Zagrebu. Sliče na lubenice. Izvana su zeleni, a iznutra crveni.

U komunističkoj Jugi smo živjeli četrdeset i pet crnih godina. Jugo-gangrena još uvijek čeka pravog "kirurga" koji će ju ukloniti iz hrvatskog mentaliteta.

Igor Kovalenko, šahovski velemajstor i ukrajinski vojnik, nedavno je izjavio: "Ukrajina je nacija koja upravo sada uklanja gangrenu Sovjetskog saveza iz svoje povijesti". Kad će biti na redu naši kirurzi?

Nakon dugo vremena srela su se dva bivša partijska druga. Obojica se od čuda prekriže.

Švedska je lijeva, zelena i maksimalno tolerantna skandinavska država. Upravo je švedska vlada najavila hitno upućivanje vojske na ulice Stockholma i Malmöa kako bi se uveo red među migrantske klanove. Ima jedna zgodna priča iz tamo sedamdesetih godina, sjajno obrađena u švedskim i jugo-medijima. Naš čovik otišao u Švedsku na privremeni rad. Otočanin, ribar, zaputio se ravno u Malmö, grad na moru. Prva slobodna nedjelja, lijep dan, idealan za ribolov. I naš čovik odlučio malo ribariti. Bacio dinamit u more da ulovi što više ribe. Začudio se od kuda toliko riba pliva na leđima po površini mora. Brzo se pojavila i švedska policija zajedno s antiterorističkom jedinicom, te je nastala strka i panika. Naš čovik je pokušavao nekako objasniti da nije terorist nego da se u njegovoj državi riba lovi između ostalog i dinamitom. Međutim, Šveđani to nikako nisu uspjeli shvatiti već su zaključili da je riječ o luđaku. I tako su našeg čovika, umjesto u zatvor, zatvorili u psihijatrijsku ustanovu na obvezatno liječenje. Tako je bilo nekada u neutralnoj i razvijenoj Švedskoj. Od kuda takva promjena?

Danas u Švedskoj vlada desna vlada. I dok je jeftina aktivistica Greta Thunberg već postala predmetom opće sprdnje, do jučer neutralni i lijevo orijentirani Šveđani danas se anketama izjašnjavaju za ulazak u NATO i vojni obračun s migrantima. Od kuda takva promjena? Švedska je, kao i mnoge druge europske države, nekritički prihvaćala ulazak i boravak na svom teritoriju brojnih migranata. Stoga danas nema većeg grada koji nema svoje predgrađe. Obično postoji dio predgrađa u koji policija nakon 20 sati ne smije ulaziti.

Tamo vlada šerijatsko pravo i običaji, žene su privilegirane, mogu ući kad god zažele, ali nema im više izlaska.

Ono što Šveđane najviše pogađa je to da manje skupine migranata napadaju njihove žene, pljačkaju i siluju jer ih zbog drugačijeg načina odijevanja smatraju lakim ženama. Da bi tome napokon stali na kraj švedska vlada je odlučila na ulice Malmöa izvesti vojsku. Možda sad vojska uspije s tenkovima "smiriti" tenzije.

JOHN STONEMART MEMORIALS

Švedska je samo jedan takav primjer. Hrvatska je sretna što nema ni "S" od švedskog standarda pa migranti uglavnom samo prolaze kroz našu zemlju u potrazi za nekom bogatijom državom u kojoj će se naseliti. Zato naši migranti žele samo šmugnuti preko grane u Sloveniju i dalje u druge "napredne" članice EU raja. Neki od njih naivno vjeruju u tu obećanu zapadnu demokraciju i blagostanje koje će im postati dostupno ako se uspiju zaposliti npr: u Njemačkoj, Nizozemskoj, Švedskoj… Međutim, ta njihova naivna vjera jednog će se lijepog dana, a možda i prije, rastopiti kad skuže da oni samo predstavljaju jeftinu radnu snagu dok u Europi ne prođe recesija.

Prema tome, te ljevičarske pričice o potrebi da se svima pruži mogućnost migriranja po željama, obična su farsa. Kad ih u nekoj zemlji bude previše, ili kad, zbog kulturoloških, ideoloških i drugih razlika, postanu problem vlasti, tražit će se modus kako se riješiti te afričke i azijske sirotinje… Bojim se da će metode biti znatno drugačije nego li u slučaju priče o onom našem čoviku. Prošlo je vrijeme našeg čovika i psihijatrijskih ustanova. Sad će to rješavati vojska naoružana do zuba.

Dva penzića pričaju na špici. Prvi kaže: "Jučer mi je žena pobjegla s mojim najboljim prijateljem Jozom!". Drugi će začuđeno: "Od kada je Jozo tvoj najbolji prijatelj?". Prvi zaključi: "Od jučer!".

Specijalni rat se nastavlja

Ima li života prije smrti? Teško da ima. A ima li života nakon smrti? Ima. Živi dokaz za to je Ankica Lepej. Svjedok je Damir Pešorda. On piše kako je Ankica Lepej bila zagrižena protivnica samostalne hrvatske države i obožavateljica propale Jugoslavije. I zato su obožavatelji propale Jugoslavije nazvali zagrebačko šetalište njenim imenom nakon njene smrti.

Sretnem znanca. Žali se da je naručio i platio knjigu "Kako prevariti idiota putem interneta". Pitam ga: "I je li ti stigla?". "Nije!", sav snužden iscijedi moj znanac.

Vrh Srbije i SPC smjenjuju vladiku Jovana, episkopa pakračkog. Zašto? Jer zastupa tezu o samo stotinjak tisuća jasenovačkih žrtava. Zamislite apsurda: na jednoj strani bivši partizani, jugo�ili i razni Goldsteini, Jakovine, Klasići, Markovine…, a na drugoj strani vladika Jovan. Kome vjerovati? I tako se sprdanje s jasenovačkim žrtvama nastavlja. Nastavlja se i specijalni rat protiv Hrvatske.

Zapravo, on nikada i nije prestao. Čuvena Ionescova drama Nosorog nedavno je adaptirana u musical Nosorock.

Sad su u modi modernizacije klasičnih kazališnih i opernih djela. U moderniziranoj adaptaciji kazališni komad Kontesa Nera igrat će se pod imenom Hostesa Nera…

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 27 KOMENTAR TJEDNA THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898 BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889 DANDENONG: 271 PRINCES HIGHWAY, 9706 8108 RINGWOOD: 140 MAROONDAH H’WAY 9870 8588 FOOTSCRAY: 337 BARKLY ST 9689 8882 SPRINGVALE: 1 QUEENS AVE 9540 8807 BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118
“Bit ćemo jeftiniji od ikoga tko je napismeno istaknuo svoju cijenu” (Uz uvjete)

OSMOSMJERKA

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

MALA KRIŽALJKA

28 MOZAIK HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. KRIŽALJKA

Svakoj kućanici dobrodošla je svaka pomoć, što u kuhanju, što čišćenju, a što u ostalim kućanskim poslovima.

Razne tajne uspješnog održavanja domaćinstva prenose stoljećima s koljena na koljeno, a ponekad su upravo ovi stari “recepti” i najbolji.

Čaše ukliještene jedna u drugoj

Takve čaše najlakše ćete razdvojiti ako donju uronite

Olakšajte si čišćenje, ublažite

bolove ‘starim receptima’

u toplu vodu, a u gornju pustite mlaz hladne vode.

Učvrstite držak bata za

meso

Ako imate osjećaj da je držak bata za meso labav, ostavite ga na više sati u vodi.

Drvo će se napiti vode i držak će opet biti čvrst. Otvaranje staklenki

Napukli tanjur

Ako vam je napukao tanjur nekog porculanskog servisa, pokušajte ga spasiti tako da ga prokuhate 15 minuta na laganoj vatri u mlijeku (tako da mlijeko prekrije tanjur). Kad se mlijeko osuši na tanjuru se neće vidjeti oštećenje.

Stare pletene košare Stare pletene košare i košarice možete obnoviti bojom iz raspršivača u skladu s bojom vašeg kuhinjskog ili blagovaonskog namještaja. Tako osvježene košare mogu vam služiti kao ukras, za spremanje voća, ključeva, čepova, plastičnih vrećica i svega onog što inače nema pravo mjesto.

Zalijevanje cvijeća kad niste kod kuće Staklenku od soka ili vode napunite vodom, zatvorite krpicom i okrenite ju okomito te vrh zakopajte u zemlju u tegli. Cvijeće će imati vodu i samo će se zalijevati dok ste vi na godišnjem odmoru.

Čišćenje perlice za rublje

Perilicu za rublje potrebno je povremeno očistiti. Za čišćenje bubnja u njega ulijte vruću vodu i litru alkoholnog octa, pa uključite program za ispiranje. Svi ostaci deterdženta na bubnju na taj će način biti uklonjeni.

RECEPTI

Prugasta torta od sira

Sastojci:

Biskvit:

- 5 jaja

- 10 dkg šećera

- 12 dkg oštrog brašna

- 4 žlice vode

- mala staklenka džema od borovnica ili nekog drugog crvenog voća

Krema:

- pola litre vrhnja za šlag

- pola kg kravljeg sira

- jedan jogurt

- 2 vanili-šećera

Natečeni gležnjevi

Gležnjevi vam neće biti otečeni držite li ih pet minuta zamotane u ručniku prije toga namočenom u vodi s octom.

Sladoledna torta s Oreo keksima

Ova torta se ne peče, potrebno je napraviti biskvit, a sve ostalo kupujete u vašem dućanu.

Umjesto Oreo keksića, možete uzeti neke domaće slične kekse.

Sastojci:

Seljačka pita

Brušenje noževa

Ako tupim nožem nekoliko puta prerežete svjež krumpir, vaš nož će biti osjetno oštriji. Nož možete naoštriti i tako da ga nekoliko puta povučete po donjem rubu porculanske šalice ili tanjurića.

Staklenku ćete najlakše otvoriti ako je okrenete tako da je poklopac okrenut prema dolje i uronite ga u vruću vodu. Kratko pričekajte i bez problema ćete otvoriti staklenku.

Čepovi na sanitarijama

Čep na sudoperu, umivaoniku ili kadi neće propuštati vodu budete li ga premazali acetonom i odmah potom posuli dječjim puderom.

Kad se čep potpuno osuši više neće propuštati vodu.

Čuvanje džema od plijesni

Džem ili pekmez sačuvat ćete od plijesni ako staklenku okrenete na poklopac.

Tako ćete sadržaj sačuvati od plijesni više od godinu dana.

Lijek protiv migrene

Muči vas migrena? Napravite obloge od limunova soka i stavite ih na čelo i sljepoočnice.

Bolovi će uskoro nestati.

Lijek protiv mučnine u autu

Patite li od mučnine u automobilu, prije nego krenete pojedite komadić čokolade.

Lijek za bolno grlo

Boli vas grlo? U mlijeku skuhajte list kelja, zasladite i popijte što toplije.

Snižavanje temperature

Povišenu temperaturu

možete sniziti ako pojedete nastruganu ciklu pomiješanu s hrenom.

Krumpirov škrob uništava nametnike

Sprej od krumpirova škroba je neotrovan, ali uništava i obuzdava nametnike kao što su biljne uši koje često napadaju ruže. Razmutite 30 grama krumpirova škroba u 1,25 litara tople vode, polako nalijevajući vodu da se škrob potpuno rastopi. Ulijte u bočicu s prskalicom i u nju dodajte čajnu žličicu tekućeg sapuna ili deterdženta za pranje suđa. Promućkajte i obilno poprskajte sobne ili vrtne biljke kako biste se riješili nametnika. Lijek protiv nervoze

- šećera po želji 5-7 žličica

- pola vrećice želatine

Priprema:

Biskvit:

Bjelanjke mutiti dok ne očvrsnu, postepeno u njih dodati šećer i vodu, zatim žutanjke i brašno. Pripremljenu smjesu pecite na limu kojeg ste prethodno namazali margarinom i pobrašnili. Pecite na 180 stupnjeva 15-20 minuta, važno je da ne prepečete!! Kada je biskvit gotov, izvadite ga na mokru krpu i zarolajte ga i neka odstoji 15 minuta. Nakon stajanja, premažite džemom i ponovo zarolajte.

- čokoladni biskvit (napravite pola kilograma)

- dvije litre sladoleda od vanilije

- 1 šalica otopljene čokolade ili čokoladi preljev

- 100 grama tamne čokolade

- 1 žlica maslaca

- 1 paket od 400 grama Oreo keksa ili nekih sličnih sendvič keksa + još nekoliko komada za ukrašavanje

Postupak:

Pripremite kalup za tortu 25 cm, namastite ga.

Ovaj je kolač dobio 1. nagradu 2012. godine na manifestaciji “Babičini kolači” u Hrvatskome zagorju. Po starinskom receptu kolač je napravila baka Slavica Vlahović. Ocjenjivačka komisija smatrala je da je “naj” u svim kategorijama. Probajte sami! Većinu namirnica, vjerujemo, imate kod kuće. Za pripremu ove jedinstvene “Seljačke pite” trebat će vam još jedino vrhovi mladih kopriva i dobra volja da slijedite duh zagorskih babica u pripremi pite.

Pomoć kod reume

Ako patite od reume pomoći će vam stari savjet. U pećnici zagrijte platnenu vrećicu punu soli i njome na pola sata obložite bolno mjesto.

Nervozni ste, uznemireni, napeti i jednostavno ne znate što biste sa sobom? Najbolje će vas umiriti žličica meda u čaju od kamilice.

Krema: Želatinu otopite u vodi i malo zagrijte. Vrhnje za šlag miksajte da potpuno očvrsne, dodajte šećer, kravlji sir, vanili šećer i želatinu. U kalup za tortu prethodno pripremljenu roladu s džemom režite na prst debele šnite i slažite na dno kalupa. Zatim na tu podlogu namažite kremu i stavite da se hladi.

DJEČJI KUTAK

Kekse izmrvite na četvrtine ili manje dijelove. Biskvit isto izmrvite u drugu posudu. U izmrvljen biskvit umiješate trećinu keksa. Smjesu keksa i biskvita istresite u 2/3 litre sladoleda od vanilije. Ovu smjesu dobro izmiješajte dok se sve ne poveže. Ovu smjesu utisnite u kalup. U drugu posudu ostatak sladoleda od vanilije izmiješajte s trećinom keksa. U ovu smjesu miješajuću ulijte toplu otopljenu čokoladu. Smjesu istresite na podlogu u kalupu i dobro ju utisnite na nju. Tortu stavite na hlađenje u zamrzivač na 4 sata – najbolje preko noći Prije serviranja tortu ukrasite s ostatkom keksa i otopljenom čokoladom.

Sastojci:

Tijesto:

- 25 dag glatkog brašna

- 7 dl domaćeg vrhnja

- 5 žlica mlijeka

- 1 jaje

- malo soli

- malo domaće masti

Nadjev:

- 25 dag domaćeg sira

- 4 jaja

- malo peršinovog lišća

- mladi luk

- vrhovi mladih kopriva

- sol

Priprema:

Od brašna, vrhnja, mlijeka, jaja, domaće masti i soli zamijesiti tijesto. Za nadjev na masti popržiti sitno nasjeckano peršinovo lišće, mladi luk s lišćem te vrhove mladih kopriva. Posoliti i kad se ohladi dodati 25 dag domaćeg sira i 4 jaja. Tijesto razvaljati pa na polovicu staviti nadjev i preklopiti zatvorivši rubove. Peći 45 minuta na 200 ºC.

Vic tjedna

IMPOTENCIJA

Dolazi žena kod doktora.

- Doktore, patim od impotencije.

- Kako patiš? Pa ti si žensko.

- Ma muž boluje, a ja patim.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 29 MOZAIK
SAVJETNIK

Tjedni horoskop

Ovan Vaga

21. ožujka do 20. travnja

Zajedno s voljenom osobom prolazit ćete zanimljiva iskustva u kojim će obje strane otkrivati ponešto novo. Shvatit ćete ne samo da se volite, nego i da dijelite mnogo toga zajedničkog. Samci će također biti otvoreni za nova iskustva. Zaposleni u samostalnim profesijama vjerojatno će morati raditi prekovremeno. I ostali će dosta raditi, te neće imati vremena ni za razmišljanje.

Sretni brojevi: 2, 22, 28, 31, 33, 45

NAJBOLJA PROLJETNA TERAPIJA

23. rujna do 22. listopada

Povremeno će vam se činiti da stvari idu sporije nego što biste vi željeli. Vaša strast ovih je dana probuđena i zahtijeva više ljubavne akcije. Ipak, morat ćete se usuglasiti s drugom stranom. Sve će vam biti važnije vaše znanje i stručnost u poslovanju. Mnogi će dobiti priliku pokazati svoje speci�ične talente ili će njihova diploma dobiti na težini. Oni koji uče bit će uspješni u polaganju ispita.

Sretni brojevi: 4, 7, 9, 13, 24, 34

Bik Škorpion

21. travnja do 20. svibnja

Mnogi će se predati brbljanju i uživati ogovarajući. Neće im pasti na pamet da su i oni i njihova ljubav možda meta nečijeg tuđeg trača. Zato bi bilo najbolje prvo počistiti u vlastitom dvorištu, a tek onda analizirati nečiju tuđi odnos. Razmislite. Kad se čini da ne može bolje, vi ste onaj koji uvjerava sve druge oko sebe da može. To ćete ovih dana i pokazati i dokazati. Držite se onog što ste zamislili i provedite to u djelo.

Sretni brojevi: 12, 15, 23, 27, 33, 40

23. listopada do 20. studenoga

Tijekom tjedna pojavit će se prilike za kvalitetniji privatni život. Vjerojatno

će se to pokazati kroz pozive za zabave ili društvena okupljanja koja ćete vi rado prihvaćati. Otuda će uslijediti i prilike za nova poznanstva. Vezani će isto biti bolje. Poslovi se intenziviraju, a sve što radite poprima poduzetnički karakter. Mnogi će se ovih dana jače pokrenuti ili će se od njih zahtijevati veći angažman na radnom mjestu.

Sretni brojevi: 7, 9, 19, 21, 23, 33

Blizanci Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Malo ćete olabaviti i na opušteniji način kako zavoditi, tako i uživati. Voljena osoba rado će s vama pričati, a to će vas još više zbližiti. Oni koji su još sami lako će nalaziti društvo, a sve bi moglo početi neobavezno, no bit će i rasprava. Pred vama se sada otvaraju nove mogućnosti i samo o vama ovisit će kako ćete ih iskoristiti. Gledajte pozitivno, nađite u sebi strpljenja i snage.

Sretni brojevi: 4, ,6, 34, 37, 41, 44

21. studenoga do 22. prosinca

Većina će sve više držati do svog skrivenog svijeta i mašte. Oni koji su još sami počet će sanjariti na javi i neće se mnogo angažirati u stvarnosti. Već vezani uživat će u društvu voljene osobe, ali i gledajući neki ljubavni �ilm. Snaga i uvjerljivost kojom ćete zračiti omogućit će vam da utječete na druge. Ako nekog trebate pridobiti, vrlo je vjerojatno da ćete u tome uspjeti iznad očekivanja.

Sretni brojevi: 21, 24, 34, 38, 42, 44

Rak Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Ako još tražite srodnu dušu, obratite pažnju na osobe s kojim surađujete. Netko vam je vjerojatno vrlo sklon i jedva čeka da to primijetite. Ako ste u vezi, vaš odnos bit će stabilan, ali uz određene kompromise. Prihvatite ih. Povremeno će vam nedostajati snage i motivacije da izgurate ono što želite. Sjetite se stoga što vi sve možete. Moguće je da će vam malo u pomoć priskočiti neki ljudi koji imaju utjecaja.

Sretni brojevi: 7,9, 12, 23, 38, 44

Rad u vrtu ima izuzetno blagotvoran učinak na zdravlje i raspoloženje

Svaki korak koji učinite radeći u vrtu pozitivno će utjecati na raspoloženje, a kad vidite rezultat, poželjet ćete čim prije učiniti drugi korak

Pripremila: Suzana Fantov

terizira postupno smanjenje gustoće i kvalitete kostiju.

22. prosinca do 20. siječnja

Bogatstvo izlazaka i širok krug ljudi koji se još više proširujte učinit će vam ove dane dinamičnim. Rijetki su oni koji će biti sami, a uglavnom će se oko vas motati drage vam osobe. Bit ćete ispunjeni , opušteni, zabavi i veseli. Na dnevni red dolaze nedovršene stvari iz prošlosti. Neke od istih u vama će izazivati emocije, pa ćete ih odrađivati s nostalgijom ili s ljutnjom. Budite pozitivni i sretni što je tako.

Sretni brojevi: 8, 9, 11, 21, 23, 45

Vrtlarenje može biti osobito korisno za rješavanje mnogih zdravstvenih problema. Redovita tjelesna aktivnost je iznimno važna za prevenciju srčanog udara. Zdravstveni stručnjaci smatraju da je mirni rad u vrtu jedna od najboljih aktivnosti za smanjenje rizika od srčanog udara. Učinak bi trebao biti sličan plivanju ili hodanju.

Rad u vrtu, u načelu se klasi�icira kao umjereni oblik vježbe, koji može ponekad biti i vrlo intenzivan. Istraživanja pokazuju da tijekom jednog sata aktivnosti u vrtu možete sagorjeti oko 330 kalorija, što je više nego tijekom mnogih drugih �izičkih aktivnosti. I za to ne morate plaćati mjesečnu članarinu za �itness ili grupno vježbanje.

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

21. siječnja do 18. veljače Lav

Ako ste u duljoj vezi, imat ćete potrebu za više kretanja. Vašoj najdražoj osobi to se ne mora uvijek svidjeti, pa se potrudite povesti je sa sobom ili objasniti svoju potrebu za društvenošću. Samci će lako nalaziti društvo suprotnog spola. Idućih dana vaše će se znanje sve više cijeniti. Budite svjesni svoje stručnosti i slobodno prezentirajte svoje sposobnosti.

Sretni brojevi: 1, 21, 23, 31, 33, 45

Kamo god išli, primijetit ćete da vas mnogi gledaju prijateljski. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima, pa su ovo dani kad lako možete naći društvo. Ako ste još sami, ne sjedite kod kuće. Oni u vezama bit će skromni u očekivanjima, no zato i zadovoljni. Većinu idućih dana najradije ćete ljenčariti. Neki će čak uzeti dio godišnjeg. Oni koji rade gledat će čim prije zbrisati s posla.

Sretni brojevi: 2, 5, 7, 21, 24, 44

Djevica Ribe

23. kolovoza do 22. rujna

Sad već znate kad treba popustiti i lakše prihvaćate kompromis. Stoga će i vaša veza razvija bolje. Bit ćete ugodno iznenađeni kad popustite. Vidjet ćete da ne treba uvijek tjerati po svom. Mnogi će tek sad u potpunosti pokazati ono što osjećaju. Što je prošlo, prošlo je. Nemojte to više analizirati. Prepustite vremenu neka radi za vas, a vi se usredotočite na ono što upravo počinje.

Sretni brojevi: 1, 7, 9, 11, 21, 33

19. veljače do 20. ožujka

Vjerojatno ćete organizirati zanimljive zabave. Oni koji još traže srodnu dušu tako bi mogli naići na ljubav, dok će vezani svakim danom sve više otkrivati koliko su male stvari lijepe i dobre. Ipak, ne reagirajte na poneku kritiku voljene osobe. Imat ćete potrebu �iniširati neke stvari, te se malo distancirati od napornog rada, no novi radni zadaci će vas sustizati. Kao da im nema kraja.

Sretni brojevi: 1, 3, 4, 23, 24, 33

Samo 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti, nekoliko puta tjedno, može pridonijeti značajnom smanjenju povišenog krvnog tlaka ili spriječiti nastanak takvih problema. Budući da hipertenzija uvelike povećava rizik od raznih vrlo ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti, vrtlarstvo vam može spasiti život.

Različiti poslovi u vrtu zahtijevaju dosta �izičke snage i istezanje mišića. Naime, tijekom vrtlarenja rade sve važne mišićne skupine u našem tijelu. Poznato je da je vjerojatnost za osteoporozu znatno veća kod ljudi koji su �izički neaktivni, pa rad u vrtu smanjuje rizik od ove bolesti, koju karak-

Mnogi ljudi odlučuju se uređivati vrt prije svega u želji da se opuste nakon stresnih situacija. Za mnoge je rad u vrtu jedna od aktivnosti koje najbolje opuštaju jer ovaj rad pomaže u smanjenju razine kortizola, tzv. hormona stresa. Profesor �iziologije s američkog Sveučilišta Colorado otkrio je da je kontakt s korisnom bakterijom Mycobacterium vaccae, koja se često nalazi u tlu, potiče stvaranje serotonina. Tako rad u vrtu može imati sličan učinak onome kakav imaju antidepresivi - samo bez neželjenih nuspojava. Stoga, ako ste često slabe volje imate dobar razlog da razmislite o uređenju vrta. Svaki korak koji učinite, pozitivno će utjecati na raspoloženje, a kad vidite rezultat, poželjet ćete čim prije učiniti drugi korak.

Dulji boravak na svježem zraku znači da se ne morate bojati da će vam nedostajati vitamin D. Ovaj vitamin, koji pomaže apsorpciju kalcija i ključan je za zdrave kosti, ujedno jača imunološki sustav, pa ćete manje biti skloni infektivnim bolestima.

Iako se kao zdravi način saginjanja predlaže ono gdje uspravnih leđa dolazimo u položaj čučnja, ispravno saginjanje ravnih nogu i ravnih leđa, a pogotovo izdržaj u tom položaju pridonosi istezanju mišića stražnje lože, koji, između ostalog, utječu na stabilnost donjeg djela leđa.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 30 MOZAIK

I MAJU

Nastup iz ‘Supertalenta’ ušao u Youtube trending

04:58 PM Klub čitatelja

05:53 PM Jojo i prijevozna sredstva: Balon

05:58 PM Mališani: Lav - Pranje zubi

06:00 PM Ho ho ho hotel: ija

06:12 PM Tata i ja: Na kampiranju, dokumentarno-igrana serija za djecu

06:22 PM Potrošački kod

06:47 PM Studio 4: Sport

Ponedjeljak, 09. listopada

11:10 AM Mir i dobro

11:35 AM Cropacabanna

11:44 AM Dnevnik 2

12:39 PM Split: More

01:09 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:17 PM Plodovi zemlje

02:07 PM Majka asfalta, hrvatski �ilm

03:55 PM Abeceda zdravlja: Tjelesna aktivnost u funkciji

04:05 PM Studio 4: Kultura

04:15 PM Nedjeljom u 2

05:10 PM Samo lagano

05:40 PM Piotr Beczala i Simfonijski orkestar HRT-a, koncert sezone

06:52 PM Studio 4: Sport

Utorak, 10. listopada

11:10 AM Dr. Beck

Hrvatski YouTube trending iz tjedna u tjedan pune regionalne trap zvijezde, no sada se gotovo na samom vrhu, na drugom mjestu, našao nastup iz prve epizode 'Supertalenta'.

Riječ je o nastupu skupine 'Esteriore Brothers', četvorici braće iz Italije kojima je Maja Šuput dala zlatni gumb. Njihovu

energičnu izvedbu nekoliko talijanskih pjesama pogledalo je 45 tisuća korisnika.

- Ne samo ja nego svi mi zaslužujemo vidjeti vas opet - rekla je Maja kada je pritisnula zlatni gumb.

Četiri brata sa Sicilije Mimmo, Amedeo, Piero i Gabriele tako su si osigurali prolazak u sljedeću fazu natjecanja.

Nedjelja, 08. listopada

11:45 AM Dnevnik 2

12:40 PM Treća dob

01:05 PM Park znanosti, dok.reportaža

01:10 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:18 PM Kod nas doma

02:03 PM Baština u objektivu: Lungomare od Opatije do Lovrana

02:08 PM Otvoreno

02:38 PM Lijepom našom: Čačinci

03:45 PM Studio 4: Znanost

03:53 PM Studio 4: Kultura

04:01 PM Loza, dramska serija

04:46 PM Na rubu znanosti

05:36 PM Sretni gradovi: Kopenhagen, 06:26 PM Vrtlarica

06:56 PM Studio 4: Sport

Srijeda, 11. listopada

11:10 AM Dr. Beck

11:45 AM Dnevnik 2

12:40 PM Glas domovine

01:05 PM Policijska obitelj, reportaža

01:10 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:18 PM Kod nas doma

02:03 PM Baština u objektivu: Marjan

02:08 PM Otvoreno

02:38 PM Zlatna liga

03:03 PM Razgovor s razlogom

03:33 PM Bonton: Napasni roditelji

03:38 PM Kod Suzy: Torta od maka

03:43 PM Studio 4: Kultura

03:51 PM Koncert: Vanna u Areni

04:50 PM Studio 4: Sportske minute

05:15 PM Hrana kao lijek

06:12 PM Art a la carte

06:42 PM Policijska obitelj, reportaža

06:47 PM Studio 4: Sport

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 31 TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM Koncert: Vanna u Areni Zagreb HTV, srijeda, 11. listopada, 03:51 PM
Četvrtak, 05. listopada 11:09 AM Dr. Beck 11:44 AM Dnevnik 2 12:39 PM Eko zona 01:05 PM Paška čipka, dok.reportaža 01:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:17 PM Kod nas doma 02:02 PM Baština: Latinsko jedro 02:07 PM Otvoreno 02:38 PM Zlatna liga 03:03 PM Što je klasik?03:33 PM Kod Suzy: Brza pašticada 03:37 PM Studio 4: Znanost 03:45 PM Studio 4: Kultura 03:55 PM Luda kuća, hum. serija 04:30 PM Romano Bolković - 1 na 1 05:20 PM Navrh jezika: Pismo i pisari 05:35 PM Seoska gozba 06:19 PM Art a la carte 06:49 PM Studio 4: Sport Petak, 06. listopada 11:10 AM Ovca u muzeju, emisija pučke i predajne kulture 11:43 AM Dnevnik 2 12:38 PM Hrvati u BiH 01:03 PM Izradi sam: Ukrašavanje drvenih predmeta 01:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:18 PM Kod nas doma 02:03 PM Baština u objektivu: Lungomare od Voloskog do Opatije 02:08 PM Otvoreno 02:38 PM Zlatna liga 03:03 PM Izvan formata 03:33 PM Predstavljanje nepoznatima 03:36 PM Vile (i vilenjaci), dokumentarna reportaža 03:41 PM Petra, dok.reportaža 03:46 PM Studio 4: Kultura 03:54 PM Sve će biti dobro, serija 04:39 PM Druga strana 05:04 PM Prometej 05:29 PM Labirint 05:54 PM (Re)kreativac Košarka 3 na 3 06:19 PM Art a la carte 06:49 PM Studio 4: Sport
07. listopada 11:10 AM Moj put: Irska, dok. serija 11:35 AM Petrin korak, dok.reportaža. 11:40 AM Dnevnik 2 12:35 PM Studio 4: Sportske minute 01:00 PM Crna kraljica, dok. reportaža 01:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:13 PM Cronovatori: Proizvodnja hrane, dokumentarna serija 01:43 PM Globalna Hrvatska HTV 02:23 PM Baština: Otok Vrgada 02:38 PM Moje supermoći 02:53 PM Studio 4: Znanost 02:58 PM Studio 4: Kultura 03:06 PM Sve će biti dobro, serija 03:51 PM Sunčana strana Prisavlja - Lili Gee i Mel Camino 05:21 PM Peti dan 06:21 PM Planine: Velebit, dok. serija
ODUŠEVILI
Subota,
11:10
11:45 AM Dnevnik 2 12:40 PM turizam.hrt 01:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:15 PM Majka asfalta, hrvatski �ilm 03:05 PM Šokačka rapsodija, snimka 04:05 PM Studio 4: Kultura 04:13 PM Sve će biti dobro, serija
AM Veterani mira

Sydney United je pobjed

Čestitke svima na sportskoj igri, odazivu i podršci turniru koji će sljedeće godine obilježiti 50. godišnjicu svog postojanja

Nogometni klub Sydney United je ovogodišnji šampion turnira u Adelaideu, a za najboljeg igrača turnira proglašen je Adrian Vlastelica, kapetan ovog tima.

Na nama je čestitati svim sudionicima turnira, �inalistima koji su odnijeli pobjede – veteranima NK Melbourne Knightsa, seniorskoj ženskoj ekipi St. Albans Dinama, HNK-u Kralj Tomislav i ekipi Gospić Bearsa.

Čestitke svima na sportskoj igri, odazivu i podršci turniru koji će sljedeće godine obilježiti 50. godišnjicu svog postojanja. (Više na str. 8, 9…)

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 32 SPORT REZULTATI FINALNI SUSRETI 47. HRVATSKOG NOGOMETNOG TURNIRA - ČETIRI DANA NOGO

META, ZABAVE I HRVATSKE TRADICIJE – UZ NEZABORAVNI KONCERT ZAPREŠIĆ BOYSA (4.)

nik turnira u Adelaideu!

Gold Coast Knights & Sydney United 1-2

Sydney pobjednik (u produžecima)

DRUGA GRUPA

HNK Kralj Tomislav B & HNK Edensor Park

Kralj Tomislav pobjednik 3-0

ŽENE

St Albans Dinamo & Canberra Croatia

Dinamo pobjednik 4-0

MAJSTORI

Hurstville Zagreb & Gospic Bears

Hurstville Zagreb & Gospic Bears

Gospić Bearsi pobjednici 1-3

VETERANI

Melbourne Knights & FC Strathmore Split

Melbourne Knightsi pobjednici 2-0

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 33 SPORT

PROBLEMI IZBORNIK NA VELIKIM MUKAMA

Napad Vatrenih je desetkovan

Doduše, vraća se Livaja, ali nema Petkovića, a ni Perišića, a upitan je i Ivanušec

Hrvatski izbornik je na velikim mukama. Ostao je bez Brune Petkovića, svog glavnog napadača, Petkovića na terenima neće biti sljedeća tri tjedna. A prije samo nekoliko dana Dalić je ostao bez Ivana Perišića i Luke Ivanušeca, pa će Vatreni na Tursku i Wales bez tri standardna ofanzivca koji su u rujnu srušili Latviju i Armeniju.

Postoji još nada da Ivanušec bude spreman, ali i ako se to dogodi novi igrač Feyenoorda doći će izvan forme, bez pravih utakmica u nogama. I sad Dalić mora “kemijati”, mora pronaći neke nove napadačke opcije, adute koji će riješiti Tursku i Wales. Središnjeg napadača i oba krila.

Zlatko Dalić za ovu je ak-

ciju od napadačkih aduta pozvao Petkovića, Livaju, Kramarića, Brekala i Musu. Ozljeda Petkovića bitno mu je poremetila planove, pa treba vidjeti hoće li hrvatski izbornik vratiti Kramarića na poziciju centralnog napadača ili tu priliku dati povratniku Livaju ili - Musi.

Jasno, Livaja je, s obzirom na iskustvo i nastup u Kata-

ru, ipak u maloj prednosti. Također, Dalić mora pronaći krila, a bez Perišića i Ivanušeca (a ako će Kramarić biti špica) tu su mu na raspolaganju tek Pašalić, Vlašić, Majer i Brekalo. Veliko je pitanje hoće li izbornik povući nekoga s pretpoziva, tu se od ofenzivaca nalaze Sučić, Baturina, Frigan i Beljo, niti jedan krilni napadač.

Kramarić u dobroj formi

Rakitić je iz Seville tada stigao za 18 milijuna eura te imao sjajan početak u prvoj sezoni

Uderbiju osmog kola španjolskog nogometnog prvenstva Barcelona je na Olimpijskom stadionu pobijedila Sevillu sa 1-0 preuzevši barem privremeno vrh Primere.Susret je odlučio autogol Sergija Ramosa u 76. minuti.

Ramos je do tada bio jedan od boljih igrača u gostujućim redovima, no u 76. minuti jednostavno nije imao sreće.

Ferran Torres je s lijeve strane ubacio na suprotnu stativu do Laminea Yamala koji je glavom spustio loptu pred gol, a Ramos je nes(p)retno zabio u vlastitu mreže.

Za Sevillu je cijeli susret igrao Ivan Rakitić koji je u 16. minuti umalo zabio za vodstvo gostiju, ali je Marc Andr ter Stegen obranio udrac bivšeg hrvatskog reprezentativca.

Upravo su Barcelona i Sevilla klubovi u kojima je naš Ivan Rakitić proveo najveći dio karijere, u dresu katalon-

skog giganta odigrao je 310 utakmica i zabio 35 golova uz 40 asistencija, dok je za Sevillu odigrao 304 utakmice uz 49 golova i 60 asistencija. Njegovim dolaskom svoje mjesto izgubio je legendarni Xavi koji danas vodi Barcelonu kao trener.

- Bilo mi je 35 godina, a Rakitić je došao i odmah igrao tako da mi je uzeo mjesto u momčadi te sam otišao u Katar. To je normalno. Veterani moraju pomagati svlačionici i klubu na razne načine, pa i ovako - otkrio je Španjolac. Rakitić je iz Seville stigao za

18 milijuna eura te imao sjajan početak u prvoj sezoni, zabio je gol u �inalu Lige prvaka, a te godine Barca je osvojila trostruku krunu.

Hrvatski reprezentativac Andrej Kramarić doveo je svoj Hoffenheim u vodstvo na gostovanju kod Union Berlina u 5. kolu Bundeslige pri 2:0 pobjedi protiv momčadi još jednog hrvatskog reprezentativca, Josipa Juranovića.

U kaznenom prostoru oborio ga je iskusni talijanski stoper Leonardo Bonucci i Kramarić je sam namjestio loptu na bijelu točku i u 22. minuti zabio za 1:0 gostiju. Za konačnih 2:0 za Hoffenheim zabio je Maximilian Beier u 38. minuti.

Hrvatskom napadaču to je treći pogodak u ligi ove sezone. Kramarić je igrao u ovom susretu do 74. minute, dok je Juranović odigrao cijeli susret za Union Berlin. Od preostalih hrvatskih nogometaša u današnjem programu Lovro Majer je igrao 88 minuta u minimalnom porazu momčadi Nike Kovača, Wolfsburga kod Borussije Dortmund (1:0), Dok je Dion Drena Beljo ušao u samoj završnici utakmice u kojoj je njegov Augsburg svladao Mainz 2:1.

Jedini pogodak na susretu zabio je Emir Sahiti u 59. minuti, a gol je pao nakon akcije u stilu Ivana Leke

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Hajduk je u nedjelju pobijedio Dinamo i u drugom prvenstvenom derbiju ove sezone te otišao na pet bodova prednosti. Aktualni prvak Hrvatske ima utakmicu manje u odnosu na Bijele i eventualnom pobjedom može ponovno doći blizu te se nadati da će Bijeli u narednim derbijima protiv Rijeke i Osijeka prosuti bodove.

Jedini pogodak na susretu zabio je Emir Sahiti u 59. minuti na asistenciju Aleksandra Trajkovskog, a gol je pao nakon akcije u stilu Ivana Leke. Dinamo ni prije ni poslije toga nije kreirao nijednu pravu šansu, a njegovi rezultati i igra u velikim utakmicama već postaju uzorak.

Sergej Jakirović se odlučio za očekivanu postavu, na koju nemamo puno zamjerki. Jedina upitna odluka je to što je ponajboljeg igrača Plavih Gabriela Vidovića izvadio u 60. minuti. Osim ako nije bila riječ o ozljedi ili velikom padu u snazi (koji nije bio vidljiv), tu je odluku teško objasniti.

Ono što je teško shvatiti jest situacija na lijevom beku. Ondje je ponovno zaigrao Robert Ljubičić. Uz sve probleme koje to nosi, a o kojima smo detaljno pisali, Ljubičić nije defenzivni specijalist 1 na 1, a u ovakvoj

utakmici može se očekivati puno takvih duela.

Dojam je da ne zna koja mu je točno uloga, a ako je suditi prema zamjenama koje radi Jakirović (a i njegovi prethodnici), ni trener nije siguran što točno želi od njega. Dinamo je jedan od rijetkih klubova na svijetu koji gotovo svaki put kad stvari krenu nizbrdo mijenjaju lijevog beka.

Dinamo je sve do gola u suštini u posjedu izgledao dobro. Kontrolirao je tempo utakmice, s loptom je relativno lagano izlazio iz prve faze napada i konstantno dolazio pred zadnjih 30 metara terena. No za više je bio prestatičan, a lopta nije dolazila dovoljno brzo u međuprostor Baturini.

Jako je odmogla i ozljeda Petkovića, a od koristi nisu bili ni Mahir Emreli i Sagedh Moharrami, koji djeluju potpuno pogubljeno u linijama kretanja. Veliki kadrovski problem Plavima je očita ranjivost na ključnim mjestima u obrani. Oba beka su slaba u situacijama 1 na 1, a stoperski par, posebno Boško Šutalo, prespor je za obranu na centru i svaka bolja ekipa to će znati iskoristiti.

Hajduk je imao problema s loptom u nogama veći dio susreta jer Lekin brz i direktan stil nogometa, u kojem ima vrlo malo odgođenih napada i povratnih lopti, dovodi do velikog broja tehničkih grešaka. No upravo je najdirektnijom akcijom došao do gola koji mu je donio pobjedu.

Bila je to prva prava izrađena šansa Hajduka na uta-

kmici, a činjenica da Bijeli u zadnje vrijeme mogu pobijediti Dinamo i kad ne igraju ništa posebno i kad je Livaja praktički nevidljiv vrlo je indikativna. Dinamo na Poljudu ne zna za pobjedu tri godine, a u ključnim trenucima igrači djeluju izgubljeno.

Ne treba oduzeti Leki ništa od ove pobjede. Iako je ponovno krenuo u susret s Odjidja-Ofoeom, Hajduk se vrlo dobro branio. Niski blok i zona funkcionirali su sjajno, a čak i kada bi ju Dinamo probio i došao u završnicu, momčad je bila dovoljno gusta da stigne izaći u blok na udarac pa ne čudi da je čak deset udaraca gostiju bilo blokirano.

Na poluvremenu je na teren poslao Mihaela Žapera i Aleksandra Trajkovskog i ponovo se resetirao na 4-23-1. Sa Žaperom uz Krovinovića i Trajkovskog iza Livaje, Benrahou se vratio na desno krilo, Sahiti na lijevo, a Dinamo nije stvorio gotovo nikakav problem za Hajdukovu obranu.

Treba napomenuti da je izašao i Petković, tako da je Dinamo izgubio �iguru između linija i to je Hajduku olakšalo branjenje u zoni. Ali to ne mijenja činjenicu da je Leko vukao dobre poteze i da se adaptirao na stanje na terenu.

Hajduk sada ima pet bodova prednosti uz utakmicu više. To se može istopiti već u narednim derbijima protiv Rijeke i Osijeka, ali momentum prvenstva se de�initivno okrenuo i Bijeli su novom pobjedom dokazali da će biti itekako ozbiljan takmac sve do kraja.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 34 SPORT
DINAMO
ANALIZA HAJDUK OPET POBIJEDIO
Neprepoznatljivi
Dinamo zasluženo izgubio u Splitu
Veliko slavlje Bijelih na Poljudu
‘Rakitić mi je uzeo mjesto, a ja sam morao napustiti
Barcu i otići u Katar’
Zlatko Dalić daje upute Marku Livaji Legenda Barcelone Xavi

Rijeka je slavila protiv Rudeša, ali ju je Hajduk opet preskočio i to velikom pobjedom u derbiju, Slaven je produžio Osijekovu krizu i možda priuštio otkaz

treneru Tomasu

Marin TOMAŠ

(Za Hrvatski VJESNIK)

Deseto kolo Hrvatske nogometne lige donijelo je niz zanimljivih ogleda. Varaždin je s 1:0 pobijedio Goricu i zaustavio njen sjajan niz. Susret je riješio Postonjski kaznenim udarcem u 26. minuti.

Slaven Belupo je istim rezultatom svladao neprepoznatljivi Osijek koji ne zna za pobjedu već pet kola. Domaći su već na startu nadigrali Osječane, ali su promašili dvije odlične šanse. U 54. minuti dolaze do vodstva kada se Mioč sjurio lijevom stranom šesnaesterca, izbacio dva braniča iz igre i lijepo poentirao kraj Malenice. Osijek je do kraja složio tek par polušansi. Rijeka je pobijedila Rudeš u Zagrebu s 2:1. U 10. minuti vodstvo gostiju vrlo bizarnim golom. Vratar Rudeša je promašio jednu mirno vraćenu loptu i u zadnji čas se bacio te ju izbio s crte. No, ona dolazi do Jankovića koji ju šalje u mrežu. Susret je bio miran sve do 79. minute kada je domaća obrana poklonila još jedan gol, ovog puta Franji Ivanoviću. Dinamov mladić na posudbi Topić je u nadoknadi iz kornera postavio konačan rezultat.

Hajduk je na krcatom Poljudu pobijedio Dinamo s 1:0. Prva šansa stigla je kada je Nevistić nespretno ispustio čistu loptu, ali Odjidja-Ofoe

Hajduk je i drugi put ove

sezone slavio protiv Plavih

‘Ovo je potvrda da smo moćni’

Svaka pobjeda je u tom trenu najslađa. izborena je fana�čnom borbom, ne toliko lijepim nogomet. Kad si pošten, sreća te pomazi. Uživao sam cijeli tjedan. Kad jednom pobijediš, to je iznenađenje.

Drugi put je potvrda da si moćan. Sad ćemo uživa�, a onda ćemo priprema� utakmicu s Rijekom. Teren?

Nemoguće je koliko se ljudi trude, no imali smo problem s bakterijom.

Tablica

Lopta skače i ne ide. Nemojte shva�� ovo kao ispriku, kako je nama, tako je i pro�vniku, poručio je Leko nakon pobjede.

Petković propušta

Tursku i Wales

Dinamo je izgubio od Hajduka, ali osim bez bodova, ostao je i bez Brune

Petkovića. Najbolji Dinamov igrač ozlijedio se pred kraj prvog poluvremena i morao izaći iz igre držeći se za ložu, s kojom je i ranije imao problema.

bilitacije i očekujemo da će se vratiti na teren kroz tri tjedna”, objavio je Dinamo u ponedjeljak.

Jedan dan je na klupi Modrić, a drugi je to Kroos, Tchouameni ili Camavinga. Uvijek netko mora ostati na klupi, rekao je trener Reala

Vodeći europski mediji pitaju se zašto hrvatski veznjak Luka Modrić ne igra u zadnje vrijeme u Realu. To pitanje su novinari postavili i treneru tog kluba Carlu Ancelottiju.

“Zašto Luka Modrić nije igrao u zadnjim utakmicama? Jasno mi je zašto to mnoge iznenađuje, ali igrao je protiv Union Berlina i Atletico Madrida. Imamo puno dobrih veznjaka. Luka nema nikakvih problema s nama i mi nemamo nikakvih problema s njim”, rekao je Ancelotti pa dodao:

“Sve je u redu s Modrićem. Nije igrao, ali to ne znači da neće igrati sutra ili u uta-

kapetan Luka Modrić

Podsjetimo, Modrić proživljava teške trenutke u Real Madridu. Kapetan hrvatske reprezentacije prijašnjih sezona, pa i prošle, bio je jedan od najvažnijih igrača, dok je ove ispao iz početnog sastava trenera Carla Ancelottija. Na X-u (bivšem Twitteru) objavljena je snimka iz tunela s jedne od ovosezonskih utakmica, a na kojoj se vidi Modrića kako je naslonjen na zid te izgleda utučeno.

Modrić je ljetos potpisao novi jednogodišnji ugovor s Realom, iako je imao bogate ponude saudijskih klubova.

U međuvremenu se oglasio Predrag Mijatović, bivši crnogorski nogometaš i Modrićev prijatelj. Među ostalim, otkrio je da je hrvatski veznjak dobio i ponude iz MLS-a, a osobito ga želi Inter Miami, klub u vlasništvu Davida Beckhama u kojem igra Lionel Messi.

nije uspio ugurat loptu u mrežu. Hajduk se branio, Dinamo je imao posjed, ali nije uspio to pretvoriti u izglednije šanse. U 44. se Petković ozlijedio i morao izaći iz igre što je veliki udarac za goste.

Gol odluke pao je u 59. minuti. Golman Lučić je ispucao dugu loptu, novopečena prinova Trajkovski je loptu iz prve proslijedila glavom u prostor, a primio ju je Sahiti i svladao Nevistića. Do kraja Dinamo nije uspio ozbiljnije ugroziti domaćina koji ga je dobio dvaput zaredom prvi put od 2008. godine.

Lokomotiva je očitala lekciju Istri u Puli (0:4). U 22. minuti je Šotiček nakon kornera bio najspretniji, a već osam minuta kasnije je 2:0 kada je Muradžija zabio izvana uz lošu reakciju golmana. Tuci je iz kontre u 85. završio posao akcijom za koju su ih tribine nagradile pljeskom. U nadoknadi je Šotiček lijepim udarcem iskosa potvrdio pobjedu.

Federico Valverde je u razgovoru za španjolske medije ponovno nahvalio Luku Modrića. Sjajni veznjak Real Madrida vrlo često govori u superla�vima o Modriću, a sada je još jednom dao do znanja koliko cijeni iskusnog hrvatskog veznjaka. Vidi ga dijelom i kao mentora.

“Luka Modrić? On je jednak na terenu i van njega. On je primjer svima nama koji se nalazimo u svlačionici Reala, od njega se može uči� čak i kad ne igra. Nikad nije tužan, nitko nije natjecateljski orijen�ran koliko je on”, rekao je Valverde na konferenciji za medije pred utakmicu s Napolijem u Ligi prvaka pa dodao:

“Luka je ratnik. Svi mi mlađi igrači gledamo što i kako on radi, upijamo. Svi smo tu da bismo učili od Modrića. Kad sam došao u klub, vezna linija su bili Modrić, Kroos, Casemiro i Isco. Najbolji vezni red u povijes�. Pokušao sam nauči� od njih što je više moguće.”

“Nakon odrađenog liječničkog pregleda ustanovljeno je da je Bruno zadobio manje oštećenje mišića zadnje lože. Igrač odmah započinje s procesom reha-

Petković će tako propustiti Dinamovo gostovanje kod Ballkanija u četvrtak u 2. kolu KL-a, prvenstvenu utakmicu s Istrom u nedjelju, ali i gotovo sigurno dvije utakmice Hrvatske u kvali�ikacijama za Europsko prvenstvo protiv Turske 12. listopada u Osijeku i protiv Walesa tri dana kasnije u Cardiffu.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. 35 SPORT NOGOMET BIJELI SU POBJEDOM U DERBIJU OSTALI PRVI
‘Luka je ratnik’
‘Sve je u redu s Modrićem, kaže Ancelotti
Bruno Petković
Hajduk 9 7 0 2 13-5 21 Rijeka 9 6 1 2 20-8
Dinamo 8 5 1 2 17-7 16 Gorica 9 4 3 2 9-6 15 Varaždin 9 3 5 1 14-11 14 Osijek 9 3 3 3 21-17 12 Lokomotiva 9 3 3 3 13-10 12 Slaven B. 10 2 3 5 11-22 9 Istra 1961 10 1 4 5 8-22 7 Rudeš 10 0 1 9 7-25 1
19
Hrvatski kmici nakon. Jedan dan je na klupi Modrić, a drugi je to Kroos, Tchouameni ili Camavinga. Uvijek netko mora ostati na klupi.” Istri Hajduk ponovio uspjeh otprije 15 godina Ivan Leko

Adria International Travel

36 OGLASI HRVATSKI VJESNIK srijeda, 4. listopada 2023. ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU RADOS BROS L & TU S R S 133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020 Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com IMAMODUGOGODIŠNJEISKUSTVO
Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Tel: 03 9650 0804
www.adriatravel.com.au RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault
adriatravel@adriatravel.com.au
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.