Page 1

ISSN 1331-9523

OLIMPIJSKI MUZEJ: Hram športa i kulture

OLIMPIJSKE LEGENDE:

NANJING 2014

Mladi iz Kine sa šest odličja

INTERNET:

ZNANOST I ŠPORT:


Doživi Doživi Hrvatsku Hrvatsku tijekom tijekom cijele cijele godine. godine. Više Više na na www.hrvatska365.hr www.hrvatska365.hr

Photo by Aleksandar Gospić Photo by Aleksandar Gospić


6

Barbika na naslovnici

Šport, novac i politika

- zlatne u Nanjingu

Hram športa i kulture

ISSN 1331-9523

OLIMPIJSKI MUZEJ: Hram športa i kulture

OLIMPIJSKE LEGENDE:

INTERNET:

NANJING 2014

Mladi iz Kine sa šest odličja

Olimp 4

ZNANOST I ŠPORT:

Josip Čop Hrvatski olimpijski odbor Trg Krešimira Ćosića 11, 10 000 Zagreb

Saša Ceraj, Ante Drpić, Gordana Gaćeša, Radica Jurkin, Siniša Krajač, Jura Ozmec, Ana Popovčić, Nada Senčar

Ante Drpić

M 14 d.o.o (Jet-set magazin) Preradovićeva 23, 10 000 Zagreb

Ana Popovčić

Marin Stojić


Od Olimpa do Olimpa

N. T. Dalma d.o.o., Medveščak 13, Zagreb odbora.

Denona d.o.o. Marina Getaldića 1 10 000 Zagreb Naklada:

2000 primjeraka

VIP salon zagrebačke zračne luke postao je najčešće mjesto susreta hrvatskih športašica i športaša, njihovih trenera, predstavnika saveza, medija, predstavnika državnih institucija i predstavnika HOO-a. Naime, u tom se prostoru već dugi niz godina dočekuju pobjednici, medaljaši, najbolji na Olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima, a i, kao što se i zbilo nedavno, najuspješniji s Olimpijskih igrara mladih koje su u kolovozu održane u kineskom Nanjingu. Lijepo je, naravno, vidjeti tu športsku mladost okićenu medaljama kada se vraćaju s natjecanja sa svih strana svijeta. Ispunjeni smo tad ponosom, svaki put iznova možemo konstatirati da je jedna tako mala zemlja konkurentna cijelom svijetu u športskim dostignućima. Svima njima, ali i onima kojima je manjak sreće ili loš dan uskratio zadovoljstvo medalje, treba odati nemalo priznanje za sav trud, napor i odricanja koje je potrebno uložiti da bi se uopće otputovalo na neko natjecanje, a kamoli kad se vrate s odličjem ili nekim respektabilnim rezultatom. Glavni tajnik Hrvatskog Športske i životne priče jednog Dražena, Janice, Ivice, Goolimpijskog odbora rana, Blanke, Sandre, sada i Marina Čilića jasno ukazuju da Secretary General of the ulaganje njih samih, njihovih najbližih, ali i ljudi iz kluba, lokalne sredine, matičnog saveza i Hrvatskog olimpijskog odbo- Croatian Olympic Committee ra imaju podlogu, imaju smisla i imaju perspektivu. Jer samo Josip Čop, dipl. oec. na takav način, kroz sustav, može se lakše doći do očekivanog športskog rezultata. Još je jedan važan događaj obilježio proteklo razdoblje. Povodom Dana osnivanja HOO-a, 10. rujna, održana je tradicionalna svečanost dodjela Nagrade Dražen Petrović najuspješnijim športašima mlađih dobnih kategorija u 2014. godini. Dobitnici nagrada (imena možete vidjeti u samom časopisu) su iz sedam različitih športova, a u konkurenciji je bilo još puno izvrsnih iz drugih športova, što nedvojbeno govori u prilog tomu da je budućnost hrvatskog športa još kako vedra i obećavajuća. S puno optimizma očekujemo daljnje nastupe naših športašica i športaša s uvjerenjem da će biti isto tako uspješni kao i njihovi prethodnici.

Zagreb airport’s VIP lounge has become the most common meeting place of Croatian athletes, their coaches, federations’ representatives, the media, representatives of the state institutions and representatives of the COC. For many years this space has been used to welcome the winners, medalists, the athleteswinners at the Olympic Games, World and European Championships, and – as it happened recently – to welcome the most successful athletes at the Youth Olympic Games, held in August this year in the Chinese city of Nanjing. Of course, it is very nice to see all that sports youth returning from competitions from all over the world, adorned with medals. At that moment, we are filled with pride, and we can conclude – every time - that such a small country as ours is such a great opponent of the entire world in terms of sports achievements To all of them, but also to those who did not win the medal due to the bad luck or bad day, we should show respect for all the hard work, effort and sacrifices they had to make in order to even travel to a competition, let alone when they return with a medal or another significant achievement. The sports and life stories of Dražen, Janica, Ivica, Goran, Blanka, Sandra and now of Marin Ćilić as well, clearly indicate that investment made by them, their dearest ones, but also by the men from the club, local communities, their federation and the COC do have a base, sense and perspective. Because only this way, through the system, the expected sports result can be achieved more easily. Another important event marked the previous period. On September 10th, the Day of establishment of the COC, the traditional Dražen Petrović award ceremony was held. The award was presented to the most successful athletes of younger for the year 2014. The award winners (you will find their names in the magazine) come from seven different sports disciplines, while the list of candidates included many other excellent athletes from other sports disciplines – which is undoubtedly the evidence that the future of Croatian sports is extremely bright and promising. With a lot of optimism, we are awaiting further performances of our athletes, believing that they will be just as successful as their predecessors. Olimp 5


Mladi iz Kine

Olimp 6


sa šest odličja! U Nanjingu je nastupilo i 24 hrvatskih športašica i športaša. Bili su iznimno uspješni, osvojili su tri zlatne, jednu

7 Olimp


U

-

-

-

-

-

-

postanje

-

-

Sa šest odličja Hrvatska sjajna 22.

-

športa...

-

veleposlanici imenovani od nacional-

U Singapuru četiri odličja i ekipnu broncu. Okitila se zlatnim od-

-

Olimp 8


9 Olimp


-

europske kadetske bronce. Višestruka -

-

Hrvatska olimpijska delegacija mladih Nanjing 2014.

-

atletika -

badminton boks

-

-

gimnastika jedrenje

metara prsno.

-

judo -

mačevanje plivanje

streljaštvo stolni tenis taekwondo tenis veslanje

članovi Misije medicinsko osoblje

Olimp 10


-

prvenstva. osobu do sebe. Uzbekistanca Kozimbeka Mandorova.

-

kovima nisu nimalo zaostale za „ve-

pronašao pravi pristup mladima i prebez kormilara Ivo Bonacin i Bernard pokretu. klasi Byte CII.

-

-

-

Six medals for Croatia in Nanjing Today, making sports and healthy lifestyle an integral part of everyday life of young people is more important than ever. The former President of the IOC, Jacques Rogge, clearly saw this as one of the key tasks of the Olympic Movement. At the 119th session of the IOC in 2007, he announced the plans on launching the Youth Olympic Games (YOG), a multi-sports competition that will bring together the most talented young athletes between 15 and 18 years and promote - at the same time - the Olympic spirit among young people. Seven years later, in 2014, we witnessed the second YOG. Nanjing, the capital of China’s province Jiangsu, one of the oldest cities in Eastern China with nearly five and a half million inhabitants, hosted from August 16th-28th more than 3800 young athletes from 204 National Olympic Committees. There were 24 Croatian male and female athletes participating at the YOG in Nanjing. They were extremely successful, having won three gold medals (judo, swimming, taekwondo), one silver (boxing) and two bronze medals (judo, boxing), that brought Croatia to the excellent 22nd place on the medal-winning list. (Manuela Sentđerđi Čorković)

11 Olimp


Olimp 12


Gotovo u tišini i bez velike pompe hrvatskog športa - Mate Parlov, Matija Ljubek, Dragutin Šurbek i

U

-

neizbrisiv trag u cijeloj hrvatskoj športskoj obitelji

-

-

-

oni su radili. -

-

-

-

-

-

13 Olimp


-

-

dvokleku. -

-

-

Ljudi nam vjeruju jer i mi smo skinuli dioptriju Oftalmolozi klinike Svjetlost.

Zagreb | Heinzelova 39 Tel. +385 1 777 5656

10 liječnika i 7 medicinskih sestara klinike Svjetlost skinuli su svoju dioptriju laserskom operacijom na istim uređajima koje koriste za ispravljanje vida svojim pacijentima. Laserskim skidanjem dioptrije svoj je vid u klinici Svjetlost do danas ispravilo preko 10 000 ljudi.

Split | Borisa Papandopula 8b Tel. +385 21 783 050

www.svjetlost.hr www.facebook.com/Klinika Svjetlost


Medals awarded to four sports legends

pobrojati sve njihove medalje i trofeje. Dovoljno govori podatak kako su osvojili ukupno sedam olimpijskih medalja i više od 100 medalja sa svjetskih i europskih

-

-

-

-

-

puta prvak Europe u parovima te momza sva vremena. - Oni su trenirali po pet sati na dan, a

In the moments when Croatia was euphorically celebrating the triumph of Marin Čilić at the U.S. Open, almost silently and without much hustle four legends of Croatian sports - Mate Parlov, Matija Ljubek, Dragutin Šurbek and Vlado Lisjak - were presented with the medals. These four legends have marked, in their own way, four sports, but besides that, they have also left an unforgettable mark in the entire Croatian sports family. Unfortunately, the two are no longer with us - Ljubek left us in October 2000, while Parlov died eight years later, and therefore they were awarded posthumously... These four legends of Croatian sports were awarded by the Croatian President Ivo Josipović on September 10th, the Croatian Olympic Day. It is almost impossible to sum up all their medals and trophies. The fact that they have won a total of seven Olympic medals and more than 100 medals from European and World Championships speaks enough for itself! Mate Parlov was a brilliant boxer. In his best period, from 1969 to 1978, there was no better light-heavyweight boxer on the planet. Ljubek was the most successful Croatian canoer, but also one of the most successful Croatian athletes in general. GrecoRoman wrestler, Lisjak is one of the few Croats, who have won Olympic gold in individual sports (Los Angeles, 1984), while Šurbek certainly is one of the greatest table tennis players of all time, the one from the league of grandmasters of the world. (Denis Lugarić)

-

-

ša kao promotora domovine - istaknuo

15 Olimp


Na mladima

Olimp 16


B

-

-

-

i kvalitetno, šport se promatra kao -

-

-

primjerima i inicijativama, poput entuzijasta iz kajakaškog športa i Hrvatske zajednice da postoji nada, ideja i vizija za mlade, za svijet koji im svi zajedno

-

-

vida da svi rade maksimalno, a nekim -

Po uzoru na slovenski model škol-

-

Iako bi spomenuti sustav športa se športom bave, prvenstveno radi tva, odnosno stvarni prioriteti u vidu

školskim športskim dvoranama. Ipak, -

-

17 Olimp


The young shall inherit the world

Integracija sustava športa, obrazovanja i zdravstva prepoznatljiva je u brojnim strategijama, ali je vidljiva i u brojnim dosadašnjim inicijativama, primjerice Hrvatskog školskog športskog saveza

-

-

-

-

-

savezom. -

ske novine.

-

-

-

-

LITERATURA: -

oklubova... -

-

Olimp 18

Given the fact that sports comprises also the basic tendencies of the society, it is not surprising that in certain environments sports is used as a tool or gear in the mechanism for creation of a healthy, prosperous and economically stable society, while in other environments the sport represents its own purpose, where the medals and promotion of success are the only goal. The integration of sports, health and education system is visible in numerous countries such as, for example, school basketball leagues in Slovenia. This is also visible in Croatia - for example, the efforts of the Croatian School Sports Federation to create a school sports model, which will include a significantly larger number of children in sports and make the educational institutions a pleasant place to stay, for both the children and their parents. Particularly interesting integration of sports, education and technical culture has been recognized in the initiative of the Croatian Association of Technical Culture and Zagreb i.e. Croatian Canoe Federation. During the ten-day summer camp in Kraljevica near Rijeka, besides the daily sports training, the children are also learning how to make a robot, website or internet newspaper, they participate in the school of spatial orientation in the nature by using the CB radios, maps and similar. The idea of interdisciplinary and program integrity represents a good platform for the creation of future sports strategy, as well as education, that would include a larger proportion of classes outside of place of permanent resistance, i.e., greater representation of those programs that possess a practical value for life, people, natural environment and similar. These initiatives are extremely important for the world that we leave as legacy for future generations, because one does not say by accident - the young shall inherit the world. (Miroslav Hrženjak)


-

Koncept modernog petoboja nastavlja se na vojnu tradiciju

-

-

-

je ideji idealnog Discipline se baziraju na simuliranoj situaciji vojnika iza neprijateljskih linija

Olimp 22

tlonu. Prema tome, i poznata Mirono-

tathlon od penta

penathlon =

-

-

-


-

-

Coubertin u nekim pisanim izvorima i

Naime, u pripremu pentatlonaca bili ne prema protokolu i svim pravilima

-

-

-

-

23 Olimp


Na prvom natjecanju u modernom petoboju, na OI u Stockholmu 1912., nastupio je i kasnije slavni

-

-

-

Drugog svjetskog rata – George S. Patton

-

Nakon što je pobijedio -

-

(cross country

Ind. zona Ciburi 52000 Pazin +385 (0) 52 846 111 +385 (0) 52 846 006 ghia@ghia.hr

www.ghia.hr

SLUŽBENI PARTNER HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA OFFICIAL PARTNER OF CROATIAN OLYMPIC COMMITTEE

STAFF PRO SPORT Sportska oprema i rekviziti


Development of modern pentathlon

ski športovi, bori za opstanak unutar biatlona (Union Internationale du Pentathlon Moderne et Biathlon d’hiver – UIPMB savez za biatlon, tako da savez danas nosi ime Union Internationale du Pentathlon Moderne – UIPM).

tovo kako bi završnica

stvo u modernom pe-

-

LITERATURA:

-

Modern pentathlon is the only sport designed specifically and especially for the modern Olympic Games. The original pentathlon of the ancient Olympic Games is quite different in form from the modern pentathlon, but it served well as an inspiration for the formation of new sports. The original pentathlon consisted of five different events (the word pentathlon derived from Greek words penta - five and athlon -competition) - discus throwing, long jump, javelin throw, stadion (short foot race) and wrestling. The ancient pentathlon was primarily a kind of test for versatile athletes. The pentathletes were considered the most skilled athletes, and their training was often a part of military exercises, since each of the five pentathlon disciplines was considered useful in a war or battle. The modern pentathlon was first held at the Olympics in 1912 in Stockholm. Most of the texts mention the French Baron Pierre de Coubertin as the pioneer of this sport. On the other hand, Swedish officer Victor Balck, President of the Organizing Committee of the 5th Olympic Games in Stockholm, claimed that he had created the modern pentathlon, inspired by Swedish military multisports events. The concept of modern pentathlon continued the military tradition of the ancient pentathlon, but it was modeled after the skills of an ideal soldier of the 19th century. The discipline is based on the legend of Napoleon’s cavalry officer who was given the task to carry an urgent order. The officer, according to the legend, rode an unfamiliar horse on rough terrain, under enemy fire; shooting with a pistol at his pursuers, and when he ran out of the ammunition, he got off the horse and used his sword to deal with one of the enemy soldiers. Having won a fencing duel, the soldier continued his journey on horseback, but soon he came to a river. Since his horse could not cross the river, he had to swim across and run the rest of the way in order to deliver successfully the message. (Ana Popovčić)

-

25 Olimp


Barbika

Ilustrirane .

va i visoku nakladu.

-

mort sezoni

radosti. Swimsuit Issue izlazi kao kalendarima i ostalim marketinškim

-

lica s naslovnice (Air

svim precizni - mladim, izrazito šport-

asopis Sports Illustrated spa-

Objavom Barbike na naslovnici svog jubilarnog izdanja, Sports Illustrated Swim Issue potakao je stare polemike o upotrebi

tip, krenuvši s naslovnice Swimsuita, stvorio kanon „supermodela“, dakle

zovu. -

stva.

-

medijima

Olimp 26

-


-

-

Barbie on the cover - a cause for controversies Svakako prekratak rok da bi business

-

da su te prepreke sasvim zanemarive -

zanimanja

Sports Illustrated Swimsuit Issuea, -

-

-

The appearance of Barbie doll on the cover of Sports Illustrated 50th anniversary Swimsuit Issue initiated the old controversies on the use of the female body, but also the treatment of woman in sports media. The fact that the sports audience has traditional views is reflected also in the stereotypes that are related in the U.S. to gender and racial roles. Even though the attempts to break these stereotypes are numerous, they lack common ideological platform, and therefore the controversies between conservatives and liberals often end in controversy among the liberals. (Ratko Cvetnić)


(0%*/"t#30+t36+"/

Povijest hrvatskog Å¡porta

STO GODINA GUSARA RAZVOJ HOKEJA NA TRAVI

--------------------------------------------- str. 2 -------------------------------------------- str. 7 ------------str. 10/11/12

6%,  t$0%&/1)41'(t*44/9


JUBILEJI

STO GODINA GUSARA 1J�F)&3$*("/;"ɇ"-+,6À*Ɇ

ÄŒelniĹĄtvo splitskog Gusara 1924. godine. Gore slijeva: Ĺ ime Raunig, Antun Danilo, -,-,- i Frane Dominis; dolje slijeva: Bruno Roić, dr. Josip Jablanović, dr. Ivo Stalio, inĹž. Fabjan Kaliterna, Duje Delić i inĹž. Vorih Matković

Ĺ

to zbog ekranizacije Smojinog “Velog mistaâ€?, ĹĄto zbog opće infiĹĄanosti ĹĄire populacije u nogomet, malo je onih koji ne znaju kako su Hajduk osnovali splitski studenti u Pragu predvoÄ‘eni vizionarom i istinskim sportskim entuzijastom Fabjanom Kaliternom (1886.-1952.). Manji je broj onih koji znaju kako je Fabjan, kojega Ä?esto i s razlogom nazivaju ocem splitskoga ĹĄporta, jedan od idejnih zaÄ?etnika i utemeljitelja joĹĄ dvaju klubova koji Ä?ine joĹĄ dva lista sretne djeteline splitskoga ĹĄporta - Gusara i Jadrana. Premda je u Splitu već od 1890. godine djelovao najstariji veslaÄ?ki i jedriliÄ?arski klub Rowing and yachting club Adria, bila je rijeÄ? o obiteljskom izletniÄ?kom druĹĄtvu temeljenom na biranom Ä?lanstvu iz viĹĄih i imućnijih druĹĄtvenih slojeva bez kompetitivnih ambicija. Prigodom velike trke osmeraca Primatorske osme na Vltavi 1912. godine, upravo zbog te manjkavosti Adrije nikla je Fabjanu Kaliterni ideja o osnivanju natjecateljski orijentiranog veslaÄ?kog kluba u Splitu. Zahvaljujući kolegi studentu ÄŒehu Josipu Kodlu, aktivnom veslaÄ?u Bleska, Kaliterna je obiĹĄao taj najstariji praĹĄki veslaÄ?ki klub (osnovan 1872.) ĹĄto ga je inspiriralo da se posveti realiziranju zamisli da splitsku luku oĹživi ovim lijepim i korisnim ĹĄportom. Iste je 1912. godine Fabjan u praĹĄkoj kavani Ĺ port osmislio ime Gusar, kao “hajduÄ?kiâ€? pandan na moru, skicirao plamenac te procijenio kako kljuÄ?nu ulogu prvoga predsjednika kluba treba ponuditi splitskom lijeÄ?niku, vrsnom dermatovenerologu dr. Ivu Staliu (1875.-1963.). Poslije dvogodiĹĄnjih opseĹžnih priprema, studentski snovi

2

s Vltave postali su stvarnost! U prostorijama Hrvatskoga doma 5. oĹžujka 1914. godine odrĹžana je osnivaÄ?ka SkupĹĄtina Hrvatskoga veslaÄ?kog kluba Gusar. Na Ä?elo ugledne uprave spremne uhvatiti se u koĹĄtac s poroÄ‘ajnim mukama populariziranja ĹĄporta, nabavke brodova i gradnje doma, izabran je dr. Ivo Stalio. Stalio je kormilario klubom 27 godina (do 1941.) stvorivĹĄi od Gusara s jedne strane najtrofejniji ĹĄportski kolektiv ondaĹĄnje Jugoslavije poznat i ĹĄtovan diljem veslaÄ?kog svijeta, a s druge vrelo druĹĄtvenog Ĺživota Splita. NaĹžalost, u samom poÄ?etku entuzijazam vodstva i polet Ä?lanstva nakon samo Ä?etiri mjeseca djelovanja prekinuo je Prvi svjetski rat. Prvi Dom na Wilsonovoj obali Jedva doÄ?ekavĹĄi kraj Prvoga svjetskog rata gusaraĹĄi su 1919. prionuli obnovi kluba. Preduvjet napretka bila je Prve hrvatske ĹĄportske meÄ‘unarodne zlatne medalje osvojili su gusaraĹĄi na Europskom prvenstvu u Beogradu 1932.


Gusaraši pred svojim prvim Domom 1922. godine kupnja brodova, gradnja doma i organiziranje prvih regata koje će splitskom veslanju udahnuti natjecateljsku krv. Polet članstva prožeo se s ukupnim zanosom domoljubnog građanstva željnog feniksovskog preporoda iz ratnog pepela u potpuno nov i moderan grad. Upravo u takvom povijesnom kontekstu, zahvaljujući velikim donacijama utemeljitelja kluba koji su tijekom osam mjeseci prikupili svotu od gotovo 200.000 kruna, po projektu inž. Fabjana Kaliterne, Gusar gradi svoj prvi Dom na Wilsonovoj obali u istočnom dijelu splitske gradske luke, podno Katalinića briga, gdje je danas trajektno pristanište. Privlačnog eksterijera prepoznatljivog po tada modernim svijetlozelenim prugama, iznutra je Dom ispunjavao elementarne potrebe prostranim hangarom, prostorijom za Upravu, velikom dvoranom, svlačionicom, praonicom, sobicom

Gusarov dom na Matejuški projektanta inž. Josipa Kodla

za čuvara te dugim pontonom za pristajanje brodova. Svečanost otvorenja upriličena je 16. listopada 1921. godine, istoga dana kad je otvoreno stalno Narodno kazalište za Dalmaciju, prvo profesionalno kazalište u Splitu. Na ova dva nesvakidašnja i lijepo upriličena događaja značajna za malu sredinu kao što je Split koji je tada imao tek nešto više od 25.000 stanovnika, doputovali su brojni uzvanici iz svih krajeva zemlje. Utemeljitelji, članovi uprave, političari (među kojima i ministri, načelnici i konzuli) i uvaženi športski djelatnici potpisali su se u Spomen-knjigu koja se danas čuva u Muzeju športa u Splitu. Tijekom četiri godine djelovanja u prvom Domu, Gusar se već razvio u prepoznatljivi simbol Splita postavši miljenikom građanstva. No, ujesen 1925. godine grad je odlučio preurediti dotad urbanistički neosmišljeni istočni dio splitske luke što je Gusara iz faze športskog, društvenog i materijalnog uzleta vratilo u beskućništvo. Uprava Gusara opet je mobilizirala snage – znanje, ugled, privrženost – i 1926. godine započela gradnju svog drugog Doma u srcu splitske gradske luke na zapadnom mulu Matejuški. Susretljivošću Direkcije pomorskog prometa, materijalnom potporom nekolicine ministarstava i općine, te velikom financijskom pomoći 16 dobrotvora, 67 utemeljitelja i 407 podupiratelja, velikim je slavljem 24. travnja 1927. otvoren novi armiranobetonski dom izgrađen po projektu inž. Josipa Kodla kao jedan od najistaknutijih primjera moderne arhitekture u Splitu.

3


JUBILEJI Gusar na Matejuški postaje jednom od četiri jezgre splitskog športa, rasadištem veslačkih talenata koji osvajaju prve međunarodne medalje, pontonom s kojeg u svijet isplovljavaju generacije splitskih intelektualaca (posebice do osnutka prvih splitskih fakulteta početkom 60-ih). Ujedno, Dom na Matejuški čini neizostavni dio one sad već antikne gradske razglednice s mora baš kao i posade gusaraša koji su desetljećima upotpunjavali prizor mediteranske živosti splitske luke dok nisu izgubili bitku s mnogo većim plovilima te 1974. trajno preselili na sjevernu stranu Marjana - u Špinut. Osim kao arhitektonsko upečatljivo zdanje i kao športska oaza u središtu grada, Gusarov je Dom na Matejuški bio čuven i kao gradsko okupljalište mladosti, jedna od prestižnih plesnih dvorana, mjesto najljepših uspomena na prve izlaske, prve poljupce i prve plesne korake generacija Splićanki i Splićana. Prvi trofejni zaveslaji k Europi Zahvaljujući predsjedniku Staliu, Gusar je već početkom dvadesetih preuzeo vodeću ulogu u promociji veslanja van granica Splita, osnivanju drugih veslačkih klubova u Dalmaciji te osnivanju Veslačkog saveza Jugoslavije (1922.) kojim je predsjedavao od 1925. do 1933. godine. Stvaranje nacionalnog veslačkog saveza bio je preduvjet za odmjeravanje snaga domaćih veslača s iskusnim posadama iz europskih središta koje ovaj šport njeguju desetljećima. Primanjem VSJ 1924. godine u članstvo Međunarodne veslačke federacije (FISA) kao izvanrednog člana s pravom sudjelovanja reprezentacije na europskom prvenstvu (kao najvažnijem službenom natjecanju jer tad nisu postojala svjetska), otvorena su vrata u športski svijet. Iste godine, splitski su veslači na Drugom državnom prvenstvu u konkurenciji Zagrepčana, Vukovaraca, Šibenčana i Dubrovčana

osvojili naslove državnih prvaka u dvjema disciplinama te je gusaraški osmerac izborio status državne reprezentacije te pravo nastupa na EP u Zürichu 2. kolovoza 1924. godine. Prvu povijesnu posadu hrvatskih veslača u inozemstvu činili su: Vlade Bućan, Dalibor Čorak, prof. Josip Gattin, Luka Kaliterna, Miro Lukić, Milan Milanović, prof. Aleksandar Vukić, Duško Žeželj i kormilar Kamilo Roić. Premda nisu osvojili odličje, gusaraši su imali zapažen nastup ostavivši za sobom favorite Belgijance te su izjednačenom borbom za poziciju između trećeg i petog mjesta započeli afirmaciju nove veslačke nacije. U međuratnom razdoblju, osim navedenog u Zürichu 1924., sudjelovali su i na europskim prvenstvima u Luzernu 1926., u Bydgoszczu 1929., u Liégeu 1930., u Parizu 1931., u Beogradu 1932., u Budimpešti 1933., u Luzernu 1934. i u Grünau 1935. te na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine.

Propagandna parada veslača Gusara u splitskoj luci kojom građanstvu najavljuju svoj društveni ples početkom dvadesetih

4


Gusaraši sa svojim prvim osmercem kupljenim od prihoda s Gusarovog plesa: kormilar Kamilo Roić, dr. Edo Bulat (liječnik), prof. Aleksandar Vukić, Luka Kaliterna, Duško Žeželj, Vlade Bučan, Dalibor Čorak i inž. Josip Kodl (lijevo) Gusarov osmerac – europski prvak 1932. u Beogradu. Slijeva: kormilar Ljubomir Kraljević, Bruno Marasović, Luka Marasović, Jakov Tironi, Petar Kukoč, Jure Mrduljaš, Elko Mrduljaš, Vjekoslav Raffaelli i Ivo Fabris Nakon samo pet godina međunarodnog iskustva gusaraški osmerac u ulozi državne reprezentacije na europskom prvenstvu u poljskom gradu Bydgoszczu 17. i 18. kolovoza 1929. godine osvaja prvo međunarodno odličje splitskog i hrvatskog športa! U žestokoj konkurenciji najboljih europskih posada okitili su se naslovom viceprvaka, uveslavši u cilj samo nekoliko centimetara poslije pobjednika Talijana, tradicionalno jedne od najjačih posada. Split je tada po prvi put imao prigodu pozdraviti svoje športske velikane. I upravo je te davne 1929. godine započela još jedna vrijedna tradicija koja postaje simbolom najsportskijeg grada na svitu – masovnih dočeka na splitskoj Rivi. U ono vrijeme brojem žitelja mali ali srcem i športskim talentima veliki grad, dočekao je svoje prve medaljonoše s europskim srebrom oko vrata: Emila Brajnovića, Josipa Gattina, Dragi Glavinovića, Mihovila Ljubića, Josipa Mrklića, Petra Kukoča Petraella, Andru Žeželja, Duška Žeželja i kormilara Kamila Roića. Kao punopravna članica FISA-e, Jugoslavija je 1932. godine stekla pravo i obavezu organizirati europsko veslačko prvenstvo. Osim što su velikim dijelom veslački znalci iz Gusara iznijeli na leđima organizaciju ove velike

Gusarov osmerac koji je kao državna reprezentacija 1929. godine osvojio srebrnu medalju na Europskom prvenstvu u Bydgoszczu. Stoje slijeva: Duško Žeželj, Andro Žeželj, Josip Mrklić, Petar Kukoč, Josip Gattin, Dragi Glavinović; čuče: Emil Brajnović, kormilar Kamilo Roić i Miho Ljubić

športske priredbe održane u Beogradu, na njoj su postigli još jedan zlatnim slovima u povijesti hrvatskog športa ispisan uspjeh. Naslov europskih prvaka, zlatna odličja i prijelazni pokal Kraljevine Italije u Split je donijela posada osmerca: Ivo Fabris, Bruno Marasović, Luka Marasović, Elko Mrduljaš, Jure Mrduljaš, Petar Kukoč Petraello, Vjekoslav Raffaelli, Jakov Tironi i kormilar Ljubomir Miro Kraljević. Čarolija Gusarovih plesova Usidrivši se svojim domovima u središte grada, osvojivši simpatije sugrađana aktivnom komunikacijom i redovitim sudjelovanjem u gradskim zbivanjima te uključivanjem građanstva u vlastiti razvoj, Gusar je protagonist života male moderne metropole kakvom je Split postao u međuraću. Renesansa na svim društvenim poljima oslikavala se i u burnom i maštovitom zabavnom životu. Bilo je to vrijeme nezaboravnih društvenih plesova koje su za javnost priređivala razna društva i športski klubovi u vrijeme poklada. Najprestižniji i najraskošniji među plesovima, nazivan stoga i “kralj plesova” bio je Gusarov ples koji se održavao redovito od 1922. do 1941. godine, a uvijek je cilj ovakve zabave bilo prikupiti financijska sredstva za kupnju veslačkih brodova. Posebnost Gusarovog plesa opet se mogla zahvaliti predsjedniku Staliu koji je, odlazeći redovito na zasjedanja FISA-e u Pariz sa suprugom Stefanijom, donosio modne i karnevalske kreacije i senzacije te najnovije glazbene hitove. Višemjesečne pripreme za Gusarov ples podrazumijevale su uključivanje brojnih umjetnika koji su redovito tematski osmišljavali i dekorirali prostore održavanja, bilo da je riječ o unutrašnjosti hotela Central na Narodnom trgu (Pjaci) ili Narodnog kazališta u Splitu. Spomenimo neka scenografska rješenja: proljetna bašta, kabare, morsko podmorje kojim vlada Posejdon, četiri godišnja doba, zvjezdano nebo, olimpijske igre i druga. Maštovit aranžerski rad postajala je jednokratna senzacionalna kulisa cjelonoćnih zbivanja koja je najčešće nagovještava-

5


JUBILEJI

Pogled s mora na prvi Gusarov Dom i ponton s veslačima

Dugogodišnji predsjednik Gusara dr. Ivo Stalio sa suprugom Stefanijom rođ. Pierotić

la i bogate kotiljonske sadržaje kojima su darivani posjetiva Quadrilla, a gosti su darivani originalnim poklonima telji kojih je znalo biti i više od 1500. nabavljanima u Parizu. Tako su, primjerice, glazbene Kako bismo dočarali ekstravaganciju i inovativnost poslastice Gusarovog plesa održanog u zgradi kazališta scenografskih rješenja donosimo izvadak iz članka Novog 4. ožujka 1935. bile najnovije pjesme splitskog skladatelja doba o Gusarovom plesu 7. veljače 1931. koji je uzvaniBoška Lulića-Luligarga koji je sam dirigirajući orkestrom cima pri samom ulazu priuštio čaroliju zimske noći u izrazio privrženost Gusaru. Osim izvedbi već popularnih borovoj šumi lagano prekrivenom injem: “Kroz još prošlagera Dorita i Negrita, prvi put je javnosti predstavljezirnu maglu padao je gusti snijeg, kroz koji se je na slici, no pet skladbi, među kojima i Ramanula, koje su uskoro u pozadini još vidjelo seoske kućice pokrivene naslagom postali hitovi splitskih plesova i zabava. gustog snijega. Premda se rat koji je buktio Europom već osjećao i u Ta priroda i štimung je bila realistično i umjetnički tako Splitu, Gusar je dostojanstveno pripremio, najavio i obiljedobro izradjena, da je jedna gospodjica rekla da – i pored žio svoj 20. jubilarni ples u hotelu Central 22. veljače 1941. dobro grijanih prostorija – ima osjećaj zime. Već na prvim godine zaokruživši ovu lijepu tradiciju jednog športskog stubama bio je prijelaz u proljeće: Odbor je gostima dijelio kolektiva koja se u duhu novih vremena njeguje i danas. kite divnih rumenih trešanja...” Gusar je u svakom pogledu u razdoblju između dvaju Već nakon prvog Gusarovog plesa održanog 18. veljače svjetskih ratova bio pravi europski klub, upravo onakav 1922. njegova inovativnost nije šarmirala samo Splićankakvog je sanjao Fabjan Kaliterna, kakvog su zamišljali ke i Splićane, već su na ovaj središnji godišnji društveni njegovi utemeljitelji, kakvog sustavnim, promišljenim i podogađaj stizali i gosti iz svih krajeva Dalmacije - Makarske, žrtvovnim djelovanjem već cijelo stoljeće grade “gusaraške” Sinja, Šibenika, Knina i s otoka, ali i iz Zagreba i Beograda, uprave koje krasi kontinuitet ciljeva. pa čak i iz raznih krajeva Europe. A gusarašima nije poneLITERATURA stajalo mašte – od intrigantnih najava tjednima prije bacaGanza Čaljkušić, H. (2004). Spomenica HVK Gusar : 1914.-2004. Split: Hrvatski veslački njem letaka s krovova ili iz aviona, promotivnih veslačkih klub Gusar Marović, D. (1990.). Povijest sporta u Splitu : Od antičkih igara do prvog svjetskog rata, regata u luci, suvremeno dizajniranih ulaznica koje su naj1990. Split: Savez za fizičku kulturu općine Split i Samoupravna interesna zajednica češće osmišljavali renomirani splitski umjetnici, tečajevima fizičke kulture općine Split Marović, D. – Radja, M. (2006.). Povijest športa u Splitu : 1918. – 1941. Split: Splitski modernih plesova u Domu, organiziranjem tematskih savez športova : Komisija za povijest športa Matošić, J. (1990.). Sto godina veslačkog sporta u Splitu : 1890 - 1990. Split: Organizacijčajanki i plesnih vjenčića (zabava) na kojima su se mogli ski odbor Sto godina veslanja u Splitu. prolistati albumi i modni časopisi nabavljeni iz europskih Novo doba. Split: 1919.-1941. www.hvk-gusar.hr/povijest/ modnih metropola te pronaći ideje za karnevalski kostim ili plesnu toaletu. O atrakcijama na samom plesu, maštu javnosti golicale su novinske najave tijekom mjeseci priprema. Posjetitelje plesa redovito je zabavljalo nekoliko jazz-orkestara, premijerno su izvođeni trenutno najpopularniji svjetski glazbeni hitovi, a nerijetko su publici predstavljana i glazbena iznenađenja inspirirana i posvećena Gusaru, dovođeni razni umjetnici (pjevači ili baletani) koji bi suvremenim izvedbama uljepšali večer a Split približili Europi, organizirana je bogata tombula, plesala se tradicionalna GusaroNa Gusarovoj noći 7. veljače 1931. u Narodnom kazalištu

6


TRADICIJA HOKEJA NA TRAVI

1JĂ?F%".*3Ă€,"31"

M

Sudionici Samoborskih ĹĄportskih igara 1908. Sudjelovali su zagrebaÄ?ki HAĹ K i Concordia te samoborski Ĺ iĹĄmiĹĄ

eÄ‘u pet najstarijih olimpijskih ĹĄportova nalazi se i hokej na travi. Svoju premijeru na OI-a imao je u Londonu 1908. godine. U Hrvatskoj takoÄ‘er pripada meÄ‘u najstarije organizirane ĹĄportove, meÄ‘utim to je općenito, iz raznoraznih razloga, vrlo malo poznato. Za njegovu popularizaciju u hrvatskim krajevima ponajviĹĄe je zasluĹžan sokolski prednjak, otac hrvatskog olimpizma i ĹĄporta, dr. Franjo BuÄ?ar. Vizionar hrvatskog ĹĄporta, boraveći u Pragu 1895. godine upoznaje se s igrom zvanom bandy. Igralo se na ledu, sa ĹĄtapovima i sliÄ?ila je hokeju na ledu. Impresioniran ovom ĹĄportskom igrom, iduće godine objavljuje Ä?lanak u Ä?asopisu „Gimnastika“ pod naslovom „Hockey na ledu“. BuÄ?ar je u njemu ustvari opisao sintezu igara bandy i hokeja na travi. Razlog tome je njegova namjera za pojednostavljenje pravila sliÄ?nih ĹĄportskih igara, a takoÄ‘er i da uÄ?ini osnove tehnike i taktike ĹĄto pristupaÄ?nijim za usvajanje svim igraÄ?ima u Hrvatskoj. Hokej na livadi, kako se tada ovaj ĹĄport predstavljao

u javnosti, bio je u redovnom programu na kraljevskoj Gornjogradskoj gimnaziji u Zagrebu. UÄ?itelji gimnastike u srednjim ĹĄkolama morali su bar teorijski poznavati hokej na travi zahvaljujući „Uputstvima za ravnanje kandidatima“, komisije za ispitivanje uÄ?itelja gimnastike u srednjim ĹĄkolama. Nemjerljive uloge BuÄ?ara i Prikrila Ova „Uputstva“ u svakom su sluÄ?aju doprinijela daljnjoj popularizaciji ove dinamiÄ?ne ĹĄportske igre. Promicatelj ove igre na spomenutoj gimnaziji bio je uÄ?itelj gimnastike Josip Prikril. Njemu se duguje zahvalnost za neprekinutost igranja i opstanka ove igre u Zagrebu koncem 19. i poÄ?etkom 20. stoljeća. Uloge BuÄ?ara i Prikrila u razvoju hokeja na travi u Zagrebu, pa tako i u Hrvatskoj, nemjerljive su. Njihovo djelovanje u ĹĄkolama i prezentacija ove ĹĄportske igre omogućile su SrednjoĹĄkolskom klubu Concordia 1908. godine osnivanje hokejske sekcije. Profesor Prikril nesebiÄ?no je pomagao njezinim Ä?lanovima u

7


TRADICIJA HOKEJA NA TRAVI

Detalj s utakmice za državno prvenstvo FNRJ između Jedinstva i Marathona športskom radu. Bio je podrška pri osnivanju i radu srednjoškolskog športskog kluba Marathon i njihove hokejske sekcije 1914. godine. Ustupio im je desetak hokejskih palica, premda su bile primitivne izrade i nepogodne za igranje. „Maratonce“ to nije obeshrabrilo, dapače, sve više je bilo zainteresiranih za priključivanje hokejskoj sekciji. Prve prave štapove za igru naručivali su u tvornici za izradu palica u Bregani. Istu je osnovao barun Osvald Allnoch i bio im je velika podrška u samim počecima rada. Pomalo su se stjecali uvjeti za odigravanje prvih utakomica. Športski klub Šišmiš iz Samobora organizirao je u ljeto 1908. Športske igre, a u sklopu njih i 30. kolovoza 1908. prvu utakmicu u hokeju na travi u povijesti u Hrvatskoj, ali i cijelom području Balkana. Na igralištu

Prva hokejska utakmica u povijesti u Hrvatskoj i na Balkanu. Šišmiš – Concordia 0-4

8

ispred Narodnog sveučilišta sučelili su se hokejaši domaćeg Šišmiša i zagrebačkog SŠK Concordia. Zagrebački „zeleni“ bili su znatno bolji, dominatni u svim fazama igre i taktike i vrlo uvjerljivo zabilježili pobjedu (4-0). Prva javna utakmica u Zagrebu U to vrijeme športaši nisu bili opredijeljeni samo za jedan šport, pa je tako u ovoj povijesnoj utakmici hokeja na travi zabilježeno da su boje zagrebačke Concordije branili članovi njene nogometne sekcije. Pouzdanih podataka o imenima igrača koji su nastupali na toj utakmici nema, ali se vjeruje da su hokejsku sekciju Concordije zastupali braća Ervin i Roman Rosmanith, Đuro Amšel, Milivoj Sekulić, Vilko Bafić, Vilko Ebert, Krunoslav Cesarec, Štampfl Kleončić te Đuro Kleončić.


Nekoliko godina poslije SŠK Concordia priredio je na igralištu Realne gimnazije zvanom Elipsa, lakoatletski miting i hokejsku utakmicu. Dana 17. lipnja 1911. godine snage su odmjerili prva i druga ekipa Concordije u miješano muško-ženskoj postavi. Nastupilo je naime sedam hokejašica i sedam hokejaša. U ravnopravnom nadmetanju za nijansu je bila konkretnija prva postava „zelenih“ pobijedivši 3-2. Zanimljiv je i podatak da je to bila prva javna odigrana utakmica u hokeju na travi u Zagrebu uopće. U ženskoj postavi nastupile su Zlata Baumeister, Greta Burgstaller, Milada Grund, Erna Rosmanith, Ljubica Žlebačić,Viktorija Fabris i Ljerka Amšel. U muškoj postavi nastupili su braća Rosmanith i Milivoj Nikolić, navodno je igrao i Dušan Zinaja, a ostatak momčadi predvodili su lakoatletičari Đuro Kleončić, Vilko Ebert i Zdenko Grund. Osam naslova prvaka «Concordije» Prvi Svjetski rat zaustavio je razvoj i daljnji uspon hokeja na travi u Zagrebu. Tek sredinom 1920-ih ponovno se budi ovaj šport u glavnom gradu Hrvatske. Prva javna utakmica nakon završetka rata održana je 7. rujna 1924. Na igralištu HAŠK-a u Maksimiru kudikamo raspoloženiji bili su hokejaši Marathona koji su domaći HAŠK svladali s 3-0. Nepunu godinu dana kasnije, hokejska sekcija „akademičara“ se gasi, pa Marathon ostaje jedini zagrebački hokejski klub, s obzirom da je svoju sekciju hokeja na travi ugasila i Concordia. Tijekom 1931. obnavljaju se hokejske sekcije spomenutih klubova i počinje iznimna dominacija zagrebačkih klubova na prostorima tadašnje Jugoslavije. Concordia tako u razdoblju od 1933. do 1940. godine osvaja osam naslova državnog prvaka. Zamah ovog športa sredinom 1930-ih bio je takav da je 1936. godine moralo doći do osnivanja Saveza hokeja na travi Jugoslavije sa središtem u Zagrebu. Prvi predsjednik saveza bio je športaš, znameniti zagrebački športski djelatnik i član HŠK Concordia Veljko Ugrinić. Zagrebački hokejski klubovi predvodnici su kvalitete, a i inovativosti u tadašnjoj državi. Neumorni hokejski djelatnici HŠK Marathona tako u svibnju 1938. godine otvaraju u svom športskom parku kraj Save prvo igralište u Hrvatskoj koje je bilo namijenjeno isključivo za hokej na travi. Zahvaljujući prepoznatljivosti i izvan granica države, Marathon biva pozvan u Italiju na prijateljski ogled. Zagrebački crno-bijeli odigravaju u Genovi 4. ožujka 1939. prvu službenu međunarodnu klupsku utakmicu u povijesti zagrebačkog i hrvatskog hokeja na travi. Protivnik je bila selekcija sveučilišta sjeverne Italije. Vjerojatno pod dojmom povijesnog događaja, Zagrepčani nisu pružili onoliko koliko mogu i znaju. Previše je bilo propusta tako da su Talijani zasluženo slavili s 3-0.

Ipak, dan poslije u Monzi osvjetlali su obraz hrvatskog hokeja na travi: u drugoj prijateljskoj utakmici protiv jake momčadi G.U.F. iz Milana, hrvatska momčad pruža puno homogeniju igru uz nekoliko izvrsnih prigoda za postizanje pogodaka. Zahvaljujući odličnom milanskom vrataru i nespretnosti zagrebačkih hokejaša u napadu, rezultat je ostao 0-0. Hokejaši Concordije pak odigravaju prvu međunarodnu klupsku utakmicu na domaćem terenu. Zbilo se to 20. studenog 1940., a protivnik je bila talijanska Roma. Na igralištu u Tratinskoj ulici u Zagrebu pred dobro popunjenim auditorijem u čvrstoj i izjednačenoj igri rezultat ostade početni – 0-0. Poslije Drugog svjetskog rata rasplamsava se razvoj

Hokejašice i tri hokejaša Concordije uoči utakmice odigrane 17. 6. 1911. Slijeva stoje: Zlata Baumeister, Milivoj Sekulić, Greta Burgstaller, Milada Grund, Erna Rosmanith, Ljubica Žlebačić, Viktorija Fabris, Ervin Rosmanith i Ljerka Amšel. Sjedi Roman Rosmanith hokeja na travi i u drugim dijelovima Hrvatske i tadašnje države. Osnivaju se novi kubovi. Jezgru kvantitete i posebno kvalitete na spomenutom području čine zagrebački klubovi. Neki klubovi su ugašeni (HAŠK 1942. ), ostali nastavljaju s djelovanjem (Concordia osnovana 1906., i Marathon osnovan 1914.), a osnivaju se i novi (HK Jedinstvo osn. 1948., HAOK Mladost osn. 1948., HK Zagreb osn. 1951., HK Trešnjevka osn. 1960., HK Akademičar osn. 1996., HK Zrinjevac osn. 1998.). Doprinos zagrebačkih klubova u razvoju hokeja na travi u Hrvatskoj, a i šire, iznimno je velik. I danas su pokretači ovog športa i promicatelji njegovih vrijednosti, a nadasve nositelji kvalitete koja se reflektira u sve uspješnijim reprezentativnim nastupima.

9


IN MEMORIAM

VLADIMIR BEARA (Zelovo, 2. studenoga 1928. - Split, 11. kolovoza 2014)

Z

a njega su mnogi reprezentativci, između ostalih Leo Lemešić i Jozo Matošić, isticali: „Vladimir Beara je najbolji vratar što ga je svijet ikada imao.“ Rođen je 26. kolovoza 1928. godine u Zelovu kod Sinja. Bio je jugoslavenski nogometni reprezentativac. U Hajduk je došao 1946., kad mu je nakon gledanja treninga prve momčadi Hajduka prišao Jozo Matošić i rekao: “Mali, ajde stani na branku.” Stao je, mnogi su mu pucali, a on se bacao na sve strane. Trener Lemešić ga je odmah pozvao da sutradan dođe na trening juniorske momčadi... Za seniorsku momčad Hajduka počeo je braniti 1947. godine, a već 1950. doživljava prvu veliku radost - Hajduk osvaja prvi poslijeratni naslov prvaka Jugoslavije. Sa svojim „bijelima“ još će osvajati naslov 1952. te u prvenstvenoj sezoni 1954./55. koja mu je bila zadnja na golu Hajduka. Za Hajduk ima 308 nastupa. Veliki Vladimir sudjelovao je u još jednom osvajanju Hajdukovog naslova državnog prvaka: u prvenstvenoj sezoni 1970./71. bio je prvi suradnik Slavku Luštici kada je Hajduk, nakon 16 godina čekanja, ponovno postao prvak. Uz to, Beara je sa Crvenom zvezdom osvojio još četiri naslova i sudjelovao u osvajanju dva Kupa Jugoslavije. U dresu Zvezde u sezoni 1959./60. dobio je Žutu majicu „Narodnog sporta“ kao najbolji nogometaš u sezoni. Bilo je to prvi put da je vratar proglašen najboljim nogometašem. Nakon Crvene Zvezde odlazi u Njemačku, najprije u Alemanniju iz Aachena, a nogometnu karijeru završava u Viktoriji iz Kölna. Po završetku nogometne karijere, nakon doškolovanja stječe diplomu visokog trenerskog stručnjaka u školi čuvenog njemačkog stručnjaka Seppa Herbergera. U sezoni 1964./65. preuzima treniranje njemačkog Freiburga. Nakon toga trenira Sitardiju iz Nizozemske, gdje ostaje dvije godine, da bi se 1967. vratio u domovinu i godinu dana trenirao Rijeku. Zatim ponovno odlazi u Njemačku gdje postaje trener Fortune iz Kölna, također godinu dana. U sezoni 1970./71., kao što smo naveli, daje obol Hajdukovom naslovu prvaka. Potom trenira Osijek, gdje se zadržava šest mjeseci, a nakon osječke epizode isto toliko vremena trenira i Troglav iz Livna. Slijedi izbornička funkcija državne reprezentacije Kameruna s kojom osvaja Kup Afrike te dobiva odlikovanje za postignute iznimne rezultate. Nakon povratka iz Kameruna, godinu dana trener je Dinare iz Knina, potom se vraća u Crvenu zvezdu, ovog puta kao trener vratara. Kao trener priskače i u pomoć NK Splitu, da bi trenersku karijeru završio na klupi Bregalnice iz Štipa. Za reprezentaciju Jugoslavije Beara od 1950. do 1959. godine ima 60 nastupa - 35 kao nogometaš Hajduka, a 25 kao nogometaš Crvene Zvezde. Debitirao je 8. listopada 1950.

10

godine, u prijateljskoj utakmici protiv Austrije u Beču (2-7), na legendarnom Prateru pred 70.000 gledalaca, kada je u 73. minuti na golu zamijenio do tada neprikosnovenog Srđana Mrkušića. Od tada postaje nezamjenjiv, a od reprezentativnog dresa oprostio se u Beogradu, u prijateljskoj utakmici protiv Mađarske 11. listopada 1959. godine (2-4). Sudionik je tri svjetska prvenstva u nogometu: 1950. godine u Brazilu, 1954. u Švicarskoj i 1958. u Švedskoj. Nastupio je na Olimpijskim igrama 1952. u Helsinkiju, gdje sudjeluje u osvajanju srebrne medalje. Najveće priznanje na nogometnom terenu dobiva 21. listopada 1953. Zajedno s Vukasom, Zebecom i Zlatkom Čajkovskim nastupa za reprezentaciju Europe protiv izabrane vrste Engleske. Bile su to njegove zlatne godine. Beara je dostigao svoj najveći nogometni domet i postao naš prvi i jedini vratar koji je čuvao mrežu reprezentacije Europe. Vladimir Beara jednom je čuvao i gol veteranske reprezentacije svijeta, a jednom veteranske reprezentacije Europe. Beara je bio vrsni vratar, a uz to i privlačne pojave, sa spektakularnim intervencijama i stilom igre. Bio je elegantan u svakom pogledu, sa skokovima koji su osvajali ljepotom, izrazito elastičnim i munjevitim refleksima. Od 2007. godine počasnik je Kuće slave splitskog športa, a 2008. godine hrvatski predsjednik Stjepan Mesić odlikovao ga je odličjem Reda Danice Hrvatske s likom Franje Bučara. U 2010. godini dobio je i Nagradu za životno djelo Grada Splita. Završit ćemo ovaj tekst riječima što ih je o Velikom Vladimiru izrekao slavni Ricardo Zamora, nekoć vratar reprezentacije Španjolske kojeg u športskim krugovima smatraju jednim od najboljih čuvara mreže svih vremena. Zamora mu je jednom prilikom jasno rekao: “Vi ste, Beara, najbolji vratar na svijetu!” (Jurica Gizdić)


IN MEMORIAM

(Grabovica, 6. prosinca 1937. - Zagreb, 28. kolovoza 2014.)

U

mro je Ivanča. Prestalo je kucati srce velikog trenera i čovjeka. Iznenada, 28. kolovoza 2014. na odjelu pulmologije u bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu, napustio nas je proslavljeni atletski stručnjak. Kada trener stvori olimpijskog pobjednika, to dovoljno govori o njemu... Ivan Ivančić rođen je u Grabovici kod Tomislavgrada 6. prosinca 1937. godine. Odrastao je u velikoj obitelji koja je imala pet sinova i tri kćeri. Već sa 16 godina, nakon završetka dva razreda srednje škole, morao je početi raditi. O tim danima je govorio: „Zaposlio sam se u rudniku u Nikšiću, posao je bio dobro plaćen. Kako sam bio premlad za tako težak posao, lažirali su mi godinu rođenja, upisali da sam dvije godine stariji. I tako sam tri godine radio u rudniku.“ Nakon rada u rudniku, Ivančić je otišao u Tuzlu, gdje je tri godine radio kao prometni policajac. U Tuzlu je otišao završiti Pedagošku akademiju jer je želio biti nastavnik tjelesnog odgoja. A u Tuzli je postojao Atletski klub Sloboda gdje se Ivančić počeo baviti bacanjem kugle. Nakon izvjesnog vremena Ivančić je napustio Tuzlu, otišao u Beograd i postao član Crvene Zvezde. U Beogradu je završio Višu trenersku školu i Kineziološki fakultet, radio kao profesor tjelesnog odgoja te je bacao kuglu. Njegov najbolji osobni rezultat je hitac od 20,77 metara koji je bacio 1983. godine. Ivančić je bio prvak Jugoslavije 1970., 1971., 1972., 1973., 1974., 1975. i 1977. godine. Šest je puta rušio državni rekord. Na prvenstvima Balkana u atletici prvak je bio 1970., 1971., 1972., 1983. i 1986. Zanimljivo je da je posljednji put bio prvak Balkana sa 49. godina. Osvojio je zlatne medalje u bacanju kugle na europskim dvoranskim prvenstvima 1980. u Sindelfingenu i 1983. u Budimpešti, na Mediteranskim igrama 1975. godine u Alžiru osvojio je zlato, a 1979. u Splitu okitio se brončanom medaljom. Sudjelovao je Ivančić na Olimpijskim igrama 1972. u Münchenu i 1976. u Montrealu, a bio je sudionik i prvog svjetskog prvenstva 1983. u Helsinkiju gdje je osvojio 12. mjesto. U Helsinkiju je nastupio s navršenih 45 godina i 244 dana. Time je do danas najstariji sudionik svjetskog prvenstva ne samo u bacanju kugle, već u svim disciplinama na svjetskim prvenstvima! Mjesec dana prije tog svjetskog prvenstva, 31. kolovoza 1983. u Koblenzu je postavio svoj osobni rekord od 20,77 metara. Do 2010. godine bio je to svjetski rekord u kategoriji za muškarce od 45 do 49 godina. Nijedan športaš njegove dobi do danas mu se nije uspio približiti na bliže od 2,5 metara po duljini hitca. Njegov rekord iz 1980. od

20,44 metra bio je svjetski rekord za muškarce od 40 do 45 godina sve dok nije srušen 1985. . Iz profesionalnih se natjecanja povukao 1987., s 50 godina. Neko se vrijeme natjecao u veteranskim natjecanjima, no odustao je jer “nije mogao prihvatiti činjenicu da više ne može baciti preko 20 metara kao što je mogao prije.“ Upravo je Ivančić najzaslužniji za sjajnu karijeru Sandre Perković. Pod njegovim vodstvom Sandra je postala višestruka svjetska i europska prvakinja, a 2012. u Londonu je postala i olimpijska pobjednica. Trenirao je i Ivanu Brkljačić, dvostruku svjetsku juniorsku prvakinju u bacanju kladiva. Radio je i s Edisom Elkasovićem koji je bio svjetski juniorski rekorder i svjetski juniorski prvak u bacanju kugle. Učio je i Nedžada Mulabegovića, kao i Valentinu Srša. Na Paraolimpijskim igrama 2008. u Pekingu i 2012. u Londonu bio je trener bacača kugle Darka Kralja kada je osvojio zlatnu i srebrnu paraolimpijsku medalju. No, vraćamo se Sandri Perković, najvećoj od najvećih, o kojoj je Ivan govorio: „Primijetio sam je u petom razredu osnovne škole, bila je puno viša od ostalih, svidjelo mi se kako radi te sam joj prišao nekoliko puta, ali me odbijala. Bježala je od mene. Moja upornost se isplatila, ona je došla k meni i mislim da se nije prevarila.“ Sa Sandrom je ostao do veljače 2013. Godine 2010. dobio je Državnu nagradu za šport Franjo Bučar, a 2012. istu nagradu za životno djelo. Za uspjehe u Londonu predsjednik Republike Hrvatske, dr. Ivo Josipović odlikovao ga je odličjem Reda Danice Hrvatske s likom Franje Bučara. Odlukom Hrvatskog olimpijskog odbora najboljim hrvatskim trenerom proglašen je 2012. godine, a Hrvatskog paraolimpijskog odbora 2011. i 2012. Sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoj. (Jurica Gizdić)

11


IN MEMORIAM

U

mrla je Dragica Palaversa, najbolja splitska rukometašica u povijesti ovog športa. Izmućeno dugogodišnjom teškom bolešću, prestalo je kucati plemenito srce istinske splitske športske heroine. Rođena je u Stanišiću, 8. listopada 1953. godine. Kao dijete jako je zavoljela rukomet, i jednog dana, nakon odgledanog treninga splitske Nade na Gripama, došla je u klub i rekla: „I ja bi trenirala!” Bila je nedjelja. Rekli su joj „mala, dođi sutra“, a već sljedeću nedjelju igrala je u Kaštelima protiv ženske momčadi Jugovinila. Bilo je to daleke 1966., kada je Dragici bilo svega 13 godina. Od tada, punih 20 godina, postala je zarobljenik svoje Nade kojoj će podariti najljepše godine svog života. Nada je mijenjala ime u Dalmanada i Dalma, a sve do 1986. Dragica je suvereno vladala jugoslavenskim rukometnim terenima. Za svoj matični i jedini klub u karijeri postigla je 2037 pogodaka, te je najbolji klupski strijelac svih vremena. Najveći uspjeh sa svojom Dalmom, postigla je 1984., kada su splitske rukometašice osvojila Kup pobjednika kupova. Bila je to najbolja ženska rukometna momčad u povijesti dalmatinskog rukometa, znalački vođena rukom odličnog trenera Slavka Bralića. Za reprezentaciju Dragica je nastupala od 1970. do 1979., godine odigravši 145 utakmica na kojima je postigla 647 zgoditaka. Čak četiri puta nastupila je na svjetskim rukometnim prvenstvima: 1971. u Nizozemskoj, 1973. u Jugoslaviji, 1975. u SSSR-u i 1978. u Čehoslovačkoj. Bila je jedna od naših najboljih igračica kada su na navedenim prvenstvima osvojene medalje – 1971. u Nizozemskoj srebro te 1973. godine u Jugoslaviji zlato. Dragica je 1979. osvojila i zlato na Mediteranskim igrama u Splitu. Nekoliko godina bila je i kapetanica rukometne reprezentacije Jugoslavije, a bila je, jasno, i višegodišnja kapetanica momčadi u svom matičnom klubu. Nakon prestanka aktivnog igranja bila je višegodišnja trenerica u svom matičnom klubu Dalmi, s kojim je u sezoni 2003./04., osvojila drugo mjesto u prvenstvu Hrvatske. Za vrlo uspješnu višegodišnju športsku karijeru, dobila je veliki broj priznanja. Godine 1973. proglašena je zaslužnom športašicom Jugoslavije, a 1977., dobila je Nagradu Grada Splita. Republičku nagradu za fizičku kulturu dobila je 1989. godine. Više puta proglašavana je najboljom rukometašicom u Jugoslaviji, a nekoliko sezona bila je najbolji strijelac. Tu su još i brojna priznanja raznih rukometnih organizacija i klubova.

12

Ipak, za izdvojiti je, prema Dragičinim riječima posebno i najdraže joj priznanje - godine 2009. postala je počasnica Kuće slave splitskog športa i tako se svrstala uz bok najvećim velikanima športa u gradu pod Marjanom. Voljela se Dragica prisjetiti svoje igračke karijere, pa bi znala reći: „U moje se vrijeme igralo ljepše za oko, lepršavije, mekanije i tehnički dotjeranije. Nije bilo teretana, nije bilo nabijanja snage: ili si znao, ili nisi znao. Ja nisam igrala rukomet, ja sam se igrala rukometom.“ Nikada je život nije mazio. U samo šest mjeseci ostala je bez majke, bez oca i bez supruga koji su preminuli. Nakon 24 godine rada u marketinškoj službi poduzeća Dalma, ostala je bez posla. Jedna nesreća pratila je drugu. Dugi niz godina Dragica je bila – žena u crnom. Kada se donekle oporavila, uz pomoć svojih sinova Božidara i Marina koji su joj bili najveća radost, teška bolest zakucala je na vrata i tada počinje nova borba za koju se, nažalost, očekivao ovakav kraj. Za Dragicu se može reći da je bila „prva dama splitskog rukometa“, a zasigurno i jedna od najboljih rukometašica ikada rođenih na prostorima Hrvatske i Jugoslavije. Preminula je u Splitu, 30. srpnja 2014. godine, a sahranjena je na splitskom Lovrincu, a splitski športaši od svoje su se Dragice oprostili komemoracijom u Kući slave splitskog športa. (Jurica Gizdić)


Restro Cafe & Bar

1st

OTVORENO! NOW OPEN! www.zagreb-airport.hr


D

-

-

i politika -

-

šera. -

pankraton

-

u punom smislu dovršeni). kamere nisu micale s stadiona, a o

-

-

-

-

Biti organizator velikog -

kao uspješnog i dobrog organizatora. Mnogi, u

image -

-

biti organizatori velikih Olimp 42


43 Olimp


-

od mene, umjesto ja od njih. Vani se takav bremenita i puna draU Hrvatskojproblemima, ako jednomali nešto osvojiš, odmah te pitaju kako to da i drugi put nisi

velika su mu radost, a supruga Dubravka

image.

osvojitinije prvo mjesto. Mislim da su loše Prije bilo neformalnih kanala komunikacije, samo uspjeh Primorja, nego i hrvatskog bio europski prvak, još od Juga 2006. oka prošire svijetom, nije bilo mobitela koji u sekundi dokumentira kako policija postupa prema prosvjednicima i koliko su dugi u zemlji znalo se, ilipendreci igraš ili ne igraš - kazao je na kraju.

Olimp 44 Olimp

Remembering Mexico

-

Miroslav Poljak started playing water polo in 1959 in Zagreb, in the club „Mladost“ , with The selection of host which he has won the of sports events European Cup (1967, Major sports events, such as the 1968, 1969, 1971), Olympics or FIFA World Cup, cannot European Super Cup be separated from the political (1975) and seven in the country club titles of the former state. He was situation proclaimed fourhosting times the best anymore. Once we were offered mostly European shooter. decorated and fancyinpictures He experienced the peak of his careerthe at the Olympic Games Mexicoofin sports events, but today’s technology 1968 by winning the gold medal. He was one of the world’s best attackers. and variety of social networks Moreover, trophy expert, the famous water polo coach Ratko Rudic allow us to find out and see – considers him one of the best water polo players in the history.in just a couple of seconds - all the bad things Way back in the 1980 he suffered a car accident after which he was thatdiabetes happenheinhas the lost hosting diagnosed with diabetes. Because of the bothcountry. legs and political elements ended in a wheelchair. He had a heartThe surgery, hasand twosocial bypasses and in are certainly something July 2006 he also had a kidney transplant, donatedno bylonger his wife Dubravka. leaders worldnever sports He has had as many as 30 operationsthat in total, butofhismajor optimism organizations can ignore and skip left him - he still joyfully remembers his playing days and even today he when selecting the hosts. is watching with interest the water polo events in Croatia and abroad. (Goran Vojković) (Denis Lugarić)


Hram ĹĄporta i kulture

P

iz Ĺ vicarske. -

-

White Paper -

-

Olimp 46

-


U tom društvu velikih športaša, lijepo je vidjeti crveni skijaški kombinezon naše Janice Hrvatska dobila ponosno mjesto u dvorani olimpijske i športske povijesti

rezultata u športu. -

-

-

47 Olimp


-

-

-

-

-

-

stepenica koje vode do Olimpijskog muzeja.

-

-

-

parku se nalazi i spomenik Pirreu de

-

poruku olimpizma putem športa i ob-

-

-

Uz kutak Matije Ljubeka -

-

našem športu i olimpizmu. -

Olimp 48


-

The unique experience of the Olympic Museum -

-

-

trati i analizirati kulturna i društve-

-

LITERATURA:

-

At the foot of the Alps, in Lausanne, the capital of the Olympic Movement, at the spectacular location - the shores of Lake Geneva, there is an institution that connects three main guidelines of the Olympic Movement: education, culture and sports, following thus the visionary idea and lifetime dream of Pierre de Coubertin on the establishment of “New Olympia” on the Lake Geneva. The permanent exhibition of the renovated Olympic Museum, opened in December last year, spreads on three floors, divided in three major topics – the World of Olympism, the Olympic Games and the Olympic spirit. The visitors can feel the atmosphere of the ancient and modern Olympic Games thanks to the superb lighting, graphics, digital technology, movies and photos that appear on more than 150 screens and specially designed large canvases. The visitors of the Olympic Museum are offered a truly unique experience that encourages everyone to study not only the history and cultural heritage, but also the dreams, challenges and values - everything that makes the Olympic Movement what it is today when the world is marching towards 2015, the year when we will mark the centenary of the arrival of Olympic Movement in Lausanne, i.e., when the Olympic movement got its capital. (Sasa Ceraj)

49 Olimp


Prevencija je pola zdravlja

NEMETOVA 2

Vaša zdrava odluka Zagreb I tel. 01/46 93 111 I info@poliklinika-aviva.hr I www.poliklinika-aviva.hr


Olimp 52


diet rabi u engleskome jeziku, kako bi je se pravilno razumjelo

U

redovita hrana, dok se u diet regulirati svoju prehranu u cilju zdravlja diet koji se redovito konzumiraju, zatim , razloga te (Merriamprehrana

u kontekstu športa. ali i diet

diet prehranu hrana

nutrition, diet diaita,

diaitasthai

pre-event diet natjecanja prehrana prije natjecanja, a izraz weight gain diet prevodi kao .

diaitan odvojiti, odnosno

diaeta

,

diet rabi

te prehrana diete regulirati svoju (pre)hranu, a u

hrana ( dijeta, i to u 53 Olimp


Diät

Nutrition and diet, injury and violation [ provoditi dijetu stroga/ blaga dijeta]“ (Novi Liber i Srce, Diät u dijeta diet

.

salzlose Diät (prehrana bez soli), eine Diät für Magenkranke (prehrana za osobe ), ali i Diät halten ( ) itd. Isti izvor Low-Fat-Diät, naziv

natuknicu ishrana prehrana dobra ishrana loša ishrana nedovoljna ishrana

low fat diet → low fat = diet = prehrana > (pre)hrana siromašna mastima. Radi

The analysis of the term diet used in the English language and the terms prehrana and dijeta used in Croatian, as well as the analysis of the terms injury in English and ozljeda and povreda in the Croatian language has shown the differences in the meaning and in the usage of the terms. These differences show that the meaning of a word and its usage in general language does not always coincide with its meaning and usage in case when this word becomes a term and is used in a particular expert area, e.g. medicine, sport, etc. (Darija Omrčen)

prehrana. S obzirom na pravilo da u

dolazi iz domene športske medicine. Radi se o nazivu ozljeda itd.

u svome hrvatskoga jezika (1993) ne navodi natuknicu povreda

Republike Hrvatske, dobiveni su pat. prehrana i ishrana prehrana dominantno rabi

unutrašnja ozljeda vanjska ozljeda

],

ishrana povreda ozljeda sirutke u prehrani ljudi i ishrani stoke” (1981).

povreda

Regelverletzung < Regel Verletzung = povreda → povreda pravila igre). Osim naziva Regelverletzung

admin. Regelverstoß te Regelwidrigkeit, dok povreda zakona]“, u športskome se kontekstu

Prehrana se dominantno rabi kada se govori o

ozljeda naziva Verletzung, a isti se naziv

rabi naziv Foul

ozljeda i povreda. ozljeda rabi u kontekstu športske medicine, dok se povreda uporabe. povreda pravila igre injury, povredu pravila igre koriste nazivi foul (ako se radi violation (ukoliko se radi

ozljeda ozlijediti od zlijéditi zlijed,

Olimp 54

LITERATURA:


Istra, Hrvatska

Pored mora, sunca i opuštanja u prekrasnoj prirodi 2015. godine ne propustite događanja:

E.S.D.U. Svjetsko prvenstvo u plesu 20.05.- 24.05. Cestovna rekreativna biciklistička utrka

Poreč bike granfondo 11.-## 12.04.

Folklorni festival

Zlatna sopela 01.07.-##04.07.

Street art festival 20.-##23.08.

Koncerti klasične glazbe u Eufrazijevoj bazilici srpanj, kolovoz

Međunarodni plivački maraton

Porečki delfin 05.09.

Povijesni festival

Giostra 11.-## 13.09.

Porečki triatlon 11.10.

www.to-porec.com


saveza informativna je i interaktivna. Kako

D

-

-

-

-

-

-

-

-

stranice Saveza, veslanje.hr

-

Olimp 56


Website with information on rowing

-

-

Na upit kane li stranici dodati trana stranici Saveza. -

biti realizirano, a rubriku o velikanima

-

športu.“ -

-

za seminare na webu. Takvi su skupovi -

-

-

Nowadays Croatia counts 28 active rowing clubs plus eight, which are passively participating in rowing activities, while the number of registered rowers is slightly over 1,000. The number of amateurs is not easy to assess, but it is considerable, particularly in terms of veterans who are always present at the rowing competitions and involved in all the activities, from the organization of regatta up to the promotion of rowing. All of them first seek information on the website of the Croatian Rowing Federation (veslanje.hr). The website exists for tenodd years, but its intensive development began already in 2007, when the World Masters Regatta was held in Zagreb. The site was updated and redesigned in 2012 and new sections and features were added at that time as well. The presence of rowing in the Croatian media - concerning the achieved successes - is not satisfactory at all. Therefore, the Federation - besides the official website - is also using the Facebook site, very informative and interactive, for popularizing the sports and attracting young people. (Marijana Mikašinović)

57 Olimp


ŠPORTSKA PUBLICISTIKA MAKATA TAKA HELA

TEHNIKE BACANJA U KARATEU

Autor: Milka Babović Ilustracije: Matija Dražović Urednik: Vitomir Spasović Godina i mjesto izdavanja: 2013., Zagreb Stranica: 28 Format: 24,5 x 24,5 cm Uvez: tvrdi Izdavač: POKRET - aktivan i zdrav, Zagreb Oblikovanje i priprema za tisak: Boris Barna Tisak: Printera grupa d.o.o., Sveta Nedjelja Dostupnost: Knjižara Ljevak, Trg bana Josipa Jelačića 17, Zagreb, putem www.op.malisportasi.net, tel.: +385 (0)91 5421 074, e-mail: mali.sportasi@gmail.com i knjižnice diljem Republike Hrvatske Cijena kompleta od osam knjiga: 320,00 kuna

Autori: prof. dr. sc. Branimir Kuleš i Ante Čutura, trener spec. Godina i mjesto izdavanja: 2013., Zagreb Stranica: 182 Format: 17 x 24 cm Uvez: meki Izdavač: Grafokor, Zagreb Fotografije: Veljko Jukić i Karmen Krile Crteži: akademski slikar Ante Vlašić Priprema za tisak: Grafokor, Grozdana Karačić Tisak: Grafokor, Zagreb Dostupnost: Knjižnice grada Zagreba - Gradska knjižnica, Gradska knjižnica I. G. Kovačić, Karlovac, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, sveučilišne knjižnice u Osijeku, Rijeci, Puli i Splitu, Znanstvena i Gradska knjižnica Zadar, Narodna knjižnica i čitaonica Sisak informacije i prodaja: Kineziološki fakultet, Zagreb, Horvaćanski zavoj 15, tel.: +385 (01) 3658 666 Cijena: 170,00 kuna

M

-

T

ehnike bacanja u karateu

-

Tehnike bacanja u karateu

-

-

Tehnike bacanja u karateu nja -

-

-

-

-

Olimp 58


CJELOKUPAN TRENING SKOKOVA U VODU

Autor: Marko Sutlović Fotografije: Mladen Borić Ilustracije: Hrvoje Bronić Godina i mjesto izdavanja: 2008., Zagreb Stranica: 288 Format: 22 x 28 cm Uvez: meki Izdavač: Hrvatski savez za skokove u vodu, Zagreb Oblikovanje i priprema za tisak: Mladen Borić Tisak: OK print Dostupnost: www.sportska-knjiga.hr i Knjižnice grada Zagreba, Gradske knjižnice Novi Marof, Osijek, Sisak, Šibenik, Zadar i Varaždin, Sveučilišne knjižnice Rijeka, Split, Osijek, Pula, znanstvene knjižnice Zadar i Dubrovnik Cijena: 190,00 kuna

S

60 GODINA HRVAČKOG KLUBA RIJEKA (1954. - 2014.)

Autor: Ivan Pavoković Stručni kolegij: Željko Pađen, Žarko Krstanović, Miroslav Alvirović Urednik: Nikola Lučić Godina i mjesto izdavanja: 2013., Rijeka Stranica: 148 Format: 17 x 24 cm Uvez: meki Izdavač: Ivan Pavoković, Hrvački klub Rijeka Oblikovanje i priprema za tisak: Saša Pavoković Tisak: Diagraf, Rijeka Dostupnost: Sveučilišne knjižnice u Splitu i Rijeci, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Gradska knjižnica Rijeka, Znanstvena knjižnica u Zadru; informacije: Hrvački klub Rijeka, Braće Bačić 34, 51000 Rijeka, tel./fax: +385 (0)51 637 392 Cijena: prigodno izdanje

K

-

-

-

-

-

-

-

-

-

59 Olimp


Od Olimpa dO Olimpa na radi kao trener. -

-

-

-

U

-

-

športašima za izvanredne

-

skom prvenstvu, u sastavu 1988. i Barcelona 1992.) su

Olimp 60

-


odbora. -

-

-

utrke za kadete - Topolino kupa. Lovro Mazalin, Nik Slavica,

mladim, motiviranim i iznimno nadarenim športašima),

-

-

-

-

Bobana.

The 4th seminary on Regional marketing in Poreč At the initiative of the majority of European National Olympic Committees, who have been encouraging for a long time a question of ambiguous cooperation with the so-called TOP marketing partners of the International Olympic Committee (IOC) on the territory of Europe, the 4th Regional marketing seminary for countries of Central and Southeast Europe was held in Poreč from September 3rd to September 6th. The main topic was the change of attitude towards the marketing rights of National Olympic Committees and improvement of cooperation with the TOP partners of the International Olympic Committee. The participants of the seminary, all of them marketing directors of National Olympic Committee, expressed their support in search of a new approach to the international marketing cooperation that would promote the financial well-being of all the National Olympic Committees. The discussion was led also on the use of trademarks, insignias and brands for the next Olympic cycle that refers to the Olympic Games in Rio de Janeiro (Brazil) in 2016 and in Pyeongchang (South Korea) in 2018, as well as on the impact of the expenses of space needed for organization of national houses at the Olympics. Assistant of the COC’s Secretary General for marketing Mr. Ranko Ćetković talked about the Croatian experience and impact of membership of Croatian Olympic Marketing Family in this field. The rare example of cooperation between the IOC, P&G and COC, the campaign “Thank you mom”, which could become the backbone of similar, on common initiative based projects, was particularly well received. There were also the proposals on the promotion of Olympic values through teaching materials and aids. However, the working group will prepare the final form and content of the conclusions entitled "Return to the Olympic values" for the meeting in Bratislava in December this year. The seminary was held in the co-organization of the Croatian Olympic Committee, Olympic Solidarity and the IOC’s company Television and Marketing Services, founded by the IOC with the goal to run the marketing program and the sale of television rights for the Olympic Games. The seminary, paid in full with the funds of Olympic Solidarity and the IOC’s Television and Marketing Service, was attended by the representatives of National Olympic Committees of Moldova, Turkey, Serbia, Slovenia, Czech Republic, Slovakia, Macedonia, Albania, Montenegro, Poland, Greece, Bosnia and Herzegovina and Croatian, as well as by the representatives of the IOC’s TMS led by the director of the commercial department Mrs. Elisabeth Allaman. Dražen Petrović awards presented to the young athletes In the presence of many dignitaries of Croatian sports, at a ceremony held on the occasion of the Croatian Olympic Day, September 10th, in the Museum and Memorial Center “Dražen Petrović” in Zagreb gifted young athletes were awarded for outstanding sports results for the period starting from September 2013. This year’s winners of the Award named after one of the world’s best basketball players and holder of three Olympic medals (Los Angeles Olympics 1984, Seoul Olympics 1988 and Barcelona Olympics 1992) are Ivana Babić, winner of the gold medal at the Nanjing Olympics 2014 and current World Junior Champion in the category up to 55 kg and World Junior Champion in discus throwing, Martin Marković. In the category of the most successful female team, the Award was presented to the junior national judo team - Beata Guszak, Tena Šikić, Ana Kokeza, Maja Blagojević, Barbara Matić, Brigita Matić and Ivana Šutalo, while in the category of the most successful male team was presented to the national junior basketball team (U-18), the winner of bronze medal at the European Championships - Roko Badžim, Ivan Majcunić, Ivan Vučić, Borna Kapusta, Josip Jukić, Goran Filipović, Luka Božić, Lovro Mazalin, Nik Slavica, Marko Arapović, Dragan Bender and Ante Toni Žižić In the categories of the most successful sports pair in doubles competition, relays and crews, the most successful was the four without coxswain crew - Bernard Samardžić, Filip Pedić, Josip Banović and Toni Čavka, who have won bronze at the World and European Championships. Nikola Obrovac, winner of gold medal in the discipline of Men’s 50 Breathstroke at the Youth Olympic Games, was proclaimed the greatest hope of Croatian sports. as well as Ida Štimac, the winner of the World’s Slalom Championships for cadets – the Topolino Cup. The Committee in charge for the award “Dražen Petrovič” 2014, which was introduced in 2007 as sign of support to the young, motivated and extremely talented athletes consisted of many prominent athletes and journalists: Dubravko Šimenc, Martina Zubčić, Tamara

Olimp 61


Od Olimpa dO Olimpa -

-

-

-

-

-

-

identiteta.

-

-

-

-

-

Olimp 62


Boroš, Ana-Marija Čelan Bujas, Natko Zrnčić-Dim, Ištvan Varga, Sanda Čorak, Sandra Mandir, Branimir Bašić, Iva Perdec-Augustić, Nikola Lipovac, Vinko Knežević, along with the President of the Committee, the legendary captain of the Croatian National Football Team, Zvonimir Boban. Olympic history for the Olympic future

-

OI Tokio 1964 -

-

-

-

- Sabrina Goleš -

-

The Olympics in Tokyo 50 years ago (1964) as well as those in Los Angeles 30 years ago (1984) very certainly of historical significance for the Croatian sports. While the Games in Tokyo gave rise to the winners of silver medals and great names of Croatian and world water polo, Ozren Bonačić, Antun Nardelli, Fran Nonković, Vinko Rosić, Karl Stipanić, Ivan Trumbić and Zlatko Šimenc, the Games in Los Angeles ended in winning ten Olympic medals - gold in handball (both competition), water polo, kayaking and wrestling, silver in kayaking and tennis and bronze in boxing, basketball and football. The Games in Los Angeles were the beginning of rise of Dražen Petrović, one of the world's greatest basketball role models, winner of three Olympic medals, captain of the Croatian team at the Olympic in Barcelona in 1992 who has won the historical silver medal for the independent Republic of Croatia. In 2006, the Croatian Olympic family established the annual award Dražen Petrović as encouragement to the young athletes. This award is continuously presented on September 10th, on the day of the establishment of the COC, showing that the Croatian Olympic family continuously nurtures the memory of the extraordinary sports and Olympic successes of this excellent athlete whose name is a part of the Croatian identity. The first team medal won by Croatian female athletes comes also from the Games in Los Angeles, with three Croatian athletes within the Yugoslavian National Team - Jasna Ptujec, Mirjana Ognjenović and Biserka Višnjić. These days, the canoeist Matija Ljubek, one of the most successful Croatian Olympians with four Olympic medals in total, would celebrate thirty years from winning both gold and silver medals at the same Games. One of the greatest recognitions of the COC, the Lifetime achievement award, presented to the individuals and teams, is named after Ljubek, who was truly one of the leading Croatian sports names. This year, Ljubek was posthumously awarded by the Croatian President, Mr. Ivo Josipović. Perica Bukić, top Croatian water polo player, winner of two Olympic golds and one silver, began his excellent career at the Games in Los Angeles. Tomislav Paškvalin, winner of two Olympic golds and current Assistant Minister for Science, Education and Sports, confirmed his excellent career at the L.A. Olympics as well. . These days, Vlado Lisjak, world-renowned wrestler, celebrated the golden medal won at the L.A. Olympics as well and in September this year, he was awarded with the medal of the Order of Danica Hrvatska (the Croatian Morning Star) with the image of Franjo Bučar. With the message "Olympic history for the Olympic future" Croatian Olympic Committee conveniently congratulated these Olympians who are, as emphasized by the COC’s President Mr Zlatko Mateša, Croatian role models and true treasure of the exceptional world’s sports and Olympic movement. Tokio Olympics 1964 Water polo – silver medal: Ivan Trumbić, Vinko Rosić, Zlatko Šimenc, Anton Nardeli, Ozren Bonačić, Frane Nonković, Karlo Stipanić Los Angeles Olympics 1984 Handball (women) - gold medal: Jasna Ptujec, Mirjana Ognjenović, Biserka Višnjić Handball (men) – gold medal: Zdravko Zovko, Pavao Jurina Water polo - gold medal: Deni Lušić, Božo Vuletić, Veselin Đuho, Zoran Roje, Milivoj Bebić, Perica Bukić, Dragan Andrić, Goran Sukno, Tomislav Paškvalin Canoe C-2 500– gold medal: Matija Ljubek (in pair with Mirko Nišović) Wrestling – gold medal: Vlado Lisjak Canoe C-2 1000 – silver medal: Matija Ljubek (in pair with Mirko Nišović) Kayak K-1 1000 - Milan Janić Tennis (demonstration sports) - Sabrina Goleš Football - bronze medal: Ivan Pudar, Nenad Gračan, Borislav Cvetković, Tomislav Ivković, Stjepan Deverić, Branko Miljuš Boxing - bronze medal: Milan Puzović Basketball (men) – bronze medal: Dražen Petrović, Aleksandar Petrović, Ivan Sunara, Branko Vukičević, Andro Knego, Mihovil Nakić

-

-

63 Olimp


Od Olimpa dO Olimpa -

u Barceloni, izvanredna atleti-

bronce).

-

-

invaliditetom.

-

-

-


Half of a century of Croatian Paralympism

-

-

-

Croatian Paralympic Committee (CPC), the highest national sports association of disabled athletes, celebrated in September this year its 50th anniversary of work and active promotion of the rights of disabled persons to sports activities and superior athletic performances. In the recent history of Croatia, the Croatian Paralympic Committee – until 2006 active under the name of Croatian Sports Federation of Disabled Persons – has significantly influenced the increase in number of athletes in sports activities, participation in projects on cooperation with international and global associations, as well as increase of top results at the Paralympic Games. Already with the first performance under her own, Croatian flag, at the Paralympic Games in Barcelona in 1992, the extraordinary athlete Milka Milinković won a bronze medal in the women’s javelin, becoming thus the first winner of Olympic medals in the Croatian history. Today she is the owner of eight medals (two gold, two silver and four bronze). The swimmer Roko Mikelin Opara is the holder of eight medals – one gold, three silver and four bronze. Mihovil Španja is also the holder of four bronze (also in swimming), the athlete Antonia Balek holds two gold medals, while the shot puffer Darko Kralj holds one gold and one silver medal. Adam Kablac is the winner of gold medal in goalball (volleyball for the blind athletes). Branimir Budetić holds one silver and one bronze medal as well as his fellow athlete, Zoran Talić, who is the holder of one silver medal. The winners of one bronze medal are Ivica Lazić, Milan Košić and Branko Sorko (sitting volleyball), Mikela Ristoski and Jelena Vuković (athletics), Marinko Vidaić and Špiro Zrilić (goalball). Until the present day, the Croatian Paralympic athletes, 15 of them, have won 35 medals in total, counting from Heidelberg 1972 up to London 2012. The celebration on the occasion of the 50th anniversary of CPC, organized on September 5th in Rijeka, was attended by numerous dignitaries, including the representatives of the National Paralympic Committees from Austria, Slovakia, Slovenia, Greece, Serbia and Montenegro, the President of the Croatian Paralympic Committee, Mr. Ratko Kovačić and the President of the International Paralympic Committee (IPC) Sir Philip Craven, who congratulated the CPC on the Jubilee and wished the CPC a lot of success in its work. Along with the IPC President, the ceremony was attended by the Assistant Minister of Science, Education and Sports, Mr. Tomislav Paškvalin, Personal Representative and Commissioner for Persons with Disabilities of the President of the Republic of Croatia, Mrs. Vesna Škulić, Rijeka Mayor Vojko Obersnel and Representatives of the President of the Croatian Parliament and County-Ruler of the Primorsko-Goranska County. On the occasion of its Jubilee, the CPC presented the COC with a special recognition, awarded by the CPC President, Mr. Ratko Kovačić to the Secretary General of the COC, Mr. Josip Čop. The path of this supreme sports Paralympic organization that gathers 12 national, 10 county and 10 municipal sports associations of disabled persons, was permanently marked with the beautiful occasional monograph “Half of a century of Croatian Paralympism”. 3rd Croatian World Games held in Zagreb

-

-

The 3td Croatian World Games, multi-sports competition between the Croats, neighboring nations and Croatian diaspora communities, were held in Zagreb from July 21st to July 26th. With this multifunctional international cooperation, all the participants contribute to the better understanding of Croatian tradition, cultural and sports belonging, economic and every other potential Croatia has. The third Games gathered more than 700 participants from 12 countries and the program comprised 12 sports. The organizer of the Games is Croatian World Congress, the supreme international association of Croatian emigrants. With the support of national, county and municipal sports associations and sports clubs from Zagreb, under the co-sponsorship of numerous institutions including the Croatian Olympic Committee, the CWC managed to prepare another extraordinary meeting of young people with roots in the home country. Director of the Croatian World Games, Mr. Željko Batarilo, expressed his satisfaction with both cooperation of Croatian national institutions and hosting in Zagreb, whose doors were wide open for this event and – according to the Mayor Mr. Milan Bandić – Zagreb will be open also for the next Games in 2017. The first Croatian World Games were held in 2006 in Zadar, who was also the host of the Games in 2010


PBZ GRUPA POVEZUJE NAS USPJEH.

SVIJET MOGUĆEG.


Olimp 52 - 2014.  

Kako mladi osvajaju na OIM i tko su im uzori; stare polemike o tretmanu žena u športskim medijima; sportska knjiga ili "Reci mi fejsom" i dr...

Olimp 52 - 2014.  

Kako mladi osvajaju na OIM i tko su im uzori; stare polemike o tretmanu žena u športskim medijima; sportska knjiga ili "Reci mi fejsom" i dr...

Advertisement