ŠPORTSKA PUBLICISTIKA
AUTOBIOGRAFIJA LUKA MODRIĆ: Moja igra
LEKSIKON NAJZNAČAJNIJIH HRVATSKIH SPORTAŠA
Autori: Luka Modrić i Robert Matteoni Godina i mjesto izdavanja: 2019., Zagreb Stranica: 312 Format: 15,5 x 24 cm Uvez: tvrdi Nakladnik: Corto literary d.o.o. Tisak: Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Zagreb Dostupnost i info: Knjižnice i knjižare diljem RH Cijena: 169,00 kuna
Autor: Damir Škarpa Recenzenti: prof. dr. sc. Božo Skoko, dr. sc. Ana Popovčić, Zoran
U
z u Olimpu već predstavljene Modrićeve biografije, krajem 2019. objavljena je i „Autobiografija Luka Modrić - Moja igra“. Knjiga je to pisana u prvom licu jednine koja je nastajala na vrhuncu velike karijere i športski impresivne 2018. godine, u kojoj je, u nogometnom smislu, Luka Modrić stigao do Olimpa. Uz naslov svjetskog viceprvaka s reprezentacijom Hrvatske, postigao je impresivan skor osvojivši i četiri najprestižnije svjetske nagrade za nogometaša godine – Zlatnu loptu Svjetskog nogometnog prvenstva, FIFA-in The Best, Nagradu UEFA-e i Ballon D’Or. Autobiografija „Moja Igra“ koncipirana je u deset poglavlja kojima nas slavni nogometaš i njegov kooautor, vrsni športski novinar i urednik Robert Matteoni, vode kroz već poznate činjenice iz Lukina života i karijere. No, ovoga puta, činjenice su ispričane iz Lukina kuta i obojene su čuvstvom „vlastite kože“ koje velikoj nogometnoj karijeri daje patinu ljudskosti koja nadvladava faktografiju, što potencira osjećaj bliskosti i razumijevanja kad se pred očima čitatelja velika nogometna karijera prepliće s bliskošću i emotivnim vezama s obitelji ili potvrdama ljubavi. Za razliku od prethodnih biografija, „Moja igra“ možda najmanje jest priča o nogometnoj virtuoznosti i igri samoj, u najvećoj mjeri svjedočanstvo je jednog života u kojem su se spletom okolnosti sljubili ljubav i rat, sportska borba i staloženost Lukina karaktera, svjetski uspjeh i novi početci…, života koji potvrđuje da su i najveći športaši prvenstveno ljudi. „Istina je da Modrić nije bio playmaker poput Xavija, nije imao jedan na jedan mekoću Inieste, ni Pirlovu veliku arhitekturu, ali opet je imao sve to na svoj način. U idealnom ritmu odigravanja, u svojim cik-cak minijaturama, u jednostavnim rješenjima koja to nisu jer vuku par poteza dalje, on je izgradio potpuno novu i svoju nogometnu figuru.“ kaže proslavljeni hrvatski nogometni reprezentativac Zvonimir Boban u predgovoru ovoj knjizi, a sir Alex Ferguson, škotski nogometni trener i najdugovječniji menadžer Manchester Uniteda dopunjuje: On je dokaz da talent nadjačava mišiće. (…) Najbolji način da se procijene igrači jest da gledamo što rade na terenu.“ A i na terenu i na pozornici života, autobiografije gotovo uvijek slijede nakon karijere, no kod Luke tomu nije tako: „Mnogi su mi govorili da je najbolje oprostiti se u trenutku najvećeg uspjeha. No, meni je srce govorilo da ostanem. (…) Točno je da bi u okviru moje reprezentativne karijere odlazak nakon srebra u Rusiji bio najefektniji. No nisam tip od efekata.“
OLIMP ■ 58 ■
Primorac
Godina i mjesto izdavanja: 2020., Zagreb Stranica: 276 Format: 19 x 26 cm Uvez: tvrdi Nakladnik: vlastita naklada autora Oblikovanje i priprema za tisak: Kata Ivanković Marić Tisak: Grafički zavod Hrvatske d.o.o. Dostupnost: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb, Gradska i
sveučilišna knjižnica Osijek, Sveučilišna knjižnica u Splitu, Znanstvena knjižnica u Zadru, Knjižnica Hrvatskog olimpijskog odbora, knjižara Ljevak, Zagreb Cijena: 220,00
„L
eksikon najznačajnijih hrvatskih sportaša“ predstavlja vrijedan doprinos povijesti hrvatskog športa i izniman materijal za daljnja proučavanja i analize hrvatskih športskih dosega. Autor Leksikona uhvatio se ukoštac s nezahvalnim zadatkom potrage i istraživanja a zatim i razvrstavanja materijala o športašima koji su egzistirali na hrvatskom tlu kroz turbulentnu povijest ovih prostora. I upravo stoga, na samom početku knjige autor uspostavlja kriterije za uvrštavanje športaša u Leksikon. Kriteriji obuhvaćaju podrijetlo, državljanstvo i ostvarene športske rezultate. Dok su zadnja dva u nizu kriterija jasni, podrijetlo obuhvaća: a) rođenje unutar granica današnje Republike Hrvatske – Hrvati, ali i pripadnici drugih nacionalnosti, etničkih skupina; b) rođenje unutar granica bivših državnih tvorevina AustroUgarske, Kraljevine Jugoslavije, Kraljevine Italije (dijelovi Istre, hrvatskog primorja i Dalmacije) i SFRJ (osim Hrvatske) - samo Hrvati, pod uvjetom da su na bilo koji način tijekom karijere bili vezani uz maticu Hrvatsku (tada pokrajine Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, odnosno SR Hrvatsku); c) Rođenje unutar granica bivših državnih tvorevina Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije i SFRJ, ali izvan današnje Hrvatske – pripadnici ne hrvatske nacionalnosti, ali koji su od djetinjstva živjeli u današnjoj Hrvatskoj, pripadali hrvatskim klubovima i hrvatskom športskom entitetu. Imajući na umu ovako postavljene kriterije, jasno je da je rad na Leksikonu trajao godinama, a iznjedrio je gotovo 700 imena i športskih biografija športaša koji su dali značajan međunarodni doprinos hrvatskom športu (športaši koji su osvajali pobjednička postolja te veće pojedinačne, reprezentativne ili klupske nagrade na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima, svjetskim kupovima, svjetskim igrama neolimpijskih športova, europskim i svjetskim klupskim natjecanjima, europskim kupovima, Mediteranskim igrama, svjetskim borilačkim igrama te Europskim igrama. I upravo stoga, možemo se složiti s prof. dr. sc. Božom Skokom da je ovaj Leksikon „spomenik svim hrvatskim sportskim veličinama i nacionalnim dosezima na svim sportskim terenima, ali i analitičan prikaz pojedinačnih sudbina, karijera, uspjeha, doprinosa i nadasve promocije Hrvatske u svijetu, kroz jedan od najučinkovitijih promotivnih kanala država i naroda, a to je sport.“