Šport na internetu: hsts.hr
I mali i
veliki
Piše: MARIJANA MIKAŠINOVIĆ Stolnotenisačice zagrebačkog Dr. Časla ove su sezone osvojile Ligu prvakinja, najjače europsko klupsko natjecanje za žene
HSTS Hrvatski stolnoteniski savez — Facebook kao glavni izvor informiranja
K
ao olimpijski šport tek je napunio 30, koliko je prošlo od Igara u Seulu, iako se za olimpijski status počeo boriti još 1931. Povijest mu seže u osamdesete godine 19. stoljeća kada je bio večernja razbibriga visoke engleske klase u zatvorenom prostoru. Ušao je i u udžbenike međunarodnih političkih odnosa kao ping-pong diplomacija. Na domaćem terenu možemo se podičiti činjenicom da se stolni tenis u nas igra od 1902. i da smo imali plejadu igračica i igrača koji su ispisivali povijest ovog športa — primjerice Zoran Primorac i Tamara Boroš, nešto stariji Dragutin Šurbek, Antun Tova Stipančić, Zlatko Čordaš, Branka Batinić, Žarko Dolinar, da spomenemo samo neke.
Ipak, kad danas govorimo o stolnom tenisu, završit će u ladici malih športova. Osim ako ne govorimo o Kini, u kojoj je 50-ih godina prošlog stoljeća proglašen nacionalnim športom, a danas se njime redovito, natjecateljski, bavi 10 milijuna Kineza, a oko 300 milijuna ljudi igra ga povremeno. No to je priča iz neke druge galaktike... — Kad je riječ o malim športovima, ne možemo bježati od činjenica — realan je voditelj novinarske službe Hrvatskog stolnoteniskog saveza (HSTS) Siniša Božić. Olimp 58
Iznimno informativne internetske stranice hsts.hr postoje od 90-ih, ali ozbiljniji je zaokret napravljen prije više od dvije godine. Glavni medij informiranja je Facebook, a najveća novost vlastita aplikacija koja će pomoći efikasnijoj komunikaciji Saveza, klubova i sudaca. Iako će aplikacija zaživjeti tek iduće sezone, već je bilo upita za implementaciju u jedan od europskih stolnoteniskih saveza Ne misli pritom da je stolni tenis manje vrijedan nego je jednostavno po svim parametrima — broju gledatelja, igrača, sponzora, novcu… — slabiji od nogometa ili košarke. Barem u Hrvatskoj. — Itekako smo svjesni koliko naše igračice i igračici treniraju da bi uspjeli. Možda je činjenica da mnogo ljudi rekreativno igra stolni tenis jedan od razloga što ga se doživljava kao ljetnu razonodu. No, kao i drugi individualni športovi, u profesionalnom je smislu vrlo zahtjevan, a konkurencija nemilosrdna — govori Božić.
Prema podacima Saveza, u koji je učlanjeno 110 klubova što se nadmeću u razgranatom sustavu službenih natjecanja za sve kategorije, u nas se ovim športom bavi oko 2000 registriranih igračica i igrača svih dobnih skupina, najviše na amaterskoj razini. Nadalje, procjenjuje se da u raznim regionalnim ligama i na turnirima aktivno igra njih oko 4000 u svim dobnim skupinama. — Interes jest slabiji, ali taj problem imaju svi športovi — kaže Božić, potvrđujući tako riječi većine naših dosadašnjih sugovornika o padu popularnosti športova općenito, uključujući i nedodirljivi nogomet. Uspoređujući s prijašnjim vremenima, stanje je lošije, sve je manja baza iz koje se crpe talenti, sve se manje djece, na žalost, bavi športom. Šteta, jer je baš stolni tenis idealan za sve uzraste: utječe na zdravlje kardiovaskularnog sustava, pomaže očuvati zglobove i kosti, a istodobno vježba mozak, reflekse i pamćenje, pa ga zovu i brzim šahom. Osim što se sve manje djece odlučuje za šport, sve se više kvalitetnih trenera odlučuje za rad u inozemstvu. — Manjak novca tjera stručne kadrove
da se bave i drugim poslovima, to smanjuje kvalitetu rada u klubovima, a onda i pojačani rad s djecom. Savez i klubovi nemaju dovoljno sredstava kako bi još više financirali stručni rad. U stolnom tenisu stručni je rad s najmlađima jako bitan jer ako nisu dobri temelji, kasnije je teško ispravljati nedostatke. Savez pomaže klubovima koliko god može. Sve se vrti oko novca — kad bi klubovi bili financijski jači i neovisniji, i interes za ovaj šport bi porastao. Ovako, dosta se mladih igrača u određenoj dobi odlučuje posvetiti školi ili poslu kojim će moći zaraditi za život. Hrvatska stolnoteniska struka vrlo je poznata u svijetu, stoga ne čudi što mnogo naših trenera i igrača radi u inozemstvu — dotiče se Božić teškoća koje nisu vezane samo uz stolni tenis, niti samo uz šport.
Unatoč svim tim nedostacima, hrvatski stolni tenis vrlo dobro kotira u Europi i svijetu. Uostalom, u 2015. Andrea Pavlović i Ema Marn postale su kadetske europske prvakinje, u 2017. Tomislav Pucar europski prvak do 21 godine, dok su na momčadskom SP-u ove godine naši stolnotenisači zaustavljeni korak do četvrtfinala u praktički već dobivenom meču s Brazilom (3-2). U srpnju pak slijedi omladinsko EP na kojem bi naši predstavnici mogli osvojiti nekoliko medalja u juniorskoj i kadetskoj konkurenciji. Internetske stranice hsts.hr, iznimno informativne, postoje od 90-ih, ali ozbiljniji je zaokret napravljen prije više od dvije godine. Uložena su dodatna sredstva, angažiran je vanjski suradnik koji je istodobno redizajnirao stranice kako bi bile informativnije i vizualno pratile trendove.