Žene i šport
Džudo
Piše: RATKO CVETNIĆ
Ideja je prepoznata u Komisiji HOO-a za žene u športu, koja na tome tragu upravo provodi širokopojasno istraživanje na području cjelokupnoga ženskoga športa u Hrvatskoj
studija kao povod
P
remda se ekipni ženski šport u Hrvatskoj nalazi u očekivanoj defanzivi, a najavljeno smanjenje poreznih prihoda lokalnih zajednica sasvim mu sigurno neće donijeti ništa dobro, ipak ženskih medalja ne nedostaje. Pojavljuju se na pomalo neočekivanom mjestu - u borilačkim športovima. Tekvondašice su „brend“ već u nekoliko olimpijskih ciklusa, u karateu se oformila vrlo snažna generacija, Marijana Mišković drži naš džudo u svjetskom seniorskom vrhu, a nezanemarivi rezultati su i oni koje postižu – zasad još razmjerno nepoznate - boksačice i kick-boksačice. Muški kolege znaju reći da je u ženskoj konkurenciji lakše doći do svjet-
Olimp 42
ske medalje, ali ako je lakše – lakše je svima, ne samo Hrvatima. Pa odakle ovaj interes za fajt među domaćim pripadnicama, kako se u kavalirsko doba govorilo, nježnoga spola? U „Hrvatskom športskomedicinskom vjesniku“, u drugome lanjskom broju, objavljeni su rezultati istraživanja što ga je pod naslovom „Istraživanje čimbenika uključivanja i ustrajanja žena u judu“ provelo troje stručnjaka – Dina Rendulić, Joško Sindik i Sanda Čorak. Premda se radi o istraživanju provedenom na samo jednom športu, te na razmjerno ograničenom području (Zagreb i Zagrebačka županija), zaključci mogu biti primjenjivi - a već se pokazalo da su i poticajni - za sagledavanje ženske strane športa i izvan džuda. Zanimljivo je da su u džudu od
samih početaka u Hrvatskoj (koji su, pomalo neobično, vezani uz djelovanje njemačkog džudaškog reprezentativca, ali i ratnog zarobljenika, Huga Roshanza) žene trenirale zajedno s muškarcima. Bilo ih je, dakako, znatno manje, ali ovaj novi šport, od samih je početka te 1951. godine, opravdavao svoj japanski naziv koji u prijevodu znači ni manje ni više nego - „nježni način“. U tih šest desetljeća žene su došle do 23% udjela među registriranim športašicama, do vrlo nježnih 13% udjela u stručnim i upravljačkim tijelima – i do 70% udjela u medaljama na velikim natjecanjima. S tim da vrlo perspektivne juniorke i mlađe seniorke najavljuju još veću