Žene i šport
Paradoks rodne
ravnopravnosti
Tekst: RATKO CVETNIĆ
Herald Eia je popularni norveški novinar, glumac, ali i sociolog koji je odlučio zaviriti iza jednog od stupova „rodne teorije“ u svojoj zemlji, uvjeren da sve ono što je slušao na sveučilištu tek ideološka podvala pod krinkom znanosti
Olimp 56
B
i li uvođenje muških parova u klizanje – kad već postoje, primjerice, u tenisu – pridonijelo rodnoj ravnopravnosti u športu? Pitanje koje ovu temu nužno odvodi prema karikaturi, ali se, nakon što smo odslušali raspravu vezanu uz neke sporne sastavnice zdravstvenoga odgoja, koji se upravo uvodi u naše škole, nameće na gotovo istoj razini nužnosti. Upravo nam je zbog toga zanimljiv jedan, u međunarodnim relacijama veoma značajan, slučaj koji je svojedobno uzburkao norvešku javnost i potom doveo do konzekvencija kakve se u demokratskome društvu očekuju. Radi se o seriji televizijskih emisija pod nazivom „Gender Equality Paradox“, dakle „Paradoks rodne ravnopravnosti“, norveškoga autora Heralda Eiaa. Na engleski naziv upućujemo budući da je serija pod tim nazivom u potpunosti dostupna na Youtubeu. Eia je popularni norveški novinar, glumac, ali i sociolog koji je odlučio zaviriti iza jednog od stupova „rodne teorije“ u svojoj zemlji, uvjeren da sve ono što je slušao na sveučilištu tek ideološka podvala pod krinkom znanosti. Treba spomenuti da je sustav obrazovanja u Norveškoj već desetljećima pod utjecajem Norveškog rodnog instituta i teorije koja tvrdi kako je rod društveni konstrukt, koji ne zavisi od spola kao biološke datosti. Upozoravamo i na to da prema indeksu Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Norveška predvodi na globalnoj listi zemalja poredanih prema stupnju ostvarene rodne ravnopravnosti. Harald Eia tijekom svoga istraživanja ide metodom koja podsjeća na slavnoga inspektora Colomba: prilazeći svojim sugovornicima s prividnom naivnošću, on im postavlja jednostavna pitanja koja će se za neke od njih pokazati upravo raskrinkavajućima. A sva bi se ta pitanja, da stvar bude gora, dala svesti na jedno jedino: zašto se i nakon desetljeća rodne teorije u Norveškoj, žene i dalje ponašaju kao žene, a muškarci kao muškarci? Eia potom odgovore norveških rodnih teoretičara prezentira međunarodno priznatim znanstvenicima - medicinarima, genetičarima, antropolozima – koji potom na načelima najjednostavnije znanstvene kazuistike obaraju te kvaziznanstvene teze jednu po jednu. Ne čudi da je lavinu pokrenula već prva, udarna Eiaova emisija, posvećena odnosu roda i odabira zanimanja. Prvi paradoks koji je Eia uočio jest: zašto Olimp 46 - Ožujak 2013