POÄŒETAK MODERNOG MAÄŒEVANJA
D
jelovanje maÄ?evalaÄ?kog majstora Giuseppea Galantea u Zagrebu, oznaÄ?ava prijelomnu toÄ?ku za maÄ?evanje u Hrvatskoj. Iako se poÄ?etak ĹĄportskog maÄ?evanja u Zagrebu veĹže uz Talijana Augusta Piazzu (1825.-1915.), treba naglasiti da je Piazza bio austrougarski Ä?asnik koji je shodno tome njegovao staru austrijsku vojniÄ?ku ĹĄkolu maÄ?evanja. PoÄ?etkom 20. stoljeća, u Zagrebu se poÄ?inje javljati Ĺželja za većim razvojem maÄ?evanja i maÄ?evalaÄ?ke vjeĹĄtine kao ĹĄporta koji ne bi bio vezan uz vojsku. Vodile su se rasprave o tome je li bolja austrijska ĹĄkola maÄ?evanja (koja se dotad njegovala u naĹĄim krajevima) ili bi bilo poĹželjno uvesti talijansku ĹĄkolu. U konaÄ?nici je, 1902. godine, na inicijativu Franje BuÄ?ara i Hrvatskog sokola, u Zagreb pozvan maestro Giuseppe Galante.
uÄ?itelj maÄ?evanja. Godine 1900. u Veneciji je osnovao privatnu ĹĄkolu „L’Academia sportiva Galante“ u palaÄ?i Bollani. Ta je akademija svojedobno bila srediĹĄte venecijanskog ĹĄporta, a imala je maÄ?evalaÄ?ku, boksaÄ?ku i veslaÄ?ku sekciju. Galante je 1902. godine kratko vrijeme bio uÄ?itelj maÄ?evanja u Rijeci, o Ä?emu nema puno podataka. Poznato je da je u tom gradu upoznao zagrebaÄ?kog ĹĄportaĹĄa i prijatelja maÄ?evanja Mirka Bothea koji mu je, u ime Hrvatskog sokola, prenio poziv Franje BuÄ?ara da doÄ‘e raditi u Zagreb. Galante je prihvatio poziv i stigao u Zagreb 2. veljaÄ?e 1902. godine... Odmah po dolasku, organizirao je maÄ?evalaÄ?ki teÄ?aj u streljani graÄ‘anskog streljaÄ?kog druĹĄtva u TuĹĄkancu (danas se u toj zgradi nalazi kino TuĹĄkanac). Budući da je u maÄ?evalaÄ?kom svijetu bio poznato ime, ubrzo je oko sebe
GIUSEPPE GALANTE - VELIKAN MAČEVANJA 5FLTU "/" 10107ɇ*Ɇ
Galante je 1902. godine kratko vrijeme bio uÄ?itelj maÄ?evanja u Rijeci, o Ä?emu nema puno podataka. Poznato je da je u tom gradu upoznao zagrebaÄ?kog ĹĄportaĹĄa i prijatelja maÄ?evanja Mirka Bothea koji mu je, u ime Hrvatskog sokola, prenio poziv Franje BuÄ?ara da doÄ‘e raditi u Zagreb. Galante je prihvatio poziv i stigao u Zagreb 2. veljaÄ?e 1902. godine... Galante je roÄ‘en 24. listopada 1875. u mjestu Malo di Vicenza u regiji Veneto, u graÄ‘anskoj obitelji. Njegov otac, Giuseppe, bio je lijeÄ?nik, a majka, Emma Paghini domaćica. Galanteov otac, koji je i sam bio odliÄ?an maÄ?evalac, nadao se da će njegov sin izabrati zvanje lijeÄ?nika i postati kirurg, no mladi Galante se vrlo rano opredijelio za maÄ?evanje. UÄ?io je u Veneciji kod slavnog uÄ?itelja maÄ?evanja Antonia de Cola, i već kao 14-godiĹĄnjak pobijedio na svom prvom turniru u Veneciji. U sljedećih deset godina nastupao je kao amater na brojnim turnirima u Italiji i inozemstvu, ĹĄireći talijansku i francusku ĹĄkolu maÄ?evanja.
okupio dosta oduĹĄevljenih maÄ?evalaca. Prvi polaznici bili su studenti i Ä?asnici, koji su se već bavili maÄ?evanjem, a za razliku od Piazzine ĹĄkole, na Galanteovom je teÄ?aju bilo i Ä?lanica. Od teÄ?ajaca treba posebno spomenuti Milana Praunspergera, koji mu je postao prvi asistent. Galante je poduÄ?avao u Zagrebu do tada nepoznatu talijansku modernu maÄ?evalaÄ?ku ĹĄkolu koja je upotrebljavala mnogo laganiju sablju, za razliku od tadaĹĄnje teĹĄke, njemaÄ?ke i ĹĄvedske sablje. Osim toga, talijanska ĹĄkola popularizirala je vjeĹžbanje u floretu, te u maÄ?u koji do tada u Hrvatskoj uopće nije bio poznat.
1P[JW 'SBOKF #VĘŠBSB
Najveću promociju maÄ?evalaÄ?kog ĹĄporta, Galante je napravio svojom akademijom koja je odrĹžana 7. lipnja 1902. godine u Hrvatskom sokolu. Na toj akademiji uspio je okupiti vrsne domaće maÄ?evaoce, meÄ‘u kojima i Bogdana Maleca, Miroslava Ĺ tiglića i Milana Praunspergera. DoĹĄli su i neki ponajbolji maÄ?evaoci tadaĹĄnjeg vremena u Austro-Ugarskoj: Ottokar Groh, uÄ?itelj maÄ?evanja u
Nakon pobjede na turniru uÄ?itelja maÄ?evanja u floretu, 1899. u Rijeci, preĹĄao je u profesionalce i nastavio osvajati turnire. Za svoga Ĺživota Galante se borio na 5 kontinenata i osvojio bogatu zbirku od 140 medalja. Pred kraj svoje natjecateljske karijere, u Rimu je zavrĹĄio glasovitu ĹĄkolu za maÄ?evanje “Scuola magistraleâ€? i postao diplomirani
10
1SWPSB[SFEOJ Ă?QPSUTLJ EPHBĂżBK