OLIMP-prelom 22
4/27/07
19:35
Page 32
80. GODI©NJICA SMRTI IZIDORA KR©NJAVIJA
Uz svaku πkolu mora biti gombaliπte Piπe Mirko PoldrugaÊ
sidor Krπnjavi roen je 22. travnja 1845. godine u Naπicama. Studij i doktorat iz filozofije i prava poloæio je u BeËu. Studij umjetnosti, odnosno studij slikarstva polazio je u Muenchenu i u Rimu. Za boravka u Rimu upoznao se s biskupom Josipom Jurjem Strossmayjerom. Godine 1877. prvi je voditelj katedra za povijest umjetnosti i kulture na zagrebaËkom Filozofskom fakultetu. Od 1882. ravnatelj je galerije slika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. U prvo vrijeme bio je pristalica stranke prava, a nakon toga Ëlan Narodne stranke J.J. Strossmayjera. KonaËno se priklonio maarskoj stranci Khuena - Héderváryja jer je preko nje mogao postiÊi joπ viπi poloæaj u dræavnoj sluæbi. Jedan je od glavnih saborskih izvjestitelja posebnog odbora za prijedlog novog zakona o πkolstvu koji je prihvaÊen 1888. godine.
I
Predstojnik Odjela za bogoπtovlje i nastavu Kao predstojnik tog odjela (1891./1896.) ostvario je znatne rezultate na polju umjetnosti, kulturnog æivota i πkolstva u Hrvatskoj. Ban Khuen - Héderváry i njegovi savjetnici razmiπljali su kako paralizirati hrvatski nacionalistiËki, a naroËito slavenski utjecaj koji je prodirao u tadaπnju Hrvatsku. Krπnjavi je napravio dalekoseæan plan da taj utjecaj suzbije putem uvoenja u πkole jednog neslavenskog pedagoπkog i tjelovjeæbenog sustava. Krπnjavi je uz odobrenje Khuena Héderváryja 1891. godine, neposredno prije imenovanja za predstojnika Odjela za bogoπtovlje i nastavu, poduzeo posebno studijsko putovanje u NjemaËku i skandinavske zemlje. Zanimao se i za tjelesni odgoj pa je u Stockholmu posjetio Centralni gimnastiËki zavod. U toj su se ustanovi obrazovali uËitelji tjelovjeæbe. Sustav πvedske gimnastike s kojom se tada upoznao osobito mu se svidio, te je s ravnateljem prof. Törngrenom ugovorio da Êe u Zavodu πkolovati dva kandidata iz Hrvatske. ©vedski tjelovjeæbeni sustav mu je odgovarao jer nije bio ni "opasni" slavenski ni omrznuti germanski, dakle potpuno neutralan i prema njegovom miπljenju za Hrvatsku najprihvatljiviji.
Mjere za unaprjeenje tjelesnog odgoja Vrativπi se u Zagreb, Krπnjavi je postao predstojnik Odjela za bogoπtovlje i nastavu. Pun energije, uporan i ambiciozan dao se na ostvarenje svega onoga πto je u skandinavskim zemljama doznao i vidio novoga, a smatrao je korisnim za πkolstvo u Hrvatskoj. Za to je koristio raniji zakon iz 1888. godine, pridodajuÊi mu specijalne upute, uredbe i naredbe iz svih oblasti πkolstva i nastave. Na polju tjelesnog odgoja izdao je niz naredbi za uËvrπÊenje i afirmaciju toga predmeta u πkolama. U prvoj naredbi koju je potpisao 3. oæujka 1892., br. 161, izdao je higijenske propise za sve πkole u Hrvatskoj. U toj naredbi propisuju se i mjere za suzbijanje poπastnih bolesti koje su posljednjih godina zaredale po πkolama. U prvom poglavlju O gombaliπtu piπe: ©kolski zakon od 31. listopada 1888. par. 14 odreuje da mora uz svaku
4
Sustav πvedske gimnastike Ëinio mu se najprihvatljivijim za Hrvatsku, jer je bio neutralan: ni "opasni" slavenski, niti omrznuti germanski. Prije nego je odstupio s mjesta predstojnika Odjela za bogoπtovlje i nastavu 1896. Krπnjavi je u budæetu osigurao svotu za plaÊe uËitelja tjelovjeæbe i za potporu gradnji gimnastiËkih dvorana
πkolu biti gombaliπte. Tome zahtjevu zakona zadovoljava se Ëesto samo povrπno, a æaliboæe ima sluËajeva osobito u gradovima gdje se πkole grade bez ikakva gombaliπta.
Tjelovjeæba na svjeæem zraku Tjelovjeæba na svjeæem zraku bez aparata za gombanje mnogo je vaænija i za zdravlje, potrebitija nego samo gombanje na aparatima (misli se na gimnastiËke sprave, op. a.). NaroËito treba paziti kod novih πkola da se osigura i zemljiπte za gombaliπte, inaËe bez toga neÊe biti odobreni nacrti. VeliËina gombaliπta treba udesiti po naËelu, da je gombaliπte to bolje πto je veÊe. Dalje se navodi da djeci preko odmora treba omoguÊiti da vjeæbaju i da se stalno gibaju. Izdaje se i naredba u kojoj se odreuje da se gimnastika poduzimati ima iza prvog sata prije podnevne obuke. Izmeu 1 i 2 sata uvodi se 30 minuta gimnastike, a izmeu daljnjih sati po 10 minuta… Djeca trebaju vrijeme da provode, kad god je to moguÊe, pod vedrim nebom na vjeæbaliπtu. ©kolsko vjeæbaliπte neka se nalazi u neposrednoj blizini πkolske zgrade. Na takvo vjeæbaliπte neka se raËuna 4,5 m2 povrπine po djetetu. Na tom prostoru sabiru se i djeca prije poËetka obuke. Natkriveni prostor za vjeæbaliπte neka je dosta prostran. Na uËenike neka dolazi 1-2 m2, a visina njegova treba da je 4,4 m. Za velik dio godine su i pokriveni prostori u tu svrhu zgodni. SljedeÊi akt iz oblasti tjelovjeæbe bio je raspisivanje natjeËaja za studij gimnastike u ©vedskoj, a on glasi: Kr. zemaljska vlada, Odjel za bogoπtovlje i nastavu naumila je poslati u Kr. srediπnji zavod za gimnastiËku obuku u Stockholmu dva kandidata, da si steknu potpuno strukovno osposobljenje za prouËavanje u gombanju, te je u tu svrhu odredila dvije potpore, svaku u iznosu od 1200 forinta na godinu. Za te potpore raspisuje se ovim natjeËaj do 20. travnja t. g.
Vaænost narodnih igara i πporta ©kolski raspored treba tako sastaviti tako da je u ljetno doba moguÊe svaki tjedan jedno popodne upotrebiti za izlete. Izdana je i naredba kojom se puËko uËiteljstvo poziva da skuplja narodne igre koje se igraju u njihovoj okolici i da se takve toËno opiπu. Igre su veoma vaæan dio djetinjeg uzgoja. One Ëuvaju od prerane zrelosti. I naπ narod ima igre kojima se poslije svrπenog rada zabavlja… ima ih i neprikladnih za djecu. Te igre upotrijebit Êe se kasnije u nastavi tjelesnog odgoja na πkolama. Krπnjavi ne ostaje samo na tome, nego i πportu nastoji pronaÊi mjesto u πkolama. Svako Êe ravnateljstvo imati sklizanje na prikladnim u tu svrhu odreenim neopasnim mjestima zimi, a plivanje i kupanje u ljetno doba…