Page 1

OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:31

Page 1

BROJ 22 • OÆUJAK 2007.

MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA

ISSN 1331-9523

FILOZOFIJA ©PORTA

S onu stranu dobra i zla

©PORTSKA MUZEOLOGIJA

TOMISLAV LADAN:

©portaπi gladijatori turbo-kapitalizma

Vrijedna zbirka Ive LipovπÊaka

©PORTSKE ORGANIZACIJE

Sedamdeset godina PO©K-a

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Kugla, kajak, lopta - iz kojeg jezika dolaze?


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:32

Page 2


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:32

Page 3

SADRÆAJ Akademski o πportu: Tomislav Ladan, glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Talenti: Nives Ambruπ, taekwondo Legende: Vladimir Stenzel Olimpizam: ©port bez ograniËenja - paraolimpijski pokret Europa i πport: Kako to rade Austrijanci ©port i druπtvo: Nakon πporta, stranputica?! Biblijski pogled na πport: Dobar boj Æenska strana πporta: Protagonist i pratilja Studentski πport: ©vedska - πportska nacija Filozofija πporta: S onu stranu dobra i zla ©portska terminologija ©port i duhovnost Prilog POVIJEST HRVATSKOG ©PORTA Uvijek fair play Film i πport Ekologija i πport ©portska fotografija Veliki dan hrvatskog πporta Publicistika Od Olimpa do Olimpa

Talenti

©portska terminologija

6. str.

24.str.

4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 29 42 44 46 48 50 52 54

UREDNIK FOTOGRAFIJE Damir SenËar LEKTURA MARE ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op UREDNIK Ante DrpiÊ UREDNI©TVO Æeljko Kavran, Draæen Harasin, Gordana GaÊeπa, Nada SenËar, Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ, Radica Jurkin, Jura Ozmec

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb TISAK TEHNI»AR-COPYSERVIS d.o.o. Zagreb, KranjËeviÊeva 25 a Naklada: 2.000 primjeraka

Josip »op, dipl. oec. glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji, pred vama je prvi ovogodiπnji broj Olimpa koji s novim rubrikama o πirem druπtvenom kontekstu πporta, kao i s promjenama u vizualnom identitetu, æeli naglasiti raznovrsnost ureivaËkog promiπljanja Ëasopisa namijenjenog raznolikoj populaciji, ukljuËujuÊi i uËenike osnovnih i srednjih πkola. Od niza zanimljivih tema svakako bih istaknuo, u rubrici Akademski o πportu, razgovor s glavnim ravnateljem Leksikografskoga zavoda "Miroslav Krleæa" Tomislavom Ladanom, u kojem naπ istaknuti leksikograf iznosi svoje pogleda na πport pa, meu ostalim, kaæe: Samo se po sebi razumije kako je πportska tjelovjeæba od praljudi do suvremenih nogometnika pridonosila i zdravlju i ljepoti, jednostavno kao oblik zdravog æivljenja i uæivanja… »asopis obavjeπtava i o tome kako Hrvatski olimpijski odbor aktivno utjeËe na razvoj hrvatskog πporta uvoenjem novih razvojnih programa u korist πportaπa - od πportskih nada do vrhunskih kategorija, na rezultate ukupne marketinπke strategije kada se govori o πportu, te, k tomu, i uspjeπne financijske potpore πporta lokalnih πportskih zajednica. Isto tako, piπe o plodnoj zimskoj sezoni hrvatske πportske mladeæi na meunarodnim πportskim natjecanjima, kao i o aktivnostima u promicanju olimpijskih vrijednosti. Sve to, kao i niz drugih autorskih i redakcijskih πtiva, daje uvid u rad i rezultate interdisciplinarnog angaæmana Hrvatskog olimpijskog odbora koji je, u sijeËnju ove godine, proslavio punih 15 godina primanja u meunarodnu olimpijsku obitelj. Tom je prigodom HOO proglasio najbolju πportaπicu i πportaπa u individualnim i ekipnim πportovima, najveÊe nade hrvatskog πporta, najbolje πportaπe osobe s posebnim potrebama, uruËio nagradu za fair play te posebnu nagradu HOO-a za promicanje olimpizma pisanom ili govornom rijeËju. Edukativan, zanimljiv i intrigantan, vjerujem da je dobrodoπao svim Ëitateljima kojima ovom prigodom æelim uspjeπnu πportsku, poslovnu ili πkolsku godinu.

www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.t-com.hr

3


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:32

Page 4

AKADEMSKI O ©PORTU Tomislav Ladan, glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda

©portaπi gladijatori turbo-kapitalizma Koliko god glava i bila cijenjena, πportovi (kao igre) u kojima je glava najvaænija - uglavnom ne zauzimaju prva mjesta, ali u vjeπtinama gdje su πaka i noga najvaænije tu su prvacima zajamËena i slava i novac Zabiljeæio Marko CuraË

jerojatno danas nema na svijetu Ëovjeka koji ne bi znao barem neπto o πportu, sve od uroenika - s pregaËicom ili bez nje - pa do ocvikerenog uËenjaka pretrpanoga akademskim odliËjima. Isto tako (ili tek sliËno tomu) nije potrebno ni natezati se oko broja razliËitih πportova, s nekih Ëetrdesetak ili pedesetak vrsta, sve od πaha do slobodnoga πakanja, uz dodatno nogatanje ili ritanje. Meutim, odrediti πto je danas (te ne samo u nas nego i u svijetu uopÊe) sam πportaπ kao πportaπ svakako je neπto teæe. Prvo, prepirati se moæe oko toga jesu li muπkarci i æenskarci jednako sposobni za sve πportove. NaËelno uzeto (koliko se to jasno zamjeÊuje) u veÊini πportova sve od πaha do hrvanja oni i sudjeluju, pa Ëak i ako ne s jednakim uËincima. Naravno, prosjeËno neupuÊen promatraË ne Êe lako strpati πahiste meu πportaπe, iako su i oni i te kako igraËi, kao i svi ostali πportaπi. Jasno, danas su globalno praÊeni, prihvaÊeni i slavljeni: nogomet, πakanje, recimo tenis i joπ razliËiti oblici hrvanja i dizanja utega, uz razliËita bacanja, gaanja, utrkivanja te pucanja ili

V

strijeljanja… Meutim. Koliko god glava i bila cijenjena, πportovi (kao igre) u kojima je glava najvaænija uglavnom ne zauzimaju prva mjesta, ali u vjeπtinama gdje su πaka i noga najvaænije tu su prvacima zajamËena i slava i novac. Samo se po sebi razumije kako je πportska tjelovjeæba od praljudi do suvremenih nogometnika pridonosila i zdravlju i ljepoti, jednostavno kao oblici zdravoga æivljenja i uæivanja. Pa ipak, neπto je drugo danas nadvladalo sve ukrasne pridjevke koji bi se mogli priπiti πportu i πportaπima. Nikada kao danas - u svijetu apsolutne svevlasti novca - nije se vrtilo toliko novca kao oko vrhunskoga noænoga ili πakinoga natjecanja. Oko nogometa i razliËitih vrsta nadmetanja u ruËno-noænome udaranju - u globalnome mijeπanju zapadnjaËkih i istoËnjaËkih umijeÊa - golema lova dopadne pobjednike i njihovu umjeπnu pratnju u obliku stalnoga zlatonosnoga proloma oblaka. I ne samo to (marketinπki reËeno i miπljeno) tu su u i igri izvjeæbane, dotjerane i radodajne ljepojke - na kojima je gotovo sve umjetno utaknuto, moæda osim ko-

ProsjeËno neupuÊen promatraË ne Êe lako strpati πahiste meu πportaπe, iako su i oni i te kako - igraËi, kao i svi ostali πportaπi 4


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:32

Page 5

stiju gornjih i donjih udova. Veleljepotice i æive biljke pupËanice (djeve i djevojËice, bez obzira na djeviËanstvo) u jatima salijeÊu i opsjedaju vrhunske nogatore i πakatore, i to sve uz globalnu galamu publike i Ëoporativno razmetanje prvaka nad prvacima, kao novim antiËkim herojima ili tek gladijatorima danas gotovo svakodnevnoga turbo-kapitalizma, kojemu je istinski i jedini bog novac, jer se njime moæe sve u æivotu, pa uniπtiti i sam æivot. Dakle, πportovi su izvorno veÊinom sluæili zdravlju, izdræljivosti i natjecateljskim vrlinama, ali im je danas glavni zaπtitni znak hrpetina novca i promidæbeni uæitci sa silikonskim umetcima… Meutim, mnogima se moæe uËiniti kao vrlo neopravdano napadati visoke cijene vrhunskih zabijaËa golova, koji doduπe i nadmaπuju najviπe cijene Ëistokrvnih trkaÊih konja, a tek se blago osvrnuti na sluËaj zaviËajnoga generala koji moæe u jednome danu pogrebati iz svoje πkrabice milijunËiÊ eura. A ne znam πto bi onda govorili o tome koliko bi mogao nagrebati iz svoje riznice sam generalissimus…

Æivotopis Tomislav Ladan roen je u Ivanjici, 1932. Godine djetinjstva i πkolovanja proveo je u Bosni (Travnik, Bugojno, Banjaluka, Sarajevo). Diplomirao je na Filozofskome fakultetu u Sarajevu. Izdræavao se kao privatni poduËavatelj, tumaË, prevoditelj i novinar. Nakon poËetniËkih pjesama i feljtona objavljivao je kritike, eseje i prozu: od knjige “Zoon graphicon“ (1962.) do romana „Bosanski grb“ (1990. godine). BaveÊi se jezicima (æivim i mrtvim) veÊ od ranih godina preveo je viπe desetaka knjiga s latinskoga i grËkoga te s germanskih jezika (s engleskoga, njemaËkoga, πvedskoga i norveπkoga). S latinskoga je preveo Augustinovo glavno djelo („O dræavi Boæjoj“) te „Novu sveopÊu filozofiju“ F. PetriÊa. Ladanov najveÊi prevodilaËki pothvat je prijevod Aristotelovih glavnih djela („Metafizika“, „Fizika“, „Nikomahova etika“ i „Politika“), objavljenih zajedno s grËkim izvornikom, koji je popraÊen tumaËem temeljnih pojmova, oprimjerenih na staro- i novogrËkome, latinskome, engleskome, francuskome, njemaËkome i ruskome jeziku. Na osobni poziv Miroslava Krleæe Ladan dolazi u Zagreb 1961., od kada radi u Leksikografskome zavodu, gdje je od 1987. glavni

urednik OsmojeziËnoga enciklopedijskoga rjeËnika, a od 2001. i glavni ravnatelj Zavoda. Na podruËju izuËavanja hrvatskoga i stranih jezika objavljuje knjigu „RijeËi“ (2000.) u obliku raznovrsnih etimologijskih eseja, nastalih na temelju tekstova pisanih za televizijske emisije. Isto tako - proπirivπi i razradivπi daljnje sliËne televizijske nastupe - sastavio je i esejistiËko-istraæivaËki zbornik o korijenju rijeËi i njihovim mijenama u obliku korjenoslova s naslovom „Etymologicon“, kojemu je svrha podsjetiti Ëitateljstvo na vrlo staro, ali i uvijek moderno traganje za podrijetlom i znaËenjima rijeËi, o pojmovima svakidaπnjeg domaÊeg i svjetskog pojmovnika: sve od æivota i kruha do Boga i Vraga, ili od pakla do raja ili obratno…

©portovi su izvorno veÊinom sluæili zdravlju, izdræljivosti i natjecateljskim vrlinama, ali im je danas glavni zaπtitni znak hrpetina novca i promidæbeni uæitci sa silikonskim umetcima… 5


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:32

TALENTI

Kao i veÊina mladih koji se upisuju na taekwondo zbog nekoga idola popularne kulture kao πto je bio Bruce Lee, Nives se za taj πport zagrijala nakon filma „Matrix“. Lani je na Europskom prvenstvu u Bonnu bila treÊa

Piπe Liljana Jazbinπek 6

Page 6

NIVES Spoj umjetnosti i


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:32

Page 7

AMBRU© borilaËke vjeπtine

taekwondo

ad je lani osvojila treÊe mjesto na Europskom prvenstvu u Bonnu, Nives Ambruπ bila je za mnoge iznenaenje, debitantica koja nije bila ni blizu kruga favoritkinja. No, mlada je ZagrepËanka pokazala svoju nadarenost, borbenost i upornost na velikoj sceni. I upisala ime u listu onih koji dolaze. Da to nije bilo sluËajno, pokazala je na Svjetskom prvenstvu u Bangkoku, prolaskom do Ëetvrtfinala.

K

Prije sedam godina Nives je poËela trenirati taekwondo, upisavπi se u KK Kondor na nagovor prijatelja u listopadu 1999. godine. Kao i veÊina mladih, kako sama kaæe, koji se upisuju u taekwondo klubove zbog nekoga idola popularne kulture kao πto je bio Bruce Lee, Nives se za taj πport zagrijala nakon filma „Matrix“. Svira violinu i klavir kad god moæe, majka joj je profesorica glazbe i orguljaπica, otac novinar, a sestra Mirta je diplomirala defektologiju i bavila se baletom. Nakon godinu i pol treniranja stekla je æuti pojas. ©est mjeseci kasnije imala je prvo natjecanje u Karlovcu na Ivanjskom krijesu u kategoriji kadetkinja. Osvajanje prve medalje za drugo mjesto bio joj je velik poticaj za daljnji put. Nakon toga je postala kadetskom prvakinjom Zagreba i uπla u juniorsku konkurenciju. U toj je kategoriji dva puta bila treÊa i jednom druga u Hrvatskoj. Na meunarodnu je scenu Nives Ambruπ zakoraËila vrlo dojmljivo. Iako debitantica, u proljeÊe 2004. bila je treÊa na Otvorenom prvenstvu NjemaËke, a godinu dana kasnije druga na Otvorenom prvenstvu Francuske u Parizu. Taj uspjeh kao da je navijestio onaj veliki u majstorskom

Tko je Nives Ambruπ? Roena je 11. oæujka 1986. godine u Zagrebu, gdje je zavrπila osnovnu glazbenu πkolu te KlasiËnu gimnaziju. UËila je grËki i latinski, a sluæi se engleskim i πpanjolskim jezikom. Studira fiziku i matematiku na zagrebaËkom Prirodoslovno-matematiËkom fakultetu. Taekwondo trenira sedam godina, a Ëlanica je KK Kondor. Vlasnica je crnog majstorskog pojasa (1. dan). Velika je nada za Olimpijske Igre u Pekingu.

ispitu, jer je poloæila ispit za crni majstorski pojas (1. dan). Ujesen se poËela natjecati meu seniorkama u kategoriji do 55 kg. Osamnaesti je roendan obiljeæila primjereno, naslovom seniorske prvakinje Hrvatske. Taj ju je rezultat uveo

u dræavnu reprezentaciju koju vodi korejski struËnjak Hong Seung-ki. Ubrzo je i u najjaËem sastavu poËela nizati uspjehe. Pobijedila je na Otvorenom prvenstvu Belgije u Gentu i najavila se za Europsko prvenstvo. Sve je ostalo povijest.

7


OLIMP-prelom 22

4/27/07

LEGENDE

19:32

Page 8

VLADIMIR

Generacija iz Muenchena 1972. bila je sjajna, pobjeivali smo sve. A tada su reprezentacije bile jake, a ne klubovi, priËa Stenzel

Zlato nakon

Piπe Zvonimir VukeliÊ

vrst korak, dobra figura, πirok osmijeh, na usnama rukomet i poneka πala. Vladi Stenzelu nitko ne bi rekao da na leima nosi 72 ljeta. Na nedavnom Svjetskom prvenstvu rukometaπa u NjemaËkoj legendarni je trener imao status zvijezde. Bio je u Stuttgartu, Mannheimu i Koelnu, Ëim bi ga primijetili πkljocali su fotoaparati, odvukli bi ga pred TV kamere, sluæbeni spiker u dvorani obvezno bi porazgovarao s njim. Nijemci su koraËali prema naslovu svjetskih prvaka, silno su æeljeli taj trofej, jer posljednji su put slavili joπ 1978. godine. Tada, prije 29 godina, na tron ih je doveo baπ Vlado Stenzel.

»

Nisu zaboravili! Stenzel je gledao Hrvatsku, uvrstio je NjemaËku u krug favorita, ali je prognozirao da Êe do zlata samo ako svlada BaliÊevo druπtvo. Nisu mu zamjerili. Ni nakon πto je ustvrdio da Hrvatska igra najljepπi i najbolji rukomet na svijetu. Makar je bila peta. Nijemci ga i danas silno cijene. Upoznali su ga u Muenchenu 1972. godine, kada je - nakon πto je rukomet vraÊen u obitelj olimpijskih πportova bivπu Jugoslaviju doveo do zlata. - Bila je to sjajna reprezentacija, pobjeivali smo cijeli svijet. Skidali su nam kapu i oni iz istoËnog bloka, koji su bili iznimno jaki. Bilo je to vrijeme kada su jake bile reprezentacije, a ne 8

klubovi. A ta je generacija, prije negoli je osvojila olimpijsko zlato, pobijedila na Ëak 35 turnira! Danas je to nezamislivo - prisjetio se Stenzel tih dana. To olimpijsko zlato osvojeno u NjemaËkoj Stenzela je odvelo u - NjemaËku. - Da, otiπao sam tada u NjemaËku i za nekoliko godina od amatera sam napravio svjetske prvake. Stenzel je bio inovativan, ne samo po metodama i naËinu treninga nego i po tome kako su njegove momËadi igrale obranu. Zvali su ga sa svih strana da bi dræao predavanja za trenere. Zvali su ga Skandinavci, zvali su ga i Rusi. - Tamo sam odræao trening pred 600 trenera. Kasnije mi je bilo æao

πto sam im baπ sve pokazao, jer sam se nakon toga morao mnogo viπe muËiti s njima da bih ih pobijedio priËa danas Stenzel smijuÊi se. I juËer, i danas, i sutra Êe tako biti, kad je rukomet u pitanju Stenzel odmah sjeda za stol. I sa suparniËkim trenerom. - Sa svakim sam uvijek rado popriËao, svakom sam uvijek rado pomogao. Nikad mi to nije bilo teπko. Uostalom, tako pomaæem rukometu. A rukomet silno volim. Bio je Stenzel i u PoreËu na pripremama naπe reprezentacije. Zajedno sa Zdenkom Zorkom, svojim vratarom iz Muenchena, odræao je nekoliko treninga s naπim reprezentativnim Ëuva-


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:32

Page 9

STENZEL

rukomet

35 turnira Olimpijsko i svjetsko zlato Vladimir Stenzel roen je u Zagrebu 23. srpnja 1934. Po zvanju je kemijski tehniËar i rukometni trener, a po zanimanju samo rukometni trener. Bio je vratar u zagrebaËkoj Prvomajskoj, a slavu je stekao na trenerskoj klupi, podarivπi rukometu i neke nove sustave igre u obrani. Trenirao je reprezentaciju bivπe Jugoslavije koja je osvojila zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Muenchenu 1972. godine, bronËanu medalju na Svjetskom prvenstvu 1970. i prvo mjesto na Mediteranskim igrama tri godine ranije. UpeËatljiv je bio njegov rad u zagrebaËkom MedveπËaku s kojim je osvojio naslove prvaka 1964. i 1966. te Kup 1965., u Crvenki s kojom je bio pobjednik Kupa 1967., te zavidoviÊkoj Krivaji i rijeËkom Kvarneru. Od 1973. godine radi u NjemaËkoj, gdje je od 1974. do 1982. bio trener reprezentacije koja je osvojila naslov svjetskih prvaka (1978.) i Ëetvrto mjesto na Olimpijskim igrama 1976. u Montrealu. Nakratko je radio u ©vicarskoj, gdje je trenirao rukometaπe Grasshoppera. Danas Stenzel æivi u Wiesbadenu, gdje u mjesnom klubu vodi rukometnu πkolu.

rima mreæe, s Linom »ervarom razgovarao je sate i sate. - Vladu je uvijek dobro Ëuti. Zapaæanja su mu sjajna, uvijek ostavi neku bubu u uhu o kojoj valja dobro razmisliti - kaæe »ervar, podcrtavajuÊi da mu je Stenzel jedini uzor. - Bio sam ja i na Svjetskom prvenstvu u Portugalu kada smo osvojili zlato. »esto razgovaram s Linom, moje je da mu pomognem ako mogu. Velika je stvar kada treneri æele meusobno suraivati, i u tome je Linina veliËina. Jer, treneri se Ëesto ponaπaju iskljuËivo kao suparnici, a to nije dobro za rukomet - objaπnjava Stenzel.

Neprijeporni autoritet I nije samo »ervar taj koji Êe posluπati πto legenda kaæe. Tragom neprijepornog rukometnog autoriteta Ëije su ideje nepresuπne svojedobno je krenula cijela plejada struËnjaka. Zato se i danas Ëesto moæe Ëuti, kada se priËa o nekom treneru, da je on iz Stenzelove πkole.

- S mnogima se i danas Ëujem, najËeπÊe me nazove Hrvoje Horvat - otkriva Stenzel. - Trenirao me, bio sam mu i pomoÊnik u MedveπËaku. Od njega sam najviπe nauËio: i o treningu i o psiholoπkoj pripremi i o taktici. O rukometu sve zna - ocrtao je Stenzela Josip ©ojat, struËnjak koji u vitrini ima i naslov prvakinja Europe s rukometaπicama Podravke. Kada sluπate Stenzela, rukomet se Ëini tako jednostavan. Sve Êe objasniti, jer ga ima u malom prstu. I uvijek Êe se voditi samo tragom argumenata. Pri posljednjem naπem susretu u NjemaËkoj, u tri je reËenice ocrtao kako to igra najbolji rukometaπ svijeta, Ivano BaliÊ. - Njegova je igra blagdan za oËi. Kreativan je, kada on igra, rukomet postaje nevjerojatno zabavan. On je, jednom rijeËju, unikat! Da, Ivano je danas igraËki unikat. Baπ kao πto je Stenzel bio i ostao trenerski. 9


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:32

Page 10

OLIMPIZAM

©port bez ograniËenja paraolimpijski pokret Piπe Zrinko »ustonja

RijeË paraolimpijski dobivena je dodavanjem latinskog prefiksa para, koji znaËi paralelno, usporedno pojmu olimpijski. Paraolimpijske igre u Sydneyju 2000. godine okupile su viπe πportaπa nego Olimpijske igre u Melbourneu 1956.

a dan otvaranja prvih poslijeratnih Olimpijskih igara u Londonu 1948. godine, u mjestu Stoke Mandeville sjeverno od Londona, dvije ekipe s ukupno 14 muπkaraca i dvije æene odræale su natjecanje u streliËarstvu. To nitko ne bi upamtio da svi natjecatelji nisu bili u invalidskim kolicima i da nisu bili ratni veterani s teπkim ozljedama kraljeπnice. Natjecanje je organizirao njemaËki neurokirurg Ludwig Guttmann, koji je iz prijeratne NjemaËke doπao s obitelji u Englesku. Imao je originalne ideje u lijeËenju ljudi s ozljedama kraljeπnice. Prema prijeratnoj statistici, od 10 osoba preæivjela je samo jedna. Guttmannu je uspjelo spasiti devet od 10 osoba s teπkim ozljedama kraljeπnice. Meu ostalim, smatrao je nuænim povratiti im volju za æivotom, a kao sredstvo za ispunjenje tog cilja izabrao je πport. Tako je roen pokret paralelan olimpijskom - paraolimpijski pokret. RijeË pa-

N

Nastup Zorana Kriæaneca na Paraolimpijskim igrama u Ateni 2004. 10

raolimpijski dobivena je dodavanjem latinskog prefiksa para, koji je znaËio paralelno, usporedno pojmu olimpijski. »esto se pogreπno misli da je nastala od rijeËi paraliza ili paraplegiËar. Paraolimpijske igre su paralelne (usporedne) igre olimpijskim igrama.

Invalidnost i πport ©port se i danas koristi kao standardno sredstvo u brojnim oblicima terapija osoba s invaliditetom. TisuÊama invalidnih osoba diljem svijeta πport viπe nije samo dio rehabilitacije ili terapije, nego dio njihove svakodnevice i naËin æivota. Brojni treninzi, uspjesi i rezultati koje postiæu davno su premaπili terapijske i rehabilitacijske okvire. Danas su Ludwig Guttmann i Stoke Mandeville za paraolimpijski pokret ono πto su Pierre de Coubertin i Olimpija za olimpijski pokret. ©port osoba s invalidnoπÊu druπtveni je koncept relativno novijeg datuma. Prve


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:33

Page 11

Paraolimpijske igre odræane su 1960. godine u Rimu, a Paraolimpijske igre u Ateni 2004. godine bile su prve koje su privukle veÊu pozornost svjetskih medija.

Proces druπtvene integracije Na πport kod osoba s invaliditetom uvrijeæeno se gleda kao na dio terapijskih ili rehabilitacijskih postupaka. Proces druπtvene integracije osoba s invaliditetom koji je tijekom 20. stoljeÊa nerijetko rezultirao i njihovom segregacijom joπ nije zavrπen. Pitanje je hoÊe li, kada i kako uopÊe zavrπiti. Usprkos napretku u razumijevanju, πport osoba s invaliditetom joπ je izloæen tradicionalistiËkim razmiπljanjima i kritikama koje obiluju predrasudama i podcjenjivaËkim stavovima, negirajuÊi moguÊnost postizanja vrhunskih πportskih rezultata bilo kome drugom osim eliti sposobnih i u ovom sluËaju neinvalidnih osoba. Prvi predsjednik Meunarodnog paraolimpijskog odbora Robert Steaward (1989. - 2001.) izjavio je: Od 1989. godine ustrajemo na promjeni paradigme; naπ fokus je bio na sposobnosti, πportskoj izvrsnosti i natjecanjima visoke πportske razine. ©portaπi s invaliditetom nisu ni ærtve niti iznimno hrabri pojedinci koji pate zbog osobnih tragedija, a utjehu traæe u πportu. Oni su jednostavno πportaπi koji mogu postizati i postiæu vrhunske πportske rezultate.

Osnova problema i potreba za promjenom razmiπljanja nazire se u rijeËima Tanni Grey-Thompson, paraolimpijske pobjednice u kolicima: LijeËnici su bili opsjednuti time da ja hodam. Njihov je stav bio da ja moram ostati na nogama πto je dulje moguÊe... Sve πto su Ëinili svodilo se na to da me zadræe na nogama, a trebali su traæiti najbolje naËine da me uËine pokretnom.

Paraolimpijske igre Nakon 1948. godine i natjecanja u Stoke Mandevilleu poËeo se razvijati paraolimpijski pokret. Prvo πportsko natjecanje osoba s invaliditetom izvan Stoke Mandevillea organizirano je tek 1960. godine u Rimu, podudarajuÊi se s Olimpijskim igrama. Danas je to natjecanje sluæbeno prihvaÊeno kao I. Paraolimpijske igre na kojima je sudjelovalo 400 πportaπa iz 23 dræave. Prekretnica u razvoju paraolimpijskih igara su Igre u Seoulu 1988. godine. One su bile organizirane u istinskom olimpijskom duhu, iako su organizatori - zbog tradicionalnog shvaÊanja invalidnosti u korejskom druπtvu kao velike obiteljske tragedije - izgradili posebne objekte za smjeπtaj πportaπa s invalidnoπÊu. Oni su smatrali da Êe negativno utjecati na prodaju stanova u olimpijskom selu ako bi u njih smjestili πportaπe s invalidnoπÊu. UnatoË tome, Paraolimpijske igre u Seoulu uzimaju se kao simbol promjene tradicionalno negativnog pristupa i shvaÊanja paraolimpizma.

Sve veÊe znaËenje paraolimpijskih igara Krajem 1989. godine osnovan je Meunarodni paraolimpijski odbor (International Paralympic Committee - IPC) kao krovna svjetska organizacija za πport osoba s invalidnoπÊu. Godine 1995. iz Meunarodnog paraolimpijskog odbora izdvojilo se Meunarodno udruæenje gluhih πportaπa, koje od tada organizira vlastite svjetske igre. S godinama se poveÊao broj natjecatelja, podigla se razina πportskih izvedbi, a u natjecanja su ukljuËeni πportaπi raznih kategorija invalidnosti. Na programu paraolimpijskih igara su πportovi iz olimpijskog programa: atletika, plivanje, jedrenje, konjiËki πport, biciklizam, dizanje utega, koπarka, dæudo, streljaπtvo, streliËarstvo i stolni tenis. Prilagoeni πportovi su tenis u kolicima, koπarka u kolicima, nogomet, sjedeÊa odbojka i maËevanje u kolicima. SpecifiËni πportovi osoba s invaliditetom su boÊanje, ragbi u kolicima i goalball. Paraolimpijske igre u Sydneyju 2000. godine okupile su viπe πportaπa nego Olimpijske igre u Melbourneu 1956. godine. Literatura 1. Meier, M. (1970). Invalidensport. Magglingen: Eidgenössischen Turn und Sportschule. 2. KompariÊ,T. (2005). XIII. Ljetne paraolimpijske igre Atena 2004. Zagreb: Hrvatski πportski savez invalida. 3. Ronikier, A. (2000). Sport for Disabled People in Europe in Europe. Varπava: Akademia Wychowania Fizycznego Józefa Pilsudskiego.

Hrvatska reprezentacija na XIII ljetnim paraolimpijskim igrama u Ateni 2004. godine

11


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:33

Page 12

EUROPA I ©PORT

Kako to rade Austrijanci Austrija ima 15 klubova na svakih 10.000 stanovnika. S populacijom od oko 8,1 milijuna stanovnika, tamo djeluje 11.300 πportskih klubova. Nekoliko puta mjeseËno πportom se bavi 48 posto Austrijanaca, a joπ 40 posto bavi se πportom nekoliko puta tjedno. Tri najpopularnija πporta su biciklizam, plivanje te skijanje i skijaπko trËanje

Piπe Saπa Ceraj

mjestivπi se u srednjoj Europi s populacijom neπto veÊom od osam milijuna stanovnika, Austrija je jedna od manjih dræava Europske unije. Iako 112. po geografskoj veliËini, na πportskom planu Austrija zauzima vaæno mjesto.

S

©portski propisi ©port se u Ustavu Republike Austrije ne spominje, ali je na snazi Savezni zakon o πportu (Bundessportforderungesetz) na temelju kojega je vladi otvorena moguÊnost promocije πporta, ali nije obvezujuÊeg karaktera. U svakoj od devet saveznih dræava Austrije na snazi je savezni zakon o πportu koji propisuje i regulira sve aspekte πporta. S obzirom na to da se Alpe proteæu zapadnim i juænim dijelom zemlje, te je upravo zbog tih planinskih podruËja Austrija glasovita turistiËka destinacija za zimske πportove, u nekim provincijama vrijede posebni zakoni za uËitelje skijanja i vodiËe. Uz te zakone vrijede i dodatni propisi koji se indirektno dotiËu πporta, kao πto su: Akt koji regulira rad klubova i saveza te Savezni akt o πkolama koji propisuje obrazovanje i dodatno usavrπavanje profesora kineziologije i trenera.

Vladine πportske organizacije Pitanjima u vezi sa πportom na nacionalnoj razini, kao πto su promocija vrhunskog πporta te organizacija putovanja nacionalnih vrsta, bavi se Ured saveznog kancelara. Na lokalnoj razini, vlasti lokalne samouprave odgovorne su za razvoj i promociju πporta te transferiranje sredstava prema πportskim klubovima. Radi dodatne kontrole, savezi lokalnih jedinica podnose redovna izvjeπÊa Uredu lokalne samouprave odgovorne za πport.

Nevladine πportske organizacije

Marlies Schild 12

Glavno nevladino tijelo odgovorno za πport u Austriji je Austrijska savezna πportska organizacija (Österreichische Bundes Sportorganisation BSO). BSO je osnovan 1969. godine kao neprofitna udruga radi promicanja πporta na cijelom teritoriju Austrije, na korist i zadovoljstvo svih graana te zemlje. Jedna od vaænih zadaÊa BSO-a je distribucija sredstava osiguranih u saveznom proraËunu te sredstava iz specijalnog saveznog fonda za promociju πporta (sredstva od prihoda igara na sreÊu - Bundesministerium für offentliche Leistung und Sport 2000). BSO je ukljuËen u provoenje i koor-


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:33

Page 13

Austrijska reprezentacija na VIII. Olimpijskom festivalu europske mladeæi 2005. godine u Lignanu

dinaciju izobrazbe trenera i profesora kineziologije te svih aktivnosti u vezi sa „πportom za sve" na nacionalnoj razini. Kao krovno nevladino tijelo za πport u Austriji, BSO koordinira i ostala pitanja vezana uz πporta, meu ostalim, koordinaciju s vladinim organizacijama odgovornim za πport te onima koje su predstavnici u meunarodnim πportskim udruæenjima. Kao stalne Ëlanove BSO okuplja 53 nacionalna πportska saveza, tri πportske organizacije; ASKO - Arbeitsgemeinschaft für Sport und Körperkultur Österreichs - Udruga za πport i fiziËku kulturu Austrije, Sportunion Österreichische Turn und Sport union Austrijski savez za πport i gimnastiku, ASVO - Allgemeiner Sportverband Österreich - Glavni πportski savez Austrije), Austrijski savez za πportaπe s invaliditetom (savez s posebnim zadacima), Austrijski olimpijski odbor, a kao izvanredne Ëlanove devet lokalnih πportskih organizacija. ASKO, Sportunion i ASVO orijentirani su na „πport za sve" i rekreaciju. Te organizacije pomaæu πportskim klubovima udruæenim u saveze te su zaduæene za raspolaganje πportskim objektima i pruæanje pomoÊi „πportu za sve", ali i vrhunskom πportu. ASKO i Sportunion su politiËki orijentirane organizacije, dok ASVO nije i Ëini protuteæu ASKO-u i Sportunion. ©portski klubovi udruæuju se u πportske saveze, ali i u jednu od krovnih πportskih organizacija. Na temelju studije provedene 1998. godine (Weiss, 1999.) Austrija ima 15 klubo-

va na svakih 10.000 stanovnika. S populacijom od oko 8,1 milijuna stanovnika u Austriji djeluje 11.300 πportskih klubova. ProsjeËni πportski klub broji 280 Ëlanova iako u praksi polovica πportskih klubova ima manje od 200, a druga polovica viπe od 1.000 Ëlanova. Od ukupne populacije 22 posto, odnosno 1.8 milijuna stanovnika sudjeluje u radu πportskih klubova. Strukturu Ëlanova u πportskim klubovima Ëini 59 posto muπkaraca i 41 posto æena. Volonterski rad je zastupljen u 86 posto sluËajeva, a 14 posto Ëine zaposlenici u stalnom radnom odnosu.

Vrhunski πport Austrijski vrhunski πportaπi su 2001. godine osvojili 114 medalja na svjetskim prvenstvima i 101 medalju na europskim prvenstvima. U 2000. godini je izdvojeno 1,2 milijuna eura za vrhunski πport u Ëije su potpomaganje ukljuËeni Austrijska vojska i Ministarstvo financija.

Financiranje πporta Austrija financira πport iz dræavnog proraËuna i proraËuna lokalnih samouprava. Glavni je naglasak na promociji πporta na regionalnoj razini, na koji je 2000. godine lokalna samouprava utroπila 80,3 milijuna eura, πto je 1,7 posto viπe od ukupnih sredstava dræave, koja su iznosila 48 milijuna eura. Taj je iznos namijenjen i za promociju velikih πportskih priredbi, plaÊanje trenera te njihove dodatne edukacije. Sredstva dobivena od igara na sreÊu u

2000. godini iznosila su 70 posto sredstava za πport, ili oko 33,4 milijuna eura. Distribuciju i kontrolu sredstava koja se dostavljaju nevladinim πportskim organizacijama obavlja BSO.

ZakljuËak Na temelju studije (Weiss, 1999.), 48 posto Austrijanaca se bavi πportom nekoliko puta mjeseËno, joπ 40 posto bavi se πportom nekoliko puta tjedno. Tri najpopularnija πporta su biciklizam (49 posto), plivanje (39 posto) te skijanje i skijaπko trËanje (24 posto). Na temelju tih Ëinjenica zakljuËujemo da 74 posto populacije preferira individualno organizirane πportske aktivnosti, a ostalih 21 posto sudjeluje u aktivnostima koje organiziraju πportski klubovi. Ostalih pet posto populacije ukljuËeno je u ostale vidove πportskih aktivnosti, organiziranih u privatnom aranæmanu. Austriju poznajemo kao zemlju velikih glazbenika i kompozitora; Wolfganga Amadeusa Mozarta, Franza Schuberta, Josepha Hydna, Johanna Straussa, ali i zemlju velikih πportaπa; Nikija Laude, Hermanna Maiera i Andreasa Munzera, te kao domaÊina IX. i XII. zimskih olimpijskih igara, odræanih u Innsbrucku 1964. i 1976. godine. Literatura 1. Steinbach, W., Patry, D., Jesse, K. (2004). Two Players one Goal?. London: Meyer & Meyer Sport. 2. Olympia report (br. 3 - 2005). 13


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:33

Page 14

©PORT I DRU©TVO

Nakon πporta, stranputica?! Piπe dr. sc. Goran VojkoviÊ

©portaπ æivi u preciznom i planiranom ritmu: zna kad se ide u πkolu, kad se trenira, kada ide na pripreme, πto se jede, kad se ide spavati… Prestankom bavljenja πportom sve to nestaje i osoba prebrzo prelazi u sasvim drugi ritam u kojem se neki, naæalost, pogube 14

natoË popriliËnom æutilu veÊine hrvatskih dnevnih listova, u kojima crna kronika i detalji iz æivota estradnih zvijezda i zvjezdica ispune dvije treÊine sadræaja, ponekad se pojave i druπtveno iznimno zanimljive, pa i πokantne teme. Jedna od njih - koju svakako trebamo ne samo spomenuti, nego i ozbiljno razmotriti u Ëasopisu poput Olimpa - je priliËno zaprepaπÊujuÊi Ëlanak novinara Dragana GrozdaniÊa, objavljen 16. prosinca proπle godine u VeËernjem listu, pod naslovom: „Iz πportskih klubova u pakao heroina“. U Ëlanku se navodi: “U Hrvatskoj se godiπnje registrira viπe od 1000 novih ovisnika o heroinu. TrenutaËno ih je oko 20.000, a Ëak 5000 u Zagrebu i ZagrebaËkoj æupaniji. Dvjestotinjak ovisnika tijekom godine lijeËi se i na Odjelu za ovisnosti KB-a 'Sestre milosrdnice'“.

U

Upravo je na tom odjelu kineziologinja mr. sc. Sanja ΔurkoviÊ provela istraæivanje o tome koliko bavljenje πportom mladima odvraÊa pozornost od droge. Rezultati su bili poraæavajuÊi. Od 100 ispitanih ovisnika o heroinu u dobi izmeu 18 i 25 godina koji su se u bolnici ambulantno lijeËili, Ëak 71 se, izmeu 10. i 17. godine, intenzivno bavio πportom.

Vaæan je samo krajnji proizvod VeËernjak dalje navodi da je, prema rijeËima dr. sc. Slavka Sakomana, predstojnika Odjela za bolesti ovisnosti KliniËke bolnice “Sestre milosrdnice”, sustav vrhunskog πporta poguban za zdravlje mladih πportaπa, jer u klubovima nema pedagoπko-psiholoπkih struËnjaka koji bi se brinuli za njih. Vaæan je samo krajnji proizvod, istiËe Sakoman, a to je vrhunski πportski rezultat.


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:33

Page 15

Taj problem nije naπa specifiËnost, poznat je i u svijetu. Tako je vezu izmeu profesionalnog πporta i droge svojedobno istraæivalo i francusko ministarstvo zaduæeno za πport. Dr. Sakoman navodi da Francuzi ne preporuËuju intenzivno bavljenje πportom kao prevenciju ovisnosti, jer je u ©vicarskoj i Francuskoj postotak πportaπaovisnika vrlo sliËan naπem. Aktivno bavljenje πportom i narkomanska igla svakako je kombinacija koju je veÊini zaljubljenika u πport jednostavno teπko pojmiti. No, statistika za koju se Ëesto kaæe da je „toËan zbir netoËnih podataka“ ipak daje neke jasne pokazatelje. A kada tome pridodamo da se aktivnim πportom u Hrvata bavi iznimno malo mladih, onda je njihov postotak meu heroinskim ovisnicima cijelu jedinicu mjere iznad prosjeka populacije! Mnogo, premnogo… Koji su razlozi tomu? Vaπ autor je, priËajuÊi s osobama koje su nakon nekoliko godina aktivnog treniranja napustile πportsku karijeru, Ëuo zanimljiv komentar o „viπku energije“ koji se javlja nakon prestanka aktivnog bavljenja πportom i koji neki kanaliziraju na sasvim pogreπan naËin. Moæda uz viπak energije dolazi i odreeni viπak vremena - mlad, aktivan πportaπ uz πkolu i trening praktiËno nema vremena za neke veÊe socijalne aktivnosti, staro druπtvo se pomalo raspe i prestankom bavljenja πportom (posebno ako je vezan uz kraj πkolovanja), mlada osoba se nae u razdoblju u kojem ima mnogo vremena, a premalo ideja kako ga provesti. Dodajmo to-

hiËki najstabilniju osobu je priliËno stresan; prema odnosima u kakvom postkapitalistiËkom korporativnom uredu, i ragbijaπka utakmica izgleda kao ugodna πetnja - πportski svijet je ipak joπ uvijek relativno Ëist, sjajan i graen u fer odnosima. Poslovni Ëesto nije.

Premalo odgovora

me i navedeni viπak energije i imamo potencijalni problem. Ima tu sigurno joπ nekih Ëimbenika πportaπ obiËno æivi u preciznom i planiranom ritmu: zna kada se ide u πkolu, kada se trenira, kada se ide na pripreme, πto se jede, kada se ide spavati… Prestankom bavljenja πportom sve to nestaje, uredan i planiran æivot viπe nije tu, osoba prebrzo prelazi u sasvim drugi ritam u kojem se neki, naæalost, i pogube. Sigurno da ima i πportaπa koji su sebi (ili kojima su roditelji i treneri) postavili previsoke ciljeve - a trenirati godinama i na natjecanjima biti Ëetvrti ili peti zna dovesti do frustracija. Bez ozbiljnog razgovora i bez pomoÊi u nalaæenju novog cilja, sve to moæe odvesti na put prema drogi. Dodajmo na kraju: prelazak iz πportskog u neko poslovno okruæje i za psi-

No, moæda stvari i nisu tako crne, moæda (nadajmo se!) su mladi πportaπi nauËeni mnogo viπe od drugih mladih ljudi zatraæiti pomoÊ ako uu u probleme, pa je barem jedan od uzroka zaπto ih je viπe na odvikavanju od narkomanske igle to πto se na lijeËenje javljaju ËeπÊe od πportski neaktivnih. Mnogo je tu pitanja, a premalo odgovora. Problem je prevelik i preozbiljan da bismo ga ostavili na jednom istraæivanju i nekoliko novinskih Ëlanaka. Nadleæno ministarstvo, Hrvatski olimpijski odbor i druga javna tijela moraju prouËiti istraæivanje magistrice ΔurkoviÊ, potom inicirati dodatna istraæivanja (naravno, i naÊi novac za njih!) te ovaj problem poËeti viπe prouËavati i æurno rjeπavati. Statistike i postoci nisu dovoljni: treba naÊi i uzroke te razraditi metode rjeπavanja problema. Jednostavno, to nije pitanje koji se smije zanemariti. Treneri bi trebali dobiti barem uputu „izlazne strategije“ za mlae πportaπe koji se viπe ne æele aktivno baviti πportom, a netko struËan mora i popriËati s tim mladim ljudima i pripremiti ih za „vanjski svijet“. Heroin ne Ëeka. A viπe ne moæemo reÊi „nismo znali“.

15


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:33

Page 16

RELIGIJA I ©PORT

Dobar boj Ako smo u proπlosti navikli da se uz duhovnost veæu kontemplacija i koncentracija, danas nam je iz πportskih treninga jasno koliko je ta duhovna komponenta vaæna Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)

lavna metafora koja svijet πporta veæe sa Svetim pismom jest ispovijest sv. Pavla: „Dobar sam boj bio“ (2 Tim 4,7). Veliki Apostol naroda, piπuÊi vjernom Timoteju, ocjenjuje svoje djelovanje. Pritom spominje „utrku“, pobjedniËki „vijenac“, a i „suca“. Pavlova slutnja o zavrπetku vlastitoga æivota daje usporedbi ozbiljan ton. Osobno iskustvo ujedno opravdava zahtjev koji je veÊ prije uputio Timoteju: „Bij dobar boj!“ (1 Tim 6,12). Dovoljan je jedan pogled na zemljopisnu kartu misionarskih putovanja sv. Pavla i odmah nam biva jasno koliku je kondiciju i upornost taj Ëovjek imao. Ne bijaπe on samo velik um, proæet izvrsnom poboænoπÊu, nego pravi borac koji se za Evanelje dao na svojevrsne ekstremne πportove: „triput πiban, jednom kamenovan, triput u brodolomu, jednu noÊ i dan u bezdanu“ (2 Kor 11,25). Predaja ga, osim toga, pamti kao vrsnog konjanika koji juri prema Damasku baπ u Ëas kad Êe zapoËeti njegovo obraÊenje. Svetopisamska rijeË „boj“ kojom Pavao opisuje svoje æivotno djelo jednako bi se mogla izreÊi kao „utakmica“, mislimo li primjerice na nogomet, koπarku ili sliËno. U hrvatskom se uvrijeæio i „meË“, koji mo-

S

16

æda i viπe istiËe propisani dio natjecanja, ispunjen gorljivim zalaganjem i æestokom borbom. Svekolik napor uvjeæbavanja, zagrijavanje, taktika i brzina, pa i pretrpljena bol i ozljede, dovode do prikupljenih bodova i pobjede, predaha i slave. „Pripravljen mi je vijenac“ - piπe Apostol.

Niπta bez treninga UzimljuÊi naziv „agon“ (hrv. „boj“) iz grËkih πportskih igara, sv. Pavao podsjeÊa na osnovne zahtjeve duhovnog æivota koji su vrlo sliËni πportu. ©port traæi uËenje kojim dolazimo do prvog i potom sve veÊeg znanja o pojedinoj vjeπtini. Treba nauËiti pravilno udariti i zaustaviti loptu, postiÊi brzinu na skijama ili biciklu, skrenuti na pravom mjestu... Jednako je u duhovnom æivotu. Treba upoznati Kristovu radosnu vijest, treba uÊi u πkolu vjere, sakramenata i molitve. ©port zahtijeva redovite treninge kojima Ëovjek „odræava formu“. Jednako i duhovni æivot traæi vjeæbu. Vjera æivi sudjelovanjem u æivotu Crkve, djelotvornom ljubavlju prema bliænjemu, osobnim promiπljanjem i molitvenom praksom. Bez te primjene ona odumire, kao πto πportaπ bez treninga nije viπe kadar sudjelovati u natjecanju. Osim toga,


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:33

Page 17

tko je istom okusio neku πportsku vjeπtinu, ne moæe doÊi u prvu vrstu. Tako i onaj koji je svladao samo osnovnoπkolski vjeronauk neÊe dospjeti do pravih i visokih rezultata, ne krene li dalje. KakvoÊu Apostolova boja oznaËava grËka iskrice rijeË „kalos“ (1 Tim 6,12; 2, Bolje svaki dan pola sata, nego jednom tjedno πest. Tim 4,7), traæeÊi u isti mah Nije vaæno samo kako trËiπ, nego i kako jedeπ. poπteno natjecanje i njegovu Nuæan je i posljednji korak, ne manje nego onaj prvi. estetsku vrijednost - ljepotu. Kultura πporta vraÊa nas u Koliko velikoduπnosti na poËetku, toliko plodozlatnu sredinu. Jedna je krajva na kraju. nost ona izobrazba koja istiËe samo intelekt i zato je predmet kritike. Druga je krajnost „zdravizam“ na koji je biskup PozaiÊ upozorio na Dan posveÊenog æivota 2. veljaËe 2007. u Katedrali. Razvili smo kult tijela, potiskujuÊi daleko vaæniju potrebu za smislom. Istodobno, πport je nuæna zaπtita od suvremene gojaznosti koja hara i meu djecom zarobljenom videoigricama, jednako kao i meu onima koji se πportom bave jedino gledajuÊi u TV-ekran.

Cio Ëovjek ©port nije samo spretnost u pojedinim pokretima, nego ukupna koordinacija. Traæi se budnost, emocija i pogled na cilj. Potrebna je suradnja svih Ëovjekovih moÊi. Tako je i u duhovnosti. Ako smo u proπlosti navikli da se uz duhovnost veæu kontemplacija, ustrajna koncentracija i velika disciplina, danas nam je iz πportskih treninga jasno koliko je ta duhovna komponenta vaæna. Paæljivo promatranje, aktiviranje sila i mudra strategija potrebni su da bi meta bila pogoena, skok dovoljno visok, ruke i noge u pravo vrijeme na pravom mjestu. Svakom Êe πportaπu odmah biti razumljiva svrha koju Ignacije Lojolski daje slavnim Duhovnim vjeæbama: da Ëovjek samoga sebe pobijedi (DV 21). Upravo olimpijski πportovi i biljeæenje rekorda poËivaju na idealu da se postigne veÊa brzina i visina, da se nadmaπi dosadaπnji uspjeh - eto, da Ëovjek samoga sebe pobijedi! Literatura 1. Cassidy, R. J. (2001). Paul in chains, New York. 2. Fischer, G. (2000). Wege in die Bibel, Stuttgart. 3. Lojolski, I. (1998), Duhovne vjeæbe, Zagreb. 4. Schnelle, U. (1994), Einleitung in das Neue Testament, Göttingen. 5. TomiÊ, C. (1995), PoËeci Crkve Pavao, apostol naroda, Zagreb. 17


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:33

Page 18

ÆENSKA STRANA ©PORTA

Protagonist i pratilja Ono πto osobito ljuti zagovornike jednakih πansi jest bitan kadrovski odljev æena iz πporta nakon zavrπetka natjecateljske karijere, Ëime gube i svoju medijsku ulogu

Piπe Ratko CvetniÊ

apoËnimo tekst jednim ni posebno hrabrim niti posebno originalnim zakljuËkom: mediji odraæavaju postojeÊu druπtvenu hijerarhiju. Ako u πportu promotrimo meudjelovanje tzv. javnog interesa dakle vrijednosti koje je druπtvo proklamiralo kao svoje - i interesa profita, neravnoteæa oËigledno ide u korist profita. Medijsko se træiπte, kao i druga, ravna prema ograniËenom broju zadanih obrazaca, prema onome πto se u industriji odjeÊe naziva „konfekcijskim brojevima“. To je razumljivo, jer kvalificirana moguÊnost izbora predstavlja prijetnju svakoj masovnoj proizvodnji, a na malom træiπtu - imamo ovdje u vidu hrvatsku situaciju svi raËunaju na manje-viπe iste kupce pa je specijalizacija ionako teπko provediva. Drugi dio konfekcioniranja - a to je modeliranje samog konzumenta - nastoji se provesti u ranoj fazi da bi se πto prije dobio kupac predvidljivih navika, odnosno, kako bi se te navike usadile u dobi dok je buduÊi potroπaË nekritiËan. Michael Houellebecq, francuski pisac i britki analitiËar æivoga pijeska liberalne ekonomije, u romanu „MoguÊnost otoka“ objaπnjava zaπto tzv. teen-magazini nisu namije-

Z

18

njeni tinejdæericama nego onima koje Êe to tek postati. Tako imamo medije koji s jedne strane podiæu svijest o zlu pedofilije, a s druge strane (ili preciznije: stranice) istodobno uzgajaju lolite. Kako vjerovati sustavu koji proizvodi svoje vlastite strahove?

Model æene za odmor Ali, taj sustav ne poËiva samo na muπkarcima, nego na svima koji na njega iz odreenog interesa pristaju. To se vidi i iz komplementarnosti ponude: s jedne strane imamo Playboy, kao katalog potroπnih dobara koje u svom posjedu treba imati uspjeπan muπkarac, a s druge strane, kao protuteæu, imamo tzv. æenske Ëasopise koji ne rade niπta drugo nego obrazuju æenu da na tom istom træiπtu πto skuplje proda svoju koæu. Upravo iz takvog obrasca proistjeËe jedan od dominantnih medijskih obrazaca æene u πportu: „nogometaπ i manekenka“, protagonist i pratilja, pobjednik i njegova nagrada. Nietzsche kaæe: Æena je odmor ratnika, a kad se ta nietzscheovska figura svede na razinu tabloida, onda æena ima, kako biljeæe nedavna domaÊa istraæivanja, dvije moguÊnosti da se pojavi u medijima: gola ili polugola. Ali, obratimo


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:33

Page 19

pozornost da model nije nastao u prigradskim narodnjaËkim klubovima Zagreba ili Splita, nego je globalan, o Ëemu svjedoËi popularnost ikoniËkog prototipa - braËnog para Beckham koji Ëine vrhunski nogometaπ i amortizirana estradna djelatnica, popularnost koja je nadrasla zemljopisne, kulturne, nacionalne i ine granice, ali ostala Ëvrsto unutar zadanoga medijskog stereotipa.

©portaπica kao medijski protagonist Æena koja æeli biti prihvaÊena kao protagonistica dogaaja u πportu moæe to izboriti kao πportska zvijezda dakle kao „objektivni motiv“ (pri Ëemu dijeli sudbinu svojih kolega: to Êe ostvariti samo u medijski/marketinπki eksponiranom πportu). Primjer Janice KosteliÊ, koliko god iskoriπtavan, joπ je najbolji, a Tamara Boroπ, per exemplum, dobra je ilustracija za opasku u zagradi. No, u drugim funkcijama u πportu æena teπko dobiva priliku. Ono πto osobito ljuti zagovornike jednakih πansi jest bitan kadrovski odljev æena iz πporta nakon zavrπetka natjecateljske karijere, Ëime gube i svoju medijsku ulogu. Promjena je moguÊa samo tamo gdje se moæe izvesti dovoljno rano, dakle tamo gdje se modeli stvaraju - u obitelji, πkoli, πportskom pomlatku. Mediji koji gotovo bez otpora dopiru u sferu privatnoga - kao πto su komercijalne televizije i zabavni internet neÊe imati osobitih motiva mijenjati

svoj stav (iako Êe mu se po potrebi brzo prilagoditi), ali to mogu imati odvjetnici javnoga interesa: ustanove, πkole, πportske udruge i druge udruge graana. Primjer? Razmjerno nevelik prostor koji su si HOO i ZagrebaËki πportski savez izborili u Sportskim novostima (rubrike Olimpijski kutak odnosno ZagrebaËki πport), ne samo da pokazuje moguÊnost suradnje javnog interesa s komercijalnim medijima, nego omoguÊuju u najmanju ruku dostojanstveniji tretman mnogih zanemarenih vrijednosti πporta. Najavljena moguÊnost povezivanja dviju katedrala javnog interesa, HTV-a i HOO-a, stvorila bi medijsku logistiku za sve one koje novinarka Snjeæana MatejËiÊ predsjednica neovisnog Povjerenstva za praÊenje i procjenu provedbe politike ravnopravnosti spolova u medijima - preciznom metaforom naziva „ranjivim skupinama“. Tu smo duæni skrenuti pozornost da orua kojima HOO-a raspolaæe - poput Olimpa, te internetskih stranica, stavljenih u sluæbu onih koji se njima najviπe koriste, poput πkolske mladeæi - veÊ daju moguÊnost da ciljana poruka dopre do ciljanoga primatelja. ©anse, kakve god bile, nesumnjivo postoje.

* Tekst je saæetak autorova izlaganja na seminaru Mreæe koordinatorica za æene u πportu, odræanog u organizaciji HOO-a 14. veljaËe 2007. u Zagrebu. 19


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:33

Page 20

STUDENTSKI ©PORT

©vedska - πportska nacija obzirom na broj stanovnika - oko devet milijuna, napuËenost (20 stanovnika na km2) i zemljopisnu povrπinu (450.000 km2), ©vedska ima vodeÊe mjesto na ljestvici πportskih nacija u svijetu. Naime, viπe od 50 posto stanovnika, u dobi od sedam do 70 godina, aktivni su Ëlanovi πportskih klubova, kao natjecatelji, treneri, rekreativci i sl. Oko 650.000 stanovnika ubraja se u aktivne πportaπe razliËitih razina, a 7000 su perspektivni i vrhunski πportaπi. Osnovne znaËajke πvedskog πportskog pokreta su: nezavisnost, neprofitabilnost, demokratiËnost, promicanje volonterstva, otvorenost i organizacija za sve, dinamiËnost i unaprjeenje socijalnog razvoja i komunikacije. ©vedska πportska vladina i nevladina tijela istiËu vaænost zdravlja nacije, posebno mladih, i promicanja tjelesnog vjeæbanja u svim odgojno-obrazovnim ustanovama. ©port i zdravlje su predmeti u osnovnim i srednjim πkolama. Nastavni program je posebno usmjeren na stjecanje znanja i preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje i kondicijske sposobnosti. Sustavno promicanje svakodnevnog tjelesnog vjeæbanja mladih stvara naviku koja je osnova za cijeli æivot. U ©vedskoj ima 61 πportska srednja πkola za 32 πporta i ukupno 1300 uËenika. ©kole s najveÊim brojem uËenika nadleæne su za alpsko skijanje, atletiku, orijentacijsko trËanje, hokej na ledu, koπarku, nogomet i odbojku.

S

Srce πvedskog πporta Srce πvedskog πporta je u Bösonu, sjeverno od Stockholma, okupljaliπtu nacionalnih i meunarodnih πportaπa, mjestu za pripreme klubova i reprezentacija. Swedish National Sport Complex provodi tri πportska programa. Prvi je Böson Top Centar - program za vrhunske πportaπe u suradnji sa ©vedskim olimpijskim odborom i njegovim Ëlanicama. Centar nudi kompleksne programe πportskih priprema (kondicijska, psiholoπka, πport20

Najbrojnija delegacija na Univerzijadi u Torinu bila je πvedska. ©port i zdravlje su u toj zemlji predmeti u osnovnim i srednjim πkolama. Sustavno promicanje svakodnevnog tjelesnog vjeæbanja mladih stvara naviku koja je osnova za cijeli æivot

Piπe Romana Caput-Jogunica

ska medicina...) za momËadske i pojedinaËne πportove. Drugi je Böson Sport College, nadleæan za obrazovanje 180 mladih vrhunskih πportaπa koji pohaaju srednjoπkolski program sa specijalizacijom u πportu. U ponudi Centra je sveuËiliπni, sluæbeno priznat program za πportske administratore i voditelje u πportu. Centar organizira konferencije, struËna usavrπavanja za trenere, suce, volontere i ostale djelatnike u πportu. Radi unaprjeenja vrhunskog πporta, ©vedski olimpijski odbor i ©vedska πportska konfederacija su, od 1999. do danas, osnovali osam πportskih razvojnih centara (instituta) koji omoguÊuju kvalitetne pripreme s obzirom na visoke standarde πportskih graevina i popratnih wellness sadræaja. Centri su nadleæni za provedbu znanstvenih istraæivanja i publiciranje rezultata te organizaciju kampusa i struËnih seminara za πportske djelatnike. ©portski institut, πportski regionalni centri, visoki standardi πportske infrastrukture, πport za sve kao visokopozicioniran nacionalni interes izvrsni su preduvjeti za kvalitetu i kvantitetu studentskog πporta. Osim nacionalnih i meunarodnih studentskih πportskih natjecanja, ©vedski sveuËiliπni πportski savez (SAIF) organizira konferencije, struËne seminare, radionice za voditelje πportskih studentskih ekipa. Savez takoer πtiti interese studenata u πportu, suraujuÊi s ostalim nacionalnim πportskim savezima. StatistiËki podaci o 70.000 Ëlanova tog saveza, 70 πportskih studentskih klubova i organizaciji koja nadzire i organizira natjecanja u 47 razliËitih πportova potvruju profesionalan pristup u radu Saveza, prepoznatljivost i njegovu vrijednost u πvedskom πportu. Prva dama πvedskog studentskog πporta je Johanna Sit Clair Renard, predsjednica SAIF-a.

Svima jednaki uvjeti ©vedski sveuËiliπni πportski savez u suradnji s vladinim i nevladinim tijelima


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:33

Page 21

nadleænim za πport nastoji osigurati kvalitetu πporta za sve, osiguravajuÊi jednake uvjete s obzirom na zdravstveni status, sposobnosti i spol. Treba istaknuti suradnju Saveza i studenata u projektima koji pridonose unaprjeenju studentskog πporta i imageu studentskog πporta kao «srca zdravog druπtva i zabavefl. U strategiji ©vedskog sveuËiliπnog πportskog saveza na meunarodnom planu, lani je istaknut sljedeÊi cilj: omoguÊiti πto veÊem broju mladih πportaπa nastup na zimskoj i ljetnoj Univerzijadi 2007. Radi ostvarenja tog cilja, organizirani su mnogobrojni konzultativni razgovori i unaprijeena suradnja s 15 nacionalnih πportskih saveza. Prvi cilj koji se odnosio na sudjelovanje u Torinu je ostvaren, studentska reprezentacija ©vedske bila je najbrojnija u povijesti sudjelovanja te zemlje na studentskim igrama. U Torinu se natjecalo 80 πportaπa u osam disciplina (alpsko skijanje, skijaπko trËanje, biatlon, snowbord, brzo klizanje, umjetniËko i sinkronizirano klizanje i curling). Masovnost je moguÊa s obzirom na prepoznatljivost πporta na πvedskim sveuËiliπtima. Za πport na SveuËiliπtu u Stockholmu nadleæan je SSIF, sveuËiliπni savez u koji je udruæeno dvadesetak πportskih studentskih udruga πto organiziraju natjecanja u 40-ak razliËitih πportova. SpecifiËnost tog saveza je da organizira poduku za poËetnike u pojedinim πportskim aktivnostima. SSIF je otvoren ne samo za studente nego za sve zainteresirane za bavljenjem πportom na 35 lokacija u Stockholmu. »lanovi mogu biti studenti drugih sveuËiliπta i srednjoπkolci. Vrlo popularna i primamljiva cijena Ëlanstva, koje podrazumijeva struËno vodstvo, poduku i koriπtenje πportskih objekata, jedan je od razloga velikog broja Ëlanova. Osim SSIF-a na akademskoj razini samostalno djeluju Akademski folklorni ansambl te akademski klubovi u klizanju, golfu, kriketu i veslanju. U ©vedskoj je evidentna velika popularnost πport na akademskoj razini i briga za zdravlje i kvalitetu æivota tijekom studiranja, koja se sustavno provodi suradnjom sveuËiliπta i gradova. Kvalitetna πportska infrastruktura i primjerene cijene πportske poduke i usluga preduvjeti su za redovito tjelesno vjeæbanje studenata. ©vedska je donijela strategiju u kojoj se zdravlje nacije i πport mladih navode kao prioriteti i sustavno provode putem nastavnog programa. Strategija i njeni ciljevi ostvareni su izgradnjom kvalitetne πportske infrastrukture, osnivanjem regionalnih πportskih centara i Top centra za obrazovanje πportaπa.

21


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:33

Page 22

FILOZOFIJA ©PORTA

S onu stranu dobra i zla Vjerovanje da πport nuæno ugrauje i promovira pozitivne ljudske vrijednosti proizvoljna je generalizacija koja lebdi u zraku. Suπtinski element koji razdvaja igru od πporta negativni je i prenaglaπeni utjecaj natjecanja, Ëime je natjecateljski πport izgubio ono najbolje od svog igraËkog sadræaja

Piπe Drago VujeviÊ

ilozofska antropologija prilazi osebujnoj biti Ëovjeka s ontoloπkog, dakle fundamentalnog i univerzalnog stajaliπta, te nastoji osvijetliti upravo ontiËku strukturu ljudskog biÊa, njegovu esencijalnost koja se oËituje u svim svagda promjenjivim oblicima njegove egzistencije. Razmatranje slobode i moralnog djelovanja u πportu, kao prostorno-vremenski odreene aktivnosti, nadaje se, dakako, neizbjeænim kontekstom. Raison d'être πporta ovisi, naravno, o samom filozofskom pristupu. Ako je πport zrcalo druπtvenog konteksta u kojem su "dobro" i "loπe" imanentni, on postaje vrijednosna kategorija i poprima etiËku dimenziju. Vjerovanje, meutim, da πport nuæno ugrauje i promovira pozitivne ljudske vrijednosti, proizvoljna je generalizacija koja lebdi u zraku.

F

Natjecanje u direktnoj kontradikciji s igrom Promiπljanje moralnog djelovanja u πportu moæda je najbolje zapoËeti razmatranjem odvojenosti etike i igre (Huizinga, J. 1992), i konzekventno, etike i πporta, ovdje shvaÊenog kao natjecanja sa svim karakteristikama igre. 22

Igra, nedvojbeno, bliæeÊi se πportu prisvaja neke aspekte rada, no ipak zadræava svoju osebujnu prirodu slobodne, samostalne, ne-racionalne i nematerijalne aktivnosti. Iako neumoljivo bliæe, ona ipak leæi s onu stranu dobra i zla. Ni pravila (svojevrsni zakoni) igre u πportu svojim prostorno-vremenskim ograniËenjem, ni propisana pravila ponaπanja igraËa ne moæemo shvatiti moralnima, nego samo uvjetima kojima odreenu aktivnost razlikujemo i definiramo. Natjecateljski element, meutim, postupno jaËa i poprima samostalnu funkciju koja je u direktnoj kontradikciji s igrom. Ipak, πport kojem nedostaje natjecateljski element i koji zanemaruje izvedbu viπe i nije πport. KonaËno, bez spontanosti i bezbriænosti elemenata igre, πport degenerira u Ëistu produkciju, posao, svrhu.

Amaterski πport naæalost nestaje Moralni problem ulazi u πport izvana, i to putem neizvjesnosti i napetosti kreiranih vaænoπÊu koje odreeno druπtvo pridaje pobjedi i porazu. ©port time postaje aktivnost bremenita prenaglaπenom natjecateljskom prirodom,


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:34

Page 23

uvjetovanom kulturnim kontekstom druπtva. Imperativ pobjede nuæno pobuuje natjecatelja da interpretira pravila strogim legalistiËkim manirama i doæivljava ih izvanjskim sankcijama, umjesto putokazima koje osluπkuje i slijedi vlastita savjest. Takovo, dakle, odnoπenje (puko pridræavanje pravila) iskuπava πportaπa da, uvijek kada je to moguÊe, preokrene odreenu situaciju, pa i nepoπtenim naËinom, u vlastitu korist, ako takav Ëin nije eksplicitno zabranjen pravilima. U takvim se uvjetima, dakako, o fair-playju i dobroj vo-

lji, kao i opÊenito o „πportskom duhu“ meu igraËima, ne moæe govoriti. Fairplay, naime, pretpostavlja pristanak na igru s odreenim pravilima, ali pristanak koji nuæno transcendira puko igranje prema pravilima. On se bazira na unutarnjoj odluci da se moguÊa situacija nikada nepoπteno ne preokrene u vlastitu korist, nego se inzistira na poπtenom koriπtenju vlastitih snaga na putu do Ëasne pobjede. Tako se, rekli bismo, moralna kategorija πportskog ponaπanja ili duha u striktnom obliku moæe primijeniti samo na tzv. amaterski πport koji, naæalost, nestaje. U profesionalnom natjecateljskom πportu fair-play se koristi samo kao privid, i to poglavito kao nuæno sredstvo stiπavanja divljaËke snage, strasti i natjecateljske borbe. U primjerenom kontekstu natjecanje je zasigurno uæitak (Le-

onard, G. 1975) Postane li institucionalizirano i precijenjeno, zaslijepi li ostale moguÊnosti, ono ugroæava samu strukturu πporta.

Prenaglaπeni utjecaj natjecanja Suπtinski element, dakle, koji razdvaja igru od πporta, negativni je i prenaglaπeni utjecaj natjecanja, Ëime je natjecateljski πport izgubio ono najbolje od svog igraËkog sadræaja (Huizinga, J. 1992). Natjecanje se Ëesto definira kao simultano nastojanje dviju ili viπe osoba da prisvoje objekt koji samo jedna od njih moæe posjedovati. Tako definiran πport je po svojoj prirodi natjecanje. „©port“, govori Websterov rjeËnik, kao izvedenica indicira „dokolicu“, „razbibrigu“, „odvraÊanje“. ©port je dakle vrsta odvraÊanja od posla, Ëija je svrha uæitak, zabava, a prevladava osjeÊaj mjere i velikoduπnosti. ©port to danas uglavnom ne izraæava. Ta bi definicija prije odgovarala igri. Amaterskom su i profesionalnom πportu, nadalje, ciljevi potpuno razliËiti. Dok se prvi shvaÊa kao kooperativno nastojanje, su-djelovanje u ostvarenju zajedniËkog cilja, odnosno natjecanje sa suparnikom, drugi se nadaje kao natjecanje protiv suparnika kojega doæivljava kao prepreku koju treba uniπtiti. U prvom sluËaju prepreke (pravila, protivnik) su potrebne za vlastito samopotvrivanje i samoostvarenje, dok se s njima nuæno samo razraËunavamo kad je pobjeda jedina svrha. OsjeÊaj velikoduπnosti i umjerenosti zamjenjuje se osjeÊajem napetosti i determinacije. Natjecateljski se πport, nadalje, nuæno nameÊe i kao bi-polarna aktivnost, koja je s jedne strane iskljuËivo orijentirana pobjedi, dok se s druge strane njeguje kvaliteta izvedbe. Ti ekstremi oznaËavaju produkt ili proces. Pitanje o moguÊem skidanju naglaska s produkta (pobjede), i usmjerenje procesu (izvedbi), podrazumijeva moguÊnost razvijanja etiËkog principa kojim bi slobodni suparnici sudjelovali u samoozbiljenju i samopotvrivanju. Literatura 1. Huizinga, J. (1992). Homo Ludens. Zagreb: Naprijed. 2. Leonard, G. (1975). The Ultimate Athlete. New York: The Viking Press. 23


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:34

Page 24

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Kugla, kajak, lopta iz kojeg jezika dolaze? svakome jeziku postoje rijeËi koje podrijetlo vuku iz drugih jezika. S obzirom na sve πiru uporabu engleskog jezika u svijetu, najveÊi broj rijeËi koje ulaze u druge jezike i koje se u svakodnevnome govoru poËinju uobiËajeno koristiti dolaze baπ iz engleskog jezika. Tako se u hrvatskome jeziku Ëuju sintagme poput surfati po internetu, klikati po tipkovnici, esemesati poruke putem mobitela. No, nije ispravno zakljuËiti da je samo engleski jezik taj iz kojega pojedine rijeËi ulaze u druge jezike. Primjerice, njemaËki je jezik izvor brojnih rijeËi koje su uπle u druge jezike - na primjer, u hrvatski su uπle rijeËi poput deka, πnicla itd., u engleski rijeË poput leitmotif (McArthur, 1998., 361) i schussing (ravan spust na skijama, bez koËenja i bez vijuganja). Iz njemaËkoga je u maarski uπla, primjerice, rijeË Röster, prilagodila se maarskom tvorbenome jeziËnome sustavu i poprimila oblik rostély, a preko maarskog je uπla u hrvatski i realizirala se kao roπtilj. Francuski je jezik davatelj rijeËi garaæa za brojne jezike - dakle, u hrvatskome se rijeË koristi, kako je prethodno navedeno, u obliku garaæa, u engleskome kao garage, u njemaËkome Garage, u talijanskome takoer garage. Maarska rijeË gulyas uπla je u hrvatski (gulaπ), engleski (goulash) te njemaËki (Gulasch). RijeË pirana potjeËe iz jezika Tupi indijanaca u sjevernom Brazilu i preko portugalskog je uπla u hrvatski (piranja), engleski (piranha), talijanski (piranha), njemaËki (Piranha) itd. Ponekad je Ëak nemoguÊe u jeziku primatelju pronaÊi prikladan naziv koji bi mogao zamijeniti rijeË Ëije je podrijetlo u nekom drugom jeziku te stoga odreeni broj takvih rijeËi ostaje u jeziku primatelju i s vremenom ih

U

24

Ponekad je nemoguÊe u jeziku primatelju pronaÊi prikladan naziv koji bi mogao zamijeniti rijeË Ëije je podrijetlo u nekom drugom jeziku te stoga odreeni broj takvih rijeËi ostaje u jeziku primatelju i s vremenom ih veÊina ljudi viπe ne registrira kao posuenice, iako one to i dalje jesu

Piπe Darija OmrËen

veÊina ljudi viπe ne registrira kao posuenice, iako one to i dalje jesu.

©portovi na vodi RijeË katamaran dolazi iz tamilskog, jednog od dravidskih jezika koji se govori uglavnom u Indiji, u dræavi Tamil Nadu te na sjevernoj i istoËnoj obali Sri Lanke (Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.). U hrvatskome jeziku ta rijeË ima svoj ekvivalent koji glasi dvotrupac. RijeË kajak dolazi iz inuita (qajaq), jednoga iz porodice eskimsko-aleutskih jezika koji se govori na Grenlandu - izmeu ostalih jezika uπla je u engleski (kayak), njemaËki (Kajak), πpanjolski (kayac) itd. Araukanski, jezik Arawakan indijanaca koji se nekada govorio na podruËju od danaπnje Floride do »ilea (a danas samo u Juænoj Americi), kolijevka je rijeËi kanu


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:34

Page 25

(Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 1999.; Crystal, 2002., 127) koja preko πpanjolskog (canoa) ulazi u brojne jezike u svijetu, primjerice u engleski (canoe), njemaËki (Kanu), hrvatski (kanu). Primjer rijeËi u kontekstu πportova na vodi koja u hrvatski jezik dolazi iz talijanskoga je rijeË regata (SoËanac, 2005., 31).

Razni πportovi RijeË lopta dolazi iz maarskog jezika (labda) (Æagar-Szentesi, 2005.,

55), kao i rijeË karika (karika) (ÆagarSzentesi, 2005., 60). Za razliku od rijeËi lopta koja se smatra standardnom rijeËi u hrvatskome jeziku, u koπarci je vrlo Ëesto u svakodnevnome govoru u kolokvijalnoj uporabi rijeË horog za ubacivanje lopte u koπ jednom rukom preko glave. RijeË horog je maarska rijeË koja znaËi kuka, odnosno udica, a pogledaju li se engleski (hook shot) i njemaËki naziv (Hakenwurf) za tu vrstu ubacivanja lopte u koπ, onda se vidi da je znaËenje prvog Ëlana obje sloæenice kuka, odnosno udica. Naziv jedne od bacaËkih disciplina u atletici glasi bacanje kugle. RijeË kugla u hrvatski jezik ulazi iz njemaËkoga (Kugel). Iz njemaËkoga u hrvatski ulaze i rijeËi grif (Griff), πrauba (Schraube). Reket koji se koristi u tenisu, stolnom tenisu, skvoπu, badmintonu itd. u hrvatski jezik ulazi iz engleskog. Meutim, rijeË racquet u engleski dolazi iz francuskog (raquette), u francuski iz talijanskog (racchetta), a u talijanski iz arapskog od rijeËi rahah koja znaËi prednja strana πake. RijeË tenis dolazi iz engleskog jezika, ali mu je izvor u francuskom (imperativ Tenetz! od glagola tenir koji znaËi hvatati, uloviti). I hokej dolazi iz engleskog jezika u koji ulazi iz starofrancuskog, dok rijeË polo dolazi iz tibetskog jezika Kaπmira i znaËi lopta. Iz talijanskog jezika u hrvatski ulazi i rijeËi boÊanje (boccia; bocciare) i πtafeta (staffetta).

U mnogim jezicima u svijetu, pa tako i u hrvatskome, broj rijeËi preuzetih iz engleskog jezika sve je veÊi πirenjem interneta kao komunikacijskog sredstva u jezik ulaze brojne rijeËi Ëije je podrijetlo u engleskome jeziku i koje koristi sve viπe ljudi. Meutim, pojava takvih rijeËi trebala bi potaknuti stvaranje hrvatskih rijeËi, njihovih istoznaËnica, ne po svaku cijenu, ali u mjeri koja bi osigurala oËuvanje hrvatskoga rjeËniËkoga blaga. Meutim, neke su posuenice veÊ dugo u uporabi - za neke od njih ljudi koji se ne bave jezikom viπe i ne znaju da se radi o posuenicama kao πto je to sluËaj s rijeËju lopta u hrvatskome jeziku, a za neke od njih u hrvatskome, ali i u drugim jezicima primateljima, dakle jezicima u koje su te rijeËi uπle, nikada nisu oblikovane prikladne istoznaËnice. Primjerice, u njemaËkome jeziku postoji njemaËka istoznaËnica engleskoga naziva water polo koja glasi Wasserball(spiel). Potonja je prevedenica naziva koji se rabi u engleskome jeziku - Wasser je njemaËka rijeË za vodu (water), a Ball koja se u njemaËkome jeziku rabi u znaËenju lopta je prijevodni ekvivalent rijeËi polo koja, istina, nije engleskog podrijetla, ali se kao kolokat koristi u nazivu za vaterpolo. U hrvatskome jeziku naziv tog ekipnog πporta glasi vaterpolo i ne postoji izvorno hrvatski naziv za navedeni πport. Literatura 1. Crystal, D. (2002). The Cambridge

2.

3.

4.

5.

Encyclopedia of the English Language. (str. 127). Cambridge: Cambridge University Press. McArthur, T. (ur.) (1998). Concise Oxford Companion to the English Language. (str. 361). Oxford: Oxford University Press. Random House Webster’s Unabridged Dictionary, (1999.), V2.2 for 16bit WindowsTM systems, V3.0 for 32bit WindowsTM systems, Random House, Inc. Collexion Reference Software (1998.), Lemout & HousepieTM. SoËanac. L. (2005). Hrvatski u dodiru s talijanskim jezikom. U: SoËanac, L., Æagar-Szentesi, O., DragiËeviÊ, D., DaboDenegri, Lj., Menac, A. i NikliÊ-Hoyt, A. Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima. Prilagodba posuenica. (str. 1950). Zagreb: Nakladni zavod Globus. Æagar-Szentesi, O. (2005). Hrvatski u dodiru s maarskim jezikom. U: SoËanac, L., Æagar-Szentesi, O., DragiËeviÊ, D., Dabo-Denegri, Lj., Menac, A. i NikliÊ-Hoyt, A. Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima. Prilagodba posuenica. (str. 5183). Zagreb: Nakladni zavod Globus.


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:34

Page 26

©PORT I DUHOVNOST

Legende o borilaËkim πportovima UÊi u tajnu nekog borilaËkog πporta znaËi uÊi u tajnu vjerovanja koja su utjecala na njegov nastanak. Mnoga istoËnjaËka borilaËka umijeÊa u veÊoj ili manjoj mjeri odraæavaju podneblje u kojem su nastala, kulturu, filozofiju, obiËaje i vjeru svojih predaka Piπe Tvrtko Beus voju snagu, efikasnost i znakovitost borilaËki πportovi vezuju uz religiju unutar koje su nastali. UÊi u tajnu odreenog borilaËkog πporta znaËi uÊi u tajnu vjerovanja koja su utjecala na njegov nastanak. Htjeli priznati ili ne, mnoga istoËnjaËka borilaËka umijeÊa u veÊoj ili manjoj mjeri odraæavaju podneblje u kojem su nastala, kulturu, filozofiju, obiËaje, vjeru svojih predaka. Kratak povijesno-fenomenoloπki prikaz i filozofsko-teoloπka prosudba potvruju navedene pretpostavke. Promatramo li danaπnje borilaËke πportove, zapaæamo da su pravi πportovi. Ipak, ne moæe se zanijekati da su mnogo stoljeÊa bili viπe umijeÊa i vjeπtine nego πportovi. Prvotno nisu nastali zbog natjecanja i uspjeha, nego radi zadovoljstva, sklada duha i tijela, oËuvanja povijesti i tradicije. »esto su redovnici budizma i uËitelji drugih religija i svjetonazora bili utemeljitelji, πiritelji i promotori borilaËkog umije-

S

26

Êa. Poznata je legenda o budistiËkom sveÊeniku Bodidarmi.

Tajna vjeπtina umba Unutar burmanskih borilaËkih vjeπtina bez uporabe oruæja zanimljiva je tzv. tajna vjeπtina (umba) Ëija je tehnika danas gotovo zaboravljena. Ta je vjeπtina ukljuËivala neke elemente akrobatike, a prema predaji, prakticirali su je iskljuËivo monasi-ratnici (ii). –ii-monasi æivjeli su prije dolaska budizma i osnivanja burmanske dræave. Zapisi govore da su ti monasi-ratnici u svojim samostanima prakticirali veoma teπke vjeæbe koje su ukljuËivale maËevanje, jahanje, plivanje, veslanje, a posebno su spretni bili u hrvanju i boksu koji su tada bili povezani u jednu vjeπtinu. Narod ih je veoma poπtivao jer su bilo neobiËno snaæni i spretni u baratanju oruæjem, a vjerovalo se da snagu crpe iz odreenog boæanstva. Tijekom stoljeÊa proces razvoja borila-

Ëkih vjeπtina odvojio se od monaha koji su postupno gubili vlast. Odreena ritualnosti ostala je i dan-danas. Turniri se obiËno odræavaju u vrijeme budistiËkog festivala „Dipoun poida“ (Festival punog mjeseca), krajem oæujka ili poËetkom travnja. U danaπnjem obliku burmanski se boks neznatno promijenio u odnosu na izvorni oblik. Noπen nacionalno-vjerniËkim temeljima, burmanski se tradicionalni boks smatra jednim od najgrubljih borilaËkih πportova danaπnjice.

Dæudo je nadrastao granice πporta „Njeæan naËin“, „njeæan put“ - dæudo svoj put uspjeha nalazi takoer kroz kanale filozofije, religije, tradicije. Dæudo je odavno nadrastao granice πporta i postao sustav tjelesnog i psihiËkog odgoja - sustav filozofije i morala. Bez obzira na suvremene promjene


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:34

Page 27

i prilagodbe europskom mentalitetu, uspjeπno poznavanje dæuda pretpostavlja poznavanje i prihvaÊanje odreenog umijeÊa æivota. Granica izmeu uma, duha, tijela i snage veoma je uska u cjelovitom promatranju svijeta oko nas i u nama. NaËelo „popusti da bi pobijedio“ naËelo je æivotne mudrosti koja se pretaËe u praksu i umijeÊe æivljenja. Predaja kaæe da su se u kineskim samostanima monasi u tajnosti bavili tom vjeπtinom. Tibetanske svete knjige svjedoËe o danaπnjim dæudo-zahvatima.

Borba pomoÊu „prazne ruke“ „Prazna ruka“ borbe bez oruæja - karate svoje umijeÊe prima iz ruku budistiËkog sveÊenika i kraljeviÊa Bodidarme. ©ireÊi budizam u 5. st. prije Krista doπao je iz Indije u Kinu u hram Shaolin i tamo meditirao. UoËivπi loπe zdravlje budistiËkih sveÊenika, osmislio je

vjeæbe za oËuvanje zdravlja pod nazivom „18 naËina 1ohama“. Meu tim vjeæbama su bile vjeæbe meditacije koje je nazvao „devetogodiπnje gledanje zida“ i vjeæbe samoobrane. Kad je hram Shaolin uniπten, sveÊenici koji su preæivjeli raπirili su se po Kini i tamo pouËavali borilaËke vjeπtine. Zbog blizine Shanghaija borci s Okinawe odlazili bi u Kinu i tamo trenirali te svoja znanja prenosili na druge. Japanska borilaËka umijeÊa obogaÊena su kineskim iskustvima ne samo borbe nego i religije mjeπavine budizma, taoizma i Ëanizma, πto su japanski uËitelji preveli kao zen ili zan-budizam. PraktiËna umijeÊa borbe pomoÊu „prazne ruke“ pomogla su Japancima u obrani protiv pljaËki i napada okrutnih samuraja. U suvremenu karateu koji se udaljava od svojih mistiËnoreligioznih ideja i dalje vrijede postavke postojanosti, ustrajnosti i prirodnosti pokreta koje se, meu ostalim, postiæu meditacijom - sjedinjavanjem tjelesnih i umnih osobina i oËuvanjem hare, energije koja potiËe razvoj duha i osobnosti u pojedincu. Stilizirane kate i kumite pomaæu usklaivanju uma i pokreta.

Samoobranom do bijega Teænja za harmonijom i sjedinjenje s prirodom intenzivna je u filozofiji i teoriji kuk sul do-a koji iz budizma crpi ideju nenasilja, samokontrole i usluænosti, uvodeÊi ih u Ëovjekovo unutarnje biÊe. Neki borilaËki πportovi svojom ritualnoπÊu, pokretima, ritmom i ceremonijama zrcale stanje uma i duha u religioznom traæenju. Dovoljno je spomenuti brazilsku capoeiru iz 17. stoljeÊa - sredstvo materijalne i duhovne samoobrane porobljenih Afrikanaca u Brazilu. Capoeira je Ëesto imala oblik plesa da bi se prikrio njezin bori-

laËki dio koji se koristio pri bijegu iz ropstva u slobodu. Capoeiru moæemo opisati kao afro-brazilsku borilaËku vjeπtinu s elementima afriËkog plesa, duhovnosti, religije, glazbe, akrobacije i samoobrane. Danas je capoeira, poslije nogometa, najzastupljeniji πport u Brazilu.

BorilaËka vjeπtina koja se razvila iz meditacije Posebno podruËje u mnogim borilaËkim πportovima jest meditacija koja nije samo tehnika borilaËkog umijeÊa, nego i dio samoga πporta. Primjerice, T'ai Chi Ch'uan je poznat kao borilaËka vjeπtina. Meutim, razvio se kao aktivna meditacija za postizanje sklada sa svijetom prirode i za poboljπanje zdravlja. Mnogi povjesniËari su suglasni da je tu vjeπtinu u doba dinastije Ming osmislio taoistiËki sveÊenik Zhang Zhangfang pod nazivom „Trinaest stavova“. Kao πto je uoËljivo, istoËnjaËke religije se razlikuju od zapadnih po svojoj naravnosti. Zajedno s hinduizmom i svojom duhovno-tjelesnom vjeæbom joge i raznim varijacijama, istoËnjaËke su religije usmjerena na konkretan æivot, æivot pojedinca. Boæansku sreÊu i smisao traæe u samom Ëovjeku - u ravnoteæi duha i tijela. Sklonije su filozofiji tijela i duha, nego religiji obreda i blagdana. Spasenje ne traæe izvan Ëovjeka, nego u samome Ëovjeku. Nerazdvojno su povezane s povijeπÊu svojih sunarodnjaka i umijeÊem borbe i preæivljavanja.

Energija koja je izvor æivota Srediπnji pojam filozofije i religije borilaËkih πportova jest chi' ili ki', a oznaËava duh ili energiju za koju se vjeruje da je izvor æivota. Taj se izvor energije aktivira ako je Ëovjek stabilan u stanju unutraπnjeg fokusiranja u hari (podruËje abdomena). Vaæne su vjeæbe abdominalnog disanja, vjeæbe meditacije i koncentracije. Imena raznih borilaËkih πportova satkana se od slikovitih rijeËi koje ukljuËuju odreenu filozofiju Dalekog istoka. Npr. rijeË aikido sastavljena je od tri rijeËi: do - put, ai usuglaπavanja, ki - æivotne energije. U nekojim borilaËkim umijeÊima religijska stvarnost prirodno je prepoznatljiva, a u nekima se pretpostavlja po unutarnjoj koncepciji vjeæbe, borbe, smirenosti i ËvrstoÊe. Danas se brojni borilaËki πportovi razvijaju gotovo neovisno o svojoj proπlosti i religiji. Ta je proπlost nerijetko tajanstvena i obavijena raznim legendama.

27


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:34

Page 28


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:35

Page 29

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

GODINA 38 • BROJ 140 • OÆUJAK 2007.

PlivaËka sekcija HA©K-a na Savi 1910. godine. Dolje u sredini Ivo LipovπÊak


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:35

Page 30

PRIJE 100 GODINA

Prvi nastup hrvatske nogometne reprezentacije Utakmice u Pragu bile su stvarni poËetak naπeg reprezentativnog nogometa. Rezultat nije bio toliko vaæan koliko Ëinjenica da su ti susreti bili svojevrsna demonstracija u borbi za samostalnost Ëeπke i hrvatske nacije, ne samo na πportskom nego i na politiËkom polju Piπe Zdenko JajËeviÊ

povijesti svakog πporta izuzetno je vaæan prvi nastup reprezentacije, dakle nastup momËadi sastavljene od najboljih igraËa iz raznih klubova. Za taj prvi nastup hrvatske nogometne selekcije zasluæan je Prvi nogometni i πportski klub (PNI©K) u Zagrebu. Naime, njegovi Ëlanovi, treneri i osnivaËi, »esi Jan Todl i Polivka, bili su ranije Ëlanovi SK Slavija u Pragu. Oni su zamolili upravu SK Slavija da u Prag, na gostovanje, pozove PNI©K. Meutim, SK Slavija je umjesto jednog kluba pozvala reprezentaciju Hrvatske, tj. “Chorvatsko repraesentaËno muæstvo”.

jakerima 23. lipnja 1907. poslije pet sati. Kada su se pojavili na igraliπtu, doËekao ih je buran pljesak i povici: „Zdar, zdar, nazdar“! IstoËna strana gledaliπta doËekala ih je joπ burnijim pljeskom. Tamo su bili studenti Hrvati, Slovenci, Srbi i Bugari. Okupilo se 800 gledatelja. Sudio je M. HoraËek, Ëlan saveza Ëeπkih sudaca. Hrvati su nastupili u bijelim dresovima s hrvatskim grbom na prsima. NK Slavija je imala tradicionalne bijelo - crvene dresove s crvenom zvijezdom na prsima.

Poziv SK Slavija

Gotovo bez ikakvog iskustva, naπi su se igraËi izgubili na za njih izuzetno velikom igraliπtu, duljine 120 m, a πirine 75 m. Igrali su kako su znali i mogli. Do izraæaja je doπlo tehniËko neznanje, nesnalaæljivost i pomanjkanje rutine. Naπa je prva reprezentacija bila daleko od pravog nogometa. IgraËi su jedva doËekali kraj utakmice, umorni od silnog i uzaludnog trËanja za loptom. Kada je sudac oznaËio svrπetak, naπi su igraËi dobili blagonakloni pljesak gledatelja. »inilo se kao da su se nad njima saæalili. Igra i rezultat, 150 za SK Slavija, bili su izvanredno iskustvo za naπu najbolju selekciju.

U

Kada je stigao sluæbeni poziv SK Slavija, s njim je bio upoznat PNI©K i Hrvatski akademski πportski klub (HA©K). Oni su u tom Ëasu bili gotovo cjelokupni hrvatski nogomet. Iz HA©K-a je izabrano osam igraËa. Student Galiuf i juniori Hugo Kudrna-Guci, Besednik, Ivo LipovπÊak, BeniÊ, Kunc, Erbeænik i Novak. Reprezentativci iz PNI©Ka bili su Jan Todl, Schreiber i vratar Verteπi. U Pragu su boravila i tri priËuvna igraËa i dva Ëlana vodstva, ali njihova imena ne znamo. Od poziva do nastupa ostala su dva tjedna za trening. Meutim, u Zagrebu tada nije postojalo nogometno igraliπte standardnih dimenzija, pa se treniralo na vojnom vjeæbaliπtu uz Selsku cestu ili na sajmiπtu istoËno od DraπkoviÊeve ulice. BuduÊi da su klupske prostorije HA©K-a bile u PreradoviÊevoj ulici, ekipa je, odjevena u dresove, noseÊi lopte i vratnice odlazila pjeπice na trening. Prostor na sajmiπtu bio je tako uzak i kratak da se nije moglo igrati na dva gola.

Naporan put u Prag Na treninge su dolazila i dva uvaæena Ëlana HA©K-a, Hinko Würth i Milovan ZoriËiÊ. Oni su savjetovali, poduËavali i tumaËili pravila igre, da bi se igraËi i teorijski πto bolje pripremili za nastup u Pragu. Utakmice su bile dogovorene za 23. i 26. lipnja 1907. Reprezentacija je otputovala 21. lipnja uveËer æeljeznicom preko Zidanog Mosta. Putovalo se u prenatrpanom treÊem razredu. IgraËi su hranu ponijeli od kuÊe i bratski su je dijelili. U Prag su naπi stigli uveËer 22. lipnja, umorni do besvijesti. DoËekali su ih odbornici praπkog NK Slavija i smjestili u hotel. BuduÊi da u to vrijeme u Zagrebu nije bilo elektriËne struje, mlai igraËi su se zabavljali neumorno paleÊi i gaseÊi svjetlo. Na igraliπte NK Slavija na Letni, reprezentacija je krenula fi-

2

Naπi su igrali slabo

U drugoj utakmici joπ veÊi poraz U srijedu, 26. lipnja 1907. godine, odigrana je druga utakmica SK Slavija i reprezentacije Hrvatske pred 500 gledatelja. Na 222. stranici 23. broja praπkog πportskog tjednika Sport a hry moæe se proËitati: Slavija je gostima æeljela olakπati zadatak postavivπi momËad vidljivo slabiju od nedjeljne. Ali momËad je pokazala stvarnu nezasitnost u golovima. Kao da se ravnala po naπem upozorenju da protivniku treba povremeno poæeljeti veÊu slobodu, izmamiti ga od gola, da bi se olakπala uloga vlastitim strijelcima; popuπtala je povremeno Hrvatima, da bi zatim opet udvostruËenom oπtrinom navalila na njihov gol. I tako su gosti, iako su bili efektivno bolji nego prvog dana, podnijeli teæi poraz. Sudionik utakmice Hugo Kudrna o tom je susretu napisao: U srijedu smo mislili da Êemo moæda bolje ispasti. Upoznali smo veliko igraliπte, stekli smo neπto iskustva, znali πto ne valja raditi. Ali, dogodilo se drukËije: od prvaka »eπke, Ëuvene praπke Slavije, koja se u ono doba smatrala prvakom kontinenta, dobili smo 20 golova! Jedina nam je bila utjeha da je na istom igraliπtu jedan talijanski klub po imenu Victoria dobio od Slavije 24 gola. Jedan


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:35

Page 31

igraË Slavije kazao mi je poslije druge utakmice: „Htjeli smo postiÊi novi rekord, ali nismo mogli“!

Dobri Verteπi i Erbeænik »eπke su novine simpatiËno pozdravile Hrvate, pohvalile æivahnost i puno veselja u igri, a osobito su pohvalile naπeg vratara Verteπija, koji je upravo vjeπtaËki lovio loptu i branio vrata, a pogotovo kad se zna kako je Slavija stalno opsjedala vrata. Pohvalili su i lijevu spojku Erbeænika, a za druge je reËeno da moraju joπ mnogo uËiti. Novinar Sport a hryija nastavlja: MomËad Hrvatske je imala iskrenu volju da nadoknadi tehniËki i taktiËki nedostatak veÊom borbenoπÊu, no s kakvim se uspjehom to nastojanje susrelo, vidljivo je iz rezultata. Isprika gostiju neka bude umor nakon dugog putovanja i poteπkoÊe igre na terenu koji je kiπa uËinila kliskim. Lijepu igru pokazao je golman, Ëijom je zaslugom onemoguÊeno obaranje „rekorda u golovima“, na koji je pokazivao prvo poluvrijeme. Ostali Ëlanovi momËadi s Ëuvarima svojeg gola ni iz daleka nisu domaÊima ravni u umijeÊu, ali u borbenosti niπta nisu zaostajali od njih. Njihov neuspjeh ne smije ih deprimirati. Slavija se takoer nije popela na sadaπnju visinu za nekoliko mjeseci, nego upornim mnogogodiπnjim radom u kojem je pratila svoje velike uzore, engleske, πkotske i danske.

Velik korak naprijed Iako odigrane s jednim klubom, utakmice u Pragu bile su stvarni poËetak naπeg reprezentativnog nogometa. Sam rezultat nije, meutim, bio toliko vaæan koliko Ëinjenica da su ti susreti zapravo bili svojevrsna demonstracija u borbi za samostalnost Ëeπke i hrvatske nacije, ne samo na πportskom nego i na politiËkom polju. To je bila jedna od akcija hrvatskih i Ëeπkih πportaπa za nezavisno i samostalno nastupanje na meunarodnim natjecanjima i ukljuËivanje u meunarodne πportske forume. Zbog toga je bilo sasvim razumljivo πto su Austrija i Maarska preko svojih saveza odmah æestoko reagirale na susret Ëeπkih i hrvatskih nogometaπa. Zahtijevali su da oni odmah pristupe u njihove saveze. »eπki u austrijski, a hrvatski u maarski nogometni savez. Zaprijetili su prijavom meunarodnom nogometnom

Naslovnica praπkog tjednika „Sport a hry“ (Sport i igre), sluæbenog glasnika 101. sportskog udruæenja. Broj 22, godina VI, od 26. lipnja 1907. donosi opπiran izvjeπtaj o prvoj nogometnoj utakmici hrvatskih i Ëeπkih igraËa, odnosno o prvom nastupu nogometne reprezentacije Hrvatske 23. lipnja 1907.

savezu i pokretanjem akcije da hrvatske πportske klubove bojkotiraju austrijski i maarski klubovi. Poraz u Pragu djelovao je dobro na naπe igraËe koji su si, ne vidjevπi do tada jaËeg protivnika, umiπljali da su savrπeni nogometaπi. Naπi su se igraËi nakon povratka kuÊi svojski prihvatili vjeæbanja, primjenjujuÊi i uËeÊi razne kombinacije i tehniËke vjeπtine koje su vidjeli u Pragu. Literatura 1. MacanoviÊ, H. (1970). Nogometna reprezentacije Hrvatske u Pragu 1907. godine. Povijest sporta 2 (1), 132 - 147. 2. Hrvatski sokol (1907), 15 (9), 151 - 152. 3. Sport a hry (1907), 22 (6), 222. 4. Hugo Kudrna - Guci, H. (1961). PoËeci nogometa u Hrvatskoj. Zagreb: GSD Zagreb.

3


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:35

Page 32

80. GODI©NJICA SMRTI IZIDORA KR©NJAVIJA

Uz svaku πkolu mora biti gombaliπte Piπe Mirko PoldrugaÊ

sidor Krπnjavi roen je 22. travnja 1845. godine u Naπicama. Studij i doktorat iz filozofije i prava poloæio je u BeËu. Studij umjetnosti, odnosno studij slikarstva polazio je u Muenchenu i u Rimu. Za boravka u Rimu upoznao se s biskupom Josipom Jurjem Strossmayjerom. Godine 1877. prvi je voditelj katedra za povijest umjetnosti i kulture na zagrebaËkom Filozofskom fakultetu. Od 1882. ravnatelj je galerije slika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. U prvo vrijeme bio je pristalica stranke prava, a nakon toga Ëlan Narodne stranke J.J. Strossmayjera. KonaËno se priklonio maarskoj stranci Khuena - Héderváryja jer je preko nje mogao postiÊi joπ viπi poloæaj u dræavnoj sluæbi. Jedan je od glavnih saborskih izvjestitelja posebnog odbora za prijedlog novog zakona o πkolstvu koji je prihvaÊen 1888. godine.

I

Predstojnik Odjela za bogoπtovlje i nastavu Kao predstojnik tog odjela (1891./1896.) ostvario je znatne rezultate na polju umjetnosti, kulturnog æivota i πkolstva u Hrvatskoj. Ban Khuen - Héderváry i njegovi savjetnici razmiπljali su kako paralizirati hrvatski nacionalistiËki, a naroËito slavenski utjecaj koji je prodirao u tadaπnju Hrvatsku. Krπnjavi je napravio dalekoseæan plan da taj utjecaj suzbije putem uvoenja u πkole jednog neslavenskog pedagoπkog i tjelovjeæbenog sustava. Krπnjavi je uz odobrenje Khuena Héderváryja 1891. godine, neposredno prije imenovanja za predstojnika Odjela za bogoπtovlje i nastavu, poduzeo posebno studijsko putovanje u NjemaËku i skandinavske zemlje. Zanimao se i za tjelesni odgoj pa je u Stockholmu posjetio Centralni gimnastiËki zavod. U toj su se ustanovi obrazovali uËitelji tjelovjeæbe. Sustav πvedske gimnastike s kojom se tada upoznao osobito mu se svidio, te je s ravnateljem prof. Törngrenom ugovorio da Êe u Zavodu πkolovati dva kandidata iz Hrvatske. ©vedski tjelovjeæbeni sustav mu je odgovarao jer nije bio ni "opasni" slavenski ni omrznuti germanski, dakle potpuno neutralan i prema njegovom miπljenju za Hrvatsku najprihvatljiviji.

Mjere za unaprjeenje tjelesnog odgoja Vrativπi se u Zagreb, Krπnjavi je postao predstojnik Odjela za bogoπtovlje i nastavu. Pun energije, uporan i ambiciozan dao se na ostvarenje svega onoga πto je u skandinavskim zemljama doznao i vidio novoga, a smatrao je korisnim za πkolstvo u Hrvatskoj. Za to je koristio raniji zakon iz 1888. godine, pridodajuÊi mu specijalne upute, uredbe i naredbe iz svih oblasti πkolstva i nastave. Na polju tjelesnog odgoja izdao je niz naredbi za uËvrπÊenje i afirmaciju toga predmeta u πkolama. U prvoj naredbi koju je potpisao 3. oæujka 1892., br. 161, izdao je higijenske propise za sve πkole u Hrvatskoj. U toj naredbi propisuju se i mjere za suzbijanje poπastnih bolesti koje su posljednjih godina zaredale po πkolama. U prvom poglavlju O gombaliπtu piπe: ©kolski zakon od 31. listopada 1888. par. 14 odreuje da mora uz svaku

4

Sustav πvedske gimnastike Ëinio mu se najprihvatljivijim za Hrvatsku, jer je bio neutralan: ni "opasni" slavenski, niti omrznuti germanski. Prije nego je odstupio s mjesta predstojnika Odjela za bogoπtovlje i nastavu 1896. Krπnjavi je u budæetu osigurao svotu za plaÊe uËitelja tjelovjeæbe i za potporu gradnji gimnastiËkih dvorana

πkolu biti gombaliπte. Tome zahtjevu zakona zadovoljava se Ëesto samo povrπno, a æaliboæe ima sluËajeva osobito u gradovima gdje se πkole grade bez ikakva gombaliπta.

Tjelovjeæba na svjeæem zraku Tjelovjeæba na svjeæem zraku bez aparata za gombanje mnogo je vaænija i za zdravlje, potrebitija nego samo gombanje na aparatima (misli se na gimnastiËke sprave, op. a.). NaroËito treba paziti kod novih πkola da se osigura i zemljiπte za gombaliπte, inaËe bez toga neÊe biti odobreni nacrti. VeliËina gombaliπta treba udesiti po naËelu, da je gombaliπte to bolje πto je veÊe. Dalje se navodi da djeci preko odmora treba omoguÊiti da vjeæbaju i da se stalno gibaju. Izdaje se i naredba u kojoj se odreuje da se gimnastika poduzimati ima iza prvog sata prije podnevne obuke. Izmeu 1 i 2 sata uvodi se 30 minuta gimnastike, a izmeu daljnjih sati po 10 minuta… Djeca trebaju vrijeme da provode, kad god je to moguÊe, pod vedrim nebom na vjeæbaliπtu. ©kolsko vjeæbaliπte neka se nalazi u neposrednoj blizini πkolske zgrade. Na takvo vjeæbaliπte neka se raËuna 4,5 m2 povrπine po djetetu. Na tom prostoru sabiru se i djeca prije poËetka obuke. Natkriveni prostor za vjeæbaliπte neka je dosta prostran. Na uËenike neka dolazi 1-2 m2, a visina njegova treba da je 4,4 m. Za velik dio godine su i pokriveni prostori u tu svrhu zgodni. SljedeÊi akt iz oblasti tjelovjeæbe bio je raspisivanje natjeËaja za studij gimnastike u ©vedskoj, a on glasi: Kr. zemaljska vlada, Odjel za bogoπtovlje i nastavu naumila je poslati u Kr. srediπnji zavod za gimnastiËku obuku u Stockholmu dva kandidata, da si steknu potpuno strukovno osposobljenje za prouËavanje u gombanju, te je u tu svrhu odredila dvije potpore, svaku u iznosu od 1200 forinta na godinu. Za te potpore raspisuje se ovim natjeËaj do 20. travnja t. g.

Vaænost narodnih igara i πporta ©kolski raspored treba tako sastaviti tako da je u ljetno doba moguÊe svaki tjedan jedno popodne upotrebiti za izlete. Izdana je i naredba kojom se puËko uËiteljstvo poziva da skuplja narodne igre koje se igraju u njihovoj okolici i da se takve toËno opiπu. Igre su veoma vaæan dio djetinjeg uzgoja. One Ëuvaju od prerane zrelosti. I naπ narod ima igre kojima se poslije svrπenog rada zabavlja… ima ih i neprikladnih za djecu. Te igre upotrijebit Êe se kasnije u nastavi tjelesnog odgoja na πkolama. Krπnjavi ne ostaje samo na tome, nego i πportu nastoji pronaÊi mjesto u πkolama. Svako Êe ravnateljstvo imati sklizanje na prikladnim u tu svrhu odreenim neopasnim mjestima zimi, a plivanje i kupanje u ljetno doba…


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:35

Page 33

Da se pojedini razredi vode na poveÊe πetnje i poduzmu veÊe ekskurzije… Izmeu satova koristiti odmore za igre i πetnje…. Sobe zraËiti… Odmore odrediti 5, 10 i 15 minuta izmeu satova… Zabranjuje se svako preoptereÊivanje uËenika. Naredbom Kr. hrv, slav. dalm. zemaljske vlade od 7. oæujka 1893. godine, br. 2700, uvodi se u sedme i osme razrede gimnazija maËevanje. Rekviziti za taj predmet nabavljeni su na troπak zemaljske vlade.

TeËaj za uËitelje gimnastike Pripreme su bile obavljene i trebalo je poËeti s praktiËnim uvoenjem πvedske gimnastike u hrvatske πkole. Za to je bilo potrebno πto viπe struËnih kadrova. Krπnjavi je odluËio organizirati poseban teËaj na kojem bi se osposobio veÊi broj uËitelja tjelovjeæbe. Kada je 1894. smatrao da je situacija zrela za takav teËaj, pozvao je BuËara da se vrati iz ©vedske. O tome BuËar piπe: Kako je bio dr Krπnjavi jako impulzivan za sve πto je zapoËeo - tako nije mogao ni doËekati da ja svrπim svoje nauke u Stockholmu, te me je pozvao u Zagreb da odmah zapoËnem s pripremama za teËaj za uËitelje gimnastike koji se imao otvoriti jeseni iste godine. U tu svrhu Krπnjavi je organizirao sastanak svih ravnatelja i nadzornika srednjih i puËkih πkola u Zagrebu. Na sastanku su govorili Krπnjavi i BuËar. Tim povodom BuËar je napisao: Dr. Krπnjavi je zanosnim govorom obrazloæio vaænost i potrebu uËitelja gimnastike, te istakao korist tjelovjeæbe za tjelesni i moralni odgoj naπe mladeæi.

Kritike u Saboru Zastupnik opozicije Gjuro JakËin na saborskoj je raspravi o proraËunu troπkova za autonomne potrebe Kraljevine Hrvatske i Slavonije za godinu 1895. kritizirao Krπnjavija da sve pretvara, reformira i opet pretvara. Sada nas opet usreÊuje πvedskim slöjdom i πvedskom gimnastikom. Gospodin predstojnik æeli naËiniti od puËkih uËitelja πvedske stolare i πvedske gimnaste....Ja bih ga samo pitao πto Êe stajati zemlju ovih 2528 puËkih uËitelja koji su sada na tom πvedskom kursu u Zagrebu. Nije li to luksuz koji si mi ne smijemo dozvoliti, dok barem sva muπka djeca ne budu imala kuda polaziti πkolu. Krπnjavi je na jednoj od sljedeÊih sjednica Sabora odgovorio. U duljem izlaganju iznio je razvoj tjelovjeæbe od najstarijih vremena i sadaπnje stanje u Francuskoj, Engleskoj i NjemaËkoj. U Centralnom gimnastiËkom zavodu u Stockholmu, istaknuo je Krπnjavi, naπao sam Brazilca, Meksikanaca i ljude iz svih krajeva svijeta, koji su uËili πvedsku gimnastiku u tu svrhu da je onda kod kuÊe uvedu. U Austriji je 1890. godine ministar Gautsch, a u Ugarskoj 1891. ministar Czaky na isti naËin organizirao obuku u gimnastici. Ako sam, dakle, kroz godine nastojao oko toga i pripravljao taj kurs, i kad mi je poπlo za rukom ostvariti ga, tad dræim, da nijesam zasluæio da me radi toga kudi zastupnik jedne stranke koja uvijek naglaπuje, kako æeli da naπ narod stupa na prvom mjestu meu civiliziranim zemljama; nadao sam se da Êe me za to pohvaliti.

Izgradnja dvorana za tjelovjeæbu Istodobno s odræavanjem teËaja, Krπnjavi je pripremao teren za uvoenje πvedske gimnastike u hrvatske πkole. Glavni savjetnik za izgradnju i ureenje dvorana i igraliπta bio je Franjo BuËar. U Zagrebu su bile preureene tri dvorane. Prva je ureena u Gornjogradskoj gimnaziji, a druga u kapelici pokraj osnovne πkole u Samostanskoj, danaπnjoj Varπavskoj ulici. TreÊa dvorana bila je ureena u novoj zgradi, tzv. Srednjoπkolskim zavodima, danaπnjem Muzeju Mimara. Nju je Krπnjavi dao sagraditi po uzoru na πvedske srednje πkole. Iza te zgrade, na danaπnjem Srednjoπkolskom igraliπtu, mislio je urediti veliko igraliπte i sagraditi dvoranu za tjelovjeæbu. ProËelje planirane gimnastiËke dvorane trebalo je biti ukraπeno sadrenim odljevima umjetniËkih djela koja su na atenskom Partenonu. Zbog toga je i duæina ove zgrade odgovarala πirini proËelja Partenona. Nacrt za izgradnju tog objekta izradio je πvedski arhitekt Martin Borgstedt, ali projekt nije realiziran zbog nedostatka novca.

Odlazak Za boravka Franje Josipa I. u Zagrebu 1895. godine, Krπnjavi je bio glavna liËnost koja se stalno nalazila uz kralja, ispunjavajuÊi najveÊi dio njegovog programa. U njegovoj pratnji obilazili su razne kulturne i prosvjetne zgrade koje su najveÊim dijelom bile preureene zahvaljujuÊi Krπnjaviju. Pri obilasku tih ustanova stalno se isticala njegova zasluga za sve te uspjehe. Krπnjavi je zainteresirao kralja i za tjelovjeæbu u Hrvatskoj i obavijestio ga o teËaju za uËitelje gimnastike. Tako se na predstavljanju uËiteljskog zbora Kr. muπke uËiteljske πkole kralj informirao kod Franje BuËara o stanju tjelovjeæbe u Hrvatskoj. Tom je prilikom BuËar odlikovan posebnom zlatnom medaljom. Sve se to banu Khuenu Héderváryju, a naroËito maarskom ministru Banfyju koji je bio u sluæbenoj kraljevoj pratnji, nije svidjelo. Shvatili su da su izigrani. Spaljivanje maarske zastave na Trgu bana Josipa JelaËiÊa za kraljeva posjeta iskoristili su za njegovo smjenjivanje, predbacujuÊi Krπnjaviju da je to rezultat njegovog rada na reformi πkolstva kao predstojnika Odjela za bogoπtovlje i nastavu. Od tada su Ëekali samo zgodnu priliku da ga smijene. Krπnjavi je to doznao i nastojao je neke zapoËete akcije πto uspjeπnije zavrπi. Prije nego je odstupio, 1896. godine u budæetu je osigurao svotu za plaÊe uËitelja tjelovjeæbe i za potporu gradnji gimnastiËkih dvorana. Za sve πkole gdje su bili namjeπteni novi uËitelji tjelovjeæbe naruËio je neπto “igraËkih sprava”, a za srednje πkole joπ i neπto “maËilaËkih” sprava. Literatura 1. BuËar, F. (1927). U spomen dru Isidoru Krπnjavome, Hrvatski sokol 3 (9), 87. 2. Radan, Æ. (1966). Franjo BuËar i gimnastiËki i sportski pokret u Hrvatskoj. Zagreb: Savezna komisija za fiziËku kulturu. 3. BuËar, F.(1896). Izvjeπtaj teËaja za uËitelje gimnastike u Zagrebu od 1. X. 1894. do 1. IV.1896. Zagreb: Kr. zem. Vlada Hrvatske i Slavonije

5


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:35

Page 34

SOKOLSTVO

U desnici snaga, u srcu odvaænost, u misli domovina Hrvatsko je sokolstvo opÊenito, pa i druπtvo u Petrinji, razvijajuÊi sokolsku ideju, bilo jezgra druπtvenog æivota i vaæno mjesto okupljanja mladeæi. Hrvatski sokol u Petrinji osnovan je 29. srpnja 1906. u svratiπtu Tri gavrana Piπe Josip Mrgan akon razdoblja u kojem postoje samo neki oblici aktivnosti proizaπlih iz narodnih nadmetanja, u Petrinji se poËetkom 20. stoljeÊa poËinju osnivati tjelovjeæbene i πportske organizacije. Sokolski pokret je prvi promicao ne samo tjelesnu i zdravstvenu kulturu (gimnastiku), nego su se unutar njega razvili i razni πportovi. Pod geslom “U desnici snaga, u srcu odvaænost, u misli domovina” sokoli su ujedinili hrvatsko nacionalno odreenje i patriotizam kroz raznovrsne kinezioloπke aktivnosti. Hrvatsko je sokolstvo opÊenito, pa i druπtvo u Petrinji, razvijajuÊi sokolsku ideju, bilo jezgra druπtvenog æivota i vaæno mjesto okupljanja mladeæi. Hrvatski sokol u Petrinji osnovan je 29. srpnja 1906. u svratiπtu Tri gavrana. Najzasluæniji za osnivanje bio je dr. Rudolf Horvat. Godinu kasnije u druπtvu je djelovao muπki i æenski pomladak. Prireivani su sletovi i vjeæbe uz pratnju sokolskog orkestra, tzv. fanfara, koje je promatrala oduπevljena publika. Kontinuirano su prireivane brojne akademije, predavanja, zabave, dobrotvorne akcije, Ëajanke i bakljade. Druπtvena Ëlanarina u prvim je godinama djelovanja iznosila 40 filira.

vljen od vjeæbi sa zastavicama, dugaËkim πtapovima i batinama, a nakon njih su slijedile vjeæbe na spravama, uzorne vjeæbe prednjaËkog zbora na ruËama i proste vjeæbe s V. svesokolskog sleta u Pragu. Vaæna osoba Hrvatskog sokola u Petrinji u ranom razdoblju bio je lijeËnik Martin JuranoviÊ, starjeπina druπtva (1910. - 1921.) i starjeπina Æupe Ljudevita Posavskog (1914. - 1919.). Radom u druπtvu afirmirao se i lijeËnik Karlo Legin. On je bio starjeπina druπtva od 1920. do 1927. godine. RazliËite duænosti u druπtvu obnaπali su i Duπan AleksiÊ, Mijo Baglama, Mijo BelËiÊ, Martin BikËeviÊ, Josip Butorac, Pero »urËiÊ, Stjepan FiguriÊ, Ivan Filjak, Slavko Findrik, Antun GrgiÊ, Anton Heinitz, Rudolf Herceg, Franjo Himbele, Antun Klepac, Dragan, Ivan i Josip GregurinËiÊ, Milivoj GrgiÊ, Antun, Jandro, Vilko JanekoviÊ, Juro Kamenar, Gjuro KneæeviÊ, Milan KodriÊ, Ivan KonstinËer, Ivan König, Stjepan KriæaniÊ, Ivan LjubeπiÊ, Josip i Lovro MatagiÊ, Matej MesariÊ, August Miffek, Josip Modruπan, Ivan PejakoviÊ, Antun, Jandro i Lovro PetraËiÊ, Mijo Sever, Bonifacije Srnak, Stjepan Stukan, Martin StuniÊ, Lavoslav ©ajnoviÊ, Antun i Ivan ©tingl, Josip ©ulek, Josip TomiÊ, Nikola TurkoviÊ, Josip Vlahovac, Ivan Wagner, Ivan Walenta i dr.

Prva javna vjeæba

Podruænice i djelatnost druπtva

Prve javne vjeæbe odræane su 1907. u dvoriπtu Realne gimnazije. Program druge javne vjeæbe 1908. bio je sasta-

U mjestima oko Petrinje, Hrastovici, Brestu, Maloj Gorici i MoπÊenici, osnovane su podruænice druπtva. Posebno je bio aktivan Hrvatski sokol u Hrastovici, koju je u svibnju 1924. posjetio Hrvatski sokol iz Petrinje. Prva javna vjeæba prireena je u Hrastovici 31. kolovoza 1924. Zasluge za organizaciju priredbe imale su obitelji KoraËiÊ i Joso ©imunoviÊ. HrastoviËki sokoli su obiljeæavali vaæne datume. Na Sveta tri kralja 1928. odræana je uspjela prosvjetna zabava koju je uvjeæbavao njihov uËitelj PerekoviÊ. Sokolska su druπtva, radi unaprjeivanja sokolske ideje, organizirala predavanja i teËajeve. Predavanja su obuhvaÊala teme iz sokolskog sustava tjelovjeæbe po Miroslavu Tyrπu, sokolskoj ideji i disciplini, sokolskom uzgoju, svrsi i cilju sokolstva, povijesti gimnasti-

N

Utemeljenje Hrvatskog sokola u Petrinji

Slet Æupe Ljudevita Posavskog u Petrinji 10. lipnja 1923.

6


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:35

Page 35

Prednjak Bonifacije Srnak (u sredini) i muπki podmladak Hrvatskog sokola u Petrinji 10. lipnja 1923. Iz zbirke Vjere Mrgan, ro. Srnak

ke, praktiËnim vjeæbama, metodici sokolske tjelovjeæbe, prvoj pomoÊi, anatomiji i fiziologiji.

Hrvatski konjaniËki sokol U Petrinji je djelovao i Hrvatski konjaniËki sokol koji je I. redovnu glavnu skupπtinu odræao 24. sijeËnja 1926. godine. Odmah nakon utemeljenja, Hrvatski konjaniËki sokol je 30. sijeËnja 1926. priredio pokladnu plesnu zabavu kojoj je nazoËilo brojno graanstvo, predstavnici vojske i svih petrinjskih druπtava, te gosti iz Hrastovice, Siska i izaslanik Hrvatskog sokola matice iz Zagreba. U dekoriranoj dvorani Hrvatskog doma ples je otvorio Mato GluπiÊ, jedan od utemeljitelja i starjeπina druπtva. Hrvatski barjaci su se isticali u dvorani punoj zelenila, nalik borovoj πumi. Organizacija je plesa bila iznad svakog oËekivanja i postigla je izvrstan materijalni i moralni uËinak. Nakon osnivanja, rad druπtva je bio optereÊen visokim troπkovima za ishranu konja, a prinosi πkolarine nisu pokrivali financijske rashode, tako da je dio konja prodan. Jedan dio Ëlanova takoer nije bio aktivan pa su ubrzo izabrani novi Ëlanovi druπtva.

Prva javna vjeæba Hrvatskog konjaniËkog sokola ZahvaljujuÊi starjeπini Köningu, voi Murru, tajniku BoËiÊu i ostalim aktivnim Ëlanovima druπtva, 15. rujna 1929. odræana je izuzetno uspjeπna priredba Hrvatskog konjaniËkog sokola. Bila je to prva javna vjeæba koja je poËela defileom, a zavrπila je na igraliπtu ukraπenom hrvatskim trobojkama. Program u 10 toËaka bio je sljedeÊi: vjeæbu sa sabljama izveo je Hrvatski konjaniËki sokol iz Petrinje; vjeæbu voltiæiranje izveli su Ëlanovi Hrvatskog konjaniËkog sokola Ilica I iz Zagreba i Hrvatskog sokola iz Petrinje; vjeæbu na preËi izveli su Ëlanovi Hrvatskog sokola iz Petrinje; Ëlanovi Hrvatskog konjaniËkog sokola iz Zagreba i Petrinje izveli su vjeæbu skidanje prstena; vjeæbu na ruËama izveli su Ëlanovi Hrvatskog sokola iz Petrinje; Hrvatski konjaniËki sokol iz Petrinje izveo je vjeæbu pucanja u balone; utrke u upeljavanju igle izveo je Hrvatski konjaniËki sokol Ilica I i Hrvatski konjaniËki sokol iz Petrinje; preskakanje prepreke, i to æivice, plota, jednostavne barijere i baËve; straæu zastave izveo je Hrvatski konjaniËki sokol iz Petri-

nje; vjeæbe s kopljima izveo je Hrvatski konjaniËki sokol iz Petrinje. Sve su vjeæbe bile izvrsno izvedene, a najveÊi pljesak dobio je Ëlan Wolf koji je preskakivao prepreke na konju Orelu. Poslije javne vjeæbe prireena je na Æitnom trgu sokolska veselica uz svirku petrinjske sokolske fanfare, koja je trajala dugo u noÊ.

Poklik „Zdravo!“ Svaka je skupπtina birala starjeπinstvo, odbornike, zamjenike odbornika i revizore. Na njoj su se pravile revizije Ëlanstva i usvajala izvjeπÊa o radu. Pri zakljuËenju rada, svaka je skupπtina zavrπavala uz sokolski poklik: „Zdravo!“. Skupπtine su Ëesto zavrπavale zabavom. Hrvatski sokol nije odræavao samo nastupe u Petrinji, nego i u selima izvan Petrinje i ostalim mjestima (selima pokraj Siska, u Sisku, Zagrebu, Glini, Crkvenici, Sunji, »akovcu). Priredbe su najËeπÊe odræavane uoËi Dana sv. Nikole, na Silvestrovo i na sokolski dan, tj. na dan spomena hrvatskih muËenika Petra i Krste Frankopana. »esto su nastupali s drugim kulturnim druπtvima, kao i u brojnim drugim prigodama. Od dana osnivanja Jugoslavenskog sokola Kraljevine SHS 1919. godine, Hrvatski sokol je neprekidno bio napadan zbog iskrene privræenosti hrvatskom nacionalnom biÊu. Na posljednjoj velikoj manifestaciji koju je priredio Hrvatski sokolski savez u Ëast 1000. godiπnjice hrvatskog kraljevstva, na III. hrvatskom svesokolskom sletu u Zagrebu 1925. godine, sudjelovali su i petrinjski sokolaπi. Literatura 1. Golec, I. (1993). Povijest grada Petrinje. Zagreb/ Petrinja: ©kolska knjiga i Matica hrvatska Petrinja. 2. Hrvatski sokol u Petrinji (1923). Hrvatski sokol. List za promicanje sokolstva 11 (5), 252. 3. Hrvatski sokol u Petrinji (1924). Hrvatski sokol. List za promicanje sokolstva 6 (6),165 - 167. 4. Hrvatski sokol u Petrinji (1925). Hrvatski sokol. Glasilo Hrvatskog sokolskog saveza 4 (7), 102.

7


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:35

Page 36

©PORTSKA MUZEOLOGIJA

Vrijedna zbirka Ive LipovπÊaka Iako se bavio mnogim πportovima, Ivo LipovπÊak je najviπe vremena posvetio skijanju. Godine 1909. jedan je od osnivaËa skijaπke sekcije HA©K-a i kao njen proËelnik postavio je temelje suvremenog πportskog skijanja u Hrvatskoj Piπe Saπa Segedi oznati hrvatski πportaπ i πportski djelatnik Ivo LipovπÊak rodio se 30. studenoga 1889. godine u Karlovcu, gdje je zavrπÊio osnovnu πkolu i tri razreda gimnazije. Nakon preseljenja u Zagreb maturirao je na Donjogradskoj klasiËnoj gimnaziji 1909. godine. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1913., a doktorat iz pravne struke obranio je 1919. godine. U dræavnu sluæbu stupio je 1915. kao upravni Ëinovnik ZagrebaËke kotarske oblasti. Od studenoga 1915. do veljaËe 1916. boravio je u austrougarskoj vojsci u Visokim Tatrama, gdje je bio uËitelj skijanja. Zatim odlazi na rusko ratiπte, gdje je zarobljen u lipnju 1916. godine. Iste je godine u Odesi pristupio srpskoj vojsci. U razdoblju od 1920. do 1947. godine radio je kao pravnik u raznim hrvatskim mjestima.

P

Pionir modernog πporta Ivo LipovπÊak je kao Ëlan HA©K-a odigrao pionirsku ulogu u promicanju modernog πporta u Hrvatskoj. U HA©K-u je jedan od najagilnijih Ëlanova, kao aktivni πportaπ i djelatnik. Tako je od 1909. do 1914. godine obnaπao duænost tajnika HA©K-a, a od 1922. do 1931. bio je potpredsjednik, tajnik i poËasni Ëlan istog druπtva. Sudjelovao je i u radu srediπnje πportske organizacije, pa je na drugoj redovnoj skupπtini Hrvatskog πportskog saveza izabran je za referenta skijaπke se-

kcije. Ta je sekcija zapravo prvi hrvatski skijaπki savez. Ime Ive LipovπÊaka nalazimo i meu delegatima koji su sudjelovali u radu osnivaËke skupπtine Jugoslavenskog olimpijskog odbora u Zagrebu 14. prosinca 1919. godine. Na istoj sjednici LipovπÊak je izabran za odbornika JOO-a.

Svestrani πportaπ LipovπÊak se sa πportom prvi put susreo 1905. godine, kada je postao Ëlan juniora HA©K-a. Iako je tada bilo zabranjeno nastupanje juniora za prvu nogometnu momËad, oni su ipak igrali, ali pod pseudonimom. Na mjestu centarhalfa LipovπÊak je odigrao i prvu nogometnu utakmicu u Zagrebu 28. listopada 1906., izmeu HA©K-a i PNI©K-a. Nastupio je i za hrvatsku nogometnu reprezentaciju u Pragu 23. i 26. lipnja 1907. protiv SK Slavija. Do I. svjetskog rata odigrao je gotovo sve utakmice za HA©K pa su mu dodijeljene plakete za 30, 50 i 100 nastupa. Predsjednik ZagrebaËkog nogometnog saveza bio je u razdoblju od 1919. do 1924. godine. Predsjednik Jugoslavenskog nogometnog saveza i izbornik nogometne reprezentacije bio je 1925. i 1926. godine.

Najviπe je uËinio za skijanje

Grupa mladiÊa, buduÊih Ëlanova HA©K-a, predvoenih Ivom LipovπÊakom na donjem maksimirskom jezeru 1902. godine.

8

Iako se bavio mnogim πportovima, najviπe je vremena posvetio skijanju. LipovπÊak je 1909. jedan od osnivaËa skijaπke sekcije HA©K-a. Kao proËelnik te sekcije (1909. 1914.) postavio je temelje suvremenog πportskog skijanja u Hrvatskoj. Pod njegovim vodstvom skijaπi HA©K-a zapoËeli su prve uspone i skijaπke aktivnosti na Medvednici, koja je


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:35

Page 37

zbog nedostatka puteva i dobrih terena bila priliËno nepogodna za taj πport. Zato su skijaπki treninzi i natjecanja u to vrijeme odræavani na padinama Samoborskog gorja. U prosincu 1912. godine LipovπÊak je prvi put posjetio Gorski kotar i od tada ga je nastojao promovirati u hrvatsko skijaπko srediπte. Na njegovu inicijativu veÊ je 3. veljaËe 1913. godine u Mrkoplju organiziran skijaπki teËaj za 14 polaznika pod vodstvom poruËnika austrijske vojske Rikarda Vickerta. Nakon trodnevnog teËaja Ivo LipovπÊak, Ante PandakoviÊ i Rikard Vickert su izveli prvi zimski planinarski uspon na skijama u nas. Uspeli su se na 1533 m visoki vrh Bjelolasice. Nakon drugog skijaπkog teËaja koji je odræan u Mrkoplju od 31. sijeËnja do 2. veljaËe 1914. godine, skijaπka sekcija HA©K-a je organizirala Prvenstvo na skijama za Hrvatsku i Slavoniju. Na stazi dugoj sedam kilometara LipovπÊak je bio treÊi. Nakon I. svjetskog rata ponovno je oæivio aktivnost u skijaπkoj sekciji HA©K-a. U Zagrebu i mjestima gdje je kasnije boravio LipovπÊak je svesrdno propagirao skijanje. Odræao je brojna predavanja, organizirao teËajeve za uËitelje skijanja, suraivao u prireivanju brojnih natjecanja i na njima sudio. Napisao je i dvije knjige o skijanju „Ski - oprema skijaπa“ izdana je 1925. godine, a „Bijeli sport“ 1932. Brojne Ëlanke o skijanju napisao je i objavio u zagrebaËkim dnevnim novinama Novosti, Jutarnji list i Ilustriranoj sportskoj reviji.

Prvak u sablji Prvi Ëlanovi HA©K-a bili su svestrani πportaπi. Natjecanja je bilo malo, a treniralo se rijetko i neredovito. U tim pionirskim danima hrvatskog πporta pojedinci su bili podjednako uspjeπni u nekoliko πportskih grana. Na Prvenstvu Zagreba u maËevanju sabljom, LipovπÊak je 30. oæujka 1907. zauzeo prvo mjesto. Na Prvenstvu Hrvatske u sanjkanju na Pljeπivici 22. sijeËnja 1911. godine osvojio je treÊe mjesto. Na Prvenstvu Hrvatske i Slavonije u plivanju 27. kolovoza 1911. bio je drugi

HA©K-ova plaketa dodjeljena u povodu proslave dvadesete godiπnjice druπtva Ivi LipovπÊaku

na 100 metara slobodno. Na atletskom mitingu HA©K-a 26. listopada 1913. godine Ivo LipovπÊak je postigao hrvatski rekord u bacanju koplja hicem od 41,85 m. U poznijoj dobi igrao je tenis u konkurenciji veterana. Polovicom tridesetih godina proπlog stoljeÊa sve se viπe okretao planinarstvu. Poduzeo je bezbroj uspona i tura. Neumorni je organizator pohoda, kroniËar i borac za etiËke vrijednosti planinarstva.

Nagrade i priznanja Tijekom πportske karijere i kasnije Ivo LipovπÊak je primio brojna priznanja: plakete, znaËke odlikovanja i diplome. Najviπe priznanja dodijelili su mu matiËni HA©K, te razne skijaπke, planinarske i nogometne organizacije. Ivo LipovπÊak je gotovo 75 godina radio na promicanju hrvatskog πporta. U tom dugom razdoblju utroπena je neizmjerna energija u iskljuËivo amaterskim uvjetima. Nakon uspjeπne πportske karijere uslijedio je plodan rad πportskog djelatnika. Kao senior zadovoljstvo je nalazio u planinama. Tjelesno vjeæbanje i πport za njega su bili unaprjeivanje zdravlja, jaËanje tijela i duha. Gotovo cijelu njegovu zbirku Hrvatskom su πportskom muzeju poklonili kÊi Dubravka i sin Miljenko. Od trofejnih predmeta naroËito treba istaknuti one koje je izdalo najpoznatije hrvatsko πportsko druπtvo HA©K, te predmete vezane uz ZagrebaËki nogometni podsavez, ZagrebaËki zimsko-πportski podsavez i Hrvatsko planinarsko druπtvo. SaËuvane su i brojne fotografije od kojih neke imaju iznimnu vrijednost jer prikazuju dogaaje iz pionirskog razdoblja hrvatskog πporta. Literatura 1. JajËeviÊ, Z. (1997). Ivo LipovπÊak - pionir modernog πporta u Hrvatskoj. Povijest hrvatskog πporta 112 (28), 65 - 71. 2. Dvadeset godina rada Hrvatskog akademskog sportskog kluba 1903 - 1923 (1923). Zagreb: Hrvatski akademski πportski klub. 3. Cuvaj, B. (1982). Hrvatski akademski πportski klub. Povijest sporta 52 (13) 234 - 256.

9


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:35

Page 38

©PORTSKE ORGANIZACIJE

Sedamdeset godina PO©K-a NabrajajuÊi iznimne uspjehe ovog skromnog πportskog kolektiva, ne moæemo se ne prisjetiti da je sve poËelo prije 70 godina, kada je grupa ljubitelja πportova na vodi u uvali Firule odluËila ozakoniti rad svog kluba Piπe Jurica GizdiÊ omorski omladinski πportski klub djeluje u uvali Firule u istoËnom dijelu Splita. Zbog udaljenosti od grada, prvi posjetitelji uvale spominju se tek uoËi I. svjetskog rata. Tamo su dolazile i male skupine aka koje su strasno uæivale u moru. Jednoga su dana doπli na ideju da to podruËje proglase „Republikom Puπipalta”. „Republika” je bio naziv za tadaπnja „divlja” druπtva. Pred kraj I. svjetskog rata aktivnosti u uvali su joπ viπe oæivjele, a poËela su se odræavati i prva natjecanja u ronjenju, plivanju i „igri na balun”. To je rezultiralo osnivanjem Pomorskog πportskog kluba Firule 13. listopada 1920. godine. Marljivi Ëlanovi kluba podigli su vlastitim snagama i sredstvima prekrasan drveni dom veliËine 16x8 m. Pokraj prostorija za Ëlanove i upravu u domu je postojala i biblioteka. Godine 1925. na suprotnoj obali uvale Firule osnovan je PlivaËki omladinski klub Triton. Kao nejavni, „divlji” klub u uvali Firule od 1927. djeluje i neregistrirani Pomorski omladinski πportski klub koji je sudjelovao u raznim propagandnim natjecanjima i prvenstvima splitskih uvala koja su organizirali Splitski plivaËki podsavez i J©K Jadran. Animator brojnih aktivnosti u PO©K-u tih godina bio je Mate BrkoviÊ, zvani „Kralj Firula”. Nostalgija za P©K Firule i POK Triton, koji su nastali u uvali Firule a prestali su s djelovanjem 1928., odnosno 1929. godine, ponukala je nekolicinu „fetivih” firulaπa da legaliziraju PO©K. Toj inicijativi prikljuËili su se i neki uvaæeni Ëlanovi Jadrana, koji su se u to vrijeme, zbog nesuglasica, udaljili od matiËnog kluba.

P

Vaterpolska momËad PO©K-a prvak Hrvatske 1955. godine

10

Osnivanje kluba OsnivaËki odbor je uËinio brojne predradnje za osnivanje kluba. Po Splitu se dijelio letak u kojem se, meu ostalim, predlaæe osnivanje joπ jednog plivaËkog kluba. Ministarstvo za fiziËko vaspitanje naroda u Beogradu je 24. veljaËe 1937. odobrilo pravila kluba, a u nedjelju 11. travnja 1937. odræana je osnivaËka skupπtina PlivaËkog omladinskog πportskog kluba. Skupπtinu je otvorio Petar - Pjerin ©eriÊ. On je govorio o tradiciji πportova na vodi na podruËju BaËvica i Firula. Gjuro Bjedov, otac proslavljene plivaËice –urice Bjedov, govorio je o djelovanju bivπih klubova, Firula i Tritona. Nakon prihvaÊanja pravila za predsjednika kluba izabran je Jerko »uliÊ, a za potpredsjednike Petar - Pjerin ©eriÊ i Josip KoπÊina. Izabrani su i tajnik Frano SamardæiÊ, blagajnik Nenad OæaniÊ i tehniËki referent Gjuro Bjedov. Prvi odbornici kluba bili su Tonko BibiÊ, Toma BradariÊ, Franko KataviÊ, Seka KuzmaniÊ, Bruno MandiÊ, Mate PalavrπiÊ, Æarko RadovËiÊ i Ante ©ariÊ. »lanovi kluba su sve do poËetka II. svjetskog rata nastupali na raznim lokalnim prvenstvima i propagandnim natjecanjima. Kada je druπtvo od Jadranske straæe, druπtvene organizacije sa zadatkom kulturnog, gospodarskog i opÊeg unaprjeivanja Jadrana, dobilo na koriπtenje dom nekadaπnjeg P©K Firule, u klubu se naglo razvio i druπtveni æivot.

PO©K-ov dan Tijekom svake kupaliπne sezone organizirao se tradicionalni PO©K-ov dan. Na programu su bila razna plivaËka i vaterpolska natjecanja i πaljivi skokovi, a naveËer je u restauraciji IvaniπeviÊ prireena velika druπtvena zabava s plesom. Na drugoj sjednici Skupπtine, 29. sijeËnja 1939. godine, duænost predsjednika preuzeo je Vinko RuæiÊ. To je ujedno bila posljednja sjednica Skupπtine PO©K-a prije II. svjetskog rat. Nakon 1945. godine PO©K djeluje neregistrirano sve do 1952. godine. Nekolicina starih, predratnih „poπkovaca”, sazvala je 9. srpnja 1952. godine, putem dnevnog tiska, sastanak u prostorima djeËjeg vrtiÊa na Firulama radi obnavljanja kluba. Za predsjednika kluba izabran je Ilija »oloviÊ. Klub je odmah marljivo zapoËeo s radom. Rijeπeno je i pitanje struËnog kadra. Za trenera plivanja angaæiran


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:35

Page 39

Izgradnja doma PO©K-a u uvali Zenta 1952. godine

je Zdenko MihoviloviÊ, a vaterpoliste je dobrovoljno preuzeo kapetan Jozo DaboviÊ, predratni igraË dubrovaËkog PK Jug. VeÊ iduÊe godine Ahmed PiragiÊ je u disciplini 100 m lenim naËinom postao pionirski prvak Hrvatske. Vaterpolska momËad PO©K-a je 1955. osvojila prvenstvo Hrvatske, a Svjetlana Krajtmajer - KragiÊ prva je na dræavnom prvenstvu u disciplini leptir 1956. godine.

Uspjesi vaterpolista Godine 1960. vaterpolisti su postali Ëlanovi I. savezne lige. Iste godine u PO©K-u je poËela plivati –urica Bjedov, kasnije olimpijska pobjednica. ©ezdesetih godina Maja Jelovac je viπe puta osvojila prvenstvo dræave u disciplini leptir na 100 metara. Klub je 1973. prerastao u πportsko druπtvo u kojem potpuno samostalno djeluju plivaËki i vaterpolski klub. Vaterpolist Damir PoliÊ je prvi igraË kluba koji je na jednom velikom meunarodnom natjecanju osvojio medalju. Na Svjetskom prvenstvu 1973. osvojio je bronËanu medalju. Kao trener reprezentacije Jugoslavije u vaterpolu, Antun Toni PetriÊ je osvojio medalje na svjetskim i europskim prvenstvima. Godine 1976. djelovanje druπtva je pospjeπio prvi sluæbeni sponzor, pa je nazivu druπtva pridodat - Brodomerkur. U plivaËkom dijelu kluba odliËne rezultate postigli su viπestruki dræavni prvaci i olimpijci Hrvoje BariÊ i Ana Marija PetriËeviÊ.

Osvojen i Kup europskih prvaka Vaterpolska momËad PO©K-a je viπe puta osvojila Kup Jugoslavije. Godine 1981. PO©K - Brodomerkur je osvojio Kup pobjednika kupova Europe. Pod vodstvom trenera Vlahe AsiÊa i njegova pomoÊnika Nevena Franceshija nastupili su Ante BratiÊ, Deni LuπiÊ, Damir PoliÊ, Miro TrumbiÊ, Ivica Gabrilo, Milivoj BebiÊ, Æeljko Kaurloto, Ivica MilardoviÊ, Luka Tudor, Branko JovanoviÊ, Igor BradariÊ, Goran Kirigin, Zoran Suπak i Sran ReljiÊ. Nakon dvije godine, PO©K - Brodomerkur je ponovo pobjednik Kupa pobjednika kupova Europe i pobjednik superfinala Kupa Europe u sastavu Ante BratiÊ, Deni LuπiÊ, Miro TrumbiÊ, Ivica Gabrilo, Branko JovanoviÊ, Milivoj BebiÊ, Ivica MilardoviÊ, Æeljko Kaurloto, Robert AndrijiÊ, Tino Vegar, Ro-

bert ÆivkoviÊ i Siniπa JokiÊ, pod vodstvom trenerskog dvojca MomËilo »urkoviÊ - Antun Toni PetriÊ. Stvaranjem Hrvatske vaterpolske lige, vaterpolska ekipa neko vrijeme nastupa pod nazivom Slobodna Dalmacija i u sezoni 1997./1998. osvaja naslov prvaka Hrvatske. NajveÊi uspjeh postignut je u sezoni 1998./1999., kada je vaterpolska ekipa nastupala pod nazivom Splitska banka. Pod vodstvom trenera Dragana MatutinoviÊa, taj su uspjeh ostvarili Dragan RebiÊ, Ivan Katura, Viπeslav SariÊ, Aljoπa Kunac, Vladimir MoÊan, Roman PolaËik, Aleksandar Nagy, Petar TrumbiÊ, Teo –ogaπ, Nikπa JaiÊ, David Burburan, Sran BradariÊ, Samir BaraÊ, Alen BoπkoviÊ, Mario Oreb i Dario MuæiÊ.

Iz druπtva potekli brojni olimpijci Brojni Ëlanovi PO©K-a su kao dræavni reprezentativci sudjelovali na europskim i svjetskim prvenstvima i olimpijskim igrama. Na OI 1984. zlatne medalje osvojili su Milivoj BebiÊ i Deni LuπiÊ. Isti uspjeh Deni LuπiÊ je postigao i na OI 1988. godine. Srebrne medalje na OI 1980. osvojili su Milivoj BebiÊ i Damir PoliÊ. Bivπi igraËi PO©K-a, Siniπa ©kolnekoviÊ i Tino Vegar, osvojili su srebrne medalje na OI 1996. Bivπi plivaË PO©K-a Duje Draganja je na OI u Ateni 2004. godine osvojio srebrnu olimpijsku medalju na 50 metara slobodno. NabrajajuÊi iznimne uspjehe ovog skromnog πportskog kolektiva, ne moæemo se ne prisjetiti da je sve poËelo prije 70 godina, kada je grupa ljubitelja πportova na vodi u uvali Firule odluËila ozakoniti rad svog kluba. Literatura 1. MaroviÊ. D. - Radja, M. (2006). Povijest πporta u Splitu 1918. - 1941. Split: Splitski savez πportova. 2. KrstiniÊ, V. (1963). PO©K od zone do lige. Split: PlivaËki omladinski sportski klub. 3. MaroviÊ, D., BradariÊ, S., VukiËeviÊ, S. (1967). PO©K 1937. - 1967. Split: PO©K. 4. PetriÊ, A. (1984). Sport u Splitu 1944. - 1984. Split: Savez za fiziËku kulturu opÊine Split

11


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:35

Page 40

©PORTSKE IZLOÆBE Piπe Zdenko JajËeviÊ

Povijest sokolskog pokreta u Drniπu GradU skom muzeju u Dr-

OsnivaËi Hrvatskog sokola u Drniπu 1901.

niπu otvorena je 19. prosinca 2006. izloæba Povijest sokolskog pokreta u Drniπu. Autor izloæbe i prigodne publikacije je kustos Muzeja Davor Gaurin. Izloæba je pobudila veliko zanimanje stanovnika Drniπa, a razgledalo ju je dvjestotinjak posjetitelja. Na samom otvaranju bilo je pedesetak posjetitelja. Hrvatski sokol u Drniπu osnovan je 28. kolovoza 1901. godine u gostionici Guillierma Milete, danas zgradi drniπke ©umarije. Dalmatinska vlada u Zadru odobrila je djelovanje druπtva tek u ljeto 1903. godine. U prvo vrijeme sokoli su vjeæbali u dvoriπtu i magazinu trgovca MiÊe NakiÊa - VojnoviÊa. StruËni rad u druπtvu znatno je unaprijedio Josip pl. Regner - Bleyleben koji je 1902. stigao u Drniπ na mjesto sudskog kancelarista. On je bio dugogodiπnji voa zadarskog Hrvatskog sokola. Uz nazoËnost brojnih sokolskih druπtava iz okolnih gradova i uz veliko slavlje, 23. kolovoza 1903. posveÊena je zastava druπtva. Druπtvo je umnogome unaprijedilo kulturni æivot grada, pa je 18. svibnja 1905. u Drniπu gostovao tada poznati violinist Frantiπek OndriËek. Drniπki Hrvatski sokol je 1906. sudjelovao na Prvom hrvatskom svesokolskom sletu. Druπtvo je djelovalo sve do poËetka I. svjetskog rata. U jesen 1921. rad druπtva obnovljen je pod nazivom Sokolsko druπtvo. Ono je bilo podloæno reæimu koji ga je dijelom financirao. Godine 1938. druπtvo je organiziralo izlet na Svesokolski slet u Prag. Dana 6. rujna 1940. zabranjen je rad Sokolskoj æupi ©ibenik Zadar i svim druπtvima uËlanjenim u tu æupu.

Izloæba Povijest sokolskog pokreta u Drniπu

12

Otvorena Galerija πporta grada Slavonskog Broda inicijativi TuristiËke zajednice Slavonskog Z ahvaljujuÊi Broda, gradske Zajednice πportskih udruga i tjednika Posavska Hrvatska, 15. sijeËnja 2007. u predvorju Hotela Savus otvorena je Galerija πporta grada Slavonskog Broda. U galeriji su izloæeni dresovi, replike medalja, fotografije, novinski Ëlanci i figure u prirodnoj veliËini Ane TitliÊ i Kornelije KvesiÊ. Rukometaπica Ana TitliÊ roena je 13. lipnja 1952. u Gornjoj Vrbi, a na Olimpijskim igrama 1980. godine osvojila je srebrnu medalju. Koπarkaπica Kornelija KvesiÊ roena je u Slavonskom Brodu 25. kolovoza 1963., a na Olimpijskim igrama 1984. godine takoer je osvojila srebrnu medalju. Ana TitliÊ i Kornelija KvesiÊ su i otvorile Galeriju. UoËi otvaranja, u Hotelu Savus je odræan sastanak Upravnog odbora Kluba hrvatskih olimpijaca pod predsjedanjem Stojka VrankoviÊa. Otvaranje Galerije uveliËali su i olimpijci Franjo ArapoviÊ, Stjepan DeveriÊ, Kaja Ileπ i Tomislav Paπkvalin. U Galeriji je trebao biti predstavljen i rukometaπ Venio Losert, ali zbog nesporazuma s njegovom obitelji to nije realizirano. Galerija bi se, prema zamisli autora, trebala proπiriti i na druge vrhunske brodske πportaπe, a trajni smjeπtaj trebao bi biti u ©portskoj dvorani Vijuπ.


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:35

Page 41


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:36

Page 42

Uvijek

fair play Nije li fair play malo viπe od korektne igre bez grubih prekrπaja? Trebamo li ga zaista shvatiti samo kao ukras, kao utjeπnu nagradu poput one za miss simpatiËnosti na izborima ljepotica? Kad veÊ niste pobijedili, evo vam nagrada za fair play

Piπe Marijana MikaπinoviÊ klapa li se sintagma „namjerno izgubiti“ u πport? U bilo πto, zapravo, izuzmemo li povremeno popuπtanje petogodiπnjem djetetu da pobijedi u igri „»ovjeËe ne ljuti se“. Pomirimo li se s miπljenjem Georgea Orwella da ozbiljan πport i fair play nemaju niπta zajedniËkog, da je πport zapravo rat, samo bez pucnjave, da, onda je nuæno stalno taktizirati, a koji put i namjerno izgubiti. Zaboravimo na tren drevne olimpijske igre koje su bile obiljeæene svetim primirjem, a „svijet bio izbavljen od zloËina i ubijanja te osloboen zveketa oruæja". Ako je πport oblik rata, a pokreÊe ga silan novac, da, namjerno izgubiti postaje stvarnost. Pa koliko je boksaËa padalo u ringu iz Ëista mira, koliko se nogometaπa izmicalo da bi suparniËka lopta proπla pokraj njih…

U

No opet, treba li se pomiriti s tim? »emu onda fair play kojim se svi kite? Nije li on viπe od korektne igre bez grubih prekrπaja? Trebamo li ga zaista shvatiti samo kao ukras, kao kategoriju utjeπnih nagrada, poput one za miss simpatiËnosti na izbori42

ma ljepotica? Kad veÊ niste pobijedili, evo vam nagrada za fair play. Posao je svakog πportaπa - ili bi barem trebao biti - da u svakom trenutku odigra najbolje πto moæe. U duhu fair playja shvaÊenom πire od prihvaÊanja pukih pravila neke igre. Kad se na okupu nae momËad poput hrvatskih rukometaπa, svjetskih i olimpijskih prvaka, momËad Ëiji su pobjedniËki duh, snaga i æelja za

uspjehom zarazni, oËekujemo li od nje da namjerno izgubi? Ne baπ. RaËunice nisu zloËin, ali uglavnom ostaju meu zidovima sobe s ploËom na kojoj se raspreda o taktici. I, da, veÊinom su rezervirane za one koji nisu uvjereni u svoju snagu. Novinari i izjave da bi neku utakmicu bilo dobro izgubiti? Njihov je posao javan, imaju i oni pravo reÊi πto misle, dakako, ali njihovo je i da promiËu πport, poπtenu i korektnu borbu.


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:36

Page 43

uspjeh se gradi, ali ne kalkulacijama nego radom. Nije lako biti najbolji u odluËujuÊem trenutku. U πportu, kao i u æivotu, presuuju detalji i malo se toga u njemu poklapa onako kako bismo mi æeljeli. Pogreπan potez. Dvije loπe minute. Tri krive procjene. Bez raËunica. Bez zadrπke. Bez kalkulacija. Zato u njemu i uæivamo.

Svaka je taktika podloæna kritici, jer je posao svakog izbornika javan. Je li, na Svjetskom rukometnom prvenstvu u NjemaËkoj, izbornik Lino »ervar trebao viπe odmarati neke igraËe? Moæda jest. Je li momËad trebala namjerno izgubiti od ©panjolske kako ne bi iπla na Francusku i izgubila da bi na kraju - zbog tog jednog, jedinog poraza - bila „sa-

mo“ peta na svijetu? Namjerno izgubiti i opet zvuËi straπno. Pametno birati suparnika zvuËi bolje, ali podrazumijeva i - namjerno izgubiti. „Idemo do kraja“, poπteno su poruËivali naπi deËki u NjemaËkoj. I sjajno se uklopili u ono πto bi, meu ostalim, fair play trebao biti. Uostalom, tome uËimo i djecu - da poπteno idu do kraja, da ne odustaju. Uspjeh nije splet sluËajnosti,

Vlado ©ola, kojeg zbog ozljede nije bilo u NjemaËkoj, kaæe da nisi poraæen kad izgubiπ, nego kad ne znaπ ustati. Alibi da sustav natjecanja nije fer od naπih rukometaπa nismo Ëuli. Uostalom, tko je ikad rekao da je æivot fer. (Zanimljivo, sustav nije fer, ali bi valjda bilo fer namjerno izgubiti.) Naπi su igraËi ustali i izborili se za peto mjesto na svijetu. „Samo“ peto. U Ëemu se to, usput, naπa zemlja joπ moæe pohvaliti da je peta na svijetu, izuzmemo li πport… Pretpotopni pogled na svijet? MoguÊe, ali zvuËi mnogo bolje nego teorija da do postavljenih ciljeva treba gaziti, pa makar i namjernim porazima.

43


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:36

Page 44

FILM I ©PORT

Neka dvoboj poËne Lik herojskog maËevaoca prvi se put pojavljuje 1920. u nijemom filmu „Znak Zoroa“ Douglasa Fairbanksa i od tog trenutka maËevanje se na filmu vezuje uz pustolovinu. U nas su snimljena samo dva filma koja sadræe spomena vrijedne, razraene scene maËevanja - „SeljaËka buna“ Vatroslava Mimice iz 1975. i „Okupacija u 26 slika“ Lordana ZafranoviÊa iz 1978. Piπe Ana PopovËiÊ

U Lijevo: Trener Henry Uyttenhove Dolje: Douglas Fairbanks u filmu Znak Zoroa, 1920.

44

naπoj svijesti maËevanje se najËeπÊe veæe uz plemenitu borbu, viteπtvo, dvoboje, a maË je simbol druπtvenog statusa. Ta Ëinjenica je zasigurno glavni razlog zaπto je maËevanje, od samih poËetaka igranog filma pa do danas, toliko atraktivno i samim time prisutno na filmu.

Prvi filmovi Lik herojskog maËevaoca prvi se put pojavljuje 1920. godine u nijemom filmu „Znak Zoroa“ (The Mark of Zorro) Douglasa Fairbanksa i od tog trenutka maËevanje se na filmu vezuje uz pustolovinu. Prije Fairbanksovog Zoroa, maËevanje na filmu nije vrijedno spomena i zaista

se svodilo na primitivno natezanje hladnim oruæjem. Fairbanks je prvi zatraæio pomoÊ uËitelja maËevanja u stvaranju filma i tako stvorio prvu filmsku scenu maËevanja koja stvarno i sliËi maËevanju. Nakon toga, Fairbanks je snimio joπ nekoliko filmova koji sadræe i maËevalaËke scene, a meu najbolje se svrstavaju „Tri muπketira“ (The Three Musketeers) 1921., „Don Q, sin Zoroa“ (Don Q, Son of Zorro) 1925., „Crni gusar“ (The Black Pirate) 1926., i „Æeljezna maska“ (The Iron Mask) 1929. U razdoblju nijemog filma, na platnu su, bolje ili loπije, maËevali i Ramon Novarro, John Barrymore i filmski zavodnik Rudolf Valentino, a vodeÊi uËitelji maËevanja na filmu u to doba bili su Henry Uttenhove i Fred Cavens.

Zoro i Don Juan SljedeÊi val maËevalaËkih filmova zapoËeo je 1935. filmom „Kapetan Krv“ (Captain Blood), u kojem je glumio Errol Flyn. Meu najpopularnije pustolovne filmove toga razdoblja, i glumce koji su glumili u njima, ubrajaju se Ronald Colman u filmu „ZatoËenik dvorca Zende“ (The Prisoner of Zenda) iz 1937.; Errol Flyn u filmovima „Pustolovine Robina Hooda“ (The Adventures of Robin Hood) 1938., „Morski vuk“ (The Sea Hawk) 1940. i „Pustolovine Don Juana“ (The Adventures of Don Juan) 1949; Tyrone Power u remakeu „Znak Zoroa“ 1940. i u filmu „Crni labud“ (The Black Swan) 1942. i Douglas Fairbanks mlai u filmu „Korzikanska braÊa“ (The Corsican Brothers) iz 1941. Najuspjeπniji hollywoodski uËitelji maËevanja u to vrijeme bili su Fred Cavens, Ralph Faulkner i Jean Heremans.

MaË treba dræati kao pticu Pedesetih i πezdesetih godina proπlog stoljeÊa Hollywood se viπe usmjerava na realizam i psiholoπke drame, tako da se manje snimaju visokobudæetni pustolovni filmovi sa scenama maËevanja. Ipak, u tom razdoblju snimljeni su neki od filmova s najkvalitetnijim scenama maËevanja, meu kojima se istiËe „Skaramuπ“ (Scaramouche) 1952. sa Stewartom Grangerom. Iz tog filma je i popularna i rado citirana reËenica o tome da maË treba dræati kao pticu - ne prejako, da ne ugine, niti preslabo, da ne odleti. Granger je glumio i u remakeu “ZatoËenika dvorca Zende“ iste godine. Ostali popularni maËevalaËki filmovi iz tog razdoblja su „Cyrano de Bergerac“ iz 1950. s Joséom Ferrerom i „Na oπtrici maËa“ (At Sword's Point) iz 1952. s Cor-


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:36

Page 45

Duelists, 1977. Sovjetski Hamlet, 1964.

nog posebnom nagradom æirija Venecijanskog festivala. U tom je filmu prikazana posebno uvjerljiva scena dvoboja. Vrlo zanimljive i maËevalaËki specifiËne filmove snimaju i Japanci pod utjecajem svojeg tradicionalnog kendo-maËevanja. Kultni redatelj Akira Kurosawa snimio je viπe filmova sa zanimljivim maËevalaËkim scenama, kao na primjer „Yojimbo“ 1961., „Sanjuro“ 1962. i „Sedam samuraja“ 1954. Od suvremenih autora treba joπ spomenuti Takeshija Kitana i njegov film „Zatoichi“ iz 2003. o slijepom maËevaocu. Posebna kategorija su filmovi koji se u prvom planu bave maËevanjem kao vjeπtinom. Takvih ostvarenja nema mnogo i zapravo nisu posebno kvalitetna, ali istiËu se By The Sword iz 1991. i „UËitelj maËevanja“ iz 1992.

MaËevanje u hrvatskom filmu

Antonio Banderas u filmu o Zorou, 2005. Gospodar prstenova - Povratak kralja

nelom Wildeom. Cavens, Faulkner i Heremans su joπ bili vodeÊi uËitelji maËevanja.

Scene sve bolje TreÊi, najnoviji val pustolovnih filmova stigao je sredinom sedamdesetih, poËevπi s „Tri muπketira“ 1973. redatelja Richarda Lestera. Negdje u to vrijeme poËinje se teæiti za tim da filmovi budu povijesno vjerodostojni, pa i scene maËevanja izgledaju realistiËnije nego prije. Meu najzanimljivije maËevalaËke filmove ovoga razdoblja pripadaju The Duelists, film Ridleyja Scotta iz 1977. s kultnom frazom MaËevanje je znanost. Voljeti je strast. Boriti se u dvoboju je opsesija. Nadalje, „Grof Monte Kristo“ 1975., „Gorπtak“ (Highlander) 1985., komedija „Princeza nevjesta“ (The Princess Bride) 1987., „Rob Roy“ 1995., dva filma o Zorou s Antonijem Banderasom, Catherine Zeta-Jones i Anthonyjem Hopkinsom iz 1998., 2005. trilogije „Pirati s Kariba“ 2003. - 2007. i „Gospodar prstenova“ 2001. - 2003. Svijetli primjer su i „Opasne veze“ iz 1988. sa scenom zavrπnog dvoboja izmeu Johna Malkovicha i Keanua Reevesea, koji pripada u najkvalitetnije filmsko maËevanje. Svakako treba spomenu-

ti i filmove iz trilogije „Ratovi zvijezda“ 1977., 1980. i 1983. u kojima je demonstriran tip maËevanja sliËniji japanskom kendo-maËevanju sa svijetleÊim oπtricama, i suvremeniji „Kill Bill“, 2003. i 2004.

MaËevanje izvan Hollywooda Naravno, postoje kvalitetni i paænje vrijedni maËevalaËki filmovi i izvan Hollywooda. U Sovjetskom Savezu je snimljeno viπe maËevalaËki znaËajnih filmova. To su vrlo kvalitetna djela u kojima ne samo da su maËevalaËke scene postavljali olimpijski natjecatelji, nego su u njima glumili pravi πportaπi. Moæda je najzanimljiviji film „Tri muπketira“ iz 1978., snimljen u Lavovu u Ukrajini. Film se istiËe po izuzetno masovnim scenama maËevanja. Treba spomenuti i sovjetskog „Hamleta“ iz 1964., nagrae-

U Hrvatskoj su snimljena samo dva filma koja sadræe spomena vrijedne, razraene scene maËevanja. RijeË je o „SeljaËkoj buni“ Vatroslava Mimice iz 1975. i „Okupaciji u 26 slika“ Lordana ZafranoviÊa iz 1978. godine. U oba filma angaæiran je Vladimir MaæuraniÊ, doajen hrvatskog maËevanja i maËevalaËki trener. Dok je u „SeljaËkoj buni“ rijeË o povijesnom maËevanju, zapravo o scenama masovnih borbi u 16. stoljeÊu, „Okupacija u 26 slika“ sadræi sportsko maËevanje. KljuËna maËevalaËka scena ZafranoviÊeve „Okupacije“ je sabljaπki dvoboj Hrvata Nike (Frano LasiÊ) i Talijana Tonija (Milan ©trljiÊ) snimana u SorkoËeviÊevom ljetnikovcu u Dubrovniku. Zanimljivo, LasiÊ i ©trljiÊ nisu odradili taj dvoboj nego su ih u toj sceni dublirali tadaπnji reprezentativci Jugoslavije u floretu Ivo Wenzler i Sanjin KovaËiÊ, koji je danas profesionalni djelatnik u hrvatskom maËevanju. Ipak, filmsko maËevanje u svakom je sluËaju samo blijeda prezentacija stvarne maËevalaËke tehnike. Borba na ekranu zahtijeva πiroke i spektakularne pokrete koji teËno slijede jedan iza drugog da bi se stvorio dramaturπki efekt. Sportsko maËevanje se, upravo suprotno, sastoji od preciznih i minimalnih pokreta i πto je maËevalac vjeπtiji, njegove Êe akcije biti jednostavnije i viπe kontrolirane.

Literatura 1. Escrime, sluæbeni Ëasopis MaËevalaËkog saveza Francuske, 1977. 2. Enciklopedija Brittanica, 1985. http://www-scf.usc.edu/~fencing/ History.htm 45


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:36

Page 46

Utjecaj πporta na prirodu i okoliπ

EKOLOGIJA I ©PORT

Opasno zadiranje u prirodu Urbani πport koristi veÊ promijenjen prostor - to su dvoranski πportovi, πportovi na igraliπtima i stadionima. Neurbani πportovi Ëesto i u pravilu koriste prirodan prostor. Neke od tih aktivnosti zbivaju se Ëak u zaπtiÊenim podruËjima kao πto su parkovi prirode i nacionalni parkovi. Neurbani πportovi u svakom sluËaju imaju znatno veÊi utjecaj na okoliπ, a i na prirodu

SaËuvati prirodu planinskih podruËja

Piπe Vladimir Hrπak

Urbani i neurbani prostor port je aktivnost ljudi usmjerena zdravom æivotu, a zdrav æivot povlaËi i pitanje zdravog i prirodnog okoliπa u kojem ljudi æive, rade i bave se πportom i rekreacijom. Kao svaka ljudska aktivnost, i πport koristi prostor na razne naËine te utjeËe na njega najËeπÊe u opreci sa zahtjevima za Ëistim i prirodnim okoliπem. Zato se u πportu poËinju pojavljivati ekoloπka pitanja povezana s oËuvanjem okoliπa. Svijest o tome jaËa sve viπe, a formulirana je u sklopu olimpijskog i πportskog pokreta svake zemlje.

©

RazliËite potrebe u koriπtenju prostora ©portom se bave razne grupe ljudi s raznim motivima i potrebama pa tako imaju i razliËite interese. Tako npr. potpuno razliËite interese i potrebe imaju ljudi koji trËe od onih koji se bave jet-skijanjem, motokrosom ili relijem. Isto tako postoje grupe ljudi koje od πporta traæe samo rekreaciju, a druge traæe natjecanje. Neke grupe koriste u svojim πportskim aktivnostima poseban pribor, opremu ili tehniku poput bicikala, automobila i sliËno. Zato su i njihove potrebe za koriπtenjem prostora potpuno razliËite. 46

Navest Êemo nekoliko primjera πportova i njihovog utjecaja na prirodu i okoliπ. Tako je primjerice veÊ zabiljeæen negativni utjecaj jet-skijanja na æivotne zajednice mora i morskog dna u plitkim zaljevima pa su neke zemlje zabranile takva natjecanja u zatvorenim plitkim zaljevima. Izgradnja igraliπta za golf u mnogim je krajevima postala prvorazredno ekoloπko, ekonomsko, ali i politiËko pitanje. Uz golf se obiËno veæe i pojam elitnog turizma koji bi nekim regijama mogao pomoÊi u razvoju. Meutim, takva igraliπta znaËe veliki zahvat u prostor, mijenjaju prirodne povrπine u potpuno neprirodne travnjake smanjujuÊi regionalnu i lokalnu bioraznolikost, a imaju velike zahtjeve za vodom i gnojivima za odræavanje. To nameÊe pitanje raspoloæivosti vode u tim podruËjima, odræavanje kvalitete pitke vode zbog moguÊeg prodora gnojiva u podzemne vode i niz drugih socioekonomskih pitanja. Za tako problematiËne primjere otvaranja golf-igraliπta trebalo bi koristiti veÊ devastirane prostore, prostore koji se saniraju, poput zatvorenih kamenoloma, povrπinskih kopova, saniranih odlagaliπta i sl., a izbjegavati ærtvovanje vrijednih podruËja s oËuvanom prirodom.

Prema mjestu koriπtenja prostora, πport moæemo podijeliti na urbani i neurbani. Urbani πport koristi veÊ urbanizirani i promijenjeni prostor. Takvi su dvoranski πportovi, πportovi na igraliπtima i stadionima. Ti πportovi ne zadiru i ne koriste prirodni okoliπ. Neurbani πportovi koriste prostor izvan urbanih sredina, Ëesto i u pravilu prirodan prostor. Neke od tih aktivnosti zbivaju se Ëak i u zaπtiÊenim podruËjima kao πto su parkovi prirode i nacionalni parkovi. Neurbani πportovi u svakom sluËaju imaju znatno veÊi utjecaj na okoliπ, a i prirodu. Takoer, postoji i razlika u tome je li rijeË o povremenim, stalnim natjecanjima, treninzima ili rekreativnim aktivnostima. Intenzitet i vrsta utjecaja su razliËiti kod raznih tipova πportova. Danaπnji neurbani πport prodro je do podruËja oËuvane prirode. Mnogi od πportova djeluju na okoliπ i prirodu neposredno i posredno. Neposredno djeluju svojim svojstvima, a posredno dovoenjem publike, izgradnjom prateÊih objekata, kako πportskih, tako i smjeπtajnih i prometnih. NajveÊi utjecaj na okoliπ i prirodu je u neurbanim sredinama, Ëesto onima koje su do tada bile oËuvane od bilo kakvih aktivnosti.

Alpsko skijanje, kako rekreativno tako i natjecateljsko, zauzima velike povrπine u planinskim podruËjima. Tamo se krËe πume da se oslobodi prostor za skijaπke staze i dodaju kemikalije za odræavanje snijega. Utjecaj na prirodu u takvim uvjetima istraæivan je u ©vicarskoj i utvreno je smanjenje broja vrsta biljaka i kukaca na takvim stazama. Svijest o tome trebala bi biti prisutna u svih


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:36

Page 47

koji koriste takve staze i trebali bi biti svjesni da se zbog njihovog zadovoljstva ili stjecanja novca ærtvuje djeliÊ prirode. Kad je rijeË o alpinizmu, penjanje utjeËe na æivi svijet na stijenama. Na takvim mjestima æive Ëesto rijetke i endemiËne vrste biljaka ili se gnijezde rijetke i osjetljive vrste ptica. Zato penjanje mora biti regulirano, odreeno i nadzirano. Smjerovi penjanja moraju biti odreeni u skladu s ekoloπkim istraæivanjima, obiljeæeni i poπtovani. Tako Êe se moÊi i penjati, ali i saËuvati priroda i njena raznolikost. Kao pozitivan primjer takvog pristupa moæe se spomenuti Nacionalni park Paklenica.

Motorni atak na prirodu Velik utjecaj na prirodu mogu imati motokros, off-road i utrke mountain-bikeova. NajËeπÊe se ti πportovi provode na slabo posjeÊivanim mjestima s oËuvanom prirodom i tako se ona naruπava bukom, ispuπnim plinovima motora, uniπtavanjem tla, mijenjanjem lokalnih vodnih reæima stvaranjem jaraka po kojima se vozi i dr. Takve aktivnosti trebale bi se provoditi samo na odreenim mjestima i odreenim intenzitetom. Postoje u Hrvatskoj problemi u nekim zaπtiÊenim objektima koji su blizu urbanih sredina, poput Parka prirode Medvednica. Tamo se na zapadnim i srediπnjim dijelovima odræavaju nekontrolirane voænje terenskim motociklima i automobilima koje se legalnim naËinima teπko mogu sprijeËiti. Za takve aktivnosti moraju se posvuda, a posebno u zaπtiÊenim podruËjima, odrediti uvjeti i podruËja za njih, kao i intenzitet koji se bez veÊih posljedica moæe podnijeti u nekom ekosustavu.

ZaπtiÊena podruËja U Americi postoje zaπtiÊena podruËja, kao npr. White Sands u dræavi Utah, gdje

postoje dijelovi predvieni za rekreativne voænje motociklima i autima na pijesku, ali isto tako i dijelovi u koje je najstroæe zabranjeno i kroËiti, a kamoli se neËim voziti. Hodati se moæe iskljuËivo po drvenim mostiÊima koji su u tu svrhu i izgraeni. Krπiteljima tog reæima zaprijeÊeno je strogim kaznama koje se tamo beziznimno i naplaÊuju. Tako se æeli pomiriti zaπtitu prirode i potrebu ljudi za rekreacijom. Plansko i nadzirano koriπtenje prostora u πportske svrhe potrebno je u nizu neurbanih πportova. Tu pripadaju, osim veÊ spomenutih, planinarenje, kanu, rafting, skijaπko trËanje, ribolov, kako podvodni tako i udiËarenje, paragliding, streljaπtvo i lov. PraktiËno u svakoj πportskoj aktivnosti izvan naselja. Lov npr. moæe djelovati izravno na brojnost populacije nekih æivotinja i posredno kao izvor oneËiπÊenja teπkim metalima ‡ ponajprije olovom. To je posebno izraæeno na vodenim staniπtima, gdje se Ëesto love moËvarne ptice. MoËvarna staniπta su posebno ugroæena i drugim ljudskim zahvatima pa su mnoga u svijetu, a neka i u nas zaπtiÊena tzv. Ramsarskom konvencijom.

EndemiËne biljke Neizravno djelovanje lova na prirodu moæemo vidjeti na primjeru svima nam poznate endemiËne biljke degenije (Degenia velebitica). RijeË je o biljci koja je preostala iz ranijih razdoblja, tzv. reliktnoj vrsti. To je jedina vrsta iz tog roda, raste na posebnim staniπtima koja nazivamo sipariπtima ili toËilima i to samo i jedino u Hrvatskoj. Dosad su poznata samo tri lokaliteta, i to jedan na juænom, jedan na srednjem Velebitu i jedan lokalitet malo izvan Velebita, ponad Smokvice Krmpotske. Upravo taj lokalitet je ubrzo nakon otkrivanja razrovan bagerom da se napravi okretiπte za kamionet koji dovozi hranu i vodu na obliænje hraniliπte za

divljaË! Nitko ne tvrdi da lov treba ukinuti, da lovci Ëesto nemaju dobar osjeÊaj za prirodu. Ima pozitivnih primjera njihovog djelovanja i spaπavanja dijelova prirode, ali mora se priznati da se u ovom primjeru nisu iskazali, vjerojatno zbog nepoznavanja situacije. Svi ovi primjeri ukazuju na kompleksnost odnosa izmeu πporta i oËuvanja okoliπa.

Podizanje svijesti O svim tim aspektima trebaju voditi raËuna πportaπi, πportske organizacije, πira javnost te politiËari, ekolozi i nevladine organizacije za zaπtitu okoliπa. U novije vrijeme jaËa svijest o potrebi oËuvanja okoliπa i prirode i u sklopu πportskih aktivnosti. Zaπtita prirode i okoliπa uπla je i u akcijske planove mnogih πportskih organizacija. Javlja se potreba za boljom suradnjom πportskih organizacija, nevladinih ekoloπkih udruga, ekologa znanstvenika, dræavnih organizacija za zaπtitu prirode i okoliπa te politiËkih jedinica lokalne i dræavne vlasti. ©portske aktivnosti, objekti izgraeni u svrhu πporta i πportske rekreacije moraju biti usklaeni s prostornim planovima i planovima upravljanja. Ovi pak moraju biti doneseni na temelju rezultata bioloπkih i ekoloπkih istraæivanja i vrednovanja prostora. Istodobno treba raditi na poboljπanju πportske edukacije ne samo u smislu poboljπanja πportskih rezultata, nego i podizanja svijesti o okoliπu i potrebi njegovog oËuvanja.

Literatura 1. Brzek, M. (1998). The Specific Contribution of Nature Sport. U: European Conference - Sport for the Environment, Rim. 19-20. VI 1998. 2. Geraint, J. (1998). Activities and sports facilities in Eurooean cities. U: European Conference - Sport for the Environment, Rim. 19-20. VI 1998

47


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:36

Page 48

©PORTSKA FOTOGRAFIJA

Tako snimaju majstori Za ovaj smo broj Olimpa izabrali pet vrhunskih πportskih fotografija koje su snimili majstori tog fotografskog æanra Piπe Kreπimir MikiÊ

1

Snimak iz 1966. godine (autor: Neil Leifer), Muhammad Ali protiv Clevelanda Williamsa. BoksaËki se dvoboj moæe snimiti iz raznih kutova, najËeπÊe iz blaæih donjih rakursa ili u ravnini s boksaËima na samom ringu. Tada je to tipiËna πportska, reportaæna ili dokumentarna fotografija koja poglavito prikazuje æestinu borbe. No, boksu kao πportu moæe se priÊi i na drukËiji naËin, rekli bismo viπe “umjetniËki”, πto pokazuje ova fotografija. Fascinira kut snimanja, maksimalni gornji rakurs (takozvana ptiËja perspektiva) koji snimak Ëini atraktivnijim, vien iz motriπta koje nije Ëesto kad je rijeË o boksaËkom ringu. K tome treba naglasiti i odabir formata slike, kvadrat u kvadratu, πto je dodatna vizualna zanimljivost.

1

Godine 1964. snimljena je ova vrsna fotografija sa πportskog boriliπta, Ëiji je autor Morris Berman. Vidimo dogaaje koje bi praktiËno ostali skriveni veÊini gledatelja, posebice u to vrijeme, kad televizijske kamere joπ nisu bile na svakom mjestu. Temeljna vrijednost snimka je u pravodobnoj reakciji snimatelja da se zaustavi trenutak u odluËujuÊoj sekundi. »ak i inaËe kompozicijska pogreπka u veÊini sluËajeva, treÊi igraË koji je odrezan rubom fotografije, u ovom kontekstu nije manjkavost, nego nekako zaokruæuje cijeli motiv unutar okvira, potencirajuÊi

2

2 48


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:37

Page 49

πportsku grubost. Tonski je prednji plan (igraËi) dostatno odvojen od gledatelja u drugom planu pa se snimani dogaaj lakπe percipira. ©portsku fotografiju ne Ëine samo natjecanja, nego su jednako fotografski zanimljivi i treninzi, i dogaanja oko boriliπta, gledateljstvo… Na ovoj fotografiji iz 1998. godine (autor Watler Iooss Jr.) zabiljeæen je trening πportaπa na Zimskim olimpijskim igrama. Osim πto vidimo dio treninga, ono πto ovu fotografiju Ëini izuzetno zanimljivom je boja. VeÊ je sama odjeÊa πportaπa neobiËna u boji, a onda odnos odjeÊe i pozadine. Rabljenjem uskokutnog objektiva pozadina se gubi u neoπtrini, lik stoga joπ viπe dolazi do izraæaja, a ujedno se uspostavlja odnos hladne boje (plave) u prednjem planu i tople (crvene) u drugom, πto je stanovita koloristiËka inverzija, pa slike djeluju zaËudno (kao da je πportaπ nalijepljen na pozadinu).

3

Samprasova igra snimljena 2002. godine kamerom Heinza Klutmeiera. OdliËan primjer kako je moguÊe snimiti u isto vrijeme πportaπa i publiku. Poloæaj tijela i podignuta ruka vode promatraËev pogled prema gore, prema gledaliπtu. Vrlo je uspjeπno odræana potrebna oπtrina drugog plana slike, gledatelji su tu, dostatno se naziru, a pri tom se ne ugroæava dogaaj u prvom planu slike.

4

3

Olimpijske igre u Montrealu 1976. godine, snimatelj je ponovo Klutmeier. Atraktivnost snimljenog dogaaja, dakle sadræaj fotografije, posebice kad govorimo o πportskoj fotografiji, primarni je Ëimbenik. Tada Êemo zapostaviti primjedbe koje bismo inaËe uputili, kao “odrezana” ruka, fotografija “visi” udesno i druge.

5

5

Fotografski savjetnik

4

Æeli li fotograf istraæiti koje su moguÊnosti snimanja pokreta, naπ je savjet da treba eksperimentirati (snimiti nekolicinu snimaka istog motiva) s vremenom ekspozicije i eventualnim pokretanjem aparata tijekom okidanja u smjeru kretanja objekta. Naime, treba znati πto æelimo postiÊi u zavrπnici: oπtar pokret, zamrznuti pokret, neoπtar pokret ili moæda oπtar pokret u prednjem planu, a neoπtru pozadinu. Ako se pouzdamo iskljuËivo u automatiku i razne unaprijed programirane moduse snimanja (oprez s digitalnim aparatima!), Ëesto Êemo ostati razoËarani. Moæda Êe fotografija i biti vizualno zanimljiva, ali oπtro ili neoπtro bit Êe neπto sasvim drugo, πto ponekad i nismo æeljeli. 49


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:37

Page 50

Veliki dan hrvatskog πporta Na 15. godiπnjicu primanja HOO-a u meunarodnu olimpijsku obitelj, poseban gost sveËanosti u zagrebaËkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog bio je doæivotni poËasni predsjednik Meunarodnog olimpijskog odbora Juan Antonio Samaranch

Pripremila Gordana GaÊeπa

povodu 15. godiπnjice primanja Hrvatskog olimpijskog odbora u meunarodnu olimpijsku obitelj, 17. sijeËnja 1992., poseban gost sveËanosti u zagrebaËkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, 16. sijeËnja, bio je doæivotni poËasni predsjednik Meunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Juan Antonio Samaranch, kojem je - uz Ëelnike HOO-a - domaÊin bio Ëlan MOO-a i poËasni predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak. ObraÊajuÊi se velikom skupu hrvatskog πporta, Samaranch je potvrdio ugled kojeg HOO uæiva u meunarodnim krugovima i zahvalio na prijatelj-

U

stvu Hrvatske i doprinosu HOO-a u izgradnji svjetskog olimpijskog pokreta. Snimljenom videoporukom iz Lausanne to je uËinio i aktualni predsjednik MOO-a Jacques Rogge. PoËasnog predsjednika MOO-a Juana Antonia Samarancha primili su i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan MesiÊ te predsjednik Vlade Ivo Sanader s potpredsjednicom Jadrankom Kosor i ministrom financija Ivanom ©ukerom. Samaranch je posjetio i Muzejskomemorijalni centar „Draæen PetroviÊ“ posveÊen koπarkaπkom Mozartu, kojem se oduvijek divio i poπtovao ga kao iznimno nadarenog koπarkaπa, vrsnog πportaπa i Ëasnu osobu.

Priznanja najuspjeπnijima Na Velikom danu hrvatskog πporta, predsjednik i glavni tajnik HOO-a mr. sc. Zlatko Mateπa i Josip »op Ëestitali su svim Ëlanovima velike hrvatske πportske i olimpijske zajednice te zahvalili, osobito πportaπima, za doprinos ugledu Hrvatske i hrvatskog πporta na svjetskoj razini. Nagrade najuspjeπnijima uruËili su Ëlanovi VijeÊa HOO-a uz asistenciju hrvatskih πportskih legendi, te predstavnika uglednih hrvatskih tvrtki koje su sponzorirale nagrade najuspjeπnijima. U konkurenciji pet πportaπica za najbolju od najboljih u 2006. godini izabrana je olimpijka i alpska skijaπica Janica


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:37

Page 51

KosteliÊ, osvajaËica dviju olimpijskih medalja na ZOI Torino (zlato u kombinaciji i srebro u superveleslalomu) i ukupna pobjednica Svjetskog kupa u 2006. godini. U konkurenciji pet kandidata najuspjeπnijim πportaπem je proglaπen plivaË Duje Draganja s prvim mjestom na Svjetskom prvenstvu (50 m slobodno) te drugim (50 m delfin) i treÊim mjestom (50 m slobodno) na Europskom prvenstvu. Prema odluci VijeÊa HOO-a, najuspjeπniji hrvatski æenski sastav je hrvatska juniorska odbojkaπka reprezentacija, koja je osvojila drugo mjesto na EP-u, a najboljom muπkom ekipom proglaπena

je hrvatska rukometna reprezentacija, pobjednica Svjetskog kupa. U konkurenciji pet πportaπica, najveÊom nadom hrvatskog πporta proglaπena je svjetska juniorska prvakinja na 400 m, atletiËarka Danijela GrgiÊ. NajveÊim nadama hrvatskog πporta proglaπeni su i europski juniorski prvaci - hrvatska rukometna reprezentacija U-18 i mladi streljaË Petar Gorπa, europski juniorski prvak i srebrni sa Svjetskog prvenstva. U konkurenciji πestero πportaπica i πportaπa u kategoriji πportaπa s invaliditetom, najuspjeπnijom je proglaπena atletiËarka Marija IvekoviÊ, osvajaËica zlatne (skok udalj) i bronËane medalje (disk) na Svjetskom prvenstvu. Hrvatska nogometna reprezentacija proglaπena je najuspjeπnijim promicateljem Hrvatske u svijetu. Meu kandidiranima u kategoriji najuspjeπniji trener bili su Lino »ervar (rukomet), Ante KosteliÊ (skijanje), Irfan SmajlagiÊ (rukomet), Pero TadiÊ (boks) i Joπko VlaπiÊ (atletika), a za najuspjeπnijeg je izabran Ante KosteliÊ.

Nagrada „Matija Ljubek“ Posebno priznanje HOO-a za promicanje πporta i olimpizma dobio je πportski novinar i komentator Edo Pezzi, a nagradu HOO-a za fair play dobio je Stolnoteniski klub ObrtniËka πkola - Brod iz Sla-

vonskog Broda. ZagrebaËki πportski savez dobitnik je Trofeja MOO-a „©port i zajednica“ za osobit poticaj razvoju πporta u lokalnoj zajednici. Trofej MOOa predsjedniku Z©S-a Tomislavu ©epecu uruËio je predsjednik MOO-a Jacques Rogge prigodom posjeta Zagrebu, domaÊinu Svjetskog prvenstva u streljaπtvu, 23. srpnja 2006. Na sveËanosti Velikog dana uruËena je i najveÊa nagrada HOO-a „Matija Ljubek“. OcjenjivaËki sud u sastavu Æeljko Braja, Danira NakiÊ BiliÊ, Biserka Perman, Dinko Vuleta te zamjenski Ëlanovi Juro Horvat, Branko Zorko, a pod predsjedanjem Stojka VrankoviÊa, nagradu za æivotno djelo i osobit doprinos razvoju πporta te promicanju njegovih vrijednosti u Republici Hrvatskoj dodijelili su dugogodiπnjim πportskim duænosnicima i struËnjacima za pojedina podruËja: ravnatelju Hrvatskog πportskog muzeja, publicistu i muzeologu Zdenku JajËeviÊu, dopredsjedniku Atletskog kluba Zadar i predsjedniku Zajednice πportskih udruga Zadarske æupanije Zdenku MateπiÊu, idejnom zaËetniku i jednom od pokretaËa osnutka HOO-a te prvom glavnog tajniku HOO-a Slavku Podgorelcu, splitskoj koπarkaπkoj legendi i πportskom djelatniku Ratomiru TvrdiÊu te BoksaËkom klubu Pula.

51


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:37

Page 52

PUBLICISTIKA Knjiga o Hajduku

Svi Hajdukovi predsjednici Autor: Jurica GizdiÊ Oblikovanje i priprema za tisak: Zoran JuriÊ Stranica: 112; format: 21x27 cm; tiraæa: 500 primjeraka IzdavaË: Hrvatski nogometni klub Hajduk, Split Tisak: Hercegtisak, Split

Povijest jednog nogometnog kluba

Osam desetljeÊa NK Samobor Autor: Vlado ©obota Oblikovanje i priprema za tisak: Ivan VlahoviÊ Stranica: 108, format: 22 x 29 cm IzdavaË: Nogometni klub Samobor Tisak: Edok, Samobor

plitski publicist Jurica GizdiÊ napisao je joπ jednu amo veliki zaljubljenici u πport, a S knjigu, „Svi Hajdukovi predsjednici“. Kao πto naslov naroËito u neki klub, pronau S upuÊuje, bavi se povijeπÊu Nogometnog kluba Hajduk, dovoljno vrmena za prikupljanje i ovaj put predstavljajuÊi sve ljude koji su vodili taj klub u posljednjih 96 godina. PiπuÊi o povijest Hajduka, GizdiÊ na neki naËin biljeæi i sportsku povijest grada Splita. Hajdukom je predsjedavalo 39 predsjednika, a prvi je bio dr. Kruno KolombatoviÊ, poznati splitski lijeËnik tog doba i veliki poklonik nogometa, koji je za predsjednika izabran na osnivaËkoj skupπtini 13. veljaËe 1911. godine. Za sve predsjednike GizdiÊ navodi toËno vrijeme mandata, oslikava njihove uloge u povijesnom trenutku, kroz ulogu u druπtvu i aktivnostima na drugim podruËjima æivota. Predstavlja ih i kroz njihovo znaËenje u drugim sportovima grada i dræave. »itanjem kratkih biografija Hajdukovih predsjednika kroz dva stoljeÊa pratimo razvoj Kluba, sportske uspone i padove, znaËenje u druπtvu. Osim Hajdukove povijesti iπËitava se i utjecaj koji su svi Hajdukovi predsjednici imali na razvoj druπtva, ostalih sportova i ideje olimpizma u Splitu i dræavi. Knjiga je bogato ilustrirana crnobijelim fotografijama.

52

Priznanja Hrvatski zbor sportskih

novinara, tradicionalno istraæivanje povijesti. Jedan od njih je tijekom svoje godiπnje i Vlado ©obota koji je u svojoj knjizi skupπtine, dodjeljuje „Osam desetljeÊa NK Samobor” priznanje za publicistipredstavio osamdeset godina ku. Ove godine priznanogometnog kluba koji je postao nja su dodijeljena Mlasastavni dio samoborske povijesti. denu Bariπi i Zvonimiru Predstavljeni su svi istaknutiji MagdiÊu za knjigu „Vapojedinici koji su sudjelovali u radu trometina“ i Vladi ©okluba, a da pri tom i dalje Ëitanje nije boti za knjigu „Osam samo puko faktografsko praÊenje desetljeÊa Nogometnog kluba Samobor“. povijesti veÊ topla priËa ispriËana kroz pero ljubavi za πport i πportaπe NK Samobor. Velika vaænost knjige je upravo detaljna faktografija povijesti, svih ljudi koji su proπli kroz ovaj nogometni klub, najvaænijih utakmica, pobjeda, dogaaja πto je kroz povijest Ëinilo sve ono πto je NK Samobor. NK Samobor nije samo lokalni klub, on je bio i je rasadnik talenata, o kojima se u ovom klubu vodi izuzetna paænja.


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:37

Page 53

Piπe Milena DragiπiÊ

Rukometaπi koji su obiljeæili Rijeku

66 godina hrvatske nogometne reprezentacije

4 Asa

Vatrometina

Autori: Mato CvijanoviÊ, Orlando Rivetti, Igro Duvnjak i Tonko KraljiÊ Oblikovanje i priprema za tisak: Grafik, Rijeka Stranica: 122; format: 17x23,5 cm; tiraæa: 1000 primjeraka IzdavaË: Adriapublic d.o.o. Rijeka Tisak: Grafem, Rijeka

Autori: Zvonimir MagdiÊ i Mladen Bariπa Oblikovanje i priprema za tisak: studioQ Stranica: 390; format: 17x23,5 cm IzdavaË: Sportske novosti Tisak: Kratis, Zagreb

lvaro NaËinoviÊ, Valter MatoπeviÊ, Mirza Dæomba i A Renato SuliÊ Ëetiri su rukometna asa koja u knjizi predstavljaju Ëetiri asa rijeËkog novinarstva, Mato

riËa o hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji (i joπ poneπto) od 1940. do 2006. je priËa o nogometu iz P pera dvojice sjajnih poznavatelja tog sporta u nas,

CvijanoviÊ, Orlando Rivetti, Igor Duvnjak i Tonko KraljiÊ. Autori su i sami rukometaπi, rukometni suci i prije svega veliki zaljubljenici u taj sport, vrlo popularan u Rijeci. O Alvaru, Valteru, Mirzi i Renatu prosjeËni sportski zaljubljenik zna uglavnom ono πto je vezano za njihov sportski uspon. Autori su pak odluËili tu Ëetvoricu svjetskih rukometnih asova predstaviti biografijom koja je prepuna i njihovih ljudskih osobina. Tako su roeni i podnaslovi Ëetiri dijela ove knjige. Alvaro NaËinoviÊ je Buntovnik i odanik, Valter MatoπeviÊ je Kvarnerska hobotnica zlatnih krakova, Mirza Dæomba je Rukometni impresionist, a Renato SuliÊ Trsatsko zlato. »etvorica rukometnih, sportskih, svjetskih, olimpijskih asova, kroz oËi i pero novinara koji poznaju i prate rukomet, koji ponajprije vole ljepotu rukometne virtuoznosti tih vrsnih sportaπa, doËarava zaπto je rukomet zanimljiv sport. Uz pojam biografije Ëesto se provlaËi nit usporenosti. No, biografije Ëetvorice asova, a prije svega sport kojim se bave, triler su od prve do posljednje rijeËi. »itaju se lagano i pobuuju zanimanje za ovaj sport, bogato popraÊene fotografijama sa sportskih nastupa i iz privatnih arhiva. Meu ostalim, i u tome je ljepota sporta i æivota 4 Asa.

Zvonimira MagdiÊa i Mladena Bariπe. Prvi dio potpisuje MagdiÊ, vrsni novinar i jedan od svjedoka vremena o kojem piπe, koristeÊi Ëinjenice i ispisujuÊi stranice zasnovane na faktima, ne gubeÊi na zanimljivosti naracije, i tako pridonosi da se, uz povijest prvog dijela hrvatske reprezentacije, zadræe i poznavatelji nogometa i oni koji sport prate samo kao dodatnu zabavu. VeÊi dio knjige pripada povijesti reprezentacije od 1990. do danaπnjih dana, podsjeÊajuÊi nas na dogaaje, Ëinjenice, radost i tugu kojima smo svjedoËili posljednjih 17 godina uspjeha naπe nogometne reprezentacije. Knjiga je bogato ilustrirana dokumentarnim fotografijama svih trenutaka vaænih za razvoj Hrvatskog nogometnog saveza i nastupe hrvatske nogometne reprezentacije. U njoj su statistiËkom preciznoπÊu imenovani nogometaπi, sastavi reprezentacija, treneri u svakom nastupu, rezultati, izbornici, predsjednici - πto joj, uz dokumentarnopublicistiËku, daje i faktografsku vrijednost.

53


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:37

Page 54

OD OLIMPA DO OLIMPA

Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru Piπe Radica Jurkin LugoviÊ 54

SAVEZU ©PORTOVA KARLOVA»KE ÆUPANIJE 100.000 KUNA U sklopu Projekta potpore πportu lokalne razine Hrvatskog olimpijskog odbora, koji se realizira u suradnji s Hrvatskom Lutrijom, prva æupanija koja je dobila 100.000 kuna je Savez πportova karlovaËke æupanije. »ek - koji je u nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe, æupana KarlovaËke æupanije Ivice Horvat, v. d. direktorice Ureda za lokalni πport HOO-a Alme PapiÊ i izvrπne direktorice HL-a Arete »utura - glavni tajnik HOO-a Josip »op uruËio gradonaËelniku Duge Rese Ivanu BariπiÊu bit Êe potroπen za opremanje πkolske πportske dvorane upravo u Dugoj Resi. Suradnja HOO-a i HL-a ukljuËuje zajedniËku pripremu i promociju igre na sreÊu, instant-lutrije Auto Ëarolija, Ëijom Êe se prodajom dio prikupljenog novca izravno usmjeriti na æupanijske πportske zajednice. Lutrija je u prodaji do 7. studenoga 2008. U svakoj od 20 æupanija i gradu Zagrebu bit Êe izabran po jedan projekt kojem Êe biti odobreno 100.000 kuna, u Ëemu u istom iznosu participiraju oba partnera. Ukupno planirana sredstva za projekt iznose 2,100.000 kuna. 100.000 KUNA SISA»KO-MOSLAVA»KOJ ÆUPANIJI I Zajednici πportskih udruga i saveza SisaËko-moslavaËke æupanije uruËeno je 22. veljaËe 100.000 kuna iz zajedniËkog projekta HOO-a i Hrvatske Lutrije, a za projekt rasvjete na πkolskom igraliπtu Osnovne πkole Glina. U nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateπa, v. d. direktorice Ureda za lokalni πport Alme PapiÊ te izvrπne direktorice HL-a Arete »uturaπ i æupanice sisaËko-moslavaËke Marine LovriÊ, predsjedniku Zajednice Zvonku BeloπeviÊu Ëek je uruËio glavni tajnik HOO-a Josip »op. »lanica Kickboxing kluba Moslavac Katarina IliËiÊ javnim je ædrijebom izvukla Savez πportova Varaædinske æupanije kojem Êe, prema pravilima, u oæujku takoer biti dodijeljeno 100.000 kuna. CROATIA BANKA NOVI PARTNER HOO-a U sklopu nove marketinπke strategije, Hrvatski olimpijski odbor i Croatia banka d. d. 12. veljaËe 2007. potpisali su godiπnji ugovor o partnerstvu vrijedan 100.000 kuna. Tim ugovorom - koji su u nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe i direktora marketinga Ranka ΔetkoviÊa - potpisali glavni tajnik HOO-a Josip »op i voditeljica sluæbe marketinga Croatia banke d. d. Vesna Kiprijanovski, HOO-u se pridruæila joπ jedna banka koja je prepoznala vaænost ulaganja u πport kao naπ najbolji izvozni proizvod. RODNA JEDNAKOST U ©PORTU Pod predsjedavanjem predsjednice Komisije HOO-a za skrb o æenama u πportu Morane PalikoviÊ Gruden, a u nazoËnosti

predstojnice Vladinog ureda za ravnopravnost spolova Helene ©timac Radin, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Gordane LukaË Koritnik, pomoÊnika ministra za πport Æeljka KlariÊa, predsjednika i glavnog tajnika HOO-a Zlatka Mateπe i Josipa »opa, Ëana MOO-a Antuna Vrdoljaka, te Ëlanova VijeÊa, u Zagrebu je 14. veljaËe odræan prvi seminar Mreæe koordinatorica za æene u πportu. O uravnoteæenom sudjelovanju æena i muπkaraca u domaÊem i meunarodnom πportu, uspostavi mehanizama za rodnu jednakost opÊenito u druπtvu te politici jednakosti u Europskoj uniji, veÊoj zastupljenosti æena u meunarodnim institucijama, obrazovanju æena u πportu, jednakim πansama u biranju i izboru æena u πportu, poveÊanju voditeljskih uloga u πportu, utjecaju medija i njihovoj ulozi u promicanju rodne osvijeπtenosti u πportu govorile su Biljana KaπiÊ, sociologinja sa SveuËiliπta u Zadru, Gordana LukaË Koritnik, Morana PalikoviÊ Gruden, Romana Caput Jogunica, Ëlanica Komisije i voditeljica projekta Mreæe, Ratko CvetniÊ, Ëlan Komisije i Gordana Borko, tajnica Komisije. Suglasni da hrvatski πport u pojedinim podruËjima rodne jednakosti ima pozitivnih predznaka, prva zadaÊa koordinatorica Mreæe, veÊinom uspjeπnih πportaπica koje su imenovali nacionalni πportski savezi i æupanijske πportske zajednice, bit Êe sveobuhvatni snimak stanja u hrvatskom πportu. DVOGODI©NJI DOGOVOR S AMWAYJEM Tvrtka Amway d. o. o. hrvatskim Êe πportaπima i u sljedeÊe dvije godine osiguravati vitamine i dodatke prehrani. Ugovor o dvogodiπnjoj suradnji HOO-a i ameriËke tvrtke Amway, koja je sluæbeni sponzor maarskog i kineskog olimpijskog odbora, a prisutna je i u profesionalnoj ameriËkoj koπarkaπkoj i hokejaπkoj ligi, potpisali su 19. veljaËe 2007. glavni tajnik HOO-a Josip »op i direktor Amwayja za Hrvatsku Janez Resnik, uz nazoËnost predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe, direktora marketinga HOO-a Ranka ΔetkoviÊa te voditeljice podruænice Amwayja u Hrvatskoj Renate RapiÊ. S jednom od najprodavanijih i najpoznatijih proizvodnih linija Nutriliteom Amway Êe hrvatskim πportaπima osiguravati nuæne multivitamine i ostale vitamine i minerale. OLIMPIJCI ZA OLIMPIJCA PotvrujuÊi druπtvenu i socijalnu odgovornost za svoje Ëlanove, izaslanstvo Hrvatskog kluba olimpijaca posjetilo je 25. veljaËe teπko bolesnog olimpijca - vaterpolista i osvajaËa zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Meksiku 1968. Miroslava Poljaka, Ëije zdravstveno stanje zahtjeva skupo lijeËenje i sloæene zahvate u protetici. Bivπem πportaπu, koji je bio i ostao uzor naraπtajima vaterpolista i drugim πpor-


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:37

Page 55

taπima, izraze podrπke - koja Êe, u suradnji sa Zakladom hrvatskih πportaπa, dobiti i konkretnu financijsku potporu iskazali su Ëlanovi njegovog matiËnog Kluba na Ëelu s predsjednikom Stojkom VrankoviÊem. Uz VrankoviÊa, ujedno i dopredsjednika HOO-a, πportsku i ljudsku potporu solidarnosti iskazali su i dopredsjednik Kluba Slavko Goluæa, glavni tajnik Damir ©karo te vaterpolisti olimpijci Dubravko ©imenc i Ozren BonaËiÊ. Duboko dirnut gestom Hrvatskog kluba olimpijaca, Miroslav Poljak zahvalio je kolegama i iskazao uvjerenje da Êe Klub, skrbeÊi o bivπim i sadaπnjim πportaπima, pridonijeti cjelovitoj skrbi hrvatskog druπtva o olimpijskom idealu. S BULATOVOM O PROMICANJU OLIMPIZMA Na inicijativu Hrvatske olimpijske akademije, voditeljica programa promicanja olimpizma pri Hrvatskoj olimpijskoj akademiji, olimpijka Danira BiliÊ, sastala se 24. veljaËe s predsjednicom Ukrajinske olimpijske akademije i bivπom ministricom πporta te zemlje Marijom Bulatovom, koja je u Zagrebu gostovala u povodu 5. meunarodne konferenciji o kondicijskoj pripremi πportaπa. Razmijenjena su miπljenja i iskustva u radu dvaju akademija i moguÊnosti konkretne suradnje na promicanju olimpizma. Danira BiliÊ upoznala je goπÊu s radom Akademije osobito na promicanju olimpizma meu mladima, kao i obrazovanju struËnih kadrova o Ëijem znanju i promiπljanju metoda rada u πportu u skladu s olimpizmom uvelike ovisi rezultat πportskog djelovanja Akademije. VLA©IΔ I PEJ»IΔ OSIGURALE PUT U PEKING Uz Snjeæanu PejËiÊ iz streljaπtva, koja je prva u lipnju 2006. otvorila listu evidentnih putnika za Olimpijske igre u Pekingu 2008., na njoj je od oæujka 2007. i atletiËarka Blanka VlaπiÊ. Meu kandidatima u prvom kvartalu predolimpijske 2007. zasad je 85 πportaπa od kojih 44 ima status „A“, a njih 39 „B“ potencijalnih kandidata. Status potencijalnih „B“ kandidata koji su imali do 31. prosinca 2006.,

POZDRAV OD SVJETSKIH PRVAKA! U sjediπte Hrvatskog olimpijskog odbora pristigla je razglednica s pozdravima hrvatskih zlatnih vaterpolista, izbornika Ratka RudiÊa i predsjednika Hrvatskog vaterpolskog saveza Perice BukiÊa. Hrvatska vaterpolska reprezentacija je na Svjetskom prvenstvu u Melbourneu premoÊno i zasluæeno osvojila naslov svjetskih prvaka Ëime su postali evidentni olimpijski kandidati za nastup na Igrama XXIX. Olimpijade u Pekingu 2008. godine. u meuvremenu su izgubili Josip ©oprek i Æeljko Vincek (atletika), Borna KataliniÊ (boks), Dajana ZoretiÊ (plivanje), Roko ToπiÊ (stolni tenis), Suzana Cimbal©pirelja (streljaπtvo) te Matea Mezak i Ana VrljiÊ (tenis), jer nisu uspjeli potvrditi rezultate koji su uvjeti za ostanak na listi putnika za Peking. KOR»ULA NA XI. IGRAMA OTOKA NA KORZICI Pod predsjedanjem predsjednika Organizacijskog odbora Igara otoka Pierra Santonija, u Ajacciou na Korzici je od 22. do 25. veljaËe 2007. odræana OpÊa skupπtina Organizacijskog odbora Igara otoka, u Ëijem su radu sudjelovali predstavnici Hrvatske - voditeljica meunarodne suradnje HOO-a Ljiljana Ujlaki ©ubiÊ, dogradonaËelnik grada KorËule Duπan Kalogjera i voa πportske delegacije na Igrama otoka Æarko Lozica. Naime, pridruæeni Ëlan Igara otoka (do 2009.), otok KorËula, u tom je statusu prvi put i nastupio na Igrama 2006. godine. OdluËeno je takoer da Êe se XI. igre otoka odræati na Korzici od 21. do 26.

svibnja 2007. Nastupit Êe oko 1650 mladih πportaπa do 15 godina, a hrvatska delegacija bi trebala imati oko 80 πportaπa i sluæbenih osoba. Na Igrama Êe nastupiti πportaπi s 23 otoka (Azori, Baleari, Kanari, Zelenoortski otoci, Cipar, Krf, Korzika, Kreta, Elba, Farski otoci, Gvadalupa, Haiti, Jersey, KorËula, Madeira, Malta, Martinik, Mayotte, Reunion, Sardinija, Sicilija, Wight, Francuska Polinezija), a natjecat Êe se u 10 sluæbenih πportova - atletika, koπarka, gimnastika, rukomet, dæudo, plivanje, tenis, stolni tenis, jedrenje i odbojka te u sedam demonstracijskih πportova πah, karate, boÊanje, nogomet sa sedam igraËa, ragbi sa sedam igraËa, taekwondo i streljaπtvo. USPJE©NA ZIMSKA SEZONA HRVATSKE MLADEÆI U sijeËnju, gotovo istodobno ali na razliËitim mjestima, odræane su dvije velike meunarodne multiπportske priredbe za mladeæ na kojima su nastupili i hrvatski πportaπi. U austrijskom Hinterstoderu su, od 22. do 25. sijeËnja, odræane 13. zimske igre

ADRIATICA.NET ZA PEKING 2008. Hrvatski olimpijski odbor i Grupa Adriatica.net potpisali su 6. veljaËe 2007. ugovor o poslovnoj suradnji za Igre XXIX. olimpijade u Pekingu 2008. godine, kojim je ta tvrtka izabrana kao sluæbena agencija HOO-a za prodaju ulaznica za OI. Ugovor su potpisali glavni tajnik HOO-a Josip »op i predsjednik Uprave Adriatica.neta Marko VojkoviÊ. Tim je ugovorom Adriatica.net postala i sluæbeni partner i u opremanju Hrvatske kuÊe u hotelu Zhao Long u Pekingu. U hotelu Êe biti i presscentar namijenjen svim hrvatskim akreditiranim i neakreditiranim novinarima. U suradnji s partnerima Adriatica.netom, Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom turistiËkom zajednicom, gospodarska i kulturna promocija Hrvatske u Pekingu zbivat Êe se pod motom "Hrvatska - zemlja Marca Pola". 55

Ç


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:37

Page 56

mladeæi Alpe-Jadran, sa 38 hrvatskih predstavnika, dok je u Torinu, od 17. do 27. sijeËnja, trajala 23. zimska Univerzijada na kojoj je nastupilo 14 hrvatskih natjecatelja. Naπi su bili najuspjeπniji na Igrama mladeæi, osvojivπi 17 medalja u konkurenciji 350 πportaπica i πportaπa iz 13 pokrajina Italije, Maarske, Austrije te Hrvatske i Slovenije. Velik je uspjeh postigla nova nada hrvatskog skijanja Sofija NovoseliÊ, osvojivπi dvije zlatne medalje - u slalomu i veleslalomu. Hrvatski su πportaπi nastupili u svim πportovima na programu; od alpskog skijanja (slalom i veleslalom), skijaπkog trËanja, hokeja na ledu do stolnog tenisa, u kojem su osvojili i najviπe medalja, ukupno 11. ©ef hrvatske misije Alpe-Jadran, Damir ©egota, v. d. direktora Ureda za olimpijski program, izdvojio je, uz Sofiju NovoseliÊ, hokejaπe koji su, uz pet pobjeda i jedan poraz, osvojili srebrnu medalju, te predstavnike u skijaπkom trËanju koji su, prvi put u povijesti nastupa mladih hrvatskih πportaπa, osvojili medalje: Filip Kontak srebrnu u pojedinaËnoj konkurenciji te bronËanu u disciplini team sprint s Dominikom Kordiπom. U æenskoj konkurenciji u team sprintu bronËanu medalju osvojile su Vedrana Malec i Nina BrozniÊ. Na Univerzijadi u Torinu u konkurenciji oko 2000 πportaπa - sveuËiliπtaraca iz 42

zemlje, najuspjeπniji su bili korejski πportaπi, osvojivπi 10 zlatnih medalja. Hrvatske πportaπice, meu kojima su bile iskusne sudionice prethodne zimske Univerzijade Idora Hegel i Morena Makar, s osmim mjestom u umjetniËkom klizanju i 11. i 13. u snowboardu dostigle su, prema rijeËima πefa misije Davora Habljaka, kvalitetnu razinu rezultata, dok su u muπkoj konkurenciji alpskih skijaπa najbolje plasmane ostvarili Natko ZrnËiÊ Dim sa Ëetvrtim i Ivan RatkiÊ s 11. mjestom u superveleslalomu.

USPJE©NA ©PORTSKA I POSLOVNA 2006. OdliËni πportski rezultati, porast vlastitih marketinπkih prihoda za 16 posto, dobro gospodarenje i solidan suficit od πest milijuna kuna saæetak je olimpijske 2006. godine koji je Skupπtina HOO-a usvojila kao zakljuËak redovne 17. sjednice odræane 8. oæujka u zagrebaËkom hotelu Panorama. Stabilnost dogovora s Hrvatskom Lutrijom i marketinπki poloæaj πporta na slobodnom træiπtu bezrezervno je ocijenjen visokom ocjenom dobre poslovne politike. Uz stopostotno ispunjenje programa nacionalnih πportskih saveza, u 2006. su postavljeni i temelji za nove razvojne programe te snaæniji zamah πporta u sredinama æupanijskih πportskih zaje-

dnica, kao πto je program “Od vrtiÊa od olimpijskih igara”. U PRILOG PROGRAMIMA N©S-a Oko πest milijuna kuna suficita Skupπtina je odluËila, na prijedlog VijeÊa HOO-a - koje je isti dan, 8. oæujka, odræalo sjednicu - raspodijeliti nacionalnim savezima prema postotku sudjelovanja u redovnom programu πporta o kojem skrbi HOO. Prvi put nakon uvoenje interne kontrole u izvjeπÊu je priloæeno i izvjeπÊe o pravilnom poslovanju HOO-a i Ëlanica Ëime su, uz komercijalnu i dræavnu reviziju, u cijelosti zaokruæena sva tri stupnja kontrole; interna, komercijalna i dræavna. Prema izvjeπÊu predsjednika Ivana JelinËiÊa, Nadzorni odbor je poslovanje HOO-a potvrdio pozitivnim i u skladu s programskim, pravnim i normativnim aktima. Skupπtina je potvrdila prijedlog VijeÊa da se kriteriji za projekte OI Peking 2008. te ZOI Vancouver 2010. upotpuni pravom nacionalnih πportskih saveza u preraspodjeli sredstava za program priprema, natjecanja, struËnog rada ili opreme u skladu sa struËnom procjenom njihovih timova i uz suglasnost VijeÊa. Isto tako, Skupπtina je potvrdila da Êe se broj kandidata za nastup na igrama odrediti prema kvotama koje odreuju meunarodni πportski savezi.

Ç


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:37

Page 57


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:37

Page 58


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:38

Page 59


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:38

Page 60


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:38

Page 61


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:38

Page 62


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:38

Page 63


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:39

Page 64


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:39

Page 65


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:39

Page 66


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:39

Page 67


OLIMP-prelom 22

4/27/07

19:39

Page 68

OLIMP 22  

Časopis Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp jedinstveni je sociološko kulturološki časopis hrvatskog športa pokrenut odlukom Vijeća HOO-a 199...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you