OLIMP 20

OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:23

Page 50

SPORTSKA ARHITEKTURA O D R Æ I VA G R A D N J A © P O RT S K I H G R A – E V I N A

Kada Êe zapoËeti?

Piπe Gordana GreguriÊ, dia kologija se na razne naËine upliÊe u πport i πportske graevine. Ima ih toliko da je, zapravo, gotovo nemoguÊe napraviti graditeljski zahvat (s fiziËki vidljivom ili nevidljivom gradnjom) koji bi zadovoljio baπ sve kriterije ekoloπke prihvatljivosti.

Jesmo li na mjestu gradnje naruπili kakav ekosustav? Jesmo li (i za izgradnju zelenih πportskih povrπina) morali mijenjati reljef? Jesmo li upotrijebili materijal koji neÊe naπkoditi prirodi? Jesmo li upotrijebili materijal i sustave koji Êe naπkoditi Ëovjeku koji boravi u /na πportskoj graevini? ©tete li nusprodukti pogona graevine prirodi i Ëovjeku? Jesmo li se potrudili graditi tako da se πto manje energije troπi u eksploataciji πportske graevine? Gomila je to pitanja, a malo ih je, u stvarnosti, s potvrdnim odgovorom.

Zbog relacija izmeu pojmova Ëovjek - zdravlje - πport, upravo bi πportska graevina, teren ili kompleks trebali biti prototip odræive gradnje.

Ciljevi energetski i ekoloπki odræivog graditeljstva su: smanjiti gubitke topline iz zgrade poboljπanjem toplinske izolaci-

E

50

je vanjskih elemenata i povoljnim odnosom oploπja i volumena zgrade; poveÊati toplinske dobitke u zgradi orijentacijom zgrade i koriπtenjem SunËeve energije; koristiti obnovljive izvore energije i poveÊati energetsku efikasnost termoenergetskog sustava.

Tim problemima ne bi trebao biti okupiran samo arhitekt - kao dizajner πportske graevine, nego i druπtvo u cjelini (s obzirom na to da su do pojave javno-privatnog partnerstva πportske graevine u vlasniπtvu lokalnih zajednica). U izradi je novi TehniËki propis o uπtedi toplinske energije i toplinskoj zaπtiti kao i Pravilnik o olakπicama za odræivu gradnju, koji bi poticali investitore da razmisle o isplativosti odræive gradnje.

Razmiπljanje o odræivom Mnoge bi se, u eksploataciji tehnoloπki manje zahtjevne πportske graevine, mogle koristiti obnovljivim izvorima energije kao πto su sunce, vjetar, biogoriva i sl. Pogotovo na priobalju. Sistem solarnih kolektora ili peÊ na biogorivo koji griju sanitarnu i vodu kao medij za po-

dno grijanje, vjetroelektrana za potrebe elektriËne energije, dobro oblikovanje graevine koje omoguÊuje dobru ventilaciju, a sprjeËava pretjeranu insolaciju i dobili smo πkolsku dvoranu koja Êe moæda u klimatoloπki kritiËnim danima posegnuti za standardnim izvorima energije. ©to se tiËe otpadnih tvari, πportske graevine nisu, u principu, te koje zagauju okoliπ.

Osim raznih πportskih dvorana tu su joπ i prostori za πport na otvorenom, koji obiËno djeluju sasvim prirodno i benigno, no mogu utjecati na okoliπ. Kako lijepo izgledaju Ëista, bijela, osvijetljena skijaliπta. Ako nisu na visokom golom gleËeru (gdje ima prirodnog snijega kao u priËi), upitna je njihova 'ËistoÊa'. KrËenje πume prvi je korak kojim se naruπava prirodno staniπte i mijenja tlo. Zatim, umjetno zasnjeæivanje πto zahtijeva infrastrukturni sistem koji Ëine cjevovod, elektriËne instalacije i retencija vode.

Snjeæni topovi? Za stvaranje snjeænih pahuljica potrebno je imati 'klicu' kristalizacije, a to su razni kemijski elementi i spojevi: srebrni jodid, kaolin glina, razni sapuni ili deterdæenti ili Ëak neke gljivice.

Trenutno je najpopularniji aditiv suhi smrznuti protein koji se dobiva iz bakterije koja je Ëesta na drveÊu, travama, povrÊu. Noviji produkti su i tekuÊi polieterski substituirani triloksan koji djeluje kao povrπinski agens πto smanjuje vodikove veze meu molekulama vode i olakπava smrzavanje. Postoje i posebni aditivi koji su polibutilenska tereftalatna vlakna (podaci uzeti na stranici www.skijanje.hr). »udesa! Pitanje je kako ona s vremenom djeluju na okruæenje.

Zatim, sve modernija igraliπta za golf. Na slici koja pokazuje bagere u radu vidi se priprema za golfaπko igraliπte. Nije to samo napraviti nekoliko rupica, poπiπati travu - i udri lopticu!

Zato su danas sve brojniji dizajneri golfaπkih igraliπta koji kreiraju sve te neravnine i razne povrπine (trava, pije-