Issuu on Google+

OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:18

Page 1

BROJ 20 • RUJAN 2006.

MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA

ISSN 1331-9523

PETNAEST GODINA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA

Sport i novinarstvo

Simbioza sporta i televizije

Sportska muzeologija

Hrvatski svesokolski slet 1906.

Prva velika sportska priredba u Zagrebu

Zbirka Branka Kallayja


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:18

Page 2


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:18

Page 3

Dragi Ëitatelji,

ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op

UREDNIK Ante DrpiÊ

UREDNI©TVO Æeljko Kavran, Draæen Harasin, Gordana GaÊeπa, Nada SenËar, Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ, Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJE Damir SenËar LEKTURA MARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec

pred vama je novi broj Ëasopisa "Olimp" u kojem smo, uz standardne rubrike, znatan prostor posvetili proslavi 15. godina rada i djelovanja Hrvatskog olimpijskog odbora. DræeÊi se one stare izreke da "slika govori kao tisuÊu rijeËi" nastojali smo vam, kronoloπkim redom, s manje teksta a viπe fotografija, predstaviti niz dogaanja koja su se, od Ëetvrtka 8. rujna do nedjelje 10. rujna, odræavala u Sportskom domu, zagrebaËkom hotelu Westin i ©portsko-rekreativnom centru Jarunu. SkreÊem vam pozornost na edukativan tekst naπeg stalnog suradnika Zrinka »ustonje koji u rubrici "Olimpizam", pod naslovom "Pierre de Coubertin ipak nije prvi", pobija neke stereotipe dokazujuÊi da "moderni olimpijski pokret ima viπe od jednog idejnog zaËetnika i da zasluge, osim Pierreu de Coubertinu, treba pripisati joπ najmanje trojici ljudi". To su engleski lijeËnik William Penny Brookes i dvojica Grka, Panagiotis Soutsos i Evangelis Zappas. Uvjeren sam da Êete sa zanimanjem proËitati i tekst Saπe Ceraja o organiziranosti sporta u Europi koji kaæe da je "sport, promatrajuÊi razliËite inicijative koje su se razvijale u sklopu politiËkih, socioloπkih i drugih smjernica europske misli, u svom djelovanju Ëesto prednjaËio". Ovaj, 20. "Olimp", donosi i prilog o studentskom sportu autorice Romane Caput Jogunice. Iskustva pojedinih zemalja o kojima Êe se, kako najavljuje uredniπtvo, pisati u iduÊim brojevima Ëasopisa, mogla bi koristiti u promiπljanju ustroja toga vaænog segmenta sporta i u Hrvatskoj. Naposljetku, svima koji su svoje znanje, struËnost i sposobnost, nadarenost i kreativnost, te profesionalno i slobodno vrijeme utkali u opÊi razvitak hrvatskog sporta, vrhunske rezultate sportaπa i poticaj mladim sportskim generacijama, ukljuËujuÊi i javne medije, joπ jednom zahvaljujem u ime Hrvatskog olimpijskog odbora i Ëestitam 15. obljetnicu njegova osnutka i djelovanja.

5

Josip »op, dipl. oec. glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora

Kalendar natjecanja 2006. LISTOPAD - STUDENI - PROSINAC

6

Zvjezdana-Tuma Pavlov, Ëlanica VijeÊa HOO-a

Ne treba nam nacionalno vijeÊe za sport

8 Obljetnica: Petnaest godina HOO-a 12 Sportske nade: Danijela GrgiÊ 14 Olimpijske legende: Zlatko ©imenc 16 Olimpizam 18 Religija i sport 20 Europa i sport 22 Sport i druπtvo 24 Sport i novinarstvo 26 Zakonodavstvo i sport 29 Prilog POVIJEST HRVATSKOG SPORTA

GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb

TISAK Stega tisak, Zavrtnica 17 Zagreb

Naklada: 2.000 primjeraka

42 Studentski sport 44 Terminologija sporta 48 Sport i dizajn 50 Sportska arhitektura 52 Filatelija i nogomet 54 Publicistika Od Olimpa do Olimpa

www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.t-com.hr

56 Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru 3


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:18

Page 4


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:18

Page 5

KALENDAR NATJECANJA 2006. Priredila Milena DragiπiÊ

LISTOPAD Veslanje Miholjska regata (FISA) Osijek 1. listopada Automobilizam Formula 1 VN Japana Suzuka, Japan 1. listopada VN Kine Shanghai, Kina 8. listopada VN Brazila Interlagos, Brazil 22. listopada Atletika 3. trofej Zagreba Festival djeËje atletike Zagreb 1. listopada SP u cestovnom trËanju Debrecen, Maarska 8. listopada

LISTOPAD - STUDENI - PROSINAC BoÊanje Seniorsko EP - muπki Rijeka 2. - 7. listopada

Kickboxing Europsko prvenstvo Lisabon, Portugal 25. - 29. listopada

SP za æene Wenzhou, Kina 17. - 22. listopada

Odbojka SP za æene Tokio, Japan 31. listopada 16. studenoga

Tenis WTA turnir Moskva, Rusija 9. - 15. listopada WTA turnir Zuerich, ©vicarska 16. - 22. listopada Madrid (Master series) Madrid, ©panjolska 16. - 22. listopada Pariz (Master series) Pariz, Francuska 30. listopada 5. studenoga Karate Svjetsko prvenstvo Finska 27. - 29. listopada Ivan LjubiËiÊ

Ivica KosteliÊ

STUDENI Koπarka PoËetak NBA-sezone SAD 1. studenoga Alpsko skijanje Svjetski kup (m + æ) Levi 8. - 10. studenoga

Savate SP, finale Pariz, Francuska 25. - 26. studenoga

9. - 10. prosinca Svjetski kup (m) Val Gardena 12. - 17. prosinca

Svjetski kup (æ) Aspen, SAD 24. - 26. studenoga

PROSINAC

Svjetski kup (m) Lake Louise, Kanada 25. - 26. studenoga

Alpsko skijanje Svjetski kup (æ) Lake Louse, Kanada 1. - 3. prosinca

Svjetski kup (m) Hinterstoder, Austrija 20. - 22. prosinca

Svjetski kup (m) Beaver Creek, SAD 28. studenoga - 3. prosinca Tenis WTA masters Madrid, ©panjolska 6. - 12. studenoga ATP Masters Cup Shanghai, Kina 12. - 18. studenoga Odbojka SP za muπkarce Tokio, Japan 17. studenoga 3. prosinca

Svjetski kup (æ) Sestriere, Italija 9. - 10. prosinca Svjetski kup (æ) Val d'Isere, Francuska 16. - 17. prosinca Svjetski kup (æ) Megeve, Francuska 19. prosinca Svjetski kup (æ) Semmering, Austrija 28. - 29. prosinca Svjetski kup (m) Val d'Isere, Francuska

Svjetski kup (m) Bormio, Italija 29. prosinca Plivanje Europsko prvenstvo (25 m) Helsinki, Finska 7. - 10. prosinca Rukomet Europsko prvenstvo (æ) ©vedska 7. - 17. prosinca Atletika Europsko prvenstvo u krosu San Giorgio su Legnano, Italija 10. prosinca 5


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:18

Page 6

INTERVIEW Zvjezdana Tuma-Pavlov, Ëlanica VijeÊa Hrvatskog olimpijskog odbora

Ne treba nam Nacionalno vijeÊe za sport Piπe Vedran BoæiÊeviÊ vjezdana Tuma-Pavlov jedna je od ''naknadnih'' Ëlanica VijeÊa Hrvatskog olimpijskog odbora - u vladi Zlatka Mateπe nije od poËetka njegova mandata, nego se prikljuËila u prosincu proπle godine. ''Regrutirana'' je iz Nadzornog odbora Ëija je Ëlanica bila od 2000. godine. U VijeÊe je uπla kao predstavnica Zajednice sportova OsjeËko-baranjske æupanije pa je za poËetak razgovora prokomentirala stanje sporta u svojoj regiji. - OsjeËki sport prati razinu hrvatskog sporta. Osobno smatram da je doπlo do nezadovoljavajuÊe stagnacije hrvatskoga sporta, a to se automatski reflektira i na niæe zajednice, pa i na sport u Osijeku i OsjeËko-baranjskoj æupaniji. Kakav je odnos gradskih i æupanijskih struktura prema sportu na tom podruËju? - Iznimno dobar, ne moæemo se poæaliti na to da se ne osigurava novac. Æupanija znatan dio sredstava izdvaja za sport, grad Osijek izdvaja i za kapitalne investicije u sportu, za izgradnju sportskih objekata. Evo, Atletski klub Slavonija-Æito, Ëija sam predsjednica, uspio se izboriti da se osigura novac za novu stazu na stadionu Gradski vrt, koja Êe dobiti certifikat Meunarodnog atletskog saveza. Nakon izgradnje, koja je pred zavrπetkom, kandidirat Êemo se za dva europska natjecanja, Kup Europe Bruno Zauli 2008. i Europsko mlaeseniorsko prvenstvo 2009., πto dosad nije bilo moguÊe, jer je staru stazu malo uniπtilo vrijeme, a malo ratna razaranja.

Z

6

Zakon o udrugama prema kojem se registriraju klubovi je problematiËan. Dovoljno je da se naemo nas troje i osnujemo klub. Sve se ËeπÊe dogaa da se ljudi u klubu posvaaju pa automatski osnivaju novi klub. OdvlaËe se igraËi, treneri pa onda imamo dva kluba i, jasno, oba traæe financiranje iz gradskog proraËuna. Onda se masa novca, koja uistinu nije zanemariva, rasprπi na puno subjekata koji zapravo ne dobiju niπta i ne mogu napraviti niπta. To bi trebalo drukËije zakonski regulirati

Kako komentirate Ëinjenicu da u novom Zakonu o sportu nema odredbe prema kojoj bi lokalna samouprava morala odreeni postotak proraËuna izdvajati za sport? - To se uporno traæi i to uporno ne prolazi. Uvijek ovisi o tome tko je gdje na vlasti i kakav osjeÊaj za sport ima. Problem je nedostatak strategije razvoja hrvatskog sporta i strategije financiranja sporta u cjelini. Kad bi se napravila analiza i kad bi se uspjeli skupiti podaci o svemu πto se izdvaja iz proraËuna jedinica lokalne samouprave i iz dræavnog proraËuna, te o onome πto pojedini sponzori daju klubovima i savezima, doπli bismo do fantastiËne svote koja se neracionalno troπi. Dogaa se neπto πto meni posebno smeta, a prisutno je u sportu OsjeËko-baranjske æupanije, vjerojatno i drugdje. RijeË je o problematiËnom Zakonu o udrugama prema kojem se registriraju klubovi. Dovoljno je da se naemo nas troje i osnujemo klub. Sve se ËeπÊe dogaa da se ljudi u nekom klubu posvaaju pa automatski osnivaju novi klub. OdvlaËe se igraËi, odvlaËe se treneri pa onda imamo dva kluba i, jasno, oba traæe financiranje iz gradskog proraËuna. I onda se masa sredstava, koja uistinu nije zanemariva, rasprπi na puno subjekata koji zapravo ne dobiju niπta i ne mogu napraviti niπta. To bi trebalo drukËije zakonski regulirati. Zvjezdana Tuma-Pavlov spominje joπ jedan problem koji muËi osjeËki, ali i hrvatski sport:


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:19

- Nema dovoljno ulaganja u razvoj struËnih kadrova za sport. Nisam protiv toga da se s vremena na vrijeme dovede neki trener sa strane, jer smo i mi u atletski klub doveli bugarskog trenera. Ali, doveli smo ga s namjerom da obuËi mlade ljude koji rade u klubu za posao trenera. Moramo napraviti neπto u πkolovanju trenera, ali i postaviti kompletan sport drukËije da bismo doπli do kvalitetnih sportaπa. Suludo mi je da rukometni klub u Osijeku dovede pet igraËa izvan Osijeka i misli ''mi smo jaki''. Nismo jaki, bit Êemo jaki tek onoga trenutka kad uspijemo iz svoga podmlatka odgojiti igraËe koji Êe postiÊi neke zavidne rezultate na razini Hrvatske, a moæda i u Europi Novi zakon nalaæe i osnivanje Nacionalnog vijeÊa za sport. HoÊe li ono baciti HOO u drugi plan? - Nacionalno vijeÊe za sport doæivljavam kao neko paralelno tijelo i smatram ga nepotrebnim. Svojedobno je Churchill rekao ''kad ne æelim neπto rijeπiti, osnujem komisiju'', a ovaj me sluËaj podsjeÊa upravo na to. Potrebna je mnogo bolja suradnja izmeu HOOa, kao krovnog sportskog tijela u Hrvatskoj, te Ministarstva i Vlade u razvoju sporta, a to bi ponajprije trebalo rezultirati donoπenjem strategije razvoja sporta, da vidimo πto æelimo, otkada poËeti raditi s djecom... Osobno mislim da bi djeca u πkoli

Page 7

trebala proÊi baziËne sportove, atletiku, gimnastiku i plivanje, a poslije Êemo vidjeti za πto je tko sposoban. Djecu treba maknuti s ulice. Moæda Êe mi zaljubljenici u informatiku zamjeriti, ali treba ih malo maknuti i od kompjutora, jer dolazimo do toga da djeca postaju debela, deformirana, troma, ne znaju se druæiti, razgovarati. Trebaju se baviti sportom iz jednog osnovnog razloga kad se bavite sportom, nauËite i

pobijediti i izgubiti, a to Êe vam se cijeli æivot dogaati. Tko se bavio sportom, tko je nauËio biti prvi i padati, tko je nauËio da treba uloæiti mnogo truda da budeπ prvi, taj i uspije u æivotu. Kako rijeπiti problem neadekvatnih uvjeta u kojima treniraju brojni hrvatski sportaπi, da viπe ne bi bilo prijetnji odlaskom iz Hrvatske? - »injenica je da velik dio naπih sportaπa trenira u neadekvatnim uvjetima, a tu opet dolazimo do nepravedne raspodjele sredstava. Ova ili neka druga vlada Êe jednom morati napraviti drukËiju raspodjelu pa Êe biti viπe novca za ulaganje u adekvatne sportske objekte. Jedan segment strategije razvoja sporta bi trebala biti i izgradnja sportskih objekata, ali u cijeloj Hrvatskoj, tako da u svim dijelovima zemlje djeca kreÊu s istih startnih pozicija. Ne vidim u Ëemu je problem da se naprave tipske dvorane koje ne moraju biti velike ni skupe, a financirale bi se dijelom iz dræavnog proraËuna, a dijelom kroz lokalnu zajednicu. To bi bilo jeftinije nego da svatko sebi raspisuje natjeËaje i osmiπljava neku veliku dvoranu. Dræava mora osigurati ravnomjeran razvitak svih podruËja u Hrvatskoj, u svim segmentima, pa tako i u sportu.

Æivotopis Zvjezdana Tuma-Pavlov je roena 10. oæujka 1954. u Osijeku. Diplomirala je 1977. na Pravnom fakultetu u Osijeku, a iste je godine poËela raditi u Sekretarijatu za financije opÊine Osijek. Bila je πefica Odsjeka za razrez poreza, zamjenica direktora Uprave prihoda, proËelnica PodruËnog ureda Porezne uprave u Osijeku, a trenutno obavlja posao direktorice Trænica d. o. o. Osijek. ©est je godina igrala odbojku u osjeËkom ÆeljezniËaru, a kasnije je bila Ëlanica Izvrπnog odbora tog kluba. Godinama je predsjednica Nadzornog odbora gradske i æupanijske zajednice πportskih udruga. Od 1999. je i predsjednica Atletskog kluba SlavonijaÆito te Ëlanica raznih tijela Hrvatskog atletskog saveza. Od 2000. do kraja 2005. je bila Ëlanica Nadzornog odbora HOO-a, a od 21. prosinca 2005. je Ëlanica VijeÊa HOO-a. 7


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:19

Page 8

OBLJETNICA

Petnaest SveËanost je simboliËki poËela 8. rujna predstavljanjem reprezentativne monografije "Na putu olimpizma: HOO 1991-2006". U monografiji, autora Radice Jurkin LugoviÊ (na slici), Z. JajËeviÊa i A. DrpiÊa, su opisani svi vaæniji dogaaji i osobe od prve ideje olimpizma u Hrvatskoj do danaπnjih dana. Posebno poglavlje posveÊeno je osnivanju HOO-a, nabrojani su svi vaæniji dogaaji i liËnosti HOO-a od 1992. godine do danas te rezultati hrvatskih sportaπa na zimskim i ljetnim olimpijskim igrama od Albertvillea 1992. do Torina 2006. U monografiji su, kronoloπkim redom, pobrojani svi sportaπi, dobitnici nagrada HOO-a, dobitnici trofeja MOO-a, kao i svi Ëlanovi osnivaËke Skupπtine, VijeÊa i nadzornih odbora od utemeljenja HOO-a do danas.

8


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:19

Page 9

godina HOO-a Petnaestu godiπnjicu osnutka, 10. rujna 1991. godine, Hrvatski olimpijski odbor proslavio je nizom prigodnih manifestacija Pripremila Gordana GaÊeπa Snimio: Damir SenËar i SN

Na osnivanje HOO-a podsjetio je prvi predsjednik i danas poËasni predsjednik HOO-a te Ëlan MOO-a Antun Vrdoljak, rekavπi: "GledajuÊi naπe malo izaslanstvo u Albertvilleu nisam mogao zamisliti da Êe naπa Hrvatska desetak godina kasnije osvajati zlata na zimskim olimpijskim igrama. NeobiËno sam ponosan na sve uspjehe hrvatskih sportaπa i Ëinjenicu da su u ratnim godinama sportaπi bili prvi i najveÊi promicatelji mlade hrvatske dræave." Posebna priznanja dodijeljena su prvom sazivu VijeÊa HOO-a i Inicijativnom odboru za osnivanje HOO-a, kao i sportaπima osvajaËima olimpijskih odliËja u razdoblju od 1992. do 2006. godine.

Izaslanik predsjednika Stjepana MesiÊa Æeljko Mataja, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i predsjednik Sabora Vladimir ©eks su, uz brojne sporaπe i sportske djelatnike u zagrebaËkom hotelu Westin, nazoËili sveËanoj sjednici VijeÊa kojom je obiljeæena 15. godiπnjica osnutka Hrvatskog olimpijskog odbora. 9


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:19

Page 10

15 Svojom nazoËnoπÊu sveËanost HOO-a uveliËao je i predsjednik Europskih olimpijskih odbora (EOO) Patrick Hickey. Bio je to njegov prvi sluæbeni posjet nekom nacionalnom olimpijskom odboru od kada je u kolovozu izabran za predsjednika EOO-a.

U sklopu programa, na dva videozida, gledatelji su mogli vidjeti film o 15 godina HOO-a autora Jure Ozmeca, sportskog novinara i predsjednika Hrvatskog zbora sportskih novinara. U zabavnom dijelu programa nastupila je pjevaËica Natali Dizdar. 10


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:19

Page 11

Petnaesta godiπnjica HOO-a obiljeæena je i cjelodnevnim dogaanjima na zagrebaËkom jezeru Jarun. Na polivalentnom igraliπtu Malog jezera odræana je demonstracija viπe sportova: taekwondo, koturaljkanje, gimnastika, akrobatski rock'n'roll, karate, sinkronizirano plivanje, akrobatski rock'n'roll i twirling.

11


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:19

Page 12

SPORTSKE NADE: DANIJELA GRGIΔ , neobiËna æivotna priËa atletske prvakinje

Djevojka

Piπe Liljana Jazbinπek

koja trËi za svojom Sad je pitanje je li ona izrazita 400-metraπica ili je prije 800-metraπica

iz atletskih juniorskih prvakinja se nastavlja. Na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Pekingu, 18-godiπnja Danijela GrgiÊ pobijedila je na 400 m u vremenu novog hrvatskog seniorskog rekorda (50,78 sekundi), 'pretrËavπi' nakon 32 godine Jelicu PavliËiÊ. Tako je pozlatom pojaËala svoj europski juniorski naslov iz Tallina godinu dana ranije. "Doπla sam s petim rezultatom u Peking i nadala sam se da bih mogla osvojiti medalju. No, ovaj uspjeh je viπe od toga. OËekivala sam da Êu trËati brzo, ali ovako brza utrka bila je iznenaenje i za mene", kazala je Danijela. Perspektivna hrvatska atletiËarka, s dobrim radom i mudrim odlukama, neÊe ostati samo to. Talent kojime osvaja, naËin trËanja i njena zrelost pokazuju da ima osnove za dovrπenje priËe o prvakinji. NeobiËno ozbiljna za 18 godina i suzdræana u javnim nastupima, Danijela GrgiÊ je atletiËarka kakvih nema mnogo.

N

Bijeg od rata Da æivot piπe mnoge i neobiËne priËe, nije niπta novo. Jedna od njih je i ona obitelji GrgiÊ. Prve tri godine 12

æivota Danijela je sa starijom sestrom Ivanom proæivjela u mjestu Kotor Varoπ, 35 km udaljenome od Banje Luke. Æivotne nevolje koje je iskusila vrlo rano nagnale su je na bræe odrastanje od vrπnjaka. Rat je obitelj otjerao u bijeg iz toga kraja Bosne i Hercegovine u ©vicarsku. Cijeli æivot je stao u nekoliko torbi, Zorica i Ivo GrgiÊ s djecom su otiπli prognaniËkim putem. U Baselu su æivjeli kod

rodbine i poËetak je æivota u novoj sredini proπao u siromaπtvu. Kad je otac naπao posao bilo je lakπe, mogli su imati i svoj stan. Danijela je iπla tamo u vrtiÊ i vrlo je dobro nauËila njemaËki jezik. No, nakon πest godina provedenih u ©vicarskoj obitelj je odluËila krenuti u smjeru iz kojeg je doπla. Najprije u Sunju kod bake i djeda, a s vremenom u Strmec 15-ak km udaljen od Zagreba.


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:20

Page 13

Najprije odbojka, pa - atletika Atletika joj nije bila prva sportska ljubav, izbor je pao na odbojku. Danijelu je zamijetila profesorica Ivana RodiÊ u O© Sveta Nedjelja 2002. godine i usmjerila je veÊ uobiËajenim putem u HAK Mladost k Nini KataliniÊ. UobiËajeni put za mnogu talentiranu djecu iz Zagreba i okolice, jer je trenerica u atletskoj πkoli na Savi jedna od rijetkih u nas koja uspijeva mlade dovesti u atletiku i zadræati ih u njoj. Danijela GrgiÊ je hrvatska juniorska rekorderka na 200 i juniorska i seniorska rekorderka na 400 metara. Juniorka je joπ i iduÊe godine, πto Êe biti dobar put za atletsko sazrijevanje i svojevrsno traæenje buduÊnosti. Naime, pitanje je - koje se Ëesto pojavljuje na ovim stazama - je li mlada atletiËarka izrazita 400metraπica ili je 800-metraπica. Pri takvome odluËivanju, treba je promatrati kao osobu, a ne u okvirima nacionalne raËunice za neku od disciplina. I sama Danijela ima realan pogled na atletsku perspektivu: "Teπko je reÊi πto mogu postiÊi u buduÊnosti. Znam da Êu tvrdo i ozbiljno raditi. Tako sigurno mogu postati boljom atletiËarkom". U Pekingu joj je na proglaπenju pobjednika Ëestitala jedna od najveÊih atletiËarki na sprinterskim stazama, trostruka olimpijska pobjednica, svjetska i europska prvakinja MarieJosé Pérec. Moæda je to bio poËetak joπ jedne velike karijere...

13


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:20

Page 14

OLIMPIJSKE LEGENDE: Zlatko ©imenc, vaterpolist i rukometaπ

Srebro aterpolo je rukomet u vodi. Tu reËenicu Ëesto koristi Zlatko ©imenc i njome najbolje oslikava kako je uspio biti reprezentativac u Ëak dva sporta. Jedan od rijetkih. ©imenc je i dugogodiπnji profesor vaterpola i rukometa na zagrebaËkom Kinezioloπkom fakultetu. - Radim baπ ono πto volim - istiËe sa zadovoljstvom. U rukometu se igraËki nije zadræao tako dugo kao u vaterpolskim vodama. Igrao je u Vihoru koji je vodio prof. Kreπo Pavlin i joπ kao srednjoπkolac, zajedno s klupskim suigraËem vratarom Lovrom Manestrom, izborio je mjesto u reprezentaciji. I igrao je na dva svjetska prvenstva! Nakon pet godina na dva razboja opredijelio se samo za vaterpolo. - Nije mi bilo lako, jer ta su dva sporta moje dvije podjednako velike ljubavi. No rukomet tada u nas nije bio ono πto je danas, a vaterpolo je bio jak, popularan, bili smo sudionici olimpijskih igara... - objaπnjava ©imenc razloge zaπto je kao vrhunski igraË ostao samo u vodi.

V

optoËeno

tugom Ni jedan poraz, ali samo jedan pogodak odluËio je da zlatna medalja u Tokiju pripadne Maarima Piπe Zvonimir VukeliÊ

Ljeti vaterpolo, zimi rukomet Zlatko ©imenc roen je u Zagrebu 29. studenoga 1938. godine. Kao 11-godiπnji djeËak poËeo je trenirati plivanje u Mladosti, sa 16 je uskoËio u vaterpolsku momËad a da prije toga vaterpolo uopÊe nije trenirao. U Mladosti je ostao 21 godinu, s njom je osvojio Ëetiri naslova prvaka Europe i Ëetiri puta je bio prvak bivπe Jugoslavije. Za reprezentaciju je odigrao 101 utakmicu. Na OI u Tokiju 1964. osvojio je srebrnu medalju, Ëetiri godine ranije u Rimu Ëetvrto mjesto. S europskih prvenstava ima dvije srebrne medalje (1958. i 1962.), te bronËanu osvojenu 1966. Kao trener Mladosti osvojio je Kup kupova i premijerno izdanje Superkupa. Jedan je od rijetkih sportaπa koji je bio reprezentativac u dva sporta. Ljeti je igrao vaterpolo, zimi rukomet. Za rukometnu reprezentaciju u 24 nastupa je postigao 52 pogotka. Nastupio je na svjetskim prvenstvima 1958. i 1961. Dobitnik je mnogih nagrada, meu ostalima i nagrade za æivotno djelo "Franjo BuËar". Dr. sci. Zlatko ©imenc dugogodiπnji je profesor na zagrebaËkom Kinezioloπkom fakultetu, gdje predaje rukomet i vaterpolo. Sin Dubravko nastavio je oËevim stopama, trofejni je vaterpolski reprezentativac, a kÊi Iva je meunarodna sutkinja u sinkroniziranom plivanju. Supruga Nevenka pak bila je odbojkaπica. 14

Mladost vezao uz Mladost Dodat Êe i kako je nezamislivo da danas netko istodobno bude reprezentativac u ta dva sporta, jer protegnula su se oba na cijelu sezonu. ReÊi Êe i da mu je igranje rukometa mnogo viπe pomoglo kao vaterpolistu, nego πto je to bilo obratno. Uostalom, velike rezultate ©imenc je napravio u vaterpolu. - UskoËio sam sluËajno u seniorsku momËad, prije toga je juniorski trener u Mladosti procijenio da nisam dovoljno nadaren, i nakon toga punih 20 godina nisam izlazio iz te plave kapice ©imenc Êe uz smijeπak, napominjuÊi da je poËeo kao plivaË. I kao plivaË, i kao rukometaπ i kao vaterpolist igrao je za Mladost. Da, svoju je mladost vezao uz Mladost. - Onda je to bilo tako, klupska pripadnost je bila jako vaæna i to je i donosilo rezultate. Doπao sam kao klinac na Savu i to je bio moj klub. Bili


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:20

smo sjajna klapa, nismo bili vezani financijskim ugovorima. DrukËiji je bio tada sportski odgoj. Imao sam poziva da promijenim sredinu, ali nije mi padalo na pamet da to uËinim. Tada je svaki prijelaz bio afera. Recimo, Ivo TrumbiÊ je doπao studirati u Zagreb, preπao iz Jadrana k nama, ne zbog novca, ali digla se velika galama. Ili pak kad je naπ Zoran JankoviÊ otiπao u Partizan. Danas je sve to drukËije, profesionalizam je πtoπta donio, ali i odnio. Profesionalizam ima dobrih strana, ali ostavlja i tragove na mladim ljudima koji su u njegovu ærvnju. Cijela je galerija igraËa koji uz igraËku karijeru ne mogu niπta drugo raditi, posvetiti se studiju, premda mi na

Page 15

fakultetu dajemo paletu pogodnosti vrhunskim sportaπima. Rijetki su danas profi-sportaπi koji zavrπe studij. Kao πto se trebao opredijeliti izmeu rukometa i vaterpola, tako je ©imenc morao izabrati i izmeu trenerskog posla i profesorske karijere. - Bio sam trener Mladosti i asistent na fakultetu, bilo je to optereÊenje, a osjetio sam da ne napredujem ni na jednoj strani. Bio sam svjestan da neÊu moÊi biti i dobar trener i dobar sveuËiliπni profesor. I izabrao je ©imenc fakultet, kasnije i doktorirao.

Trener nije Ëarobnjak ©imenc je bio sjajan vaterpolist. Imao je odliËan pregled igre, bio je vrhunski dodavaË, a imao je i iznimno snaæan udarac. Bio je pravi πmeker u igri, srËan i borben do maksimuma. Srebrna olimpijska medalja iz Tokija ima posebno mjesto u njegovoj riznici trofeja. Premda, uz radost, optoËena je i s mnogo tuge. Jer, osvojena je bez poraza, odluËila je gol-razlika, jedan jedini pogodak. - Bili smo æalosni, bili smo i jako ogorËeni. Tko Êe osvojiti koju medalju odluËivala je utakmica izmeu Maara i Sovjeta. Nakon treÊe Ëetvrtine bilo je 22, da osvoje zlato Maarima je u zadnjih pet minuta trebalo 3-0. I dobili su tu Ëetvrtinu sa 3-0, pobijedili sa 5-2. Baπ koliko im je trebalo. Samo im je taj ishod nosio zlato. A nas je protiv Maara oπtetio i sudac. Vodili smo 3-0, vodili smo i 4-3. Imali smo tada igraËa

viπe, a sudac nam je dosudio zadræavanje lopte, pa u kontri Ëetverac za Maare. Krenuli smo u zadnji napad, postigli gol, a sudac ga je poniπtio dosudivπi Ëetverac. Mirko SandiÊ pogodio je vratnicu. A te smo godine doæivjeli samo jedan poraz, i to u prijateljskoj utakmici. ©imenc istiËe da je godinama igrao u sjajnoj generaciji i da u tu πkvadru nije bilo lako upasti. BirajuÊi najboljeg suigraËa uprijet Êe u dva imena. - Karlo StipaniÊ bio je najbolji golman na svijetu, u moskovskom finalu zaredom je obranio tri Ëetverca! A Ozren BonaËiÊ jedan je od najveÊih igraËa svih vremena. Bio je najbolji bek na svijetu, bio je i sjajan napadaË. Danas svoje veliko znanje prenosi buduÊim trenerima. ReÊi Êe da dobar trener nikad nije skup, podvuÊi da je trener vaæna karika u lancu stvaranja rezultata, ali ne i Ëarobnjak. I argumentirati to nastupom naπih vaterpolista na EP-u u Beogradu. Najbolji trener, Ratko RudiÊ, nije bio jamstvo uspjeha. Zasmetat Êe mu i πto u StruËnom savjetu sjede bivπi vaterpolisti, ne i struËnjaci, pa se tamo ne razgovara struËno, a kamoli znanstveno. Istodobno, pohvalit Êe kako je Lino »ervar posloæio kockice u rukometnoj vrsti, pohvalit Êe i njegovog suradnika Irfana SmajlagiÊa. - Bez timskog rada nema uspjeha naglasit Êe ©imenc. RijeË po rijeË, u svakoj temi vaterpolo i rukomet. Razumljivo, jer vaterpolo i rukomet, to je - Zlatko ©imenc. 15


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:20

Page 16

OLIMPIZAM OLIMPIJSKE IGRE PRIJE OLIMPIJSKIH IGARA

Pierre de Coubertin ipak nije prvi vima koji se i malo zanimaju za olimpijski pokret, vrlo su dobro poznati uloga i doprinos francuskog baruna Pierrea de Coubertina modernom olimpizmu. Iako se antiËki Grci doimaju kao logiËan uzor i poticaj za pokretanjem i obnovom modernih olimpijskih igara, novija istraæivanja upuÊuju na zakljuËak da do ideje za ponovnim organiziranjem olimpijskih igara Pierre de Coubertin ipak nije doπao prvi i da poticaj nije dobio od antiËkih Grka. DapaËe, postojala su barem joπ tri Ëovjeka Ëija je uloga bila vrlo vaæna za razvoj modernog olimpizma, a povijest olimpijskog pokreta, pa i sam Pierre de Coubertin, su ih preπuÊivali. Bila su to dva Grka - Panagiotis Soutsos i Evangelis Zappas, i jedan Englez - William Penny Brookes. Sasvim neopravdano, gotovo cijelo jedno stoljeÊe sve zasluge u pokretanju i organiziranju olimpijskog pokreta pripisivani su iskljuËivo Pierreu de Coubertinu. Stvarao se dojam i mit o francuskom barunu da je on prvi i jedini doπao na ideju obnove olimpijskih igara, da je to uËinio iz iskljuËivo velikih i uzviπenih humanistiËkih ideala i da je gotovo sam i jedini zasluæan za provedbu te sjajne ideje. Moderni kroniËari, povjesniËari i istraæivaËi olimpizma dovode u pitanje opstojnost sve tri navedene tvrdnje, a najdalje se otiπlo u rasvjetljivanju povijesne istine oko roenja i kreiranja same ideje o potrebi i moguÊnosti organiziranja velikog meunarodnog viπesportskog natjecanja koje bi se po vaænosti i znaËenju moglo usporeivati s ulogom i popularnoπÊu antiËkih olimpijskih igara 1.

S

Piπe Zrinko »ustonja

Moderni olimpijski pokret ima viπe od jednog idejnog zaËetnika - zasluge treba pripisati najmanje Ëetvorici ljudi. U prvom redu ravnopravno stoje francuski plemiÊ Pierre de Coubertin, engleski seoski lijeËnik William Penny Brookes, i dvojica Grka, Panagiotis Soutsos i Evangelis Zappas

1 Posebno pogledati David C. Young (2004). A Brief History of the Olympic Games. London: Blackwell Publishing., Girginov, V., Parry, J. (2005). The Olympic Games Explaind. London: Routledge. i Mullins, S. P. (1980). Pierre de Coubertin and the Wenlock Olympian Games. /on line/ Skinuto s internetske stranice 20. kolovoza 2006: www.ioa.leeds.ac.uk/1980s/84099.htm.

16

The Wenlock Olympian Games Danas se pouzdano zna da je grËki pjesnik Panagiotis Soutsos prvi, 1833. godine, predloæio novoroenoj grËkoj naciji obnovu olimpijskih igara kao prvi korak ka obnovi antiËke slave svojih grËkih predaka. Dvadesetak godina kasnije inicijativa mladog grËkog pjesnika i domoljuba naiπla je na odjek i 1859. godine u Ateni, pod pokroviteljstvom bogatog grËkog zemljoposjednika Evangeliosa Zappasa, organizirane su prve olimpijske igre u modernoj GrËkoj. Meutim, u ovoj priËi mnogo nam je zanimljivije πto se od 1850. godine dogaa u engleskom selu Much Wenlocku u okrugu Shropshire, oko 260 kilometara

Olimpijske igre u Much Wenlocku 1890.


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:20

sjeverozapadno od Londona, na granici s Walesom. Seoski lijeËnik William Penny Brookes, Ëovjek πiroke erudicije i, Ëini se, poduzetnog duha organizirao je tzv. The Wenlock Olympian Games, igre koje su se odræavale jednom godiπnje od 1850. do 1895. godine. Iako su igre od samih poËetaka u nazivu nosile titulu “olimpijske”, kako sam W. P. Brooks kaæe “u Ëast antiËkih sportaπa”, po svom programu i zastupljenim sportovima bile su to viπe igre koje su slavile viktorijansku tradiciju engleskog sporta. Na programu su bile antiËke discipline poput skoka udalj, nekoliko trkaËkih disciplina i pentatlona, ali i tradicionalni engleski sportovi poput kriketa, streliËarstva, bacanja kugle, nogometa, skoka uvis, biciklizma, penjanja po uæetu i sl. Igre doæivljavaju vrhunac 60-ih i 70-ih godina 19. stoljeÊa, kada okupljaju sportaπe iz cijele tadaπnje Engleske i gleda ih po 5000 ljudi. U tom razdoblju, toËnije 1866. godine, Brooks osniva i Nacionalni olimpijski savez (National Olympian Association) koji je iste godine organizirao i Prve nacionalne olimpijske igre u Londonu, a promatralo ih je oko 10.000 gledatelja. Brooks uoËava meunarodni znaËaj i potencijal olimpijskih igara i do svoje smrti 1895. godine nekoliko je puta pokuπao inicirati organizaciju meunarodnih sportskih susreta pod nazivom olimpijske igre na kojima bi sudjelovala “mladost cijeloga svijeta”. Brooks s oduπevljenjem prati dogaanja u GrËkoj i organizaciju Olimpijskih igara u Ateni 1859. godine pod pokroviteljstvom

Page 17

Evangeliosa Zappasa, kojima πalje Ëak i novËanu potporu kao nagradu pobjednicima, a organizaciju meunarodnih olimpijskih igara predlaæe engleskoj vladi, grËkom veleposlaniku u Londonu, grËkom ministru vanjskih poslova, grËkom kralju i putem tadaπnjih medija, o Ëemu postoji i novinski Ëlanak iz 1881. u kojem se govori o njegovoj inicijativi da se odræe meunarodne olimpijske igre u Ateni.

Pierre de Coubertin i William Penny Brookes Pierre de Coubertin je prvi put Ëuo za W. P. Brooksa 1889. godine, a 1890. je Ëak i posjetio Much Wenlock, kad je W. P. Brooks u njegovu Ëast organizirao i specijalne Wenlock olimpijske igre. Coubertin je iste godine napisao i opπirne izvjeπtaje u francuskim novinama o svom posjetu Much Wenlocku i tamoπnjem entuzijazmu za organizacijom meunarodnih sportskih susreta pod nazivom olimpijske igre. Utjecaj Brooksa i njegovih ideja na Coubertina je vrlo izvjestan jer je Coubertin do tada bio zanesen samo idejom da filozofiju engleskog obrazovnog sustava Thomasa Arnolda i njegovih sljedbenika, u kojem tjelesno vjeæbanje i sport imaju istaknutu ulogu, prenese u Francusku. ©toviπe, piπuÊi o W. P. Brooksu i Wenlock Olympian Games, Coubertin 1890. godine kaæe da ipak “nema potrebe oæivljavati uspomenu na antiËku GrËku”.

»ini se da je nakon toga ipak promijenio miπljenje. Takoer je izvjesno kako i genijalna ideja o tome da se olimpijske igre svaki put organiziraju u drugom gradu, koja je godinama pripisivana Coubertinu, nije njegova, jer je sliËnu ideju, mnogo ranije, imao i W. P. Brooks, koju vjerojatno prenosi na Coubertina. Meutim, Coubertin u svojim kasnijim radovima samo usput spominje W. P. Brooksa i Wenlock Olympian Games, a u Olimpijskim memoarima koji su nastali 1931. godine potpuno preπuÊuje W. P. Brooksa i njegove ideje, pripisujuÊi sebi sve zasluge za stvaranjem ideje o oæivljavanju antiËkih olimpijskih igara i organizacijom velikih meunarodnih sportskih sveËanosti.

Epilog Zaπto je Pierre de Coubertin sebi ljubomorno pripisao sve zasluge za stvaranjem ideje o organizaciji olimpijskih igara, a kasnije i o njenoj provedbi, moæemo samo nasluÊivati. Kako bilo, danas znamo da moderni olimpijski pokret ima viπe od jednog idejnog zaËetnika. Najmanje Ëetvorici ljudi treba pripisati zasluge. U prvom redu ravnopravno stoje francuski plemiÊ Pierre de Coubertin, engleski seoski lijeËnik William Penny Brookes, i dvojica Grka, Panagiotis Soutsos i Evangelis Zappas koje smo ovom prigodom samo spomenuli, a nekom drugom zgodom opisat Êemo i njihov doprinos.

17


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:20

Page 18

RELIGIJA I SPORT

Sport kao odraz Posebna je uloga sporta pomoÊi mladom Ëovjeku da postane odgovorna osoba koja zna πto hoÊe i πto moæe. U srediπtu sporta neka uvijek bude Ëovjek - on treba ostati subjekt, nikada ne smije biti objekt. Kada se krπÊanska naËela i norme primjenjuju u sportu, onda sport dobiva duhovnu dimenziju i tada je u sluæbi Ëovjeka Piπe don Vitomir ZeËeviÊ oËetna toËka u ljudskoj svijesti treba biti da je πport u sluæbi Ëovjeka, a ne Ëovjek u sluæbi πporta. Dostojanstvo ljudske osobe jest cilj i mjera u prosudbi svake πportske aktivnosti. ©port je radost æivljenja, teænja za promicanjem osobne kreativnosti i slobode, kroz zalaganje, susrete i odnose s drugima. Jedna od definicija πporta je i ta da je πport tjelesna aktivnost koju Ëovjek izvodi iz raznoraznih razloga. Neki od razloga mogu biti razonoda, razvijanje tijela, poboljπanje sposobnosti, natjecateljski duh itd. ©portom se Ëovjek moæe baviti rekreativno, amaterski i profesionalno. On se dijeli na grupni i na pojedinaËni πport. Moæe biti natjecateljskog i nenatjecateljskog karaktera. Definicija πporta πto ga donosi KlaiÊ glasi: "πport: fiziËke vjeæbe, igre i natjecanja kojima je svrha razvijanje i jaËanje organizma; zabava, razonoda, razbibriga" (B. KlaiÊ: Veliki rjeËnik stranih rijeËi).

P

©port je takva ljudska aktivnost po kojoj Ëovjek oËituje da je duhovno biÊe. Da bi se πport zavolio potrebno je imati jak duh, kako bi se moglo napredovati u razliËitim disciplinama. S jakom voljom πportaπ moæe napredovati u prikupljanju snage i vjeπtina. Kad doe do toga, onda Ëovjek moæe kontrolirati sebe i to je odraz njegove slobode. I kao takav Ëovjek postaje suradnik Boæji u dovrπenju stvoriteljskog djela.

U srediπtu πporta neka bude Ëovjek Biblija nam slikovito u knjizi Postanka kaæe da je "Ëovjek gospodar svoj zemlji" (Post 1,26). Bog mu je dao povjerenje i 18

slobodu i zbog toga je i odgovoran za sebe i za cijeli svijet. Stoga je posebna uloga πporta da pomogne mladom Ëovjeku da postane odgovorna osoba, koja zna πto

hoÊe i πto moæe. U srediπtu πporta neka bude uvijek Ëovjek. On treba ostati subjekt, nikada ne smije biti objekt. »esto se æeli predbaciti krπÊanstvu da se negativno ophodi prema tijelu i πportskim vjeæbama. Meutim, starogrËka filozofija bila je ta koja nije vrednovala tijelo. KrπÊanski nauk nauËava otkupljenje tijela, a ne osloboenje tijela, a Ëovjek je biÊe koje je povezano s Bogom, ljudima i svijetom.

Duh i tijelo zajedno I krπÊanstvo gleda Ëovjeka u njegovoj cjelini: duh i tijelo zajedno. Temelji ljudskog ponaπanja u πportu su: dostojanstvo, solidarnost i pravednost. No, πport postaje i ogledalo naπeg vremena. Nismo u potpunosti zadovoljni kako se i na koji naËin prezentira πport u druπtvu. PromatrajuÊi relaciju Crkve prema svijetu, treba prodrijeti u oba pravca. Ne samo gledati πto


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:20

Page 19

slobode Crkva ima reÊi πportu, nego i πto πport ima reÊi Crkvi. Tek takav pristup otvorenom dijalogu moæe otvoriti vrata novom pastoralnom pristupu πportu. I u nas se, u æupama i pastoralnim centrima, πport odavno udomaÊio. Pogledajmo samo KatoliËku malonogometnu ligu, KatoliËku odbojkaπku ligu, ©portska natjecanja crkvenih klasiËnih gimnazija, Salezijansko πportsko druπtvo "don Bosco", Salezijansku πportsku mladeæ, Ministrantske susrete itd. Koliko samo truda ulaæu i sveÊenici i pastoralni suradnici da se mlade privuËe u πport. Sigurno je to da se kroz ovakve πportske aktivnosti njeguje drugi duh, a tu je molitva, ljubav prema drugome, poπtivanje, oprez, vjera i solidarnost. Ide se za tim i da se mladi spase od razliËitih opasnosti, loπeg druπtva, ovisnosti i mnogo Ëega. U takvom ozraËju mladi stjeËu duboka prijateljstva i uËe se dubokim krπÊanskim vrijednostima. U

katoliËkim πportskim udrugama vide se konkretne smjernice prema odgoju i rekreaciji.

Boæji zakoni Crkva je kroz igru i πport prisutna meu djecom i mladima na djelotvoran naËin, uz njihovu potrebu za rastom i zajedniËkim susretom. Crkva se uvijek brinula za πport i ima πiroko polje djelovanja i veliku kompetenciju da se Stvoritelj ne slavi samo kroz duπu nego i kroz tijelo. Crkveno zanimanje za πport dolazi iz snage njena specifiËnog poslanja, a to je navjeπÊivati svakom Ëovjeku Evanelje koje ga spaπava. Kada se krπÊanska naËela i norme primjenjuju u πportu, onda πport dobiva duhovnu dimenziju i tada je u sluæbi Ëovjeka. KrπÊanska dimenzija πporta ide zatim da se πport dovede do njegove pune Istine i da se ljudima pomogne na njihovom putu spasenja. Crkvu zanima πport jer je u πport ukljuËen Ëovjek i u potpunosti je povezana s njime kroz svoj poziv i poslanje, duboko

je zauzeta za Ëovjekovo spasenje. Tako Crkva promatra πport kao vrijednost Ëovjekove kulture, ljudskosti i dostojanstva prema bliænjemu i Bogu. A Bog je prisutan kroz unutarnju savjest, kroz naravne zakone koji su upisani u srce svakog πportaπa. RazliËiti πportski zakoni imaju svoje temelje i u 10 Boæjih zapovijedi, jer zagovaraju podruËja æivota i djelovanja osobe. Pridræavanjem takvih zakona πportaπ je dosljedan u svom nadahnuÊu i Ëasti. Nikada Crkva ne gleda πport kao instrument za nekakva ostvarenja nego je on mjesto vrijednosti za formiranje Ëovjeka u kulturnom i civilizacijskom smislu. Literatura: 1. Bratoljub KlaiÊ, Veliki rjeËnik stranih rijeËi, Zora, Zagreb 1974. 2. Savez πportova grada Knina, ©portom protiv ovisnosti, Knin 2003. 3. Biblija, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb, 2003. 4. Talijanska biskupska konferencija, ©port i krπÊanski æivot, Salom 2003. 19


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:20

Page 20

EUROPA I SPORT

PokretaËka

snaga

ovezivanje ljudi oduvijek je bila jedna od vaænih znaËajki sporta. Putem ove poruke, gledano iz socioloπke perspektive, sport se na sebi svojstven naËin predstavlja i prepoznaje kao vaæna pokretaËka snaga, kako u svijetu, tako i u Europi. Povezivanje ljudi, interakcija i spremnost nadilaæenja vlastitih ograniËenja, u sportu su prisutniji viπe nego u bilo kojoj drugoj druπtvenoj aktivnosti. PromatrajuÊi razliËite inicijative, koje su se razvijale u sklopu politiËkih, socioloπkih i drugih smjernica europske misli, sport je u svom djelovanju Ëesto prednjaËio. Saæetak tih inicijativa rezultirao je stvaranjem kompleksnog sportskog sustava Europe. Danas, uz Europsku uniju i VijeÊe Europe kao vitalne i najpoznatije dijelove europskog sportskog sustava, djeluju i mnoga sportska tijela koja se opÊenito mogu podijeliti na vladine i nevladine organizacije, te mjeπovite organizacije.

P

Sportske vladine organizacije U Europskoj uniji glavnu brigu o sportu vodi Glavna uprava za

20

PromatrajuÊi razliËite inicijative, koje su se razvijale u sklopu politiËkih, socioloπkih i drugih smjernica europske misli, sport je u svom djelovanju Ëesto prednjaËio

Piπe Saπa Ceraj

obrazovanje i kulturu, a pri Europskom parlamentu Odbor za kulturu, mlade, obrazovanje i sport. O sportu se brine i VijeÊe ministara putem Europskih konferencija ministara odgovornih za sport (European Sports Minister Conference - ESMC). U VijeÊu Europe o sportu je skrbila Uprava za

razvoj sporta (Committee for the Development of Sport - CDDS), a od nedavno, Odbor struËnjaka za dogovor o sportu (CAHAS). Jedna od vaænih zadaÊa toga tijela je prihvaÊanje i provedba zakljuËaka s Europskih konferencija ministara odgovornih za sport. SljedeÊa je takva konferencija u Moskvi, u listopadu ove godine. Vlade zemalja Ëlanica Europske unije ukljuËene su u strukturu ovih organizacija na razliËitim razinama. Primjerice, komisija u kojoj sudjeluju i zajedno djeluju nacionalni olimpijski odbori i ministarstva odgovorna za sport osnovala je 1991. Europski sportski forum. Primarna zadaÊa tog foruma je razvijanje dijaloga i razmjena informacija izmeu Europske unije, zemalja Ëlanica i sportskih tijela. Uloga Foruma savjetodavnog je karaktera.

Nevladine sportske organizacije Pod nevladinim sportskim organizacijama podrazumijevaju se nacionalni sportski savezi, meunarodne sportske federacije, europski sportski savezi, europske nevladine sportske organizacije (European Non-Governmental Sports Organization - ENGSO), nacionalni olimpijski odbori (National Olympic Committees - NOC) i Europski olimpijski odbor (European Olympic Committees - EOC). Nacionalni sportski savezi Ëine osnovu europskog sportskog sustava s pribliæno 700.000 klubova i s oko 70,000.000 Ëlanova, dok nacionalne sportske konfederacije Ëini jedno ili viπe nevladinih krovnih sportskih tijela, koja pak predstavljaju viπe tipova sportskih federacija.


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:20

Page 21

XVI. europska sportska konferencija u Dubrovniku, 24-26. rujna 2003. U europske federacije ukljuËene su individualne sportske organizacije poput UEFA-e (Union of European Football Associations), koja ima poseban zadatak poveznice prema sportskoj politici koju provodi Europska unija. Europska nevladina sportska udruga (ENGSO) tijelo je u kojem su ujedinjene nevladine sportske udruge. Osnovana je sredinom 1960. pod nazivom NGO Club, a 1990. godine mijenja naziv u ENGSO koji broji pribliæno 40 sportskih organizacija i provodi politiku nevladinih sportskih organizacija, ËuvajuÊi nezavisnost i autonomiju sporta.

Nacionalni olimpijski odbori Nacionalni olimpijski odbori mogu djelovati na dva naËina, kao predstavnici olimpijskog pokreta u nekoj zemlji (primjerice NOO u NjemaËkoj) ili kao vodeÊe nacionalno sportsko tijelo (primjerice CONI u Italiji). U Europski olimpijski odbor udruæeni su nacionalni olimpijski odbori Europe i trenutaËno ima 48 Ëlanova. Osnovan je 1997. godine u Versaillesu pod nazivom AENOC (Association of European National Olympic Committee), a zadaÊa mu je organizacija razliËitih sportskih priredbi poput Europskih olimpijskih igara mladeæi, zatim financijska potpora zemljama Ëlanicama, posebice onima u istoËnoj Europi, te zastupanje i predstavljanje svih europskih nacionalnih olimpijskih odbora.

Mjeπovite sportske organizacije Mjeπovite organizacije Ëine Europska sportska konferencija, Europska mreæa sportske znanosti, obrazovanja i zaposlenja te Europsko uËiliπte sportske znanosti. Europska sportska konferencija zastupa vladine i nevladine organizacije. Prva europska sportska konferencija odræana je u BeËu 1973. godine i od tada se redovito odræava svake dvije godine. S ponosom moæemo istaknuti da je Hrvatska vrlo uspjeπno organizirala XVI. europsku sportsku konferenciju u Dubrovniku od 24. do 26. rujna 2003. Postoje inicijative da se uz suradnju drugih europskih sportskih organizacija Europska sportska konferencija transformira u europski sportski parlament. Sportski znanstveni savez u Europi Ëine Europska mreæa sportske znanosti, obrazovanja i zaposlenja (European Network of Sport Science, Education and Employment - ENSSEE) i Europsko uËiliπte sportske znanosti (European College of Sport Science - ECSS). Europska mreæa sportske znanosti, obrazovanja i zaposlenja osnovana je pod nazivom Europska mreæa sportske znanosti i visokog obrazovanja, a 2001. godine mijenja naziv u postojeÊi. Organizacija okuplja oko 200 institucija iz 30 dræava, potiËe suradnju europskih zemalja na podruËju znanstveno-istraæivaËkog rada u sportu, kao i razmjenu programa znanstveno-obrazovnih institucija, njihovih djelatnika i

studenata, te radi na unapreenju trenaænih sustava u Europskoj uniji. Europsko uËiliπte sportske znanosti, koje ima zadatak pruæanja novih znanstvenih spoznaja, utemeljeno je 1995. godine. To je savjetodavno tijelo raznih europskih institucija kao πto su Europska unija i VijeÊe Europe. Ono daje miπljenja o raznim pitanjima na podruËju sportske znanosti, najËeπÊe odræavanjem sportskih znanstvenih kongresa koji su velika pomoÊ mladim sportaπima.

Perspektive europskog sporta Da bi se osiguralo optimalno funkcioniranje sporta, potrebne su razliËite organizacije koje Êe osigurati uvjete i struËni kadar, te pruæiti potrebnu pomoÊ pri organiziranju sportskih aktivnosti. Ipak, uza sve postojeÊe organizacije i njihovu pomoÊ u doba tehnoloπkog napretka u kojem æivimo, biljeæi se pad zainteresiranosti mladih Europljana za sport. U nedavnom posjetu Hrvatskoj predsjednik Meunarodnog olimpijskog odbora Jacques Rogge iskazao je zabrinutost zbog tog pada popularnosti sporta kod mladih u Europi, istiËuÊi da u nerazvijenim zemljama to nije sluËaj. Ipak, gledajuÊi vrhunske sportaπe danas u Hrvatskoj, naπim mladim sportaπima zaista ne nedostaju uzori - stoga, ako im kao druπtvo osiguramo potrebne uvjete, zasigurno se moæemo nadati vedroj buduÊnosti hrvatskoga sporta. 21


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:20

Page 22

SPORT I DRU©TVO

Æivot Kad se prestane baviti profesionalnim sportom, prosjeËna osoba ima joπ punih 30 godina rada do mirovine! Uz malo planiranja, neπto zakonskih prilagodbi i dosta volje, profesionalne je sportaπe moguÊe pripremiti na razdoblje nakon karijere, u njihovu i korist cijele zajednice Saborski zastupnik Franjo ArapoviÊ

Saborski zastupnik Perica BukiÊ, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor i potpredsjednik HOO-a Stojko VrankoviÊ

22

Piπe mr. sc. Goran VojkoviÊ

a bismo u Hrvatskoj osigurali kvalitetan sustav profesionalnog πporta, potrebno je valjano rijeπiti i jednu dimenziju koja obiËno ne puni naslovnice πportskih priloga dnevnih novina: osiguranje egzistencije profesionalnog πportaπa nakon karijere. Dok je amatersko bavljenje πportom praktiËno cjeloæivotni izbor, profesionalni πport (uz neke iznimke poput golfa i jedrenja) ima sasvim drukËija naËela: πportaπ je, Ëim zae u tridesete godine, Ëesto na silaznom dijelu karijere, a Ëetrdesetima se obiËno pribliæe samo nogometne i srodne zvijezde za koje je, zbog jakih sponzorskih ugovora, vaænije pojavljivanje na terenu negoli uËinak u igri. Naravno, sve to pod uvjetom da πportaπ ne doæivi kakvu ozljedu zbog koje Êe i ranije morati napustiti profesionalnu karijeru.

D


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:21

Page 23

poslije karijere Ukratko, nakon zavrπetka πportske karijere prosjeËna osoba ima joπ punih 30 godina rada do mirovine! Naravno, postoje i oni koji se za svoje profesionalne πportske aktivnosti financijski osiguraju, ali takvi su manjina: ne donose svi πportovi jake sponzore i time jake ugovore; nisu svi popularni kao nogomet, nisu svi televiziËni kao skijanje, nisu svi dobra reklama za skupu sportsku opremu. Razlika u plaÊenosti meu πportaπima ponekad je gotovo bizarna: primjerice, skijaπi zbog bogate zimske odjeÊe, zaπtitne kacige i skija imaju mnogo viπe mjesta za logo sponzora od plivaËa, koji mogu reklamirati samo proizvoaËe kupaÊih gaÊica i kostima. Nekada, u doba socijalizma, poznati πportaπi bi Ëesto nakon πportske karijere dobili od tadaπnje opÊine prostor za kafiÊ. Praksa je za tadaπnje uvjete bila dobra, no danas se gradski prostori ne mogu dijeliti bez natjeËaja, a i kvartovski kafiÊ ne osigurava kvalitetnu egzistenciju. Potrebna su nova i suvremenija rjeπenja.

Poveznica s vojniËkom karijerom Suvremenije se rjeπenje moæe “posuditi” iz djelatnosti koja ima dodirnih toËaka s profesionalnim πportom, a to je profesionalna vojska. VojniËka karijera, ako osoba ne ide za doËasnika ili Ëasnika, obiËno traje nekoliko trogodiπnjih ili

petogodiπnjih ugovora, nakon Ëega se traæi posao u civilu. Razlozi su brojni, od æelje za provoenjem viπe vremena s obitelji, do onog istog s kojim se susreÊu πportaπi: padanjem vrhunskih tjelesnih sposobnosti nuænih za kvalitetno obavljanje posla profesionalnog vojnika. Stoga dræave u kojima je tradicija profesionalne vojske snaæna veliku paænju obraÊaju usavrπavanju u takozvanom Bzanimanju: odgovarajuÊem civilnom poslu kojim se osoba moæe posvetiti nakon vojniËke karijere. Danas imamo moguÊnost dopisne srednje πkole za vrhunske πportaπe, a propisi predviaju povlastice i pri studiranju - no to u suvremenom svijetu nije dovoljno. Uzmimo na primjer πportaπa koji upiπe fakultet i uz svoju karijeru diplomira u 25-godini. Nakon joπ 10 godina profesionalnog bavljenja πportom, veÊina Êe njegovih znanja jednostavno zastarjeti, a neÊe imati ni dana radnog iskustva u struci. Tranzicija prema novom zanimanju moæe biti duga i teπka, a lijepa πportska karijera postati uteg zaostatka u profesiji. Stoga brzinu promjena u danaπnjem poslovanju i vaænost radnog iskustva treba obvezno uzeti u obzir kod pripreme profesionalnih πportaπa na razdoblje nakon πportske karijere. Treba imati odgovarajuÊe savjetnike za profesionalnu orijentaciju koji bi pronalazili zanimanja u kojima bi se steËena πportska znanja i iskustva mogla i kasnije uporabiti; koji bi

πportaπu pripremali moguÊnost da u doba godiπnjih pauza (koje gotovo svaka disciplina ima) provede mjesec-dva u zanimanju za koje se πkoluje ili ima diplomu…

Æivotna pitanja Dræava bi morala osigurati da se iskustvo tih ljudi ne izgubi, pa kao πto u prosvjeti postoji, osim uËitelja i profesora, i zanimanje struËnog suradnika, dakle profesionalca iz nekog podruËja koji pomaæe u tom podruËju, tako bi trebalo institucionalno omoguÊiti da bivπi vrhunski πportaπi koji nisu profesori kineziologije (nego su, primjerice, samo poloæili odgovarajuÊu grupu predmeta), imaju aktivnu ulogu u odgajanju novih generacija πportaπa, naravno bez iskljuËivanja profesionalaca s odgovarajuÊom diplomom… Takav aktivni put razmiπljanja i o karijeri nakon πportske zasigurno bi poveÊao broj vrhunskih πportaπa. Jer, vjerojatno ima nadarenih pojedinaca koji se ne odluËuju za profesionalnu πportsku karijeru iz Ëisto egzistencijalnih pitanja tipa: πto Êe moja obitelj ako se ozlijedim ili kako Êu si otplaÊivati stan na kredit od 20 godina, ako mogu najviπe joπ 10 igrati u klubu… Pitanja su to realna, æivotna i razumljiva. A uz malo planiranja, neπto zakonskih prilagodbi i dosta volje - mogu se rijeπiti i na korist samih πportaπa i na korist cijele zajednice.

Zvonimir Boban, Slaven BiliÊ i Goran IvaniπeviÊ 23


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:21

Page 24

SPORT I NOVINARSTVO

Simbioza

sporta i televizije Ulaskom televizije u olimpijske igre, a zatim i u cijeli sport, bitno su se promijenili svi odnosi u njemu. Sport ima za televiziju prirodnu osobinu koju joj moæe ponuditi rijetko koje podruËje æivota. To je - premijera! Shvativπi tu silnu prednost sporta na televiziji, sport se (htjeli mi to ili ne!) duboko promijenio i viπe nema nikakve sliËnosti s onim s Ëime je olimpijski pokret poËeo prije 100 i viπe godina Piπe Æarko SusiÊ ako je radio, najprije radiotelegrafija, a potom posebno radiotelefonija, revolucionirao æivot u cijelom svijetu, on je relativno kasno uπao na olimpijske igre i to amaterski na Igre u Los Angelesu 1932. godine. (Prvi izravni prijenos neke sportske priredbe zbio se 2. srpnja 1921. u Chicagu, bila je to boksaËka borba Jacka Dempseyja i Georgea Charpentiera za naslov svjetskog prvaka.) Prijenos OI-ja iz Los Angelesa nije ostavio vidnijeg traga. (To je uspjelo izvrsnim prijenosima 1936. iz Berlina.) Nasuprot tome, televizija je (24 godine nakon Igara u Los Angelesu 1932.) posve promijenila odjek olimpijskih igara u svijetu, a osam godina nakon financijskog sloma u Montrealu (1976.), prijenosima iz Los Angelesa (1984.), ne samo spasila igre od neizbjeæne propasti, nego ih je uËinila i najveÊom i najuspjeπnijom svjetskom priredbom.

I

24

Nakon financijskog neuspjeha igara u Montrealu zavladalo je u svjetskom olimpijskom pokretu, s pravom, mraËno raspoloæenje. Osim upitnosti uspjeπne financijske provedivosti igara ugrozio ih je joπ i prvi bojkot. Dvadeset i dvije afriËke i azijske zemlje otiπle su iz Montreala jer MOO nije htio iskljuËiti Novi Zeland s Igara. Razlog: njegovi ragbijaπi (koji uopÊe nisu bili Ëlanovi novozelandskog olimpijskog odbora, a ragbi nije bio ni pridruæeni Ëlan MOO-a) igrali su u JuænoafriËkoj Republici, koja je bila iskljuËena iz MOO-a.

Samo dvije kandidature No, taj bojkot bio je manji problem. Mnogo veÊi je bio πto se nakon Igara pokazalo da su zavrπile s milijardskim deficitom (880 milijuna ameriËkih dolara). To je zaprepastilo sve one koji su se kandidirali za organizatore iduÊih igara. Zbilo se neπto neshvatljivo za igre: na Kongresu MOO-a 1981. u Baden Badenu kandidirale su se samo dvije (!) zemlje - sportski posve nepoznata Republika (juæna) Koreja, kojoj je bilo stalo do meunarodne afirmacije, i Japan Ëiji grad Nagoja nije dobio baπ zduπnu podrπku svoje vlade nakon ne baπ tako davnih Igara u Tokiju. Uza to, OI u Moskvi 1980. pratio je politiËki bojkot zapadnih zemalja (SAD itd.), u Los Angelesu 1984. slijedio je revanπ (SSSR itd.), a povrh svega, prijetio je Damoklov maË golemog deficita Igara u Montrealu. MOO se stoga naπao u dotad nezabiljeæenoj situaciji. S jedne strane kandidat bez zduπne podrπke vlade, s druge zemlja u kojoj je traæena demokracija bila veoma upitna, a Berlin se joπ dobro pamtio. No, izlaza nije bilo pa se Kongres nevoljko, ali s velikom veÊinom - 52 prema 27 glasova odluËio za korejski Seoul. Jer, da te XXIV. igre nisu odræane, viπe ih nikad ne bi bilo! MOO, koji je nekad imao muka birati izmeu 10 i viπe kandidata, nije imao drugog rjeπenja nego birati izmeu ponuenih gradova. S druge strane, neovisno o svim tim dogaajima, pripremane su i odræane, i to veoma uspjeπno unatoË bojkotu o SSSR-u ovisnih zemalja, Igre u Los


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:21

Page 25

Milka BaboviÊ, prva urednica sportske redakcije TV Zagreb

Mladen DeliÊ komentator prvog TV prijenosa u Hrvatskoj, Zagreb, 12. svibnja 1958., nogometni susret Jugoslavija - Italija

Televizijski prijenos s OI 1936.

Angelesu 1984. No, to nije ono πto ih je uËinilo vaænim. Bile su to prve Igre organizirane privatno, bez pokroviteljstva i podrπke dræave, a uspjele su ne samo sportski nego i financijski s velikom dobiti koja je kasnije otiπla u razvoj sporta u SAD-u. Svemu tome prethodilo je neπto onda nezapaæeno, a i danas rijetko spominjano. Godine 1936. NjemaËka je iz jasnih propagandnih razloga na Igrama instalirala goleme (nekoliko metara duge) TV kamere za, inaËe loπ, televizijski prijenos u 25 berlinskih

dvorana u kojima je prijenos gledalo oko 160.000 BerlinËana. Godine 1948. BBC je iskoristio veÊ tehniËki neπto bolji TV prijenos za lokalnu propagandu svog novog proizvoda. Finski Helsinki 1952. bio je presiromaπan za takav eksperiment, a Australija (Melbourne) predaleko. S igara u Tokiju i Ciudad de Mexicu joπ su se snimke slale avionom.

Cortina pomogla RAI-ju Jedinstven se dogaaj, za danaπnje vrijeme, zbio 1956. kad je organizacijski odbor Cortine d'Ampezzo pomogao (!)

RAI-ju sa 10 milijuna lira da bi prenosio te zimske igre! VeÊ Ëetiri godine kasnije na ZOI u Squaw Valleyju ameriËka TV kompanija ABC platila je 58.764 dolara za pravo prijenosa Igara. Od toga dana nadmetanje za pravo prijenosa, poglavito izmeu ameriËkih nacionalnih TV kompanija ABC, CBC i NBC, a zatim i ostalih svjetskih TV kompanija, izvuklo je olimpijski pokret iz duboke krize. ©toviπe, to je olimpijske igre doslovno katapultiralo u svjetsku orbitu, jer je nadmetanje za pravo prijenosa donosilo sve veÊi novac. Rim je 1960. veÊ dobio od televizijskog prijenosa 658 milijuna lira, Muenchen 1972. 64,257.500 maraka, Moskva unatoË bojkotu (!) od ameriËke kompanije NBC 72 milijuna dolara. Los Angeles mora svoj uspjeh zahvaliti ABC-ovih 284,524.000 dolara koje je dobio zbog, za Ameriku pogodnog, vremena prijenosa za reklame. Seoul je Ëetiri godine kasnije dobio 224,694.000 dolara, Barcelona 635,560.200 dolara, a Atlanta 1996. godine 560,290.000 dolara. Ulaskom televizije u olimpijske igre, a zatim i u cijeli sport, bitno su se promijenili svi odnosi u njemu. Ono πto se sada zbiva u sportu izravna je posljedica suæivota, zapravo simbioze sporta i televizije. Naime, sport ima za televiziju prirodnu osobinu koju joj moæe ponuditi rijetko koje podruËje æivota. To je - premijera! Sve πto se zbiva u sportu je po njegovoj biti baπ uvijek premijera, a nikada (ako nije iz nekih razloga) namjerna repriza, a upravo su reprize ono πto gledatelji najviπe zamjeraju televiziji. Shvativπi tu silnu prednost sporta na televiziji, sport se (htjeli mi to ili ne!) duboko promijenio i viπe nema baπ nikakve sliËnosti, a ponajmanje povezanosti s onim s Ëime je olimpijski pokret poËeo prije 100 i viπe godina. Silna gledanost sportskih, posebno olimpijskih, priredbi, uËinila je sport izvanredno pogodnim za marketing. Time je osigurana opstojnost olimpijskih igara, a neki su sportski dogaaji poprimili i neka dosad nezabiljeæena zbivanja. PrivlaËnost olimpijskih igara postala je nova karakteristika novog olimpijskog pokreta. (Velika hvala Juanu Samaranchu, koji je, za razliku od svojih prethodnika, to uoËio i proveo u djelo.) Tako se olimpijski pokret na samom pragu definitivne propasti rodio kao pravi feniks iz pepela, a sve je to poËelo s onih smijeπnih 10 milijuna tadaπnjih lira plaÊenih televiziji - da bi se igre uopÊe prenosile! 25


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:21

Page 26

ZAKONODAVSTVO I SPORT

©to nudi novi zakon Piπe Sanja MargetiÊ

azmatrajuÊi πport kao profesionalnu djelatnost i πport kao sredstvo razonode odnosno amaterski πport, u novom Zakonu o πportu nije provedena jasna distinkcija. Osim toga, u njemu se mogu tek naslutiti obaveze i prava πportaπa, πportskih klubova, πportskih djelatnika itd. O povijesnoj povezanosti zakonodavstva i πporta svjedoËi i Ëinjenica da je u staroj GrËkoj postojalo pravilo, koje bismo danas nazvali zakonom, da se za odræavanja olimpijskih igara prekinu sva neprijateljstva i da treba vladati tzv. sveti mir. Prije gotovo 3000 godina shvaÊalo se da bez odreenih zakona πport ne moæe funkcionirati, napredovati i razvijati se kao korisna druπtvena djelatnost, namijenjena u prvom redu odgoju mladih. Dræava treba imati kljuËnu ulogu u razvoju i unapreenju πporta i to kroz zakone koji su direktno vezani uz bilo kakav oblik πportskog, odnosno rekreacijskog djelovanja. Dræava bi u πportu trebala prepoznati svoj interes i sukladno tomu pozitivno djelovati i kvalitetnim zakonima poticati razvoj πporta.

R

Bez razvojne koncepcije PromatrajuÊi situaciju u Hrvatskoj, moramo se zapitati koliko je naπem druπtvu uopÊe stalo do unapreenja πporta? Tko se brine za amaterski i πkolski πport, koliko se godiπnje izgradi igraliπta i dvorana? Isto tako se mora postaviti pitanje koliko su roditelji angaæirani u πportskim aktivnostima 26

U zakonu usvojenom u lipnju ove godine mogu se tek naslutiti obaveze i prava πportaπa, πportskih klubova, πportskih djelatnika… Ovo nije naπ prvi zakon o sportu, nego Ëetvrti otkako se Hrvatska osamostalila, pa se postavlja pitanje koliko su prethodna tri bila provoena, a ako jesu, koliko je to pridonijelo razvoju sporta svoje djece? U Hrvatskoj se manje od 30 posto djece bavi πportom, a to nije krivica samo dræavnog aparata, nego i druπtva u cjelini koje oËito dovoljno ne cijeni, odnosno ne valorizira pozitivne uËinke πporta. Kako promijeniti svijest druπtva u pogledu πporta? Naime, neki Êe reÊi da je vrhunski rezultat najbolji pokretaË u popularizaciji πporta. To je samo donekle toËno, jer uz taj Ëimbenik, koji ipak nije odluËujuÊi, veliku ulogu

igraju struËni kadrovi i zakoni koji potiËu pozitivnu klimu oko πporta. Zakon o πportu trebao bi zaπtititi struËni kadar, uvesti red u financijska poslovanja klubova, definirati modele oporezivanja, jasno specificirati koje su obrazovne ustanove osposobljene za stvaranje struËnih kadrova itd. Koliko je posljednji zakon o πportu uspio u tome tek Êemo vidjeti, a najbolji pokazatelj kvalitete bit Êe poveÊanje broja aktivnih πportaπa.

Brojna pitanja Ministarstvo obrazovanja, prosvjete i πporta je nakon duge rasprave i saborske procedure iznjedrilo zakonsku viziju kojom Êe se poticati ulaganja u πport, te tako stvoriti osnova za razvoj zdrave πportske nacije. Mora se spomenuti da ovo nije naπ prvi zakon o πportu, nego Ëetvrti otkako se Hrvatska osamostalila, pa se postavlja pitanje koliko su prethodna tri bila provoena, a ako jesu, koliko je to pridonijelo razvoju πporta. Osim toga, tko je kontrolirao provoenje prethodnih zakona? Prema prethodnom zakonu o πportu, iz 1997. godine, inspekcijski nadzor nad pravnim i fiziËkim osobama koje obavljaju πportske djelatnosti obavlja Ministarstvo obrazovanja, prosvjete i πporta. Koliko je taj inspekcijski nadzor bio uËinkovit, moæemo prosuditi sami na temelju danaπnjeg stanja u πportu.

»etvrti zakon Hrvatski sabor je na sjednici 9. lipnja 2006. donio odluku o proglaπenju Zakona o πportu, a stupio je na snagu tjedan dana kasnije. Zakonom se ureuju sustav πporta i πportske djelatnosti, struËni poslovi u πportu, πportska natjecanja, financiranje πporta, nadzor i


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:21

ostala pitanja vaæna za πport. Koncepcijski gledano, ovaj zakon ima XV. glava koje sadræe 102 Ëlanaka. Prva glava sadræi opÊu odredbu Zakona o πportu sadræanog u jednom Ëlanku. Ona je na neki naËin ''kratki sadræaj’’ zakona, jer je u njoj objaπnjeno Ëime se zakon bavi. U glavama II. i III. ureuje se nacionalni program πporta i nacionalno vijeÊe za πport. Nacionalni program πporta je dokument kojim se utvruju ciljevi i zadaÊe razvoja πporta, dok je Nacionalno vijeÊe za πport najviπe struËno tijelo koje se brine za taj razvoj i kvalitetu πporta u Hrvatskoj.

Zakonske odredbe o natjecanju i udruæivanju »etvrtom glavom se ureuje sustav πporta kojeg Ëine fiziËke, pravne osobe i πkolska πportska druπtva. Ovom glavom takoer se ureuju πportske djelatnosti u koje, u smislu ovog zakona, pripadaju: sudjelovanje u πportskim natjecanjima, πportska priprema, πportska rekreacija, πportska poduka, organiziranje i voenje πportskih natjecanja, te upravljanje πportskom graevinom i njeno odræavanje. Glava V. sadræi oblike udruæivanja, u koje ulaze πportski savez, nacionalni πportski savez, πportske zajednice, Hrvatski olimpijski odbor, πportske udruge osoba s invaliditetom i njihova udruæenja, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski πportski savez gluhih, udruæenja πkolskih πportskih druπtava i Hrvatski πkolski πportski savez, studentske πportske udruge i Hrvatski sveuËiliπni πportski savez, te πportske udruge u πportskoj rekreaciji.

Zakonski okviri za obavljanje struËnih poslova StruËni poslovi u πportu utvreni su u glavi VI. To je programiranje i provoenje πportske pripreme, programiranje i provoenje πportske poduke djece i mladeæi u πportskim πkolama, programiranje i provoenje πportske rekreacije, programiranje i provoenje izvannastavnih πkolskih πportskih aktivnosti, poduËavanje osoba osnovnoj tehnici pojedinog sporta.

Page 27

''NaËela i osnovne elemente sustava πportskih natjecanja u Republici Hrvatskoj te uvjete sudjelovanja hrvatskih πportaπa i πportskih klubova na meunarodnim πportskim natjecanjima utvruje Hrvatski olimpijski odbor'', kaæe VII. glava ovog zakona. ©portske graevine, πportske graevine posebno vaæne za Hrvatsku, mreæa πportskih graevina i njihova namjena, prenamjena, izgradnja i upravljanje ureeni su u Ëlancima VIII. glave.

Osnove zdravstvene zaπtite i financiranja πporta Glavom IX. utvrena je opÊa zdravstvena sposobnost i posebna zdravstvena sposobnost za osobe koje sudjeluju u πportskim

Informacijski sustav i dræavna nagrada πporta Radi sustavnog praÊenja stanja u πportu i njegovog dugoroËnog razvoja, o Ëemu nam govori XI . glava, Ministarstvo ustrojava informacijski sustav u πportu. On prikuplja i aæurira informacije o aktivnostima osoba koje obavljaju πportske djelatnosti, utroπku sredstava namijenjenih programu provedbe Nacionalnog programa πporta, sustavu natjecanja, struËnom kadru u πportu, planiranju, izgradnji i odræavanju πportskih graevina, djeci πportaπima, kategoriziranim πportaπima i rekreativnim aktivnostima graana. Dræavna nagrada za πport ''Franjo BuËar'', koja se dodjeljuje za iznimna postignuÊa i doprinos za razvoj πporta, te dræavna nagrada za vrhunska πportska postignuÊa ureene su XII. glavom. Dræavna nagrada πporta ''Franjo BuËar'' dodjeljuje se za viπegodiπnje uspjeπno djelovanje u πportu, osvajanje olimpijske medalje, iznimno znanstveno, struËno i pedagoπko ostvarenje ili πportsko dostignuÊe. Odluku o dodjeli nagrade donosi Odbor dræavne nagrade πporta ''Franjo BuËar''. Nagrada se dodjeljuje kao godiπnja i kao nagrada za æivotno djelo, te se moæe dodijeliti samo jednom.

Nadzor, kaznene odredbe i vremenski rokovi

natjecanjima. Njih utvruje ovlaπteni lijeËnik specijalist πportske medicine, odnosno specijalist medicine rada i πporta. »lankom 73. spomenute glave ureena je Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u πportu. To je specijalizirana ustanova zaduæena za praÊenje i provoenje meunarodnih konvencija protiv dopinga u πportu u Hrvatskoj, a osniva se vladinom uredbom. Financiranja πporta sadræano je u X. glavi. To su prihodi koje pravne i fiziËke osobe ostvare obavljanjem πportske djelatnosti, Ëlanarine koju ostvaruju πportske udruge, dio prihoda od igara na sreÊu i sredstva koja jedinice lokalne i podruËne samouprave, grad Zagreb i dræava daju za obavljanje πportske djelatnosti iz svojih proraËuna.

Nadzor nad zakonitoπÊu rada i inspektorski nadzor nad provedbom Zakona obavlja Ministarstvo, a provode πportski inspektori Ministarstva i drugi dræavni sluæbenici, πto je sve reËeno u XIII. glavi. Kaznenim odredbama koje opisuju prekrπaje za koje su propisane novËane kazne, a poËine ih bilo pravne, bilo fiziËke osobe, bavi se XIV. glava novog zakona. Zadnja, XV. glava sadræi prijelazne i zavrπne odredbe unutar kojih se reguliraju rokovi za osnivanje πportskih institucija, kao npr. Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u πportu, Nacionalno vijeÊe za πport itd. i u kojem su te institucije duæne uskladiti svoj rad, djelovanje, te donijeti opÊe akte i pravilnike sukladno odredbama ovog zakona. Propisi i opÊi akti doneseni na temelju odredbi prethodnih zakona o πportu ostaju na snazi, osim odredbi koje su suprotne odredbama novog zakona, a sve do donoπenja novih. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje vrijediti Zakon o πportu iz 1997. godine, sa svim svojim izmjenama i dopunama. 27


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:21

Page 28


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:21

Page 29

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

GODINA 37 • BROJ 138 • RUJAN 2006.

ZagrebaËki kajakaπi na Savi Bohinjki, 1935.


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:21

Page 30

OBLJETNICE: 75. godiπnjica kajakaπtva u Hrvatskoj

Zvali su ih samoubojicama i æabarima Prvi je kajak u Zagreb 1919. donio Marko JuraniÊ, a nazivan je "faltboote". Oko JuraniÊa se okupila skupina poduzetnih sportaπa koji su uvidjeli prednost takvog Ëamca, posebno za boravak u prirodi, jer se relativno lagano plovilo moglo transportirati do æeljenog odrediπta. VeslaËi su pojavu novog plovila doËekali s nevjericom Piπe Zdenko JajËeviÊ

oËetak kajakaπtva u Hrvatskoj vezan je uz pojavu prvog kajaka koji je u lipnju 1919. godine u Zagreb iz Graza donio Marko JuraniÊ. Kajak je imao drveni kostur s oplatom i pokrovom od jedrenog platna dug 420 cm, a πirok 68 cm i nazivali su ga "faltboote". Oko JuraniÊa se okupila skupina poduzetnih πportaπa koji su uvidjeli prednost takvog Ëamca, posebno za boravak u prirodi, jer se relativno lagano plovilo moglo transportirati do æeljenog odrediπta. U toj su grupi bili Leo Gollob, Janko Meniga, Dragutin GoluboviÊ, Ante PandakoviÊ, Dragutin PauliÊ i Walter Weber. VeslaËi su pojavu novog plovila doËekali s nevjericom, nazivajuÊi njegove korisnike samoubojicama, a kasnije æabarima. U prvo vrijeme kajakaπi su se preteæno regrutirali od Ëlanova zagrebaËkog Hrvatskog veslaËkog kluba. Osim svakodnevnog krstarenja Savom, prvi ljubitelji kajaka odlaze na izlete i viπednevne ture po Mreænici, Kupi, Korani i PlitviËkim jezerima. Spuπtaju se Savom do Litije, Savinjom od Celja do Sevnice, a nerijetko organiziraju ture po Limu, Ibru, Neretvi, Tari i Drini.

P

Prve kajakaπke regate Prva kajakaπka regata odræana je u sklopu veslaËkog natjecanja 14. srpnja 1927. godine izmeu veslaËa Hrvatskog veslaËkog kluba i VK Gusar. Start je bio na splavi HVK-a ispod æeljezniËkog mosta, a cilj u Trnju. U najavi te regate Jutarnji list je objavio: "Prema programu te meuklupske regate doÊi Êe nastojanjem HVK do natjecanja sa platnenim Ëamcima (faltboote). Kako kod nas nema organiziranih klubova, koji goje veslaËki sport u platnenim Ëamcima, niti kod klubova imade organiziranih sekcija za tu granu sporta, to Êe ova natjecanja biti tim interesantnija i mnogi Êe prvi put imati prilike da upoznaju tu granu sporta. 'Faltboltaπima' se daje prilika da se sastanu u veÊem broju, meusobno upoznaju i da udare temelj tome tako lijepom i privlaËnom padel sportu". Taksa za prijavu iznosila je 10 dinara po veslaËu, a Ëlanovi kluba su imali 50 posto popusta. Pobjednik u utrci F-1 bio je Leo Gollob

2

ispred Duπana Zinaje, a u utrci F-2 prva je bila posada KuËiÊ i Plavec, ispred dvojca FilipoviÊ i Ullrich. Pokale su dodijelili mecene, kao npr. zagrebaËki trgovac slikarskim priborom i galerist Ullrich. Na onom dodijeljenom Gollobu je napisano: "Dar Eduarda Ullricha za natjecanje u Falltbootu, 14. VII. 1927. - Pobjedniku u Samcu".

Regata sa stankom za odmor U nedjelju 31. kolovoza 1930. odræana je regata za otvoreno prvenstvo Zagreba. Start je bio kod gostionice i kupaliπta GriË pokraj Breæica na rijeci Krki, a cilj kod kupaliπta GospodariÊ. Prvo je planirano da start regate bude u Krπkom, ali je kasnije staza skraÊena. Prijave za utrku primale su se na samom startu, ali i ranije u trgovini πportskih rekvizita i potrepπtina Marka Druckera u Ilici 39. Natjecatelji su nastupili u Ëamcima tadaπnjih poznatih proizvoaËa: "Berger", "Klepper", "Pionier", "Jacober" i "Hardt". Sava je bila vrlo niska, a na pojedinim mjestima posve mirna, tako da su se kajakaπi iznimno naprezali. Natjecatelji su startali u razmacima od minute, a 30-minutni odmor bio je u Podsusedu. Tu su natjecatelji, a i promatraËi bili poËaπÊeni pivom i osvjeæavajuÊim napitkom - "ovomaltinom", koji je dijelila tvrtka "Wander". Na cilju u Zagrebu okupilo se 1000 gledatelja. Mnogi su bili iznenaeni pojavom kajaka, jer su im se Ëinili malim i nestabilnim. U samcu (F-1) pobijedio je KoπÊak (VK Gusar), a u dvojcu (F-2) Privora i Novak (HA©K). U no-

Leo Gollob na Savi kod Breæica, 1935.


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:22

Page 31

Janko Meniga i Leo Gollob boje baraku I. Jugoslavenskog kajak kluba Zagreb 1934.

vinama su objavljeni naslovi "Kajakaπi prireuju natjecanja, a veslaËi pobjeuju". Iako su prva mjesta prepustili dobro istreniranim veslaËima, kajakaπi su bili zadovoljni jer su uspjeπno organizirali prvo kajakaπko natjecanje. Osim toga, utrka je bila povod da se osnuje prvi kajakaπki klub.

Osnivanje prvog kajakaπkog kluba Nagrade za prvu kajakaπku utrku isplaÊene su dijelom od takse, a dijelom od priloga raznih zagrebaËkih trgovaËkih kuÊa i prijatelja πporta. Tako su nagrade darovale tvrtke Anglo - jugoslavensko petrolejsko d. d., Walter Weber, Makso Mayer i Milan MariÊ. Vrlo lijep pokal darovalo je i ZagrebaËko ribarsko druπtvo. Na podjeli nagrada u gostionici na Savskoj cesti, 4. rujna 1930. okupili su se, osim natjecatelja, i drugi vlasnici kajaka iz Zagreba. Tada je iznesena ideja o osnivanju prvog kajakaπkog kluba, a izabran je i peteroËlani odbor sa zadatkom da izradi klupska pravila. Kraljevska banska uprava Savske banovine u Zagreb je 10. oæujka 1931. odobrila Pravila I. jugoslavenskog Kajak kluba Zagreb. Svrha kluba je "gojenje i promicanje kajak - sporta u kajaku i sliËnim Ëamcima (sklopivim gumenim Ëamcima, tzv. Falboot, kanu itd"). Klupske boje su bile æuta i plava. Zastava je trokutasta, gornja polovica je plave, a donja æute boje. U sredini su inicijali kluba KKZ u plavoj boji na bijelom okruglom polju. U tim pravilima, odreuje se izgled klupskog dresa i vrsta Ëlanova koji mogu biti redoviti i izvrπujuÊi. »lanovi trebaju biti "neporoËni i naobraæeni", a preπli su "18. godina æivota, vjeπti su u plivanju, a vlasnici su ili barem stalni posjednici Ëamaca". Izvanredni Ëlanovi su oni koji se aktivno bave kajakaπtvom, a nemaju vlastiti niti Ëamac u zajedniËkom vlasniπtvu. ZaËasni Ëlanovi su utemeljitelji i podupiruÊi Ëlanovi. Juniori su oni koji nisu navrπili 18. godina, bave se kajakaπtvom, neporoËni su i znaju plivati.

Izgradnja klupskog doma

Primanje u klub bilo je dosta komplicirano. Kandidat je morao dolaziti tri puta, kao gost jednog od redovitih ili izvrπujuÊih Ëlanova. Nakon toga je bio uvjetno primljen na πest mjeseci. Odlukom uprave taj se rok mogao i produljiti. Tada je mogao biti primljen uz suglasnost dvije treÊine Ëlanova upravnog odbora. Mogao je bez obrazloæenja biti i odbijen, a na godiπnjoj skupπtini je imao pravo uloæiti æalbu. U gradskoj upravi klub je uspio ishoditi zemljiπte, stotinjak metara nizvodno od æeljezniËkog mosta. Prvi susjed bio im je VeslaËki klub Gusar. Odmah se pristupio gradnji spremiπta na tom terenu, jer je to bio jedini naËin da se okupe svi kajakaπi, kojih je bilo viπe izvan, nego u Ëlanstvu novoosnovanog kluba. Te 1931. godine, Ëamci su kategorizirani kao turistiËki i natjecateljski, a u Litiji je odræan prvi susret s ljubljanskim kajakaπima.

Prve kajakaπice Dana 20. rujna 1931. prireeno je kajakaπko prvenstvo Zagreba na kojem su nastupile i æene. Muπkarci su startali u Breæicama, a æene u Podsusedu. Na dan prvenstva, GospodariÊevo kupaliπte je organiziralo propagandno natjecanje u plivanju, utrku sandolina i natjecanje Ëamaca za spaπavanje. Nastupili su Ëlanovi Kajak kluba Zagreb i kajakaπkih sekcija HA©K-a i VK Gusar. Bilo je hladno, a vodostaj Save se poveÊao. Startalo je 14 Ëamaca, Ëetiri samaca, πest πirokih i dva uska dvojca. Proπlogodiπnji prvak KoπÊak obranio je naslov, a najveÊi konkurent bio mu je pionir kajakaπtva Leo Gollob, s tri minute zaostatka. Proπlogodiπnji pobjednici u πirokom dvojcu, Privora i Novak iz HA©K-a, bili su drugi s pet minuta zaostatka iza pobjednika, Ëlanova VK Gusar, LakiÊa i Naratha. U uskom dvojcu pobijedili su Ëlanovi VK Gusar, Brzeska i Petelinπek. U utrci æena prva je bila Vera GospodariÊ, a u dvojcu su nastupile samo Anny ©ariÊ i Ksenija ValentiÊ. U Breæicama, Podsusedu i Zagrebu natjecatelji su bili posluæeni osvjeæavajuÊim "ovomaltinom". BuduÊi da je u tadaπnjoj dræavi postojao samo jedan klub nije se mogao osnovati strukovni savez, koji bi omoguÊio primanje u meunarodni kajakaπki savez i nastup naπih kajakaπa na meunarodnim regatama. Meutim, Meunarodni kajakaπki savez je izaπao u susret i na kongresu u BeËu 30. listopada 1932. primio tadaπnju dræavu kao privremenog Ëlana. Walter Weber na Savi Bohinjki, 1936.

3


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:22

Page 32

SPORT U BANOVINI HRVATSKOJ

Simbol narodne afirmacije Mjesecima prije nego Êe politiËke prilike omoguÊiti uspostavu Banovine Hrvatske, hrvatski sportaπi su zapoËeli borbu za osamostaljivanje hrvatskog sporta i reorganizaciju sportskih jugoslavenskih saveza Piπe Tomislav JamiËiÊ port je u Kraljevini Jugoslaviji bio postavljen, poput politiËkog reæima, na izrazito centralistiËkim temeljima. O svemu bitnom odluËivalo se u Beogradu, a sjediπte gotovo svih sportskih saveza bilo je u tom gradu. Ti su savezi poslije I. svjetskog rata osnovani u Zagrebu, ali su kasnije preseljavani u Beograd. I najvaænije od svega, financije za razvoj sporta rasporeivao je Beograd. Hrvati, uostalom kao i ostali nesrpski narodi u Jugoslaviji, bili su i u sportu u podreenom poloæaju u odnosu na favorizirani srpski sport. Povrh koËenja razvoja hrvatskog sporta, Beograd je u sportu provodio politiku "jugoslavizma". "Jugoslavizam" je znaËio borbu protiv svih narodnih obiljeæja, a upravo su hrvatski sportski klubovi bili simboli narodnog otpora reæimu, kao npr. Prvi hrvatski graanski sportski klub s kojim se narod poistovjeÊivao. Jedan od naËina provoenja te politike bilo je osnivanje jugoslavenskih klubova u hrvatskim krajevima. Za razliku od hrvatskih klubova, oni su dobivali potrebnu pomoÊ iz Beograda. Takvi su bili Policijski sportski klub i ©K Jugoslavija u Zagrebu. Svako isticanje narodnosti u sportskim uspjesima hrvatskih sportaπa beogradski su sportski funkcionari osuivali kao mijeπanje politike u sport. S hrvatske strane to je bilo doæivljeno kao licemjerje, jer je upravo Beograd vodio politiku srpske hegemonije u dræavnom sportu. Za Hrvate u Kraljevini Jugoslaviji, sport je bio simbol narodne afirmacije. Sport i politika neprestano su se ispreplitali.

S

Osamostaljivanje hrvatskog sporta Hrvatski sportaπi sami su odluËili promijeniti svoj poloæaj. Mjesecima prije nego Êe politiËke prilike omoguÊiti uspostavu Banovine Hrvatske, hrvatski sportaπi su zapoËeli borbu za osamostaljivanje hrvatskog sporta i reorganizaciju sportskih jugoslavenskih saveza. Nogometni klubovi su bili najpopularniji i okupljali su narodne ljude, a upravo su predstavnici nogometaπa predvodili tu borbu. Jugoslavenski nogometni savez je na podruËju Hrvatske imao tri podsaveza: zagrebaËki (ZNP), splitski (SNP) i osjeËki (ONP). NajznaËajniji je bio ZagrebaËki nogometni podsavez, ali u njegovom je vrhu bila projugoslavenska uprava na Ëelu s predsjednikom Æeljkom Bergerom. Nakon priprema i okupljanja snaga, hrvatski nogometni klubovi su pobijedili na skupπtini ZNP-a 8. sijeËnja 1939. godine i izabrali novu upravu na Ëelu s dr. Ivom KraljeviÊem. Nakon tog uspjeha, ZNP je preuzeo vodstvo u borbi hrvatskih klubova.

Reorganizacija JNS-a Nova je uprava ZNP-a donijela prijedlog za reorganizaciju JNS-a, a s tim prijedlogom su se sloæili klubovi splitskog i osjeËkog podsaveza. Prijedlog se sastojao u sljedeÊem: 1. Osnivanje triju samostalnih nogometnih saveza: hrvatskog, srpskog i slovenskog, koji Êe biti organizirani u jednom vrhovnom savezu na potpuno federalnoj osnovi. 2. »lanovi vrhovnog saveza samo su tri narodna saveza, a klubovi su Ëlanovi svojih narodnih saveza. 3. Narodni savezi imaju potpunu samostalnost na svom podruËju, neovisno i samostalno donose svoja pravila i potpuno samostalno ureuju unutraπnju organizaciju. 4. Potpuna financijska samostalnost narodnih saveza. 5. Posebna prvenstva narodnih saveza i posebno prvenstvo dræave bez nacionalne lige. 6. Troπkovi vrhovnog saveza moraju se kretati u sklopu proraËuna koji donosi godiπnja skupπtina vrhovnog saveza. 7. Odigravanje meudræavnih reprezentativnih utakmica, jednako po broju i vaænosti, u Zagrebu kao i u Beogradu. 8. Organizacija vrhovnog saveza mora biti takva da iskljuËuje moguÊnost hegemonije bilo koje strane.

Osnovana Hrvatska πportska sloga

Ivo KraljeviÊ (desno) rukuje se s Icom Hitrecom na igraliπtu Graanskog 7. rujna 1939.

4

Taj su prijedlog hrvatski klubovi iznijeli na skupπtini JNS-a 29. sijeËnja 1939. godine u Beogradu. Predstavnici srpskih podsaveza i klubova napali su prijedlog kao separatistiËki, u cilju ruπenja jugoslavenstva i jedinstva u nogometnom sportu, tvrdeÊi da to znaËi uvoenje politike u sport. Izloæeni vrijeanju, hrvatski su delegati bili prisilje-


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:22

Page 33

Prvu utakmicu nogometna reprezentacija Hrvatske odigrala je sa ©vicarskom (4:0) na igraliπtu Graanskog 2. travnja 1940.

ni napustiti skupπtinu. Prvi pokuπaj promjene stanja nije uspio, ali hrvatski nogometaπi nisu odustali. Na konferenciji hrvatskih nogometnih podsaveza, 26. veljaËe 1939. godine, koju je sazvao ZagrebaËki nogometni podsavez, hrvatski su klubovi odluËili ustrajati u svojoj namjeri reorganizacije JNS-a. Donesena je odluka o istupanju hrvatskih klubova iz nacionalne lige u kojoj su tada bili zagrebaËki klubovi, Graanski, HA©K, H©K Concordia i varaædinska SK Slavija. Nakon toga pokrenuta je akcija za osnivanje organizacije koja bi okupila sve hrvatske nogometne klubove i koja bi se joπ uspjeπnije mogla boriti za reorganizaciju JNS-a. Ta organizacija postala je Hrvatska πportska sloga (H©S), osnovana na skupπtini 14. svibnja 1939. u Zagrebu. Na skupπtini je bilo 217 delegata hrvatskih nogometnih klubova. Svi su ti klubovi postali Ëlanovi H©S-e. Prvi predsjednik H©S-e bio je dr. Ivo KraljeviÊ. Iako je nastao kao nogometna organizacija, H©S je nastojao okupiti i ostale sportske grane. Nakon osnivanja H©S-e, hrvatski delegati viπe nisu sudjelovali u radu JNS-a, a hrvatski igraËi viπe nisu æeljeli nastupati za dræavnu nogometnu reprezentaciju. Tako dolazi do potpunog odvajanja hrvatskog nogometa od JNS-a. Kao odgovor Beograda stiæu drastiËne kazne igraËima, suspenzije hrvatskim klubovima i na kraju brisanje hrvatskih ligaπa, bivπih klubova iz nacionalne lige i JNS-a.

ju igraËi iz srpskih klubova. Jugoslavenski nogomet praktiËno viπe nije postojao. Osim nogometaπa, drugi hrvatski sportaπi nisu aktivno sudjelovali u borbi za osamostaljivanje hrvatskog sporta. Oni nastavljaju ligaπka natjecanja i nastupaju za reprezentaciju Jugoslavije. Neki pritom ostvaruju i vrhunske rezultate, poput teniske reprezentacije u Davisovu kupu, koja je pobijedila u europskoj zoni kupa 1939. godine. U oæujku iste godine jugoslavenska je stolnoteniska reprezentacija osvojila drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu.

Hrvatsko-slovenska liga

Sporazum CvetkoviÊ - MaËek potpisan je 26. kolovoza 1939. Dva dana nakon potpisivanja odigrano je 1. kolo Hrvatsko-slovenske lige, a istodobno je zapoËela liga JNS-a, kasnije nazvana Srpska liga. I dok u Hrvatsko-slovenskoj ligi igraju dva kluba koja nisu iz Banovine Hrvatske, a ni iz Dravske banovine, u Srpskoj ligi nastupa klub koji je iz Banovine Hrvatske - SK Bata iz Borova. Ipak, takve "sitnice" nikome ne smetaju i prvenstva se normalno odigravaju. ©toviπe, trebalo je samo nekoliko dana i Ëarobni πtapiÊ politike je poËeo djelovati. Za samo Ëetiri dana JNS je odluËio sve oprostiti hrvatskim klubovima. Ukinute su sve suspenzije i kazne. U sluæbenom izvjeπtaju se navodi: "Predaju se zaboravu sve povrede pravila od strane zagrebaËkog, splitskog i osjeËkog Osnivanje Hrvatskog podsaveza i deset ligaπa". Sporazum je nogometnog saveza oznaËio prekretnicu i u ostalim sportovima i polako se i u svim ostalim sportoviHrvatima, meutim, prilaze Slovenci, ma poËinju organizirati narodni savezi. pa i njihovi klubovi u srpnju 1939. istupaMeu prvima primjer nogometaπa slijediju iz JNS-a. Potpuno neovisno o JNS-u, li su hrvaËi. Na sjednici Jugoslavenskog hrvatski nogometaπi su 6. kolovoza 1939. hrvaËkog saveza 1. rujna 1939. dolazi do osnovali Hrvatski nogometni savez reorganizacije tog saveza. Osnivaju se tri (HNS), a svi klubovi H©S-a su automatski posebna narodna saveza: hrvatski u Zapostali Ëlanovi HNS-a. Za predsjednika je grebu, srpski u Beogradu i slovenski u izabran dr. Ivo KraljeviÊ, a za glavnog tajLjubljani. Oni su postali Ëlanovi Vrhonika Bogdan Cuvaj. U dogovoru sa sloBogdan Cuvaj vnog hrvaËkog saveza Jugoslavije, Ëije je venskim predstavnicima organizirana je srediπte ostalo u Zagrebu. Hrvatsko-slovenska nogometna liga za sezonu 1939./1940. U ligu je uπlo devet hrvatskih klubova: Literatura: ©K Hajduk, HA©K, H©K Concordia, SK Slavija (Vara1. Kramer, F. (1994). Uloga HSS-a u hrvatskom sportu. ædin), SK Slavija (Osijek), SK Split, Graanski (Zagreb), Povijest sporta, 103 (25), 32 - 43. SK BaËka (Subotica), SA©K (Sarajevo) i jedini slovenski 2. MatkoviÊ, H. (1999). Povijest Hrvatske seljaËke stranke. predstavnik, SK Ljubljana. Zanimljivo je da su u toj ligi suZagreb. djelovali klubovi s podruËja koja kasnije nisu uπla u sastav Banovine Hrvatske. To su SA©K iz Sarajeva i SK BaËka iz 3. Boban, Lj. (1964). Sporazum CvetkoviÊ - MaËek. Zagreb. Subotice. Istodobno, JNS je nastavio rad bez hrvatskih i slovenskih delegata. Organizirana je nova liga bez brisanih 4. Zapisnici sa sjednica H©S-a, Hrvatski πportski muzej, Zagreb. hrvatskih klubova, a za jugoslavensku reprezentaciju igra-

5


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:22

Page 34

PRVI HRVATSKI SVESOKOLSKI SLET 1906.

Prva velika sportska priredba u Zagrebu Piπe Mirko PoldrugaË agreb je i u proπlosti bio organizator velikih πportskih priredbi. Od odræavanja I. hrvatskoga svesokolskog sleta proπlo je 100 stotinu godina. Drugog i 3. rujna 1906. godine u Zagrebu se okupilo 4000 Ëlanova tjelovjeæbenih sokolskih organizacija. Natjecanja i popratne kulturne i zabavne priredbe privukle su u grad 10.000 gostiju. Slet je odræan bez ikakve materijalne dræavne potpore, a na njegovoj su organizaciji radili brojni Ëlanovi Hrvatskog sokola. Kako je Zagreb uspio prihvatiti toliko πportaπa i posjetitelja u vrijeme kada je imao 90.000 stanovnika?

Z

Odluka o organiziranju sleta Predstavnici zagrebaËkog Hrvatskog sokola sudjelovali su od svojeg osnivanja 1874. godine na svim sokolskim sletovima koje su priredile strane sokolske organizacije. PoËetkom 20. stoljeÊa sazreli su uvjeti da se priredi svesokolski slet i na tlu Hrvatske i tako uzvrati gostoprimstvo. Na sjednici Saveza hrvatskih sokolskih druπtava, 8. prosinca 1904. godine, starjeπina saveza Stjepan MiletiÊ predloæio je da se slet odræi 1906. godine. Nakon prihvaÊanja prijedloga poslane su peticije brojnim organizacijama i imuÊnim pojedincima radi namicanja potrebnog novca. Na sjednici 25. oæujka 1905. iskazuju se prvi doprinosi i odluËuje o izradi detaljnog programa sleta i izboru pododbora. Na Ëelu Centralnog odbora za prireenje I. hrvatskog svesokolskog sleta izabran je predani sokolski djelatnik Lazar Car. Osnovani su i financijski, tehniËki, graevni, jaπilaËki, stambeni, aprovizacijoni, sveËanosno-zabavni, poodbor za doËek, izletni, zdravstveni, izloæbeni, novinarski i graanski pododbori. Sastavljen je i Veliki gospojinski odbor u kojem je 150 Ëlanica djelovalo u osam pododbora.

Sletiπte u produæetku JuriπiÊeve ulice Tadaπnja vlada nije dala nikakvu financijsku pomoÊ za slet, ali je odobrila niz pogodnosti za njegovo πto uspjeπnije odræavanje. Odgoena je nastava u πkolama za odræavanja sleta, a uprava Hrvatskog narodnog kazaliπta ustupila je dvoranu za jednu veËer. Najprije se planiralo da se slet odræi na Zapadnom perivoju, prostoru na kojem je kasnije izgraena SveuËiliπna biblioteka. Meutim, kada je vlada ponudila zemljiπte GospodarProste vjeæbe Hrvatskog sokola

U Zagrebu se okupilo 4000 Ëlanova tjelovjeæbenih sokolskih organizacija, a natjecanje i popratna zbivanja privukla su u grad 10.000 gostiju. Dobici su potpuno pokrili troπkove organizacije sleta. Uspjeh sleta uvjerio je Hrvatski sokol u vlastite sposobnosti. Natjecanja i javne vjeæbe pokazale su da vjeæbaËi iz Hrvatske ni malo ne zaostaju za onda izvanrednim Ëeπkim vjeæbaËima

ske izloæbe, u produæetku JuriπiÊeve i izmeu MartiÊeve, TomaπiÊeve i Bauerove ulice, odluËeno je da se sletiπte izgradi ondje. Nacrte za izgradnju tribina napravili su poznati sokolaπi, Martin Pilar i SreËko BoπnjakoviÊ. Prve poteπkoÊe javile su se kod poËetka izgradnje sletiπta. Graevinski poduzetnik je traæio da mu se unaprijed isplati dogovoreni iznos, a kako Centralni odbor nije joπ skupio toliku svotu, Hrvatski je sokol morao preuzeti jamstvo. On se ujedno obvezao da Êe pokriti eventualni deficit sleta. U svibnju 1906. godine poslovi oko organizacije sleta silno su porasli pa je odluËeno da se osnuje Permanentna kancelarija u kojoj su radila dva profesionalca.

SveËani doËeci U subotu 1. rujna 1906. u grad su vlakom poËeli pristizati brojni sudionici sleta. »lanovi Hrvatskog sokola okupili su se u Sokolani, danas zgradi na Trgu marπala Tita 6. Uz glazbu krenuli su na tadaπnji Dræavni kolodvor da pozdrave goste. Odbor za doËek, na Ëelu s poliglotom Franjom BuËarom, imao je pune ruke posla. Svaki doËek predviao je odreeni ceremonijal, postrojenja, sviranje himne i pozdravne govore, pa je dolazak Poljaka u 9, umjesto u predvienih 10 sati, izazvao pomutnju na kolodvoru. Na usputnim stanicama do Zagreba stanovnici su se okupljali i pozdravljali sokole. I tamo su se dogaali nesporazumi. Tako je u Koprivnici vlak s Poljacima doËekan glazbom namijenjenom »esima, Kde domov moj, na πto su Poljaci zaorili pjesmom - Jescze Polska nie zginiela. Nakon pozdravnih govora svaka je skupina sokolaπa otiπla do Sokolane, gdje su ih preuzeli oni koji su ih odveli na mjesto stanovanja. ZagrebaËke obitelji ustupile su 200 stanova, veÊinu posve besplatno. Brojni su sokolaπi ugostili poznanike s ranijih sletova. Prvi Ëovjek Zagreba Milan Amruπ bio je domaÊin gradonaËelniku Praga. VeÊina sokolaπa spavala je u uËionicama puËkih i srednjih πkola, a hranili su se u gostionicama. Abonente karte kojima su plaÊali hranu gostioniËari su kasnije unovËili u Permanentnoj kancelariji.

Mislilo se na sve U 6 sati ujutro u nedjelju 2. rujna zapoËela je proba natjecanja na lijepom i prostranom vjeæbaliπtu. Od 14.000 Ëetvornih metara povrπine, 3000 metara pripadalo je samom vjeæbaliπtu, a sav ostali prostor zauzimale su Ëetiri tribine. Iza sjeverne

6


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:22

Page 35

Nastup Ëlanova Hrvatskog sokola na spravama

tribine podignuta je glavna blagajna, dvije gostionice, slastiËarnica, te prostorija za lijeËnike, vatrogasce i policiju. Tri prostrane montaæne garderobe, svaka za 180 vjeæbaËa, podignute su na nedalekom izloæbenom prostoru. Natjecalo se u vjeæbama na spravama i prostim vjeæbama u ekipnoj i pojedinaËnoj konkurenciji, i to na preËi, ruËama, konju u πir, konju uzduæ i skoku uvis. Natjecanja na spravama odræavala su se ujutro, a javne vjeæbe poslije podne, prvog i drugog dana sleta. Nakon natjecanja prvoga dana krenula je ulicama grada povorka svih sudionika sleta. Mnoπtvo je graana izaπao da vidi i pozdravi paradu vjeæbaËa. Na poËetku povorke kretalo se 40 konjanika JaπilaËkog odjela zagrebaËkog Hrvatskog sokola, a nakon toga hodali su barjaktari svih sokolskih druπtava. Iza njih je koraËala glazba, pa starjeπine Saveza hrvatskih sokolskih druπtava s predstavnicima ostalih sokolskih saveza. U povorci su redom prolazili Bugari, fanfare praπkog Sokola, »esi, splitska glazba, Poljaci, Slovenci, Srbi, veteranska glazba i na kraju 2000 sokola iz 46 druπtava u Hrvatskoj. Impozantna kolona s viπe od 4000 sudionika kretala se JuriπiÊevom i Petrinjskom ulicom do UmjetniËkog paviljona, gdje je postrojene sokole pozdravio Milan Amruπ. Nakon toga se uputila na JelaËiÊev trg i zatim Ilicom i Frankopanskom do Sokolane.

Efektna javna vjeæba Istoga dana poslije podne odræana je na sletiπtu, pred 12.000 gledatelja, javna vjeæba. U 16 sati razlijegali su se prvi zvuci tzv. sletovke, koju je pratilo snaæno stupanje vjeæbaËa predvoenih Dragutinom ©ulceom, voom Saveza hrvatskih sokolskih druπtava. Taj prvi zajedniËki nastup predstavnika svih sokolskih organizacija koji je prvi put upriliËen na nekom sokolskom sletu, silio je gledaliπte na spontani pljesak. Nakon zauzimanja razmaka izveli su pet sastava prostih vjeæbi. Kraj nastupa bio je neobiËno efektan. Nakon stupanja svi su se vjeæbaËi naglo spustili u potpor leæeÊi, prekrivπi pritom Ëitavo vjeæbaliπte. Potom su vjeæbali Slovenci pod vodstvom legendarnog Viktora Murnika. KorËulanski sokoli izveli su viteπku igru Moreπka. »lanovi plzenjske æupe demonstrirali su do tada nevienu vjeæbu. Dvanaest vjeæbaËa sinkronizirano je vjeæbalo na zasebnim ruËama. Na kraju, kada je veÊ poËeo padati sumrak, nastupili su Poljaci, vjeæbajuÊi kopljima.

Obilje kulturnih sadræaja U toku sleta u gradu je prireen niz izloæbi, koncerata, akademija i plesova, tako da se Ëini da je kulturno-zabavnom programu posveÊena veÊa paænja nego tjelovjeæbeno-πportskom. Centralni odbor izdao je u povodu sleta vodiË s raznim uputama. Predvieno je da svi sokoli trebaju biti kod kuÊe u 23 sata i da poslije toga vlada noÊni mir. Meutim, toga se rijetko tko pridræavao upravo radi obilja zabavnih sadræaja. U nedjelju 2. rujna u Hrvatskom je narodnom kazaliπtu prireena sveËana akademija, a u 23 sata u Streljani u Tuπkancu elitni ples kakav Zagreb joπ nije vidio. Krunu uspjeha u zabavnom pogledu predstavljala je PuËka sveËanost koja je tijekom Ëitavog sleta bila otvorena u paviljonima Gospodarske izloæbe u MartiÊevoj ulici u neposrednoj blizini sletiπta. Ondje su πarmantne ZagrepËanke, odjevene u narodnu noπnju, nudile okrjepu, cvijeÊe i razne spomen-darove. Tu je bila i tzv. Uzorna pivnica, paviljon slastiËarnica, Ëajana, poπta i mjenjaËnica. NajposjeÊeniji je bio paviljon Narodni bazar u kojem su se prodavali suveniri s narodnim motivima. U povodu sleta tiskane su mnogobrojne razglednice, sveËani broj Ëasopisa Sokol i ilustrirani programi sleta na viπe jezika. Otvorena je i Zemaljska gospodarska izloæba u sklopu koje je bio Odjel za sokolstvo i πkolstvo. Izloæena su i tadaπnja najmodernija πportska oprema i rekviziti. Dobici su potpuno pokrili troπkove organizacije sleta. Uspjeh sleta uvjerio je Hrvatski sokol u snagu vlastitih sposobnosti. Slet je imao i veliko kulturno i privredno znaËenje. Na πportskom planu postignuto je takoer veoma mnogo. Natjecanja i javne vjeæbe pokazale su da vjeæbaËi iz Hrvatske ni malo ne zaostaju za onda izvanrednim Ëeπkim vjeæbaËima. Literatura: 1. BuËar, F. (1925). Povijest Hrvatskog sokola - Matice u Zagrebu. Zagreb: Naklada Hrvatskog sokola Wilsonovog 2. Mazzura, L. (1906). Prvi hrvatski svesokolski slet u Zagrebu. Zagreb: Savez hrvatskih sokolskih druπtava 3. BuËar, F. (1906). Spomen-spis I. hrvatskog svesokolskog sleta u Zagrebu. Zagreb: Savez hrvatskih sokolskih druπtava

7


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:22

Page 36

Sportski grad: KUTINA

Ujedinjeni sportskim uspjesima Najmasovniji sport u Kutini je nogomet. U gradu djeluje pet nogometnih klubova, a najbolje rezultate postiæe HN©K Moslavina koja je plasmanom u II. ligu ostvarila najveÊi uspjeh u povijesti kutinskog nogometa. Igor TomaπiÊ, bivπi kutinski nogometaπ, danas je bugarski reprezentativac. Krajem 70-ih u Kutini je osnovan karate klub, koji kasnije pod vodstvom Josipa Cerovca postaje kick-boxing klub i danas je najtrofejniji u gradu Piπe Pero Prebeg nstitut druπtvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba proveo je socioloπko istraæivanje o nekim elementima æivota u Kutini. Prema rezultatima ankete KutinËani su, meu ostalim, na svoj grad ponosni i prepoznaju ga po sportu, proπlosti, kulturi i mladima. Ime grada Kutine prvi se put spominje 1256. godine. Grad ima bogatu proπlost, od pretpovijesnih nalaziπta (MariÊgradina), antike (Osekovo), srednjeg vijeka (barokna crkva sv. Marije Snjeæne) do industrijskog razvoja s eksploatacijom nafte u 19. stoljeÊu (Gojilo) i danaπnje petrokemijske industrije. Burna povijesna zbivanja obiljeæila su i strukturu gradskog stanovniπtva koju Ëine roeni u gradu i doπljaci u omjeru pola-pola. Moæda je i to razlog da se kroz sport i uspjehe u sportu stanovnici najlakπe poistovjeÊuju s gradom.

I

Osnovan Hrvatski sokol Krajem 19. stoljeÊa iz okolice Udina u Ciglenicu kod Kutine doseljavaju se Talijani koji njeguju boÊanje i kuglanje. U tom razdoblju odræano je i nekoliko natjecanja u trËanju. Tjelovjeæbena organizacija Hrvatski sokol imala je pri utemeljenju 1903. godine 80 Ëlanova. Prvi starjeπina druπtva bio je Æiga pl. Bathorszeky, a njegov zamjenik je bio Pavao BistriÊ. Druπtvo razvija tjelovjeæbu i gimnastiku, prireuje javne vjeæbe, sudjeluje na sletovima koje prireuju druge sokolske organizacije i organizira izlete.

PoËetak najpopularnijeg sporta Prvi nogometni klub HN©K Moslavina osnovan je 1919. godine, zahvaljujuÊi Milanu Marcijuπu, Zlatku Golneru, Otokaru PaviËiÊu i Imbri Rechnitzeru. Prigodom proslave 20. godiπnjice kluba, 1939. godine, odigrana je utakmica izmeu HN©K

8

Moslavina i Graanskog iz Zagreba, tada najboljeg hrvatskog nogometnog kluba. Gosti su pobijedili (9-1), a jedini gol za domaÊe postigao je Zdenko IvanËiÊ. Hrvatsko planinarsko druπtvo Moslavina utemeljeno je 7. oæujka 1924. godine i djelovalo je do 8. studenoga 1934. Svestrani kutinski sportaπi u meuratnom razdoblju bili su Milan BiæiÊ, Branko MariniÊ, Ruda JankoviÊ, Josip Kostelac i Lojz Æupanc. NajveÊi uspjeh u tom razdoblju postigao je boksaË Mijo DrvariÊ, poznat pod nadimkom "MoslavaËki drvosjeËa". On je 1932. poËeo boksati u zagrebaËkom BK Croatia. NastupajuÊi kao amater ubiljeæio je 38 pobjeda nokautom. Od 1935. nastupao je kao profesionalac. Dræavno prvenstvo osvojio je 1940. godine, a postigao je i nekoliko pobjeda boksajuÊi na stranim ringovima. Pobjedu karijere ostvario je u meËu s Josipom Æupanom na igraliπtu Concordije u KranjËeviÊevoj ulici 27. srpnja 1943. godine. Iako je bio lakπi 14 kilograma, nokautirao je suparnika u 10 rundi pred 5000 gledatelja.

Sve viπe sportskih grana StreljaËki klub Kutina kontinuirano djeluje od 1949. godine i istiËe se masovnoπÊu i rezultatima, a tajnik kluba od utemeljenja je Milan BrkiÊ. StreljaËki klub Magnum djeluje pod vodstvom osnivaËa, trenera i natjecatelja Stjepana Svibena. Druπtvo tjelesnog odgoja Partizan u Kutini je poËelo djelovati 1951. godine. U njemu su djelovale gimnastiËka, boksaËka, odbojkaπka i rukometna sekcija. VeÊina tih sportskih grana nije kasnije preraslo u klubove. ©ezdesetih godina u Kutini je djelovao i klub hokeja na travi. Organizirana su i gradska skijaπka natjecanja, a 1970. godine osnovan je i skijaπki klub koji praktiËno nije djelovao. Iz Atlet-


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:22

Page 37

skog kluba Moslavina potekli su Boris Kriæman i Dane Korica, a u Ludini kod Kutine roen je svjetski poznati maratonac Franjo MihaliÊ. Æenska kadetska ekipa AK Moslavina bila je 2000. godine ekipni dræavni prvak, a za hrvatsku atletsku reprezentaciju nastupaju Senka Golik, Martina Makoπ, Tihana SaraË i Dalibor BalgaË. Koπarkaπki klub Moslavina osnovan je 1966., a Stolnoteniski klub Kutina 1969. godine.

Najuspjeπniji rukometaπi Prvu rukometnu utakmica u gradu odigrale su 1952. godine æenske ekipe iz Nove Gradiπke. Prva rukometna sekcija u Kutini osnovana je u jesen 1954. pri DTO Partizan, a prve rukometne utakmice odiRK Moslavina 2004. Stoje: trener Slakoper, PosariÊ, »apriÊ, LazariÊ, AdamoviÊ, Masnec, grane su u proljeÊe 1955. godine. Najviπe BariÊ, CrnojeviÊ »uËe: Kaπner, MikuliËiÊ, Podvalej, Slukan, JeleniÊ, BediÊ i BanoviÊ zasluga za to ima Joæica Podhraπki. OpÊinski rukometni odbor Kutine osnonjemu djeluje 13 sekcija, a sedam je godina zaredom najbolji van je u jesen 1962. godine, a prva meunarodna rukometna πkolski klub u SisaËko-moslavaËkoj æupaniji. ZnaËajne su reutakmica u Kutini odigrana je 6. listopada 1963., izmeu ekipa zultate postigli stolnotenisaËi osvajanjem II. mjesta na dræaRK Moslavina i reprezentacije Sofije. vnom prvenstvu, a atletiËarke su bile srednjoπkolske dræavne Za daljnji razvoj rukometa u Kutini zasluæan je trener Slavko prvakinje. U klubu se njeguju i stolni tenis, mali nogomet, ruBaËiÊ. Pod njegovim vodstvom u viπi rang natjecanja plasirali komet i koπarka. Pod vodstvom Ivice DesiÊa dobri rezultati posu se rukometaπi Moslavine i rukometaπice Zvijezde, a osnova- stignuti su i na Krosu Sportskih novosti. na je i pionirska rukometna πkola. Kao igraËi kluba istaknuli su se Josip Feldbaur i Miljenko MesiÊ. Danas se æenski klub natje- Odbojka najuspjeπniji πkolski sport Ëe u II. hrvatskoj ligi, a muπka momËad je Ëlan I. hrvatske liOdbojkaπka sekcija kluba kontinuirano djeluje devet godina. ge. NajveÊi meunarodni uspjeh rukometaπi su ubiljeæili 1996. Klub nastupa u svim kategorijama pa tako u natjecanju ima segodine, kada su kao finalist hrvatskog kupa nastupili u Kupu dam muπkih i πest æenskih sastava. Uz ta natjecanja, na razini pobjednika kupova protiv francuske momËadi Ivry iz Pariza. æupanije je organizirana odbojkaπka liga u kojoj klub sudjeluje Rukometaπi su bili Ëesti i dobri domaÊini hrvatskim reprezenta- s muπkom i æenskom ekipom. Na natjecanjima u jednoj πkoltivnim vrstama za pripreme i utakmice. Hrvatski reprezentati- skoj godini nastupi oko 80 uËenica i uËenika. Od vaænijih rezulvni dres ponijeli su Milanko »apriÊ, Borna FraniÊ, Bernard Bu- tata treba izdvojiti svaki plasman na dræavno natjecanje. Dosad detiÊ i Maja Majer. je to uspjelo æenskoj stolnoteniskoj ekipi, æenskoj rukometnoj

Dolazak borilaËkih sportova Najmasovniji sport u Kutini je nogomet. U gradu djeluje pet nogometnih klubova, a najbolje rezultate postiæe HN©K Moslavina koja je plasmanom u II. ligu ostvarila najveÊi uspjeh u povijesti kutinskog nogometa. Klub je na svom stadionu ugostio mnoge velike klubove i reprezentacije. Igor TomaπiÊ, bivπi kutinski nogometaπ, danas je bugarski reprezentativac. Krajem 70-ih u Kutini je osnovan karate klub, koji kasnije pod vodstvom Josipa Cerovca postaje kick-boxing klub. On je danas najtrofejniji gradski klub. Tra©kolski dicionalni boæiÊni turnir u kick-boxu okuplja sportski mnogo natjecatelja iz zemlje i svijeta. NajveÊe klub uspjehe postigli su Daniel Mrkoci, Marijana Augustin Sambolek i Erna ObraliÊ. U gradu djeluje i 2004. Kyokushin karate klub u Ëijim se redovima istigodine Ëe Kristina KojundæiÊ. U Kutini djeluju i Teniski klub As Kutina, Badmintonski klub Moslavina i ©portsko ribolovno udruæenje Amur. Svake godine tijekom ljeta u gradu se organiziraju natjecanja u odbojci na pijesku, koπarci, plivanju i malom nogometu. Kutina je 2001. bila i domaÊin VIII. svjetskog prvenstva u ribolovu za æene, a 2004. Svjetsko prvenstvo u ribolovu.

©kolski sport ©kolski klubovi osnovani su 1996. godine u pet osnovnih i dvije srednje πkole. Meu njima se istiËe ©kolski sportski klub Augustin osnovan 1996. u srednjoj πkoli "Tin UjeviÊ" u Kutini. U

ekipi tri puta, æenskoj ekipi u krosu dva puta, stolnoteniskoj muπkoj momËadi Ëetiri puta s osvojenim drugim mjestom kao najboljim rezultatom te æenskoj atletskoj ekipi s osvojenim prvim mjestom kao najboljim rezultatom. Pod vodstvom Ivice DesiÊa æenska atletska ekipa je postala dræavni prvak u atletici 2004. godine. Ekipe su na natjecanjima vodili Slavko BaËiÊ, Zdenko LackoviÊ, Dragutin Moslavac, Zdravko Slakoper, Vlado Horvat, Mladen LukaËeviÊ, Ivan DesiÊ te nastavnici Irena Zalucka-KramariÊ, Emina Kostecki i Pero Prebeg.

Sportski park Gradska sportska zajednica Kutine ima 34 sportske udruge. VeÊina sportskih aktivnosti i programa zbiva se u sportskom parku koji obuhvaÊa otvorene terene za tenis, nogomet i rukomet, otvoreni bazen s boÊaliπtem, mini-golf i teren za odbojku na pijesku te sportsku dvoranu u kojoj se odigrava najveÊi dio sportskih priredbi. U pet πkolskih dvorana, zbog malih dimenzija, aktivnosti su ograniËene. Od 1996. godine iz Kutine je poteklo 85 reprezentativaca i pet trenera reprezentacija i to u atletici, rukometu, streljaπtvu, ribolovu, kick-boxu i ragbiju. Izgradnja sportske dvorane dovrπena je 1980. godine. U njoj postoji dvorana za rukomet i druge dvoranske sportske igre, viπestazna automatska dvorana, zraËna streljana, stolnoteniska dvorana, teretana, trim-kabinet, mala dvorana za borilaËke sportove, dvorana za πah i dr. Literatura: 1. Balog, S. (1979.), 85 godina HN©K Moslavina, Kutina 2. Buturac, J. (1977.), Kutina, Zagreb 3. LackoviÊ, Z (2004.), 50. godina rukometa u Kutini, Kutina

9


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:22

Page 38

SPORTSKA MUZEOLOGIJA

Zbirka Branka Kallayja LakoÊa s kojom je praktiËno kao samouk svladao tehnike pojedinih atletskih disciplina i dobri rezultati priËinjali su mu zadovoljstvo πto ga je doæivotno vezalo uz atletiku. Na raznim meunarodnim natjecanjima i mitinzima Kallay je osvojio viπe od 50 medalja. Njegova je zbirka prava riznica vrijednih predmeta koji svjedoËe o πportskom i primijenjeno-umjetniËkom duhu toga vremena Na igraliπtu HA©K-a 1927.

Piπe Saπa Segedi rojne atletske aktivnosti koje su se zbivale u Zagrebu prije i neposredno nakon I. svjetskog rata stvorile su temelj na kojem je 1921. u Zagrebu osnovan Jugoslavenski lako-atletski savez. ZagrebaËki atletiËari uvjerljivo su bili najbolji na domaÊim boriliπtima sve do tridesetih godina. Osvajaju prva mjesta na dræavnim prvenstvima, obaraju rekorde, a nastupaju i na olimpijskim, balkanskim i drugim meunarodnim natjecanjima. U tom razdoblju procvata zagrebaËke atletike, meu imenima brojnih asova, nalazimo i Branka Kallayja. Kao uËenik treÊe realne gimnazije prvi je put nastupio na Srednjoπkolskom prvenstvu koje je 1924. godine organizirao HA©K u Maksimiru. Prvo je mjesto osvojio u pet disciplina, a senzacija je bio skok uvis - 170 cm. Bila je to visina kojom se u to vrijeme moglo osvojiti seniorsko prvenstvo Jugoslavije. LakoÊa s kojom je praktiËno kao samouk svladao tehnike pojedinih disciplina i dobri rezultati koje je postizao, priËinjali su mu zadovoljstvo πto ga je doæivotno vezalo uz atletiku. Osim atletike bavio se i brojim drugim πportovima, najviπe tenisom.

B

Balkanske igre u Zagrebu, 1934.

Veliki poklonik atletike Prvi veliki uspjeh u atletici ostvario je 1927. kada je osvojio dræavno prvenstvo na 110 m prepone. Najuspjeπnija mu je bila 1928. godina. Bio je dræavni prvak u skoku uvis, skoku motkom i troskoku, a u Ljubljani je sruπi dræavni rekord na 110 m prepone. U kolovozu te godine sudjelovao je na Olimpijskim igrama u Amsterdamu. »etveroËlana ekipa Duπko StefanoviÊ, Franjo PredaniÊ, Vilim Messner i Branko Kallay, pod vodstvom Miroslava Dobrina, odsjela je u skromnom privatnom pansionu. Kallay je nastupao u desetoboju. Pri skoku udalj presjekla ga je snaæna bol u leima. Ipak, onako zagrijan, nastupio je u preostalim disciplinama i zauzeo 24. mjesto. Neprilike su nastupile kasnije. Neugodnu diskus herniju lijeËio je gotovo godinu dana i smrπavio desetak kilograma. Njegovi HA©K-ovci nisu za njegovog oporavka pokazali duænu strpljivost, pa je 1929. godine preπao u Sport klub Marathon. Na Balkanskim igrama 1934. u Zagrebu osvojio je prvo mjesto, doskoËivπi do onda dalekih 683 cm. Od svih disciplina najviπe mu je odgovarao vis. Tada se treniralo rijetko, uglavnom nedjeljom, a treneri nisu imali neko veÊe znaËenje i malo su utjecali na razvoj πportaπa. NajveÊi suparnik na 110 m prepone bio mu je Ivo BuratoviÊ, a u skoku motkom Peroslav FerkoviÊ. Sprintera Boæu Jamnickog isticao je kao izuzetnog πportaπa, a atletskog djelatnika MinËu Dobrina kao najveÊeg zaljubljenika u atletiku. Bio je nevjerojatno radin i izniman organizator. Simbol upornosti Kallayju je bio trkaË Luka PredaniÊ. Vrlo dobar atletiËar bio je i njegov brat Levin, viπestruki

10

dræavni prvak u desetoboju. Njih dvojica mogli su se suprotstaviti kompletnoj momËadi u svim atletskim disciplinama.

©portski uspjesi Branko Kallay roen je u mjestu GranËari pokraj Zlatar Bistrice, 30. prosinca 1908. godine. Nakon zavrπene gimnazije u Zagrebu u razdoblju od 1928. do 1932. studirao je na TehniËkom fakultetu u Berlinu, gdje je diplomirao 1932. godine. Ondje je bio Ëlan atletske ekipe fakulteta. Od 1932. je radio u graevinskom poduzeÊu braÊe Faltus, a od 1940. bio je samostalni graevinski poduzetnik. »lan atletske sekcije HA©K-a bio je od 1924. do 1928., a od 1929. do 1937. nastupao je za SK Marathon. Umirovljen je 1975., a umro je u Zagrebu 18. studenoga 1995. godine. Za atletsku reprezentaciju Jugoslavije nastupio je 14 puta. Sudjelovao na OI 1928. u desetoboju i zauzeo 24. mjesto s 5210, 65. Nastupio je na BI 1934. u Zagrebu i bio prvi u skoku udalj (683 cm). Prvenstvo dræave osvojio je u utrci na 110 m prepone 1927. (18,3 s) i 1928 (17,0); πtafeti 4x100 m 1927. (B. Kallay, B. Jamnicky, P. FerkoviÊ, M. Helebrandt, 45,3); πtafeti 4x100 m 1928. (B. Kallay, LonËar, B. Jamnicky,


OLIMP-prelom 20/2006

10/23/06

13:30

Page 39

Trening na igraliπtu Concordie 1930.

Podaubsky, 46,0); skoku udalj 1928. (642 cm) i 1930. (671 cm); troskoku 1928. (13,38 m) te desetoboju 1930. (6274) i 1931. (6059 bodova). Dræavni rekord postavio je: 14. srpnja 1928. u Ljubljani u utrci na 110 m prepone (17,0); 12. listopada 1930. u Ateni u skoku udalj (683 cm); 15. kolovoza 1931. u Zagrebu u skoku udalj (683 cm); 16. srpnja 1933. u Berlinu u skoku udalj (693 cm); 15. srpnja 1928. u Ljubljani u troskoku (13,38 m) i 25. rujna 1930. u Zagrebu na 4x100 m (B. Kallay, B. Jamnicky, I. BuratoviÊ, M. Helebrandt). Na raznim meunarodnim natjecanjima i mitinzima Kallay je osvojio viπe od 50 medalja. Njegova je zbirka, koju je Hrvatskom πportskom muzeju 1994. donirala kÊi Mira, prava riznica iznimno vrijednih predmeta koji svjedoËe o πportskom i primijenjeno-umjetniËkom duhu toga vremena. Trofejni predmeti su izboreni na domaÊim i inozemnim natjecanjima koja su u to vrijeme postojala: Srednjoπkolsko prvenstvo Zagreba, razni klupski mitinzi, Atletsko prvenstvo Zagreba, Atletsko prvenstvo Jugoslavije, Balkanske igre i Olimpijske igre.

Medalje

1

4

5 2 6

3 1 Masarykove igre

1933., III. mj., skok u dalj

Spomen plaketa, OI 1928.

2 Atletsko prvenstvo Zagreba, 1934. I. mj., skok u dalj

3 Miting Berliner Sport Club I. mj., skok u dalj

4 Miting ÆGSD ZnaËka sudionika natjecanja

Makabi, 1926. I. mj., skok udalj

5 Atletsko prvenstvo Zagreba, 1932. II. mj. 4 x 100 m

Pokal pobjedniku u skoku u dalj s Balkanskih igara 1934.

6 Prvenstvo

Jugoslavije, II. mj. 4 x 100 m

11


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:22

Page 40

BIBLIOGRAFIJA Trideset knjiga Jurice GizdiÊa

Najplodonosniji hrvatski sportski povjesniËar GizdiÊ je dosad objavio 30 knjiga (monografija), πto je prema podacima Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice svojevrstan rekord u hrvatskom izdavaπtvu Piπe Toni PetriÊ nazoËnosti brojnih uglednih gostiju, sportaπa, sportskih djelatnika i ljubitelja dobre knjige u Solinu, krajem kolovozaa, predstavljena 30. knjiga publicista, novinara i povjesniËara sporta Jurice GizdiÊa, pod naslovom Iz povijesti sporta solinske prodoline. “Mnogi su sportovi, kao i veliki hrvatski sportaπi novijeg doba, upravo odavde potekli, stoga Ëestitam i u ime svih sportaπa i sportskih djelatnika zahvaljujem GizdiÊu πto je 2113 godina sporta u solinskoj prodolini istraæio, zabiljeæio i saËuvao od zaborava”, rekao je prof. Toni PetriÊ predstavljajuÊi knjigu. »estitkama se pridruæio i Hrvatski πportski muzej, u pismu ravnatelja prof. Zdenka JajËeviÊa u kojem se istiËe da je GizdiÊ najplodonosniji hrvatski sportski povjesniËar, zatim gradonaËelnik grada Solina Blaæenko Boban, predsjednik Gradskog vijeÊa Solina i saborski zastupnik dr. Kajo BuÊan, koji je objavio da je, odlukom Gradskog vijeÊa Solina, Jurica GizdiÊ dobitnik Osobne nagrade grada Solina za 2006. godinu. U ime Splitsko-dalmatinske æupanije, GizdiÊu je na oËuvanju sportske povijesti Ëestitao i zahvalio predsjednik Skupπtine Splitsko-dalmatinske æupanije Æivko NenadiÊ. Posebnim je pljeskom nagraena JuriËina razrednica iz osnovne πkole u Solinu Milena Botica, πkolske godine 1978./1979., koja mu je u ime tadaπnjeg razreda predala prigodni poklon.

U

Knjiga kakvu nemaju ni milijunski gradovi Jurica GizdiÊ roen je 1965. godine u Splitu, a stalno je nastanjen u Solinu. Od rane mladosti, moæe se reÊi gotovo od djetinjstva, bavi se istraæivanjem povijesti sporta u Dalmaciji, koristeÊi se obilnom graom iz privatnih i dræavnih arhiva, te usmenom predajom. Objavio je niz radova. Stalni je suradnik Ëasopisa Olimp i Solinske kronike, u kojoj viπe godina piπe i ureuje kolumnu Iz povijesti sporta u Solinu, povremeno se javlja i u dnevnim novinama, Slobodnoj Dalmaciji, a pisao je i za veÊinu ostalih dnevnih i tjednih glasila. Dosad je objavio 30 knjiga (monografija), πto je prema podacima Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice svojevrstan rekord u hrvatskom izdavaπtvu. Stalni je suradnik Hrvatskog leksikografskog zavoda. Kako sam kaæe, u svom bogatom i impozantnom knjiænom opusu posebno istiËe posljednju knjigu pod nazivom Iz povijesti sporta solinske prodoline, gdje opisuje povijest sporta u Solinu i u okolnim gravitirajuÊim mjestima. Prema ocjeni recenzenata, takvu knjigu nemaju ni milijunski gradovi. Ima vrlo impozantnu vlastitu arhivu, iz koje izdvajamo oko 2000 sportskih knjiga, i oko 30.000 sportskih fotografija. Kako Jurice kaæe, æelja mu je da u sklopu buduÊeg zaviËajnog muzeja u Solinu bude i muzej sporta, kojemu Êe, kada se za to stvore uvjeti, pokloniti cijelu svoju bogatu sportsku ostavπtinu.

Svestrani sportski djelatnik i dobitnik brojnih priznanja Aktivan je sportski djelatnik. Predsjednik je Komisije za izdavaËku djelatnost Nogometnog saveza Splitsko-dalmatinske æupanije, te nekad potpredsjednik, a danas obnaπatelj duænosti predsjednika Komisije za povijest sporta i izdavaËku djelatnost Hrvatskog nogometnog saveza. Takoer je Ëlan Komisije za povijest sporta Splitskog saveza sportova, gdje daje velik obol u izra-

12

di monografije Povijest sporta u Splitu, 1918. 1941. Od veljaËe 2006. godine Ëlan je Stegovne komisije HNK Hajduk. VeÊ je drugi mandat vijeÊnik Skupπtine Splitsko-dalmatinske æupanije. Za zasluge u istraæivanju povijesti sporta i doprinos njegovom razvitku dobio je viπe pismenih priznanja i plaketa od kojih izdvajamo, 2001. godinu, onu za internacionalni voluntarizam: Meunarodni olimpijski odbor (MOO) i Meunarodna nogometna federacija (FIFA) dodjeljuju GizdiÊu priznanje za promociju nogometa, meunarodnog prijateljstva i ljudske solidarnosti.

Izdanja Revolucionarna iskra iz tambura i baluna, Klis, 1988. Klis vjekovima slobode znamen, vjeËnosti prkoskamen, Klis, 1988. Vratili se niste voljenom Solinu, Solin, 1989. ©ezdeset godina kliπkog Uskoka, Klis, 1990. Don Δiro BubiÊ, pionir nogometa u Klisu, Klis, 1991. Svim kliπkim ærtvama u svim vremenima, Klis, 1991. Zdravko UvodiÊ 1948-1992, hrvatski nogometni sudac, Klis, 1993. NK Uskok - Klis, povijesno desetljeÊe 1990-2000, Klis, 2000. Pedeset godina streljaËkog druπtva Dalmacijacement, Solin, 2000. 80. godina nogometnog saveza splitsko-dalmatinskog, Split, 2001. Balun pokraj Jadra, od Dioklecijana do Solin Grae, Solin, 2001. 80. godina nogometa u Grudi, Gruda, 2001. Urania, baπkovoπka zvijezda vodilja, Baπka Voda, 2002. 80. godina Jadrana, Kaπtel SuÊurac, 2002. Nogometni klub PoljiËanin, Srinjine, 2002. 50. godina nogometa u Dugopolju, Dugopolje, 2002. StobreËki Primorac, StobreË, 2003. Leo LemeπiÊ, jedinstvena osoba hrvatskog nogometa, Split, 2003. Fabjan Kaliterna, otac splitskog πporta, Split, 2004. PoËelo je prije osam desetljeÊa, NK GO©K, Kaπtel Gomilica, 2004. RK Hrvatski dragovoljac, 50. godina rukometa u Dugom Ratu, Dugi Rat, 2004. Iz bijelog u dræavni dres, Split, 2004. Deset godina Tenis kluba Dalmacijacement - Solin, Solin, 2004. Dok je srca biti Êe i Croatije, Zmijavci, 2004. HNK Sloga, 80. godina nogometa u Mravincima, Mravince, 2005. Nogomet u Splitu i Dalmaciji do osnutka Hajduka 1911. godine, Split, 2005. Hajduk u sluæbenim natjecanjima, Split, 2006. Deset godina kluba sinkroniziranog plivanja Dolfina, Split, 2006. Iz povijesti sporta solinske prodoline, Solin, 2006.


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:23

Page 41

Polaznici teËaja za uËitelje gimnastike u dvoriπtu πkole u Varπavskoj ulici 1895. godine


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:23

Page 42

STUDENTSKI SPORT

Kako to rade

drugi

Piπe Romana Caput-Jogunica

Velikoj Britaniji, nadleæno tijelo za sveuËiliπni sport je British Universities Sports Association (BUSA) osnovano 1994. godine. Strategija razvoja studentskog sporta je izraena 2005. i usmjerena na unapreenje pet kljuËnih elemenata: osigurati kvalitetu natjecanja za studente, unaprijediti marketing i brand studentskog sporta, osigurati veÊe moguÊnosti Ëlanicama saveza, promicati i jaËati partnerstvo nadleænih tijela i uËinkovitost u donoπenju i kvalitetnoj provedbi strateπkih ciljeva. BUSA je tijelo nadleæno: za studentski sport na nacionalnoj razini (1,2 milijuna studenata i 3200 ekipa) i koordinaciju s britanskim reprezentativnim ekipama koje se pripremaju za svjetska natjecanja. Novi strateπki okvir je prepoznao problem koji se zove: rad u izolaciji te kao mjeru propisuje potrebu kvalitetnije suradnje s nadleænim nevladinim tijelima i kreiranje partnerskih odnosa s meunarodnim i nacionalnim sportskim udrugama. Smjernica koja se odnosi na natjecanja istiËe potrebu kvalitetnije provedbe natjecanja na sve tri razine: nacionalnoj, regionalnoj i sveuËiliπnoj. Na navedenim razinama, osim natjecanja, predlaæe se zapoπljavanje centralnog upravljaËkog tima kojeg Ëine: direktor sportskih programa, regionalni direktor, financijski direktor i

U

42

direktor marketinga i branda. Provedba navedenih aktivnosti i zapoπljavanje sposobnih ljudi pridonijet Êe osiguranju potrebnih sredstava za kvalitetnu provedbu programa i unaprijediti suradnju s partnerima. Moto asocijacije je: "Najbolji studentski sportski program u Europi". Na kraju, iz strateπkog plana izdvajamo vaænost kvalitetnog informiranja studenata o ponuenim sportskim programima na svim razinama putem mreæe, πto istodobno pridonosi promidæbi saveza. (www.busa.urg.uk)

Savezi SAD-a: NCAA I NAIA (Potrebu osnivanja Saveza prepoznao je T. Roosvelt, predsjednik SAD-a, 1858. - 1919.) Nacionalni studentski sportski savez (National Collegiate Athletic Association, NCAA) jedno je od tijela nadleænih za studentski sport u SAD-u. Drugi nacionalni savez je Nacionalni savez meustudentskog sporta, (NAIA, National Association of Intercollegiate Athletics). Sjediπte najveÊeg studentskog sportskog saveza, NCAA, je u Indianapolisu, u Indiani. Prvi nacionalni savez, Inetercollegiate Athletic Association of the United States, (IAAUS) osnovan je 1906. godine.

Zanimljivo da je potporu osnivanja i organizacije studentskog sporta prepoznao Theodore Roosevelt kojeg su zabrinjavale uËestale ozljede i smrtnosti nogometaπa na studentskim natjecanjima. Taj savez 1910. mijenja ime u sadaπnji naziv, NCAA. IznenaujuÊe je da sve do 1980. godine savez nije bio nadleæan za sport æena. Osnovan je poseban Savez za meustudentski sport æena, koji se tek 1982. prikljuËuje u NCAA. S obzirom na strukturu, NCAA se dijeli na veÊi broj radnih tijela i povjerenstva u kojima djeluju predstavnici Ëlanica saveza. NajveÊe tijelo je tzv. upravljaËko vijeÊe koje nadzire rad povjerenstava i ostalih radnih tijela. Osoblje NCAA promovira, podupire, istraæuje i obavlja sve ostale aktivnosti vaæne za promidæbu i kvalitetu ameriËkog studentskog sporta. NCCA organizira i provodi natjecanja u koπarci i bejzbolu za studente, softballu za studentice, nogometu (studenti), krosu, hokeju na travi (studentice), kuglanju (studentice), te poduku u golfu, maËevanju, tenisu, skijanju, atletici, plivanju, skokovima u


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:23

vodu i hrvanju (studenti). Posebnost ameriËkog nacionalnog saveza za studentski sport je podjela na tri tzv. divizije: I, II i III. Sudjelovanje u natjecanjima Divizije I i Divizije II omoguÊuje sportsku stipendiju. VeÊi fakulteti natjeËu se u prve dvije divizije, a manji u treÊoj. Zbog velike popularnosti nogometa Divizija I je podijeljena na I-A i I-AA. Drugi nacionalni savez, NAIA (National Association of Intercollegiate Athletics) je poznat po izradi i provedbi sportskih programa koji pridonose razvoju pozitivnih karakternih osobina mladih. Poloæiti maturu i biti, s obzirom na svoje sposobnosti, meu najboljima u razredu te zadovoljiti unaprijed propisane ostale kriterije, neki su od uvjeta koje moraju zadovoljiti novi Ëlanovi. Misija NAIA je: "Kreiramo program i okolinu u kojoj je svaki student, trener, sluæbena osoba i/ili gledatelj obvezan poπtovati osnovne postulate sportske kulture". NAIA je tijelo nadleæno za studentski sport i organizaciju turnira za manja sveuËiliπta i Ëetverogodiπnje fakultete. Danas organizira i provodi 23

Page 43

Predstavit Êemo organizaciju studentskog sporta u Velikoj Britaniji, Kanadi, SAD-u i Novom Zelandu, njihov moto i misiju u akademskom svijetu te pojedine strateπke smjernice koje mogu biti okvirom strategije hrvatskog studentskog sporta u izradi Nacionalnog programa sporta Moto britanske studentske asocijacije je, primjerice: "Najbolji studentski sportski program u Europi"

sudjelovanja na meunarodnoj sceni. U strateπkom planu istaknute su dvije aktivnosti i propisane mjere koje mogu pridonijeti kvaliteti studentskog sporta: 1. unaprijediti kvalitetu natjecanja i 2. sportski razvoj - unaprijediti sportsku infrastrukturu u kampusima te promicati studentski sport, poticati aktivno sudjelovanje πto viπe studenata u sportu i sportsko-rekreacijskim aktivnostima, unaprijediti sportske programe i istodobno organizirati edukaciju za nastavnike, voditelje i trenere. Na kraju, istaknimo 5 kljuËnih elemenata strateπkog plana studentskog sporta u Novom Zelandu: 1. senzibilizirati javno mnijenje, 2. unaprijediti broj aktivnih studenta u sportu, 3. osigurati kvalitetne uvjete za studente-vrhunske sportaπe, 4. unaprijediti strukturu i kvalitetu rada na pojedinim sveuËiliπtima - Ëlanicama i 5. osigurati viπe izvora novca za kvalitetne studentske sportske priredbe i rekreacijske programe. Svaki od navedenih kljuËnih strateπkih elemenata je detaljno razraen. (www.universitysport.org.nz)

nacionalna natjecanja za viπe od 330 svojih Ëlanica i oko 55.000 studenata sudionika. Natjecanja se organiziraju u: krosu, nogometu (studenti), odbojci i nogometu (studentice), koπarci, plivanju, atletici, hrvanju i hokeju na ledu (studenti), softballu (studentice) i tenisu. (http://naia.collegesports.com)

Hrvatski studentski sport je marginaliziran i zasad nema primjeren status u akademskoj sredini. Istaknute strateπke smjernice spomenutih svjetskih studentskih organizacija predlaæemo kao okvir za izradu strateπkog plana razvoja hrvatskog studentskog sporta. Hrvatska sveuËiliπta i veleuËiliπta trebala bi prepoznati moguÊnost svoje promidæbe putem studentskog sporta u Hrvatskoj i na meunarodnoj sceni te u tom smjeru raditi na stvaranju branda i marketinga. Danas se na sveuËiliπtima i u njihovim Ëlanicama sport spominje samo u trenucima sluËajnih sportskih postignuÊa studenata sportaπa na meunarodnoj sceni. I dok se svjetska i europska sveuËiliπta i njihove Ëlanice ponose studentima sportaπima i prepoznaju njegovu ulogu u stvaranju imagea u akademskom svijetu, ulaæu u sport i sportsku infrastrukturu namijenjenu kvalitetnoj provedbi trenaænih procesa i slobodnom vremenu studenata, postavljamo si pitanje hoÊe li moæda Bolonjski proces i Nacionalni program sporta strateπki odrediti razvoj studentskog sporta kao akademskog stila æivota.

Novozelandska misija Na kraju, predstavimo Nacionalni studentski sportski savez (USNZ) u Novom Zelandu - Ëija je misija "Unaprijediti, osigurati i promicati sport i sportsku rekreaciju za sve studente" - i njegov strateπki plan od 2006. do 2008. godine. Savez je nadleæan za 36 sporta i organizaciju natjecanja na nacionalnoj, regionalnoj i sveuËiliπnoj razini. Osim toga, kao i dosad navedeni savezi Velike Britanije i SAD-a, nadleæan je za sudjelovanje studentskih ekipa na meunarodnim natjecanjima: svjetskim igrama (ljetnim, zimskim) i kupovima. Sportsko vijeÊe je najveÊe tijelo saveza nadleæno za koordinaciju novozelandskih sveuËiliπta i reprezentativnih ekipa te kvalitetu

Prijedlog za hrvatski moto: "Sport - akademski stil æivota"

43


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:23

Page 44

TERMINOLOGIJA SPORTA

Podrijetlo pojedinih sportova Boks se smatra jednim od najstarijih sportova. Likovi uklesani u kamen pokazuju da su se veÊ Sumeri bavili boksom prije najmanje 5000 godina. Boks je s vremenom gotovo nestao kao sport, sve do kraja XVII. stoljeÊa kada se pojavljuje u Engleskoj Piπe Darija OmrËen

oËetci raznih πportskih aktivnosti seæu u pradavna vremena. Asirci (pribliæno od 1460. pr. Krista do 616. pr. Kr.) su izuzetno cijenili tjelovjeæbu i πport. Natjecatelji su ozbiljno trenirali za natjecanja u veslanju, maËevanju, plivanju s ratnom opremom, borbama kopljem i noæem, trËanju i lovu (SimoniÊ, 2000., str. 49). U Asiriji su πakanje i hrvanje bili organizirani kao πportska borba, a kako navodi SimoniÊ (2000., str. 49), saËuvane su i “knjige o npr. treningu i prehrani konja za trke, lov … itd.”. I EgipÊani su veliku vaænost pridavali tjelovjeæbi o Ëemu svjedoËe crteæi u grobnicama iz treÊeg tisuÊljeÊa pr. Kr. EgipÊani su organizirali πkole hrvanja te borbe πtapom. U to su vrijeme zabiljeæene i sportske aktivnosti

poput dizanja utega, veslanja, plivanja i lova, ali i igre loptom, obruËima, πtapiÊima, koje su Ëesto bile kombinirane s akrobatikom (SimoniÊ, 2000., str. 68). U Starom Perzijskom Carstvu (od 1600. pr. Kr do 224. poslije Kr.), ali i u Novoperzijskom Carstvu (od 224. poslije Krista do 642. poslije Kr.) mladiÊi su nakon 16. godine æivota “bili obuËavani u vojnim vjeπtinama, a trenirali su trËanje, jahanje, gaanje lukom i strijelom, hrvanje, borbe bodeæom i kopljem, vjeæbali fiziËku izdræljivost, snagu, plesove s oruæjem” (SimoniÊ, 2000., str. 90).

P

44

Bogata tradicija kineske tjelovjeæbe i πporta

©akaËi iz Tel Asrama (Asir) iz XX. st. pr. Kr.

U staroj Kini zdravstvena se gimnastika smatrala putem do zdravlja pa se, primjerice, kong-fu


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:23

Page 45

Igra jeu de paumme. Crteæ iz XVI. st.

vrlo Ëesto primjenjivao oko 2700. pr. Kr. (SimoniÊ, 2000., str. 191) za lijeËenje tijela i duπe. Treniralo se trËanje, gaanje lukom i strijelom, skakanje, bacanje, jahanje i voænja bojnih kola. U staroj je Kini bilo poznato Ëak 18 vrsta maËevanja, 32 vrste boksa, ali i igre loptom sliËne danaπnjem nogometu, golfu i polu (SimoniÊ, 2000., str. 191). Kod drevnih Indijanaca, sve od Maya, (IV. st. - X. st.) , Tolteka (VII. st. XIV. st. ), Inka (XII. st. - XVI. st. ) i Azteka (XII. st. - XVI. st.) popularna je bila igra elastiËnom loptom kojom se igralo u dvorani, treniralo se trËanje, hrvanje, veslanje, borbe πtapovima, gaanje lukom i strijelom i bacanje koplja (SimoniÊ, 2000., str. 240). Boks se smatra jednim od najstarijih sportova. Likovi uklesani u kamen pokazuju da su se veÊ Sumeri bavili boksom prije najmanje 5000 godina. Boks je s vremenom gotovo nestao kao sport, sve do kraja XVII. stoljeÊa kada se pojavljuje u Engleskoj.

Tenis se u poËetku igrao dlanom Prvi tragovi o igrama loptom seæu, dakle, u davna vremena. Koncept

igre loptom proπirili su u Europi Mauri Ëije je Carstvo u VIII. stoljeÊu dosegnulo juænu Francusku. KrπÊanski fratri zainteresirali su se za religiozne obiËaje Maura i prvi su u Europi igrali igru koja Êe kasnije postati poznata pod imenom tenis. Ta se prva verzija zvala la soule, a igraËi su loptu udarali ili rukom ili πtapom. Tenis kakav danas poznajemo razvija se u Francuskoj i tijekom XVI., XVII. i XVIII. stoljeÊa postaje mondeni πport kraljeva i plemiÊa poznat pod nazivom jeu de paumme - igra dlanom. Navodno su igraËi igru zapoËinjali uzvikom Tenez! (Hvataj!), πto je imperativ francuskoga glagola tenir, a znaËi hvatati.

Vodena verzija ragbija O podrijetlu vaterpola zna se relativno malo. Ono πto je sigurno je to da potjeËe iz rijeka i jezera od sredine XIX. st. u Engleskoj kao "vodena" verzija ragbija. Naziv vaterpolo dolazi od engleskog water polo - rijeË polo dolazi iz baltija, tibetanskog jezika Kaπmira (Random House Webster’s Electronic Dictionary and Thesaurus, 1992), od rijeËi pulu koja je znaËila lopta, odnosno od tibetanske rijeËi pholo koja je

doslovno znaËila igra loptom u vodi. Engleska rijeË water znaËi, naravno, voda. RijeË je, dakle, o igri loptom u vodi.

Igre loptom s rukama poznate veÊ u antici Rukomet je igra koju spominje veÊ Homer u Odiseji. Prema napisima rimskoga lijeËnika Galena (130. - 200.) Rimljani su igrali igru sliËnu rukometu koja se zvala harpaston (Lipcsey, 2003.). Rukomet kakav danas poznajemo razvio se krajem XIX. stoljeÊa kada je Konrad Koch razvio strukturu i pravila igre (Microsoft® Encarta® Encyclopedia 2000, 1993.-1999.). Hrvatska rijeË rukomet nastaje od rijeËi ruka, rijeËi koja, zapravo, u hrvatskome jeziku anatomski oznaËava cijelu ruku, dok u engleskome rijeË hand koja se nalazi u nazivu handball, πto je (britanski) engleski naziv za rukomet, oznaËava πaku, dakle, zavrπni dio ruke koji sluæi za hvatanje. Prijevod rijeËi hand kao ruka u hrvatski jezik moguÊ je u odreenim sluËajevima, ali anatomski se taj naziv odnosi na πaku, a ne na cijelu ruku. Drugi dio hrvatskoga naziva nije poput 45


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:23

Page 46

engleskoga rijeË ball (lopta), nego se rabi praslavenska rijeË *metäti (metati, bacati, hitati) (Gluhak, 1993., 407). Moderni rukomet nastaje, zapravo, od tri sporta koji su se razvili nezavisno jedan o drugomu od Ëeπke hazene koja nastaje 1892. godine, danskog handbolda (danski naziv za handball - rukomet) iz 1898. te njemaËkog Torballa koji nastaje godine 1915. (Sports History - Team Handball, 2004).

Igra bez kontakta Odbojku je 1895. godine izumio William G. Morgan na YMCA-u u Holyokeu, u saveznoj dræavi Massachusetts u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama. Morgan je kao osnovu uzeo tada vrlo popularnu njemaËku igru koja se zvala Faustball (Faust - stisnuta IgraË s loptom od kauËuka iz plemena Azteki , 3. st. pr. Kr.

πaka; Ball - lopta) i razradio pravila igre Ëiji je prvobitni naziv bio mintonette. Morganov je cilj bio stvoriti igru koja neÊe biti kontaktni sport i koja Êe imati malen rizik zadobivanja ozljeda. S obzirom na to da je cilj igre bio udariti loptu prije nego πto ona padne na zemlju, ime je u engleskome jeziku vrlo brzo promijenjeno u naziv volleyball (odbojka). Naime, rijeË volley dolazi od latinskoga glagola volare πto znaËi letjeti, a rijeË ball, naravno, znaËi lopta. Dakle, loptu treba udariti dok ona leti, prije nego πto padne na tlo.

Tcu'Chu - najstariji nogomet Povijest modernog nogometa duga je oko stotinu godina. Najraniji

oblik te igre potjeËe iz Kine i to iz III. i II. st. pr. Kr., a igra se zvala Tsu'Chu. Drugi oblik te igre, koji takoer potjeËe s Dalekog Istoka, je japanska igra kemari koja nastaje 500 ili 600 godina nakon navedene kineske igre. Stari su Grci igrali igru episkyros, a stari Rimljani harpastum. Harpastum je ostao popularan 700 ili 800 godina, a Rimljani su tu igru donijeli u Englesku. Meutim, upitno je je li ta igra doista preteËa danaπnjeg nogometa. Naziv nogomet u hrvatskome jeziku dolazi od rijeËi noga te kao i kod rukometa od praslavenske rijeËi *metäti (metati, bacati, hitati) (Gluhak, 1993., 407). Engleski naziv nastaje spajanjem dvije baze - foot πto je stopalo, i ball πto je lopta.

Prvi koπ bio je koπara za breskve Za razliku od nogometa Ëija su se pravila razvijala tijekom brojnih godina, koπarka je nastala 'u trenu'. Naime, godine 1891. Luther Gulick, voditelj odsjeka za tjelesni odgoj na School for Christian Workers, danas poznate pod nazivom Springfield College u saveznoj dræavi Massachusetts u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama, zatraæio je od Jamesa Naismitha, nastavnika tjelesnog odgoja, da izmisli igru kojom bi se studenti mogli baviti u zatvorenome prostoru zimskih mjeseci. Naismith je sjeo i sastavio 13 osnovnih pravila igre koju je nazvao basketball, dakle koπarka, jer je cilj bio ubaciti loptu u koπ (odnosno, prvobitno u koπaru, i to za breskve). Ideju za tu igru Naismith je dobio joπ iz svojih πkolskih dana kada je igrao jednostavnu djeËju igru koja se zvala duck-on-a-rock (patka na kamenu) (Swalgin, 2001.), a cilj joj je bio pokuπati sruπiti 'patku' s vrha velikog kamena bacajuÊi u nju drugi kamen.

Skijanje Skije su se prvobitno koristile za rad i transport. Najstarija verzija skije pronaena je u ©vedskoj i pretpostavlja se da je stara viπe od 4500 godina. Stoga su prve skije 46


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:23

Page 47

Kontinuirano nastajanje novih sportova

Ekipa Jamesa Naismitha igra koπarku 1892.

vjerojatno koristili lovci i putnici, primjerice u sjevernoj Rusiji te u skandinavskim zemljama. Zasluge za razvijanje skijanja u sport pripisuju se ljudima iz Telemarka, dijela Norveπke, poËetkom 17. stoljeÊa. RijeË skijanje dolazi od

Danas smo svjedoci nastanka brojnih novih sportova od kojih su neki veÊ postali i olimpijski, a neki su na popisu onih koji to trebaju postati. Sve se viπe ljudi bavi sportovima poput zmajarenja, odbojke na pijesku, rukometa na pijesku, kite-surfinga i mnogima drugima. ©teta je jedino πto je ukupan broj ljudi koji se bave nekom sportskom aktivnoπÊu ili tjelovjeæbom joπ vrlo malen, unatoË Ëinjenici da su spoznaje o doprinosu bavljenja sportskim aktivnostima ili tjelovjeæbom zdravlju i ukupnoj kvaliteti æivljenja poznate mnogima.

engleske rijeËi ski Ëije je podrijetlo u staronordijskom jeziku od rijeËi ski (koja je znaËila plosnati komad drveta ili krplja, a podrijetlo vuËe od indoeuropske baze koja je znaËila rezati (Encarta) World English Dictionary, 1999, p. 1757).

Literatura: Encarta (World English Dictionary, (1999.), (str. 1757), London, Bloomsbury. Gluhak, A. (1993.), Hrvatski etimoloπki rjeËnik. (str. 407, 682). Zagreb: August Cesarec. Lipcsey, M. (2003.), A history of team handball. CalHeat - SF Bay Area Team Handball Club, http://www.calheat.teamhandball/ modules.php?op=modload&name= Sections&file=index&req=viewartic le&artid=1&pag, 15.02.2003. Microsoft® Encarta® Encyclopedia 2000. (1993.-1999.), Team Handball, III. History. Microsoft Corporation. Version: 9.0.0.0702. Random House Webster’s Electronic Dictionary and Thesaurus, College Edition, Version 1.0, 1992, Reference Software International.) SimoniÊ, A. (2000), Civilizacijske razmee znanja: misterije kulture tijekom povijesti. Knjiga I. Rijeka: Vitagraf, str. 49, 68, 90, 191, 240. Sports history - team handball. (2004.), http://www.hickoksports.com/history /teamhand.shtml, Skinuto s mreæe: 10. 9. 2004. Swalgin, K. L. (2001), “Duck on the rock”: the origins and mysteries of basketball, Kinesiology, 33(1): 5-19. 47


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:23

Page 48

SPORT I DIZAJN VIZUALNI IDENTITET VIII. MEDITERANSKIH IGARA

Dizajn

- razina kulture zemlje domaÊina Piπe Iva Ceraj

Kreativnost i originalnost, cjelovitost i dosljednost dizajna osigurali su splitskim igrama image visokog ugleda, popularnosti i poslovnosti, kao i mnoga priznanja autorskom timu, s poËasnom odlukom Meunarodnog odbora Mediteranskih igara da znak i zastava postanu trajna obiljeæja svih buduÊih igara mediteranskih zemalja 48

izualni identitet VIII. mediteranskih igara odræanih u Splitu 1979. godine predstavlja prijelomnu toËku u razvoju pristupa vizualnom oblikovanju za potrebe sportskih manifestacija u nas. Organizacija sportskog natjecanja zemalja mediteranskog bazena, do tada najveÊeg meunarodnog sportskog dogaaja na naπim prostorima, zahtijevala je sustavan, dosljedan i cjelovit pristup grafiËkom, vizualnom i prostorno-plastiËkom oblikovanju lika Igara u cjelini. Taj je pionirski pothvat svojom profesionalnoπÊu i visokom kvalitetom dizajnerskih rjeπenja bitno pridonio estetskom, propagandnom i poslovnom uspjehu Igara u zemlji i svijetu, izazvavπi veliko zanimanje struËne i πire javnosti. Potvrda je to odgovornosti uloge dizajna koja se oËituje upravo u stvaranju slike o razini organiziranosti neke sportske manifestacije, a na poseban naËin o razini kulture zemlje domaÊina.

V

Odgovorna uloga dizajna Direkcija VIII. mediteranskih igara cjelokupan je posao oblikovanja povjerila Timu za vizualne komunikacije Centra za industrijsko oblikovanje (CIO) u Zagrebu s autorom znaka Borisom LjubiËiÊem u svojstvu art-direktora, te timom grafiËkih dizajnera - Stipom BrËiÊem, Rajnom BuziÊ, Hrvojem Devideom, Stuartom Hodgesom i ostalim suradnicima. Oblikovanje sluæbene maskote povjereno je Oskaru Kogoju uz suradnju grupe struËnjaka. Kreativnost i originalnost, cjelovitost i dosljednost dizajna osigurali su Igrama image visokog ugleda,

popularnosti i poslovnosti, kao i mnogobrojna priznanja autorskom timu, s poËasnom odlukom Meunarodnog odbora Mediteranskih igara da znak i zastava postanu trajna obiljeæja svih buduÊih igara mediteranskih zemalja. GrafiËki je, dakle, dizajn imao odgovoran zadatak da oblikovanjem i kreativnom uporabom osnovnih grafiËkih standarda - sluæbenim znakom, sluæbenim logotipom (ili nazivom Igara), sluæbenim pismom (ili tipografijom), programom boja, maskotom Igara, piktogramima pojedinih sportova, te ostalim vizualnim komunikacijama (akreditacije, zastave, robno-propagandni asortiman i tome sliËno) - razvije prepoznatljiv lik Igara, te pomoÊu navedenih elemenata vizualnog komuniciranja omoguÊi visoku razinu organizacije i atraktivnost ovog velikog sportskog dogaaja.

PriruËnik grafiËkih standarda Radi postizanja æeljenog digniteta manifestacije - koji se na poseban naËin ostvaruje upravo kroz dosljednost u aplikacijama vizualnih konstanti direkcija Igara izdala je PriruËnik grafiËkih standarda i tako omoguÊila ispravnu i sistematiËnu primjenu dizajnerskih rjeπenja, kako u sluæbenom, tako i u komercijalnom dijelu programa. PriruËnik, koji je namijenjen svim vrstama korisnika vizualnog oblikovanja Igara, sluæi za upoznavanje s grafiËkim normama, te kao vodiË za pravilnu uporabu svakog pojedinog grafiËkog standarda, precizno prezentirajuÊi oblikovna rjeπenja sluæbenih simbola VIII. mediteranskih igara.


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:23

Page 49

Olimpijski krugovi uronjeni u more Sluæbeni znak Igara oblikovan je kao simetriËan grafiËki lik sastavljen od tri jednaka kruæna elementa, pravilno povezana u niz. Navedena su tri kruga izvedena iz znaka olimpijskih igara Ëija poveznica od pet krugova simbolizira pet kontinenata povezanih istim duhom olimpizma. Mediteranske su igre, dakako, komornijeg karaktera, a jedinstvenu poveznicu zemalja sudionica predstavlja isto more. Upravo na tragu ovih promiπljanja, komunicirajuÊi i moto Igara (sport, prijateljstvo i mir na Mediteranu), dolazi do idejnog rjeπenja dizajna znaka tri povezana olimpijska kruga uronjena u more. Upravo grafiËka igra koja titra na krugovima, sugerirajuÊi efekt loma svjetlosti u vodi, postat Êe onom nadaleko prepoznatljivom idejnovizualnom odrednicom znaka. Kod primjene boje za znak, logiËno se javlja modra boja. U okviru sluæbenog programa od 10 boja, ona ostaje temeljnom, odnosno prioritetnom bojom manifestacije, uz koju se u PriruËniku nadalje odreuju zelena, æuta, crvena i siva boja, te dopuπta koriπtenje bijele, crne i mat-srebrne - dakako, sve uz precizne odredbe naËina njihova koriπtenja i meusobnih kombinacija. Za razliku od pojma znak, koji predstavlja grafiËku pojavnost, pojam logotip sastoji se od sluæbenog naziva sportske

manifestacije, te u ovom sluËaju glasi: VIII. mediteranske igre, Split 1979., i to na jeziku domaÊina, francuskom i engleskom jeziku. Sluæbeno pismo Igara (ili tipografija) jest helvetica koju je πezdesetih godina na jednostavan i Ëist naËin oblikovao πvicarski dizajner Max Miedinger. Njeno je koriπtenje obvezatno u svim tekstovima, kako u logotipu, tako i kod ostalih vrsta tekstualnih opisa. U PriruËniku se detaljno odreuju grafiËki standardi odnosa znaka i logotipa, Ëime se onemoguÊuju proizvoljne promjene, da bi se pri brojnim i raznovrsnim aplikacijama zaπtitila originalna vizualna konstanta.

Od piktograma do Adrijane Program Igara pretpostavlja i primjenu velikog broja tiskanih materijala. Stoga PriruËnik odreuje dopuπtene moguÊnosti formata i prijeloma teksta, kao i moguÊnosti izreza fotografija, osiguravajuÊi tako uskladbu razliËitih rjeπenja dizajna u oblikovanju raznolikog mnoπtva tiskanih materijala. ©to se pak simbola sportova tiËe, autorski se tim odluËio na preuzimanje piktograma 25 olimpijskih sportova kreiranih 1972. godine pod dizajnerskom palicom Otla Aichera za potrebe Olimpijskih igara u

Münchenu, s dopunom za ragbi i skokove u vodu. Za sluæbenu maskotu Igara odabran je stilizirani oblik morske medvjedice (lat. Monachus hermann), nekada Ëeste æivotinjske vrste domicilnog podruËja Sredozemnog mora, da bi se i na taj naËin, putem dizajnerskog polja djelovanja, pokuπala skrenuti paænja svjetske javnosti i potaknuti spaπavanje te ugroæene vrste. GrafiËki standard maskote predstavlja dvodimenzionalnu stilizaciju profila popularne „Adriane". Sistematskom primjenom lika maskote, kao i cjelokupnog vizualnog identiteta na niz potroπnih proizvoda, stvoren je sloæeni raspon komunikacijskog rekvizitarija i robnog asortimana Igara.

Identitet igara kao urbani identitet I cjelokupan je gradski pejzaæ kvalitetno oplemenjen, posebice serijama plakata na uliËnim punktovima, uz sluæbene zastave koje su svojim leprπavim, koloristiËkim nizovima pridonijele sveËanom ozraËju, upotpunjujuÊi tako prostorno-plastiËku identifikaciju Igara kojom se protkao cijeli grad. Tako se uloga dizajna u procesu stvaranja vizualnog identiteta VIII. mediteranskih igara - osim za potrebe samih Igara - mogla prepoznati i kroz sudjelovanje u stvaranju slojevitog i povijesno bogatog urbanog identiteta grada domaÊina.

49


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:23

Page 50

SPORTSKA ARHITEKTURA O D R Æ I VA G R A D N J A © P O RT S K I H G R A – E V I N A

Kada Êe zapoËeti? Piπe Gordana GreguriÊ, dia kologija se na razne naËine upliÊe u πport i πportske graevine. Ima ih toliko da je, zapravo, gotovo nemoguÊe napraviti graditeljski zahvat (s fiziËki vidljivom ili nevidljivom gradnjom) koji bi zadovoljio baπ sve kriterije ekoloπke prihvatljivosti. Jesmo li na mjestu gradnje naruπili kakav ekosustav? Jesmo li (i za izgradnju zelenih πportskih povrπina) morali mijenjati reljef? Jesmo li upotrijebili materijal koji neÊe naπkoditi prirodi? Jesmo li upotrijebili materijal i sustave koji Êe naπkoditi Ëovjeku koji boravi u /na πportskoj graevini? ©tete li nusprodukti pogona graevine prirodi i Ëovjeku? Jesmo li se potrudili graditi tako da se πto manje energije troπi u eksploataciji πportske graevine? Gomila je to pitanja, a malo ih je, u stvarnosti, s potvrdnim odgovorom. Zbog relacija izmeu pojmova Ëovjek - zdravlje - πport, upravo bi πportska graevina, teren ili kompleks trebali biti prototip odræive gradnje. Ciljevi energetski i ekoloπki odræivog graditeljstva su: smanjiti gubitke topline iz zgrade poboljπanjem toplinske izolaci-

E

50

je vanjskih elemenata i povoljnim odnosom oploπja i volumena zgrade; poveÊati toplinske dobitke u zgradi orijentacijom zgrade i koriπtenjem SunËeve energije; koristiti obnovljive izvore energije i poveÊati energetsku efikasnost termoenergetskog sustava. Tim problemima ne bi trebao biti okupiran samo arhitekt - kao dizajner πportske graevine, nego i druπtvo u cjelini (s obzirom na to da su do pojave javno-privatnog partnerstva πportske graevine u vlasniπtvu lokalnih zajednica). U izradi je novi TehniËki propis o uπtedi toplinske energije i toplinskoj zaπtiti kao i Pravilnik o olakπicama za odræivu gradnju, koji bi poticali investitore da razmisle o isplativosti odræive gradnje.

Razmiπljanje o odræivom Mnoge bi se, u eksploataciji tehnoloπki manje zahtjevne πportske graevine, mogle koristiti obnovljivim izvorima energije kao πto su sunce, vjetar, biogoriva i sl. Pogotovo na priobalju. Sistem solarnih kolektora ili peÊ na biogorivo koji griju sanitarnu i vodu kao medij za po-

dno grijanje, vjetroelektrana za potrebe elektriËne energije, dobro oblikovanje graevine koje omoguÊuje dobru ventilaciju, a sprjeËava pretjeranu insolaciju i dobili smo πkolsku dvoranu koja Êe moæda u klimatoloπki kritiËnim danima posegnuti za standardnim izvorima energije. ©to se tiËe otpadnih tvari, πportske graevine nisu, u principu, te koje zagauju okoliπ. Osim raznih πportskih dvorana tu su joπ i prostori za πport na otvorenom, koji obiËno djeluju sasvim prirodno i benigno, no mogu utjecati na okoliπ. Kako lijepo izgledaju Ëista, bijela, osvijetljena skijaliπta. Ako nisu na visokom golom gleËeru (gdje ima prirodnog snijega kao u priËi), upitna je njihova 'ËistoÊa'. KrËenje πume prvi je korak kojim se naruπava prirodno staniπte i mijenja tlo. Zatim, umjetno zasnjeæivanje πto zahtijeva infrastrukturni sistem koji Ëine cjevovod, elektriËne instalacije i retencija vode. Snjeæni topovi? Za stvaranje snjeænih pahuljica potrebno je imati 'klicu' kristalizacije, a to su razni kemijski elementi i spojevi: srebrni jodid, kaolin glina, razni sapuni ili deterdæenti ili Ëak neke gljivice. Trenutno je najpopularniji aditiv suhi smrznuti protein koji se dobiva iz bakterije koja je Ëesta na drveÊu, travama, povrÊu. Noviji produkti su i tekuÊi polieterski substituirani triloksan koji djeluje kao povrπinski agens πto smanjuje vodikove veze meu molekulama vode i olakπava smrzavanje. Postoje i posebni aditivi koji su polibutilenska tereftalatna vlakna (podaci uzeti na stranici www.skijanje.hr). »udesa! Pitanje je kako ona s vremenom djeluju na okruæenje. Zatim, sve modernija igraliπta za golf. Na slici koja pokazuje bagere u radu vidi se priprema za golfaπko igraliπte. Nije to samo napraviti nekoliko rupica, poπiπati travu - i udri lopticu! Zato su danas sve brojniji dizajneri golfaπkih igraliπta koji kreiraju sve te neravnine i razne povrπine (trava, pije-


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:23

Page 51

Zahtjevi modernog druπtva i novac kao glavni pokretaË druπtvenih zbivanja, nisu, najËeπÊe, u skladu s pojmom odræivog sak, voda). I sumnjam da sva ta silna trava na desecima hektara moæe, samo πiπanjem, uvijek biti tako savrπena. Herbicidi, pesticidi, prihranjivanje… Nije onda Ëudno da su (iz ekoloπkih, a i iz financijskih razloga), Uredbom o odreivanju graevina od vaænosti za Republiku Hrvatsku od 2000. godine, i golfaπka igraliπta iznad 40 ha svrstana meu graevine vaæne za Hrvatsku, a golfaπka igraliπta manja od 40 ha, skijaliπta sa æiËarama, πportski i rekreacijski centri od 5 ha naviπe, trebaju, pri izdavanju lokacijske dozvole, suglasnost Ministarstva zaπtite okoliπa, prostornog ureenja i graditeljstva.

Agenda 21 Pitanje odræive gradnje i razvoja druπtva u cjelini dugo je aktualno. Divizija za odræivi razvoj Ujedinjenih naroda donijela je Agendu 21, koja daje smjernice odræivog globalnog razvoja. Meutim, zahtjevi modernog druπtva i novac kao glavni pokretaË druπtvenih zbivanja, nisu, najËeπÊe, u skladu s pojmom odræivog. Jedan koristan proizvod joπ uvijek za sobom ostavlja nekoliko πtetnih nusproizvoda. A i sama Ëinjenica da bismo se morali vratiti u doba izuma vatre da bismo Zemlji pruæili odmor - nije odræiva. Zato namjera ovog teksta ne ide prema zabrani izgradnje ili ureenja nekih

πportskih graevina i terena (koji su prethodno u tekstu uzeti samo kao primjeri, a ima ih joπ). Jednostavno, treba dobro promisliti o njihovoj prostornoj poziciji, opravdanosti i iskoristivosti te o energiji potrebnoj za njihovu eksploataciju. Sva struËna i druga pitanja molim uputiti na: HOO - Odjel πportske infrastrukture KriæaniÊeva 5, 10000 Zagreb Tel.: 01/ 4610-117, 4622-633 Fax.: 01/ 4622-635 e-mail: gordana.greguric@hoo.htnet.hr 51


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:23

Page 52

FILATELIJA I NOGOMET

PoËeci nogometne igre i veze s filatelijom Piπe mr. sc. Stjepan Zdenko BrezariÊ povijesti razvoja nogometne igre nalazimo podatke da prvu etapu Ëine razne praigre, za koje postoji oskudna dokumentacija, razni crteæi, drvorezi, kipovi, kamene ploËe i dr. veÊ kod drevnih Kineza, Japanaca, Grka, Rimljana, Indijanaca i ostalih starih naroda. U Kini je igra koænatom loptom koju igraËi guraju nogama prvi put opisana oko 3000. pr. Krista. U Italiji su se u 15. i 16. stoljeÊu igrale dvije popularne igre loptom, u Firenci oko 1490. godine plemiÊi su igrali calcio, a studenti u Padovi igru sliËniju ragbiju. Englezi su u srednjem vijeku takoer prakticirali igru loptom koju su na pokladni utorak igrale momËadi dvaju cehova po ulicama i predgraima Londona. Kako je dolazilo do ugroæavanja graana igre su bile ukinute 1314. Oko 1650. godine u Engleskoj je zabrana igre loptom ukinuta pa se ona od 1700. brzo πirila po πkolama. PoËetak modernog nogometa nalazimo u 1820-im i 1830-im godinama u engleskim javnim πkolama, primjerice Eton, Harow, Winchester, Rugby, Chartehouse i Westminster. Druga etapa razvoja nogometne igre poËinje 1863. kada se ona odvojila od praigre, potpuno se razdvojila od ragbija i postala samostalnom sportskom igrom. Sredinom 19. stoljeÊa osnivani su u Engleskoj prvi nogometni klubovi, a s poveÊanjem njihova broja potreba za organiziranom igrom postojala je sve veÊa. Pravila koja je za tu igru 1862. napisao M. Tring prihvatio je veÊi dio novoosnovanih klubova 1863. i iste su godine osnovali u Londonu prvi nogometni savez. Prvo natjecanje odræano je za Engleski kup 1871./1972., a prva “meunarodna” utakmica odigrana je

U

52

izmeu Engleske i ©kotske u Particku pokraj Glasgowa 1872. Meunarodna sudaËka organizacija (International Football Board) djeluje od 1882., a zajedniËki su je, u Manchesteru, osnovali nogometni savezi Engleske, ©kotske (osnovani 1873.), Walesa (1874.) i Irske (1880.). Meunarodni nogometni savez (Federation International Football Association) osnovan je 21. svibnja 1904. u Parizu u nazoËnosti predstavnika Belgije, Danske, Francuske, Nizozemske, ©vedske, ©vicarske i madridskog Football Cluba u ime ©panjolske. Engleski nogometni savez priznao je 1905. svih sedam saveza koji su osnovali FIFA-u i postali njezinim Ëlanom. Sjediπte je u Zürichu, a trenutno su u FIFA-u uËlanjena 204 nogometna saveza sa svih kontinenata. Od osnutka do danas njezini ciljevi ostali su isti: pridonositi razvoju nogometa, jaËati prijateljske odnose izmeu nacionalnih saveza, boriti se protiv naruπavanja pravila nogometne igre i πtititi nogomet od neËasnih postupaka. FIFA se od 1953. po teritorijalnom principu dijeli na πest konfederacija: Europsku uniju nogometnih saveza (UEFA), JuænoameriËku konfederaciju (CSF), Srednju i SjevernoameriËku konfederaciju (CONCACAF), Azijsku konfederaciju (AFC), AfriËku konfederaciju (CAF) te Konfederaciju Oceanije (OFC).

Svjetska nogometna prvenstva u filateliji Nogomet, po svojoj planetarnoj i medijskoj popularnosti, u domeni sportske filatelije definitivno pripada meu najËeπÊe izabrane filatelistiËke skupljaËke teme. U svijetu gotovo i nema zemlje koja nije izdala barem jednu marku s motivom nogometa, kao πto sigurno nema vaænijeg natjecanja ili nogometnog dogaaja koji ne bi bio na filatelistiËki naËin obiljeæen. Meutim,

U domeni sportske filatelije, nogomet pripada meu najËeπÊe izabrane filatelistiËke skupljaËke teme. Meutim, nogomet se prvi put pojavio u filateliji tek 1924. kada je Urugvaj nizom od tri poπtanske marke i nizom poπtanskih æigova obiljeæio osvajanje zlatne olimpijske medalje na VIII. olimpijskim igrama u Parizu. U relativno kratkom razdoblju, nogometni motivi postali su i neizostavni dio izdavaËke djelatnosti Hrvatske poπte nogomet se prvi put pojavio u filateliji tek 1924. kada je Urugvaj nizom od tri poπtanske marke i nizom poπtanskih æigova obiljeæio osvajanje zlatne olimpijske medalje na VIII. olimpijskim igrama u Parizu. Urugvajske tri marke s tematikom nogometa opet su se pojavile 1928. Od tada se pojavilo mnoπtvo poπtanskih maraka i obilje inog filatelistiËkog materijala s nogometnom tematikom: povijest nogometa, svjetska prvenstva, kontinentalna prvenstva, razna meunarodna natjecanja, stadioni, legendarni nogometaπi i slavne nogometne momËadi, a na pojedinim poπtanskim izdanjima pojavljuju se i nogometni suci. Svjetska popularnost koju uæiva nogomet oËituje se i kroz izdavaËku djelatnost mnogih poπtanskih uprava koje u posljednjem desetljeÊu redovito izdaju poπtanske marke posveÊene nacionalnim prvacima u nogometu, poput Italije, Austrije, NjemaËke itd. Tematske zbirke u sadræajnom pogledu predstavljaju


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:23

cjelokupan filatelistiËki materijal koji se moæe podijeliti na viπe cjelina kojima su obiljeæena svjetska prvenstva, olimpijske igre, regionalna i kontinentalna natjecanja, klubovi, nogometaπi pa sve do nogometnih stadiona ili sportske opreme nogometaπa. FIFA od 1930. svake Ëetvrte godine organizira svjetsko nogometno prvenstvo Kup Julesa Rimeta, u spomen na dugogodiπnjeg predsjednika Meunarodnog nogometnog saveza. S obzirom na to da je na Svjetskom prvenstvu u Meksiku 1970. nogometna reprezentacija Brazila treÊi put osvojila Kup Julesa Rimeta, pokal joj je ostao u trajnom vlasniπtvu. Potom je FIFA dala izraditi novi pokal koji je prva osvojila tadaπnja reprezentacija SR NjemaËke, 1974. domaÊin i osvajaË naslova svjetskog prvaka, ali od tada niti jedna reprezentacija nije osvojila kup viπe od dva puta. Dosad je odræano 18 svjetskih nogometnih prvenstava, a najviπe uspjeha imali su nogometaπi Brazila koji su pet puta bili svjetski prvaci, Ëetiri puta Italija, tri puta NjemaËka, te po dva puta Urugvaj i Argentina, a jednom Engleska i Francuska.

Page 53

poπtanske marke kako su hrvatski nogometaπi nastupali na svjetskim ili europskim prvenstvima pa se tako 1998. pojavila u poπtanskom prometu marka posveÊena SP-u u Francuskoj. Prvi nastup hrvatskih nogometaπa na

Hrvatski nogomet na stranim poπtanskim markama

Hrvatske poπtanske marke i nogomet Prve nogometne utakmice na podruËju Hrvatske odigrali su joπ 1880. u Æupanji Englezi, koji su se na taj naËin zabavljali u krugu tamoπnje tvornice. Pojava nogometa u Hrvatskoj vezana je uz dr. Franju BuËara, koji je 1893. u Zagrebu upoznao sportsku javnost s novom igrom, a na prijedlog Slavka Rutznera RadmiloviÊa nazvana je nogomet. Nogomet se najprije igrao u u Hrvatskom sokolu u viπe gradova (Zagreb, Split), te u pojedinim πkolama (Karlovac). Hrvatski akademski πportski klub (HA©K) osnovan je 1903. i imao je i sekciju za nogomet, a iste godine je osnovan i PNI©K (Prvi nogometni i πportski klub). Potom je uslijedilo osnivanje nogometnih klubova diljem Hrvatske. Prva javna utakmica odigrana je 1906. u Zagrebu izmeu HA©Ka i PNI©K-a. Iako je Hrvatski nogometni savez osnovan joπ 1912., zbog raznih nepovoljnih povijesnih i politiËkih okolnosti tek je 1941. nogometni savez Nezavisne Dræave Hrvatske zatraæio i bio primljen u punopravno Ëlanstvo FIFA-e i pod njezinim patronatom odigrao 15 meudræavnih susreta. Meutim, nogometna reprezentacija Hrvatske kao izabrana vrste Banovine Hrvatske poËela je nastupati veÊ 1940. i odigrala je Ëetiri utakmice. Reprezentacija Republike Hrvatske prvu je meunarodnu nogometnu utakmicu odigrala u listopadu 1990. u Zagrebu protiv SAD-a. Drugi put Hrvatska je primljena u Ëlanstvo FIFA-e nakon stjecanja neovisnosti, kao meunarodno priznata dræava 1992. Hrvatska filatelija nije iznimka u odnosu na svjetske trendove pa je tako prva poπtanska marka posveÊena nogometu izdana 1996. kada se hrvatska reprezentacija prvi put plasirala na Europsko prvenstvo, u Engleskoj. Potom su redom bile izdane

SP-u u Francuskoj zauvijek Êe ostati zlatnim slovima upisan u povijest hrvatskog nogometa, ali i u anale sportske i opÊe povijesti Hrvatske. U utakmici za treÊe mjesto Hrvatska je svladala Nizozemsku, reprezentaciju koja je po mnogima prikazala najljepπi nogomet na tom SP-u, sa 2-1, a Davor ©uker je postao najbolji strijelac prvenstva. Nakon senzacionalnog osvajanja treÊeg mjesta u Francuskoj Hrvatska poπta je promptno reagirala i veÊ u srpnju izdala blok od Ëetiri marke posveÊene bronËanom odliËju. Tijekom 2002. pojavljuju se dvije poπtanske marke u povodu Svjetskog nogometnog prvenstva u Japanu i Juænoj Koreji, a potom i 2006., kada se SP drugi put igralo u NjemaËkoj. Hrvatska poπta je 2004. godine izdala prvu hrvatsku okruglu poπtansku marku u povodu Europskog nogometnog prvenstva u Portugalu. Na kraju spomenimo da je nogometni motiv ipak prvi put zabiljeæen na doplatnoj marci Republike Hrvatske iz 1994. kada je bio izdan arËiÊ od 10 maraka posveÊen 100. obljetnici Meunarodnog olimpijskog odbora, meu kojima se nalazio i motiv nogometaπa u akciji. Osim toga, nogometna lopta je i na marci iz 2000. koja je bila posveÊena Olimpijskim igrama u Sydneyu, a Hrvatska poπta izdala je 2004. i marku u povodu obiljeæavanja 100. obljetnice FIFA-e. Prema tome, u relativno kratkom razdoblju nogometni motivi postali su neizostavni dio izdavaËke djelatnosti Hrvatske poπte Ëime se promovira hrvatski nogomet, ali i sport opÊenito na najviπim meunarodnim natjecanjima.

Hrvatski nogometni reprezentativci postiæu zavidne rezultate na meunarodnoj sceni po Ëemu su postali prepoznatljivi diljem svijeta, ponosno predstavljajuÊi svoju domovinu u crveno-bijelim kockastim dresovima. Sukladno tome, i hrvatska se nogometna reprezentacija naπla na poπtanskim markama diljem svijeta, od Argentine, Azerbajdæana, Francuske, Gambije, Komora, Kube, Konga, Madagaskara, NjemaËke, Nevisa, Mongolije, Francuske, Tunisa, Turske, pa do Juæne Koreje ili Japana, bilo da su prikazani igraËi, hrvatska zastava ili naziv “Croatia”. Dakako da je to dobar pokazatelj meunarodne vrijednosti hrvatskih nogometaπa, Ëime se istodobno promovira i Hrvatska opÊenito. Prva takva poπtanska izdanja poËela su se uoËavati 1996. kada se Hrvatska plasirala na Europsko prvenstvo u Englesku, a nakon toga su uslijedila i ina izdanja, posebice nakon osvajanje bronce na SP-u u Francuskoj. Upravo takva izdanja svode se pod pojam “Croatice” i podrazumijevaju sva filatelistiËka izdanja inozemnih poπtanskih uprava, filatelistiËkih druπtava, udruga i institucija koje se izravno odnose na Hrvatsku, bilo da je rijeË o poπtanskoj marci, bloku, poπtanskom prigodnom æigu, omotnici, cjelini, eseju, maksimum karti, flamu ili dobrotvornoj marci. Literatura: 1. Deportes sports, Domfil, Sabadell, ©panjolska, 1995. 2. Zlatko JakoboviÊ, VodiË kroz filateliju, Nakladnik Hrvatsko filatelistiËko druπtvo Vinkovci, Tisak «Grahamfl, BrËko Distrikt, 2001. 3. Petar StrpiÊ, Poπtanske marke Hrvatska 2005., Nakladnik Lokas dizajn, Tisak Kerschoffset, Zagreb, 2005. 4. Nogometni leksikon, Leksikografski Zavod “Miroslav Krleæa”, “Zrinski”, »akovec, 2004. 5. Zlatna knjiga nogometa, Prosvjeta, Zagreb, 1982.

53


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:23

Page 54

PUBLICISTIKA Iz povijesti sporta solinske prodoline

O sportu i tradiciji O svim sportovima Jurica GizdiÊ piπe s mnogo æara, povijesnih podataka, Ëitko i pitko, a dokumentacijske fotografije vaæne su kao ilustracija ili podsjetnik na ljude i dogaaje a prikupljanje i iπËitavanje povijesnih i arhivskih podataka o sportu potrebno je strpljenje, vrijeme, ali i

Z

ljubav prema jednoj od najvaænijih ljudskih aktivnosti. Sve to ima Jurica GizdiÊ, koji je u knjizi “Iz povijesti sporta solinske prodoline” ujedinio svoje dvije strasti: arhivska istraæivanja i pisanje o sportu. Knjiga zapravo predstavlja izbor kolumni koje autor redovito objavljuje u Solinskoj kronici. I sam Solinjanin, a prateÊi i piπuÊi o sportu, najbolje je upoznat sa sportovima koji su se njegovali u Solinu i solinskoj prodolini. Knjigu zapoËinje priËama o sportu u antici u tadaπnjoj Saloni, pregledom povijesti sporta 20. stoljeÊa na podruËju danaπnjeg Solina. Sve je ilustrirano arheoloπkim

pronalascima i pisanim povijesnim dokumentima. Mnogo detaljnije povijest sporta ovog kraja GizdiÊ ispisuje od 1893., kada je osnovano prvo gimnastiËko druπtvo. Prikazao je razvoj i vaænost 26 sportova, od gimnastike, nogometa, koπarke pa sve do konjiËkog, jedriliËarskog i veslaËkog sporta. Zabiljeæio je uloge svih vaænih sportskih djelatnika koji su omoguÊili da sport u ovom kraju diπe punim pluÊima. O svim sportovima piπe s mnogo

æara, povijesnih podataka, Ëitko i pitko, a dokumentacijske fotografije vaæne su kao ilustracija ili podsjetnik na ljude i dogaaje. Dio

10 godina Kluba sinkroniziranog plivanja Dolfina - Split

nate li πto je Z dolfina? Dolfina je jedna od figura u

Sport Ëine sportaπice

sinkroniziranom plivanju, ali i Klub sinkroniziranog plivanja iz Splita o Ëijem 10godiπnjem djelovanju piπe Jurica GizdiÊ. Sinkronizirano plivanje je najmlaa disciplina sportskog plivanja namijenjena æenama. A da sve ima svoju povijesnu utemeljenost i ovaj put GizdiÊ detaljno razrauje na poËetku knjige. U poglavljima o poËecima sinkroniziranog plivanja u svijetu i Hrvatskoj, prvom izvoenju sinkroniziranog plivanja u Splitu, programima na prvenstvu Europe te pravilima natjecanja autor nas upoznaje s pravilima i kroz njih s ljepotom, razlozima i

Autor Jurica GizdiÊ u ovoj nas knjizi upoznaje s ljepotom, razlozima i uvjetovanosti ma ostanka i πirenja sinkroniziran og plivanja u nas

54

uvjetovanostima ostanka i πirenja ove discipline u nas. Povijest Kluba sinkroniziranog plivanja Dolfina iz Splita poËinje osnivaËkom skupπtinom 1996. godine. Od tog trenutka GizdiÊ nas upoznaje s radom, natjecanjima, sudaËkom organizacijom, sportskim aktivnostima i godiπnjim skupπtinama kroz desetogodiπnju povijest kluba. Ono πto je moæda joπ vaænije za povijest Dolfine, ali i povijest sporta uopÊe, su podaci u drugom dijelu knjige. Prvo su pobrojani rezultati postignuti na dræavnim prvenstvima, meunarodnim nastupima, a zatim i sudjelovanja na revijama i revijalnim programima. Posebno


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:23

Page 55

Piπe Milena DragiπiÊ

knjige posvetio je sportaπima koji su sudjelovali u ratovima, II. svjetskom ratu, a naroËito Domovinskom ratu. Zanimljivo je da, piπuÊi o sportovima, piπe i o tradicijskim sportovima i rekreaciji koji Ëine velik dio povijesti i kulture svakoga naroda, a iz kojih se sigurno raa odnos prema sportu uopÊe. Knjiga je veliËine 21x27 cm na 228 stranica, tvrdo ukoriËena. Prvo izdanje od 1000 primjeraka izaπlo je u nakladi Zvonimir Solin d.o.o.. Po cijeni od 100 kn moæe se nabaviti na telefon ravnatelja ©pire ÆiæiÊa, 021/211-369.

su izdvojeni nastupi reprezentacije i plivaËice koje su bile Ëlanice ekipe Hrvatske. Nisu zaboravljene ni trenerice koje su radile u klubu. Jurica GizdiÊ je svjestan da sport Ëine sportaπice pa su u knjizi abecednim redom nabrojane sve Ëlanice Dolfine. Knjiga je bogato ilustrirana fotografijama sportskih nastupa, ali i portretima svih ljudi zasluænih za opstojnost i razvoj Dolfine. Tvrdo ukoriËena na 125 stranica veliËine 20,5x 27 cm izdana je u nakladi Kluba sinkroniziranog plivanja Dolfina u 500 primjeraka. Po cijeni od 100 kn moæe se nabaviti kod glavne trenerice Vesne KljakoviÊ, na telefon 098/303-287.

220 godina streljaπtva u Zagrebu

Slike iz streljaËke proπlosti U knjizi skupine autora i suradnika, koje je okupio glavni urednik Kruno SaboliÊ, dan je upravo enciklopedijski prikaz razvoja i vaænosti streljaπtva u Zagrebu alo koji sport ima tako M dugu tradiciju u nas kao streljaπtvo. Zato je pisanje monografije o toj sportskoj grani bio vrlo zahtjevan zadatak. Glavni urednik Kruno SaboliÊ okupio je reprezentativnu grupu autora i suradnika, meu kojima su Kreπimir AniÊ, Zdenko BatiniÊ, Ivanka Oæbolt, prof. dr. sc. Hrvoje SertiÊ, Tihomir SertiÊ, Pero StojniÊ, Dubravko StrukiÊ, Zvonko ©eb, Tomislav ©epec, Ante ©pirelja, Franjo ©tigliÊ, Dragutin Vrbek i Brigita Zdenjak, koji su u reprezentativnoj knjizi “220 godina streljaπtva u Zagrebu”, uz podnaslov Slike iz streljaËke proπlosti, dali upravo enciklopedijski prikaz razvoja i vaænosti streljaπtva u Zagrebu. Nastanak Graanskog streljaËkog druπtva u Zagrebu 1786. godine i njegovo djelovanje autori su stavili u kontekst prosvjetiteljskih ideja druge polovice 18. stoljeÊa, iako su veÊ u 15. stoljeÊu kroz razne viteπke igre ZagrepËani uæivali u

streljaπtvu. U godini nastanka Graanskog streljaËkog druπtva biljeæi se i prva zagrebaËka ustrojena streljana. Prvo stoljeÊe djelovanja obiljeæili su veliki hrvatski uglednici, od bana Josipa JelaËiÊa, obitelji PejaËeviÊ, OrπiÊ, Pavla Hatza i mnogi drugi pa se, iπËitavajuÊi povijest streljaπtva 19. stoljeÊa, moæe pratiti i povijest Hrvatske. Posebno poglavlje posveÊeno je streljaπtvu izmeu dva rata, kada se osnivaju i streljaËka druπtva u VrapËu, Kustoπiji i Markuπevcu. PoËetkom 20. stoljeÊa javlja se lovaËko streljaπtvo, koje vrlo brzo poklonike nalazi i u Zagrebu pa je poseban dio posveÊen i lovaËkom streljaπtvu tog razdoblja, poËecima, organiziranju i

natjecanjima kroz dekade 20. stoljeÊa. U knjizi se mogu pronaÊi i podaci o svim zagrebaËkim streljanama. Zadnje pisano poglavlje posveÊeno je streljaπtvu nakon II. svjetskog rata i to od 1945. do 2006. godine. Tako se godinu za godinom moæe pratiti razvoj i uspjeh hrvatskog streljaπtva unutar bivπe dræave, te sve sportaπe i njihove uspjehe od osamostaljenja Hrvatske do danas. Bogato ilustrirana, zanimljivo napisana i lijepo opremljena, zasluæuje mjesto u svakoj biblioteci sportskih zaljubljenika. Knjigu su izdali StreljaËki savez Zagreba i Ars Media d. o. o. VeliËine je 21,8x30 cm, tvrdo ukoriËena, na 252 stranice.

55


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:24

Page 56

OD OLIMPA DO OLIMPA

Piπe Gordana GaÊeπa

Glavni

u Hrvatskom olim p n RIJEKA KANDIDAT ZA MI 2013. U sjediπtu Meunarodnog odbora Mediteranskih igara (MOMI) u Ateni, predstavnici HOO-a Ljiljana Ujlaki-©ubiÊ i grada Rijeke Igor NaËinoviÊ predali su u lipnju dosje kandidature grada Rijeke za organizaciju 17. mediteranskih igara 2013. godine. Na gotovo 300 stranica obraeni su svi segmenti organizacije te velike sportske manifestacije, a predloæeno je da se natjecanja odræe u 11 gradova i opÊina Primorsko-goranske æupanije. Uz grad Rijeku kandidature su predali i grËki grad Volos te turski Mersin, a sirijska Lattakia je odustala. n PRIMANJE ZA KAJAKA©E SVJETSKE PRVAKE »elnici HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op u srpnju su primili kajakaπe osvajaËe medalja na SP-u u spustu na divljim vodama Emila Milihrama, svjetskog prvaka u disciplini C-1 spust, te bronËane Igora GojiÊa i Tomislava Lepana u disciplini 3 x C1. »elnici HOO-a Ëestitali su hrvatskim divljevodaπima na velikom uspjehu, Ëime se nastavlja tradicija svjetskih prvaka Tomislava Hohnjeca i Tomislava CrnkoviÊa. Predsjednik Hrvatskog kajakaπkog saveza Marko ΔurkoviÊ zahvalio je HOO-u na potpori i praÊenju kajakaπkog sporta. n ZLATNA TANA CAR

KOD »ELNIKA HOO-a Hrvatska studentska konjiËka reprezentacija u sastavu Tana Car, Janka Kraπovec i Marko Hercigonja nastupila je od 8. do 11. lipnja na Svjetskom konjiËkom studentskom prvenstvu u francuskom La Rochellu, gdje je Tana Car osvojila zlatnu medalju u preponskom jahanju i postala prva nositeljica zlatne medalje na svjetskim konjiËkim prvenstvima u Hrvatskoj. Predsjednik i glavni tajnik HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op odræali su prijam za hrvatske konjiËke uspjeπnice, kojom prilikom su joπ jednom Ëestitati na velikom rezultatu Tani Car, ali i reprezentaciji koja je takoer ostvarila velik uspjeh, zauzevπi Ëetvrto mjesto u preponskom jahanju. n HRVATSKI KICKBOXING SAVEZ PUNOPRAVNI »LAN HOO-a Odlukom glavne skupπtine Svjetske sportske asocijacije (AGFIS), 7. travnja je Svjetska kickboxing federacija primljena u punopravno Ëlanstvo. Slijedom toga, a sukladno Statutu HOO-a, Ëlanovi Skupπtine su jednoglasno izglasali primanje Hrvatskog kickboxing saveza u punopravno Ëlanstvo HOO-a, nakon 10 godina statusa pridruæenog Ëlana. n 14. SJEDNICA SKUP©TINE HOO-a Skupπtina HOO-a na 14. sjednici odræanoj 10. srpnja donijela je odluku o Izmjenama i dopunama proraËuna HOO-a za 2006. godinu kojom se viπak prihoda u iznosu od 13,165.000 kuna rasporeu56

je na sljedeÊe programske skupine i programe: nacionalnim sportskim savezima raspodjeljuje se 5,300.000 kuna; program poticanja sporta lokalne razine dobio je 500.000 kuna; projekt Peking se uveÊava za 5,474.000 kuna, a program angaæiranja trenera za 696.000 kuna; program Hrvatske olimpijske akademije se uveÊava za 50.000 kuna, dok je 300.000 kuna dodijeljeno Zakladi hrvatskih sportaπa koju su, odlukom VijeÊa HOO-a iz oæujka ove godine, osnovali HOO i Klub hrvatskih olimpijaca. »lanovi Skupπtine verificirali su Odluku o isticanju kandidature Rijeke za organizaciju 17. mediteranskih igara 2013. godine, a jednoglasno je usvojen i Pravilnik o internoj kontroli. n PREMINUO VASKO LIPOVAC Nakon duge i teπke bolesti u Splitu je 4. srpnja 2006., u 76. godini, preminuo istaknuti hrvatski likovni umjetnik Vasko Lipovac. Lipovac je, meu ostalim brojnim i svjetski priznatim djelima, autor spomenika Draæenu PetroviÊu u Olimpijskom muzeju u Lausannei. Spomenik je Hrvatski olimpijski odbor darovao Meunarodnom olimpijskom odboru, a u Olimpijski muzej je postavljen 29. travnja 1995. godine. n MLADI PLIVA»I U HOO-u Hrvatska juniorska plivaËka reprezentacija vratila se s juniorskog EP-a (srpanj, Palma de Mallorca) sa πest medalja. Mario TodoroviÊ osvojio je dvije srebrne medalje na 50 i 100 m leptir, Dominik Straga dvije bronËane na 50 i 100 m leptir, a Ivan ToliÊ osvojio je zlato na 50 m leno i broncu na 100 m leno. Na velikom uspjehu osobno su im Ëestitali i Ëelnici HOO-a, a Zlatko Mateπa je na primanju rekao: "Vaπih πest medalja kao i zapaæeni nastupi ostalih reprezentativaca dokaz su da hrvatsko plivanje ide u pravom smjeru te da rezultati Miloπa MiloπeviÊa, Tomislava Karla, Gordana Koæulja i Duje Draganje nisu sluËajnost, nego plod kvalitetnog i konzistentnog rada u savezu, klubovima, ali pokazuje i kvalitetu struke". ©estero reprezentativaca koji su nastupili na EP-u korisnici su Individualnog programa posebne skrbi o mladim sportaπima HOO-a, a glavni tajnik Josip »op im je tom prigodom uruËio police zdravstvenog osiguranja sponzora HOO-a Sunce osiguranja. n HOO I KING ICT: 'KARIJERA NAKON KARIJERE' "Karijera nakon karijere" akcija je Hrvatskog olimpijskog odbora i tvrtke KING ICT koja hrvatskim sportaπima donira obrazovni program ECDLBOX, Ëime sportaπi stjeËu europsku raËunalnu diplomu πto se upisuje u radnu knjiæicu. Tom su akcijom obuhvaÊeni olimpijski kandidati za OI Peking 2008., sportaπi I kategorije i sportaπi korisnici programa individu-


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:24

Page 57

dogaaji

m pijskom odboru alne skrbi o mladim sportaπima. Pokazalo se da je interes hrvatskih sportaπa za ovakvo dodatno usavrπavanje i obrazovanje iznimno velik, πto se vidi i po broju prijavljenih - Ëak 168. Ovakav naËin dodatnog obrazovanja i usavrπavanja pokazao se praktiËnim za hrvatske vrhunske, perspektivne i mlade sportaπe koji Ëesto ne mogu uskladiti svoje sportske obveze s dodatnim obrazovanjem. Prednosti akcije HOO-a i KING ICT-a "Karijera nakon karijere" prepoznali su brojni hrvatski sportaπi, meu kojima su rukometaπ Davor DominikoviÊ, stolnotenisaËi Zoran Primorac i Sanja PaukoviÊ, veslaËi Siniπa i Nikπa Skelin i Oliver Martinov, atletiËari Ivana BrkljaËiÊ i Jurica GrabuπiÊ te boksaËi Marijo ©ivolija i Vedran –ipalo. n JACQUES ROGGE POHVALIO AUTONOMIJU HOO-a Predsjednik MOO-a Jacques Rogge je, u povodu 49. svjetskog prvenstva u streljaπtvu, 22. i 23. srpnja 2006. godine, boravio u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj i Zagrebu. Bio je to peti boravak predsjednika Roggea u Hrvatskoj, tijekom kojeg je odræao radni sastanak s predsjednikom i glavnim tajnikom HOO-a Zlatkom Mateπom i Josipom »opom, a sastanku su nazoËili i Ëlanovi VijeÊa i Nadzornog odbora HOO-a te direktori i rukovoditelji HOO-a. Zlatko Mateπa upoznao je Roggea s ustrojem i djelovanjem HOO-a, koji se bavi trima temeljnim programima: olimpijskim programom, nacionalnim sportskim savezima i lokalnim sportom, a naglasak je stavio ne posebne programe individualne skrbi o mladim sportaπima koji se brinu o njih stotinjak te program angaæiranja trenera kroz koji se financira rad trenera. Jacques Rogge Ëestitao je HOO-u na financijskoj autonomiji te istodobno odliËnim odnosima s Vladom, rekavπi da je HOO-a u jedinstvenoj poziciji unutar svjetske olimpijske obitelji, jer u Hrvatskoj ne postoji zasebno ministarstvo sporta nego HOO ujedinjuje sve sportske funkcije, πto smatra pravim modelom. Rooge je pohvalio i velike uspjehe hrvatskih sportaπa rekavπi kako je upravo nezamislivo da tako mala zemlja od 1992. godine osvoji 19 olimpijskih medalja, spomenuvπi i ostale velike uspjehe hrvatskih sportaπa na svjetskim i europskim prvenstvima i kupovima. n TROFEJ MOO-a SPORT I ZAJEDNICA Z©S-u U sklopu radnog sastanka s Ëelnicima HOO-a, predsjednik MOO-a Jacques Rogge uruËio je predsjedniku ZagrebaËkog πportskog saveza Tomislavu ©epecu trofej MOO-a Sport i zajednica. Nagrada je to koju MOO dodjeljuje prema izboru nacionalnog olimpijskog odbora za osobit poticaj razvoju sporta u lokalnoj zajednici. ZagrebaËki πportski savez najveÊa je sportska udruga Ëlanica HOO-a koja svojim dugogodiπnjim kvalitetnim radom i suradnjom s gradskim sportskim savezima stvara uvjete za sudjelovanje sve viπe djece u sportskim aktivnostima.

n ROGGE U MUZEJU DRAÆENA PETROVIΔA Za dvodnevnog boravka u Hrvatskoj, predsjednika MOO-a Jacquesa Roggea primio je i hrvatski predsjednik Stjepan MesiÊ te zagrebaËki gradonaËelnik Milan BandiÊ, ujedno i predsjednik Organizacijskog odbora 49. svjetskog prvenstva u streljaπtvu. Predsjednik MOO-a nazoËio je i sveËanom otvaranju SP-a u streljaπtvu 22. srpnja na Trgu bana JelaËiÊa, a posjetio je i Muzej Draæena PetroviÊa gdje su mu domaÊini bili roditelji hrvatskog koπarkaπa Biserka i Jole PetroviÊ. n PATRICK HICKEY NOVI PREDSJEDNIK EOC-a Na izvanrednoj izbornoj Skupπtini Europskih olimpijskih odbora (EOC), 29. srpnja 2006. u Rimu, za novog predsjednika kao jedini kandidat jednoglasno je izabran dosadaπnji glavni tajnik, Irac Patrick Hickey. Naime, dosadaπnji predsjednik Mario Pescante u svibnju je dao ostavku jer je izabran za Ëlana talijanskog parlamenta i ne moæe jednako uspjeπno i odgovorno obavljati obje duænosti. Za novog glavnog tajnika izabran je Talijan Raffaele Pagnozzi. U svom programu koji je iznio pred predstavnicima 48 nacionalnih europskih olimpijskih odbora, meu kojima su bili i predsjednik i glavni tajnik HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op, Patrick Hickey istaknuo je daljnji razvoj Olimpijskog festivala europske mladeæi (EYOF), uæu suradnju s Europskom unijom na podruËju razvoja sporta, borbu protiv pretilosti europske mladeæi te jaËanje vlastitih financijskih marketinπkih sredstava. n SASTANAK HOO-a i OO MONGOLIJE »lanice VijeÊa HOO-a Morana PalikoviÊ Gruden i Nada SenËar te savjetnik HOO-a Darko DujmoviÊ sastali su se 29. srpnja u Zagrebu s glavnim tajnikom Olimpijskog odbora Mongolije Jugderom Otgontsagaanom i predsjednikom StreljaËkog saveza Mongolije Vanchigdorjom Otgondemberelom koji su u Zagreb doputovali na kongres Svjetske streljaËke federacije (ISSF). Delegacije su razgovarale o daljnjem razvoju meusobne suradnje, s obzirom na to da je sporazum o meusobnoj suradnji dvaju olimpijskih odbora potpisan prije dvije godine. Konkretno se razgovaralo o razmjeni struËnih osoba te angaæmanu i programima Komisije za skrb o æenama u sportu u Mongoliji. Mongolska delegacija uputila je i sluæbeni poziv HOO-u za zajedniËke pripreme u Mongoliji sportaπa koji Êe nastupiti na OI u Pekingu 2008. godine. n HRVATSKA DOMAΔIN RUKOMETNOG SP-a 2009. Izvrπni odbor Svjetske rukometne federacije (IHF) je na sjednici 5. kolovoza 2006. u njemaËkom gradu Herzogenaurachu odluËio da Êe se Svjetsko prvenstvo za rukometaπe 2009. godine odræati u Hrvatskoj. 57


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:24

Page 58

U delegaciji Hrvatskog rukometnog saveza bili su predsjednik i glavni tajnik Æeljko Kavran i Damir Poljak, dopredsjednik Zoran Gobac, rukometaπi Ivano BaliÊ i Vlado ©ola, a HOO su predstavljali predsjednik Zlatko Mateπa i poËasni predsjednik HOO-a te Ëlan MOO-a Antun Vrdoljak. "Ovo je bila velika pobjeda hrvatskog rukometa, sporta i cijele Hrvatske. Puno toga Êemo dobiti organizacijom ovog prvenstva koje Êe biti najveÊi sportski dogaaj u samostalnoj Hrvatskoj", rekao je predsjednik Mateπa. Osim Ëinjenice da je rukomet jedan od najpopularnijih sportova u nas i da je Hrvatska domovina olimpijskih pobjednika i svjetskih prvaka, jedna od presudnih stvari jest i Ëinjenica da se Hrvatska dokazala i kao sjajan organizator velikih meunarodnih natjecanja: EP-a za rukometaπe 2000. godine i SP-a za rukometaπice 2003. godine. Kandidati za organizaciju SP-a bili su joπ »eπka, GrËka i Rumunjska. n PRIJAM ZA MLADE STOLNOTENISA»E »elnici HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op primili su 6. rujna 2006. godine dvojcu najperspektivnijih mladih stolnotenisaËa, Bornu KovaËa i Franu KoiÊa, koji su na nedavnom Europskom kadetskom prvenstvu ostvarili izvrsne rezultate. U momËadskoj konkurenciji su osvojili srebro, a Borna je joπ osvojio zlato pojedinaËno i u paru te broncu u mjeπovitim parovima. "Izvrstan je to uspjeh hrvatskog muπkog stolnog tenisa koji ukazuje na sjajnu buduÊnost", rekao je Mateπa, pritom joπ jednom Ëestitavπi mladim uzdanicima hrvatskog stolnog tenisa. SljedeÊi nastup Borna KovaË ima u listopadu, za reprezentaciju Europe na momËadskom natjecanju kontinenata, a potom slijedi SP juniora u Kairu u prosincu.

Primanju su nazoËili i trener kadetske reprezentacije Boris BaniËek te predstavnici HSTS-a, predsjednik Ivo-Goran Munivrana, glavni tajnik Æarko RatkoviÊ i direktor muπkih reprezentacija Herman VukuπiÊ. n PROMOCIJA MONOGRAFIJE HOO-a U sjediπtu HOO-a u Zagrebu, 7. rujna 2006. godine predstavljena je monografija Hrvatskog olimpijskog odbora "Na putu olimpizma: Hrvatski olimpijski odbor 1991 - 2006" autora Radice Jurkin LugoviÊ, Zdenka JajËeviÊa i Ante DrpiÊa. Bogato opremljena fotografijama, monografija na 208 stranica obuhvaÊa razdoblje od ideje olimpizma u Hrvatskoj do danaπnjih dana. ObuhvaÊeni su dramatiËni trenuci osnivanja HOO-a te kronologija vaænijih dogaanja, kako na meunarodnom tako i na domaÊem planu. Monografija na jednom mjestu saæima sve nastupe, rezultate i medalje hrvatskih sportaπa na zimskim i ljetnim olimpijskim igrama od Albertvillea 1992. do Torina 2006. godine. Osim troje autora, promociji monografije nazoËili su i Ëelnici HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op te Darko DujmoviÊ kao recenzent monografije, dok je Jura Ozmec bio sluæbeno sprijeËen.


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:24

Page 59


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:24

Page 60


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:24

Page 61


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:25

Page 62


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:25

Page 63


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:25

Page 64


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:25

Page 65


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:26

Page 66


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:26

Page 67


OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:26

Page 68


OLIMP 20