OLIMP 20

OLIMP-prelom 20/2006

9/29/06

12:22

Page 34

PRVI HRVATSKI SVESOKOLSKI SLET 1906.

Prva velika sportska priredba u Zagrebu Piπe Mirko PoldrugaË agreb je i u proπlosti bio organizator velikih πportskih priredbi. Od odræavanja I. hrvatskoga svesokolskog sleta proπlo je 100 stotinu godina. Drugog i 3. rujna 1906. godine u Zagrebu se okupilo 4000 Ëlanova tjelovjeæbenih sokolskih organizacija. Natjecanja i popratne kulturne i zabavne priredbe privukle su u grad 10.000 gostiju. Slet je odræan bez ikakve materijalne dræavne potpore, a na njegovoj su organizaciji radili brojni Ëlanovi Hrvatskog sokola. Kako je Zagreb uspio prihvatiti toliko πportaπa i posjetitelja u vrijeme kada je imao 90.000 stanovnika?

Z

Odluka o organiziranju sleta Predstavnici zagrebaËkog Hrvatskog sokola sudjelovali su od svojeg osnivanja 1874. godine na svim sokolskim sletovima koje su priredile strane sokolske organizacije. PoËetkom 20. stoljeÊa sazreli su uvjeti da se priredi svesokolski slet i na tlu Hrvatske i tako uzvrati gostoprimstvo. Na sjednici Saveza hrvatskih sokolskih druπtava, 8. prosinca 1904. godine, starjeπina saveza Stjepan MiletiÊ predloæio je da se slet odræi 1906. godine. Nakon prihvaÊanja prijedloga poslane su peticije brojnim organizacijama i imuÊnim pojedincima radi namicanja potrebnog novca. Na sjednici 25. oæujka 1905. iskazuju se prvi doprinosi i odluËuje o izradi detaljnog programa sleta i izboru pododbora. Na Ëelu Centralnog odbora za prireenje I. hrvatskog svesokolskog sleta izabran je predani sokolski djelatnik Lazar Car. Osnovani su i financijski, tehniËki, graevni, jaπilaËki, stambeni, aprovizacijoni, sveËanosno-zabavni, poodbor za doËek, izletni, zdravstveni, izloæbeni, novinarski i graanski pododbori. Sastavljen je i Veliki gospojinski odbor u kojem je 150 Ëlanica djelovalo u osam pododbora.

Sletiπte u produæetku JuriπiÊeve ulice Tadaπnja vlada nije dala nikakvu financijsku pomoÊ za slet, ali je odobrila niz pogodnosti za njegovo πto uspjeπnije odræavanje. Odgoena je nastava u πkolama za odræavanja sleta, a uprava Hrvatskog narodnog kazaliπta ustupila je dvoranu za jednu veËer. Najprije se planiralo da se slet odræi na Zapadnom perivoju, prostoru na kojem je kasnije izgraena SveuËiliπna biblioteka. Meutim, kada je vlada ponudila zemljiπte GospodarProste vjeæbe Hrvatskog sokola

U Zagrebu se okupilo 4000 Ëlanova tjelovjeæbenih sokolskih organizacija, a natjecanje i popratna zbivanja privukla su u grad 10.000 gostiju. Dobici su potpuno pokrili troπkove organizacije sleta. Uspjeh sleta uvjerio je Hrvatski sokol u vlastite sposobnosti. Natjecanja i javne vjeæbe pokazale su da vjeæbaËi iz Hrvatske ni malo ne zaostaju za onda izvanrednim Ëeπkim vjeæbaËima

ske izloæbe, u produæetku JuriπiÊeve i izmeu MartiÊeve, TomaπiÊeve i Bauerove ulice, odluËeno je da se sletiπte izgradi ondje. Nacrte za izgradnju tribina napravili su poznati sokolaπi, Martin Pilar i SreËko BoπnjakoviÊ. Prve poteπkoÊe javile su se kod poËetka izgradnje sletiπta. Graevinski poduzetnik je traæio da mu se unaprijed isplati dogovoreni iznos, a kako Centralni odbor nije joπ skupio toliku svotu, Hrvatski je sokol morao preuzeti jamstvo. On se ujedno obvezao da Êe pokriti eventualni deficit sleta. U svibnju 1906. godine poslovi oko organizacije sleta silno su porasli pa je odluËeno da se osnuje Permanentna kancelarija u kojoj su radila dva profesionalca.

SveËani doËeci U subotu 1. rujna 1906. u grad su vlakom poËeli pristizati brojni sudionici sleta. »lanovi Hrvatskog sokola okupili su se u Sokolani, danas zgradi na Trgu marπala Tita 6. Uz glazbu krenuli su na tadaπnji Dræavni kolodvor da pozdrave goste. Odbor za doËek, na Ëelu s poliglotom Franjom BuËarom, imao je pune ruke posla. Svaki doËek predviao je odreeni ceremonijal, postrojenja, sviranje himne i pozdravne govore, pa je dolazak Poljaka u 9, umjesto u predvienih 10 sati, izazvao pomutnju na kolodvoru. Na usputnim stanicama do Zagreba stanovnici su se okupljali i pozdravljali sokole. I tamo su se dogaali nesporazumi. Tako je u Koprivnici vlak s Poljacima doËekan glazbom namijenjenom »esima, Kde domov moj, na πto su Poljaci zaorili pjesmom - Jescze Polska nie zginiela. Nakon pozdravnih govora svaka je skupina sokolaπa otiπla do Sokolane, gdje su ih preuzeli oni koji su ih odveli na mjesto stanovanja. ZagrebaËke obitelji ustupile su 200 stanova, veÊinu posve besplatno.

Brojni su sokolaπi ugostili poznanike s ranijih sletova. Prvi Ëovjek Zagreba Milan Amruπ bio je domaÊin gradonaËelniku Praga. VeÊina sokolaπa spavala je u uËionicama puËkih i srednjih πkola, a hranili su se u gostionicama. Abonente karte kojima su plaÊali hranu gostioniËari su kasnije unovËili u Permanentnoj kancelariji.

Mislilo se na sve U 6 sati ujutro u nedjelju 2. rujna zapoËela je proba natjecanja na lijepom i prostranom vjeæbaliπtu. Od 14.000 Ëetvornih metara povrπine, 3000 metara pripadalo je samom vjeæbaliπtu, a sav ostali prostor zauzimale su Ëetiri tribine. Iza sjeverne

6