OLIMP 15

OLIMP-prelom 15/2005

5/24/05

10:00

Page 39

PUBLICISTIKA

110 godina skijanja u Zagrebu i Hrvatskoj Bogato ilustrirana monografija biljeæi veÊinu relevantnih podataka o razvoju sporta koji u vremenu izlaska knjige, prosinac 2004., ima svjetske skijaπke zvijezde - Janicu i Ivicu KosteliÊ. Kakav je bio put skijaπkih zanesenjaka, kako su skijaπi gradili svoje mjesto u sportskoj i olimpijskoj obitelji, kazuje ova knjiga napisana u πest poglavlja Piπe Emilija Petanjek

“Vrativπi se, dakle, 1894. godine iz Stockholma BuËar donosi i svoje skije te odmah zapoËinje promidæu, kako je i obeÊao. Na njegov prijedlog na Godiπnjoj skupπtini I. Hrvatskoga sklizalaËkoga druπtva, 12. studenoga 1984. godine u Zagrebu, u Druπtvo je uvedena i ski sekcija”, zapisao je zagrebaËki πportski radnik, publicist i povjesniËar Ratko CvetniÊ u najnovijoj knjizi o razvoju skijaπkog sporta “110 godina skijanja u Zagrebu i Hrvatskoj”.

Knjiga raena, kako sam autor kaæe u predgovoru, po narudæbi ZagrebaËkog skijaπkog saveza koji se spremao za proslavu 110. godiπnjice skijanja, bogata je monografija koja obrauje veÊinu relevantnih podataka o razvoju sporta koji u vremenu izlaska knjige, prosinac 2004., ima svjetske skijaπke zvijezde - Janicu i Ivicu KosteliÊ. Kakav je bio put skijaπkih zanesenjaka, kako su skijaπi gradili svoje mjesto u sportskoj i olimpijskoj obitelji, kazuje monografija napisana u πest poglavlja.

Prvo poglavlje pod naslovom “Zagreb na prijelazu stoljeÊa” obuhvaÊa razdoblje od 1894. do 1918. godine, biljeæi prve vijesti o novome sportu, prvim teËajevima koje je organizirao Franjo BuËar kao rezultat boravka u Stockholmu kao stipendist na Centralnom zavodu za gimnastiku, o traæenju naziva sporta Ëiji korijen “ski” potjeËe iz Norveπke i Ëita se, prema BuËaru, ”πi”, do zamaha uz novu generaciju sve do Prvog svjetskog rata. Drugo poglavlje upuÊuje na dogaaje u skijanju do 1941. godine, BuËarova ulaska u Meunarodni olimpijski odbor, osnutka zagrebaËkog podsaveza i vremena kada skijanje “ulazi u modu”. Bilo je to vrijeme prvog ZagrepËanina na olimpijskom tjednu u Chamonixu 1924. godine, koji je retroaktivno proglaπen Prvim zim-

skim olimpijskim igrama. TreÊe poglavlje obrauje vrijeme Drugog svjetskog rata i Nezavisne dræave Hrvatske, a Ëetvrto je okrenuto obnovi skijaπkih aktivnosti, organizacijskog ustroja i prvim poratnim natjecanjima zagrebaËkih skijaπkih veliËina koje se veÊ intenzivno natjeËu na meunarodnim natjecanjima. U ovom poglavlju sveËano se otvara æiËara na Sljemenu, javlja se træiπte skijaπke opreme i niz drugih sportskih, kulturoloπkih i gospodarstvenih zanimljivosti vezanih uz skijanje.

Petim poglavljem autor obrauje sarajevsku kandidaturu za organizaciju Zimskih olimpijskih igara 1984. i same Igre, buenje Zlatnog medvjeda na Sljemenu i upis prvih FIS bodova, posjet legendarnog Stenmarka, obnovu Hrvatskog skijaπkog saveza i osnutak Hrvatskog olimpijskog odbora. ©esto poglavlje «Samostalnost i pozlatafl sadaπnjost je i bliska buduÊnost hrvatskog skijanja, prvi samostalni koraci na svjetskoj sportskoj sceni, primanje u FIS i olimpijske medalje Janice KosteliÊ.

Nakladnik ZagrebaËki skijaπki savez i Sportska biblioteka POP_POP za urednika je imenovao Darivoja RepaËa, predsjednika ZagrebaËkog skijaπkog saveza. Recenzent knjige je povjesniËar i sveuËiliπni profesor Zdenko JajËeviÊ, direktor Hrvatskog sportskog muzeja i sam autor knjige o stogodiπnjem razvoja skijanja u Zagrebu. Knjiga ima 248 stranica, formata 21,5 x 22 cm, tvrdog uveza i moæe se, za 130 kuna, nabaviti na adresi nakladnika u Zagrebu, Trg sportova 11.

11